18. srpnja, 2011. Broj 20 / 2011. 1

Tjedni newsletter

Na Zagrebačkoj burzi ljetna oskudica kupaca

Tjedni newsletter

Zagrebačka burzaod 11. 07. do 15. 07. 2011.

INDEKS ZADNJA VRIJEDNOSTTJEDNA

PROMJENA %

CROBEX 2.206,82 -1,20

CROBEX10 1.189,19 -1,39

Deset dionica s najvećim prometom

DRUŠTVO OZNAKA ZADNJA CIJENA KNTJEDNA PROMJENA

%PROMET

MILIJUNA KN

1. Hrvatski telekom HT-R-A 255,61 -0,68 19,255

2. Zagrebačka banka ZABA-R-A 310,00 2,31 5,070

3. Belišće BLSC-R-A 685,00 -0,72 4,092

4. Atlantska plov. ATPL-R-A 623,00 -3,11 2,689

5. Petrokemija PTKM-R-A 198,17 -0,14 2,598

6. AD Plastik ADPL-R-A 123,80 -4,03 2,239

7. Adris grupa P ADRS-P-A 255,00 -0,94 2,109

8. Dom holding KORF-R-A 77,02 -6,07 2,084

9. Atlantic grupa ATGR-R-A 692,00 -1,14 2,028

10. Ingra INGR-R-A 15,15 -0,79 1,741

Traži se kupac za 10 posto PodravkeOd prošlog ponedjeljka zagrebačko investicijsko društvo In-tercapital traži kupca za 576.880 dionica Podravke koje čine 10,64 posto ukupno izdanih i koje su nekadašnje članove Uprave, kao i njihove poslovne partnere i odvjetnika, odvele na sud. Intercapital traži kupca po nalogu britanske tvrtke Ca-pital Trust Company iz Londona te mađarske banke OTP “kao asignatara, u postupku izvansudskog namirenja zalogom osi-gurane tražbine”. Na tu vijest od ponedjeljka cijena Podravkine dionice prilično je zatitrala u pojasu između 305 i 320 kuna, a

zaključna cijena u petak na vrhu dnevnog raspona daje naslu-titi stanoviti potencijal rasta. Inače se od siječnja tom dioni-com trgovalo vrlo mirno, na cijeni oko 320-330 kuna pa grafi-kon zasad ne ukazuje na dramatične skokove ni u budućnosti.

Prodaja za godišnji odmorZagrebačku burzu prošloga je tjedna oblilo crvenilo, indeks Crobex prilično se spustio s ponedjeljka na utorak uz rast prometa, u srijedu se blago popravio, u četvrtak opet snizio, da bi petak dao naznake blagog oporavka, vjerojatno i zbog blago optimističnih vijesti iz svijeta. Od 19 dionica kojima se u cijelom tjednu trgovalo za milijun kuna i više, njih 16 je izgubilo na vrijednosti, od 0,14 posto (Petrokemija) do viso-kih 7,32 posto (Luka Ploče). U plusu su bili samo SN Holding (čak 8,30 posto), Viro i Zaba. Tržištem je dominirao HT s go-tovo trećinom prometa i blagom korekcijom cijene. Dojam je da kupaca nema, a pomalo prodaju oni koji moraju, valjda da bi financirali ljetovanje. Vrijedno je zabilježiti i jednu akvizi-ciju: obiteljska Banka Brod dobija novog većinskog vlasnika, turski Süzer Group.

Prošloga tjedna tržište je bilo u padu, nešto uzbuđenja pojavilo se samo oko prodaje 10,64 posto dionica Podravke zbog kojih se sudi bivšim članovima Uprave

1 8 . s r p n j a , 2 0 1 1 .   •   S T   i n v e s t   t j e d n i   n e w s l e t t e r   •   B r o j   2 0   /   2 0 1 1 .

