6. lipnja, 2011. Broj 14 / 2011. 1

Tjedni newsletterTjedni newsletter

6 . l i p n j a , 2 0 1 1 .   •   S T   i n v e s t   t j e d n i   n e w s l e t t e r   • Broj 14 / 2011.

Zagrebačka burzaod 30. 05. do 03. 06. 2011.

INDEKS ZADNJA VRIJEDNOSTTJEDNA 

PROMJENA %

CROBEX 2.269,90 0,76

CROBEX10 1.240,16 0,48

DRUŠTVO OZNAKA ZADNJA CIJENA KNTJEDNA PROMJENA

%PROMET 

MILIJUNA KN

1. Ingra INGR-R-A 16,73 15,14 25,095

2. Hrvatski telekom HT-R-A 256,30 -1,06 21,061

3.  Belje BLJE-R-A 100,01 4,16 7,892

4. Dom holding KORF-R-A 91,90 -0,65 6,205

5. Đ. Đaković hold. DDJH-R-A 52,00 8,56 5,992

6. Dalekovod DLKV-R-A 243,33 -5,68 5,339

7. AD Plastik ADPL-R-A 144,00 4,88 3,339

8. Atlantska plov. ATPL-R-A 698,05 0,15 3,294

9. Atlantic grupa ATGR-R-A 742,86 1,06 3,063

10. Adris grupa P ADRS-P-A 271,99 1,41 2,580

Deset dionica s najvećim prometom

Pozitivno raspoloženjeNakon što su američke dionice u petak doživjele pravo „malo krvoproliće“ zbog loših vijesti o zapošljavanju, a Dow Jones se u samo nekoliko minuta nakon otvaranja burzi stropoštao za 133 poena ili 1,1 posto, hrvatske su dionice prošli tjedan za­pravo dobro prošle, opravdavajući optimizam ulagača i analiti­čara. I ST Invest ostaje pozitivno raspoložen prema domaćim dionicama za koje se čini kao da skupljaju snagu za novi rast.

Potencijal rasta cijena hrvatskih dionica još se toliko ne osje­ća na tržištu u cjelini koliko na pojedinim dionicama: kao da

investitori ulaze u jednu po jednu dionicu (prošli tjedan Kon­čar i Petrokemija, na primjer) i podižu im cijene preko teh­ničkih „točaka otpora“, da bi tek kasnije i indeksi probili neke nove razine. Kada se to dogodi valja očekivati da će se hrvatske dionice naći na radaru inozemnih ulagatelja koji bi potom mo­gli osjetnije podići cijene svojim nalozima za kupnju.

Potpora u rezultatimaFondovski menadžeri, naime, za razliku od day tradera, puno manje ulažu novac svojih klijenata na temelju pojedinačnih vijesti i špekulacija, poput prošlotjednih koje su naglo digle cijene Ingre (zbog tajanstvenog posla u inozemstvu) ili Đure Đakovića (koji bi mogao dobiti poslove na gradnji klasičnih postrojenja kad i ako Njemačka počne zatvarati nuklearke te ako hrvatska Vlada pokrene investicijski ciklus pred izbore). Fondovi kupuju na temelju tehničke analize i fundamentalne potpore, koje ovih dana hrvatskim dionicama ne nedostaje.

Također, ako je točna procjena da se strana tržišta kapitala nalaze na točkama lokalnih minimuma, bit će i to dobra baza za rast cijena i hrvatskih dionica.

Može se očekivati da se zbog tehničkih pokazatelja i stanja u svijetu hrvatske dionice nađu na radaru inozemnih fondovskih menadžera

 Dionice probijaju ‘točke otpora’ jedna po jedna

6. lipnja, 2011. Broj 14 / 2011. 2

Tjedni newsletter Tema tjedna

 Kako se zaštititi od divljanja troškova

Izgubljene milijardeHirovite promjene cijena energenata, sirovina, repro­materijala i poljoprivrednih proizvoda u svijetu pred­stavljaju velik problem proizvođačima i uslužnim dje­latnostima kojima te cijene čine ulazni trošak. Ništa drukčije nije ni u Hrvatskoj gdje su veliki potrošači naf­tnih derivata, čelika i drugih materijala gomilali gubitke jer rast svojih inputa nisu mogli u cijelosti prebaciti na svoje kupce.

