28. ožujka, 2011. Broj 4 / 2011. 1

Tjedni newsletter

Malo uzbuđenja donijeli Hvar i Dom holding

Tjedni newsletter

2 8 . o ž u j k a , 2 0 1 1 .   •   S T   i n v e s t   t j e d n i   n e w s l e t t e r   •   B r o j   4   /   2 0 1 1 .

Zagrebačka burzaod 21. do 25. ožujka 2011.

IndekS zadnja vrIjednoSTTjedna 

proMjena %

CroBeX 2.302,72 +1,83

CroBeX10 1.278,72 +2,11

drušTvo oZnaka ZaDnja Cijena knTjedna promjena

%promeT 

Milijuna kn

1. Hrvatski telekom HT-r-a 297,00 +4,35 38,294

2. ina Ina-r-a 4.010,07 +1,39 13,850

3. Dom holding korF-r-a 61,05 +20,65 7,641

4. atlantic grupa aTGr-r-a 799,94 -0,63 6,495

5. ericsson n. Tesla ernT-r-a 1.630,00 +1,24 5,707

6. adris grupa adrS-p-a 273,96 +1,47 4,886

7. atlantska plov. aTpL-r-a 750,00 +2,47 2,986

8. uljanik plovidba  uLpL-r-a 620,01 -3,27 2,228

9. ingra InGr-r-a 14,02 -0,50 2,085

10. jadranska banka jdBa-r-a 2.150,00 +4,88 1,840

deset dionica s najvećim prometom

Uzlet i pad Sunčanog HvaraProtekli tjedan na Zagrebačkoj burzi obilježili su nastavak oporavka cijena iz prethodnog tjedna te uzbuđenje oko re-strukturiranja bilance Sunčanog Hvara i ponude za preuzi-manje Dom holdinga.Nakon dogovora Vlade i Orca, Sunčani Hvar je sazvao iz-vanrednu skupštinu na kojoj će se akumulirani gubici otpi-sati na teret kapitala, a dio dugoročnih obveza će vjerovni-ci, država i Orco, pretvoriti u kapital. Prema podacima iz poziva za skupštinu, dugoročne obveze bile bi smanjene za 41,2 milijuna kuna, no još uvijek bi (prema bilanci od 30. 09. 2010.) iznosile visokih oko 260 milijuna kuna. S dobiti iz poslovanja u prvih devet mjeseci prošle godine tvrtka bi

tu glavnicu otplaćivala 15 godina, odnosno, mogla bi plaćati tek kamatu od oko sedam posto.Nije stoga neobično da je cijena Sunčanog Hvara nakon dogovora Vlade i Orca naglo uzletila sa oko 35 sve do 78 kuna, ali se i naglo stropoštala na 58 kuna, s izgledima za daljnji pad ovoga tjedna.

Živi interes za Dom holdingValamarova ponuda za Dom holding povećala je potražnju za dionicom holdinga i poskupila je za desetak kuna, sa 52 na 62 kune. No to je sve osjetno iznad cijene koju nudi Va-lamar (45 kuna) tako da uzroke rasta cijene treba tražiti više u činjenici da je knjigovodstvena vrijednost jedne dionice Dom holdinga čak 256,10 kuna (‘Poslovni’ od 24. 03.).Valamar već drži 50,01 posto Dom holdinga, a neobično pravilne stepenaste krivulje promjene cijena Holdinga i Valamara u posljednja četiri mjeseca ukazuju da je netko (dobro upućen?) sustavno i planski kupovao Dom i prije Va-lamarove ponude.

Dugoročne obveze Sunčanog Hvara ostat će velike i nakon zamjene dijela dugova za vlasničke udjele države i Orca

28. ožujka, 2011. Broj 4 / 2011. 2

Tjedni newsletter Tema tjedna

Paul Krugman: zablude o štednji i odricanju

Rezanje potrošnje je pogreška“Zbog nesuglasica oko programa štednje i odricanja pala je portugalska vlada. Prinosi na irske obveznice dosegnuli su prvi put deset posto na godinu. Britanska vlada je upravo snizila svoje prognoze ekonomskog rasta, a povisila projekciju deficita. Što je zajedničko svim tim zbivanjima?” - pita se Paul Krug-man, jedan od vodećih svjetskih ekonomista, dobitnik Nobel-ove nagrade za ekonomiju 2008., u svojoj izvanredno zanim-ljivoj i važnoj zadnjoj kolumni u New York Timesu. I nastavlja:“Svi su oni dokaz da je rezanje potrošnje kod suočavanja s pri-jetnjom visoke nezaposlenosti - pogrešno. Zagovornici odri-canja prognozirali su da će smanjivanje potrošnje brzo donijeti

Nobelovac Paul Krugman upozorava da su savjeti o naglom smanjivanju proračunskog deficita, koji se iz EU upućuju Portugalu, potpuno promašeni

plodove u obliku jačanja samopouzdanja, te da neće biti većih posljedica po rast i zaposlenost. Bili su u krivu...”

