Veselin VukićevićOpština Žabljak

Hilmija FrancaMesopromet

Miloš MiketićAddiko banka

ISSN

035

0-53

40

God

ina

LVI

Br

oj 2

Feb

ruar

202

0.

Skupština Privredne komore Crne Gore

Snažan doprinos Komore razvoju

ekonomije u 2019.

BFC SEE za efikasniju upravu i snažniju privredu

Rast izvoza, prometa,asortimana i primarneproizvodnje

Snažna podrška crnogorskojprivredi

IMPR

ESU

M

3

Broj 2Februar 2020.

11 Posjeta opštinamaDeficit kadra glavni izazov za privrednike Mojkovca i Kolašina

Broj 2Februar 2020.

IMPR

ESU

MSadržaj

Izdavač:

Privredna komora Crne GoreNovaka Miloševa 29/IIPodgorica 81000, Crna GoraTel: +382 20 230 545e-mail: pkcg@pkcg.orghttp://www.privrednakomora.me

Redakcijski odbor:

Predsjednica: Ljiljana Filipović

Članovi: Danilo Gvozdenović, Pavle D. Radovanović, Mitar Bajčeta, Željko Baltić, Novica Bulatović, prof. dr Mladen Perazić, dr Nina Drakić, Tanja Radusinović, Zoran Nikolić

Urednica: Milka Pižurica

Novinar: Igor Perović

Prevod: Dragana Domazetović

Adresa Redakcije:

Privredna komora Crne Gore/Glasnik Novaka Miloševa 29/IIPodgorica 81000, Crna GoraTel: +382 20 230 439e-mail: glasnik@pkcg.org

Dizajn:

Privredna komora Crne Gore

List izlazi od 1964. godine i upisan je u registar javnih glasila Crne Gore.

PDF verziju možete preuzeti na: http://www.privrednakomora.me/multimedija/glasnik

President of the Municipality of Žabljak Veselin VukićevićBFC for more efficient administration and stronger economyHilmija Franca, the owner of the company "Mesopromet" Bijelo PoljeGrowth in export, turnover, product range and primary productionSuad Ećo, General Director of Ećo CompanyFurniture quality and design as an export visa to the foreign marketsH. E. József Négyesi, Ambassador of HungaryIt is an honour to represent Hungary in your countryMiloš Miketić, CEO for commercial affairs at Addiko bank PodgoricaStrong support to the Montenegrin business community

22

46

58

71

80

4

Broj 2 Februar 2020.

Institut za javno zdravlje Crne Gore

Privremene smjernice za kompanije i

poslodavce (COVID-19)

Hilmija Franca, vlasnik kompanije"Mesopromet" Bijelo PoljeRast izvoza, prometa, asortimanai primarne proizvodnje

Nj. E. József Négyesi, ambasador MađarskeČast je predstavljatiMađarsku u vašoj zemlji

Miloš Miketić, izvršni direktor za komercijalne poslove u Addiko banci PodgoricaSnažna podrška crnogorskoj privredi

Predsjednik Opštine Žabljak Veselin VukićevićBFC SEE za efikasniju upravu i snažniju privredu

Suad Ećo, generalni direktor firme Ećo CompanyKvalitet i dizajnnamještaja viza za izlazakna inostrana tržišta

42

62

68

78

2856

5

Broj 2Februar 2020.

Listajući Glasnik...

1979.Privreda, obrazovanje i nauka kreiraju kadrove

Stimulisanje omladine za proizvodna zanimanja veoma je značajna obaveza. Riječ je složenom procesu koji iz dana u dan postaje sve aktuelniji. Problem se može riješiti sam dugoročnim društvenim vrednovanjem proizvodnog rada, odnosno njegovim boljim statusom. Sve dok se to riješi ne možemo kriviti mladost što ne želi da se osposobljava za proizvodna zanimanja, pisao je Glasnik

iz 1979. godine.

Jedno od najznačajnijih pitanja u reformi nastavnog sistema je obrazovanje kadrova. Može se sa sigurnošću tvrditi da je ovaj vid pla-niranja u udruženom radu najnerazvijeniji, a to je posljedica neadekvatne kadrovske funkcije u organizacijama udruženog rada. Samo neznatan broj OUR-a ima nešto razvijeniju kadrovsku službu. U takvoj situaciji nužno je da zajedničke aktivnosti organizuju udruženi rad, obrazovanje i nauka. Nauka i obrazovanje treba da pruže pomoć privredi u planiranju kadrova.

2009.Dobri poslovni rezultati Plantaža "13. jul"

Kompanija Plantaže "13. jul" u 2009. godini investirala je preko 6,5 miliona eura u razvoj i, uprkos ekonomskoj krizi, ostvarila izu-zetno dobre poslovne rezultate. Izvršna direktorica Plantaža Verica Maraš kazala je da je te godine ubrano 19 miliona kilograma vinskog i dva miliona kilograma stonog grožđa.

- Podigli smo nove zasade vinogradapovršine 144 hektara, a vrijednost te investicije iznosila je 3, 5 miliona eura - rekla je Maraš.

Kompanija je investirala u novu, savremenu opremu, kao i proširivanje kapaciteta vinskog podruma i to tri miliona eura.

Poslovna politika Plantaža u narednom periodu temeljiće se na osvajanju novih tržišta, tehnologije i znanja, zabilježio je Glasnik 2009. godine.

6

Broj 2 Februar 2020.

Snažan doprinos Komore razvoju ekonomije u 2019.

Skupština Privredne komore Crne Gore

Skupština Privredne komore Crne Gore usvojila 28. februara 2020. Izvještaj o radu i Finansijski izvještaj ove asocijacije za prethodnu godinu, te izmjene i dopune Statuta.

Donijeta je Odluka o produženju mandata generalnom sekretaru Komore Pavlu D. Radovanoviću.

Sjednicu je vodio predsjednik Skupštine Vojo Banović, a u radu su, pored članova, učestvovali predsjednik Privredne komore Vlasti-mir Golubović, potpredsjednik Danilo Gvozdenović i generalni se-kretar Pavle D. Radovanović.

Rad Privredne komore u 2019. godinu prezentovan je Skupštini u formi filma.

Realizacijom brojnih značajnih aktivnosti, Privredna komora je u 2019. godini pružila snažan podstrek intenzivnom razvoju ekono-mije Crne Gore. U partnerstvu sa donosiocima odluka na držav-nom i lokalnom nivou, Komora je aktivno učestvovala u kreiranju povoljnog ambijenta za poslovanje svih crnogorskih preduzeća.

Unapređenje regulatornog okvira, jačanje konkurentnosti, promo-cija crnogorskih proizvoda na međunarodnim sajmovina i zala-ganje za njihovu bolju poziciju na domaćem tržištu, ekonomska diplomatija koja doprinosi međunarodnoj integraciji države, te

izborne aktivnosti bili su u fokusu Komore.

Tradicionalno su uspješno organizovani godišnja konferencija o ekonomiji, na temu "Sinergija - ključ uspjeha regiona" koja je okupila više od 700 predstavnika vlada, međunarodne i poslovne zajednice, naučne i stručne javnosti, kao i susret privrednika sa predsjednikom Vlade i ministrima kada su razmotreni ostvareni rezultati, iskoraci i izazovi na putu ekonomskog razvoja a predsta-vljena je analiza "Crnogorska privreda u 2019. godini" koju je ura-dila Privredna komora. Dodijeljene su godišnje Nagrade najboljim privrednicima i kompanijama: Elektroprivredi Crne Gore i Gradiru Montenegro za uspješno poslovanje, Glosariju doo za društvenu odgovornost, Crnogorskoj komercijalnoj banci za inovativnost i Ivanu Karadžiću, izvršnom direktoru Mercator CG doo, za una-pređenje menadžmenta.

Podsjetimo, u 2019. privrednici su izabrali Skupštinu, Upravni i Nadzorni odbor Komore, te članove 13 odbora udruženja, vodeći računa o granskoj i teritorijalnoj zastupljenosti, strukturi predu-zeća, njihovom uticaju na privredu i ekonomskoj snazi. Novi man-dat predsjednika Skupštine Privredne komore povjeren je Voju Banoviću, izvršnom direktoru kompanije Jadroagent Bar, dok je njegov zamjenik Hasan Ramović, izvršni direktor Put-Gross doo

7

Broj 2Februar 2020.

Realizacijom brojnih značajnih aktivnosti, Privredna komora je u 2019. godini pružila snažan podstrek intenzivnom razvoju ekonomije Crne Gore. U partnerstvu sa donosiocima odluka na državnom i lokalnom nivou, Komora je aktivno učestvovala u kreiranju povoljnog ambijenta za poslovanje svih crnogorskih preduzeća.

Bijelo Polje.

Prošle godine održane su 52 sjednice odbora udruženja, pet sje-dnica koordinacionih odbora i devet sjednica grupacija na kojima su razmatrane teme koje su odnose na privredna kretanja, una-pređenje konkurentnosti, dualni sistem obrazovanja, korišćenje obnovljivih izvora energije, turizam, zapošljavanje, sajamske ak-tivnosti, kreditne linije, Agrobudžet, biznis zone, digitalnu trans-formaciju i druge aktivnosti.

Komora je tokom prethodne godine analizirala brojne propise sa aspekta uticaja na poslovanje privrede, inicirala donošenje novih ili izmjene i dopune zakona i podzakonskih akata.

Predmet pažnje bili su zakoni o privrednim društvima, radu, jav-nim nabavkama, unutrašnjoj trgovini, fiskalizaciji u prometu pro-izvoda i usluga, turizmu, PDV-u, lukama, planiranju prostora i iz-gradnji objekata, porezu na nepokretnosti, akcizama, upravljanju otpadom, te brojna podzakonska akta, među kojima posebno isti-čemo Pravilnik o listi proizvoda, načinu isticanja i vrsti objekata u kojima se ističu obavještenja o robi na Brajevom pismu.

Na osnovu zalaganja Komore, ukinuto je 49, a smanjen je iznos za 72 administrativne takse.

Komora realizuje proces sertifikacije opština sa povoljnim poslov-nim okruženjem u jugoistočnoj Evropi, čiji je cilj unapređenje kon-kurentnosti lokalnih samouprava. Bijelo Polje je prethodne godine postalo prva crnogorska opština sa BFC sertifikatom, zahtjeve je u 2020. ispunio i Žabljak, a u procesu akreditacije su Podgorica, Bud-va, Cetinje i Danilovgrad.

Stručna služba Privredne komore je u prethodnoj godini posjetila 347 privrednih društava. Sa privrednicima je razgovarano o njiho-vom poslovanju, s posebnim akcentom na ograničenja, ali i mo-gućnostima za unapređenje poslovnog ambijenta.

Komora je bila partner Poreskoj upravi u kampanji "Poreski kara-van", tokom koje su razmotrene poteškoće privrednika u primjeni poreskih propisa.

Razvijajući institucionalno partnerstvo sa donosiocima odluka na lokalnom nivou, predstavnici najvišeg rukovodstva Komore posje-tili su Pljevlja, Žabljak, Nikšić, Danilovgrad, Podgorica, Bar, Ulcinj, Herceg Novi, Kotor i Cetinje. Sa čelnicima opština i kompanija raz-govarano je o unapređenju biznis ambijenta i snaženju privrednih aktivnosti.

Komora je aktivno učestvovala u izradi Strategije pametne speci-

8

Broj 2 Februar 2020.

jalizacije koja identifikuje održive poljoprivredu i lanac vrijedno-sti hrane, energiju, životnu sredinu, te zdravstveni turizam, kao segmente privrede koji će ostvariti značajan rast, uz dalji razvoj informaciono komunikacionih tehnologija.

U saradnji sa ministarstvima ekonomije, poljoprivrede, turizma i kulture, Investiciono-razvojnim fondom i Nacionalnom turističk-om organizacijom, Komora je organizovala uspješne nastupe na-ših kompanija na međunarodnim sajmovima u Mostaru, Novom Sadu, Celju, Prištini i Tirani. Privredna komora je organizovala i nastupe kompanija članica na sajmovima hrane i pića, automa-tizacije, te plastike, metaloprerade i drvne industrije u Istanbulu i Bursi. Na 26. INFOFEST-u, 10 kompanija članica OU ICT je na zaje-dničkom štandu predstavilo svoj rad.

Nakon decenije realizacije projekta Dobro iz Crne Gore, Komora je inovirala normativno rješenje kako bi u narednom periodu proces dodjele prava na korišćenje ovog žiga bio još više prilagođen potre-bama uspješnog brendiranja i nastupa na domaćem i inostranom tržištu.

Posebnim obilježavanjem proizvoda u objektima trgovačkih la-naca, kroz projekat "Kupujmo domaće" poboljšana je vidljivost domaćih proizvoda. Sve realizovane aktivnosti za rezultat imaju kontinuiran rast prometa domaćih proizvoda.

Komora intenzivno promoviše saradnju proizvođača, distributera i turističke privrede kroz realizaciju projekta Domaći ukusi, koji je u 2019. godini dodatno marketinški ojačan pod sloganom "Dobro. Bolje. Domaće".

U saradnji sa bonitetnom agencijom COFACE, Komora realizuje projekat Excellent SME dodjeljujući sertifikate uspješnim malim i srednjim preduzećima. Pravo korišćenja sertifikata u 2019. godini imalo je 295 preduzeća iz Crne Gore što je rast od 18% u odnosu na 2018.

U cilju jačanja partnerstava i stvaranja stimulativnog poslovnog ambijenta potpisani su sporazumi o saradnji sa: Upravom carina, Monstatom, Šangajskom međunarodnom komisijom za ekonom-sku i trgovinsku arbitražu, komorama malih zemalja, Bjelorusije i turske regije Korfez, te Nacionalnom konfederacijom preduzetni-ka Azerbejdžana.

Tokom 2019. godine Privredna komora Crne Gore je znatno dopri-nijela razvoju ekonomskih odnosa naše države sa inostranstvom, kroz učešće u radu EUROCHAMBRES-a, Međunarodne trgovinske komore, Asocijacije balkanskih komora, Foruma privrednih komo-ra Jadransko-jonske regije. Njeni predstavnici su učestvovali na sastancima sa zvaničnicima Centralno evropske inicijative, Cen-tralno evropske trgovinske i logističke zone, zatim u radu inicijati-ve 17+1, te Podgoričkog investicionog foruma.

Organizovala je, samostalno ili sa partnerima, četvrti Forum Stra-tegije EU za Jadransko jonski region (EUSAIR) i drugu zajedničku Konferenciju Foruma privrednih komora, gradova i univerziteta Jadransko jonske regije, zatim Ekonomski forum u sklopu Igara malih zemalja Evrope, kao i poslovne forume sa privrednicima Slovenije, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Albanije Bugarske, Tur-ske, Indije, Azerbejdžana, Bjelorusije i Kine. Predsjednik Komore govorio je na prestižnim međunarodnim skupovima "Crna Gora - Destinacija u usponu" i Bečki investicioni forum.

Delegacija crnogorskih iseljenika – uspješnih privrednika iz Juž-ne Amerike, posjetila je Privrednu komoru i sa predsjednikom

Golubovićem i predstavnicima domaćih kompanija i institucija razgovarala o mogućnostima investiranja i ekonomske saradnje.

Na inicijativu Privredne komore Crne Gore, otvorena je Kancelari-ja Generalnog sekretara Komorskog investicionog foruma u Pod-gorici. Među brojnim aktivnostima KIF-a u prethodnoj godini iz-dvajamo potpisivanje ugovora sa njemačkom razvojnom bankom KfW u Privrednoj komori, vrijednog 25,5 miliona eura, za finasira-nje projekata srednjeg stručnog obrazovanja. Projektom će, u ime Komorskog investicionog foruma, koordinirati Privredna komora Crne Gore.

Komora Crne Gore zastupa interese privrede u pregovorima naše zemlje sa EU i informiše članice o pravima i obavezama iz ovog integracionog procesa.

Organizovala je sastanke predstavnika Evropske komisije sa cr-nogorskim privrednicima na teme poljoprivrede, intelektualne svojine i zaštite porijekla, te brojne edukacije radi predstavljanja i pripreme za ulazak na zajedničko tržište.

Komora je organizovala 76 edukativnih aktivnosti sa 4690 učesni-ka čime je članicama učinila dostupnim najnovija poslovna zna-nja i vještine. Kao socijalni partner uključena je u reformu obrazo-vanja. Aktivno učestvuje u promociji i realizaciji dualnog sistema obrazovanja.

Privredna komora Crne Gore veoma je aktivna u kreiranju i im-plementaciji projekata koji se finansiraju iz različitih fondova EU i drugih renomiranih donatora. Tokom 2019. godine, kao partner ili pridruženi partner realizovala je 21 projekat. Podnijete su apli-kacije za još 11 projekata, od čega su tri odobrena za finansiranje krajem godine, dok su ostali u procesu evaluacije.

Pred Arbitražnim sudom pri Privrednoj komori Crne Gore rješava-ju se domaći i privredni sporovi sa međunarodnim elementom. U 2019. su izabrani članovi Predsjedništva Arbitražnog suda, a novi predsjednički mandat povjeren je Vesku Božoviću.

Potpisan je Memorandum o saradnji sa Šangajskim međunaro-dnim arbitražnim centrom. Privredna komora je organizovala prvi Crnogorski arbitražni dan.

Na osnovu javnih ovlašćenja Komora je izdala 1518 dokumenata, usaglašavala redove vožnje u međumjesnom i međunarodnom drumskom saobraćaju, izdavala TIR i ATA karnete.

Centar za edukaciju u drumskom saobraćaju Privredne komore je organizovao 24 obuke za 417 vozača i 195 menadžera u drumskom prevozu. Organizovano je i 29 ispita za vozače i 12 za menadžere, kojima je sertifikat steklo 885 vozača i 195 menadžera.

Tokom 2019. godine bilježimo 4.357 medijskih objava vezano za nastupe predstavnika Komore. Na veb sajtu, koji je imao 206.365 posjeta, objavljena su 423 priloga o aktivnostima Komore. Publi-kovano je 12 brojeva časopisa "Glasnik" i specijalni broj posvećen Konferenciji o ekonomiji, na ukupno 1.088 strana.

Komora će i tokom 2020. godine predano raditi na zaštiti interesa svojih članica i kroz kontinuiranu saradnju sa Vladom i lokalnim samoupravama unapređivati ambijent za privređivanje, doprino-seći snažnom razvoju crnogorske ekonomije.

Predsjednik Skupštine Vojo Banović ocijenio je veoma kvalitetnim rad Privredne komore u 2019. godini, čemu je doprinijelo zalaga-nje menadžmenta, odbora udruženja i svih zaposlenih u Stručnoj

9

Broj 2Februar 2020.

službi.

- Postavili ste visoke standarde, tako da će tekuća godina tražiti dodatne aktivnosti koje će, siguran sam, Komora moći da iznese. Na taj način doprinijećete dodatno povoljnom ambijentu za poslo-vanje svih preduzeća – rekao je Banović.

Ranko Nikolić, Institut za crnu metalurgiju, izrazio je zadovoljstvo postignutim rezultatima Privredne komore i odao priznanje ruko-vodstvu, Stručnoj službi i odborima.

- Siguran sam da će pozitivni trendovi pratiti poslovanje Komore i u ovoj godini – kazao je Nikolić, pozivajući da se nastave posjete i podrška Komore kompanijama kako bi one, u povoljnoj biznis--klimi, ostvarivale bolje rezultate.

Nikolić je naglasio potrebu da se intenzivira borba protiv sive eko-nomije u interesu cjelokupne privrede i društva.

Predsjednik Komore Vlastimir Golubović je kazao da su rezultati u 2019. godini proistekli iz aktivnosti privrednika u organima ove asocijacije i u samim kompanijama.

- Veliki izazov u ovoj godini je borba protiv sive ekonomije, čije smanjenje direktno utiče na podizanje konkurentnosti preduzeća i otvara mogućnost za fiskalno rasterećenje zarada – kazao je Go-lubović.

On je pozvao privrednike da se angažuju u reformi regulative, te najavio da će ove godine u fokusu biti poreski zakoni. Takođe je govorio o izuzetnom značaju digitalne transformacije naše eko-nomije i podsjetio da je sa premijerom dogovoreno kreiranje svo-jevrsne digitalne koalicije koja će se baviti ovim procesima u našoj zemlji.

Najavio je da će jubilarna 10. Konferencija o ekonomiji u organiza-ciji Privredne komore biti organizovana u decembru ove godine, kada će u Budvi biti predsjednici Vlada država centralne i istočne Evrope.

Pozvao je privrednike da predlažu laureate godišnje Nagrade Pri-vredne komore za uspješno poslovanje, inovativnost, društvenu odgovornost i unapređenje menadžmenta.

O rezultatima Privredne komore afirmativno su govorili i Ranko Jovović, predsjednik OU turizma i ugostiteljstva i Ivan Karadžić, Merkator CG.

Olivera Doklesić, Vodovod Herceg Novi, apelovala je da Komora kroz komunikaciju sa donosiocima odluka doprinese oporavku i nesmetanom poslovanju Bolnice Meljine, koja je značajan poten-cijal zdravstvenog turizma i vrlo bitna institucija za zaštitu zdra-vlja građana, turista i gostiju budućih luksuznih rizorta. Predsje-dnik Golubović je istakao da je Komora već inicirala ovu temu u razgovorima sa rukovodstvom Herceg Novog i predsjednikom Vlade.

On je ukazao na potencijalno veliku prijetnju virusa korona po predstojeću turističku sezonu, te da je neophodno pratiti razvoj si-tuacije kako bi se strateški preduprijedile njegove posljedice.

Predsjednik je takođe najavio da će nastojati da organizuje sasta-nak sa rukovodstvom Privredne komore Srbije sa kog bi se apo-strofirala važnost nesmetanih ekonomskih odnosa i neophodnost daljeg razvoja međusobne saradnje.

Upravni odbor

Upravni odbor Privredne komore Crne Gore, na sjednici 27. febru-ara 2020, utvrdio je predloge izvještaja o radu kao i finansijskog izvještaja za 2019. godinu. Donijeta je Odluka o izmjenama i do-punama Pravilnika o organizaciji i sistematizaciji Stručne službe Privredne komore i utvrđen Predlog odluke o izmjenama i dopu-nama Statuta.

Sjednicu je vodio predsjednik Privredne komore Vlastimir Golubo-vić, a u radu su, pored članova, učestvovali predsjednik Skupštine Vojo Banović, potpredsjednik Danilo Gvozdenović, i generalni se-kretar Pavle D. Radovanović.