18. srpnja, 2011. Broj 20 / 2011. 2

Tjedni newsletter Državne obveznice

24 europske banke moraju povećati kapitalI nakon što su od siječnja do travnja povećale kapital za 50 milijardi, europskim bankama nedostaje još 2,5 milijardi eura da prežive udar krize

BANKE KOJE NISU PROŠLE NA TESTU:Austrija: •  Österreichische 

VolksbankenGrčka:•  Agricultural Bank of 

Greece•  EFG Eurobank Ergasias

Španjolska:•  Caja de Ahorros del 

Mediterraneo•  Banco Pastor•  Banco Grupo Caja3•  Unnim•  CatalunyaCaixa

BANKE KOJE SU ZAMALO PALE NA TESTU:•  Espírito Santo Fin Group•  Marfin Popular Bank•  Piraeus Bank Group•  Nova ljubljanska banka•  Banco Popular Español•  NovaCaixaGalicia•  Bankinter•  Banco Comercial 

Poruguês

•  BFA Bankia•  HSH Nordbank•  Hellenic Postbank•  Norddeutsche Landesbank•  Grupo Banca Civica•  Caixa Ontinyent•  Banco Popolare•  Banco de Sabadell

Strogi uvjeti testaNakon što ih je Europska uprava za banke podvrgnula testu adekvatnosti kapitala, najmanje 24 europske ban-ke morat će u skoroj budućnosti povećati kapital, ukupno za najmanje 2,5 milijarde eura. Osam banaka ima kapital ispod minimalnog, a njih 16 ima adekvatnost kapitala iz-među pet i šest posto aktive, što zadovoljava zakonski mi-nimum, ali nije dovoljno da podnesu udar jače krize pa će morati potražiti dodatni jamstveni kapital i nove ulagače.

Bankovni revizori ispitali su u 90 europskih banaka što bi se s njima dogodilo kad bi zona eura ove godine doživje-la ekonomsku kontrakciju od 0,5 posto, kad bi prosječna cijena europskih dionica pala za 15 posto i kad bi morale podnijeti gubitke na prodaji državnih obveznica koje po-sjeduju prije njihova dospijeća. U slučaju 10-godišnjih grč-kih obveznica otpis vrijednosti je bio 25 posto.

Zanimljivo je pritom da bi ukupno 20 banaka palo na testu da od siječnja do travnja ove godine nisu povećale jamstveni kapital za ukupno 50 milijardi eura. Manjak bi u tom slučaju danas iznosio 26,8 milijardi eura pa se slobodno može reći da su toliko novaca europske banke ove godine izgubile, skupa sa 2,5 milijardi koliko još moraju pridodati.

Političke nesuglasiceProvođenje testa pratile su i političke nesuglasice izme-đu regulatora Europske Unije i regulatornih agencija

18. srpnja, 2011. Broj 20 / 2011. 3

Tjedni newsletter

Cijene su u lokalnoj valuti, prinos u postocima do dospijeća ili na godišnjoj razini, promjena je u odnosu na zadnju cijenu prethodnog dana, vrijeme je kraj trgovanja u petak

KUPONDATUM

DOSPIJEĆACIJENA / PRINOS

PROMJENA CIJENE / PRINOSA

VRIJEME

Njemačka 3 mjeseca

0,000 12/10/2011 99,80 / 1,10 0,010 / -0,029 15. 7.

Njemačka 2 godine

1,750 14/06/2013 101,01 / 1,22 0,040 / -0,022 15. 7.

Njemačka 10 godina

3,250 04/07/2021 104,79 / 2,70 0,375 / -0,042 15. 7.

SAD 10 godina 3,125 15/05/2021 101-27+ / 2,91 0-13 / -0,048 15. 7.

Australija 10 godina

5,750 15/05/2021 106,47 / 4,91 0,074 / -0,009 15. 7.

Brazil 10 godina 10,000 01/01/2021 872,87 / 12,53 -1,756 / 0,046 15. 7.

Japan 10 godina 1,200 20/06/2021 101,01 / 1,09 -0,128 / 0,014 15. 7.

UK 10 godina 3,750 07/09/2020 105,33 / 3,08 0,235 / -0,029 15. 7.

Državne obveznice

Državne obveznice

Web portal Hrvatske udruge dioničaradonosi opsežni intervju

o novim kaznenim djelima protiv gospodarstva:

Prof. dr. Petar Novoselec:Direktorima za zlouporabu povjerenja

do 10 godina zatvora

www.hrud.hr

pojedinih zemalja, ponajviše oko toga što se sve može računati kao kapital. EBA (European Banking Authority) pritišće banke da prikupe što više i što kvalitetnijeg kapita-la zbog zaoštravanja krize s državnim dugovima. No mo-netarne vlasti Španjolske i Njemačke tvrdile su da njihove banke raspolažu s dovoljno kapitala i kritizirale EBA zbog zanemarivanja “hibridnog” kapitala, bez prava glasa.