Drastičan primjer predstavljaju hrvatska brodogra­dilišta koja su na poskupljenjima čelika i nepovoljnim promjenama tečaja dolara od ugovaranja do isporuke brodova nagomilala doslovno milijarde kuna gubitaka. Slična, tek nešto blaža situacija je s velikim potrošačima ugljikovodika. No od «divljanja» cijena moguće je zašti­titi se barem jednim dijelom, ako već ne u potpunosti. ST Invest u tome svakako može puno pomoći hrvatskim poduzetnicima, i privatnima i državnima.

Kako se izvodi hedžingOpćeprihvaćeni naziv za takvu zaštitu je engleska riječ hedžing (orig. hedging) koja znači ogradu, obranu. Hedž­ing prema velikim skokovima cijena robe i valuta pro­ prema velikim skokovima cijena robe i valuta pro­

STInvest može pomoći poduzećima da osjetno smanje troškove i izbjegnu nepotrebne gubitke zbog skokova cijena goriva, valuta ili materijala

Poslovni prihodi i rashodi HEP-a d.d., te troškovi goriva u 2008. i 2009.godiniHEP 2008. GODINA 2009. GODINA

Poslovni prihodi 11.750.420.000 12.600.786.000

Poslovni rashodi 11.600.073.000 11.984.616.000

Operativni dobitak 150.347.000 616.170.000

Troškovi goriva 2.783.329.000 2.350.392.746

Stanje zaliha  na 31.12.

874.495.124 576.937.450

Poslovni prihodi i rashodi Jadrolinije d.d., te troškovi goriva u 2008. i 2009. godiniJADROLINIJA 2008. GODINA 2009. GODINA

Poslovni prihodi 889.377.496 821.735.832

Poslovni rashodi 937.177.712 836.700.413

Operativni gubitak -47.800.216 -14.964.581

Troškovi goriva 308.031.000 212.664.000

Stanje zaliha  na 31.12.

10.288.000 9.520.000

Indeks proizvođačkih cijena tekućih goriva i indeksirana cijena sirove nafte u HRK

160,0

140,0

120,0

100,0

80,0

60,0

40,0

2,0

01/0

8

03/08

05/08

07/0

8

09/0

8

11/0

8

01/0

9

03/09

05/09

07/0

9

09/0

9

11/0

9

0,0

Indeks proizvođačkih cijena tekućih goriva

Indeksirana cijena sirove nafte u HRK

6. lipnja, 2011. Broj 14 / 2011. 3

Tjedni newsletter

zaključne cijene prošlog tjedna

Sve su cijene na New York Mercantile Exchange, izvor NYT

UGOVORROK

ISPORUKECIJENA

TJEDNA PROMJENA %

Nafta Light sweet crude (USD/barel)

srpanj ‘11. 100,57 -0,18

Nafta Brent crude  (USD/barel)

srpanj ‘11. 116,11 +1,13

Ulje za loženje (USD/galon)

srpanj ‘11. 3,06 +2,34

Prirodni plin (USD/mm btu)

srpanj ‘11. 4,69 +3,76

RBOB benzin (USD/galon)

srpanj ‘11. 3,00 -3,23

Svjetske burzovne cijene energenata

Sve su cijene za Chicago Board of Trade, izvor NYT

zaključne cijene prošlog tjedna

UGOVORROK

ISPORUKECIJENA

TJEDNA PROMJENA %

Kukuruz  (USD /bušel)

srpanj ‘11. 754,00 -0,56

Soja  (¢US/bušel)

srpanj ‘11. 1.408,50 +2,14

Žito  (¢US/bušel)

srpanj ‘11. 774,50 -5,49

Zob  (¢US/bušel)

srpanj ‘11. 378,00 -1,24

Riža  (USD/CWT)

srpanj ‘11. 14,48 -4,80

Svjetske burzovne cijene poljoprivrednih proizvoda

Cijene su za Comex, izvor NYT

zaključne cijene prošlog tjedna

UGOVORROK

ISPORUKECIJENA

TJEDNA PROMJENA %

Zlato  (USD/unca)

lipanj ‘11. 1.543,30 +0,44

Srebro (USD/unca)

lipanj ‘11. 36,21 -4,58

Bakar  (¢US/libra)