Prvo radna mjestaOčito, dok europski političari, mediji, a i većina stručnjaka “perifernim” europskim zemljama za savladavanje ekonomske i dužničke krize predlaže mjere štednje i odri-canja, Krugman je jedan od rijetkih istaknutih svjetskih ekonomista koji dokazuju suprotno: da se zemlje u krizi najprije moraju usredotočiti na stvaranje radnih mjesta, a deficit smanjivati dugoročnom strategijom. Suvišno je reći da je i ovaj Krugmanov istup u svjetskoj javnosti izazvao burne rasprave.“Zašto ne treba srezati deficite odmah?”, postavlja pi-tanje Krugman. “Zato jer bi povećavanje porezne presije i rezanje državnih troškova još jače gurnulo privrede u depresiju, povećavajući pritom nezaposlenost. A rezanje potrošnje u dubokoj depresiji bilo bi samoporažavajuće već i u čistom fiskalnom smislu: svaka ušteda značila bi još manje prihode dok bi se ekonomija sažimala.”Prema tome, “prava je strategija: radna mjesta odmah, deficit kasnije.”

Fiktivne opasnosti i iluzorne nade“Nažalost”, piše Krugman (misleći na Sjedinjene Države), “ta je strategija napuštena zbog fiktivnih opasnosti i iluzornih nada. S jedne strane kaže nam se da ćemo završiti kao Grčka, u nemogućnosti da posuđujemo novac osim po paklenim kamatama, a s druge da ne brinemo zbog utjecaja sma-njivanja potrošnje na zaposlenost jer će rast povjerenja povećati broj radnih mjesta. ‘Irska nam nudi zadivljujuću lekciju iz fiskalne odgovornosti’, kažu nam. I, što smo do sada postigli...?”“Bilo je to u lipnju 2009., a kamata na irski državni dug do danas se udvostručila, dok je nezaposlenost u Irskoj skočila na 13,5 posto. Vlada premijera Camerona krenula je u rezanje troškova u uvjerenju da će privatna potrošnja više nego nadoknaditi državnu suspregnutost. Ali, nije. Britanski je rast zaustavljen, vlada povećava prognoze defi-cita... Bajka o samopouzdanju neće nas spasiti od posljedi-ca naše ludosti.”

Prava je strategija: nova radna mjesta odmah, smanjivanje deficita kasnije, piše Krugman u svojoj zadnjoj kolumni

Privatna tržišta državnih dugova traže sve veću premiju na rizik za “periferne” članice Europske Unije

nepodnošljiva cijena zaduživanjaprinos na 10-godišnje državne obveznice, % na godinu

prosinac

2010. 2011.

Siječanj Veljača

Grčka

Irska

portugal

ožujak

14

12

10

8

6

n

Izvor: Thomson Reuters

28. ožujka, 2011. Broj 4 / 2011. 3

Tjedni newsletter

zaključne vrijednosti u prošlom tjednu, petak 25. 3. 2011.

inDeXZaključno

STanjeTjedna 

proMjena Tjedna 

proMjena %

dow jones Industrial

12.220,60 +362,10 +3,05

S&p 500 1.313,80 +34,60 +2,70

nasdaq Composite

2.743,06 +99,39 +3,76

nYSe Composite

8.321,78 +205,38 +2,53

S&p/TSX Composite

14.039,40 +249,80 +1,81

dionički indeksi Sad-a i kanade

dionički indeksi Latinske amerikezaključne vrijednosti u prošlom tjednu, petak 25. 3. 2011.

inDeXZaključno

STanjeTjedna 

proMjena Tjedna 

proMjena %

mexico IpC 36.784,30 +1.365,80 +3,86

argentina Merval

3.348,83 +70,96 +2,16

Brazil Bovespa

67.765,90 +886,00 +1,32

Chile mkT Select

4.588,55 +279,91 +6,49

europski dionički indeksizaključne vrijednosti u prošlom tjednu, petak 25. 3. 2011.

