18. travnja, 2011. Broj 7 / 2011. 1

Tjedni newsletter

Mala dodana vrijednost hrvatskih tvrtki

Tjedni newsletter

1 8 . t r a v n j a , 2 0 1 1 .   •   S T   i n v e s t   t j e d n i   n e w s l e t t e r   •   B r o j   7   /   2 0 1 1 .

Zagrebačka burzaod 11. 04. do 15. 04. 2011.

IndekS Zadnja vrIjednoSTTjedna 

proMjena %

CroBeX 2.197,49 -2,14

CroBeX10 1.222,37 -2,25

drušTvo oznaka zadnja Cijena knTjedna promjena

%promeT 

Milijuna kn

1. Hrvatski telekom HT-r-a 287,00 -0,31 11,352

2. ina ina-r-a 3.600,00 -10,23 9,295

3. Belje Blje-r-a 89,00 -3,58 4,772

4. ericsson n. Tesla ernT-r-a 1.620,00 +0,12 4,159

5. Čakovečki mlinovi CklM-r-a 3.800,00 +1,88 3,804

6. končar elektroind. koei-r-a 558,00 +1,45 3,484

7. ingra inGr-r-a 13,48 -1,61 2,948

8. adris grupa adrS-p-a 267,00 -0,37 2,846

9. Hup Zagreb Hupz-r-a 1.360,00 +0,74 1,797

10. atlantic grupa aTGr-r-a 780,00 +0,00 1,622

deset dionica s najvećim prometom

Burza krenula natraškeProšloga tjedna nastavljeno je trgovanje dionicama Ine uz oštar pad cijene od deset posto. Pad bi vjerojatno bio i veći da na burzi kao neslužbeni market makeri nisu nastupili domaći obvezni mirovinski fondovi, što je za svaku po h­valu. I Crobex je zaronio za 2,14 posto, na razinu na kojoj je zadnji put bio na samom početku ove godine.Izostanak većih vijesti s burze iskoristit ćemo za prikaz poraznih podataka koje je na prošlotjednom okruglom stolu HNS­a u Zagrebu iznio ekonomski strateg SDP­a

Branko Grčić. Splitski sveučilišni profesor upozorio je na vrlo nisku bruto dodanu vrijednost (BDV) koju po zapo­slenom stvaraju hrvatska poduzeća, pa je podizanje te vri­jednosti označio kao prvenstveni cilj ekonomskog djelo­vanja buduće koalicijske vlade.

Skromni prvaci industrijeBDV hrvatske industrije tekstila, odjeće, kože, prerade drva i proizvodnje papira 2009. kretao se između 4.300 i 6.300 kuna po radniku na mjesec. U proizvodnji metala nije ništa bolje: tek 4.881 kuna. Hrvatska proslavljena turistička branša ne uspijeva postići više od 6.584 kune, iz kojih treba isplatiti plaće, izdvojiti za amortizaciju, servisirati kredite...Nešto je bolje u poslovanju s nekretninama (18.000 kn BDV­a), prijevozu i skladištenju (12.900 kn), proizvodnji električne opreme (17.200 kn), strojeva i uređaja (11.700 kn), dok najviše dodane vrijednosti ­ da li slučajno? ­ stvaraju državni monopolisti poput opskrbe električnom energijom (29.500 kn), farmaceutika (29.800 kn), rudars tvo (čitaj: nafta, 33.700 kn) i pričanje na telefon (26.600 kn).