Nakon prezentacije Izvještaja o radu Tomislav Čelebić, "Čelebić grupa", ocijenio je da su aktivnosti Komore iz godine u godinu sve intenzivnije, te da njena saradnja sa donosiocima odluka daje zna-čajne rezultate. Očekuje nesmanjeno buduće zalaganje ove aso-cijacije u cilju boljeg funkcionisanja ekonomije i kvalitetnog rada kompanija-članica.

Goran Jevrić, Regionalni vodovod Crnogorsko primorje, ocijenio je da Komoru odlikuju timski rad i duh u kreiranju poslovnog ambi-jenta, što prepoznaje i Vlada koja njene izvještaje koristi za kreira-nje razvojnih politika. On se osvrnuo na neophodnost uspostavlja-nja boljih radnih uslova kako bi se domaći kadar motivisao da ne ide u inostranstvo.

Predsjednik Komore Golubović ocjenjuje da je nedostatak kva-lifikovane radne snage veliki izazov naše ekonomije. Komora je, na fonu rješavanja ovog pitanja, inicirala donošenje Zakona o studentskim zadrugama, prepoznajući veliki značaj sezonskog zapošljavanja ove populacije za borbu sa deficitom radne snage. Informisao je Upravni odbor da je intencija Vlade da se pomenuti zakon donese po hitnom postupku, kako bi se spremno dočekala ljetnja sezona. Pozvao je privrednike da uzmu učešće u predstoje-ćem Sajmu zapošljavanja u Podgorici.

Rajko Malović, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom, afirmativno je govorio o zalaganju Komore za unapređenje regula-tornog okvira u skladu sa potrebama privrede.

Vojin Žugić, Stadion d.o.o, smatra da bi sa izuzetno kvalitetnim ak-tivnostima Komore u 2019. godini trebalo upoznati građane emito-vanjem, putem Javnog servisa, na sjednici predstavljenog filma o radu najstarije asocijacije, i to na njen dan - 21. aprila, što je Uprav-ni odbor podržao.

Gordana Rajović, Institut "Dr Simo Milošević", ocijenila je veoma značajnom podršku Komore radu privrede u 2019. godini.

Upravni odbor je donio odluku da Komora sa Crnogorskom aka-demijom nauka i umjetnosti započne izradu prvog Leksikona privrede, zatim da se sredstva od dnevnica članova UO za 2019. namijene JU Dnevni centar za djecu i omladinu sa smetnjama u razvoju "Lipa" Plav i za Udruženje roditelja djece oboljele od kan-cera "Feniks". Komora će pokrenuti inicijativu kod svojih članica da se pomogne rekonstrukcija Internog odjeljenja Opšte bolnice "Danilo I" na Cetinju. Donijeta je i odluka da ova asocijacija bude partner Regionalnom vodovodu na pošumljavanju područja oko rijeka Morača i Cijevna, kod vodoizvorišta Bolje sestre. Članovi UO su pozvani da predlažu laureate za godišnju Nagradu Privredne komore Crne Gore.

10

Broj 2 Februar 2020.

Upravni odbor Privredne Komore Crne Gore podržao je inici-jativu crnogorskog premijera Duška Markovića za dijalog.

Predsjednik Vlade je pozvao sve političku, akademsku i građansku javnosti, a u cilju pronalaženja što šireg konsenzusa kojim bi se stvorili preduslovi za unapređenje vladavine prava i nastavak uspješno započetih reformi iz evropske agende, kao aso-cijacija koja objedinjava cjelokupnu privredu Crne Gore.

"U skladu sa inicijativom i pozivom na dijalog političke, akadem-ske i građanske javnosti, a u cilju pronalaženja što šireg konsenzu-sa kojim bi se stvorili preduslovi za unapređenje vladavine prava i nastavak uspješno započetih reformi iz evropske agende, kao aso-cijacija koja objedinjava cjelokupnu privredu Crne Gore, Upravni odbor Privredne komore saopštava sljedeće:

• Po našoj ocjeni, sadržaj ove inicijative, predstavlja osnov pri-vrednog prosperiteta i razvoja cjelokupne crnogorske ekono-mije;

• Mir i stabilnost su neodvojivo vezani za osnove države i nje-nih institucija, a samo i nagovještaji suprotnih tendencija

Privredna komora podržala poziv premijera na dijalog

Konsenzus za dalje reforme

Mir i stabilnost su neodvojivo vezani za osnove države i njenih institucija, a samo i nagovještaji suprotnih tendencija mogu ugroziti funkcionisanje pojedinih privrednih djelatnosti, posebno turizma kao naše strateške grane.

mogu ugroziti funkcionisanje pojedinih privrednih djelatno-sti, posebno turizma kao naše strateške grane;

• Crnogorska ekonomija kontinuirani značajan rast domaćeg bruto proizvoda u velikoj mjeri zasniva na direktnim stranim investicijama, a percepcija Crne Gore kao sigurne i politički stabilne države je osnov ovih ulaganja;

• Evropske integracije predstavljaju cilj kome su podređene po-litike i strategije svih naših ekonomskih reformi, a širok dru-štveni konsenzus je osnov opredijeljenog puta prema Evropi;

• Crna Gora je ekonomski upućena prvenstveno na Region i na tom planu saradnja ekonomskih subjekata se razvija kroz za-jednički interes poslovnih partnera. Političke tenzije ne mogu da budu u funkciji ekonomskog prosperiteta.

Inicijativa predsjednika Vlade usmjerena u ovom pravcu je od izuzetne važnosti za pojedinačna preduzeća, privredu u cjelini i društvo uopšte, te je podržavamo uvjereni da će svi politički i drugi činioci iznaći kapaciteta da daju doprinos da ona zaživi u potpu-nosti", navodi se u saopštenju Komore.

11

Broj 2Februar 2020.

Delegacija Privredne komore Crne Gore posjetila je 12. fe-bruara 2020. godine Mojkovac i Kolašin. Sa predsjednicima opština Rankom Mišnićem i Milosavom Bulatovićem, nji-

hovim saradnicima i predstavnicima kompanija, razgovarano je o mogućnostima unapređenja ambijenta za poslovanje i intenzi-viranju saradnje.

U delegaciji Komore bili su predsjednik Vlastimir Golubović, po-tpredsjednica Ljiljana Filipović i savjetnica predsjednika dr Nina Drakić. Posjete su dio redovnih programskih aktivnosti u cilju razvijanja institucionalnog partnerstva ove asocijacije sa donosi-ocima odluka na lokalnom nivou, koje je utemeljeno Zakonom o Privrednoj komori, usvojenom krajem 2017.

Prezentovane su aktivnosti Privredne komore na unapređenju ambijenta za poslovanje, prije svega kroz uticaj na regulatorni okvir. Predstavnici Komore su članovi u Vladinim komisijama, savjetima, te u radnim grupama za donošenje propisa od uticaja na poslovanje privrede. Istaknuta je značajna uloga ove asocijacije u promociji privrede kroz projekte Dobro iz Crne Gore, Kupujmo domaće i Domaći ukusi, te organizaciju predstavljanja na sajmo-vima i poslovnim forumima. Privredna komora snažno doprinosi reformi obrazovnog sistema, a naročito implementaciji dualnog obrazovanja, u čijih 25 obrazovnih programa je uključeno više od 800 učenika iz 20 opština.

Poseban fokus sastanaka bio je na prezentaciji analize poslovanja privrednih subjekata koju je Komora uradila za sve crnogorske op-štine i sertifikaciji opština sa povoljnim poslovnim okruženjem po BFC standardu.

Predstavnici lokalnih samouprava i kompanija pozvani su da pri-vredne sporove rješavaju pred Arbitražnim sudom pri Privrednoj komori, a preduslov za to je da u ugovore koje sklapaju uvrste ar-bitražnu klauzulu.

Deficit kadra glavni izazov za privrednike Mojkovca i Kolašina

Posjeta opštinama

Mojkovac

Opština Mojkovac ima dobru razvojnu perspektivu, čemu u prilog govore brojni projekti koji se realizuju ili su planirani na ovom po-dručju, ocijenjeno je na sastanku sa predsjednikom Rankom Mi-šnićem.

- Za dvije godine u razvoju Mojkovca je napravljen veliki iskorak. Više od 50 miliona eura su vrijedni projekti koji su realizovani ili se sada sprovode. Trenutno imamo 17 zainteresovanih kompanija za investiranje na području Opštine, od čega četiri za ulaganje u turističke objekte, a 13 za poslovanje u biznis zoni – rekao je preds-jednik Mišnić.

Među kompanijama zainteresovanim za investiranje u biznis zonu su hrvatski Kanaan, srpski Metalac i turski Gintaš.

Dodao je da Opština infrastrukturno oprema biznis zonu i pred-stavio brojne povoljnosti koje ona nudi, među kojima su zakup ze-mlje po niskoj cijeni, stimulacije za otvaranje novih radnih mjesta i oslobađanje od plaćanja naknada za komunalno opremanje.

Posebno je apostrofirao da je razvoj poljoprivrede Mojkovca pod-staknut sa 150.000 eura opredijeljenih iz Agrobudžeta, što je 50.000 eura veći iznos nego u 2019. Istakao je i značaj 30 miliona eura vri-jedne investicije koja doprinosi valorizaciji turističkih potencijala Bjelasice.

- U 2020. treba da se okrenemo agroturizmu, jer je to strateška oblast razvoja Mojkovca. Naša opština je već prepoznata na mapi turističkih destinacija – naglasio je prvi čovjek Mojkovca.

Predsjednik Komore Golubović čestitao je rukovodstvu Mojkovca na odličnim rezultatima postignutim u posljednje dvije godine i doprinosu povoljnom poslovnom ambijentu.

- Pozivam Vas da, koliko god ste u mogućnosti, umanjite lokalne takse i tako dodatno doprinesete poslovanju kompanija na ovom

Poseban fokus sastanaka bio je na prezentaciji analize poslovanja privrednih subjekata koju je Komora uradila za sve crnogorske opštine i sertifikaciji opština sa povoljnim poslovnim okruženjem po BFC standardu.

12

Broj 2 Februar 2020.

području – rekao je Golubović.

On je pozvao Opštinu Mojkovac da uđe u proces sertifikacije opšti-na po BFC standardu.

- Ovaj sertifikat je vrlo značajan zato što visoko pozicionira opšti-nu u očima budućih investitora, jer znaju da su na tom prostoru ispunjeni zahtjevi za kreiranje povoljnog biznis ambijenta – rekao je predsjednik Komore.

Privredna komora u Crnoj Gori sprovodi program sertifikacije op-ština po BFC standardu. Opštine Bijelo Polje i Žabljak su ispunile sve kriterijume za sticanje regionalnog BFC sertifikata, čime su stekle status lokalnih samouprava sa povoljnim poslovnim okru-ženjem u jugoistočnoj Evropi.

Tokom razgovora sa privrednicima Mojkovca: Radenkom Mijom Jovanovićem, Alfa Trade, Zoranom Dulovićem, "Dulović" d.o.o, Da-nilom Vučinićem, restoran "Most", Vladetom Rakočevićem, Ima-nje "Rakočević" i Milanom Vujisićem, Tara, kao glavni izazovi za poslovanje prepoznati su nedostatak stručnog kadra i siva ekono-mija.

- Ne pamtim da je u posljednjih 50 godina bilo ovoliko investicija u Mojkovcu. Vrlo brzo ćemo imati brojne turističke objekte i potrebni su nam stručni, mladi ljudi da rade u njima, ali iz škola ne izlaze obučeni kadrovi – rekao je Blagota Rakočević.

Predsjednik Komore Golubović je upoznao sagovornike da je preko Komorskog investicionog foruma otpočela implementacija pro-

jekta podrške razvoju stručnog obrazovanja koji grantovima finan-sira njemačka KfW banka. Projektom će se unaprijediti kapaciteti škola i preduzeća koji učestvuju u stručnom obrazovanju i pozvao kompanije i obrazovne institucije Mojkovca da uzmu učešće u njegovoj realizaciji. Takođe, saopštio je da će Komora biti partner velikog sajma zapošljavanja koji 2. marta organizuje Studentski parlament Univerziteta Crne Gore. Pozvao je privrednike Mojkov-ca da učestvuju u edukativnim aktivnostima Komore i dualnom obrazovanju.

- Navedite koji su vam kadrovi potrebni kako bismo resornom mi-nistarstvu uputili inicijativu za kreiranje adekvatnih obrazovnih programa – rekao je Golubović.

U analizi poslovanja privrednih subjekata Mojkovca, koje je ura-dila Privredna komora, navodi se da je, prema podacima Poreske uprave, završne račune za 2018. predalo njih 91. Najveći broj re-gistrovan je za poslove trgovine, prerađivačke industrije, usluga smještaja, ishrane, saobraćaja i skladištenja, građevinarstva. Pri-vredni subjekti iz Mojkovca u 2018. godini iskazali su ukupan pri-hod od 22,3 miliona eura.

Kolašin

Lokalna samouprava Kolašina je kvalitetan servis građanima i privredi, koji podržava dobre razvojne inicijative i doprinosi una-pređenju ambijenta za poslovanje, rečeno je tokom sastanka dele-

13

Broj 2Februar 2020.

gacije Komore sa predsjednikom Opštine Milosavom Bulatovićem, njegovim saradnicima i privrednicima.

U razgovorima su učestvovali i predsjednik Skupštine Opštine Mi-lan Đukić, potpredsjednici Danilo Medenica i Bojan Kuburović, se-kretar za finansije, imovinu i ekonomski razvoj Dragan Bulatović, zatim Zoran Popović, vlasnik Haus majstora i hotela Dream House, Sava Keker iz kompanije "Keker", Srđa Banjević, fabrika vode Aqua Bianca i Savo Medenica, hotel "Bianca".

Prvi čovjek Kolašina izrazio je zainteresovanost za sertifikovanje Opštine po BFC standardu, a naročito za formiranje Privrednog savjeta, što će, prema njegovim riječima, pružiti bitan doprinos unapređivanju ambijenta za poslovanje.

- Od preuzimanja mandata okrenuti smo investicijama, privredi i razvoju – rekao je Bulatović.

On je predstavio projekte koji se realizuju na tom području, među kojima su najznačajniji sistem za prečišćavanje otpadnih voda, unapređenje vodosnabdjevanja u partnerstvu sa opštinom Rogati-ca, punionica za električne automobile, poboljšavanje uslova živo-ta i privređivanja na Sinjajevini.

- Probajte da u kontinuitetu smanjujete lokalne takse i tako do-prinesete konkurentnosti preduzeća u Kolašinu, većim platama njihovih radnika, a sve će se to Opštini vratiti kroz porez na do-hodak fizičkih lica i doprinose koji se plaćaju na zaradu – rekao je predsjednik Komore Golubović.

On je kazao da je Komora inicirala izmjenu Zakona kako bi se ra-spon stopa poreza na nepokretnosti u crnogorskim opštinama sa raspona od 0,25 do 1 odsto smanjio na raspon od 0,25 do 0,50 odsto.

Komora će se i dalje zalagati za smanjenje troškova rada, oslo-bađanje od poreza dijela dobiti koji se reinvestira u unapređenje tehnološkog procesa, izjednačavanje stope PDV-a za sve katego-rije hotela, smanjenje stopa PDV-a za jaja, svježu ribu i određene vrste mesa.

Sagovornici su se saglasili da je nedostatak kadra gorući problem u svim sektorima privrede na sjeveru, a posebno u turizmu i ugo-stiteljstvu, drvnoj industriji i građevinarstvu.

- U susret novim investicijama moramo pripremati potrebnu ra-dnu snagu – saopštio je Golubović.

Pozvao je da se kolašinska privreda snažnije uključi u realizaci-ju dualnog sistema obrazovanja, te obezbjeđujući stručnu praksu učenicima, dođe do nedostajućeg kadra.

Prilikom predstavljanja analize koju je uradila Komora, saopšteno je da je završne račune za 2018. godinu u opštini Kolašin predalo 156 privrednih subjekata, 4,7% više u odnosu na godinu prije. Naj-veći broj privrednih subjekata u Kolašinu je registrovano za poslo-ve usluga smještaja i ishrane, trgovine, prerađivačke industrije, građevinarstva, stručne, naučne i tehničke djelatnosti, poljopri-vrede, šumarstva i ribarstva. Iskazali su ukupan prihod od 21,1 mil. eura, što 18,1% više u odnosu na prethodnu godinu.

14

Broj 2 Februar 2020.

Mogućnosti smanjenja poreskog opterećenja na zarade

Okrugli sto sa autoritetom poreskog prava

Privredna komora Crne Gore, u saradnji sa Udruženjem prav-nika, organizovala je 21. februara 2020. godine okrugli sto na temu "Mogućnosti smanjenja poreskog opterećenja na zara-

de (posebno u dijelu doprinosa) i efekti istog na ostvarenje budžet-skih prihoda i stepen poštovanja poreskih propisa".

Uvodničari su bili predsjednik Privredne komore Vlastimir Golu-bović, generalni direktor Direktorata za državni budžet u Ministar-stvu finansija Bojan Paunović i predsjednik Udruženja pravnika Branislav Radulović. Centralni dio okruglog stola bio je posvećen izlaganju profesora dr Dejana Popovića, eminentnog eksperta i je-dnog od najvećih autoriteta u oblasti poreskog prava u Regionu.

U radu skupa učestvovali su predstavnici vlade, poslovne i aka-demske zajednice.

Moderatorka skupa bila je dr Nina Drakić, savjetnica predsjednika Privredne komore.

Uvodne riječi

Predsjednik Privredne komore Vlastimir Golubović cijeni da je da-nas pravi trenutak za otvaranje pitanja mogućnosti smanjenja fi-

skalnog opterećenja zarada, s obzirom na to da se Crna Gora nalazi na putu stabilnog ekonomskog rasta i sprovodi uspješnu fiskalnu konsolidaciju.

Naglašava da je ovo pitanje sastavni dio mjera za podsticanje i afirmaciju privrednih aktivnosti, jer je poreski sistem važan čini-lac poslovnog i investicionog ambijenta.

- Niže oporezivanje zarada rezultira pozitivnim kretanjima na tr-žištu rada koji se ogledaju u višoj stopi aktivnosti stanovništva, nižem obimu sive ekonomije i prelivanju zarada iz neformalnih u legalne tokove, dok istovremeno podstiče zapošljavanje, preduze-tništvo i investicije – rekao je Golubović.

Porezi i doprinosi na zarade, prema mišljenju privrednika, pred-stavljaju jedan od najznačajnijih troškova poslovanja. Predsjednik ističe kako analize nedvosmisleno pokazuju da je fiskalno opte-rećenje rada u Crnoj Gori još visoko.

- Učešće poreza i doprinosa u ukupnim troškovima rada, takozvani poreski klin, iznosi 39%, dok prosječno opterećenje zarada u razvi-jenim zemljama OECD-a koje karakteriše znatno veća produktiv-nost rada, iznosi 36,1%. I u odnosu na zemlje Regiona, naročito ako se posmatraju minimalne i prosječne zarade, fiskalno opterećenje

15

Broj 2Februar 2020.

Niže oporezivanje zarada rezultira pozitivnim kretanjima na tržištu rada koji se ogledaju u višoj stopi aktivnosti stanovništva, nižem obimu sive ekonomije i prelivanju zarada iz neformalnih u legalne tokove, dok istovremeno podstiče zapošljavanje, preduzetništvo i investicije, rekao je predsjednik Komore Vlastimir Golubović.

u Crnoj Gori je znatno veće. Ovo je posledica činjenice da većina zemalja Regiona primjenjuje oslobođenje od plaćanja poreza na dio zarade – kazao je Golubović.

Podsjeća da oporezivanje rada predstavlja najvažniji prihod drža-ve, pa svaka promjena mora biti pažljivo odmjerena, kako bi zaista proizvela efekte u korist privrede, smanjenja odliva radne snage i bržeg ekonomskog razvoja.

- Podaci za Crnu Goru ukazuju da smanjenje poreskog opterećenja za jedan procentni poen utiče na pad stope nezaposlenosti za 0,72 procentna poena. Smanjenje poreskog opterećenja za pet procen-tnih poena snizilo bi stopu nezaposlenosti za 3,6 procentnih poe-na. Kratkoročni pad budžetskih prihoda, uzrokovan smanjenjem doprinosa na zarade, neutralisao bi se na srednji i duži rok i prešao u rast, kroz povećanje zaposlenosti i proširenja poreske baze – re-kao je predsjednik Komore.

Pojašnjava da niže stope oporezivanja troškova rada ostavljaju više novca na raspolaganju zaposlenima i poslodavcima, što se pozitivno odražava na tražnju za potrošnim dobrima i podstiče ekonomsku aktivnost. Smanjenje opterećenja po osnovu rada tre-ba da ubrza investicionu aktivnost prvenstveno u sektorima turiz-ma, energetike i poljoprivrede koji su dugoročni pokretači rasta, ali

i podstakne ulaganje u informaciono-komunikacione tehnologije koje se nalaze u središtu četvrte industrijske revolucije, dodaje on.

- Potrebno je razmotriti mogućnosti uvođenja poreskih olakšica za novoosnovane inovativne kompanije, kao i one koje reinvestiraju profit u proizvodne kapacitete. Pojedine zemlje regiona podstiču rast određenih sektora s najvišim razvojnim potencijalom putem refundacije dijela obračunatih poreza i doprinosa – ocjenjuje Go-lubović.

Visoko fiskalno opterećenja zarada jedan je od ključnih generatora sive ekonomije. Plaćanje poreza i doprinosa na zarade se najče-šće izbjegava neprijavljivanjem radnika, odnosno isplatom dijela zarade na ruke, pa Golubović smatra da bi niži troškovi po ovom osnovu doprinijeli smanjenju poslovanja u sivoj zoni.

Ukazao je da privrednici, u uslovima otvaranja granica i povećane mobilnosti zaposlenih, moraju povećavati zarade radnika. Ukoliko ne dođe do smanjenja doprinosa po osnovu rada, djelatnosti koje angažuju pretežno nisko i srednje kvalifikovanu radnu snagu će teško konkurisati sličnim u Evropi, jer je poslodavac iz Crne Gore u relativnom iznosu znatno više oporezovan, dok je naš radnik u odnosu na evropskog manje plaćen.

16

Broj 2 Februar 2020.