inDeXZaključno

STanjeTjedna 

proMjena Tjedna 

proMjena %

euro Stoxx 50 pr

2.911,33 +118,72 +4,25

FTSe 100 5.900,76 +182,63 +3,19

CaC 40 3.972,38 +162,16 +4,26

DaX 6.946,36 +281,96 +4,23

oMX Stockholm 30

1,127.10 +35,73 +3,27

dionički indeksi azijezaključne vrijednosti u prošlom tjednu, petak 25. 3. 2011.

inDeXZaključno

STanjeTjedna 

proMjena Tjedna 

proMjena %

nikkei 225 9.536,13 +329,38 +3,58

Hang Seng 23.158,70 +858,50 +3,85

CSI 300 3.294,48 +78,79 +2,45

Shanghai Se a share

3.118,04 +74,37 +2,44

 Četiri megatrenda

‘Širu sliku’ svjetskih tržišta kapitala ocrtavaju daljnji svjetski oporavak, bum energetike, smirivanje europske krize i opasnost od stagflacije na dulji rok

Nastavlja se globalni oporavakZanimljiv pregled glavnih svjetskih trendova na svjetskim tržištima kapitala donio je prošli tjedan portal Seeking Alfa iz pera svog suradnika Igora Greenwalda.Prvi je opći nastavak globalnog oporavka, a potvrdu za taj trend Greenwald nalazi u bržem rastu cijena dionica industrijskih tvrtki u odnosu na opći indeks S&P 500, bržem rastu cijena in-dustrijskih sirovina (srebra, benzina, hrane...) u odnosu na zlato koje se koristi samo za nakit, te bržem rastu cijena malih i sred-njih tvrtki nego velikih.Drugi je trend nastavak buma energetskog sektora, koji se ne može pripisati samo rastu cijena sirove nafte jer rastu i cijene plinskih kom-panija, kao i “solarnih” dionica, dok se dionice nuklearnog sektora sada čine kao dobra prilika za kupnju.

Popušta europska krizaPotvrdu tog trenda Greenwald nal-azi u ovogodišnjem rastu cijene španjolskih (15%), talijanskih (13%), francuskih i danskih dionica, uz istodobno pojeftinjenje indijskih, čileanskih... Rastom cijene posebno se ističu engleska farmaceutska kuća Shire (24%), norveški Statoil (17%), talijanski Natuzzi (24%), njemački SAP (15%). U “širu sliku” stanja na svjetskim tržištima kapitala Igor Greenwald uvrštava i opasnost od stagflacije. Potvrdu za tu opasnosti autor vidi u pretjeranim cijenama koje velike kompanije plaćaju da bi progutale konkurente (AT&T je za američki T-mobile platio 29 njegovih godišnjih pri-hoda!). Troškove tog preuzimanja velike kompanije morat će prebaciti na kupce, što bi američku ekonomiju moglo učiniti nekonkurentnom.

Svjetska tržišta dionica

Unatoč pričama o krizi, cijena španjolskih i talijanskih dionica od početka ove godine narasla je 15 i 13 posto

28. ožujka, 2011. Broj 4 / 2011. 4

Tjedni newsletter

Cijene su u lokalnoj valuti, prinos u postocima do dospijeća ili na godišnjoj razini, promjena je u odnosu na zadnju cijenu prethodnog dana, vrijeme je kraj trgovanja u petak

kupondaTum 

doSpIjećaCIjena / prInoS

proMjena CIjene / prInoSa

VrijeMe

njemačka 3 mjeseca

0,000 11/05/2011 99,86 / 0,76 0,010 / -0,016 25. 03.

njemačka 2 godine

1,500 15/03/2013 99,56 / 1,73 -0,100 / 0,053 25. 03.

njemačka 10 godina

2,500 04/01/2021 93,57 / 3,28 -0,275 / 0,035 25. 03.

Sad 10 godina 3,625 15/02/2021 101-17 ½ / 3,44 -0-09 ½ / 0,035 25. 03.

australija  10 godina

5,750 15/05/2021 102,42 / 5,44 -0,199 / 0,025 25. 03.