Hrvatske tvrtke ostvaruju jako malu dodanu vrijednost po radniku, upozorio je prof. Branko Grčić: hotelska poduzeća, na primjer, samo 6.584 kune na mjesec

18. travnja, 2011. Broj 7 / 2011. 2

Tjedni newsletter Tema tjedna

 Burza hladna na priče o mercatoru

Vijest bez navedenog izvoraSlovenski poslovni dnevni list Finance u petak je obja­vio, a hrvatski t­portal prenio, kako doznaje da hrvatski Agrokor, privatno holding poduzeće obitelji Todorić, koje upravlja isključivo većinskim vlasničkim udjelima u 49 poduzeća u zemlji i svijetu, priprema javnu ponudu za slovenski trgovački lanac Mercator.Agrokor je početkom ožujka slovenskoj Pivovarni Laško predao obvezujuću ponudu za kupnju 23,34­postotnog udjela u Mercatoru po cijeni od 206 eura za svaku dionicu. To je prekinulo pokušaje uprave Mercatora da s Agroko­rom razgovara o mogućem “strateškom povezivanju”, u tom smislu da Mercator kupi Agrokorov trgovački lanac Konzum, pa je već dogovoreni sastanak “na vrhu” otkazan.Sada je list Finance objavio, bez imenovanja izvora za tu vijest, da će Agrokor dati po­nudu za cijeli Mercator i to po cijeni od čak 230 eura po dioni­ci. Navodno računa na rascjep­kanost vlasništva i razjedin­jenost Mercatorovih dioničara.

Tržište Financama ne vjerujeI slovenska udruga malih dioničara VZMD predložila je vlasnicima da prodaju cijeli Mercator na međunarodnom, transparentnom i profesionalno vođenom natječaju, kako bi mali dioničari za svoje dionice postigli što bolju ci­jenu. Ali, zanimljivo je da slovensko tržište kapitala uopće ne poklanja pažnju priči o Agrokorovoj javnoj ponudi: u petak su se dionice Mercatora kupovale po samo 170 eura. Zašto? Malo smo se poigrali brojkama...

Cijena od 230 eura po dionici, koliko će navodno ponuditi Agrokor, predstavlja 40 puta veći iznos od Mercatorove zarade po dionici

S aktualnom cijenom dionica od 170 eura tržište je Mer­catoru odredilo vrijednost od 640 milijuna eura. Tih 170 eura za 29,81 put je veće od Mercatorova bruto profita (zarade) po dionici, a dividendna donosnost je 4,24 posto. To je vrlo slično Konzumovim per­formansama: ako se udvostruči do­bit iz prve polovice 2010., Konzu­mov p/e pri cijeni od 200 kuna je 28,40.

Dug povrat kapitalaCijena od 230 eura po dionici, međutim, jako odskače od tih parametara. S njom bi Mercato­rov odnos cijene i zarade bio čak

40,35! Drugim riječima, s prošlogodišnjom Mercato­rovom zaradom Agrokor i obitelj Todorić morali bi raditi i čekati 40 godina da im se njihovo ulaganje u Mercator “isplati”.Naravno, i ta bi cijena bila opravdana ako bi

Agrokor kao vlasnik znatno povećao Mercatorovu zaradu, no Mercator već sada posluje bolje od Konzuma, a i sa dvostruko boljim rezultatom (tj. dividendom) mogao bi tek odbacivati kamatu na kredit kojim bi bio kupljen. Glavnicu jako teško.Agrokor bi, dakako, s Mercatorom mogao više zarađivati posredno, preko prodaje proizvoda svojih tvrtki, pa tako opravdati ulaganje. No tržište, za razliku od obitelji Todorić, ni tu priču ili ne vidi ili u nju ne vjeruje.

