Broj 42 / 2011. 1

Tjedni newsletter

19. prosinca, 2011.

Ina se vratila na burzu, što će učiniti ‘mirovinci’?

Tjedni newsletter

1 9 . p r o s i n c a , 2 0 1 1 .   •   S T   i n v e s t   t j e d n i   n e w s l e t t e r   •   B r o j   4 2   /   2 0 1 1 .

U mirovinskim je fondovima 4,1 posto Inina kapitala koji pri cijeni dionica od 4.000 kuna vrijedi oko 1,64 milijardi kuna

Deset dionica s najvećim tjednim prometom

DRUŠTVO OZNAKA ZADNJA CIJENA KNTJEDNA PROMJENA

%TJEDNI PROMET 

MILIJUNA KN

1. Hrvatski telekom HT-R-A 242,00 -1,83 9,430

2. Ericsson N. Tesla ERNT-R-A 1.095,00 -2,67 6,941

3. Adris grupa P ADRS-P-A 214,00 -1,27 4,858

4. Končar EI KOEI-R-A 530,00 1,79 4,244

5. Zagrebačka banka ZABA-R-A 41,57 -1,09 2,409

6. Luka Rijeka LKRI-R-A 109,98 -7,56 1,454

7. Ingra INGR-R-A 7,00 -1,82 1,269

8. Podravka PODR-R-A 240,00 -3,61 1,230

9. Dalekovod DLKV-R-A 127,37 -2,02 0,911

10. Valamar Adria h. KORF-R-A 72,00 1,41 0,864

‘Centralna banka’ za InuIna se danas vratila na Zagrebačku burzu. Pošto će se ku-povati i prodavati danas i sljedećih dana, to ćemo tek sa-znati, no cijena bi se mogla stabilizirati oko 4.000 kuna, s obzirom da je trgovanje potkraj travnja prekinuto na razini od 4.200 kuna. Najviše dionica raspoloživih za trgovanje posjeduju hrvatski obvezni mirovinski fondovi: ukupno 409.723 komada ili 4,1 posto kapitala koji pri cijeni od 4.000 kuna vrijedi 1,64 milijarde kuna. Budući da će po-

nuda dionica biti slaba, može se dogoditi i da im cijena u prvi mah poleti u nebo, a kako će se ponuda i potražnja uravnotežiti, to će se tek vidjeti. Mirovinci će pritom imati ulogu “centralne banke” za Inine dionice.

Jedini ‘strpljivi’ kapitalObvezni mirovinski fondovi bi trebali i ozbiljno razmotri-ti strategiju da prodaju Inu ako im se za to ukaže prilika i ako to neće izazvati poremećaje na hrvatskom tržištu kapitala. Pri cijeni od 4.000 kuna za dionicu bili bi u plu-su oko pola milijarde kuna. Novac dobiven prodajom Ine mirovinski bi fondovi mogli posuditi hrvatskim tvrtkama koje grcaju u nelikvidnosti i koje će bez svježega “strplji-vog” kapitala dati otkaze brojnim zaposlenicima koji bi tim istim fondovima trebali uplaćivati svoju štednju. Naime, osim mirovinaca, u Hrvatskoj nema tko drugi kupovati komercijalne zapise i nove emisije dionica hrvatskih po-duzeća i u tom smislu mirovinski fondovi imaju povijesnu ekonomsku ulogu i zadaću.

Zagrebačka burzaod 12.12. do 16.12.2011.

INDEKS ZADNJA VRIJEDNOSTTJEDNA 

PROMJENA %

CROBEX 1.754,23 -1,86

CROBEX10 984,22 -1,54(*) Promjena zadnje vrijednosti u petak 9.12. u odnosu na zadnju vrijednost u petak 9.12.2011.)

Sljedeći broj newslettera

izlazi u utorak 27. prosinca

2011.

