2. svibnja, 2011. Broj 9 / 2011. 1

Tjedni newsletter

Prodaja Mercatora prešla u ruke malih dioničara

Tjedni newsletter

2 . s v i b n j a , 2 0 1 1 .   •   S T   i n v e s t   t j e d n i   n e w s l e t t e r   •   B r o j   9   /   2 0 1 1 .

Zagrebačka burzaod 26. 04. do 29. 04. 2011.

IndekS zadnja vrIjednoSTTjedna 

Promjena %

CroBeX 2.233,97 +0,44

CroBeX10 1.246,29 +0,49

drušTvo oZnaka Zadnja Cijena knTjedna promjena

%promeT 

milijuna kn

1. Hrvatski telekom HT-r-a 276,03 -3,76 69,899

2. ina Ina-r-a 4.200,00 4,35 12,743

3. ericsson n. Tesla ernT-r-a 1.629,00 2,13 4,708

4. atlantic grupa aTGr-r-a 750,00 -1,32 3,795

5. petrokemija pTkm-r-a 160,00 2,63 3,630

6. adris grupa adrS-p-a 267,00 0,76 2,594

7. Belje BLje-r-a 90,00 -2,92 2,546

8. Podravka podr-r-a 320,00 0,00 1,610

9. atlantska plov. aTpL-r-a 700,00 1,30 1,046

10. kaštel. stakl. kSST-r-a 4.050,00 15,71 0,981

deset dionica s najvećim prometom

Triangl zametanja tragovaU Zagrebu se nastavlja igra mačke i miša oko Ine. Nakon što je Inina cijena dosegnula nove vrhunce, Hanfa je obustavila trgovinu njezinim dionicama nezadovoljna što joj MOL ne odgovara na službene upite o mogućim malverzacijama kod stjecanja Ininih dionica. No obustava trgovine i ljutnja čini se da je jedino što Hanfi stoji na raspolaganju jer u MOL-u su dobro savladali lekciju da kod zametanja tragova pred vlas-tima treba koristiti klasični triangl: barem tri jurisdikcije, od kojih jedna obavezno mora biti porezno utočište.

O rezultatima prošlotjednog trgovanja na ZSE nećemo puno, tržište je na dobra poslovna izvješća reagiralo dizanjem ci-jena, a na loša snižavanjem. Važno je još reći da od petka Sunčani Hvar ima temeljni kapital smanjen sa 731 na 333 milijuna kuna, te dug manji za 41,2 milijuna kuna, što neće biti loše ako će mu pomoći da izađe na kraj sa svojih nevjero-jatnih 400 milijuna kuna akumuliranih gubitaka.

Drugačiji natječaj za MercatorNajzanimljiviji proces za hrvatski kapitalizam i ovoga se tjedna odvijao u susjednoj Sloveniji. Nakon što je tamošnji regulator zabranio Pivovari Laško raspolaganje sa 23 posto dionica Mercatora, čini se da je sve jače opredjeljenje da se oformi i i na prodaju ponudi većinski paket Mercatora. No problem je što Laško i banke koje traže prodaju nemaju više od 50 posto, tako da je sada sudbina Mercatora u rukama “malih” dioničara kojih je 15.860 i imaju 25 posto dioni-ca. Njih je u petak počela okupljati i organizirati slovenska udruga dioničara VZMD, i ako uspije tada će Mercator po-novo u prodaju, ali ovoga puta na drukčijem natječaju.

Budući da Pivovarna Laško i banke nemaju više od 50 posto Mercatora, većinski se paket za prodaju pokušava formirati uz pomoć građana