Hrvatska udruga dioničara

poziva vas da posjetite

njezine internetske stranice

i uključite se u rad udruge:

www.hrud.hr

Sada je Mercatorov p/e oko 30, a zanimljivo je da gotovo identičan omjer cijene i zarade po dionici ima i Konzum

Ivica Todorić, vlasnik Agrokora

18. travnja, 2011. Broj 7 / 2011. 3

Tjedni newsletter

Zaključne vrijednosti u prošlom tjednu, petak 15. 04. 2011.

indeXzaključno

STanjeTjedna 

proMjena Tjedna 

proMjena %

dow jones Industrial

12.341,80 -38,22 -0,31

S&p 500 1.319,68 -8,49 -0,64

nasdaq Composite

2.764,95 -15,47 -0,56

nYSe Composite

8.400,31 -83,63 -0,99

S&p/TSX Composite

13.799,10 -409,3 -2,88

dionički indeksi Sad-a i kanade

dionički indeksi Latinske amerikeZaključne vrijednosti u prošlom tjednu, petak 15. 04. 2011.

indeXzaključno

STanjeTjedna 

proMjena Tjedna 

proMjena %

mexico IpC 36.988,40 -483,30 -1,29

argentina merval

3.381,25 -99,14 -2,85

Brazil Bovespa

66.684,20 -2.033,80 -2,96

Chile mkT Select

4.669,88 -43,09 -0,91

europski dionički indeksiZaključne vrijednosti u prošlom tjednu, petak 15. 04. 2011.

indeXzaključno

STanjeTjedna 

proMjena Tjedna 

proMjena %

euro Stoxx 50 pr

2.919,05 -65,61 -2,20

FTSe 100 5.996,01 -59,74 -0,99

CaC 40 3.974,48 -87,43 -2,15

daX 7.178,29 -38,73 -0,54

oMX Stockholm 30

1.123,81 -27,56 -2,39

dionički indeksi azijeZaključne vrijednosti u prošlom tjednu, petak 15. 04. 2011.

indeXzaključno

STanjeTjedna 

proMjena Tjedna 

proMjena %

nikkei 225 9.591,52 -176,56 -1,81

Hang Seng 24.008,10 -388,00 -1,59

CSI 300 3.358,94 +5,58 +0,17

Shanghai Se a share

3.194,30 +21,51 +0,68

Nasdaq bi ipak mogao nijemcima oteti nYSe

Ponuda koja se ne odbija?Prošle nedjelje uprava newyorške burze NYSE udružene s francuskim Euronextom odbila je ponudu svog američkog rivala Nasdaq OMX­a i Intercontinental Exchangea (ICE) za preuzimanje po cijeni od 11,3 milijarde dolara i objavila da nastavlja s realizacijom planova o udruživanju s njemačkom Deutche Borse u kojem je NYSE Euronext procijenjen na 9,7 milijardi dolara. Do kraja prošlog tjedna, međutim, pojavile su se spekulacije na Bloombergu da bi Nasdaq OMX mogao svoju ponudu povisiti za 1,3 milijarde dolara gotovine.NYSE je odbio Nasdaq prvenstveno zbog straha da američke vlasti to preuzimanje ne bi odobrile. Također, spajanje dviju burzi moglo bi dovesti do ukidanja brojnih radnih mjesta u New Yorku, na što ni lokalna politika ne bi gledala s odo­bravanjem. Naposljetku, bonitetne agencije su objavile da bi mogle sniziti Nasdaqov rejting ispod in­vesticijskog zbog prevelikog zaduživanja za kupnju NYSE­a i Euronexta.

Burzovni patriotizamUz odbijanje ponude Nasdaqa, up­rava Newyorške burze ističe prednosti udruživanja s Deutche Borse, premda je zapravo riječ o njemačkom preuzi­manju, budući da bi dioničari Njemačke burze nakon “spajanja” stekli 60 posto dionica zajedničkog poduzeća. Također, ne očekuje se da bi njemačke ili američke vlasti mogle isticati zamjerke tom spajanju/preuzimanju, makar se u zadnje vrijeme u svijetu može primijetiti (na primjerima Australije i Kanade) da države, u strahu da će izgubiti status globalnih financijskih centara, nerado prepuštaju svoje burze strancima.Prema posljednjim vijestima, međutim, čini se da će američki natjecatelj za Newyoršku burzu radije prihvatiti špekulativni rejting nego izgubiti bitku za preuzimanje.