19. prosinca, 2011. Broj 42 / 2011. 2

Tjedni newsletter Tema tjedna

Limiti proračunskog deficita i javnoga duga postojali su i ranije no mnoge zemlje EU su ih ignorirale ili izigravale

Hoće li ovaj put zemlje eura poštovati pravila igreDržave zone eura i do sada su masovno kršile pravila Unije, a osobito je opasno što započete stroge mjere štednje guraju zemlje u sve dublju krizu

Devalvacija eura prema dolaruProšloga tjedna euro je pao na najnižu razinu prema do-laru u zadnjih 11 mjeseci (na 1,2983) pa mnogi analitiča-ri predviđaju njegov skori pad i ispod 1,2 dolara za jedan euro, a ne isključuje se i klizanje prema paritetu, odnosno tečaju 1:1. S obzirom da je još u ljeto ove godine jedan euro vrijedio 1,45 dolara, ta njegova deprecijacija smatra se u SAD-u pravim slomom europske zajedničke valute i najboljim pokazateljem da ona jednostavno ne može op-stati u obliku u kojem danas postoji.

Europska Unija nastoji spasiti euro usposta-vom čvršćih zajedničkih fiskalnih pravila, no to, pak, otvara novo ključno pitanje: zašto bi zemlje eura u krizi trebale ta pravila poštovati? Ista ta pravila, naime, postojala su i ranije, a veliki ih je broj zemalja ignorirao ili izigravao, što se najbo-lje vidi iz tablica u prilogu.

Proračunski deficit, kao postotak BDP-aPrekoračen limit zadan Paktom za stabilnost i rast (-3% BDP-A)

Članica EU ‘00 ‘01 ‘02 ‘03 ‘04 ‘05 ‘06 ‘07 ‘08 ‘09 ‘10

Austrija -1,7 0,0 -0,7 -1,5 -4,4 -1,7 -1,5 -0,9 -0,9 -4,1 -4,4

Belgija 0,0 0,4 -0,1 -0,1 -0,3 -2,7 0,1 -0,3 -1,3 -5,8 -4,1

Cipar -2,3 -2,2 -4,4 -6,6 -4,1 -2,4 -1,2 3,5 0,9 -6,1 -5,3

Estonija -0,2 -0,1 0,3 1,7 1,6 1,6 2,5 2,4 -2,9 -2,0 0,2

Finska 6,9 5,1 4,1 2,6 2,5 2,8 4,1 5,3 4,3 -2,5 -2,5

Francuska -1,5 -1,5 -3,1 -4,1 -3,6 -2,9 -2,3 -2,7 -3,3 -7,5 -7,1

Njemačka 1,1 -3,1 -3,8 -4,2 -3,8 -3,3 -1,6 0,2 -0,1 -3,2 -4,3

Grčka -3,7 -4,5 -4,8 -5,6 -7,5 -5,2 -5,7 -6,5 -9,8 -15,8 -10,6

Irska 4,7 0,9 -0,4 0,4 1,4 1,7 2,9 0,1 -7,3 -14,2 -31,3

Italija -0,8 -3,1 -3,1 -3,6 -3,5 -4,4 -3,4 -1,6 -2,7 -5,4 -4,6

Luxembourg 6,0 6,1 2,1 0,5 -1,1 0,0 1,4 3,7 3,0 -0,9 -1,1

Malta -5,8 -6,4 -5,8 -9,2 -4,7 -2,9 -2,8 -2,4 -4,6 -3,7 -3,6

Nizozemska 2,0 -0,2 -2,1 -3,1 -1,7 -0,3 0,5 0,2 0,5 -5,6 -5,1

Portugal -2,9 -4,3 -2,9 -3,0 -3,4 -5,9 -4,1 -3,1 -3,6 -10,1 -9,8

Slovačka -12,3 -6,5 -8,2 -2,8 -2,4 -2,8 -3,2 -1,8 -2,1 -8,0 -7,7

Slovenija -3,7 -4,0 -2,4 -2,7 -2,3 -1,5 -1,4 0,0 -1,9 -6,1 -5,8

Španjolska -0,9 -0,5 -0,2 -0,3 -0,1 1,3 2,4 1,9 -4,5 -11,2 -9,3Izvor: Eurostat

Narušavanje suverenitetaNovi fiskalni pakt za eurozonu, koji bi nacionalni parlamen-ti trebali potvrditi sljedećih mjeseci, zadire u suverenitet članica na tri vrlo agresivna načina. Navest ćemo ih prema

težini zadiranja. Prvo, zemlje članice će morati uvesti uravnotežene proračune kao ustavnu ka-tegoriju, što će državama onemogućiti da u krizi vode anticikličnu politiku, odnosno da pomoću zaduživanja i deficita pomažu svojim privredama da izađu iz recesije kada se u njoj nađu. Drugo, zemlje članice morat će svoje nacionalne prora-čune, prije nego što ih usvoje njihovi parlamenti, slati na odobrenje tehnokratima u Bruxelles.