Zaključio je da, uz fiskalno rasterećenje zarada, važan faktor u afirmaciji povoljnog poslovnog ambijenta, predstavlja i obrazova-nje, kao bitan preduslov privrednog rasta. Privredna komora pre-poznaje obrazovanje kao nosioca konkurentnosti i zapošljavanja, pa kroz pokretanje novih programa, predmeta i obuka, nastoji da osnaži sve segmente obrazovnog sistema, a naročito one u kojima dominira digitalna ekonomija.

Generalni direktor Direktorata za državni budžet u Ministarstvu finansija Bojan Paunović je istakao da je poreski sistem u Crnoj Gori zasnovan na jednostavnim zakonskim rješenjima i izuzetno konkurentnim poreskim stopama.

- Naravno da je neophodan kontinuitet u stvaranju pretpostavki da se naš sistem, posebno u segmentu poreskog opterećenja rada, učini konkurentnijim, s obzirom na slična kretanja i u regionu, odnosno u onim državama koje su nama direktna konkurencija – rekao je Paunović.

Naglasio je da svaka promjena poreskog opterećenja proizvodi kompleksne efekte, direktne i indirektne, na cio sistem.

- Smanjanje poreskog opterećenja zarada imalo bi stimulativan efekat na privredu, ali se mora uzeti u obzir socijalna komponenta i voditi računa o održivosti rješenja – rekao je Paunović.

Podsjetio je da su tokom 1990-ih ukupna poreska opterećenja bruto zarada iznosila 60 odsto, početkom 2000-ih 50 odsto, dok je danas riječ o oko 40 odsto, što je prosjek u EU. Naveo je da je snižena stopa zdravstvenog doprinosa koju plaća poslodavac, da je ukinut krizni porez na zarade.

Predsjednik Udruženja pravnika Branislav Radulović istakao je uspješnu saradnju sa Privrednom komorom.

- Oblik saradnje, na koji smo obostrano ponosni, je i organizacija okruglih stolova na kojima su predavači najeminentniji pravnici iz regiona – rekao je Radulović, podsjetivši da je prošle godine u Komori organizovano gostovanje uvaženog akademika dr Jakše Barbića na temu kompanijskog prava.

Predstavljajući predavača, prof. dr Dejana Popovića, on je kazao da je riječ o redovnom profesoru za predmete Javne finansije i finan-sijsko pravo i Poresko pravo na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu. U bogatoj karijeri, Popović je, između ostalog, bio dekan pomenutog fakulteta i rektor Univerziteta, predsjednik Konferen-cije univerziteta Srbije, Nacionalnog savjeta za visoko obrazova-nje, zamjenik ministra finansija, član Pravnog savjeta Predsje-dnika Republike Srbije, ambasador u Velikoj Britaniji. Aktuelni je predsjednik Srpskog fiskalnog društva. Gostujući je profesor na Univerzitetu Crne Gore i Univerzitetu u Mariboru, a predavao je i na univerzitetima u Kini (Zhejiang ) i Velikoj Britaniji (Oksfordu, Notingemu, Jorku). Autor je ili koautor 15 knjiga (monografija, sis-temskih dela i udžbenika), šest komentara poreskih zakona i oko 100 naučnih članaka iz oblasti javnih finansija, poreskog prava, međunarodnog poreskog prava i prava Evropske unije, objavljenih u zemlji i inostranstvu.

Riječ eksperta

Poresko opterećenje rada bitno utiče na konkurentnost radne sna-ge jedne zemlje jer što je opterećenje veće, rad je skuplji. Visoki po-reski tereti na zarade stimulišu različite vidove djelovanja u "sivoj zoni" (neprijavljivanje radnika, isplata značajnog dela zarade "na

ruke" i sl.). Time se narušava pravičnost u oporezivanju jer oni koji posluju u skladu sa zakonom prolaze lošije (tj. snose veći teret) od onih koji ga krše, ocijenio je prof. dr Dejan Popović.

- U Crnoj Gori na 100 eura neto zarade dolazi 63,96 eura poreza, doprinosa i drugih dažbina. Sâm porez na dohodak u Crnoj Gori je nizak. Njegova stopa od 9% je među najnižim u Evropi – rekao je Popović.

U Srbiji pomenuta stopa iznosi 10 odsto, kao i u BiH (efektivna), Sje-vernoj Makedoniji, Bugarskoj, dok je u Hrvatskoj 24 odsto. Među-tim ove države imaju standardni odbitak poreza koji ove stope čini efektivno nižim, a nema ga u Crnoj Gori. Standardni odbitak je naj-veći u Hrvatskoj 537 eura, pa u Republici Srpskoj 256 eura, FBiH 153, Srbiji 139, S. Makedoniji 134.

- Sliku kvare doprinosi za obavezno socijalno osiguranje. Sniža-vanje stopa doprinosa je neophodno ako se žele smanjiti troškovi rada – mišljenja je ekspert, navodeći da se one u zemljama Regi-ona kreću od 28 odsto u Sjevernoj Makedoniji do 41 u Federaciji Bosne i Hercegovine. U Crnoj Gori ova ukupna stopa doprinosa iznosi 32,50 odsto.

Smatra da ne bi bilo dobro za ekonomiju nadoknaditi nedostajuća sredstva za fond PIO i zdravstvo povećanjem PDV-a i akciza, čije su stope već visoke.

- Da bi se nadomjestio efekat smanjenja stope doprinosa za obave-zno socijalno osiguranje za npr. 10% (sa 32,3% na 29,1%), potrebno bi bilo povećati stopu PDV za 9,5% (sa 21% na 23%). Tada bi na 100 eura neto zarade dolazilo 59,18 EUR poreza, doprinosa i drugih dažbina – rekao je Popović.

Zaključuje da prostor za smanjenje poreskog opterećenja treba tra-žiti na terenu suzbijanja sive ekonomije u zapošljavanju.

- Osim neprijavljivanju zaposlenih ("rad na crno"), potrebno je suprotstavljati se praksi isplate samo dijela zarade u zakonom predviđenoj formi. U crnogorsko poresko pravo potrebno je uvesti GAAR (General Anti-abusive Rule), koji omogućuje da se spriječi izbegavanje poreza i npr. poklonjena dividenda prekvalifikuje kao zarada, sa svim poreskim posljedicama – decidan je on.

Riječ je o pravilu koje proizilazi iz Direktive Savjeta EU 2016/1164 o utvrđivanju pravila protiv praksi izbegavanja poreza kojima se neposredno utiče na funkcionisanje unutrašnjeg tržišta.

Nakon profesorovog izlaganja uslijedila diskusija tokom koje su učesnici okruglog stola između ostalog saglasili da je za Crnu Goru bolji proporcionalni od progresivnog metoda oporezivanja zarada. Privrednici smatraju da bi uvođenje neoporezivog dijela zarade uključilo veći broj zaposlenih u poresku osnovu, povećalo tražnju i potrošnju, te omogućilo smanjenje pomenutih doprinosa bez ne-gativnih posljedica po socijalna davanja. Nepodijeljeni su u ocjeni da je neformalna ekonomija glavni izazov koji se mora u kontinu-itetu i sinergijski rješavati.

Posebno su ukazali na visoko opterećenje poslovanja akcizama. Istaknute su akcize na voćne rakije koje su u posljednjih 20 godina uvećane 15 puta što je Plantažama sedam puta umanjilo prodaju, a tri puta prihode države po tom osnovu. Takođe je apostrofirano pitanje koje se tiče zaposlenih na porodiljskom odsustvu. Ocije-njeno je da država treba da refundira ne samo njihove plate, već i doprinose na zarade koje sada plaćaju poslodavci.

17

Broj 2Februar 2020.

Privrednici o izmjenama Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata

Sastanak sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma

Radni sastanak o Predlogu izmjena i dopuna Zakona o plani-ranju prostora i izgradnji objekata organizovan je 10. februa-ra 2020. godine u Privrednoj komori Crne Gore, u saradnji sa

Ministarstvom održivog razvoja i turizma.

U radu sastanka učestvovali su predstavnici MORT-a, članovi Od-bora udruženja građevinarstva i industrije građevinskih materi-jala Privredne komore, kao i privrednici koji su dostavili pisane komentare ne tekst Predloga zakona.

Sastanak su vodili potpredsjednik Komore Danilo Gvozdeno-vić, državna sekretarka u MORT Dragana Čenić i predsjednik OU građevinarstva i industrije građevinskih materijala Mile Gujić.

U fokusu su bili: donošenje prostornog i plana generalne regula-cije Crne Gore i planiranje prostora do tada; izdavanje licenci za privredne subjekte - vođenje registara; složeni inženjerski objekti; komunalno opremanje građevinskog zemljišta; državne smjernice razvoja arhitekture; funkcionisanje elektronske komunikacije sa javnom upravom, upotreba Geoportala i zajednički registri planske dokumentacije Ministarstva - format čuvanja registara planske do-kumentacije, zbog mogućnosti daljeg korištenja; produžetak roka za legalizaciju i mogućnost pojednostavljenja procedura; registar podzemne infrastrukture, za potrebe planiranja, projektovanja i iz-gradnje (npr. telekomunikacije često ugrožene prilikom izvođenja građevinskih radova), te druge teme od značaja za privredu.

Pored državne sekretarke Čenić, u ime Ministarstva su govorili

Marina Izgarević, generalna direktorica Direktorata za planiranje prostora, Tatjana Vujošević generalna direktorica Direktorata za građevinarstvo, Marko Čanović, generalni direktor Direktorata za razvoj stanovanja, Dragan Vuković, glavni državni arhitekta. Pred-stavnici predlagača prezetovali su brojne novine koje predviđaju izmjene i dopune Zakona donijetog 2017. godine, a koje će, između ostalog, doprinijeti ubrzavanju procedura u ovoj oblasti, te rješa-vanju nedoumica u vezi sa nadležnošću inspekcija. Predlogom izmjena su velikim dijelom prihvaćene sugestije Privredne komo-re, istaknute tokom prethodnog perioda, a i na decembarskom sa-stanku privrednika sa predsjednikom Vlade u Komori.

Uslijedila je stručna rasprava tokom koje su govorili Biljana Dar-manović iz kompanije "Čelebić", Miodrag Maraš, Montplan, Mla-den Vuksanović, Centar za arhitekturu i urbanizam, Vojin Katnić, Čistoća Podgorica, Goran Jevrić, Regionalni vodovod "Crnogorsko Primorje", Goran Šćepanović, Institut za razvoj i istraživanja u oblasti zaštite na radu, Ivan Ševaljević, Geotehnics, Jovana Nova-ković, Crnogorski Telekom, Mladen Bajković, ETG Grupa, Ružica Bulatović i Blagota Radović, Zetagradnja, Zoran Marković, Erics-son, koji su obrazložili predloge njihovih kompanija u pravcu una-pređenja navedenog akta.

Na sastanku je zaključeno da će privrednici 12. februara preko Ko-more u pisanoj formi poslati Ministarstvu objedinjene preporuke u pravcu izmjena pomenutog Zakona.

18

Broj 2 Februar 2020.

BFC SEE za efikasniju upravu i snažniju privredu

Predsjednik Opštine Žabljak Veselin Vukićević

19

Broj 2Februar 2020.

Očekujem da ćemo u narednom periodu biti prepoznati kao veoma moderna i efikasna lokalna samouprava, koja prvenstveno predano radi na planskom infrastrukturnom razvoju, podstiče i podržava preduzetničku inicijativu, raspolaže infrastrukturno opremljenim lokacijama za investiranje

Žabljak je druga sertifikovana crnogorska opština sa povolj-nim poslovnim okruženjem po BFC standardu. Sa predsje-dnikom Opštine Veselinom Vukićevićem razgovarali smo o

uslovima koji su ispunjeni za sticanje ovako značajne potvrde i benefitima koje će ona donijeti lokalnoj upravi i njenoj privredi.

Glasnik: Čestitke povodom dobijanja BFC sertifikata. Šta za Opšti-nu znači ovaj sertifikat, odnosno koliko će on doprinijeti snaženju biznis aktivnosti, kao i radu lokalne administracije?

V. Vukićević: Zahvaljujem se na čestitkama. Opština Žabljak je jedna od šest crnogorskih opština, koja je u pilot fazi, pristupila procesu BFC sertifikacije. Sertifikat je prethodno dobilo Bijelo Po-lje. Opština Žabljak je druga crnogorska opština, koja je zavrijedila odluku o ispunjenosti kriterijuma Programa sertifikacije gradova i opština sa povoljnim poslovnim okruženjem u jugoistočnoj Evro-pi. Naglasio bih da je Opština Žabljak, osim u dijelu kriterijuma koji se odnose na strateško planiranje, u ovaj proces krenula od nule, što ću objasniti kroz naredna pitanja. Međutim, opštinski tim za sertifikaciju je pristupio ovom poslu studiozno, sa ciljem da iskori-stimo cio period, koji je dat na raspolaganje u fazi implementacije, ali da postignemo što više i povedemo računa o kvalitetu, kada su rezultati u pitanju, što se kasnije manifestovalo kroz procentne po-ene ispunjenja kriterijuma. Upravo to želim posebno da istaknem. Opština Žabljak je u ovom procesu ostvarila 92,33 od maksimalnih 100 procentnih poena, što predstavlja gotovo nevjerovatan uspjeh, s obzirom na to da smo opština koja prvi put prolazi kroz proces sertifikacije, ali i uopšte. Neznatan je broj opština u regionu, koje imaju bolji rezultat. Mislim da kao opština koja se prvi put serti-fikuje, imamo najbolji ostvareni procenat, na šta smo, uz efekte i rezultate, posebno ponosni.

Za nas je BFC sertifikacija, na početku predstavljala veliki zadatak i zalogaj, a tokom procesa značila je ogroman rad, trud i zalaganje. Kao ishod svega toga, dobili smo nove procedure, novu kvalitetnu praksu, nova značajna dokumenta, neuporedivo unaprijedili uklju-čenost privrede u donošenje odluka, podrobnije spoznali njihove stavove, manjkavosti i barijere za razvoj poslovne inicijative, usta-novili sve baze podataka i kataloge potrebne za kvalitetnu i ažurnu komunikaciju sa lokalnom poslovnom zajednicom i potencijalnim domaćim i stranim investitorima, u velikoj mjeri unaprijedili sa-radnju sa lokalnom službom za zapošljavanje, te planski definisali rad na kapitalnim investicijama za period od tri godine.

Generalno, za administraciju, kroz uspostavljene procedure zna-čajno se utiče na njenu efikasnost, posebno onog dijela lokalnog aparata koji je usmjeren prema privredi. Iz dana u dan, sve više se pokazuje pozitivnim i upotrebljivim, ono što je uveo ovaj pro-ces. Što se tiče privrede, za nju je BFC sertifikacija dala posebne povoljnosti. Imali smo i ranije dobru komunikaciju sa privrednim sektorom, ali kroz ovaj proces smo uspostavili odličnu saradnju, razmjenu informacija, i predstavnici privrede, posredstvom Pri-vrednog savjeta, imaju prostor za znatnu uključenost u donošenje važnih lokalnih odluka, posebno odluka koje tretiraju rad privre-dnih subjekata na teritoriji naše opštine.

Glasnik: Koje je uslove trebalo da ispunite kako biste dobili BFC sertifikat?

V. Vukićević: Proces je započeo u martu 2019, a unošenje dokume-nata smo završili 28. novembra. Zadatak je bio raditi na ispunjeno-sti 10 grupa kriterijuma sa ukupno 68 potkriterijuma. Prva grupa koja se odnosi na strateško planiranje, za nas je bila jednostavna,

20

Broj 2 Februar 2020.

iz razloga što smo u tom dijelu imali u startu ispunjenost od 100 procenata, jer je akt strateški plan rađen po metodologiji Ministar-stva ekonomije, a sa druge strane, 2017. godine kada smo radili plan, bilo je izvjesno da ulazimo u sertifikaciju, pa smo se dosta pomogli i BFC priručnikom. Drugi kriterijum se odnosio na opštin-sku organizaciju poslova lokalnog ekonomskog razvoja. U sklopu Službe predsjednika i Agrobiznis info centra, kojima neposredno rukovodim, uspostavili smo dobru organizaciju ovih poslova. Sara-dnja javnog i privatnog sektora, kao treća grupa kriterijuma za nas je bila najveći izazov, ali smo uspjeli da ovaj dio uradimo veoma kvalitetno. Održali smo brojne sastanke sa privredom, formirali Privredni savjet, koji je savjetodavno tijelo predsjednika opštine, a koje broji 18 članova, od kojih i više od polovine, čine članovi pred-stavnici privrednog sektora iz svih oblasti. U roku od osam mje-seci, održano je pet sjednica, na kojima je kroz 21 tačku ovo tijelo razmatralo sva bitna pitanja i odluke koje je lokalna uprava dono-sila od formiranja Savjeta. Uz to, Dan otvorenih vrata, još jedna je odlična praksa koja je uvedena u ovom periodu.

Ispunjavanje grupa kriterijuma vezanih za plansku dokumenta-ciju, sistem dobijanja UTU i baze podataka o lokacijama za inve-sticije, rezultiralo je formiranjem analitičke osnove za podršku lo-kalnoj zajednici i privlačenje investicija. Uspostavljeni elektronski sistem praćenja predmeta za UTU i upotrebne dozvole, ekonomski profil opštine, baze podataka za brownfield i greenfield lokacije, ka-talog industrijskih lokacija, samo su neki proizvodi rada na ovim potkriterijumima.

Zatim, značajno unaprijeđena internet stranica i da kažem pro-aktivna komunikacija sa privredom, gdje je najveći dio sadržaja preveden i na engleski jezik, posebno pohvalno ocjenjuju stranke i investitori. U komunikaciji sa Biroom rada Žabljak, iako smo i pri-je kvalitetno sarađivali, stvorili smo dobru osnovu za zajednički rad na podršci zapošljavanju. Donesen je plan obuka za lica sa evi-dencije biroa rada, prema izraženim potrebama upravo tih lica. Na osnovu ovog plana u 2020. godini, Opština će finansirati obuku iz engleskog jezika za zainteresovana nezaposlena lica i određenom broju osoba obezbijediti pohađanje obuke za zaštitare, te turističke vodiče, a u skladu sa finansijskim mogućnostima.

Podrška koja se pruža preduzetništvu, posebno poljoprivredi, kroz učešće u osiguranju poljoprivrede, troškovima otkupa mlijeka, kroz rad poljoprivredne službe, zatim olakšice predviđene odlukom o komunalnom opremanju zemljišta, prilično niske stope poreza na nepokretnosti u odnosu na zakonom date raspone, oslobađanje plaćanja poreza na poljoprivredno zemljište, rad na podršci kla-sterima kroz apliciranje za infrastrukturu, kroz pojedine projekte, prepoznato je od strane komisija kao dobar način za unapređenje poslovnog ambijenta. Međutim u ovom dijelu planiramo dodatno raditi na uvođenju novih podsticaja i budžetskih stavki, koje će po-spješiti razvoj preduzetništva u Žabljaku.

I na kraju, kada je u pitanju infrastrukturni razvoj, moram naglasiti da je u procesu sertifikacije donesen Višegodišnji plan infrastruk-turnog razvoja 2019-2022. Plan je razmatran od strane Privrednog savjeta, prošao javnu raspravu, a zatim i usvojen u lokalnom par-lamentu. Obezbijedili smo jedan vrlo važan dokument, koji će u ovom periodu predstavljati osnovu za donošenje godišnjih budže-ta, tačnije kapitalnog dijela ove odluke, a zatim i biti baza za izradu programa uređenja prostora na godišnjem nivou. U cilju kvaliteta pružanja komunalnih usluga, unaprijedili smo saradnju i komuni-kaciju sa nadležnim javnim preduzećem.

Mogao bih pomenuti još mnogo toga, ali u najkraćem ovo su bili najvažniji postignuti rezultati.

Glasnik: Na koji način ste doprinijeli povoljnoj klimi za poslovanje, odnosno šta ste promijenili u regulatornoj i drugim oblastima?

V. Vukićević: Dobili smo sertifikat opštine sa povoljnim poslovnim okruženjem, pa samim tim, iako se sve opštine zalažu za takav epitet, mi sada imamo još jedan dobar argument da se radi o takvoj sredini. Kako sam napomenuo, uspostavili smo dobru organizaciju i praksu u komunikaciji sa privrednim sektorom, i težimo da ovim putem i nastavimo, uz dodatna unapređenja. Smatram da se tek trebaju osjetiti prednosti i efekti.

Očekujem da ćemo u narednom periodu biti prepoznati kao ve-oma moderna i efikasna lokalna samouprava, koja prvenstveno predano radi na planskom infrastrukturnom razvoju i koja podsti-če i podržava preduzetničku inicijativu, raspolaže infrastrukturno opremljenim lokacijama za investiranje, uz adekvatnu promociju privrede i prilika za ulaganja. To je ono što će nas odvojiti od osta-lih.

Glasnik: Da li ste, kao i Bijelo Polje, predvidjeli otvaranje kancelari-je za lokalni ekonomski razvoj? Šta je njena funkcija?

V. Vukićević: Kao maloj opštini, po kriterijumima, ostavljena nam je mogućnost da ne formiramo takvu službu, već da imamo zapo-slenog službenika za lokalni ekonomski razvoj. Međutim, već dugi niz godina, tačnije od 2009. godine, imamo zasebnu organizacionu jedinicu - lokalnu poljoprivrednu službu. Uz ovu službu, tokom BFC sertifikacije, uspjeli smo da objedinimo i unaprijedimo kapacitete koji se bave poslovima lokalnog ekonomskog razvoja, odnosno, vezanim za privredu i poslovni segment. Sada, jednostavno reče-no, imamo dvije kancelarije, kojima direktno rukovodim, a bave se poslovima privrede i poljoprivrede. Svi poslovi vezani za privredni razvoj i nadležnosti opštine u ovoj oblasti, mogu se naći na jednom mjestu, dok poljoprivredni proizvođači, takođe, sve odgovore i ad-ministrativnu podršku, mogu dobiti na isti način. Ovakav koncept, ocjenjivački tim procesa BFC, ocijenio je sa nešto više od 95% kao pojedinačan kriterijum, što govori da smo uspostavili dobru orga-nizacionu strukturu. Opis poslova je zaista obiman i širok. Kan-celarija za privredu se bavi projektima, komunikacijom sa lokal-nom privrednom zajednicom, vođenjem baza lokacija, privrednih subjekata, poslovnih prostora, direktnih investicija, poslovima promocije privrede i poslovnih prilika, informisanjem privredni-ka o važnim pozivima, događajima, uspostavljanjem kontakata sa domaćim i stranim investitorima, kao i izdavanjem odobrenja za rad objekata, registrovanjem smještaja, itd. Agrobiznis info centar, u potpunosti je usmjeren na poljoprivredne proizvođače. Pored savjetodavne i informativne uloge, zaposleni u ovoj službi, rade na administrativnoj podršci, svim zainteresovanim poljoprivrednici-ma, za mjere i pozive agrobudžeta, kao i pisanju biznis planova za projekte poljoprivrede.