Svjetska tržišta dionica

Primjeri Australije i Kanade pokazuju da države nerado prepuštaju svoje burze strancima u strahu od gubitka statusa financijskog centra

Nakon što su udruženi Newyorška burza i Euronext odbili Nasdaq OMX i ICE, pojavile su se naznake da bi američki rival mogao povisiti ponudu

18. travnja, 2011. Broj 7 / 2011. 4

Tjedni newsletter

Cijene su u lokalnoj valuti, prinos u postocima do dospijeća ili na godišnjoj razini, promjena je u odnosu na zadnju cijenu prethodnog dana, vrijeme je kraj trgovanja u petak

kupondaTum 

doSpIjećaCIjena / prInoS

proMjena CIjene / prInoSa

vrijeMe

njemačka  3 mjeseca

0,000 13/07/2011 99,83 / 0,76 0,020 / -0,075 15. 04.

njemačka  2 godine

1,500 15/03/2013 99,37 / 1,84 0,045 / -0,024 15. 04.

njemačka  10 godina

2,500 04/01/2021 92,83 / 3,38 0,395 / -0,050 15. 04.

Sad 10 godina 3,625 15/02/2021 101-25½ / 3,41 0-24 / -0,090 15. 04.

australija  10 godina

5,750 15/05/2021 101,26 / 5,58 0,152 / -0,020 15. 04.

Brazil 10 godina 10,000 01/01/2021 880,49 / 12,72 -1,916 / -0,076 15. 04.

japan 10 godina 1,300 20/03/2021 100,17 / 1,29 0,062 / -0,007 15. 04.

uk 10 godina 4,750 07/09/2020 101,19 / 3,60 0,705 / -0,089 15. 04.

državne obveznice

Neslavni rekordAko studija, koja je već u izradi, pokaže da je razi­na grčkoga javnog duga neodrživa, bit će potreb­no poduzeti dodatne mjere ­ rekao je prošloga tjedna njemački mini­star finan­cija Wolfgang Schäuble Die Weltu. Na

upit novinara kakve bi to dodatne mjere mogle biti, ministar je rekao da kupci grčkih državnih obveznica ne trebaju strahovati od prinudnog reprograma prije 2013. godine, ali poslije toga investitori bi se mogli suočiti s gubicima.Nakon tih ministrovih riječi prinos koji kupci traže za grčke dvogodišnje obveznice skočio je na povijesni maksimum zone eura, na nevjero­jatnih 17,829 posto, dajući naslutiti kolike gubitke inve­stitori očekuju pri reprogramu grčkoga duga. I premija osiguranja naplate grčkih obveznica (kupnjom swapova) skočila je na 1,14 milijuna dolara za 10 milijuna dolara

 Schäuble ‘potopio’ grčke obvezniceNjemački ministar financija najavio je vlasnicima grčkih obveznica gubitke poslije 2013., nakon čega su kupci zatražili prinos od 18 posto

duga na pet godina, a euro je u jednom danu izgubio jedan i pol posto vrijednosti prema dolaru.

Njemačka kao utočišteAnalitičari, međutim, smatraju da će “šišanje” investitora grčkih obveznica biti puno drastičnije nego što to njihove sadašnje cijene i prinosi pokazuju. Pretpostavlja se da bi Grčka u prvom koraku mogla reprogramirati dug tako da

produlji rokove otplate (iskupljivanja) obveznica i da zatraži od kreditora da joj oproste kamatu.No ako bi se grčki dug želio svesti na održivu razinu prema kriterijima sporazuma iz Maas­trichta (da ne bude veći od 60 posto BDP­a), tada bi se morao smanjiti za punih 62 posto! Za Grčku se praktično ponavlja priča s ogluhom iz 1826. nakon koje je bila isključena sa svjetskih privatnih tržišta dugova pune 53 godine.Kako znatan dio grčkog duga drže njemački investitori, nije čudo da ih je upravo njemački ministar financija počeo psihički pripremati na

goleme gubitke, a možda i na pravovremeno spašavanje pomoću bijega iz grčkog u njemački državni dug, kojemu je prinos na 10­godišnje obveznice do petka (vidi tablicu) pao na samo 3,38 posto na godinu.