Treće, ako će imati proračunski manjak veći od tri posto BDP-a, dobit će automatski kaznu, osim ako im 85 posto zemalja članica ne opro-sti kaznu. No, broj glasova se određuje težin-ski - najveće gospodarstvo raspolaže s najviše

19. prosinca, 2011. Broj 42 / 2011. 3

Tjedni newsletter

Javni dug, kao postotak BDP-aPrekoračen limit zadan Paktom za stabilnost i rast (60% BDP-a)

Članica EU ‘00 ‘01 ‘02 ‘03 ‘04 ‘05 ‘06 ‘07 ‘08 ‘09 ‘10

Austrija 66,2 66,8 66,2 65,3 64,7 64,2 62,3 60,2 63,8 69,5 71,8

Belgija 107,8 106,5 103,4 98,4 94,0 92,0 88,0 84,1 89,3 95,9 96,2

Cipar 59,6 61,2 65,1 69,7 70,9 69,4 64,7 58,8 48,9 58,5 61,5

Estonija 5,1 4,8 5,7 5,6 5,0 4,6 4,4 3,7 4,5 7,2 6,7

Finska 43,8 42,5 41,5 44,5 44,4 41,7 39,6 35,2 33,9 43,3 48,3

Francuska 57,3 56,9 58,8 62,9 64,9 66,4 63,7 64,2 68,2 79,0 82,3

Njemačka 60,2 59,1 60,7 64,4 66,3 68,6 68,1 65,2 66,7 74,4 83,2

Grčka 103,4 103,7 101,7 97,4 98,6 100,0 106,1 107,4 113,0 129,3 144,9

Irska 37,5 35,2 31,9 30,7 29,4 27,2 24,7 24,8 44,2 65,2 92,5

Italija 108,5 108,2 105,1 103,9 103,4 105,4 106,1 103,1 105,8 115,5 118,4

Luxembourg 6,2 6,3 6,3 6,1 6,3 6,1 6,7 6,7 13,7 14,8 19,1

Malta 54,9 60,9 59,1 67,6 71,7 69,7 64,1 62,1 62,2 67,8 69,0

Nizozemska 53,8 50,7 50,5 52,0 52,4 51,8 47,4 45,3 58,5 60,8 62,9

Portugal 48,5 51,2 53,8 55,9 57,6 62,8 63,9 68,3 71,6 83,0 93,3

Slovačka 50,3 48,9 43,4 42,4 41,5 34,2 30,5 29,6 27,8 35,5 41,0

Slovenija 26,3 26,5 27,8 27,2 27,3 26,7 26,4 23,1 21,9 35,3 38,8

Španjolska 59,4 55,6 52,6 48,8 46,3 43,1 39,6 36,2 40,1 53,8 61,0Izvor: Eurostat

Državne obveznice

Cijene su u lokalnoj valuti, prinos u postocima do dospijeća ili na godišnjoj razini, promjena je u odnosu na zadnju cijenu prethodnog dana, vrijeme je kraj trgovanja u petak

KUPONDATUM 

DOSPIJEĆACIJENA / PRINOS

PROMJENA  CIJENE / PRINOSA

VRIJEME

Njemačka  3 mjeseca

0,000 14/03/2012 100,00 / 0,36 -0,035 / 0,151 16. 12.

Njemačka  2 godine

0,250 13/12/2013 100,07 / 0,22 0,070 / -0,036 16. 12.

Njemačka  10 godina

2,000 04/01/2022 101,37 / 1,85 0,850 / -0,093 16. 12.

SAD 10 godina 2,000 15/11/2021 101-12 / 1,85 0-17½ / -0,060 16. 12.

Australija  10 godina

5,750 15/05/2021 115,41 / 3,79 -0,504 / 0,058 16. 12.

Brazil 10 godina n. p. n. p. 976,99 / 0,00 -5,293 / n. p. 16. 12.

Japan 10 godina 1,100 20/12/2021 101,09 / 0,99 -0,037 / 0,004 16. 12.