Brazil 10 godina 10,000 01/01/2021 858,99 / 12,88 -14,070 / 0,012 25. 03.

japan 10 godina 1,300 20/03/2021 100,95 / 1,23 -0,099 / 0,011 25. 03.

uk 10 godina 4,750 07/03/2020 110,56 / 4,01 -0,350 / 0,031 25. 03.

državne obveznice

Lisabonski vakuumČini se neizbježnim da će portugalske državne dugove morati platiti netko drugi, a ne sam Portugal. Lisabon bi trebao platiti vjerovnicima pet milijardi eura sredinom travnja, no nakon što je premijer Jose Socrates u srijedu navečer podnio ostavku, nije jasno koja bi vlada mogla prodati druge obveznice ili dogovoriti paket pomoći s Europskom Unijom i Međunarodnim mon-etarnim fondom.Prinos na petogodišnje portugalske državne obveznice dosegn-uo je prošloga četvrtka u jednom trenutku i 8,4 posto, a sve iznad realnih sedam posto smatra se nepodnošljivim. Jedna

Portugal pred bankrotom

Lisabon do sredine travnja mora posuditi pet milijardi eura, a do kraja lipnja, prema procjenama JP Morgana, treba mu 12,8 milijardi

aukcija po toj cijeni sigurno ne bi bankrotirala Portugal, no svakako bi zaoštrila pitanje održivosti njezinih javnih financija. Problem je, međutim, što Portugal nema vladu, a ne može je ni dobiti za manje od dva i pol mjeseca.

Španjolska se izvukla?Osim što nema tko ispregovarati refinanciranje starih ili

emisije novih državnih zadužnica, u Portugalu nema niti vlade koja bi mogla provesti mjere fiskalne prilagodbe koji su za Uniju uvjet da toj svojoj članici odobri finan-cijsku pomoć.Natezanja između vlasti i oporbe u Portugalu u međuvremenu su razljutila birače i u sjevernim, ekonomski uspješnijim i manje

zaduženim članicama Europske Unije, izazvavši njihovo protivljenje iskupljivanju grijehova nemarnih “perifernih”, bolje reći južnih država.Primjerice, uoči parlamentarnih iz-bora sljedećega mjeseca vladajuća finska Partija centra u istraživanjima javnoga mnijenja pala je na treće mjesto po popularnosti, iza euroskeptične stranke Pravih Finaca. I Angela Merkel, njemačka kancelar-ka, morala je kod kuće savladati ve-like političke otpore povećavanju fonda za spašavanje fiskalno nedisci-pliniranih članica EU.Sretna je okolnost za Europu da je Španjolska uspjela po-praviti stanje u svojim bankama (koje su većinom prošli tjedan doživjele spuštanje rejtinga) i uspješno nametnuti reforme tržišta rada i penzionog sustava.

Novac i obveznice

Prinos na petogodišnje portugalske državne obveznice dosegnuo je prošloga četvrtka u jednom trenutku i 8,4 posto

28. ožujka, 2011. Broj 4 / 2011. 5

Tjedni newsletter

zaključne cijene prošlog tjedna, petak 25. 3. 2011.

Sve su cijene na New York Mercantile Exchange, izvor NYT

uGovorrok

ISporukeCijena

Tjedna proMjena %

nafta Light sweet crude (uSd/barel)

svibanj ‘11. 105,52 +3,84

nafta Brent crude  (uSd/barel)

svibanj ‘11. 115,87 +1,55

ulje za loženje (uSd/galon)

travanj ‘11. 3,06 +0,99

prirodni plin (uSd/mm btu)

travanj ‘11. 4,43 +6,49

rBoB benzin (uSd/galon)

travanj ‘11. 3,06 +3,03

Svjetske burzovne cijene energenata

Sve su cijene za Chicago Board of Trade, izvor NYT

zaključne cijene u prošlom tjednu, petak 25. 3. 2011.

uGovorrok

ISporukeCijena

Tjedna proMjena %

kukuruz (uSd /bušel)

svibanj ‘11. 6,92 +1,02

Soja  (¢uS/bušel)

svibanj ‘11. 1.360,50 -0,33

Žito  (¢uS/bušel)

svibanj ‘11. 734,00 +1,17

Zob (¢uS/bušel)

svibanj ‘11. 349,00 -0,78

riža (uSd/CWT)

svibanj ‘11. 14,32 +5,06

Svjetske burzovne cijene poljoprivrednih proizvoda

Cijene su za Comex, izvor NYT

zaključne cijene u prošlom tjednu, petak 25. 3. 2011.