Nakon objave rezultata testa cijena osiguranja potraživanja od europskih financijskih institu-cija (25 banaka i osiguravatelja) porasla je za 9,5 bazičnih poena i do kraja radnoga dana u Lon-donu dosegnula 189 bazičnih poena. No cijena eura i britanske funte u dolarima nije se bitnije promijenila.

Gledajući po zemljama, kod dvije grčke banke koje nisu prošle test presudilo je najviše to što u svojim bilancama imaju puno grčkih državnih zadužnica i kredita grčkoj vladi. Pet španjolskih banaka koje nisu položile ispit imaju manjak jamstvenog kapitala od 1,56 milijardi eura, ali dovoljno druge imovine da mogu nadoknaditi eventual-ne gubitke. Austrijska Volksbanken, četvrta po veličini austrijska štedno-kreditna banka koja ima banku-kćer i u

Hrvatskoj, ima jamstveni kapital od samo 4,5 posto aktive, no to je zato jer joj trećinu kapitalnih sredstava europski kontrolori nisu priznali.

Vjerojatnost bankrotaTest vjerojatno nije prošla ni njemačka Lan-desbank Hessen-Thüringen koja EBA-i nije do-üringen koja EBA-i nije do-ringen koja EBA-i nije do-pustila da objavi njezine podatke, a usprotivila se i načinu testiranja jer on nije obuhvaćao sav kapital koji dopušta njemački regulator. Bez tih sredstava, i ta bi njemačka banka bila kapitalizi-rana neprimjereno postojećim ekonomskim pri-likama, s manje od pet posto aktive.

Da je testiranje banaka više nego opravdano, pokazao je potkraj tjedna i razvoj europske duž-ničke krize. Prinos koji kupci traže za dvogo-dišnje grčke državne obveznice popeo se na 32 posto, a cijena osiguranja naplate grčkoga javnog duga odražava vjerojatnost od 86 posto da će Grčka unutar sljedećih pet godina biti prisiljena oglušiti se na svoje obveze urednog servisiranja

državnih dugova. Cijena osiguranja irskih i portugalskih državnih obveznica implicira da je vjerojatnost njihova bankrota 60 posto.

Kriteriji za test izdržljivosti banaka sadržavali su i gubitak od 25 posto na grčkim državnim obveznicama s dospijećem od 10 godina

18. srpnja, 2011. Broj 20 / 2011. 4

Tjedni newsletter Svjetska tržišta dionica

Tržište dionica između straha i nade

Vrijeme neizvjesnosti“U doba neizvjesnosti, glavni tržišni indikatori pokazuju sklonost traženju ravnotežnog položaja između straha i nade. S toliko krupnih i ružnih događaja na horizontu, izgleda da se upravo to sada događa...”, lucidno je napisao bloger David Moening na portalu Seeking Alpha u petak. A čini se da će takvo stanje odrediti i smjer tržišta u sljedećim danima i tjednima, dok se neki od najvećih nada i strahova potpunije ne iskristaliziraju.

U proteklim tjednima zabilježeno je osam dana uzastopnog rasta cijena dionica zahvaljujući nadama da su strahovi povezani s grčkim bankro-tom i stanjem američke ekonomije bili pretjerani. No onda je došao tjedan u kojemu su se strahovi i nade izmjenji-vali iz sata u sat. U srijedu se činilo da je američki FED spreman na još jednu rundu «kvantitativnog popuštanja» (ubrizgavanja likvidnosti u američku privredu kupnjom američkih državnih obveznica), no već u četvrtak pred Senatskim povjerenstvom za banke predsjednik FED-a Ben Bernanke osjetno je reterirao rekavši da FED «u ovom trenutku nije spreman poduzeti daljnje akcije...»

«Kompjutori su reakcije odmah protumačili kao negativne i softveri zaduženi za rasprodaju u treptaju oka preuzeli su tržište», komentirao je Moening.