2. svibnja, 2011. Broj 9 / 2011. 2

Tjedni newsletter Tema tjedna

‘Besplatni dolar’ nastavlja dizati burze

Prva presica u sto godinaProšle srijede, prvi put u gotovo stogodišnjoj povijesti cen-tralne banke Sjedinjenih Država, jedan predsjednik FED-a, Ben Bernanke, održao je planiranu konferenciju za novinare. “Presicu” kojoj je prisustvovalo 60 pomno odabranih novina-ra prenosila je uživo televizija. No puno važnije od toga jest što su iz konferencije chairmana Bernankea saznali ulagači na američkim i svjetskim tržištima kapitala, te kako će se ona odraziti na kretanje cijena vrijednosnih papira u sljedećim mjesecima.Investitori i analitičari mogli su iz Bernankeovih riječi izravno saznati da FED procjenjuje kako je gospodarski rast i oporavak u Americi postao samoodrživ, što znači da se može nastaviti i bez izvanredne potpore vlade. Također, za FED je pos-talo puno teže poticati rast privrede i zapošljavanje zbog narasle prijetnje inflacije. FED predviđa da će se cijene u SAD u sljedećoj godini povećati za 2,1 do 2,8 posto prema ovoj godini, no da će rast cijena hrane i energije biti prolazan.

Ostaje ‘besplatni novac’Za ulagače je vjerojatno najvažnija Bernankeova informacija da će FED zadržati ključnu kamatu na svoje kratkoročne pozajmice tek nešto iznad nule i to “na dulje razdoblje”, pod čim se misli da do povećanja kamate neće

Na povijesnoj konferenciji za novinare Ben Bernanke rekao je da će FED nastaviti emitirati novac s kamatom blizu nule i da neće smanjivati portfelj od dva bilijuna dolara

doći barem na nekoliko idućih sastanaka povjerenstva koje o tome odlučuje i koje se sastaje osam puta na godinu. Također, FED neće smanjivati svoj ulagački portfelj vri-jednosnih papira, narastao na više od dvije tisuće milijardi dolara, ni nakon što u lipnju ispuni plan QE2 kupovine državnih obveznica, vrijedan 600 milijardi dolara, čime je ubrizgavao likvidnost u financijski sustav.

Krugmanova kritikaNeki su analitičari, međutim, pokušavali čitati i između redaka Bernankeovih odgovora novi-narima i priopćenja sa sjednice Saveznog po-vjerenstva za operacije na otvorenom tržištu (FOMC). Tako je iz priopćenja Povjerenstva, kako je ono “spremno redovito prilagođavati veličinu i sastav FED-ova portfelja da bi posti-glo najveću stabilnost zaposlenosti i cijena”, analitičar Keith Fitz-Gerald zaključio da bi mogla uslijediti i treća runda FED-ova “kvanti-tativnog popuštanja”, QE3.Nobelovac Paul Krugman, pak, u svom je ko-mentaru u New York Timesu zamjerio Bernan-keu da prevelik naglasak stavlja na borbu protiv

inflacije koje ionako nema, a premalu na smanjivanje nezaposlenosti koja postaje kronični problem. Krugman zaključuje da je FED popustio pritisku “inflacionista”.

Hrvatska udruga dioničara

poziva vas da posjetite

njezine internetske stranice

i uključite se u rad udruge:

www.hrud.hr

Neki analitičari između redaka FED-ova priopćenja pronalaze najave i treće runde ‘kvantitativnog popuštanja’

Ben Bernanke, predsjednik američke centralne banke

2. svibnja, 2011. Broj 9 / 2011. 3

Tjedni newsletter

zaključne vrijednosti u prošlom tjednu

indeXZaključno

STanjeTjedna 

Promjena Tjedna 

Promjena %

dow jones Industrial

12.810,50 +304,50 +2,43

S&p 500 1,363.61 +26,23 +1,96

nasdaq Composite

2,873.54 +53,38 +1,89

nYSe Composite

8,671.41 +167,05 +1,97

S&p/TSX Composite

13,944.80 -27,23 -0,19

dionički indeksi Sad-a i kanade

dionički indeksi Latinske amerikezaključne vrijednosti u prošlom tjednu

indeXZaključno

STanjeTjedna 

Promjena Tjedna 

Promjena %

mexico iPC 36,962.60 +146,30 +0,40

argentina merval

3,406.02 -7,92 -2,32

Brazil Bovespa

66,132.90 -925,10 -1,38

Chile mkT Select

4,822.50 +83,83 +1,77

europski dionički indeksizaključne vrijednosti u prošlom tjednu

indeXZaključno

STanjeTjedna 

Promjena Tjedna 

Promjena %

euro Stoxx 50 Pr

3,011.25 +74,95 +2,55

FTSe 100 6,069.90 +51,60 +0,86

CaC 40 4,106.92 +85,04 +2,11

daX 7,514.46 +218,97 +3,00

omX Stockholm 30

1,162.84 +21,72 +1,90

dionički indeksi azijezaključne vrijednosti u prošlom tjednu

indeXZaključno

STanjeTjedna 

Promjena Tjedna 

Promjena %

nikkei 225 9,849.74 +163,97 +1,69

Hang Seng 23,720.80 -417,50 -1,73

CSI 300 3,192.72 -107,22 -3,25

Shanghai Se a share

3,049.19 -102,93 -3,27

Sell in may and go away? ne treba žuriti...