lipanj ‘11. 412,60 -1,20

Svjetske burzovne cijene metala

Commodities

Hrvatska udruga dioničara poziva vas da posjetite njezine internetske stranice i uključite se u rad udruge:

www.hrud.hr

vodi se jednostavno, «zauzimanjem» suprotnih pozici­ja na odgovarajućim tržištima, odnosno u onim robnim i valutnim pozicijama kod kojih poduzeće ima najveću izloženost (trpi najveći rizik od potencijalnih gubitaka). Suprotna pozicija se zauzima kupnjom vrijednosnih pa­pira kojih ima nekoliko vrsta, a najpoznatiji su forward ugovori, swapovi, opcije i futuresi.

Forwardi su ugovori o isporuci neke robe na neki budući datum, ali po unaprijed ugovorenoj (nepromje­njivoj) cijeni. Swapovi su poput ugovora o osiguranju, opcije daju pravo, ali ne i obvezu na kupnju neke robe ili valute na ugovoreni dan i po ugovorenoj cijeni, futuresi (budućnosnice) su slični forwardima, ali su obično pre­nosivi i kotiraju. Poslovnim ljudima ti su pojmovi dobro poznati, no poduzetnici vrlo rijetko mogu steći zornu

sliku koliku im korist ti “papiri” mogu donijeti. Zato smo u ST In­vestu izradili dva primjera, koliko su u 2008. i 2009. mogla uštedjeti, odnosno koliko su mogla povećati dobit, dva velika hrvatska javna po­duzeća, HEP i Jadrolinija, da su se hedžirali prema nafti.

Dobit umjesto gubitkaHrvatskoj elektroprivredi ­ HEP­u u strukturi poslovnih rashoda troškovi goriva (ulje za loženje, ugljen i pri­rodni plin) u 2008. godini činili su 24 posto, a u 2009. godini 19,61 posto. Iz tablice se može vidjeti da bi svako smanjenje troškova goriva za deset

posto u 2009. povećalo operativni dobitak za 38,14 posto (ili za 235 milijuna kuna), a u 2008. za golemih 185 posto (278 milijuna kuna).

S obzirom na fluktuaciju cijene nafte u tom razdoblju u rasponu indeksa od 70 do 140, jasno je da se ušteda od 10 posto mogla lako postići hedžiranjem, što znači da je HEP u te dvije godine nepotrebno izgubio više od pola milijarde kuna!

Sličan vrlo veliki udjel goriva (diesela) u ukupnim rashodima ima i Jadrolinija. Da se hedžirala, uštedila bi u dvije godine najmanje 52 milijuna kuna i 2009. bi završila s operativnom dobiti umjesto gubitka. Ti pri­mjeri jasno pokazuju koliko je nužna zaštita od “divlja­nja” cijene goriva za ova dva poduzeća. Vrlo jednostav­nom kupnjom odgovarajućih vrijednosnih papira HEP i Jadrolinija su u dvije godine mogli sačuvati javnih 565 milijuna kuna.

HEP i Jadrolinija nepotrebno su u 2008. i 2009. godini izgubili gotovo 600 milijuna kuna jer se nisu hedžirali prema cijeni goriva