Tržište u ravnotežiNo nakon tri dana dominacije prodajnih naloga, cijene su se vratile bliže ravnotežnoj razini između straha i nade. Na stra-nu nade vuku ih dobri objavljeni rezultati američkih podu-zeća u drugom kvartalu (Google i City), prema strahu vuče ih pitanje hoće li se američki Kongres i predsjednik Obama prije 2. kolovoza uspjeti dogovoriti o povećanju dopuštenog plafona zaduženosti Sjedinjenih Država od sadašnjih 14.300 milijardi dolara...

Kako se u tom okruženju ulagači mogu orijentirati, kako se trebaju postaviti? Moening kaže da se treba primiriti i ne či-niti ništa dok se ne pojave jači razlozi da se nešto poduzima. Zvuči razumno.

Svjetska tržišta dionica razapinje pesimizam zbog europske dužničke krize i moguće američke ogluhe, i optimizam zbog dobrih rezultata američkih poduzeća

Zaključne vrijednosti u prošlom tjednu

INDEXZAKLJUČNO

STANJETJEDNA

PROMJENA TJEDNA

PROMJENA %

S&P 500 1.316,14 -27,66 -2,06

Dow 12.479,73 -177,47 -1,40

Nasdaq 2.789,80 -70,01 -2,45

S&P 400 976,11 -28,87 -2,87

S&P 600 445,89 -11,99 -2,62

Dionički indeksi SAD-a

Europski dionički indeksiZaključne vrijednosti u prošlom tjednu

INDEXZAKLJUČNO

STANJETJEDNA

PROMJENA TJEDNA

PROMJENA %

FTSE 100 (Engleska) 5.843,66 -146,92 -2,45

DAX (Njemačka) 7.220,12 -182,61 -2,47

CAC 40 (Francuska) 3.726,59 -186,96 -4,78

FTSE (Italija) 19.177,68 -616,45 -3,11

Eurofirst 1.086,90 -27,54 -2,47

Dionički indeksi AzijeZaključne vrijednosti u prošlom tjednu

INDEXZAKLJUČNO

STANJETJEDNA

PROMJENA TJEDNA

PROMJENA %

Nikkei (Japan) 9.974,47 -163,26 -1,61

Hang Seng (Hong Kong) 21.875,38 -851,05 -3,74

Shanghai (Kina) 2.820,17 +22,40 +0,80

NSE 50 (Indija) 5.581,10 -79,55 -0,41

Dionički indeksi Kanade i Južne AmerikeZaključne vrijednosti u prošlom tjednu

INDEXZAKLJUČNO

STANJETJEDNA

PROMJENA TJEDNA

PROMJENA %

TSX Comp. (Kanada) 13.299,54 -72,16 -0,54

Bovespa (Brazil) 59.478,01 -2.035,23 -3,31

Bolsa (Meksiko) 36.155,86 -343,99 -0,94

IPSA 40 (Čile) 4.728,80 -44,59 -0,93

Dionice su se oporavile u petak kada su se rezultati stres-testa europskih banaka pokazali za nijansu bolji od očekivanih

18. srpnja, 2011. Broj 20 / 2011. 5

Tjedni newsletter

zaključne cijene prošlog tjedna

Sve su cijene na New York Mercantile Exchange, izvor NYT

UGOVORROK

ISPORUKECIJENA

TJEDNA PROMJENA %

Nafta Light sweet crude (USD/barel)

kolovoz ‘11. 97,49 +1,05

Nafta Brent crude (USD/barel)

rujan ‘11. 117,23 -0,82

Ulje za loženje (USD/galon)

kolovoz ‘11. 3,13 +0,97

Prirodni plin (USD/mm btu)

kolovoz ‘11. 4,55 +7,82

RBOB benzin (USD/galon)

kolovoz ‘11. 3,14 +1,29

Svjetske burzovne cijene energenata

Sve su cijene za Chicago Board of Trade, izvor NYT

zaključne cijene prošlog tjedna

UGOVORROK

ISPORUKECIJENA

TJEDNA PROMJENA %

Kukuruz (USD /bušel)

rujan ‘11. 706,00 +5,06

Soja (¢US/bušel)

kolovoz ‘11. 1.387,00 +2,55

Žito (¢US/bušel)

rujan ‘11. 697,00 +7,40

Zob (¢US/bušel)

rujan ‘11. 354,50 +3,28

Riža (USD/CWT)

rujan ‘11. 16,98 +11,13

Svjetske burzovne cijene poljoprivrednih proizvoda

Cijene su za Comex, izvor NYT

zaključne cijene prošlog tjedna

UGOVORROK

ISPORUKECIJENA

TJEDNA PROMJENA %

Zlato (USD/unca)