Glasnik: Predstavite našim čitaocima razvojne projekte Opštine Žabljak.

V. Vukićević: Opština Žabljak, svoju ulogu u daljem privrednom progresu, vidi kroz stvaranje uslova za razvoj biznisa i podsticanje preduzetničke inicijative. Naš zadatak, prije svega, jeste adekva-tan infrastrukturni razvoj, u cilju postizanja preduslova za nove investicije i biznise u Žabljaku. Opšte je poznatno da u gradu pod Durmitorom, potencijali za razvoj su usmjereni na turizam, ali i na poljoprivredu. To su i strateški pravci razvoja, definisani planskim

21

Broj 2Februar 2020.

dokumentima za ovu opštinu. Iznijeću svoje mišljenje, da je inve-sticiona klima u našem gradu izuzetno povoljna i interesantna, čak i najprepoznatljivijim svjetskim brendovima u oblasti turiz-ma i hotelijerstva. Sve započete i najavljene investicije, neopho-dno je ispratiti infrastrukturno, što je za lokalnu upravu na čijem sam čelu, veliki izazov. Međutim, postepeno, a sa druge strane uz mnogo truda, radimo na poslovima koji doprinose zatvaranju pi-tanja koja znače stvaranje svih pretpostavki za prosperitetan ži-vot građana, privlačenje investicija, turista i uopšte ubrzan razvoj ove opštine. Još u 2018. godini, pokrenuli smo rješavanje pitanja vodosnabdijevanja. Turističke sezone, zadnjih godina, ne bilježe problem u ovoj oblasti, jer je i prethodno rađeno na sanaciji gu-bitaka, ali je gradnja objekata, posebno u turističke svrhe, itekako intenzivirana, pa je neophodno raditi na povećanju kapaciteta. U prethodnoj godini završena je prva faza rekonstrukcije vodovo-dnog sistema Žabljaka, kao i dovođenje prelivnih voda sa Modrog jezera za potrebe vještačkog osnježavanja na Savinom kuku, koje podrazumijeva i rješavanje problema sa snabdijevanjem vodom nekoliko sela koja gravitiraju ovom kraku. Pomenuti posao, koštao je cca 3,200,000.00 eura. U 2020. godini, nastavljamo sa radovima na rekonstrukciji vodovodnog sistema Žabljaka. Iskoristio bih pri-liku da pomenem da je prva faza realizovana sredsvima državnog Kapitalnog budžeta i podrškom Centra za međunarodnu saradnju i razvoj Republike Slovenije, dok će se i druga faza radova imple-mentirati preko Uprave javnih radova. Kako bi rasteretili gradsku mrežu i stvorili bolje uslove u žabljačkim selima, intenzivno radi-mo i radićemo na izgradnju seoskih vodovoda. U prošloj godini, završen je višegodišnji projekat izgradnje vodovoda Šaranci. Pre-thodno je riješena Zminica, radi se na vodovodu Njegovuđa, a pri-premamo dokumentaciju kako bi vodu dobila i Macanska poljana, dok je u 2019. godini završeno i postavljanje vještačke akumulacije u Pašinom Polju. U ovom dijelu, istakao bih podršku Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja. Uz navedeno, imamo predloge za realizaciju i izgradnju još jednog vodovoda i adaptaciju dva izvorišta u ruralnom području, preko Projekta za razvoj klastera i transformaciju ruralnih područja, pa se nadamo da ćemo i ovim putem obezbijediti dodatne investicije u vodovodnu infrastruktu-ru u 2020. godini. Takođe, fokus je i na putnoj infrastrukturi, kako uređenju i kompletnoj rekonstrukciji gradskih saobraćajnica, te izgradnji novih, tako i asfaltiranju i sanaciji lokalnih puteva. Bu-džetom Opštine Žabljak, predviđeno je gotovo milion eura ukupno za putnu infrastrukturu. Dodatno, i za ovaj segment, preciznije re-čeno za gradske saobraćajnice, definisana su sredstva državnim budžetom, dok očekujemo i podršku kroz Projekat razvoja klastera, jer trenutno pripremamo čak 15 aplikacija za putnu infrastrukturu u ruralnom području, za poziv koji je u toku. Upravljanje otpadnim vodama, u najvećoj mjeri smo zaokružili. No, nastavljamo sa izgra-dnom fekalnih kanalizacija, u pojedinim manjim ulicama i djelovi-ma naselja, a sa ciljem da cjelokupno gradsko područje bude pokri-veno kanalizacionim mrežom. Problem sa parkiranjem, posebno u toku najposjećenih perioda, planiramo da riješimo izgradnjom jav-ne garaže. Nedostatak moderne autobuske stanice, zamislili smo prevazići primjenom novog zakona o javno-privatnom partner-stvu. U očekivanju podzakonskih akata, pokrenuli smo pripremne aktivnosti, kao što je uklanjanje benzinske stanice sa lokacije, formiranje urbanističke parcele, itd. Trenutno, u saradnji sa EBRD--om, radimo na predstudiji daljinskog grijanja na biomasu. Ovaj dokument treba da pokaže, prije svega, opravdanost jednog ova-kvog projekta u Žabljaku. Nadamo se da će predstudija dati dobre rezultate, kako bi pokrenuli ovaj posao i bili "pilot projekat" u Crnoj Gori. Jedino što se u ovom momentu, po mom mišljenju, pokazuje

kao slaba tačka naše opštine, jeste zastarjela skijaška infrastruk-tura. Ljetnje turističke sezone u Žabljaku, rekordne su iz godine u godinu, i očekujemo da će se taj trend nastaviti. Ono čemu teži-mo, jeste vraćanje epiteta poznatog skijaškog centra i poboljšanje zimske posjete. Vjerujem da će UNESCO dati zeleno svijetlo, te da će se pristupiti realizaciji ugovora za izgradnju nove žičare, koji je Vlada zaključila još 2018. godine. Gradnja nove žičare, značila bi rješavanje trenutno najvećeg problema u ovom gradu. Činjenica da imamo možda najveći potencijal, čak i u regionu, čini nedosta-tak ski-infrastrukture još ozbiljnijim problemom.

Glasnik: Šta su privredni prioriteti u narednom periodu?

V. Vukićević: Privredne prioritete u Žabljaku, vidim kroz prizmu valorizacije najperspektivnijih lokacija. Prvenstveno govorim o lokaciji bivšeg hotela Durmitor. Postavljanje kamena temeljca, krajem prošle godine, uvjerava da će prvih dana proljeća krenuti radovi na izgradnji luksuznog kompleksa. Ovo je ono što čekamo već duži niz godina, kako adekvatno korišćenje ove lokacije, tako i gradnju hotela visoke kategorije u Žabljaku. Sa ponosom ističem dolazak brenda Aman u naš grad, ali i investicije vrijedne preko 20 miliona eura. Prema najavama investitora, i za lokalitet bivšeg vojnog odmarališta, možemo očekivati značajnu investiciju, te ta-kođe još jedan svjetski poznati hotelski brend. Uz najvaljena ula-ganja, u završnoj fazi je izgradnja hotela na ulazu u grad i apart- hotela na putu prema Crnom jezeru. Prema saznanjima od strane vlasnika, dokumentacija se priprema i za gradnju hotela nadomak sportske dvorane, kao i za primjenu UP Uskoci izgradnjom turistič-kih kapaciteta sa pratećim sadržajima. Lokalno stanovništvo sve više osjeća benefite turizma u Žabljaku, pružanjem usluga smje-štaja, kroz ugostiteljstvo, ali i u poljoprivredi i ruralnom turizmu. Lokalna uprava, izgradnjom seoske infrastrukture, te podrškom razvoju poljoprivrede, administrativno i budžetskim sredstvima, teži podstaći poljoprivrednu proizvodnju. Cilj je da naša domaća hrana, bude na trpezama naših ugostiteljskih objekata. A ono što je krajnji cilj, ukratko predstavljenih prioriteta, svakako je smanje-nje stope nezaposlenosti kroz nove investicije i biznise, kao i bolji standard stanovništva. To što smo prema zvaničnim podacima, jedna od rijetkih opština u našoj državi, sa prosječnom zaradom većom od državnog prosjeka, govori da smo na dobrom putu.

Glasnik: Kako vidite perspektivu privrede na sjeveru naše zemlje?

V. Vukićević: Svjedoci smo da je razvoj sjevera u fokusu Vlade, što itekako može doprinijeti promjeni prilika u ovom dijelu naše ze-mlje. Činjenica je da je odliv stanovništva, problem cijelog sjevera. Puna pažnja se mora posvetiti obezbjeđivanju prostora za zapo-šljavanje, posebno mladih kadrova, u sjevernom regionu. Korišće-nje planinskog potencijala u turističke svrhe i značajne investicije države u ovu oblast, po mom mišljenju, mogu itekako uticati da se mladi odluče da ostaju u svom zavičaju, kao i na vraćanje sta-novništva, bez obzira što su uslovi dosta suroviji nego u central-nom području, a da ne govorim o primorskom dijelu. Turiste sve više privlači netaknuta priroda i aktivni odmor, a to je upravo ono što sjever nudi. U tome i jeste perspektiva sjevera. Dodatno, veliku ulogu u razvoju sjevera, po meni, igra Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, naročito kada je riječ o selima. Mjere agrobudžeta i javni pozivi namijenjeni poljoprivrednim proizvođačima, djeluju veoma stimulativno za dalji napredak poljoprivrede, a sjever pruža zaista velike mogućnosti, upravo za bavljenje ovom djelatnošću. Poljoprivreda, uvezana sa turizmom, predstavlja veliku šansu sje-vera. Nadam se da će sjeverne opštine umjeti da prepoznaju i da iskoriste ove povoljne prilike.

22

Broj 2 Februar 2020.

BFC for more efficient administration and stronger economy

President of the Municipality of Žabljak Veselin Vukićević

Žabljak is the second business-frien-dly certified municipality in Monte-negro. The conditions met in order to

achieve this important recognition and the benefits, provided to to the local self-gover-nment and the business community, were discussed with the President of the Muni-cipality of Žabljak Veselin Vukićević.

Glasnik: We would like to congratulate you on the BFC Certificate. What does this Cer-tificate mean for the Municipality? To what extent will it contribute to stronger encou-ragement of activities of both the busines-ses and the local administration?

V. Vukićević: Thank you for congratula-

tions. The Municipality of Žabljak is one of six Montenegrin municipalities, which started the BFC certification process du-ring the pilot project phase. The first Cer-tificate was awarded to Bijelo Polje. Žabljak is the second Montenegrin municipality, which met the criteria related to the pro-gram of certification of municipalities and towns with business-friendly environment in South East Europe. I would point out that the Municipality of Žabljak, except in terms of criteria relating to strategic plan-ning, started this process from the very beginning. However, municipal certificati-on team approached to this activity meti-culously, in order to take advantage of the

entire period in the implementation phase, but to accomplish as much as possible and pay attention to the quality, when the re-sults are concerned, which reflected later in percents of meeting the criteria.

This is precisely what I would like to emphasize. The Municipality of Žabljak has achieved 92,33 out of 100 percents in this process, which represents almost an incredible success, having in mind that Ža-bljak is a municipality, going through this process for the first time. Not many muni-cipalities in the region did achieve better results. I think that as a municipality, being certified for the first time, we accomplished

23

Broj 2Februar 2020.

In the forthcoming period I expect Žabljak to be recognized as a modern and efficient local self-government, which primarily works hard on the planned infrastructure development, encourages and supports the entrepreneurial initiative and disposes of the infrastructure-equipped investment locations.

process we have established excellent co-operation and information exchange. The representatives of the economy, through the Economic Council, have the opportu-nity to be involved in making important local decisions, especially those affecting the operations of business entities in our municipality.

Glasnik: Which conditions were you obli-ged to meet in order to get BFC certificate?

V. Vukićević: The process started in March 2019 and we submitted all documents until 28 November. We were tasked with meeting 10 criteria groups with a total of 68 sub-cri-teria. The first group of criteria, referring to strategic planning, was very simple for us, since we met 100 percent of the criteria in the beginning, thanks to the strategic plan developed by the methodology of the Mi-nistry of Economy. On the other hand, in 2017, when we were developing plan, it was obvious that we would start the certificati-on process, so we used BFC manual a lot. The second criterion entailed the munici-pal organization of activities for the local economic development. Within the Service of the President and the Agribusiness In-formation Center, which I directly manage, we organized these activities well.

The cooperation between the public and private sectors, as a third group of criteria, represented the biggest challenge, but we managed to complete this activity very well. We held numerous meetings with the business community, established the Economic Council, as an advisory body to the President of the Municipality, having 18 members, of which more than half are representatives of the business sector from all economic branches. For eight months since the formation of the Council, five meetings were held, during which all im-portant issues and decisions made by local government were discussed. In addition, the Open Door Day was another excellent practice introduced during this period.

Meeting a group of the criteria related to planning documents, system of obtain-ing UTC and a database on investment locations resulted in the creation of the analytical basis for the support to the local community and attracting investments. Established e-tracking system of objects for UTC and occupancy permits, the eco-nomic profile of the municipality, the da-tabase of brownfield and greenfield sites, industrial sites catalogue are just a few products resulting from the work on mee-

the best results, which, in addition to the effects and achievements, we are particu-larly proud of.

For us, the BFC certification initially re-presented a huge task and a challenge, but during the process it entailed a lot of work, effort and dedication. As a result, we got new procedures, new quality practice, new significant documents. We also enhanced significantly the involvement of the busi-ness community in the decision-making, learned about their views, deficiencies and barriers to the development of a business initiative, developed all databases and ca-talogs needed for quality and timely com-

munication with the local business com-munity and potential domestic and foreign investors, largely enhanced cooperation with the local employment agency and de-fined activities on capital investments for a period of three years.

Generally, the established procedures si-gnificantly affect the efficiency of admini-stration, in particular the economy-orien-ted local administration. Day by day, the changes introduced by this process proved to be positive and useful. The BFC certifi-cation has given special privileges to the economy. We had good communication with the business sector, but through this

24

Broj 2 Februar 2020.

ting these sub-criteria.

Then, significantly improved website and proactive communica-tion with the business community, where most of the content is translated into English, were especially praised by parties and in-vestors. In communication with the Žabljak Labor Agency, altho-ugh we cooperated well before, we have created a good basis in order to jointly support employment. We adopted the education plan for persons registered with the Labor Agency, according to their expressed needs. Based on this plan in 2020, the Municipality will fund English courses for interested unemployed persons and provide a number of people with trainings for security guards and tour guides in line with its financial possibilities.

The support to entrepreneurship, particularly agriculture, through participating in agricultural insurance and the expenses for milk purchase, through the work of agricultural service, the incentives provided by the decision on the utility infrastructure to land, fairly low tax rates on real estate as compared to the ranges provided by the law, exemption from paying farmland tax, work on suppor-ting clusters was identified by the Commission as a good way to improve the business environment. However, in this part we plan to introduce new incentives and budget items, which will improve the development of entrepreneurship in Žabljak.

Finally, when it comes to infrastructure development, I must emphasize that Multiannual Infrastructure Development Plan 2019-2022 was passed during the certification process. The plan was discussed by the Economic Council, publicly debated and then adopted by the local parliament. We drafted a very important document, which in this period will form the basis for the adop-tion of annual budgets, namely the capital part of this decision, and then be the basis for the development of spatial development programs annually. In order to provide high-quality communal services, we enhanced our cooperation and communication with relevant public company.

I could mention much more, but in short these were the most im-portant results achieved.

Glasnik: What have you done to improve the business climate? What did you change in the regulatory and other areas?

V. Vukićević: We were awarded with the Business-Friendly Certi-ficate. Even though all municipalities strive for such recognition, now we have another good argument proving that this is such an environment. As I mentioned, we have made a good organization and established practice in cooperation with the business sector and we intend to keep following this direction and make further improvements. I think that the benefits and effects are to be felt.

I expect that in future we will be recognized as a very modern and efficient local government, which, in addition to adequate promo-tion of economy and investment opportunities, is primarily com-mitted to the planned infrastructure development and encourages and supports entrepreneurial initiative with its infrastructure--equipped locations for investment. This will make us different from the other municipalities.

Glasnik: Has Žabljak predicted opening of a local economic deve-lopment office, as Bijelo Polje did?

V. Vukićević: As a small municipality, according to the criteria, we had an opportunity to not form such an office, but to employ an officer for local economic development. However, for many years,

especially since 2009, we have had a separate organizational unit - Local Agricultural Department. In addition to this Department, during the business friendly certification process, we managed to consolidate and improve the capacities addressing the affairs re-lated to the local economic development i.e. the economy and the business segment.

Now, we have two offices, which I directly manage, dealing with matters of economy and agriculture. All activities related to the economic development and municipal responsibilities in this area have been consolidated in one place, while farmers can also get all the answers and administrative support in this way. The BFC team evaluated this concept with over 95%, which means that we have established a good organizational structure. Description of activities is really extensive and wide.

The Office for Economy is dealing with projects, communication with the local business community, conducting location databa-se, businesses, business premises, direct investments, promotion of economy and business opportunities, informing the business community about the important calls, events, establishing con-tacts with local and foreign investors and issuing permits for the operation of facilities, registration of accommodation, etc. The Agribusiness Information Center is fully focused on agricultural producers. In addition to advisory and informative role, employees in this Department provide administrative support to all intere-sted farmers for the agricultural budget measures and calls and writing business plans for projects in agriculture.

Glasnik: Please present development projects of the Municipality of Žabljak to our readers.

V. Vukićević: Regarding the further economic progress, the Mu-nicipality of Žabljak will focus on the creation of conditions for business development and encouraging entrepreneurial initiati-ve. First of all, our task is to provide an adequate infrastructure development in order to meet the preconditions for new invest-ments and businesses in Žabljak. The town under Durmitor is well known by the potential for development focused on tourism and agriculture. These are the strategic development directions defi-ned according to the planning documents for this municipality. In my opinion, the investment climate in our city is very good and interesting, even to the most recognized global brands in the field of tourism and hospitality industry. All initiated and announced investments need to be followed by the infrastructure, which is the big challenge for the local government headed by me. Howe-ver, gradually and with a lot of effort, we work on activities which contribute to resolving the issues related to the creation of precon-ditions for prosperous life of citizens, attracting investments, tou-rists and even accelerated development of the municipality. Even in 2018, we started addressing issues of water supply.

During the past tourist seasons we did not experienced a problem in this area, because previously we worked on recouping the los-ses. However, the construction of buildings, particularly for tou-rism, was indeed intensified, so it was necessary to increase the capacities. In the previous year we completed the first phase of reconstruction of the water supply system in Žabljak and brou-ght the overflowing water from the Modro Lake for the purpose of artificial snowmaking on Savin Kuk, which implies solving pro-blems with the water supply for several villages in this area. The aforementioned activity cost cca EUR 3,200,000.00. In 2020, we will keep working on the reconstruction of the water supply system of

25

Broj 2Februar 2020.

Žabljak.

I would take the opportunity to mention that the first phase was re-alized with the funds from the state capital budget and the support of the Center for International Cooperation and Development of the Republic of Slovenia, while the second phase will be imple-mented through the Public Works Administration. In order to reli-eve the town network and create better conditions in the villages, we work very hard on the construction of the rural water supply systems.

In the last year, a multiannual project related to the construction of the Šaranci water supply system was completed. In the previo-us period, we had resolved this issue in Zminica and now we are working on the water supply system in Njegovuđa and preparing documents to bring water to Macanska poljana. The installation of artificial reservoirs in Pašino Polje was completed in 2019. In this part, I would emphasize the support of the Ministry of Agriculture and Rural Development. In addition, we have proposals for the im-plementation and construction of another water supply systems and rehabilitation of two water springs in a rural area, through the Project for cluster development and transformation of rural areas, so we hope to ensure additional investments in water infrastruc-ture in 2020. Also, the focus is on the road infrastructure, in terms of modernization and complete reconstruction of city roads and construction of the new ones as well as rehabilitation and paving of local roads.

Nearly one million euros were allocated from the budget of the Municipality of Žabljak for road infrastructure. In addition, funds from the state budget are planned for this segment, or to be more precise, for the city roads, while we expect support through Clu-ster Development Project, because now we are preparing even 15 applications for road infrastructure in rural areas, for the ongoing call. We have largely resolved the issue related to wastewater ma-nagement. But we continue with construction of a sewage system in some smaller streets and parts of the village, in order to cover the entire town with sewerage network. We plan to resolve the issue with the lack of parking through the construction of public garages.

The lack of modern bus station will be resolved through the public--private partnership. We initiated preparatory activities, such as removal of the gas station from the site, forming an urban plot, etc. Currently, in cooperation with the EBRD, we are preparing draft study on distant biomass heating. This document should demon-strate, above all, the justification of such a project in Žabljak. We hope the draft study will provide good results in order to start this activity and be a "pilot project" in Montenegro. In my opinion, the only weak point in our municipality is outdated ski infrastructure. Year by year Žabljak records the best results in the summer tourist seasons and we expect this trend to continue.

We strive to restore the famous ski resort to its former glory and increase the number of visitors during the winter. I believe that UNESCO will give the green light and that the contract for the construction of a new cable car, which the Government conclu-ded even in 2018, will start to be implemented. The construction of the new cable car would entail addressing the biggest issue in this town. Bearing in mind that perhaps we have the greatest po-tentials even in the region, the lack of ski infrastructure has been identified as even more serious issue.

Glasnik: What are the economic priorities in the forthcoming pe-riod?