6. lipnja, 2011. Broj 14 / 2011. 4

Tjedni newsletter Svjetska tržišta dionica

Zaključne vrijednosti u prošlom tjednu

INDEXZAKLJUČNO

STANJETJEDNA 

PROMJENA TJEDNA 

PROMJENA %

S&P 500 1.300,16 -30,94 -2,23

Dow 12.151,26 -290,32 -2,33

Nasdaq 2.732,78 -64,08 -2,29

S&P 400 961,25 -28,94 -2,92

S&P 600 432,15 -14,39 -3,22

Dionički indeksi SAD-a

Dionički indeksi Kanade i Južne AmerikeZaključne vrijednosti u prošlom tjednu

INDEXZAKLJUČNO

STANJETJEDNA 

PROMJENA TJEDNA 

PROMJENA %

TSX Comp. 13.517,91 -279,68 -2,03

Bovespa 64.340,50 +45,54 +0,07

Bolsa 35.123,89 -695,31 -1,94

IPSA 40 4.877,85 +36,20 +0,75

Europski dionički indeksiZaključne vrijednosti u prošlom tjednu

INDEXZAKLJUČNO

STANJETJEDNA 

PROMJENA TJEDNA 

PROMJENA %

FTSE 100 5.855,01 -83,86 -1,41

DAX 7.109,03 -54,44 -0,76

CAC 40 3.890,68 -60,30 -1,53

FTSE Italija 21.576,44 -27,03 -0,13

Eurofirst 1.111,51 -22,92 -2,02

Dionički indeksi AzijeZaključne vrijednosti u prošlom tjednu

INDEXZAKLJUČNO

STANJETJEDNA 

PROMJENA TJEDNA 

PROMJENA %

Nikkei 9.492,21 -29,73 -0,31

Hang Seng 22.949,56 -168,51 -0,73

Shanghai 2.728,02 +18,07 +0,67

NSE 50 5.516,75 +40,65 +0,74

Pad proizvodnje u travnjuPuno slabiji od čekivanih rezultati zapošljavanja za svi­banj naveli su mnoge američke analitičare na zaključak kako bi „velika recesija“ mogla zabilježiti „dvostruki pad“, što se prošloga tjedna, osobito u pe­

tak, snažno odrazilo i na američke dionice. Američko gos­podarstvo nastavlja zapošljavati, ali usporeno. Industrijska proizvodnja u SAD neprekidno je rasla u drugoj polovici prošle godine i nastavila je rasti od siječnja do ožujka, da bi u travnju „udarila u zid“ i pala za 0,4 posto.

Osim usporavanja rasta zapošljavanja te gubitka rad­nih mjesta u proizvodnji (5000), Amerikance zabrinjavaju i pad novih narudžbi u travnju, slaba potrošnja i nastavak problema na tržištu nekretnina. Dakle, ako proizvodnja „uzima predah“, onda bi on mogao potrajati. Novih samo 54.000 radnih mjesta nije dovoljno niti da kompenzira po­rast broja stanovnika i posebno zabrinjava s obzirom da uskoro završava ciklus poticaja, fiskalnih i monetarnih.

Neslavni rekordAmerika je prošli tjedan zabilježila i jedan neslavni povije­sni rekord za razdoblje poslije Drugog svjetskog rata: pro­sječno trajanje nezaposlenosti dosegnulo je 39,7 tjedana, šest mjeseci i dulje bez posla je 44 posto svih nezaposlenih (ili 4,1 posto radne snage). I taj podatak pokazuje relativnu težinu ekonomske krize. Naime, od kraja Drugog svjet­skog rata rata taj je pokazatelj bio najgori u lipnju 1983. i iznosio je 2,6 posto, šest mjeseci nakon što je maksimum ukupne nezaposlenosti dosegnuo 10,8 posto (u ovoj krizi 10,2 posto, u listopadu 2009.)

Ekonomija SAD-a ‘uzima predah’Zapošljavanje u tisućama

+500

-500

0+54

2009. 2010. 2011.

 Amerikanci strahuju od ‘dvostrukog pada’Američko gospodarstvo nastavlja zapošljavati, ali usporeno, što se prošli tjedan snažno odrazilo i na cijene američkih dionica

Zapošljavanje u svibnju zabrinulo ulagače

6. lipnja, 2011. Broj 14 / 2011. 5

Tjedni newsletter

Cijene su u lokalnoj valuti, prinos u postocima do dospijeća ili na godišnjoj razini, promjena je u odnosu na zadnju cijenu prethodnog dana, vrijeme je kraj trgovanja u petak

KUPONDATUM 

DOSPIJEĆACIJENA / PRINOS

PROMJENA CIJENE / PRINOSA

VRIJEME

Njemačka  3 mjeseca

0,000 10/08/2011 99,84 / 0,92 -0,004 / 0,036 3. 6.

Njemačka  2 godine

1,750 14/06/2013 100,12 / 1,69 -0,099 / 0,050 3. 6.

Njemačka  10 godina

3,250 04/07/2021 101,64 / 3,06 -0,590 / 0,068 3. 6.

SAD 10 godina 3,125 15/05/2021 101-06 / 2,99 0-12 / -0,044 3. 6.

Australija  10 godina

5,750 15/05/2021 103,95 / 5,23 0,016 / -0,002 3. 6.

Brazil 10 godina 10,000 01/01/2021 913,98 / 12,44 0,208 / 0,005 3. 6.