srpanj ‘11. 1.592,20 +3,22

Srebro (USD/unca)

srpanj ‘11. 39,30 +7,06

Bakar (¢US/libra)

srpanj ‘11. 440,05 +0,00

Svjetske burzovne cijene metala

Hladan tuš iz West VirginijeJedan od najvećih američkih proizvođača električne struje American Electric Power - AEP odlučio je na neodređeno vrijeme odgoditi početak gradnje prve komercijalne elek-trane na ugljen u kojoj bi se po prvi put hvatao i zbrinjavao ugljikov dioksid, “staklenički” plin čije ispuštanje u atmosfe-ru uzrokuje globalno zatopljenje. Elektrana vrijedna 668 mi-lijuna dolara trebala se graditi uz postojeću veliku TE Moun-taineer gdje već dvije godine uspješno radi i mala elektrana, demonstracijsko postrojenje u kojemu se nastali CO2 zahva-ća da bi se potom trajno zbrinuo utiskivanjem u podzemlje.

Slično pilot-postrojenje od ljeta 2008. proizvodi indu-strijsku paru i u Njemačkoj u Sprembergu, uz dvije velike moderne TE na lignit “Schwarze Pumpe” u vlasništvu elektroenergetske tvrtke Vattenfall. U Sprembergu lignit izgara u čistom kisiku (metodom oxyfuel) tako da uz dobi-veni CO2 nema dušikovih spojeva iz zraka.

Političko zahladnjenjePogoni u Mauntaineeru i Sprembergu pokazali su da je mo-guće sagorijevati ugljen bez ispuštanja stakleničkih plino-va u atmosferu, premda uz visoku cijenu i veliku potrošnju dobivene energije, čak i do 30 posto. Ali, dvije godine nakon gradnje demonstracijske TE u Sjedinjenim se Državama politička klima naglo promijenila i ulaganja u sprečavanje globalnog zatopljenja ostala su bez državne potpore.

U prvoj godini nakon stupanja na dužnost predsjed-nik Obama zalagao se za snižavanje emisije stakleničkih plinova za 80 posto do 2050., što se moglo postići samo širokom primjenom zahvatanja i zbrinjavanja CO2, budući da je korištenje ugljena za proizvodnju struje praktično neizbježno. Zakon donesen 2009. trebao je osigurati deset-ke milijardi dolara za subvencioniranje tehnologije “čistog uljena”. Ali, sve se naglo promijenilo kada su većinu u Do-njem domu stekli republikanci...

Američka tvrtka AEP odustala je od gradnje prve na svijetu velike TE na ugljen s hvatanjem i zbrinjavanjem CO2 čime bi se usporilo globalno zatopljavanje

Commodities

‘Čisti ugljen’ stavljen na čekanje

Probna elektrana na ugljen bez dimnjaka u New Havenu, W. Virginia, SAD

18. srpnja, 2011. Broj 20 / 2011. 6

Tjedni newsletter

NapomenaOvu publikaciju izrađuje i za nju je odgovoran ST Invest, d.o.o. za osnivanje i upravljanje in-vesticijskim fondovima iz Splita. Ovaj newsletter ili bilo koji njegov dio ne može se smatrati ponudom ili pozivom na kupnju bilo koje imovine ili prava. Informacije, analize, zaključci, prognoze i mišljenja koja se iznose zasnivaju se na javnim tržišnim, statističkim i drugim informacijama koje potječu iz izvora koji su uvijek navedeni, u čiju se pouzdanost i točnost ST Invest pouzdaje, ali za koje ne jamči. Utoliko su informacije, mišljenja, zaključci, prog-noze i projekcije izneseni u ovoj publikaciji podložni promjenama koje ovise o izvorima in-formacija, kao i o promjenama koje nastupe od trenutka pisanja teksta do njegova čitanja. Vrijednosni papiri i ostale imovine koje se spominju u ovom newsletteru mogu biti pred-metom ulaganja fondova kojima upravlja ST Invest. Sve te imovine i prava nose rizik na čiju procjenu stavovi izneseni u ovom newsletteru ne mogu utjecati. Prenošenje sadržaja ili dijela sadržaja Tjednog newslettera ST Investa je dopušteno uz navođenje izvora.