Nadmašena očekivanjaStaru uzrečicu svjetskih tržišta kapitala - “sell in May and go away” - ove godine, po svemu sudeći, ne bi treba-lo poslušati. Analitičari i agencije procjenjuju da rast američkih i europskih burzi ne posustaje, barem ne još, unatoč tome što se mnogi indeksi nalaze na višegodišnjim vrhuncima. Glavni razlog za tako optimističnu prognozu nalazi se u najavama američkog FED-a da će niskim ka-matama nastaviti poticati gospodarski rast, te u izvrsnim poslovnim rezultatima američkih tvrtki.Kako je prošli tjedan objavio NY Times, proizvodnja ma-terijala i financijski sektor u SAD nadmašili su ove go-dine predviđanja zarade po dionici za više od 13 posto. Zahvaljujući rezultatima boljima od očekivanih snažno su narasle dionice Goodyeara, Caterpillara, Boeinga, Con-stellation Energy Groupa... No najzanimljivije je kako se mnoge američke kompanije unatoč visokim cijenama čine još uvijek jeftinima.

Podcijenjeni AppleApple je sa 323 milijarde dolara tržišne vrijednosti postao vodeća američka tehnološka kompanija, ukupno druga, odmah iza Exxona. No to je samo 13 puta više od zarade tvrtke, dok je standard da kapitalizacija bude od 20 pa sve do 50 puta veća od zarade. Kad bi se uzela prosječna očekivana Appleova zarada u sljedećoj godini te omjer ci-jene i zarade od 20, Apple bi na tržištu trebao vrijediti 536 milijardi dolara!I mnoge europske vodeće kompanije izvijestile su o kvartalnim zaradama većima od očekivanja analitičara: Ericsson, Volkswagen, UBS, Akzo Nobel... Ukupno je 66 tvrtki, od 113 koje su objavile rezultate, u sastavu indeksa Stoxx 600 imalo profit veći od predviđanja. “Postoji mno-go razloga za zabrinutost na makroekonomskom planu”, rekao je jedan analitičar TV Bloombergu, “ali na mik-roekonomskom, kompanijama posao ide dobro.”Objava FED-a kako će još dulje vrijeme emitirati jeftine dolare potaknula je rast i dionica azijskih proizvođača elektronike koji se nadaju nastavku unosnog izvoza u SAD, poput Canona i Hyundaija.

Svjetska tržišta dionica

Poznata uzrečica tržišta kapitala čini se da ove godine ne vrijedi: uzlet burzovnih indeksa Amerike, Europe i Azije ne pokazuje znakove zamora

2. svibnja, 2011. Broj 9 / 2011. 4

Tjedni newsletter

Cijene su u lokalnoj valuti, prinos u postocima do dospijeća ili na godišnjoj razini, promjena je u odnosu na zadnju cijenu prethodnog dana, vrijeme je kraj trgovanja u petak

kuPondaTum 

doSpIjećaCIjena / prInoS

Promjena CIjene / prInoSa

vrijeme

njemačka 3 mjeseca

0,000 13/07/2011 99,84 / 0,83 0,005 / -0,014 29. 04.

njemačka 2 godine

1,500 15/03/2013 99,51 / 1,77 0,000 / 0,000 29. 04.

njemačka 10 godina

3,250 04/07/2021 100,09 / 3,24 0,191 / -0,022 29. 04.

Sad 10 godina 3,625 15/02/2021 102-25+ / 3,29 0-06+ / -0,024 29. 04.

australija  10 godina

5,750 15/05/2021 102,43 / 5,43 0,115 / -0,015 29. 04.