V. Vukićević: In my opinion, the economic priorities in Žabljak should be aimed at valorization of the most promising locations. Primarily I am talking about the location of the former hotel Dur-mitor. Laying the foundation at the end of last year assures that the construction works on a luxury complex will start during the early spring. For many years we have been waiting for both, the appropriate utilization of the site and the construction of higher category hotels in Žabljak. I am proud to announce the arrival of the Aman brand to our city, but also investments worth over EUR 20 million. According to the investors’ announcements, we can expect significant investments for the site of a former military resort, as well as an arrival of another world famous hotel brand. In addition to these investments, the construction of a hotel at the town entrance and apartment hotels on the way towards the Black Lake is in the final phase. According to information by the owner, the documentation is being prepared for the construction of a hotel near the sports hall, as well as for the implementation of the urban project Uskoci related to the construction of tourism facilities with accompanying contents. Local population is increa-singly feeling the benefits of tourism, hospitality industry, as well as agriculture in Žabljak.

Local government tends to encourage agricultural production through the construction of rural infrastructure and providing administrative and financial support to the development of agri-culture. The aim is to present our local food on the tables of our hospitality facilities. And the ultimate goal of briefly presented priorities is certainly the reduction of unemployment through new investments and businesses as well as a better standard of living. According to the official data, Žabljak is one of the few municipali-ties in the country with the average salary above the state average, which proves that we are heading into the right direction.

Glasnik: What is your opinion of the economic perspective on the northern part of the country?

V. Vukićević: We are witnessing that the development of the north is the focus of the Government, which certainly can contribute to change of the situation in this part of our country. The outflow of the population is the problem faced by the entire northern region. Full attention must be paid to providing employment opportuni-ties, especially to young employees, in the northern region. In my opinion, the use of mountain resources for tourism and significant government investments in this area may well impact on stopping the outflow of young people from our own country, as well as retur-ning the population, even though the conditions are much more severe than in the central area, not to speak of the coastal area.

Tourists are becoming more attracted by the intact nature and ac-tive holidays, which is exactly what the north offers. There lies the perspective of the north. In addition, in my opinion, a big role in the development of the north is played by the Ministry of Agri-culture and Rural Development, especially when it comes to the villages. Agricultural budget measures and public calls intended for agricultural producers provide strong encouragement for the further progress of agriculture and the north offers great opportu-nities, especially for dealing with this activity. Agriculture linked with tourism represents a great opportunity for the northern regi-on. I hope that the northern municipalities will recognize and take advantage of these opportunities.

26

Broj 2 Februar 2020.

Uskoro novi Pravilnik o označavanju robe Brajevim pismom

Trgovina

Pravilnik o listi proizvoda i načinu isticanja obavještenja o robi na Brajevom pismu uskoro bi trebalo da bude stavljen van snage i da se donese novi koji će urediti ovo pitanje na

način koji je optimalno primjenjiv. Ovo je najavljeno iz Ministar-stva ekonomije na sjednici Odbora udruženja trgovine, održanoj 24. februara 2020. godine.

Na sastanku su, pored označavanja proizvoda na Brajevom pismu, razmotreni informacije o poslovnom ambijentu, reprografskim pravima, te Doing Business izvještaj o lakoći poslovanja. Doni-jeta je odluka o formiranju Grupacije za trgovinu nekretninama, prezentovane su aktivnosti Monstata i usluge kompanije BI Con-sulting. Usvojeni su Informacija o poslovanju u sektoru trgovine u 2019. godini i Izvještaj o radu ovog odbora za 2019. godinu, te pre-zentovan Izvještaj o radu Privredne komore Crne Gore.

Sjednicu je vodio predsjednik Odbora Jovan Lekić, a u radu su, pored članova, učestvovali potpredsjednica Privredne komore Lji-ljana Filipović, predstavnice ministarstava ekonomije i zdravlja Biljana Jakić i Slađana Pavlović, Monstata Bojana Radojević i BI Consultinga Ratko Nikolić.

Brajevo pismo

Članovi Odbora su i ovom prilikom ocijenili da je Pravilnik o listi proizvoda i načinu isticanja obavještenja o robi na Brajevom pi-smu, donijet u julu 2019. godine, neprimjenljiv, nefunkcionalan i ekonomski neracionalan, potencirajući da ovakvo normativno rje-

Privrednici su ukazali da donošenje novog pravilnika nije trajno rješenje, već je iz Zakona potrebno ukloniti obavezu označavanja artikala Brajevom azbukom.

šenje ne postoji u svijetu. Podsjetimo, Pravilnik se odnosi na sred-stva lične i higijene prostora i obuhvata nekoliko hiljada artikala. Na prethodnoj sjednici OU trgovine je zaključeno da, iz pomenutih razloga, članovi Odbora neće označavati proizvode na Brajevom pismu.

- Inspektorima je, po ovom osnovu, tokom 2019. godine, podnijeto oko 260 prijava, dok je od početka 2020. godine bilo preko 50 prija-va, te se pred nadležnim sudom vode prekršajni postupci – kazala je Biljana Jakić, generalna direktorica Direktorata za unutrašnje tržište i konkurenciju u Ministarstvu ekonomije.

Nakon brojnih apela trgovaca saopštenih posredstvom Privredne komore na sastancima sa premijerom Markovićem, sjednicama Odbora udruženja trgovine i na Savjetu za konkurentnost, naja-vljeno je skoro rješenje ovog pitanja.

- Formirana je radna grupa koja će se baviti problematikom u vezi sa deklarisanjem robe na Brajevom pismu, što je proces za koji je potrebno vrijeme. U međuvremenu, u narednih nekoliko dana tre-balo bi da bude pripremljen novi pravilnik koji će staviti van snage važeći Pravilnik o listi proizvoda i načinu isticanja obavještenja o robi na Brajevom pismu i koji će biti optimalno primjenljiv – rekla je Jakić.

Privrednici su ukazali da donošenje novog pravilnika nije trajno rješenje, već je iz Zakona potrebno ukloniti obavezu označavanja artikala Brajevom azbukom. U raspravi su, među ostalima, uče-stvovali Milovan Bulatović, Neregelija, Hasan Ramović, Put Gros, Marija Vukadinović, Stadion, Stevan Karadaglić, Kastex, Svetlana

27

Broj 2Februar 2020.

Vuksanović, Philip Morris Montenegro, Saša Dubak, HDL, Zoran Kojičić, Voli Trade, Biljana Petrušić, Calgo MN, Goran Živković, Do-maća trgovina i Ivan Antonijević, Mercator Crna Gora.

- Neophodno je smanjiti broj proizvoda, a povećati kvadraturu tr-govinskih objekata na koji se odnosi Pravilnik. Predlažem da se Pravilnik odnosi samo na šampone od litra i prodajne objekte po-vršine preko 3.000 kvadrata – rekao je predsjednik Jovan Lekić, iznoseći zaključke Odbora.

On smatra da bi ovakvo rješenje doprinijelo da se izbjegnu kazne po osnovu podnijetih prijava, pošto većina proizvoda na čije (ne)označavanje se odnose više ne bi bilo obuhvaćeno Pravilnikom.

- Kazne po ovom osnovu uopšte nijesu male jer iznose od 1.700 do 20.000 eura – rekao je Lekić.

Raspravljano je i o nerednoj nedjelji u trgovinskim objektima. Privrednici su ukazali da ona nije u duhu inicijative privrednika koji smatraju da je bolje rješenje omogućiti rad nedjeljom u jednoj smjeni.

- Potrebno je da se uradi studija primjene Zakona koja će se ne-gativno odraziti ne samo na privredu, posebno turističku, već i na prihode budžeta i zaposlenost – ocijenjeno je na sjednici.

Posebno je ukazano da je potrebno brzo naći rješenje kako se ne bi primjena Zakona odrazila na predstojeću ljetnju turističku sezonu.

Predstavnica Ministarstva je ukazala da je novi Zakon o radu još decidnije utvrdio da je nedjelja neradni dan u sedmici. Podsjetila je da se čeka ocjena ustavnosti Zakona o neradnoj nedjelji.

Potpredsjednica Privredne komore Ljiljana Filipović najavila je za sredinu aprila sjednicu odbora udruženja turizma, na kojoj bi uz učešće predstavnika trgovine bila prezentovana analiza efekata neradne nedjelje na ova dva sektora, pa je pozvala privrednike da pomognu njenoj izradi dostavljanjem neophodnih podataka.

Privrednici su informisani o pregovorima sa Organizacijom za ostvarivanje reprografskih prava Crne Gore u cilju zaključivanja sporazuma kojim bi se utvrdila visina naknada za korišćenje pisa-nih djela u štampanom i elektronskom formatu.

Biljana Jakić je kazala da će, s obzirom da je izostao dogovor pri-vrednika i pomenute organizacije po ovom pitanju, Ministarstvo ekonomije odrediti privremenu tarifu po ugledu na najbolju praksu iz okruženja.

Doing Business

Generalna direktorica Direktorata za međunarodnu saradnju i har-monizaciju propisa u Ministarstvu zdravlja Slađana Pavlović pre-zentovala je Doing Business izvještaj Svjetske banke o lakoći po-slovanja i njegovu važnost za unapređenje poslovnog ambijenta.

U najnovijem Doing Business izvještaju Crna Gora je zauzela 50. mjesto na listi 190 rangiranih zemalja. U poređenju sa prošlogodi-šnjim izvještajem, naša zemlja je povećala ocjenu za 1,07 i zadrža-la isti rang.

Ona je ukazala na to da je u Crnoj Gori svega 65 kontributora (u spoljnoj trgovini pet) koji podacima doprinose sastavljanju Doing Business izvještaja, te je pozvala privrednike da se uključe u ovaj proces kako bi pomenuti dokument sadržao adekvatne podatke i time bio povoljniji za našu zemlju.

Prezentacije

Uprava za statistiku obezbjeđuje brojčane i reprezentativne podat-ke i informacije o ekonomskim, demografskim i društvenim poja-vama, kao i pojavama iz oblasti radne i životne sredine Crne Gore.

Bojana Radojević, načelnica Odsjeka za nacionalnu koordinaciju statističkih izvora podataka, ukazala je na značaj saradnje sa po-slovnim subjekatima kao važnog izvora podataka.

- Potrebno je da pravovremeno i potpuno popunjavate naše upitni-ke kako bismo mogli da kvalitetno odgovorimo svim zahtjevima Vlade, Privredne komore i ostalih institucija kojima podaci koriste za izradu analiza – rekla je Radojević.

Ratko Nikolić, BI Consulting, prezentovao je usluge ove kompanije koje doprinose boljem poslovnom odlučivanju. Njihove servise ko-risti više od 300 preduzeća, finansijske institucije, uključujući sve poslovne banke. Njihov sajt binfo.me sadrži podatke o firmama u Crnoj Gori i regionu koji se ažuriraju na dnevnom nivou.

- Potencijalni partneri, na osnovu podataka koje obezbjeđujemo, mogu da ocijene nivo rizika poslovanja sa pojedinim kompanija-ma – rekao je Nikolić.

BI Consulting je zastupnik bonitetne kuće COFACE, zahvaljujući čemu klijenti mogu preuzeti podatke o kompanijama iz 66 zema-lja.

Poslovanje u trgovini za 2019.

U 2019. godini ostvaren je promet u trgovini na malo od 1.507 mili-ona eura, što predstavlja povećanje od 5,9% u odnosu na 2018. go-dinu. Prosječna bruto zarada u trgovini iznosila je 569 eura i bilježi rast od četiri odsto. Trgovina je zapošljavala 39.834 radnika 6,6% više u poređenju sa 2018. godinom. Ukupna spoljnotrgovinska raz-mjena Crne Gore u 2019. godini iznosila je 3.015,9 miliona eura, što 2,1% više nego 2018.

U cilju unapređenja poslovanja u sektoru trgovine u narednom pe-riodu neophodno je:

• Staviti van primjene novi Pravilnik o listi proizvoda, načinu isticanja i vrsti objekata u kojima se ističu obavještenja o robi na Brajevom pismu

• Nastaviti aktivnosti na suzbijanju nelagalnog poslovanja posebno u dijelu neprijavljivanja zaposlenih i neadekvatnog obračuna zarada, neregistrovanog obavljanja djelatnosti, te u slučaju izbjegavanja prijavljivanja prihoda. Takođe, potrebno je pojačati kontrolu trgovine akciznim proizvodima, posebno kontrolu nelegalne ulične prodaje;

• Razmotriti smanjenje doprinosa na zarade; predlog je i uvođenje neoporezivog dijela zarade, kako bi se obezbijedile više zarade za zaposlene u trgovini, a i na taj način bi se mo-gla povećati minimalna cijena rada;

• U cilju prevazilaženje problema čestih kontrola na granici odnosno uzorkovanja potrebno je uspostaviti efikasniji sis-tem analize rizika, kako bi kontrole bile ciljane, i kako se ne bi stvarali dodatni troškovi privredi te sagledati mogućnost sniženja cijena analiza.

28

Broj 2 Februar 2020.

Ulaganjem u obnovljive izvore postaćemo izvoznici struje

Energetika i rudarstvo

Elektroenergetski potencijal jedan je od najznačajnijih priro-dnih potencijala Crne Gore i treba ga razvijati na dugoročno održiv način, saopšteno je na sjedici Odbora udruženja ener-

getike i rudarstva Privredne komore, održanoj 14. februara 2020. godine.

Razmotren je Energetski bilans Crne Gore za 2020. godinu i pre-zentovan koncept kinetičke kao energije iz obnovljivih izvora. Usvojen je Izvještaj o radu Odbora za prethodnu godinu.

Sjednicu je vodio predsjednik Odbora Luka Jovanović, a u radu su, pored članova, učestvovali izvršni direktor kompanije AFKEM Ra-imund Wunder, Denis Link iz Save The Planet, Dejan Stojsavljević, izvršni direktor Rosch Innovation Balkan, Miodrag Šestović, World Vision Corp, te predstavnici Regulatorne agencije za energetiku i pojedinih opština.

Bilans za 2020.

Energetski bilans za 2020. prezentovao je sekretar Odbora Ranko Vukmirović. Ovaj dokument je pripremljen na bazi bilansa koje su utvrdili Elektroprivreda, CGES, CEDIS, rudnici uglja Pljevlja i Berane, kao i procjenjenog prometa naftnih kompanija. Njime su obuhvaćene potrebe pojedinih privrednih subjekata (Uniprom

KAP, Toščelik Nikšić, Direkcije Javnih radova, CRBC i drugih) koji pojedine energente nabavljaju u sopstvenom aranžmanu putem javnog tendera.

- Bruto konzum električne energije planiran Energetskim bilan-som koji je usvojila Vlada iznosi 3.615,30 GWh, a pokriven je pro-izvodnjom iz sopstvenih izvora od 3.454.0 GWh, od čega iz hidro-elektrana 52,7% , termoelektrane 38,1 % , vjetroelektrana 9,09 % i solarne energije 0,06% - rekao je Vukmirović.

Planirano je da male hidroelektrane doprinesu sa 8,4 odsto ukupne proizvodnje struje. Energetski uslovi su promijenjeni u odnosu na prošlu godinu, jer je u komercijalni rad pušten pomorski kabl iz-među Crne Gore i Italije, te vjetroelektrana Možura.

Planom je deficit električne energije sveden na ispod 5%. Međutim, najveći uticaj na ukupni deficit energije ima deficit nafte i priro-dnog gasa, koji čine 40,35 odsto ukupnih potreba za energijom u Crnoj Gori, a za potrebe domaćeg tržišta uvoze se u potpunosti

Planirane potrebe električne energije direktnih kupaca iznose 686 GWh ili 18,97% ukupne potrošnje, a kod distributivnih kupaca 2.405 GWh ili 66,53%.

Vukmirović navodi da tražnja za energijom raste i da joj se u susret mora izaći uz uvažavanje visokih standarda sigurnosti i zaštite ži-

29

Broj 2Februar 2020.

votne sredine.

- Energetski subjekti planiraju veću potrošnju skoro svih energe-nata što nedvosmisleno pokazuje rast privrednih aktivnosti. Sa sigurnošću se može tvrditi da je elektroenergetski potencijal je-dan od najznačajnijih prirodnih potencijala Crne Gore i da ga tre-ba razvijati na dugoročno održiv način. Učešću obnovljivih izvora energije treba posvetiti posebnu pažnju sa naglaskom na energiju vjetra i Sunca. Ta grana privrede, ako se blagovremeno ulože od-ređena sredstva i izgrade novi energetski izvori, može postati zna-čajni izvoznik električne energije i doprinjeti poboljšanju spoljno trgovinskog bilansa – rekao je Vukmirović.

Ima prostora, prema njegovim riječima, da buduća energetska po-litika bude dinamična uz puno uvažavanje savremenih tehno-eko-nomskih i ekoloških standarda kod izgradnje novih hidroelektra-na, alternativnih izvora energije, povećanju energetske efikasnosti postojećih proizvođača, prenosnih i distributivnih objekata.

- Valorizacija vodotoka Pive izgradnjom hidroelektrana Komarni-ca, Kruševo i Piva 2, što čini jedinstven sistem, optimalno je rješe-nje i očekivati je dinamičniji rad na ovim projektima - istakao je Vukmirović.

Značajan energetski potencijal su, kako je naglasio, rezerve uglja u pljevaljskom i beranskom basenu.

- Dokazane rezerve ležišta Maoče i drugih ležišta zahtjevaju novi pristup u izgradnji termoelektrane sa primjenom novih tehnologi-ja koje omogućavaju nultu emisiju gasova - rekao je Vukmirović.

Dodao je da se sa nestrpljenjem očekuju rezultati nove istražne bušotine u podmorju Crne Gore, na gas i naftu, sredinom ove godi-ne, te da su "dosadašnja saznanja optimistička".

Predsjednik Odbora Luka Jovanović kazao je da su u fokusu EPCG projekti hidroelektrane Komarnica koja je u fazi završetka idejnog projekta, kao i energije vjetra i sunca.

- Za očekivati je da do 2022. godine imamo u vlasništvu EPCG još jedan vjetropark na lokaciji Gvozd, snage do 50 MW i pokušamo završiti prvu fazu solarne elektrane na Briskoj Gori. U kombinaciji svega navedenog, Crna Gora već u kratkom periodu ne bi trebalo da ima deficit električne energije – kazao je Jovanović.

Kinetička energija

Izvršni direktor njemačke kompanije AFKEM AG Raimund Wun-der predstavio je njihov koncept elektrana na kinetičku energiju. On je objasnio princip i tehnologiju na kojoj se zasniva rad ovih elektrana te upoznao crnogorske privrednike sa njihovim postro-jenjima u Njemačkoj od 60 KW, Tajlandu od 100 KW, te planiranim projektom u domovini snage 20 MW.

- Naše kinetičke elektrane rade 8000 sati godišnje, ne emituju šte-tne gasovE i ne zavise od vremenskih prilika. One su idealan do-datak solarnoj i energiji vjetra, koji smanjuje troškove prenosa u mreži – rekao je Wunder.

Naglasio je da uz ove elektrane nijesu potrebna skladišta energije, već se ona može proizvesti kad god je to potrebno.

Članove Odbore interesovali su tehnički detalji, poput toga koja je maksimalna proizvodna snaga elektrana, te kako promjenljivo op-terećenje utiče na njihov rad.

Iz Uniprom KAP-a inicirana je konkretna saradnja po ovom pita-nju.

- Uniprom KAP-u je spreman da sklopi ugovor sa vama i iskoristi svu energiju koju možete da proizvedete, a idealno bi za naše po-trebe bilo napraviti elektranu na kinetički pogon do 10 MW – rekao je generalni menadžer kompanije Nebojša Dožić, pozivajući pred-stavnike njemačkih firmi da posjete Kombinat i uvjere se u njihove energetske potrebe.

Iz njemačkih kompanija su odgovorili da su adresa za tu inicijati-vu njihovi crnogorski partneri World Vision Corp.

- Ovaj sistem stabilno radi 24 sata dnevno, sedam dana u nedjelji. Raduje inicijativa KAP-a da se ove elektrane dokažu u Crnoj Gori – rekao je Miodrag Šestović, World Vision Corp.

Potencirao je da kinetička predstavlja najjeftiniju i najzeleniju energiju, te da ne zahtijeva nikakve koncesije, niti subvencije. Za ovaj vid energetske efikasnosti, dodaje on, već su zainteresovani Glavni grad i pojedine opštine, a njena primjenljivost je prepozna-ta i za buduću cementaru u Pljevljima.

Kompanija World vision Corp. će predložiti Vladi da energetski objekti na kinetički pogon budu uvršteni u zakon o zelenoj energi-ji, saopšteno je na sastanku.

Uniprom KAP spreman da instalira postrojenje na kinetičku energiju.

30

Broj 2 Februar 2020.

Nacrt Strategije za cjeloživotno preduzetničko učenje 2020. - 2024.

Okrugli sto u saradnji sa Ministarstvom ekonomije

Privredna komora Crne Gore je, u saradnji sa Ministarstvom ekonomije, 12. februara 2020. godine, organizovala okrugli sto, u okviru javne rasprave o Nacrtu Strategije za cjeloživo-

tno preduzetničko učenje 2020-2024.

U radu skupa učestvovali su dr Mladen Perazić, direktor Sektora za obrazovanje i kvalitet Privredne komore Crne Gore, predstav-nici Ministarstva ekonomije: mr Radosav Babić, generalni direk-tor Direktorata za investicije, razvoj malih i srednjih preduzeća i upravljanje EU fondovima; mr Anđela Gajević, načelnica Direkcije za sradanju sa biznis zajednicom, Igor Brkanović, međunarodni stručni konsultant, te brojni predstavnici kompanija i institucija.

Uvodne napomene na ovu temu imao je dr Mladen Perazić.

- Crna Gora ima jasno usmjerenje ka sveobuhvatnoj primjeni i im-plementiranju preduzetničkog učenja u obrazovnom sistemu, i to prije svega u smislu motivisanja pojedinaca da budu inovativni-ji i prilagodljiviji savremenom poslovnom okruženju, razvijajući preduzetničke osobine koje su neophodne za produktivno radno mjesto, a u cilju povećanja doprinosa preduzetničkog razmišljanja

U procesu ekonomske tranzicije i pristupanja Evropskoj uniji, razvoj preduzetništva prepoznaje se kao jedan od glavnih oslonaca crnogorske ekonomije.

i ponašanja - kazao je Perazić.

On se osrvnuo i na značaj i ulogu pomenute strategije.

- Strategijom se nastoje identifikovati načini kako upravljati i razvijati obrazovne institucije, kako osavremeniti nastavničku profesiju i proces učenja, promovišući preduzetništvo unutar sva-ke komponente sistema učenja gdje je to objektivno moguće (od osnovnog obrazovanja do univerziteta, kao i kroz sistem obrazo-vanja odraslih), sa jasnom potrebom da se ishodi preduzetničkog nadograđuju na ranije učenje - rekao je on.