uGovorrok

ISporukeCijena

Tjedna proMjena %

zlato  (uSd/unca)

ožujak ‘11. 1.436,00 +1,18

Srebro (uSd/unca)

ožujak ‘11. 37,22 +6,01

Bakar (¢uS/libra)

ožujak ‘11. 441,55 +1,80

Svjetske burzovne cijene metala

Zlato za vođenje rataŽeleći ga spriječiti da ubija svoje vlastite građane, svjetska za-jednica odlučila je pukovniku Gadafiju i njegovoj vladi oduzeti i sredstva za kupnju oružja, plaćanje vojske i vođenje rata, pa mu je zamrznula svu imovinu u inozemstvu. U srijedu 22. ožujka, međutim, Financial Times je upozorio da Gadafi, odnosno libi-jska centralna banka pod njegovom kontrolom, posjeduje brda zlata kojima može financirati svoj osobni građanski rat. Tako je FT još jednom podsjetio svjetsku investicijsku javnost zašto diktatori i teroristi osobito cijene zlatne poluge.Libijska centralna banka, prema podacima Goldcoin.org-a, u veljači 2011. imala je 143,8 tona zlata vrijednog oko 6,5 milijardi dolara, koje je činilo 4,6 posto njezinih “deviznih” pričuva. Po količini zlata koje posjeduje Libija je 23 zemlja na svijetu. Najviše zlata u nacionalnim rezervama imaju Sjedin-jene Države (8.133,5 tona u visini 68,70 posto pričuva), slijedi Njemačka (3.407,6 tona, 64,6 posto rezervi), MMF (3.005,3 tone) pa Italija i Francuska sa po 2,5 tisuća tona u visini 63-64 posto rezervi i tako dalje. Hrvatska narodna banka ne posjedu-je monetarno zlato.

Novi rekord cijeneI dok mnoge zemlje svoje zlatne poluge iz pričuva drže u trezorima u Londonu, New Yorku ili Švicarskoj, Libija svoje zlato drži kod kuće, Gadafiju na oku. Tako se mo-glo dogoditi da su libijski udjeli u inozemnim tvrtkama i fondovima, ulaganja u inozemne državne obveznice, vlasništvo nad nekretninama i pokretninama... u svijetu zamrznuti i oduzeti Gadafiju i njegovoj kliki, no zlato mu i dalje stoji na raspolaganju.Sasvim sigurno, niti jedna inozemna centralna niti poslov-na banka neće kupovati zlato za koje bi znala da potječe iz Libije, ali Gadafi i njegovi sljedbenici preko poroznih afričkih granica svojim zlatom ipak mogu kupovati opre-mu i potrepštine te, što je najvažnije, honorirati čitavu vojsku plaćenika, koja će ubijati civile.Važno je i to da cijena zlata, za razliku od cijene obveznica ili dionica, ne ovisi o državi koja ih posjeduje i/ili emitira. A cijena zlata prošlog je tjedna dosegnula novi rekord: 1.444 dolara za uncu.

Gadafiju su zamrznuti udjeli u stranim tvrtkama, ulaganja u inozemne obveznice i nekretnine, no zlato mu je i dalje na raspolaganju

Commodities

 zašto diktatori i teroristi vole zlato

28. ožujka, 2011. Broj 4 / 2011. 6

Tjedni newsletter

NapomenaOvu publikaciju izrađuje i za nju je odgovoran ST Invest, d.o.o. za osnivanje i upravljanje in-vesticijskim fondovima iz Splita. Ovaj newsletter ili bilo koji njegov dio ne može se smatrati ponudom ili pozivom na kupnju bilo koje imovine ili prava. Informacije, analize, zaključci, prognoze i mišljenja koja se iznose zasnivaju se na javnim tržišnim, statističkim i drugim informacijama koje potječu iz izvora koji su uvijek navedeni, u čiju se pouzdanost i točnost ST Invest pouzdaje, ali za koje ne jamči. Utoliko su informacije, mišljenja, zaključci, prog-noze i projekcije izneseni u ovoj publikaciji podložni promjenama koje ovise o izvorima in-formacija, kao i o promjenama koje nastupe od trenutka pisanja teksta do njegova čitanja. Vrijednosni papiri i ostale imovine koje se spominju u ovom newsletteru mogu biti pred-metom ulaganja fondova kojima upravlja ST Invest. Sve te imovine i prava nose rizik na čiju procjenu stavovi izneseni u ovom newsletteru ne mogu utjecati. Prenošenje sadržaja ili dijela sadržaja Tjednog newslettera ST Investa je dopušteno uz navođenje izvora.