UK 10 godina 3,750 07/09/2021 114,99 / 2,04 0,545 / -0,059 16. 12.

Tema tjedna

nost muškaraca dosegnula je 17,6 posto, a žena 11,5 posto, dok je dugotrajno nezaposleno 56,3 posto ukupnog broja nezaposlenih. Unatoč tome, irska vlada pokušava u 2012. godini provesti smanjenje proračuna od čak 5,7 posto, a u godinama od 2013. do 2015 još 13 posto BDP-a. Analitiča-ri upozoravaju da je to vrlo rizična strategija bez teorijskog uporišta. U jednom trenutku, politika će biti prisiljena prekinuti s oštrim mjerama kako bi zaustavila ljudske pat-nje, a tada će izlazak Irske iz eurozone biti neizbježan.

glasova - što znači da će najveću težinu kod glasovanja imati Njemačka, a suvišno je i govoriti da se to mnogim narodima baš i neće svidjeti. Osobito zato što stroge mjere štednje koje su do sada već poduzete ne daju dobre rezul-tate, a građanima nanose sve nepodnošljivije tegobe.

Primjer IrskeIz Irske dolaze vijesti kako je u trećem kvartalu ove go-dine zaposlenost pala za dodatnih 2,5 posto. Nezaposle-

19. prosinca, 2011. Broj 42 / 2011. 4

Tjedni newsletter

S&P500 u predbožićnom tjednu

Svjetska tržišta dionica

Predbožićni tjedan na burzama

Stogodišnji prosjekPočinje predbožićni tjedan, a u njemu se tradicionalno - barem u Sjedinjenim Državama - promjene cijena dionica prate s posebnom pozornošću, i to od pamtivijeka. Naj-važniji američki indeks, S&P 500, obično je u tom tjednu postizavao dobre rezultate, barem za one koji imaju “duge” pozicije u dionicama. U zadnjih deset godina indeks je prosječno u predbožićnom tjednu dobijao na vrijednosti 0,43 posto. U zadnjih 20 godina prosječno je narastao 0,81 posto, a u stotinu godina prosječno 0,30 posto. Ako se zna da je od 1928. godine do danas indeks S&P 500 prosječno u tjedan dana rastao 0,15 posto, onda se može lako vidjeti da je u tjednu uoči Božića dobitak bio prosječno dvostru-ko veći.

Mi u Hrvatskoj ne raspolažemo statistikom koju vode pedantni Amerikanci, pa smo izračunali promjene indeksa Crobex u predbožićnim tjednima u zadnjih pet godina, od predkrizne 2006. preko manijakalne 2007. i burzovnog sloma 2008., do oporavka 2009. i 2010. Promjene su bile po godinama, tim istim redom +0,23 posto, +3,6 pa -0,09 posto, potom +2,63 i na kraju +1,86. Uzorak je, dakako, premali za neke općenitije zaključke, no lako je uočiti da su te promjene vrlo slične onima koje je u predbožićnom tjednu u tim godinama zabilježio i S&P 500.

Tjedan uoči Božića u povijesti je prosječno donosio dvostruko brži rast cijena dionica nego ostali tjedni u godini