Brazil 10 godina 10,000 01/01/2021 880,62 / 12,67 5,793 / -0,447 29. 04.

japan 10 godina 1,300 20/03/2021 100,88 / 1,21 0,000 / -0,001 28. 04.

uk 10 godina 4,750 07/09/2020 102,57 / 3,43 0,430 / -0,054 29, 04,

državne obveznice

Njemačka potvrdaNakon francuskog predsjednika Sarkozyja (u utorak, na sastanku sa Berlusconijem u Rimu), potporu Mariju Draghiju za položaj sljedećega predsjednika Europske centralne banke (ECB) dala je u četvrtak i njemačka kancelarka Angela Merkel, tako da su svi svjetski mediji prošli tjedan zaključili kako će aktualni guverner Centralne banke Italije

gotovo sigurno nasli-jediti Jean-Claudea Tricheta kada mu 31. listopada ove godine istekne mandat.Tko je Mario Draghi i što financijska tržišta mogu očekivati od njegova imenovanja za šefa europske “narodne banke”? Draghi je svestrani stručnjak: vrhun-ski školovani ekonomist, praktičar s

tržišta i iskusni državnik. Doktorat iz ekonomije stekao je na IMT-u, gdje je učio od Franca Modiglianija i Stanleyja Fischera, skupa s Larryjem Summersom, Rudyjem Dorn-buschom i Timothyjem Geithnerom.

Želi uvesti disciplinuDeset godina bio je sveučilišni profesor ekonomije u Firenzi i na Harvardu, ali i potpredsjednik Goldman

Talijan koji će ‘zategnuti’ euroŠto će za financijska tržišta značiti dolazak Marija Draghija na mjesto predsjednika Europske centralne banke

Sachsa. U vi-sokoj novčarskoj politici se našao radeći u Svjetskoj banci, a potom u talijanskom mini-starstvu financija, te na kraju na mjestu talijan-skog guvernera i predsjednika europskog Vijeća za financijsku sta-bilnost.Kakvi su Draghi-jevi stavovi prema europ-skoj monetar-

noj politici? U nedavnim intervjuima zalagao se da ECB što prije prestane s izvanrednim mjerama za pomaganje fiskalno “nediscipliniranim” zemljama na južnoj periferiji Europske Unije, a dao je naslutiti i da bi podržao daljnje povećanje temeljne kamate europske centralne banke, odnosno stezanje europske monetarne politike. To je up-ravo ono što najviše žele vidjeti Nijemci: politiku fokusir-anu na održavanje stabilnosti cijena i nisku inflaciju. No Draghi će tek morati demantirati skeptike koji strahuju da “uz Talijana inflacija ide prirodno kao umak od paradajza sa špagetima”.

Novac i obveznice

Hoće li Draghi opovrgnuti da ‘inflacija uz Talijana ide prirodno kao umak od paradajza uz špagete’?

Mario Draghi, vjerojatni budući predsjednik ECB-a

2. svibnja, 2011. Broj 9 / 2011. 5

Tjedni newsletter

zaključne cijene prošlog tjedna

Sve su cijene na New York Mercantile Exchange, izvor NYT

uGovorrok

ISporukeCijena

Tjedna Promjena %

nafta Light sweet crude (uSd/barel)

lipanj ‘11. 113,73 +1,23

nafta Brent crude (uSd/barel)

lipanj ‘11. 125,84 +1,61

ulje za loženje (uSd/galon)

lipanj ‘11. 3,28 +2,5

Prirodni plin (uSd/mm btu)

lipanj ‘11. 4,68 +5,88

rBoB benzin (uSd/galon)

svibanj ‘11. 3,47 +4,52

Svjetske burzovne cijene energenata

Sve su cijene za Chicago Board of Trade, izvor NYT

zaključne cijene prošlog tjedna

uGovorrok

ISporukeCijena

Tjedna Promjena %

kukuruz (uSd /bušel)

svibanj ‘11. 7,57 +2,71

Soja  (¢uS/bušel)

svibanj ‘11. 1.393,00 +0,96

Žito  (¢uS/bušel)

svibanj ‘11. 769,25 -3,90

Zob (¢uS/bušel)

svibanj ‘11. 350,00 -10,20

riža  (uSd/CWT)