Novac i obveznice

Da bi se grčki javni dug sveo na podnošljivih 60 posto BDP-a, morao bi se smanjiti za punih 62 posto

Wolfgang Schäuble, njemački ministar financija, poslao je poruku njemačkim ulagačima da bježe od grčkih obveznica

18. travnja, 2011. Broj 7 / 2011. 5

Tjedni newsletter

zaključne cijene prošlog tjedna, petak 15. 04. 2011.

Sve su cijene na New York Mercantile Exchange, izvor NYT

uGovorrok

ISporukeCijena

Tjedna proMjena %

nafta light sweet crude (uSd/barel)

svibanj ‘11. 109,39 -3,24

nafta Brent crude  (uSd/barel)

svibanj ‘11. 123,36 -2,77

ulje za loženje (uSd/galon)

svibanj ‘11. 3,23 -2,71

prirodni plin (uSd/mm btu)

svibanj ‘11. 4,22 +4,71

rBoB benzin (uSd/galon)

svibanj ‘11. 3,29 +0,61

Svjetske burzovne cijene energenata

Sve su cijene za Chicago Board of Trade, izvor NYT

zaključne cijene prošlog tjedna, petak 15. 04. 2011.

uGovorrok

ISporukeCijena

Tjedna proMjena %

kukuruz  (uSd /bušel)

svibanj ‘11. 7,41 -3,64

Soja  (¢uS/bušel)

svibanj ‘11. 1.333,00 -4,27

Žito (¢uS/bušel)

svibanj ‘11. 744,50 -6,94

Zob  (¢uS/bušel)

svibanj ‘11. 383,00 -2,67

riža (uSd/CWT)

svibanj ‘11. 13,63 -0,37

Svjetske burzovne cijene poljoprivrednih proizvoda

Cijene su za Comex, izvor NYT

zaključne cijene prošlog tjedna, petak 15. 04. 2011.

uGovorrok

ISporukeCijena

Tjedna proMjena %

zlato (uSd/unca)

travanj ‘11. 1.486,80 +0,81

Srebro (uSd/unca)

travanj ‘11. 42,65 +4,30

Bakar (¢uS/libra)

travanj ‘11. 425,40 -4,04

Svjetske burzovne cijene metala

BP se vraća na pučinuPrije desetak dana internetski portal posvećen inves­ticijama u energetske izvore Energy & Capital objavio je kako su vlasti Sjedinjenih Američkih Država od British Petroleuma (BP) zatražile da nastavi s bušenjima nafte u Meksičkom zaljevu, niti godinu dana nakon katastrofe platforme Deepwater Horizon. “Američka vlada oprašta brže od ribara Louisiane”, piše analitičar Keith Kohl.British Petroleum još nije dobio niti jednu novu dozvolu za bušenje pa se pretpostavlja da će za početak nastaviti s bušenjima na deset postojećih nalazišta. Amerika jedno­stavno ne može bez te nafte. Njezina se proizvodnja sirove nafte na kopnu od početka 1970­ih godina prepolovila, ali i vađenje iz podmorskih bušotina smanjilo se 2008­2009. za

golemih 57 posto. U 2010. offshore proizvodnja nafte u SAD dosezala je u prosjeku nešto više od sto tisuća barela na dan; u 2003. bila je čak triput veća! Stoga je i Royal Dutch Shell prošloga mjeseca već dobio dopuštenje da izbuši novi zdenac u dubokom moru Meksičkog zaljeva.