Zaključne vrijednosti u prošlom tjednu

INDEKSZAKLJUČNO 

STANJETJEDNA 

PROMJENA TJEDNA 

PROMJENA %

S&P 500 1.219,66 -35,53 -2,83

Dow 11.866,39 -317,87 -2,61

Nasdaq 2.555,33 -91,52 -3,46

S&P 400 855,67 -29,71 -3,36

S&P 600 403,79 -10,72 -2,59

Dionički indeksi SAD-a

Europski dionički indeksiZaključne vrijednosti u prošlom tjednu

INDEKSZAKLJUČNO 

STANJETJEDNA 

PROMJENA TJEDNA 

PROMJENA %

FTSE 100 (Engleska) 5.387,34 -141,87 -2,57

DAX (Njemačka) 5.701,78 -284,93 -4,76

CAC 40 (Francuska) 2.972,30 -200,05 -6,31

FTSE (Italija) 15.287,91 -941,55 -5,80

Eurofirst 956,86 -28,95 -2,94

Dionički indeksi AzijeZaključne vrijednosti u prošlom tjednu

INDEKSZAKLJUČNO 

STANJETJEDNA 

PROMJENA TJEDNA 

PROMJENA %

Nikkei (Japan) 8.401,72 -134,74 -1,58

Hang Seng (Hong Kong) 18.285,39 -300,84 -1,62

Shanghai (Kina) 2.224,84 -90,43 -3,91

NSE 50 (Indija) 4.651,60 -215,10 -4,42

Dionički indeksi Kanade i Južne AmerikeZaključne vrijednosti u prošlom tjednu

INDEKSZAKLJUČNO 

STANJETJEDNA 

PROMJENA TJEDNA 

PROMJENA %

TSX Comp. (Kanada) 11.635,38 -399,37 -3,32

Bovespa (Brazil) 56.096,93 -2.139,53 -3,67

Bolsa (Meksiko) 36.054,63 -1.172,58 -3,15

IPSA 40 (Čile) 4.139,90 -44,25 -1,06

1961. -1,53

1962. 0,42

1963. -1,03

1964. 0,30

1965. 0,08

1966. -0,13

1967. 0,18

1968. -1,52

1969. 2,22

1970. 0,54

1971. 0,95

1972. -2,05

1973. 0,16

1974. -1,04

1975. 0,35

1976. 0,04

1977. 1,38

1978. 1,03

1979. -1,33

1980. 2,25

1981. -0,47

1982. 3,27

1983. 0,51

1984. 1,93

1985. -1,67

1986. -0,33

1987. 3,72

1988. 0,57

1989. -0,78

1990. 1,19

1991. 4,33

1992. 1,00

1993. 0,87

1994. 0,22

1995. -0,71

1996. 3,44

1997. -3,40

1998. 3,92

1999. 2,79

2000. -0,47

2001. 0,91

2002. -1,17

2003. 1,63

2004. 0,58

2005. 0,11

2006. -1,14

2007. 3,50

2008. -4,01

2009. 2,77

2010. 1,12

Prosječna promjena (%):Zadnjih  10 godina......... 0,43Zadnjih  20 godina......... 0,81Zadnjih  50 godina......... 0,51Od 1928.  godine ............. 0,30

19. prosinca, 2011. Broj 42 / 2011. 5

Tjedni newsletter

zaključne cijene prošlog tjedna

Sve su cijene na New York Mercantile Exchange, izvor NYT

UGOVORROK 

ISPORUKECIJENA

TJEDNA PROMJENA %

Nafta Light sweet crude (USD/barel)

siječanj ‘12. 93,78 -6,06

Nafta Brent crude  (USD/barel)

veljača ‘12. 103,51 -4,77

Ulje za loženje (USD/galon)

siječanj ‘12. 2,81 -3,77

Prirodni plin (USD/mm btu)

siječanj ‘12. 3,13 -6,29

RBOB benzin (USD/galon)

siječanj ‘12. 2,49 -4,23

Svjetske burzovne cijene energenata

Sve su cijene za Chicago Board of Trade, izvor NYT

zaključne cijene prošlog tjedna

UGOVORROK 

ISPORUKECIJENA

TJEDNA PROMJENA %

Kukuruz  (USD /bušel)

ožujak ‘11. 581,50 -0,60

Soja  (¢US/bušel)

siječanj ‘12. 1.132,00 +2,17

Žito (¢US/bušel)

ožujak ‘11. 582,50 +1,17

Zob  (¢US/bušel)

ožujak ‘11. 300,00 +0,00

Riža (USD/CWT)

siječanj ‘12. 13,68 -2,43

Svjetske burzovne cijene poljoprivrednih proizvoda

Cijene su za Comex, izvor NYT

zaključne cijene prošlog tjedna

UGOVORROK 

ISPORUKECIJENA

TJEDNA PROMJENA %

Zlato  (USD/unca)

prosinac ‘11. 1.593,40 -6,86

Srebro (USD/unca)

prosinac ‘11. 29,48 -8,36

Bakar  (¢US/libra)

prosinac ‘11. 335,00 -5,79

Svjetske burzovne cijene metala

S prestankom prerade uranija iz ruskih atomskih bombi svijet će ostati bez 10.000 tona goriva na godinu potrebnog atomskim centralama