Dodao je da preduzetničke vještine treba da se uče, praktikuju i koriste svaki dan.

- U procesu ekonomske tranzicije i pristupanja Evropskoj uniji, razvoj preduzetništva prepoznaje se kao jedan od glavnih oslona-ca crnogorske ekonomije. Preduzetništvo, odnosno posjedovanje sopstvenog biznisa, postalo je prihvatljiv, ali i poželjan izbor kari-jere, kako za mlade tako i starije - naveo je on.

Potencirao je da implementacija preduzetničkog učenja može

31

Broj 2Februar 2020.

uspjeti samo aktivnim djelovanjem svih subjekata u društvenom i privrednom životu Crne Gore.

- Treba naglasiti da multisektorski karakter preduzetništva zahti-jeva integralni pristup ekonomske, obrazovne, socijalne, kulturne politike kao jedne usresređene, združene misije koja stvara kon-kretne, svrsi prilagođene programe podizanja efikasnosti i stavlja ih na raspolaganje crnogorskim preduzećima - ocijenio je Perazić.

Mr Radosav Babić, kazao je da se pri izradi Nacrta Strategije iz-radi vodilo računa o usklađenosti sa ključnim nacionalnim, EU strateškim dokumentima i preporukama koje prepoznaju politiku razvoja malih i srednjih preduzeća, održivog inkluzivnog razvoja, obrazovanja, zapošljavanja i razvoja ljudskih resursa.

- Nosioci održivog ekonomskog razvoja su mikro, mala i srednja preduzeća koja konkurentnost zasnivaju prevashodno na znanju i inovativnosti. Takva orijentacija mora biti podržana kroz stalno usavršavanje i sticanje specifičnih znanja i vještina potencijalnih i postojećih preduzetnika i zaposlenih, generisanih u okviru for-malnog i neformalnog obrazovnog sistema na svim nivoima i u

skladu sa potrebama tržišta rada, kazao je Babić.

Dodao je da su definisana tri strateška cilja: unapređenje razvoja preduzetničke kompetencije na svim nivoima formalnog obrazo-vanja; snaženje realizacije ovog učenja u neformalnom obrazova-nju i povećanje efikasnosti funkcionisanja sistema preduzetničk-og učenja.

- Strateški cijevi i predložene mjere treba da doprinesu razvoju preduzetničkog duha i kompetencija u cijelom društvu i na svim nivoima obrazovanja, kako bi preduzetnička znanja, vještine i kre-ativnost pojedinaca bila usmjerena ka transformaciji ideja u eko-nomske aktivnosti i stvaranje vrijednosti održivog individualnog, društvenog i ekonomskog prosperiteta - rekao je Babić.

U dokumentu se potencira jačanje uloge i značaja Nacionalnog partnerstva za preduzetničko učenje i sagledavanje mogućnosti za njegovo prerastanje u Savjet za preduzetničko učenje.

- Institucionalizacija Savjeta doprinjela bi većoj vidljivosti i jasni-joj ulozi partnerstva u sistemu donošenja odluka, boljoj komuni-kaciji između ključnih stejkholdera uključenih u obrazovne i va-nobrazovne procese, čvršćem povezivanju i saradnji sa sličnim organizacijama na međunarodnom nivou, a prvenstveno lakšoj i efektivnijoj implementaciji mjera ove strategije - smatra Babić.

Nakon sprovođenja Strategije krajem 2024. godine izvršiće se eva-luacija koja će sadržati analizu implementacije, kao i preporuke, zaključke, naučene lekcije i najbolju praksu, a to će predstavljati osnov za kreiranje novog strateškog dokumenta za naredni period.

Igor Brkanović, je istakao da Strategija jedan od ključnih temelja razvoja preduzetničkog obrazovanja koji je potreban privredi i lju-dima koji žele da unaprijede znanje kako bi poslovanje u svojim firmama učinili efikasnijim.

- Crna Gora je prepoznata kao lider u regionu kroz uvođenje predu-zetništva u formalno obrazovanje i sada predstoji uvođenje predu-zetništva u fakultete neekonomske struke - rekao je on.

Dodao je da je i neformalno obrazovanje jedan od temelja proši-renja i sticanja novih znanja i vještina za zaposlene u firmama i njihove menadžere. Te specifične obuke i treninzi su veoma važni. Njima predhodi analizira potreba privatnog sektora za obukama, a zatim se kreiraju programi preko čije realizacije se unaprijeđuju znanje i vještine.

- Cilj je da se usaglase potrebe poslodavaca i poslovne vještine za-poslenih kako bi se na taj način razvijala ekonomija zasnovana na znanju- smatra Brkanović.

Učesnici ovog skupa su potencirali neophodnost uvođenja predu-zetništva u programe srednjih stručnih škola i fakulteta, a potom, instirali da se kroz neformalno obrazovanje mnogo više radi na unapređenju preduzetničkih vještina posebno odraslih osoba.

Mr Anđela Gajević je konstatovala da je jedan od najvažnijih za-ključaka ovog skupa potreba da u realizaciju pomenutog doku-menta budu uključeni svi stejkholderi i donosioci odluka.

- Razlog za to je što uspješnoj realizaciji Strategije za cjeloživotno preduzetničko učenje jedino može doprinijeti umrežavanje svih institucija: državnih, privatnog i civilnog sektora, te akademske zajednice - saopštila je ona.

Poziv za učešće u javnoj raspravi o Nacrtu Strategije raspisan je 27. januara i trajaće do 15. februara 2020. godine.

32

Broj 2 Februar 2020.

Kontrolisanje stresa na radnom mjestu

Seminar u saradnji sa kućom COFACE za Excellent SME firme

Privredna komora Crne Gore organizovala je 20. februara 2020. godine, u saradnji sa agencijom COFACE, seminar "Kontrolisanje stresa na radnom mjestu i efektivno raspo-

laganje vremenom".

Učesnici su upoznati o tome kako stres utiče na psiho-fizicko zdravlje i radne performance, te sa praktičnim metodama za po-boljšanje učinka na radu.

Skup su pozdravili potpredsjednica Privredne komore Ljiljana Fili-pović i regionalni direktor projekta Excellent SME, direktor COFA-CE za Srbiju i Crnu Goru Đorđe Živanović.

Potpredsjednica Filipović je pojasnila da je seminar prvenstveno namijenjen preduzećima nosiocima Excellent SME sertifikata, te onim koja će to uskoro postati. Excellent SME sertifikatom promo-više se izvrsnost malih i srednjih preduzeća, povećava transparen-tnost funkcionisanja tržišta, omogućava bolja vidljivost kompani-ja sa dobrom poslovnom praksom i sigurnije poslovanje. Stranke i poslovni partneri vlasnika sertifikata Excellent SME Montenegro, koji izdaje Privredna komora Crne Gore, dobijaju veću bezbjednost poslovanja, lakše i brže poslovno odlučivanje sa manje rizika, a vlasnik - jasno označen dobar bonitet preduzeća, veću kredibilnost u očima stranki i poslovnih partnera.

- Deset zemalja je u ovom lancu uspješnih malih i srednjih pre-duzeća. Trenutno u Crnoj Gori imamo 309 preduzeća sa Excellent SME sertifikatom, u Srbiji ih je 957, Sloveniji 438, Rumuniji 337 – navela je Filipović.

Predstavnik COFACE Đorđe Živanović zahvalio je Privrednoj ko-

mori na pet godina uspješnog partnerstva u realizaciji projekta Excellent SME, koje će se nastaviti i ubuduće.

- U poređenju sa prethodnom godinom, broj nosilaca sertifikata Excellent SME je porastao 20 odsto. U odnosu na veličinu ekono-mije, Crna Gora je lider po broju nosilaca ovog sertifikata. Cilj nam je da i ove godine nastavimo u tom duhu – rekao je Živanović.

COFACE je kompanija koja osigurava potraživanja širom svijeta, u ukupnoj vrijednosti od 550 milijardi eura. Živanović najavljuje da će osiguranje potraživanja uskoro biti u fokusu njihovih aktivnosti i u Crnoj Gori, pa će tim povodom, u Podgorici 10. aprila, organizo-vati promotivni događaj kojim će ozvaničiti partnerstvo sa Sava osiguranjem na ovom projektu.

Predavačica je bila doktorica psihologije Jelena Goranović koja dugi niz godina radi kao konsultant u oblasti kontrolisanja stresa i pospješenja dobrobiti zaposlenih u Velikoj Britaniji.

Jedna od osnivača i programska direktorica Sussex Wellbeing kompanije sa sjedištem u Brajtonu, Goranović primjenjuje bogato akademsko iskustvo pomažući organizacijama da umanje stres na radnom mjestu i stvore stimulativnu, 'wellbeing' kulturu u kojoj zaposleni mogu da se razvijaju i dosegnu maksimalan učinak u skladu sa svojim sposobnostima. Koristeći naučno dokazane me-tode, ona pomaže organizacijama da započnu i implementiraju programe za unapređenje dobrobiti zaposlenih i razvoj timskog rada, a takođe mjeri i njihovu efektivnost, omogućavajući tako klijentima iz različitih privrednih sektora da steknu jasan uvid u povrat svog ulaganja.

33

Broj 2Februar 2020.

U poređenju sa prethodnom godinom, broj nosilaca sertifikata Excellent SME je porastao 20 odsto. U odnosu na veličinu ekonomije, Crna Gora je lider po broju nosilaca ovog sertifikata.

- Stres je neizbježna činjenica života u 21. vijeku. Sve ga je više i neće stati dok smo živi. Najvažniji korak u borbi protiv stresa je odlučiti da nešto uradite povodom toga – kazala je Goranović.

Prema njenim riječima, borba protiv stresa je vrlo važna tema za biznis sektor.

- Više od milion radnih dana izgubljeno je zbog bolovanja u Crnoj Gori tokom 2018. godine, što je koštalo privredu skoro šest miliona eura. Ako primijenimo iskustvo Engleske, gdje je blizu 50 odsto ra-dnih dana izgubljeno u bolovanjima zbog fizičkih i psihičkih pro-blema koji su posljedica stresa, to bi značilo da je domaća privreda na gubitku od oko 2,5 miliona eura zbog ovog uzroka – rekla je ona.

U projektu koji su realizovali Balkan OSH i Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore navodi se da 90.000 zaposlenih ima rizik od psiho-fizičkih oboljenja - posljedica stresa, od čega 40.000 čine kancelarijski radnici.

- Svjetska zdravstvena organizacija je prošle godine priznala dija-gnozu "izgaranja" (burn out), koja će u medicini rada biti u upotrebi od 2022. godine, u svim zemljama, pa i u Crnoj Gori. Zato očekujte "poplavu" zaposlenih koji će tražiti bolovanje po osnovu te dijagno-ze – riječi su predavačice.

Tokom seminara, Goranović je govorila o prepoznavanju stresa i sindromu izgaranja, hroničnom stresu i uticaju na psiho-fizičko zdravlje, uspostavljanju kontrole nad "bori se ili bježi" reakcijom.

U njenom fokusu bili su i preventivne mjere – značaj kvalitetnog sna, redovnih pauza i hidratacije, te načini da se spriječi osjećaj preplavljenosti obavezama i poboljša raspolaganje vremenom.

Sporazum o saradnji Komore i Akademije inženjerskih nauka

Predsjednici Privredne komore Crne Gore Vlastimir Golubo-vić i Akademije inženjerskih nauka Crne Gore prof. dr Ra-denko Pejović potpisali su 24. februara 2020. godine Spora-

zum o saradnji ove dvije institucije.

Potpisnici su iznijeli očekivanja da će Sporazum rezultirati kon-krentnim projektima, te razmotrili mogućnost zajedničkog rada na stručnim publikacijama koje će doprinijeti razvoju privrede, preciznije mogućnostima valorizacije sirovina kroz otvaranje no-vih proizvodnih pogona.

Predsjednik Pejović je kazao da će Akademija inženjerskih nauka nastojati da inicira aktivnosti o temama od zajedničkog interesa.

Predsjednik Golubović pozvao je predstavnike AINCG da učestvuju u radu odbora udruženja Komore i sa privrednicima podijele mi-šljenja o aktuelnim temama, doprinoseći da se na najbolji način zastupaju interesi poslovne zajednice.

Potpisivanju su prisustvovali potpredsjednik Privredne komore Danilo Gvozdenović, savjetnik predsjednika Mitar Bajčeta i gene-ralni sekretar AINCG prof. dr Dragoljub Mitrović.

Potpredsjednik Gvozdenović je akcentovao mogućnost saradnje dvije institucije na području legalizacije objekata i procedura u vezi sa tim procesom. Ocijenjeno je da bi bilo korisno da Komora i Akademija, nakon usvajanja Zakona o planiranju prostora i izgra-dnji objekata, izrade priručnik sa komentarima kako bi privredni-cima približili ovaj akt.

34

Broj 2 Februar 2020.

Savremeni marketing menadžment

Seminar o najnovijim trendovima

Privredna komora Crne Gore, u sa-radnji sa Sekretarijatom za predu-zetništvo Glavnog grada Podgorice,

organizovala je 4. februara 20120. godine seminar na temu "Savremeni marketing menadžment".

Skup je održan sa ciljem da se privrednici upoznaju sa najnovijim trendovima iz ove oblasti. Govoreno je i o tome kakav treba da bude savremeni marketing menadž-ment, kako organizovati timski rad i po-stići kontinuiranu inovaciju u ovoj oblasti.Predstavljena je suština promjena na glo-balnom nivou, karakteristike savremenih menadžera, te prezentovani primjeri kako ne treba raditi.

Uvodne riječi imali su dr Mladen Perazić, direktor Sektora za obrazovanje i kvalitet i

Vrijeme masovnih marketinga i potrošnje je prošlo. Danas se govori o najsavremenijem marketingu 4.0 koji znači maksimalni odnos sa potrošačima u smislu komunikacije i zadovoljavanja njihovih potreba, rekao je prof. dr Božo Mihailović.

Kemal Grbović, sekretar za preduzetništvo Glavnog grada Podgorice

- Promjene sve više iniciraju potrebu pri-vrednika da na drugačiji način upravljaju kompanijama, ali i malim biznisom. Kom-panije se sve više okreću digitalizaciji, kao sasvim novom načinu za rješavanje pro-blema. Filozofija biznisa se iz temelja mije-nja, kao i potrošači - rekao je Perazić.

Sekretar Grbović je kazao da tema dana-šnjeg seminara ima veliki značaj jer je marketing dinamično područje koje se kontinuirano razvija i pronalazi nove na-čine i tehnike za uspješno funkcionisanje proizvoda ili usluga na tržištu.

- Tržište karakteriše kompleksnost, tur-bulentnost i porast neizvjesnosti izazvan

čestim pojavama inovacija u svim oblasti-ma poslovanja. Stoga, preduzeća pristupa-ju sistemskom upravljanju marketingom, kako bi poradila na sopstvenoj prepozna-tljivosti u domaćoj i međunarodnoj javno-sti i istakla svoje prednosti. Bez obzira ko-liko kvalitetan proizvod imali, ako nemate neki način na koji ćete ga prezentirati kup-cima onda taj proizvod neće biti profitabi-lan – riječi su Grbovića.

Predavač na seminaru bio je prof. dr Božo Mihailović redovni profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore i predsje-dnik Saveza ekonomista Crne Gore. Autor ili koautor je petnaest knjiga i imao je više specijalizacija na poznatim univerzitetima u SAD-u.

- Marketing je savremena poslovna filo-

35

Broj 2Februar 2020.

Efikasno vođenje sastanaka

Edukacija u Komori

Privredna komora Crne Gore, u sa-radnji sa Sekretarijatom za predu-zetništvo Glavnog grada Podgorice,

organizovala je 19. februara 2020. godine seminar na temu "Efikasno vođenje sasta-naka".

Predavačica je bila Jelena Vuletić, iskusna bankarka, ekspertkinja za finansijski rizik, poslovni konsalting i trening, a uvodničari prof. dr Mladen Perazić, direktor Sektora za obrazovanje i kvalitet Privredne komore i Kemal Grbović, sekretar za preduzetništvo Glavnog grada.

- Dobro vođeni sastanci mogu pomoći kompaniji pri rješavanju problema, razvoju ideja i određivanju mogućnosti. Sastanci su takođe odličan vid izgradnje tima kroz stvaranje iskustva društvene interakcije. Oni njeguju odnose i osiguravaju pravilnu razmjenu informacija – rekao je predstav-nik Komore Perazić.

Sekretar Grbovića se posebno fokusirao na komponente uspješnog sastanka.

- Priprema je vrlo bitna za uspješnu realiza-ciju sastanka, zatim precizna agenda, kao i jasno definisanje zaključaka – kazao je predstavnik Glavnog grada.

Predavačica Jelena Vuletić je istakla stati-stiku da se u svijetu 37 miliona dolara go-dišnje troši na neefikasne sastanke, koji su postali su duži i češći tokom poslednjih 50 godina, te da rukovodioci provode u njima prosječno 23 sata nedjeljno.

- Sastanci su ključan oblik njegovanja po-slovnih odnosa i osiguravaju pravilnu raz-

zofija usmjerena na zadovoljenje potreba potrošača, uz ostvarenje ciljeva poslovanja - profita. On je interesantan za primjenu ne samo u privredi već i u prosvjeti nauci, zdravstvu, kao i u Vladi – rekao je preda-vač.

Marketing menadžment je savremena poslovna funkcija u kompanijama koja omogućava preduzeću da, dugoročno sa-gledavajući potrebe i prilagođavajući svoju ponudu, zadovoljava potrebe potrošača, u dugom roku ostvaruje profit ali istovreme-no bude i društveno odgovorna firma, do-dao je on.

Prema njegovim riječima, u ovoj oblasti dešavaju se krupne promjene koje se za-snivaju na primjeni interneta i direktnom usaglašavanju odnosa sa potrošačem, što je tzv. marketing 1 na 1, koji simbolično po-kazuje da se svaki potrošač posebno tretira, jer su svi različiti.

- Vrijeme masovnih marketinga i potrošnje je prošlo i danas se govori o najsavremeni-jem marketingu 4.0. To znači maksimalni odnos sa potrošačima u smislu komuni-kacije i zadovoljavanja njihovih potreba, prilagođavanja ponude prema vrijednosti, i u svemu tome primjenu informaciono ko-munikacionih tehnologija da se što brže i jednostavnije sagledaju potrebe i izađe po-trošaču u susret – kazao je Mihailović.

Danas, dodaje, više nije problem proizvesti proizvod određenih karakteristika, kvalite-ta, nego potrošači ocjenjuju vrijednost pro-izvoda za zadovoljenje potreba.

- Najsavremenija marketing filozofija treba da bude kreirana tako da se prodre u srce i dušu potrošača –kazao je profesor.

U Crnoj Gori što se tiče marketing mena-džmenta stvari se mijenjaju na bolje, sve više preduzeća shvata da bez primjene marketinga kao poslovne filozofije i važne funkcije nema uspjeha na tržištu, naglaša-va Mihailović.

Marketing menadžment je okrenut bu-dućnosti. Sve više se shvata da operacio-nalizacija sa potrošačima, njihovo uvaža-vanje i društvena odgovornost doprinose imidžu kod potrošača.

- U određenom smislu zaostajemo u odno-su na svijet. Zato je potrebno što više edu-kacija poput ovih što radi Privredna komo-ra. Marketing istraživanje još nije zaživjelo u crnogorskoj privredi i treba nam mnogo posla da bismo održali korak sa svijetom – zaključio je Mihailović.

mjenu informacija. Međutim, ako se taj alat ne koristi ispravno i efikasno uvijek će oduzimati vrijeme za individualni rad koji je podjednako važan za kreativnost i efikasnost. Upravo u tome leži poruka da-našnje teme, kako da se izgubljeno vrijeme na sastancima svede na minimum – rekla je Vuletić.

Sastanci su, prema njenim riječima, ključni i u radu crnogorskih privrednika.

- Posebno, jer mi ne koristimo neke napre-dne zapadnjačke metode timskog rada i dijeljenja informacija poput Skype for Bu-siness ili Microsoft Teamsa. Ukoliko mi i dalje nijesmo spremni da napravimo taj korak ka naprednijim metodama kolegi-jalne komunikacije, moramo barem znati kako da najbolje iskoristimo to vrijeme. Često se dešava, da su ljudi stalno na ne-kim sastancima iz kojih izađu zbunjeni, te se zapitaju zbog čega je zapravo sasta-nak organizovan. To se ne smije dešavati. Svi učesnici sastanka moraju imati ulogu i svrhu prisustvovanja, kao i jasne ishode po završetku sastanka – naglasila je eks-pertkinja.

Zaključuje da smo uz dobro definisan cilj, plan rada i uključivanje učesnika u planira-nje, pripremu i realizaciju na dobrom putu da organizujemo kvalitetne sastanke, te osiguramo maksimalno zadovoljstvo svih koji njima prisustvuju.

- Sastanci su uspješni ako je svim učesni-cima jasno šta je dogovoreno, koje aktivno-sti treba preduzeti i u kom roku, te ko je za šta odgovoran – rekla je Jelena Vuletić.

36

Broj 2 Februar 2020.

EBRD spremna da podrži projekat rekonstrukcije aerodroma

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) spremna je da podrži projekat rekonstruk-cije crnogorskih aerodroma i mnoge druge projekte u oblasti turizma, poljoprivrede i privatnog sektora, kazao je premijer Duško Marković.

On je, nakon konferencije za zapadni Bal-kan u Londonu, rekao da je EBRD u ovom trenutku zaista snažno zainteresovana da podrži investicije u oblasti energetike, ge-neralno obnovljivih izvora i zelene energi-je.

- Spremni su da podrže projekat rekon-strukcije naših aerodroma, bilo da je to po modelu koncesije ili nekom drugom mode-lu i naravno mnoge druge projekte u oblasti turizma, poljoprivrede i privatnog sektora - naveo je Marković.

On je rekao da je EBRD već dugo prisutna u Crnoj Gori i da podržava državne i investi-cije u privatnom sektoru.

Marković je ocijenio da je izdvajanje EBRD--a u projekte u Crnoj Gori, u odnosu na obim crnogorske ekonomije, daleko najveće od svih u regiji.