Prilike za investiranjeUkupno u svijetu, prema podacima Energy & Capitala, ovoga trenutka radi nešto manje od 800 offshore bušaćih garnitura, što je pet posto

više nego godinu dana ranije. Stoga najbolje prilike za ula­ganje u naftni biznis portal i ne vidi u operacijama na ko­pnu, nego kod vodećih servisnih tvrtki koje pružaju usluge u podmorju. To su Transocean, Diamond Offshore, Noble Corporation, Ensco PLC i druge. Bušačima koje Energy & Capital stalno motri cijena je od studenoga prošle godine do danas narasla između 20 i 60 posto.“Budimo na čistu, ponestaje nam Ghawara”, upozorava Keith Kohl. Jedna četvrtina svjetske nafte dolazi iz samo 20 naftnih polja, a sva su ona davno prošla vrhunac proiz­vodnje i nalaze se u nezaustavljivom poniranju. Dovoljno je vidjeti kolaps proizvodnje iz meksičkog Cantarella. A naftna polja super­divovi ne samo da nas ostavljaju na cjedilu, nego nova više i ne nalazimo još od 1964.

SAD su zatražile od British Petroleuma da nastavi s bušenjem naftnih izvora u Meksičkom zaljevu jer Amerika ne može bez te nafte

Commodities

Trenutno u svijetu radi oko 800 offshore bušaćih postrojenja, što je za pet posto više nego lani, i pružaju sjajnu priliku za ulaganja

Amerika se vraća nafti iz podmorja

18. travnja, 2011. Broj 7 / 2011. 6

Tjedni newsletter

NapomenaOvu publikaciju izrađuje i za nju je odgovoran ST Invest, d.o.o. za osnivanje i upravljanje in-vesticijskim fondovima iz Splita. Ovaj newsletter ili bilo koji njegov dio ne može se smatrati ponudom ili pozivom na kupnju bilo koje imovine ili prava. Informacije, analize, zaključci, prognoze i mišljenja koja se iznose zasnivaju se na javnim tržišnim, statističkim i drugim informacijama koje potječu iz izvora koji su uvijek navedeni, u čiju se pouzdanost i točnost ST Invest pouzdaje, ali za koje ne jamči. Utoliko su informacije, mišljenja, zaključci, prog-noze i projekcije izneseni u ovoj publikaciji podložni promjenama koje ovise o izvorima in-formacija, kao i o promjenama koje nastupe od trenutka pisanja teksta do njegova čitanja. Vrijednosni papiri i ostale imovine koje se spominju u ovom newsletteru mogu biti pred-metom ulaganja fondova kojima upravlja ST Invest. Sve te imovine i prava nose rizik na čiju procjenu stavovi izneseni u ovom newsletteru ne mogu utjecati. Prenošenje sadržaja ili dijela sadržaja Tjednog newslettera ST Investa je dopušteno uz navođenje izvora.

ImpresumS.T. Invest, društvo s ograničenom odgovornošću za osnivanje i upravljanje investicijskim fondovimaadresa sjedišta: kneza mislava 3, 21000 Splitadresa uprave: Boktuljin put bb, 21000 SplitTelefon: +385 (0) 21 456 440, telefax: +385 (0) 21 456 441e-mail: info@st-invest.hruprava: Tomislav Tukić, predsjednik, i marko Tukić, članGlavni fond menadžer: Tomislav Tukić, ttukic@st-invest.hrFond menadžer: Siniša Gašparević, sinisa@st-invest.hrGlavni analitičar: Stjepan Laća, stipe@st-invest.hrvoditelj informatike: marko Tukić, marko@st-invest.hr

 Iz javnoga duga financijskom represijomU prošlosti gotovo da i nije bilo primjera da su se države svog javnog duga rješavale gospodarskim rastom, otkriva Carmen Reinhart u najnovijem working paperu