Japan 10 godina 1,100 20/03/2021 100,58 / 1,14 0,000 / 0,000 3. 6.

UK 10 godina 3,750 07/09/2020 103,69 / 3,29 -0,330 / 0,040 3. 6.

Državne obveznice

Grčka izjednačena s KubomMnogi svjetski investitori pitaju se ovih dana da li bi za njih bilo bolje da Grčka proglasi ogluhu i da restrukturira svoj javni dug, ili da svijet nastavi podmirivati Grčke dugo­ve i kamatu. Kako piše portal Money Morning, većina ula­gača preferira sanaciju, ali to bi se za njih moglo pokazati skupljim od restrukturiranja koje se ionako čini neizbjež­nim, osobito nakon što je u srijedu Moody’s snizio rejting grčkim zadužnicma na Caa1, izjednačivši tako Grčku s Kubom.

Prema Moodyju, na veće izglede Grčke za ogluhu uka­zuje to što ona ni nakon lanjske financijske po­moći od 110 milijardi eura nije uspjela popraviti svoju situaciju, što joj cijena zaduživanja nepre­kidno raste i to što više nema pristupa na pri­vatna tržišta državnih obveznica. Bonitet koji je Grčka dobila od Moodyja znači da postoje šanse 50:50 da će bankrotirati, budući da je samo polo­vica dužnika s tom ocjenom rizičnosti uspijevala uredno podmirivati svoje dugove.

Gore nego Lehmanov bankrotAnalitičari portala Money Morning procjenju­ju da bi grčka ogluha imala goleme posljedice

Grčka: bankrot loš, iskupljenje još gore

za svijet, gore nego Lehmanov bankrot. Grčki default bi zahtijevao novu seriju spašavanja banaka, novo iscrpljiva­

nje fiskalnih i monetarnih politika te još jednu veliku svjetsku recesiju. Samo što bi u epicentru recesije ovoga puta bila Europa, a ne Amerika.

Investitori koji nemaju grčkoga duga ili dioni­ce izloženih banaka neposredno ne bi trebali bri­nuti, ali teško da bi ih nova recesija mogla posve zaobići. S druge strane, iskupljivanje Grčke bilo bi bez kraja i konca, s neprekidnim obnavljanjem sanacija budući da nema izgleda da ta zemlja sama počne podmirivati svoje dugove. To bi predstavljalo sve veći teret za zemlje poput Veli­ke Britanije, Njemačke i Francuske, a jasno je da to njihovi porezni obveznici ne bi dugo trpili.

Novac i obveznice

Da bi mogli sami podmirivati svoje troškove, Grci bi morali potrošnju i životni standard smanjiti za 30 do 40 posto

Restrukturiranje grčkoga duga imalo bi teže posljedice od propasti Lehman Brothersa, ali ni beskonačno spašavanje Grčke nije moguće

6. lipnja, 2011. Broj 14 / 2011. 6

Tjedni newsletter

nologija, budući da je tehnologija teško opisiva i najbolje se može objasniti i demonstrirati osob­no. Da bi ispitali valjanost svoje hipoteze proučili su utjecaj puto­vanja američkih poslovnih ljudi na registraciju novih patenata u 36 zemalja svijeta u razdoblju od 1993. do 2003. godine, za koje su uspjeli prikupiti podatke. Istra­živanje je pokazalo vrlo jasne rezultate: međunarodna poslov­

na putovanja doista imaju značajan učinak na porast ino­vacija: povećanje broja poslovnih putnika od deset posto povećava broj patenata u nekoj zemlji za oko 0,3 posto. Pomalo i očekivano, postoje jaki do­kazi da učinak na inovacije ovisi o kvaliteti tehnološkog znanja kojega svaki putnik posjeduje.

Liberalizacija uslugaTi rezultati upozoravaju domaće vla­sti u svakoj zemlji da će ih ograniče­nja i poskupljenja dolazaka poslov­nih putnika skupo stajati. Ako će poslovnim ljudima skupo naplaćivati vize i nametati druge ulazne troš­kove, zemlje moraju znati da bi ih gubici u inovacijama mogli stajati puno više nego što će na granicama zaraditi na putnicima. Također, studija ukazuje na važnost liberalizacije međunarodne trgovine uslugama.