On je poručio da je Crna Gora prijateljsko okruženje za strane investiture, najljepša i najprestižnija investiciona destinacija da-nas u Evropi.

- Nijesu to samo naše riječi, nego gotovo svih investitora i agencija i bio sam zado-voljan što je baš na panou dok je trajala konferencija bio detalj i pejzaž iz Bokoko-torskog zaliva - dodao je Marković, Mina--business.

Prvo istražno bušenje tokom ljeta

Kako su podsjetili u odgovorima na pitanja Portala Analitika, koncesionari Eni i Nova-tek su, u skladu sa obavezama iz Radnog programa Ugovora o koncesiji za istraži-vanje i proizvodnju ugljovodonika, izvršili 3D geofizička istraživanja krajem 2018. go-dine.

"Prikupljeni podaci su tokom 2019. godine obrađeni i na osnovu njih definisane su lokacije na kojima će biti vršena prva is-tražna bušenja. Početkom ove godine za-vršeno je geomehaničko ispitivanje tla na ovim mikrolokalitetima u cilju utvrđivanja geomehaničkih svojstava morskog dna na kome će biti instalirano postrojenje za bu-šenje", naveli su iz Uprave za ugljovodoni-

ke, piše Analitika.

Takođe, Agencija za zaštitu prirode i živo-tne sredine usvojila je Elaborat o procjeni uticaja istražnog bušenja na životnu sredi-nu, čime su se stekli uslovi za prvo istražno bušenje u crnogorskom podmorju.

"Ukoliko sve bude teklo planiranom dina-mikom, za očekivati je da će prvo istražno bušenje početi tokom ljeta. Imajući u vidu kompleksnost ovog projekta, nezahvalno je licitirati sa preciznim terminom. Radnim programom Ugovora o koncesiji za istraži-vanje i proizvodnju ugljovodonika definisa-no je bušenje dvije istražne bušotine- jedna na dubini od 6,500 metara, druga na 1,500 metara. Ono što očekujemo je da konačnu informaciju o postojanju resursa na bloko-vima obuhvaćenim ovom koncesijom ima-mo do kraja ove godine", očekuju u Upravi za ugljovodnike.

Kako su precizirali, jedna bušotina, i to bu-šotina za koju je planirano da ide do dubi-ne od 6,500 metara, će definitivno biti van teritorijalnih crnogorskih voda i to na uda-ljenosti od oko 25 km. Druga, plića, koja bi trebalo da provjeri postojanje gasnog pro-spekta, će biti nešto bliža i na udaljenosti od oko 18 km.

Ugovorom o koncesiji za istraživanje i pro-izvodnju ugljovodonika sa kompanijama Eni/ Novatek, potpisanom u septembru 2016. godine, obuhvaćeni su blokovi 4, 5, 9 i 10. Oko 80 odsto površine ovih blokova na-lazi se van granice teritorijalnih voda Crne Gore.

"Bez obzira na pripremne aktivnosti i zna-nja koja prethode bušenju prve istražne bu-šotine, ova aktivnost uvijek sa sobom nosi svoje rizike. Iako se ne radi o potpunom putu u nepoznato, predostrožnosti nikad nije malo. Ono što nam iskustvo pokazuje jeste da Jadranski basen nije područje vi-sokih pritisaka i do sada nije bilo nezgoda pri bušenju bušotina u ovom području", na-glašavaju iz Uprave za ugljovodonike.

Iz Uprave za ugljovodonike ističu da će biti preduzete mjere kao da se radi o visoko ri-zičnom području, kako bi se ovaj postupak izvršio na najbezbjedniji mogući način.

"U Jadranskom moru ima oko 1.500 istra-žnih bušotina- najviše ih je u Italiji, a ima ih i u Hrvatskoj i Albaniji. Do sada nijesu registrovani incidenti na prvim istražnim bušotinama u Jadranu. Životna sredina je apsolutni prioritet i u ovom projektu se pre-duzimaju najstrožije mjere zaštite", podvu-kli su iz Uprave za ugljovodonike.

Elaboratom o procjeni uticaja na životnu sredinu za ovu istražnu aktivnost definisa-ne su mjere predstrožnosti i preporuke koje moraju biti ispoštovane u ovom procesu.

Istraživanje nafte i gasa u podmorju je nimalo jeftin, ali i neizvjestan posao koji može da donese ogroman profit, ali može se dogoditi i da se nafta ne nađe u dovoljnim količinama za komercijalnu eksploataciju.

Solarna elektrana Briska Gora do 2024.

Procedura potrebnih izmjena i dopuna postojećeg Prostorno urbanističkog plana (PUP) Ulcinja, u dijelu koji se odnosi na definisanje priključka solarne elektrane Briska Gora na prenosnu mrežu, u završnoj je fazi i njegovo usvajanje predviđeno je u aprilu, čime će se stvoriti uslovi da počne realizacija ugovora.

To je izjavio izvršni rukovodilac Direkcije za razvoj i inženjering u Elektroprivredi (EPCG) Ivan Mrvaljević listu "Elektroprivre-da".

"EPCG od 2020. do 2024. godine planira iz-gradnju solarne elektrane Briska Gora, kroz dvije faze u saradnji sa finskom nacional-nom energetskom kompanijom Fortum i najvećim EPC ugovaračem u oblasti solar-nih elektrana, Sterling & Willsonom. Solar-ne elektrana će biti ukupne snage od 250 megavati (MW) i očekivane godišnje proi-zvodnje od 450 gigavat-sati (GWh). Ukupna vrijednost investicije prelazi 200 miliona eura. Procedura potrebnih izmjena i dopu-na PUP -a Ulcinja, u dijelu koji se odnosi na definisanje priključka elektrane na preno-snu mrežu, u završnoj fazi je i da je njegovo usvajanje je predviđeno u aprilu.

Tako u konačnom na ljeto možemo očeki-vati i početak realizacije ugovora", rekao je Mrvaljević.

On je kazao da nastavljaju sa realizacijom projekta izgradnje vjetroelektrane "Gvozd" koji EPCG realizuje u partnerstvu sa au-strijskom kompanijom Ivicom.

"Za ovu godinu planirano je rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, izvođenje po-trebnih geoloških-istražnih radova, kao i

Crna Goravijesti

37

Broj 2Februar 2020.

sprovođenje pregovora o finansiranju sa međunarodnim finansijskim institucija-ma, po čijim pravilima će se i realizovati svi tenderi za nabavku opreme za vjetropark. Po završetku projekta, dobijanje građevin-ske dozvole i početak radova na izgradnji vjetroelektrane Gvozd, čija je procijenjena vrijednost oko 60 miliona eura, očekuje sljedeće godine, dok bi trebalo da bude pu-štena u rad u četvrtom kvartalu 2022. go-dine", rekao je Mrvaljević, prenose Vijesti.

Prema njegovim riječima, sljedećeg mje-seca se očekuje i usvajanje DUP-a za više-namjensku akumulaciju rijeke Komarnice, kojem će prethoditi i pozitivna ocjena Stra-teške procjene uticaja na životnu sredinu, te da će to biti ključni korak za dalji razvoj projekta izgradnje HE Komarnica.

Budžetski deficit iznosio 143,6 miliona eura

Deficit budžeta je u prošloj godini iznosio 143,6 miliona eura ili 2,98 odsto bruto do-maćeg proizvoda (BDP), pokazuju podaci Ministarstva finansija.

To, kako se navodi u izvještaju Ministar-stva, ukazuje na dalju tendenciju pada deficita budžeta, kao rezultat povećanja budžetskih prihoda i optimizacije tekuće potrošnje.

- Imajući u vidu da se ostvareni deficit na-lazi u okvirima od tri odsto, može se kon-statovati da je ispunjeno fiskalno pravilo utvrđeno Zakonom o budžetu i fiskalnoj od-govornosti, a što je ujedno i dozvoljeni nivo deficita propisan kriterijumima iz Mastrih-ta - istaknuto je u dokumentu Ministarstva o izvršenju budžeta u prošloj godini.

Budžetski deficit je u prošloj godini, prema podacima, bio milion eura, odnosno 0,7 od-sto više u odnosu na planirani, a 25,3 milio-na ili 15 odsto manji nego 2018. godine.

Ostvaren je suficit tekuće budžetske potro-šnje u iznosu od 128,7 miliona ili 2,7 odsto BDP-a.

Prihodi budžeta su u prošloj godini iznosili 1,89 milijardi eura ili 39,13 odsto procijenje-nog BDP-a, što je u odnosu na plan i 2018. godinu više 2,8 odsto, odnosno osam odsto, Bankar.me.

Portonovom i One&Only hotelu potrebno 350 radnika

Portonovi rizort i hotel One&Only Portono-vi organizovaće 6. i 7. marta Dan otvorenih

vrata, u okviru kojeg će zainteresovani kandidati imati priliku da se upoznaju sa mogućnostima i prilikama za zapošljava-nje u njima.

Portonovi i One&Only hotel, kako su kazali njihovi predstavnici, u susret predstojećoj sezoni traže preko 350 radnika koji će biti zaposleni tokom cijele godine, ali i sezon-ski.

- Zainteresovani kandidati će imati priliku da 6. i 7. marta posjete rizort i hotel, upo-znaju se sa profesionalcima koji u njima rade i dodatno se informišu o mogućnosti-ma i prilikama koje su pred njima - navodi se u saopštenju.

Oni su podsjetili da Portonovi Resort Ma-nagement Company, zadužena za mena-džment rizorta, od prošle godine zapošlja-va lokalni operativni i menadžerski kadar, koji većinom dolazi iz Crne Gore.

Generalni menadžer Portonovi rizorta, Michael Posch, kazao je da taj rizort zaje-dno sa renomiranim partnerima, hotelom One&Only Portonovi, Chenot Espace i kom-panijom DMarin, doprinosi pozicioniranju Crne Gore na mapi ultra-luksuznog turiz-ma.

- Konstantno smo u potrazi za saradnicima koji će donijeti dodatnu vrijednost našem timu i to je jedna od osnova našeg rasta, a osim prilika za zapošljavanje, nudimo raz-ličite treninge i svakodnevno usavršavanje kako bi unaprijedili vještine i bili motivisa-ni - objasnio je Posch.

On smatra da će se na taj način osigurati da zaposleni posjeduju ključne stvari neopho-dne za rad sa klijentima i da i one najzah-tjevnije učine zadovoljnima.

- Takav način rada i istovremeno ulaganje u lokalni kadar nas preporučuje za jednog od najpoželjnijih poslodavaca u šta će se kandidati dodatno uvjeriti tokom Dana otvorenih vrata - rekao je Posch.

Portonovi, kao rizort mješovite namjene, ima potrebu za različitim profilima kandi-data koji žele da svoju karijeru razvijaju u jednom od najprestižnijih rizorta u regionu i to na brojnim pozicijama i nivoima u raz-ličitim ugostiteljskim sektorima.

Hotel One&Only Portonovi će, kako je sa-opšteno, zaposliti kolege u sektoru ljudskih resursa, recepcije, relacije sa gostima, do-maćinstva, velnesa i rekreacije, kuhinje, hrane i pića i održavanja.

Generalni menadžer hotela One&Only Por-

tonovi, Michele Giraudo, kazao je da će taj hotel ponuditi svim kandidatima jedin-stvenu priliku da karijeru počnu ili nastave da grade u sklopu renomiranog brenda koji gaji prave vrijednosti.

- One&Only standard podrazumijeva We Create Joy filozofiju, što znači da nam je jako bitno kako se naše kolege osjećaju, stalo nam je do toga da budu zadovoljni na ličnom i profesionalnom nivou, jer će samo na taj način moći da pružaju izvrstan kva-litet usluge - naveo je Giraudo.

Planirano je da se kroz Dan otvorenih vrata zainteresovani upoznaju sa hotelom kako bi stekli što bolju sliku o tome gdje imaju priliku da se usavršavaju.

- Naše kolege koje su na čelu različitih sektora razgovaraće sa potencijalnim kandidatima, približiti im način našeg ul-tra-luksuznog hotelijerstva i objasniti šta se od njih očekuje ukoliko postanu dio One&Only Portonovi tima - dodao je Gira-udo.

Kandidati zainteresovani za rad u Portono-vi rizortu, radnu biografiju mogu poslati na e-mail career@portonovi.com, a detaljnije informacije o slobodnim radnim mjestima mogu se naći na www.azmont.com.

Zainteresovani za rad u hotelu One&Only Portonovi radnu biografiju mogu poslati na e-mail careers@oneandonlyportonovi.com, Mina bussines.

38

Broj 2 Februar 2020.

Razvoj nove Nacionalne aplikacije za akcize u carinskom informacionom sistemu

Uprava carina

Razvoj ove aplikacije, Uprava carina realizuje u saradnji sa Evropskom komisijom, kroz projekat "Podrška Upravi ca-rina u oblasti akciza", koji se finansira iz sredstava EUIF

IPA 2015. Projekat je zvanično otpočeo u septembru 2019.godine, potpisivanjem ugovora sa ugovaračem "SafeNet" doo iz Sarajeva i trajaće 14 mjeseci. Ova aplikacija će omogućiti moderan i efikasan koncept poslovanja u akciznom sistemu, kako za privrednike, tako i za carinske službenike.

Nacionalna aplikacija za akcize, funkcionisaće kao web aplikacija koja će privrednicima omogućiti da svoja zakonska prava i obave-ze po osnovu akcize i poreza na kafu ostvaruju na brz i efikasan način, bez dolaska u službene prostorije carinskog organa. Obve-znici akcize i poreza na kafu, kao i drugi subjekti koji mogu biti nosioci prava po osnovu Zakona o akcizama i Zakona o porezu na kafu imaće mogućnost za elektronsko podnošenje:

• Zahtjeva za upis u elektronski Registar akciznih obveznika i obveznika poreza na kafu, sa pratećom dokumentacijom

• Prijava za obračun akcize i poreza na kafu, sa pratećom speci-fikacijom i ostalom dokumentacijom

• Prijava za obračun razlike akcize

• Zahtjeva za povraćaj akcize i/ili dijela plaćene akcize

• Zahtjeva za izdavanje akciznih dozvola, dozvola oslobođe-nog korisnika akciznih proizvoda i odobrenja za rad poreskih skladišta

• Akciznih dokumenata, Pojednostavljenih akciznih dokume-nata, kao i Izjava o daljoj proizvodnji kafe, i sl.

Aplikacija će omogućiti obveznicima da u realnom vremenu, ima-ju uvid u svoje analitičke kartice, kao i u cjelokupnu dokumentaci-ju podnešenu elektronskim putem.

Obveznici akcize i poreza na kafu imaće benifite koji se ogledaju u pojednostavljenom i efikasnom prijavljivanju obaveza, kao i u is-ključenosti grešaka prilikom popunjavanja podataka u aplikaciji, uz elektronski potpis, u skladu sa Zakonom o elektronskoj identifi-kaciji i elektronskom potpisu.

Imajući u vidu da se projekat razvija po fazama, u narednoj fazi planirano je da se u razvoj projekta uključe i dva privredna subjek-ta koji posjeduju akcizne dozvole, kako bi se funkcionalnosti ove aplikacije učinile ekonomičnijim i efikasnijim za privrednike.

Ova aplikacija će biti operativna, kako je predviđeno Projektnim planom, u novembru 2020. godine, a zvanično će biti stavljena u upotrebu 1. januara 2021. godine. Nakon uspostavljanja operativ-nosti Aplikacije u planiranim projektnim aktivnostima, predviđe-na je obuka privrednih subjekata za korišćenje aplikacije.

Pomenuta aplikacija će imati pozitivan uticaj na Budžet Crne Gore u pogledu efikasnije naplate akciza i poreza na kafu, kao i u se-gmentu efikasnije borbe u suzbijanju sive ekonomije. Benefiti za Upravu carina će se ogledati u visokom kvalitetu podataka, spr-ječavanju podnošenja nepotpunih obrazaca za obračun dažbina, ukidanju papirnih evidencija i arhiva, kao i u mogućnosti izrade raznih izvještaja sa ciljem sveobuhvatne analize i kontrole u po-stupanju obveznika i drugih učesnika u prometu akciznih proizvo-da i kafe.

39

Broj 2Februar 2020.

40

Broj 2 Februar 2020.

Seminar "Liderske vještine - lider se stvara"

U saradnji sa Glavnim gradom

Privredna komora Crne Gore je, u saradnji sa Sekretarijatom za preduzetništvo Glavnog grada Podgorice, organizovala seminar na temu: "Liderske vještine - lider se stvara", 11. fe-

bruara 2020. godine.

Tokom seminara učesnici su bili u prilici da sagledaju proces ra-zvoja lidera u različitim okolnostima, šta su njegove navike i koje vještine je poželjno da razvija kako bi unaprijedio sebe.

Pozdravne riječi imali su Marga Koković iz Sektora za obrazovanje i kvalitet Privredne komore Crne Gore i Kemal Grbović, sekretar Sekretarijata za preduzetništvo Glavnog grada.

- Kvalitetno liderstvo je znak svake uspješne organizacije. Kvali-tet liderstva će umnogome odrediti uspjeh organizacije na dugo-ročnom planu. Zato je vrlo bitno da osoba kojoj je povjerena uloga vođenja ljudi zaista u potpunosti razumije šta ova uloga znači i šta se od nje zahtijeva u praksi – rekla je Marga Koković.

Sekretar za preduzetništvo Glavnog grada osvrnuo se na naziv se-minara.

- Lider se ne stvara preko noći, već upornim radom, treninzima, razvojem vještina i pripremanjem da odgovori raznim situacijama i okolnostima – kazao je Grbović.

Predavačica je bila Ivana Malović, magistrica međunarodne eko-nomije, biznis trenerica i savjetnica iz oblasti poslovanja sa 17 go-dina iskustva. Znanje i iskustvo sticala je u poznatim multinaci-onalnim kompanijama. Krunu njenog razvojnog puta predstavlja osnivanje kompanije IDFaktor koju je oformila sa željom da moti-više, pokrene i podrži zaposlene, timove i kompanije.

Malović je citirajući Džima Rona: "Izazov liderstva je biti jak, ali ne nepristojan; biti pažljiv, ali ne lijen; biti skroman, ali ne bojažljiv; biti ponosan, ali ne arogantan; imati humor ali bez ludosti", ukaza-la na glavne liderske osobine. Takođe se pozvala izreku Rosalynn Carter: "Lider vodi ljude tamo gdje oni žele. Veliki lider vodi ljude ne tamo gdje oni nužno žele da idu, već tamo gdje bi trebalo da budu".

Ona je kazala da lider stvara i izgrađuje navike i vještine je kako bi unaprijedio sebe.

- Crnogorska privreda ni na jedan način nije imuna na generalne izazove liderstva koji postoje svugdje u svijetu. Neki privrednici uveliko prate svjetske trendove, dok ima onih kojima treba vreme-na da usvoje nove i predložene strategije - navela je Malović.

Prema njenim riječima, svim sektorima je potrebno ulaganje u za-poslene koji su na rukovodećim funkcijama.

- Različiti sektori žele da primjenjuju tehnike i razvijaju vještine koje stvaraju organizacionu klimu i kulturu te unapređuju poslov-ni ambijent. Ključna podrška razvoju i usvajanju znanja, vještina, tehnika zavisi od menadžera, direktora, lidera koji donose odluke- zaključila je Malović.

Pored kratkog teorijskog dijela, prestavljeni su i praktični primjeri i alati, kao i niz jednostavnih interaktivnih vježbi, kako bi učesnici, nakon programa, razumjeli da je moguće naučiti da se prilagođa-vamo okolnostima i da se razvijamo kroz proces odnosno stvara-mo lidera u nama.

Lider se ne stvara preko noći, već upornim radom, treninzima, razvojem vještina i pripremanjem da odgovori raznim situacijama i okolnostima.

41

Broj 2Februar 2020.

Multilateralno poravnanje uz pomoć trgovinskih kredita

Prezentovan softver za kompenzaciju potraživanja

Privredna komora Crne Gore organizovala je 18. februara 2020. godine prezentaciju softverskog rješenja za kompen-zaciju potraživanja Tetris Core Technologies.

Skupu su prisustvovali brojni predstavnici državnih organa (Mi-nistarstva finansija, Ministarstva ekonomije, Centralne banke, Poreske uprave) i kompanija. Moderirao je savjetnik predsjednika Privredne komore Mitar Bajčeta, uvodničarka je bila generalna di-rektorica Direktorata za finansijski sistem i unapređenje poslov-nog ambijenta u Ministarstvu finansija dr Bojana Bošković, a pre-zenter direktor slovenačke kompanije BeSolutions Tomaž Schara.

- Riječ je o softveru koji može pomoći u "prebijanju" potraživanja, što je od koristi kako za privredu tako i za državni budžet – rekao je predstavnik Komore Bajčeta.

Dr Bojana Bošković je govorila o statusu Zakona o rokovima izmi-renja novčanih obaveza.

- U procesu pridruživanja, na osnovu pregovaračkog poglavlja 20, obavezni smo da u potpunosti primijenimo Direktivu o kašnjenji-ma u plaćanju Evropske unije, koja tangira zakone o obligacionim odnosima, stopi zatezne kamate i rokovima izmirenja novčanih potraživanja – rekla je predstavnica Ministrarstva finansija.

Ona je navela da su Centralna banka i Ministarstvo finansija ura-dili predlog Zakona o stopi zatezne kamate, dok će novi Zakon ro-kovima izmirenja novčanih potraživanja biti pred poslanicima do juna 2021.

Tetris Core Technologies je zaokružena softverska platforma usmjerena ka smanjenju međusobnog zaduživanja, usklađena sa mjerama propisanim Direktivom 2011/Evropske unije.

Prezenter Schara je istakao prednosti TETRIS multilateralnog po-ravnanja uz korišćenje trgovinske kredite za smanjenje duga pri-vrede.

Stvaranje okruženja koje unapređuje sposobnost preduzeća da

Prema ciframa koje se odnose na crnogorsku ekonomiju u 2019. godini, procjenjeno poravnjanje bi iznosilo 230 miliona eura, naveo je Tomaž Schara.

ulaže u razvoj i zapošljava više ljudi je izazov za svaku vladu. Dug je vrlo često glavni razlog koji ograničava rast i smanjuje likvi-dnost privrede. TETRIS smanjuje unutrašnji dug pomoću trgovin-skih kredita.

Tetris Core Technologies omogućava da se izgradi sistem koji ola-kšava kompenzaciju međusobnih trgovinskih kredita. On dopri-nosi efikasnom mehanizmu sanacije kompenzacije komercijalnih kredita.