ImpresumS.T. Invest, društvo s ograničenom odgovornošću za osnivanje i upravljanje investicijskim fondovimaAdresa sjedišta: Kneza Mislava 3, 21000 SplitAdresa Uprave: Boktuljin put bb, 21000 SplitTelefon: +385 (0) 21 456 440, telefax: +385 (0) 21 456 441e-mail: info@st-invest.hrUprava: Tomislav Tukić, predsjednik, i Marko Tukić, članGlavni fond menadžer: Tomislav Tukić, ttukic@st-invest.hrFond menadžer: Siniša Gašparević, sinisa@st-invest.hrGlavni analitičar: Stjepan Laća, stipe@st-invest.hrVoditelj informatike: Marko Tukić, marko@st-invest.hr

I države se mogu hedžirati prema vanjskim šokovimaZemljama u razvoju na raspolaganju stoji čitav niz financijskih instrumenata kojima se mogu osigurati od štetnih utjecaja vanjskih šokova, otkriva prošlotjedna studija MMF-a

Učinkovita strategijaDobro je poznato kako se investitori i kupci robe uz po-moć financijskih instrumenata mogu potpuno ili djelo-mično osigurati (hedžirati) od gubitaka koje im mogu prouzročiti za njih nepovoljne promjene cijena, tečaja, ka-mate... No malo je poznato da se od vanjskih šokova mogu hedžirati i čitave države. Upravo o tome prošloga tjedna objavio je izvanredno zanimljivu studiju Međunarodni monetarni fond.* Studija je rezultat istraživanja MMF-ovih znanstvenika da li se korelacija između premija na rizik (spreadova) koje zemlje moraju plaćati kad se zadužuju i stanja glo-balne ekonomije može iskoristiti da bi se oblikovala učinkovita strategi-ja hedžiranja. MMF-ovi analitičari ustanovili su da se takve strategije mogu jako isplatiti u vrijeme kada svijetom zavlada averzija ulagača od ulaženja u rizik i kupnje državnih ob-veznica.

Dok se zemlje u razvoju sve više ekonomski i financijski integriraju u globalnu ekonomiju - pišu MMF-ovi analitičari - one postaju i sve ranjivije na egzogene šokove kao što su nagli prekidi dotoka kapi-tala, globalni slomovi likvidnosti ili neočekivane promjene uvjeta trgovanja. Takvi udari mogu odvesti zemlje u teške financijske krize i nanijeti golemu štetu njihovim gospo-darstvima. Ta je opasnost dobro poznata pa se zemlje od nje i brane, za sada uglavnom pazeći na odnos kratkoroč-nih i dugoročnih obveza, odnos domaćeg i inozemnog duga, prikupljanjem deviznih pričuva i slično. No puno

manje se koristi hedžiranje pomoću financijskih instru-menata, kao što su derivati vezani na svjetske financijske pokazatelje ili opcije na robu.

Mirna i krizna vremenaPosljednjih godina pojavljuje se sve više takvih financij-skih instrumenata koje državama nude mogućnost da se osiguraju od rizika što ih kriju njihove inozemne obve-

ze, koristeći se “netradicionalnim” pristupom. To mogu biti obveznice vezane uz promjenu BDP-a, ili kon-tingentne kreditne linije pripremlje-ne za nuždu, koje zemljama mogu pomoći da ublaže ili preduhitre kri-zu. Opcije i drugi derivati vezani na pokazatelje globalnog financijskog stanja u načelu nude zaštitu zemlja-ma izloženima globalnim rizicima. Robni derivati mogu pomoći ublaži-ti negativne učinke promjene uvjeta trgovanja na ekonomiju.

Kao razlog zašto je interes za hed-žiranje država u praksi slab, MMF-ovi autori navode što od njega nema veće koristi u “dobra i mirna” vre-

mena pa su vlasti ili same nesklone trošiti proračunski no-vac, ili im je teško uvjeriti birače u takvu potrebu, na pla-ćanje osiguranja od vanjskih šokova za koje ionako nitko neće njih držati odgovornima.

Istraživanja / studije

*) «Country Insurance Using Financial Instruments», IMF Working Paper 11/169, srpanj 2011., MMF http://www.imf.org/external/pubs/cat/longres.aspx?sk=25047.0