Eksplozija javnog dugaDesetljeće nakon Velike recesije obilježit će eksplozija jav­noga (državnog) duga, barem u razvijenim gospodarstvima. Povijesni prosjek porasta javnoga duga nakon velikih finan­cijskih kriza je 86,3 posto, no bilo je slučajeva porasta i većih od 250 posto (Čile 1980., Finska 1991. ili Kolumbija 1998.) Stoga ne čudi da smanjivanje duga ponovo privlači znatnu pozornost akademskih i političkih krugova podjednako.Studiozni pregled tehnika i načina kojima su u povijesti vlade “likvidirale” svoj dug prošloga su tjedna objavili Car­men Reinhart i M. Belen Sbrancia pod naslovom “Ukla­njanje državnoga duga”, u ediciji Working Papers Instituta za međunarodnu ekonomiju Peterson iz Washingtona.* Carmen Reinhart, skupa s Kennethom Rogoffom autori­ca epohalne knjige “Ovaj put je drukčije: osamsto godina financijske gluposti” (uskoro izlazi u Biblioteci HGK), vjerojatno je najveći svjetski stručnjak za krize i dugove, a odnedavna je angažirana u Institutu Peterson, vodećem svjetskom ekonomskom think­tanku.

Kako su to postigli EngleziDržavni (javni) dug za zemlje može biti golem problem: nakon Napoleonskih ratova javni dug Velike Britanije dosegnuo je zapanjujućih 260 posto BDP­a i zemlji je trebalo 40 godina da ga smanji na sto posto BDP­a. Nakon Drugog svjetskog rata za isti stupanj redukcije Britaniji je trebalo 20 godina. Kako su to Englezi postigli?Kroz povijest javni je dug snižavan uglavnom na pet načina: (1) ekonomskim rastom, (2) znatnom fiskalnom prilagodbom, odnosno smanjivanjem troškova države, (3) ogluhom na dug, uključujući reprogramiranje, (4) iznenadnim izazivanjem inflacije i (5) pravilnim do­

ziranjem financijske represije praćene podjednako pomno doziranom inflacijom. Opcije (4) i (5) mogu se primijeniti jedino na dug u domaćoj valuti s fiksnom kamatom (što u Hrvatskoj, na primjer, vjerovnici jako dobro znaju pa traže da i domaći javni dug bude u “čvrstoj valuti” eurima, ali gube iz vida da će za koju godinu i eurski dug u Hrvatskoj postati domaći).

Velik dug donosi spori rastU povijesti nažalost gotovo da i nije bilo primjera da su zemlje iz velikog javnog duga izašle ekonomskim ra­stom (svijetao primjer je Swaziland 1985.) Štoviše, visoka zaduženost redovno je bila praćena slabim stopama rasta. Primjeri ogluha i reprograma daleko su brojniji, kao i sma­njivanja duga hiperinflacijom. No C. Reinhart i M. B. Sbran­cia prošlotjednom studijom žele ukazati na drukčiji feno­men: puno suptilniju i postupniju metodu reprogramiranja duga “porezom” koji se “naplaćuje” financijskom represi­jom, osobito potpomognutom inflacijom. Taj je sustav do­minirao u svijetu od 1945. do potkraj 1980­ih godina.Glavna tehnika financijske represije je nametanje “plafona” za kamatu na državni dug, potom uvođenje prikladne re­gulative (maskirane kao “mjere razboritosti”). Tu je i prisi­ljavanje penzionih fondova da većinu prikupljena novca posuđuju državi, nametanje velikih pričuva bankama s malim kamatama ili čak bez njih, traženje od financijskih institucija da jeftino posuđuju novac državi ili njezinim ustanovama, zabrana kupnje monetarnog zlata itd.

Studije

“The Liquidation of Government Debt”, Carmen M. Reinhart i M. Belen Sbrancia, WP 11-10, Pe-terson Institute for International Economics, travanj 2011., www.piie.com

Carmen Reinhart, ekonomistica iz Instituta za međunarodnu ekonomiju Peterson