Commodities

Svijetu prijeti nestašica uranija

Megatoni za megavatePosljednjih mjeseci postaje sve jasnije kako svijetu prijeti nestašica uranija za pogon atomskih elektrana te brodova i podmornica. U 2010. godini svijet je u 433 aktivna civil-na reaktora trošio oko 65.000 tona uranija, no iskopano je u rudnicima samo 53.663 tone. Razlika se nadomije-štala iz rashodovanog ruskog nuklearnog oružja i nešto malo iz reprocesiranja potrošenog goriva u Francuskoj. No, Rusi su već objavili da će se do kraja 2013. godine povući iz rusko-američkog programa nazvanog “Megato-ni za megavate”, a u tom trenutku svijet će trenutno ostati bez izvora za oko 10.000 tona nuklearnog goriva na godi-nu. Drugim riječima, za tri godine u svijetu će zavladati nestašica uranija.

Njemačka zatvara, Kina otvaraUz 433 atomska reaktora u radu, u svijetu se grade još 62 atomske elektrane, planira se gradnja 156 (koje će proradi-ti za 8-10 godina) i zatražene su dozvole za još 343 (mogle bi biti u pogonu za oko 15 godina). Čak i uz dekomisiju devet preostalih njemačkih elektrana, svijet bi do kraja ovog desetljeća mogao biti bogatiji za 93 nova reaktora, od kojih 26 kineskih. Zato analitičari očekuju rast cijena uranijeva goriva, ali i dionica svih kompanija koje se bave istraživanjem, rudarenjem i proizvodnjom uranija. Najveći svjetski proizvođači su Cameco, Denison Mines, Energy Resources of Australia, Paladin Energy, Uranium Energy i Uranium One.

Manjak goriva za nuklearne elektraneProizvodnja i potrošnja uranija u svijetu (u tonama)

1975. 1980. 1985. 1990. 1995. 2000. 2005. 2010.

80.000

70.000

60.000

50.000

40.000

30.000

20.000

10.000

Potrošnja u NE plus procijenjena vojna potrošnja

Svjetska potrošnja u civilnim elektranama

Svjetska proizvodnja uranija iz rudnika

19. prosinca, 2011. Broj 42 / 2011. 6

Tjedni newsletter

NapomenaOvu publikaciju izrađuje i za nju je odgovoran ST Invest, d.o.o. za osnivanje i upravljanje in-vesticijskim fondovima iz Splita. Ovaj newsletter ili bilo koji njegov dio ne može se smatrati ponudom ili pozivom na kupnju bilo koje imovine ili prava. Informacije, analize, zaključci, prognoze i mišljenja koja se iznose zasnivaju se na javnim tržišnim, statističkim i drugim informacijama koje potječu iz izvora koji su uvijek navedeni, u čiju se pouzdanost i točnost ST Invest pouzdaje, ali za koje ne jamči. Utoliko su informacije, mišljenja, zaključci, prog-noze i projekcije izneseni u ovoj publikaciji podložni promjenama koje ovise o izvorima in-formacija, kao i o promjenama koje nastupe od trenutka pisanja teksta do njegova čitanja. Vrijednosni papiri i ostale imovine koje se spominju u ovom newsletteru mogu biti pred-metom ulaganja fondova kojima upravlja ST Invest. Sve te imovine i prava nose rizik na čiju procjenu stavovi izneseni u ovom newsletteru ne mogu utjecati. Prenošenje sadržaja ili dijela sadržaja Tjednog newslettera ST Investa je dopušteno uz navođenje izvora.

ImpresumS.T. Invest, društvo s ograničenom odgovornošću za osnivanje i upravljanje investicijskim fondovimaAdresa sjedišta: Kneza Mislava 3, 21000 SplitAdresa Uprave: Boktuljin put bb, 21000 SplitTelefon: +385 (0) 21 456 440, telefax: +385 (0) 21 456 441e-mail: info@st-invest.hrUprava: Tomislav Tukić, predsjednik, i Marko Tukić, članGlavni fond menadžer: Tomislav Tukić, ttukic@st-invest.hrFond menadžer: Siniša Gašparević, sinisa@st-invest.hrGlavni analitičar: Stjepan Laća, stipe@st-invest.hrVoditelj informatike: Marko Tukić, marko@st-invest.hr