Primjerice, otkriće da poslovna putovanja zrakoplovima podižu inovativnost ukazuje da liberalizacija i snižavanje cijena putničkog zračnog prometa mogu mnogim ze­mljama znatno pomoći u gospodarskom rastu. Za daljnju analizu bit će potrebno prikupiti više podataka o među­narodnim poslovnim putovanjima. Zanimljivo bi bilo, na primjer, saznati da li i poslovna putovanja iz neke zemlje jednako snažno, pa možda čak i snažnije, utječu na njezi­nu inovativnost, kao i dolasci Amerikanaca. Naposljetku, potrebno je proučiti koliko je utjecaj poslovnih putovanja komplementaran s izravnim inozemnim ulaganjima.

NapomenaOvu publikaciju izrađuje i za nju je odgovoran ST Invest, d.o.o. za osnivanje i upravljanje in-vesticijskim fondovima iz Splita. Ovaj newsletter ili bilo koji njegov dio ne može se smatrati ponudom ili pozivom na kupnju bilo koje imovine ili prava. Informacije, analize, zaključci, prognoze i mišljenja koja se iznose zasnivaju se na javnim tržišnim, statističkim i drugim informacijama koje potječu iz izvora koji su uvijek navedeni, u čiju se pouzdanost i točnost ST Invest pouzdaje, ali za koje ne jamči. Utoliko su informacije, mišljenja, zaključci, prog-noze i projekcije izneseni u ovoj publikaciji podložni promjenama koje ovise o izvorima in-formacija, kao i o promjenama koje nastupe od trenutka pisanja teksta do njegova čitanja. Vrijednosni papiri i ostale imovine koje se spominju u ovom newsletteru mogu biti pred-metom ulaganja fondova kojima upravlja ST Invest. Sve te imovine i prava nose rizik na čiju procjenu stavovi izneseni u ovom newsletteru ne mogu utjecati. Prenošenje sadržaja ili dijela sadržaja Tjednog newslettera ST Investa je dopušteno uz navođenje izvora.

ImpresumS.T. Invest, društvo s ograničenom odgovornošću za osnivanje i upravljanje investicijskim fondovimaAdresa sjedišta: Kneza Mislava 3, 21000 SplitAdresa Uprave: Boktuljin put bb, 21000 SplitTelefon: +385 (0) 21 456 440, telefax: +385 (0) 21 456 441e-mail: info@st-invest.hrUprava: Tomislav Tukić, predsjednik, i Marko Tukić, članGlavni fond menadžer: Tomislav Tukić, ttukic@st-invest.hrFond menadžer: Siniša Gašparević, sinisa@st-invest.hrGlavni analitičar: Stjepan Laća, stipe@st-invest.hrVoditelj informatike: Marko Tukić, marko@st-invest.hr

 Poslovna putovanja su motor inovacija

Istraživanja / studije

“International business travel: An engine of inovation?”, Nune Hovhannisyan i Wolfgang Keller, Working Paper 17100 National Bureau of Economic Research, Cambridge, Ma, SAD, svibanj 2011., http://www.nber.org/papers/w17100

Gubici u tehnološkom razvoju mogu zemlje stajati puno više nego što će zaraditi naplatom viza i prelazaka granice

Porast dolazaka poslovnih putnika iz Sjedinjenih Država za 10 posto povećava u nekoj zemlji broj registriranih patenata za 0,3 posto

Jaki dokaziI dok je vrlo dobro poznato da menedžeri kad pregovara­ju o novim poslovima ili prodaju svoje proizvode najvi­še vole susrete licem u lice ako žele biti uspješni, puno je manje poznato koliko kratkotrajna poslovna putovanja u druge zemlje igraju ulogu u poticanju inovacija i tehnološ­kog razvoja. Da bi to saznali prihvatili su se posla ekono­misti Nune Hovhannisyan i Wolfgang Keller sa Sveučlišta Princeton, a svoje nalaze saželi su u zanimljivoj studiji pod naslovom “Međunarodna poslovna putovanja: motor ino­vacija?”, koju je prošli tjedan u svojoj ediciji Working paper objavio američki Nacionalni ured za ekonomska istraživa­nja ­ NBER.

Autori su pošli od pretpostavke da susreti stručnjaka licem u lice sigurno imaju veliku ulogu u prenošenju teh­