ImpresumS.T. Invest, društvo s ograničenom odgovornošću za osnivanje i upravljanje investicijskim fondovimaadresa sjedišta: kneza mislava 3, 21000 Splitadresa uprave: Boktuljin put bb, 21000 SplitTelefon: +385 (0) 21 456 440, telefax: +385 (0) 21 456 441e-mail: info@st-invest.hruprava: Tomislav Tukić, predsjednik, i marko Tukić, članGlavni fond menadžer: Tomislav Tukić, ttukic@st-invest.hrFond menadžer: Siniša Gašparević, sinisa@st-invest.hrvoditeljica financija: zrinka Tukić, zrinka@st-invest.hrvoditelj informatike: marko Tukić, marko@st-invest.hr

 Skupa hrana uzrokuje prosvjede i sukobeDvojica MMF-ovih analitičara otkrila su zapanjujuću podudarnost između rasta svjetskih cijena hrane i rušenja demokratskih institucija u siromašnijim zemljama

‘Sedam izgubljenih godina’Političari i novinari često upozoravaju da povećanje cijena hrane dovodi u pitanje unutarnju stabilnost u siromašnijim zemljama svijeta. Predsjednik Svjetske banke Zoellick rekao je na proljeće 2008. kako bi drastično poskupljenje hrane značilo “sedam izgubljenih godina” u borbi sa siromaštvom u svijetu, dok je istom prilikom glavni direktor MMF-a Strauss-Kahn rekao da će posljedice poskupljenja hrane u ve-likom broju zemalja “biti strahovite... tako da će mnoge vlade doživjeti da bude uništeno sve što su postigle u zadnjih deset godina, uključujući njihov politički legitimitet”.No dok se cijeni hrane u javnosti pridaje veliki utjecaj na unutarnju stabilnost, do sada nije postojalo stručno empiri-jsko istraživanje koje bi pokazalo postoji li doista veza između poskupljenja hrane u svijetu i propadanja demokracije te iz-bijanja pobuna i nereda u siromašnijim zemljama. Stoga su tu prazninu odlučili ispuniti Rabah Arezki iz MMF-a i Markus Brückner sa Sveučilišta Adelaidea*.

Razaranje političkih institucijaIstraživači su otkrili da porast svjetskih cijena hrane dovodi do značajnog pogoršanja demokratskih institucija u siromašnijim zemljama i jako povećava učestalost unutardržavnih nemira, protuvladinih demonstracija, pobuna i građanskih sukoba.Da bi došli do tog rezultata analitičari su proučili podatke za 120 zemalja u razdoblju od 1970. do 2007. godine, pri čemu su s popisa siromašnijih zemalja isključili one države koje su istodobno veći izvoznici hrane u svijetu. Njihovo je najveće otkriće da poskupljenje hrane na međunarodnom tržištu

razara političke institucije siromašnijih naroda, sve do toga da značajno povećava vjerojatnost izbijanja građanskog rata i drugih oblika građanskih konflikata, protuvladinih prosvjeda i pobuna.

Jaz između bogatih i siromašnihMakroekonomski gledano, ističu autori u zaključku svoje studije objavljene prošloga tjedna pod naslovom “Cijene hrane i politička nestabilnost”, rast svjetskih cijena hrane u zemlja-ma velikim neto izvoznicama dovodi do značajnog povećanja bruto domaćeg proizvoda po glavi stanovnika, a u isto vrijeme uzrokuje značajan pad potrošnje po stanovniku i osjetni porast dohodovnih nejednakosti drugdje.Prema tome, možda najvažniji realni makroekonomski učinak porasta svjetskih cijena hrane je znatno povećanje jaza između bogatih i siromašnih. Sve u svemu, empirijski rezultati do kojih su došli Arezki i Brückner dokazali su česte tvrdnje tvoraca ekonomske politike i medija kako poskupljenje hrane značajno dovodi u pitanje socioekonomsku i političku stabilnost u siromašnijim zemljama svijeta, a to znači i u siromašnijim slojevima relativno bogatijih zemalja.Pritom su siromašni najmanje krivi za poskupljenje hrane jer promjene u svjetskim cijenama najviše dolaze zbog promjena u ponudi i potražnji zemalja visokog i srednjeg dohotka. Na kraju studije autori ostavljaju otvorenim pitanje što razvijeni svijet i međunarodne organizacije trebaju učiniti da bi spriječile drastična povećanja svjetskih cijena hrane.

Studije

* “Food prices and political instability”, Rabah Arezki i Markus Brückner, IMF working paper 11/62, ožujak 2011., http://www.imf.org/external/pubs/cat/longres.aspx?sk=24716.0