Njemačku bi raspad eura stajao 12.500 eura po stanovnikuKada bi neko slabo gospodarstvo poput Grčke napuštalo euro, pretrpjelo bi već u prvoj godini štetu od 40 do 50 posto BDP-a, procjenjuju UBS-ovi analitičari

Vidoviti Romano ProdiČini se da je Romano Prodi, tadašnji predsjednik Komisije EU, bio vidovit kada je u prosincu 2001. rekao: “Siguran sam da će nas euro prisiliti na uvođenje novog skupa instrume-nata ekonomske politike. U ovom času ih je poli-tički nemoguće predložiti. Ali jednoga dana će se dogoditi kriza i novi će instrumenti biti stvoreni.” Danas, čitavo desetljeće kasnije, analitičari goleme banke UBS kažu da euro, ovakav kakav je sada, s današnjom strukturom i članstvom, ne bi smio ni postojati. Jer, nekim svojim članovima euro priči-nja veću štetu nego korist, a to posljednjih godi-na postaje više nego očito. Tim riječima počinje studija* istraživačkog odjela UBS-a u newsletteru Globalne ekonomske perspektive, koja pokušava odgovoriti na pitanje koje ovih dana mnoge muči - koje bi bile posljedice raspada eura.

“Ovakav kakav je danas, euro ne funkcionira. Mo-rat će se mijenjati ili njegova postojeća struktura ili sadašnje članstvo”, pišu UBS-ovi ekonomisti Stepha-ne Deo, Paul Donovan i Larry Hatheway. No zemlje članice ne mogu biti izbačene iz eura, ali kao suverene države mogu iza-brati odcjepljenje. Međutim, rasprava koja se vodi u javnosti znatno podcjenjuje posljedice eventualnog takvog čina.

Visoka cijena odcjepljenjaKada bi neka slaba ekonomija odlučila napustiti euro, cijena koju bi morala platiti bila bi paprena. Posljedice bi bile dr-žavna ogluha na dug (bankrot zemlje), bankroti korporaci-ja, slom bankovnog sustava i slom međunarodne trgovine. Mali su izgledi da bi takvoj zemlji devalvacija puno pomo-gla. Prema procjeni UBS-ovih analitičara, slaba zemlja bi

napuštanjem eura svojim građanima pričinila trošak izme-đu 9.500 i 11.500 eura po glavi u prvoj godini nakon iskaka-nja. U sljedećim godinama taj bi se trošak vjerojatno kretao između 3.000 i 4.000 eura po stanovniku. Odnosno, šteta bi

u prvoj godini dosezala između 40 i 50 posto bru-to domaćeg proizvoda!

No kada bi neka snažna ekonomija poput Nje-mačke napuštala euro, posljedice bi uključivale bankrote poduzeća, nužnu rekapitalizaciju ba-naka i kolaps međunarodne trgovine. U UBS-u vjeruju da bi cijena odcjepljenja od eura u prvoj godini bila između 6.000 i 8.000 eura prosječno po stanovniku, dok bi u sljedećoj godini prosječ-ni trošak za njemačke građane iznosio između 3.500 i 4.500 eura. Trošak u prvoj godini čini iz-među 20 i 25 posto njemačkog godišnjeg BDP-a. Za usporedbu, Njemačku bi spašavanje Grčke, Irske i Portugala od bankrota stajalo oko 1.000 eura po glavi stanovnika jednokratnog troška.

Politička cijenaEkonomska cijena raspada eura, međutim, najmanje je o čemu treba brinuti. Fragmentacija euro zone prouzročila bi puno veći politički nego ekonomski trošak. Međunarod-ni politički utjecaj Europe praktično bi nestao (budući da bi sam koncept Europe kao jedinstvenog političkog entiteta postao besmislen). Na kraju svoje studije, UBS-ovi analitiča-ri nisu propustili istaknuti kako se niti jedna suvremena mo-netarna unija nije raspala bez pojave nekog oblika autoritar-ne ili vojne vlasti, ili građanskog rata. Dovoljno je podsjetiti se na Jugoslaviju.

Istraživanja / studije

*http://bruxelles.blogs.liberation.fr/UBS%20fin%20de%20l%27euro.pdf

Euro kakav je sada - s postojećom strukturom i postojećim članstvom - nikada nije smio ni nastati jer stvara više štete nego dobrobiti