svibanj ‘11. 14,80 +5,79

Svjetske burzovne cijene poljoprivrednih proizvoda

Cijene su za Comex, izvor NYT

zaključne cijene prošlog tjedna

uGovorrok

ISporukeCijena

Tjedna Promjena %

zlato  (uSd/unca)

svibanj ‘11. 1.563,00 +3,87

Srebro (uSd/unca)

svibanj ‘11. 47,84 +3,50

Bakar (¢uS/libra)

svibanj ‘11. 418,35 -4,75

Svjetske burzovne cijene metala

Košarice valuta i robeDok cijene energenata, metala i osnovnih poljoprivrednih proizvoda (sve skupa ih nazivamo trgovačkom robom) u američkim dolarima lete u nebo, mnogi se pitaju ima li to kakve veze s padom tečaja dolara. S priloženog grafikona odgovor se lijepo vidi: kad vrijednost dolara raste, dolarske cijene robe padaju; a kad vrijednost dolara pada, dolarske cijene robe rastu. Mogli bismo reći i ovako: ne raste dolar-ska cijena robe, nego pada vrijednost dolara izražena u robi.Dolarski indeks izrađuje tvrtka Intercontinental Exchange, a prikazuje tečaj dolara prema košarici valuta u kojoj su euro, jen, švicarski franak, kanadski dolar i švedska kruna. U petak je indeks pao punih 3,9 posto, na svoju najnižu vrijednost od ljeta 2008. CRB indeks, pak, najstariji na svijetu tog tipa, obuhvaća 23 najrazličitije vrste robe s cije-nama sa 15-ak američkih robnih burzi.

‘Jaki’ euro ne spašava“Slab” dolar posljedica je američke monetarne politike, obilate emisije novca ex nihilo i niske osnovne kamate centralne banke FED-a. No budući da se u dolarima ističu cijene sve svjetske robe, a međuvalutni tečajevi se mijen-jaju u malim postocima, onda nafta, žito i zlato posljednih mjeseci u eurima poskupljuju gotovo jednakom brzinom kao i u dolarima.

Commodities

Ommy nostio odiatinisi. Ud tin vullut alis adit wis nos ero eliscipisl ipsum vent utpatie deliquam, consequ issisi te Morus oc virit? Ihica num tessolus bonsult

Jeftin dolar, skupa hrana; i obrnutoInverzni odnos cijene robe i vrijednosti dolara prema ostalim valutama jedan je od najpravilnijih na tržištima

Suprotni trendovi dolara i robe

360350 25,5

25,0

24,5

24,0

23,5

23,0

22,5

22,0Tra Svi lip Srp kol ruj lis Stu Pro velj2011 ožu

340330320310300290280270260250

Dollar inDex

crb inDex

uup (dnevno) 22,00 $CrB (dnevno) 359,12

2. svibnja, 2011. Broj 9 / 2011. 6

Tjedni newsletter

Gospodarske velesile svijetaTop 20 ekonomija po paritetu kupovne moći(Bdp u milijardama uS dolara)

NapomenaOvu publikaciju izrađuje i za nju je odgovoran ST Invest, d.o.o. za osnivanje i upravljanje in-vesticijskim fondovima iz Splita. Ovaj newsletter ili bilo koji njegov dio ne može se smatrati ponudom ili pozivom na kupnju bilo koje imovine ili prava. Informacije, analize, zaključci, prognoze i mišljenja koja se iznose zasnivaju se na javnim tržišnim, statističkim i drugim informacijama koje potječu iz izvora koji su uvijek navedeni, u čiju se pouzdanost i točnost ST Invest pouzdaje, ali za koje ne jamči. Utoliko su informacije, mišljenja, zaključci, prog-noze i projekcije izneseni u ovoj publikaciji podložni promjenama koje ovise o izvorima in-formacija, kao i o promjenama koje nastupe od trenutka pisanja teksta do njegova čitanja. Vrijednosni papiri i ostale imovine koje se spominju u ovom newsletteru mogu biti pred-metom ulaganja fondova kojima upravlja ST Invest. Sve te imovine i prava nose rizik na čiju procjenu stavovi izneseni u ovom newsletteru ne mogu utjecati. Prenošenje sadržaja ili dijela sadržaja Tjednog newslettera ST Investa je dopušteno uz navođenje izvora.

ImpresumS.T. Invest, društvo s ograničenom odgovornošću za osnivanje i upravljanje investicijskim fondovimaadresa sjedišta: kneza mislava 3, 21000 Splitadresa uprave: Boktuljin put bb, 21000 SplitTelefon: +385 (0) 21 456 440, telefax: +385 (0) 21 456 441e-mail: info@st-invest.hruprava: Tomislav Tukić, predsjednik, i marko Tukić, članGlavni fond menadžer: Tomislav Tukić, ttukic@st-invest.hrFond menadžer: Siniša Gašparević, sinisa@st-invest.hrGlavni analitičar: Stjepan Laća, stipe@st-invest.hrvoditelj informatike: marko Tukić, marko@st-invest.hr

Zašto kina ipak neće (brzo) preteći amerikuMMF-ova prognoza kako će Kina do 2016. postati najveće gospodarstvo na svijetu uzrujala je i zabrinula Amerikance, ali ne zadugo

Uzbuna u AmericiProcjena Međunarodnog monetarnog fonda, objavljena u travanjskom izdanju edicije World Economic Outlook, kako će bruto domaći proizvod (BDP) Kine već za pet godina (2016.) biti veći od BDP-a Sjedinjenih Američkih Država podigla je, sasvim razumljivo, u Americi pravu uz-bunu i izazvala žestoke reakcije analitičara.

Naime, prošle 2010. go-dine SAD je imao BDP od 14.658 milijardi dolara, a Kina od 10.086 milijardi. MMF je do svog zaključka došao tako što je te brojke povećao za očekivane stope rasta u dolazećim godinama. Analitičari su tom postupku, međutim, odmah uputili ozbiljan prigovor: tu nije riječ o “stvarnim” dolarima, nego

o BDP-u izračunatom na temelju pariteta kupovne moći. U čemu je razlika?Paritet kupovne moći (skraćeno PPP, purchasing pow-er parity), upozorio je odmah urednik portala Money Morning Martin Hutchinson, ima smisla koristiti kod uspoređivanja životnog standarda u različitim zem-ljama, budući da su domaće cijene proizvoda i usluga vrlo različite, pa se tako u Pekingu prosječni Kinez može za svoju malu plaću ošišati podjednaki broj puta kao i prosječni Amerikanac u New Yorku.

Varljiva statistikaMjereno šišanjem, Amerikanac i Kinez imaju podjed-naku kupovnu moć, no jeftino šišanje u Pekingu ne može se prodati na međunarodnom tržištu. Kada je posrijedi međunarodna trgovina i politička moć koja iz nje pro-izlazi, onda su cijene podređene globalnim silama i svuda su podjednake. Pogotovo kada je riječ o vojnoj snazi: borbeni zrakoplov s određenim karakteristikama ili ratna krstarica podjednako stoje u svugdje na svijetu i plaćaju se samo “pravim” dolarima...Postoje, dakako, i problemi s pouzdanošću kineske službene statistike, a i prognoze rasta na dulji rok je vrlo nezahvalno raditi. To su brzo shvatili i u MMF-u pa je njegov glasnogo-vornik u jednom intervjuu* objasnio da će, zanemari li se paritet kupovne moći, 2016. godine američka ekonomija još uvijek za 70 posto biti veća od kineske. Nedavna studija Svjetske banke**, pak, zaključila je da bi Kina mogla preteći Sjedinjene Države tek 2030. godine.

Istraživanja / studije

*http://www.wantchinatimes.com/news-subclass-cnt.aspx?cid=1102&MainCatID=11&id=20110426000027**http://article.wn.com/view/2011/03/23/China_could_overtake_US_economy_by_2030_World_Bank/

Sad  14.658

kina 10.086

japan 4.309

indija 4.060

njemačka 2.940

rusija 2.223

vel. Britanija  2.173

Brazil 2.172

Francuska 2.146

Italija  1.774

meksiko 1.630

južna koreja  1.459

Španjolska 1.369

kanada 1.331

indonezija 1.030

Turska  961

australija  882

Tajvan  822

iran 819

Poljska 721

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

Izvori: MMF, Wikipedija, Money Morning