Rezultati TETRIS multilateralnog poravnanja su: lakši pristup kre-ditnom tržištu; više novca ostaje kompanijama za finansiranje ra-sta; ekonomski benefiti ovog rješenja su ravnomjerno raspoređeni.

Smanjeni bilans potraživanja i saldo dospijeća obaveza preduzeća za rezultat imaju niži rizik i poboljšanu likvidnost svih učesnika, pružajući svima bolju mogućnost za nadmetanje i bolji pristup tra-dicionalnim finansijskim tržištima.

TETRIS multilateralnim poravnanjem u Sloveniji upravlja vladina agencija AJPES. Ona prihvata informacije o dugovima od kompa-nija u standardizovanom elektronskom formatu. TETRIS porav-nanje se obavlja jednom mjesečno na unaprijed određeni datum. Preduzeća dobijaju obavještenje o poravnanju koje sadrži svu knji-govodstvenu evidenciju u vidu standardizovane elektronske poru-ke. Prvo ovakvo poravnanje iznosa duga iznosilo je pet odsto BDP--a, a u 2012. godini 683 miliona eura što predstavlja 1,89% BDP-a. To znači da je poravnjani iznos uporediv sa izgubljenim BDP-om zbog loše otpisanih dugova, naveo je Schara.

- Prema ciframa koje se odnose na crnogorsku ekonomiju u 2019. godini, procjenjeno poravnjanje kod vas bi iznosilo 230 miliona eura. Taj iznos bi se vratio vašoj ekonomiji – rekao je Schara.

Predstavnike državnih organa i kompanija interesovale su mo-gućnosti primjene ovog softvera u crnogorskim uslovima.

Organizaciju prezentacije pomogao je ambasador Crne Gore u Slo-veniji prof. dr Vujica Lazović.

42

Broj 2 Februar 2020.

43

Broj 2Februar 2020.

Rast izvoza, prometa, asortimana i primarne proizvodnje

Hilmija Franca, vlasnik kompanije "Mesopromet" Bijelo Polje

Izvozimo u Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, Sjevernu Makedoniju i Kosovo, a nadamo se da će vrlo brzo naši proizvodi biti dostupni i potrošačima u zemljama Evropske unije, ali i šire, kaže Hilmija

Franca. Dodaje da uveliko teku pregovori sa nekoliko kompanija iz Njemačke i Austrije koje su zainteresovane za plasman proizvoda Mesoprometa iz asortimana trajnih i dimljenih proizvoda.

Glasnik: Poslije katastrofalnog požara, koji je prije dvije godine uništio proizvodne objekte kompanije "Mesopromet", najvažnije je bilo obnoviti proizvodnju, izaći na tržišta i vratiti evropski izvozni broj. Uspjeli ste u tome. Objasnite, da li je bilo teško u, ipak, krat-kom roku završiti sve te ogromne poslove?

H. Franca: Sada kada pogledamo dvije godine unazad i za nas je impresivna činjenica da smo poslije katastrofe ovih razmjera uspjeli da zadržimo radna mjesta nastavimo poslovnu aktivnost i da u tako kratkom vremenu obnovimo proizvodne kapacitete u standardima koje zahtijeva evropski izvozni broj.

Kako "Meso-promet" nije samo jedan segment već glavni nosilac repro lanca, i od naše poslovne aktivnosti zavisi veliki broj samo-stalnih poljoprivrednih proizvođača, zaposlenih kao i kompanija( kupaca, dobavljača i povezanih firmi), imali smo obavezu da se u što prije vratimo na predhodni nivo poslovanja ali i da ubuduće budemo glavni pokretač razvojnih procesa u sektoru poljoprivrede i industrije proizvodnje hrane.

U tim izuzetno teškim danima nije bilo vremena za pogled unazad već je istovremeno bilo neophodno djelovati u više pravca:

- Obaviti hitnu sanaciju otpada životinjskog porijekla na bezbje-dan i ekološki prihvatljiv način te raščišćavanje terena od građe-vinskog otpada. To je i realizovano uz podršku i nadzor Uprave za bezbjednost hrane.

- Stvoriti uslove za očuvanje radnih mjesta i ljudskih resursa. Naj-važniji resurs kompanije i glavni faktor rasta i razvoja čine zapo-sleni, koji su i u ovim teškim momentima za kompaniju iskazali lojalnost i spremnost da zajednički prevaziđemo sve prepreke i

Uz dodatna ulaganja u znanje i infrastrukturu, i prirodne prednosti našeg podneblja, postoje preduslovi za proizvodnju organskih proizvoda.

44

Broj 2 Februar 2020.

probleme. Kompanija je zadržala postojeći broj zaposlenih koji su bili radno angažovani u postojećim iznajmljenim i privremenim pogonima do kraja rekonstrukcije i sanacije devastiranih pogona.

- Obezbijediti kontinuitet u snadbijevanju kupaca je bio ključni faktor opstanka kompanije na tržištu.

Sve ovo organizovati i sprovesti u djelo ne bi bilo moguće bez nese-bičnog zalaganja svih zaposlenih u kompaniji, kako stučnih službi tehnologa, inženjera tako i svih zaposlenih u administraciji, proi-zvodnji, da bi kompanija opstala.

Takođe i najveći broj naših poslovnih partnera je pokazao soli-darnost, brigu i iskreno žaljenje u tim teškim trenucima, pomoć je pružena kroz produžetak roka plaćanja, isplate obaveza prije va-lutnog roka, odobrenja posebnog rabata, isporuka gratis količina robe. Posebnu zahvalnost dugujemo ino partnerima kompanijama iz Evropske unije i okruženja koji su nas u rekordnom roku podr-žali i dali podstrek da idemo naprijed i primjer ostalima kako se saradnjom mogu prevazići i najveće nedaće i problemi.

Takođe, nijesu izostali pomoć i podrška institucija kako na držav-nom tako i na lokalnom nivou.

Upravni odbor Privredne komore Crne Gore, na 11. vanrednoj sje-dnici koja je održana 3. maja 2018. godine u proširenom sastavu, povodom razmatranja modela podrške kompaniji d.o.o. "Mesopro-met" Bijelo Bolje, je usvojio konkretne zaključke i smjernice. Od posebne važnosti u novonastaloj situaciji bila je preporuka Pri-vredne komore da Vlada Crne Gore izmijeni Uredbu o podsticanju direktnih investicija, na način uvođenja obavezne subvencije za zadržavanje radnog mjesta čije je postojanje ugroženo usljed na-stupanja više sile, ili ljudske radnje koja se nije mogla predvidjeti ili spriječiti.

Podrška kreditora realizovana je putem moratorijuma na pojedine kredite ali i smanjenjem kamatnih stopa na postojeće.

Glasnik: Uspjeli ste da vratite izvozni broj prije mjesec, i uskoro ćete izaći na evropsko tržište. Na koja inotržišta izvozite? Plasman proizoda "Mesoprometa" konstantno raste što znači da kontinuira-no radite na usavršavanju kvaliteta. Komentar.

H. Franca: Izvozni broj za evropsko tržište znači potvrdu i podstrek da kompanija nastavi sa ulaganjima u unapređenje kvaliteta i bezbjednosti proizvoda kako bi se opravdalo povjerenje potrošača. Trenutno kompanija izvozi svoje proizvode u zemlje regiona (Srbi-ja, Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija i Kosovo), a nadamo se da će vrlo brzo naši proizvodi biti dostupni i potrošačima u ze-mljama Evropske unije, ali i šire.

Uveliko teku pregovori sa nekoliko kompanija iz Njemačke i Au-strije koje su zaintereovane za plasman naših proizvoda iz asorti-mana trajnih i dimljenih proizvoda.

Konstantno radimo na unapređenju tehnoloških procesa i ulaže-mo u modernizaciju proizvodnje i opreme kako bi, pored usvojenih standarda HACCP, ISO 22000 i HALAL, ispunili uslove i najzahtjev-nije standarde u proizvodnji hrane.

Ove godine bilježimo rast izvoza u odnosu na prethodnu u iznosu od 15%.

Glasnik: Zaokružili ste proizvodni proces: imate farme goveda i piladi, klanice, prerađivačke kapacitete i dr. Smatrate da proizvo-dite artikle organskog porijekla, pa ste ušli u postupak sertifikacije.

Kada očekujete da taj značajan posao bude završen?

H. Franca: Zaokružen proizvodni lanac znači bolju kontrolu: porije-kla i bezbjednosti sirovine, proizvodnje i distribucije proizvoda do krajnjeg potrošača. Mislimo da naše podneblje posjeduje sve pre-duslove za proizvodnju organskih proizvoda i da uz dodatna ula-ganja u znanje i infrastrukturu možemo u vrlo bliskoj budućnosti imati proizvode vrhunskog kvaliteta.

Glasnik: Kolika je godišnja proizvodnja Mesoprometa? Jeste li za-dovoljni finansijskim učincima?

H. Franca: Godišnja proizvodnja Mesoprometa iznosi 14.000 tona mesa i mesnih proizvoda. Od toga učešće sirovine domaćeg pro-ijekla je oko 40% koju obezbjeđujemo putem redovnog i organi-zovanog otkupa kao i sa naših i kooperantskih farmi. Proizvodni asortiman čine: svježe konzumno meso i prerađevine od mesa: suhomesnati, dimljeni, fermentisani, bareni polutrajni i konzervi-rani proizvodi.

Mogu reći da smo zadovoljni finansijskim učincima jer smo uspje-li da održimo finansijsku stabilnost i likvidnost poslovanja.

Glasnik: Već ste pomenuli kooperante. Sarađujete sa njih 30-tak. Jeste li zadovoljni ovim poslom? Koliko kooperanti pomažu jača-nju primarne proizvodnje?

H. Franca: Primarna proizvodnja je čvrst oslonac proizvodnim ak-tivnostima kompanije i predstavlja siguran izvor proizvodnih siro-vina visoko kvalitetnog junećeg i pilećeg mesa.

Projekat kooperativnog farmerstva realizuje "Farma Franca" koja sa svojih trideset koperanata uzgaja oko 3.000 junadi u turnusu što je više od 1.000 tona svježeg junećeg mesa na godišnjem nivou. Pored uzgoja junadi posebno ističemo proizvodnju hrane za uzgoj stoke i to silažnog kukuruza i kabaste hrane (oko 2.000 tona)

Da kooperativno farmerstvo nosi niz benefita za proizvođače svedoči i sve veći broj farmi za tov pilića koje na godišnjem nivou obezbjeđuju 1.800 tona svježeg konzumnog pilećeg mesa.

Na ovaj način dajemo veliki doprinos snažnijem razvoju primarne proizvodnje, razvoju porodičnog biznisa na selu, povećanju zapo-šljavanja, koje će, nadam se, direktno uticati na smanjenje migra-cije mladih ljudi sa sela.

Glasnik: Treba pomenuti da otkupjujete tržišne viškove mesa, što je itekako bitno jer stimulišete naše stočare da se bave ovim po-slom.

H. Franca: Naša kompanija je već dugi niz godina prepoznata kao partner i servis indivudualnim poljoprivrednim proizvođačima, ne samo kada je riječ o otkupu tržišnih viškova krupne i sitne stoke već i u dijelu stočne hrane i mliječnih proizvoda, gdje im je obez-bjeđen siguran plasman i naplata u roku svih ponuđenih proizvo-da. Poljoprivrednim proizvođačima siguran plasman znači sigur-nost da ulažu u svoja gazdinstva i povećanje stočnog fonda. Od individualnih poljoprivrednih proizvođača putem redovnog i orga-nizovanog otkupa obezbijedimo 1.700 tona svježeg mesa (junećeg, telećeg i jagnjećeg mesa)

Nastojimo da ohrabrimo individualne poljoprivredne proizvođače da registruju svoja gazdinstva, ukrupne posjede i povećaju stočni fond, a ujedno i da rade na sertifikaciji što će u mnogome olakšati i ubrzati plasman njihovih proizvoda na tržište.

Glasnik: Otkupljujete i značajne količine sira. I u tom procesu na-

45

Broj 2Februar 2020.

stojite da te proizvođače uvedete u standarde. Saopštite više de-talja.

H. Franca: Sjever Crne Gore je između ostalog poznat i po tradiciji proizvodnje visokokvalitetnog domaćeg sira čiji ukus itekao cijene kako domaći potrošači tako i turisti.

Da bi olakšali distribuciju domaćeg sira do potrošača prije par go-dina smo započeli organizovan otkup domaćeg sira u standardnoj amabalaži od registrovanih poljoprivrednih gazdinstava iz opština Bijelo Polje, Berane, Petnica i Pljevalja. Domaći sir distribuiramo hotelsko-turističkoj privredi i putem maloprodaje "Franca marke-ti".

Glasnik: Kažete da bez podrške države ne bi uspjeli. Molim Vas da, za čitaoce Glasnika, kažete koje su Vam institucije najbolja podr-ška?

H. Franca: Koliko je važno da ova kompanija i dalje uspješno po-sluje i koliko nam znači pomoć i podrška u ovom momentu pre-poznato je od strane javne uprave kao i domaćih ali i inostranih finansisjkih institucija .

Napomenuo bih podršku koju smo dobili od Ministrastva ekono-mije-Sekretarijata za razvojne projekte kao kroz program podsti-canja direktnih investicija u cilju otvoranja novih i zadržavanja postojećih radnih mjesta.Od lokalne samouprave koristili smo olakšice kroz projekat biznis zone.

Za naše investicione projekte i razvojne planove najveću podršku i razumijevanje imamo od resornog Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja. Tu su prije svih IPARD programi podrške kao i namjenska sredstva Agrobudžeta za sufinansiranje i podršku pri-marnoj proizvodnji .

Nije izostala ni podrška finansijskih institucija prije svih Investici-ono razvojnog fonda Crne Gore koji je pružio kreditnu podršku za realizaciju investicionih ulaganja.

Naglasio bih i podršku Privredne komore Crne Gore, koja je među prvima stala uz našu kompaniju i konstantno radila na podršci kompaniji, pa je, pored ostalog, Komora učestvovala i u sufinansi-ranju izrade projektne dokumentacije za proizvodne pogone naše kompanije.

Glasnik: Što možete reći o poslovnim rezultatima, 10 odsto ste po-većali promet?

H. Franca: Rast prometa je samo jedan od pokazatelja uspješnosti poslovanja kompanije. Rezultat je permanentnog truda da se po-veća učešće na domaćem tržištu i osvoje nova tržišta. Strategija disperzije poslovne aktivnosti u više sektora za naše tržišne uslo-ve se pokazala kao uspješna, jer dio prihoda ostvarujemo i od uslu-žne djelatnosti – turizam i ugostiteljstvo. I naš biznis u mnogome zavisi od uspješnosti turističke sezone jer se gro prihoda generiše u tom periodu.

Naš cilj je dugoročan održiv rast uz očuvanje stabilnosti, solven-tnosti i likvidnosti poslovanja.

Glasnik: Kakvi su Vaši budući biznis planovi?

H. Franca: Pored toga što konstantno ulažemo u širenje i una-pređenje naših proizvodnih kapaciteta kao i proširenje asortima-na domaćih proizvoda u skorijoj budućnosti planiramo da naša ulaganja usmjerimo i na druge grane prerade poljoprivrednih pro-izvoda, to jest u izgradnju kapaciteta za preradu i čuvanje voća i

povrća. Time bi i poljoprivrednim gazdinstvima koja se bave proi-zvodnjom ovih kultura umogome olakšali plasman proizvoda.

U toku je ralizacija investicionog projekta na unapređenju sistema za tretman otpadnih voda .

Sledeći naš projekat biće unapređenje i podizanje standarda i energetske efikasnosti hladioničarskih kapaciteta uz postizanje najviših ekoloških standarda u toj oblasti.

Planiramo i da značajna sredstva uložimo i u primarnu proizvo-dnju to jest da izgradimo, rekonstruišemo i dodatno modernizu-jemo poljoprivredno ogledno dobro farmu za tov junadi, sa silosi-ma za skladištenje stočne hrane, mješaone za proizvodnju stočne hrane i druge prateće sadržaje koji ispunjavaju sve standarde za dobrobit životinja. Radi unapređenja stočnog fonda izgradićemo farmu za uzgoj visokosteonih rasnih junica kapaciteta 250 koma-da na godišnjem nivou.

Glasnik: Da li su u Crnoj Gori dobri uslovi za bavljenjem biznisom, poput Vašeg?

H. Franca: Da bi došli do kvalitetnog proizvoda neophodno je razvi-ti i industriju koja će biti spona između primarne proizvodnje, po-trošača i turističke privrede. Jedino tako će poljoprivredna gazdin-stva imati siguran plasman za svoje proizvode, potrošači domaći proizvod vrhunskog kvaliteta i kontrolisanog porijekla, a turistička privreda će takvim proizvodima obogati svoju ponudu i učiniti je jedinstvenom.

Nigdje ne postoje idealni uslovi za biznis ali izazov je u tome da se da se iskoriste postojeće i stvore nove poslovne prilike .

Posebno naglašavam značaj domaće proizvodnje i promocije kupovine domaćih proizvoda jer samo na taj način doprinosimo jačanju domaće privrede, očuvanju radnih mjesta i boljemm stan-dardu zaposlenih.

Neophodno je konstantno raditi na unapređenju poslovnog am-bijenta kao i uvesti niz mjera za podsticanje izvoza i ulaganja u nedovoljno razvijene opštine, potom obezbijediti značajne ola-kšice na zarade zaposlenih u proizvodnim preduzećima. Takođe smanjenje cijena energenata bi značajno doprinijelo bržem rastu i razvoju proizvodnog sektora .

Sa pravom mogu reći da smo nosioci razvoja sjevera i taj trend ćemo svakako nastaviti.

Mnogima je poznato da smo u nekim teškim vremenima, na sreću prošlim, u trenucima velike ekonomske krize, kroz poslovne odno-se, nesebičnu pružali pomoć svima onima kojima je podrška bila potrebna, a možda i presudna za opstanak poslovanja.

Društveno odgovorno poslovanje, redovnost u izmiraivanju obave-za i spremnost da prvi izađemo u susret tamo gdje je pomoć naj-potrebnija, praktikujemo od osnivanja kompanije to jest skoro tri decenije uspješnog poslovanja.

Glasnik: Želite li da saopštite još nešto što nije obuhaćeno pitanji-ma?

H. Franca: Postoji veoma malo poslova za koje je dovoljna samo sposobnost. Potrebni su još: lojalnost, iskrenost, entuzijazam, ideje i timski rad. Rezultat svega navedenog je to što smo uspjeli da u kratkom roku obnovimo proizvodne kapacitete i podignemo nivo poslovnih aktivnosti, a koji ne bi bio moguć bez podrške, prven-stveno, moje porodice, koja mi je sve vrijeme bila siguran oslonac.

46

Broj 2 Februar 2020.

We export to Serbia, Bosnia and Herzegovina, North Ma-cedonia and Kosovo. We hope that our products will be available to the consumers in the countries of the Euro-

pean Union, but beyond as well, says in the interview for Glasnik Hilmija Franca, the owner of the company "Mesopromet" Bijelo Polje. He adds that currently they are negotiating with several companies from Germany and Austria, which are interested in placement of the durable and smoked products from the Mesopro-met range.

Glasnik: After the disastrous fire, which destroyed the production plants of the company "Mesopromet" two years ago, the primary goals were to renew the production, enter the markets and return the European approval number. You achieved these goals. Would you please explain whether it was difficult to complete these acti-vities in a short run?

H. Franca: Now when we look back at the last two years, we are also impressed with managing to keep jobs, continuing business

activity after this disastrous fire and that in such a short time we managed to restore production capacities according to the stan-dards required by the European approval number.

As "Meso-promet" is not just a segment, but the main driver of the raw materials value chain, and a lot of independent farmers, employees as well as companies (buyers, suppliers and related companies) depended on our business activities, we were obliged to bring the company to the previous business level, but to be the main driver of the development processes in agriculture and food industry as well.

During this period we did not have time to look back, but we nee-ded to conduct several activities such as:

- Urgent treatment of the animal waste in a safe and environmen-tally-friendly way and clear the field from the construction waste, which was conducted with the support of and monitored by the Food Safety Administration.

Growth in export, turnover, product range and primary production

Hilmija Franca, the owner of the company "Mesopromet" Bijelo Polje

The additional investments in knowledge and infrastructure as well as the natural advantages of our country create conditions for the organic production.

47

Broj 2Februar 2020.

- Creating conditions for keeping jobs as well as human resources. The most important resource of the company and the main factor of growth are employees, who, during the difficult period for the company, have shown loyalty and expressed willingness to work together to overcome all obstacles and problems. The company kept the existing number of employees, who have been working in the leased and temporary plants until the end of the reconstructi-on and rehabilitation of damaged facilities.

- Ensuring continuity in supplying customers was a key factor for company’s survival in the market.

All these activities could not be organized and conducted wi-thout the unselfish commitment of all employees in the company. Thanks to the technologists, engineers as well as all employees in administration, production, the company survived.

Also, most of our business partners have shown solidarity, care and sincere regret during this difficult period. The help is provided through an extension of payment deadline, settling obligations be-fore the currency deadline, approval of special discounts, delivery of free quantity of goods. We owe special gratitude to foreign par-tner companies from the European Union and the region, which provided support in record time and encouragement to go ahead and set an example how the greatest hardships and problems can be overcome with the cooperation. Also, assistance and support of the state and local institutions did not lack.

The Managing Board of the Chamber of Economy of Montenegro at the 11th enlarged extraordinary session, which was held on May 3th, 2018, on the occasion of discussing the support model to the d.o.o. "Mesopromet" Bijelo Bolje, adopted the specific conclusions and guidelines.

In this new situation, of particular importance is the recommen-dation of the Montenegrin Chamber to the Government to amend the Regulation on Encouraging Direct Investments, in a way of introducing compulsory subsidies for keeping the jobs, which exi-stence is threatened due to force majeure or human actions that could not be foreseen or prevented. Creditors’ support was realized through a moratorium on certain loans and reduced interest rates on the existing ones.

Glasnik: A month ago you managed to return the export approval number and soon you will enter the European market. Where do you export to? Product placement of "Mesopromet" is constantly growing, which means that you continually work on improving the quality. Would you please comment this on?

H. Franca: The EU approval number means recognition and provi-des encouragement for the company to keep investing in impro-ving the product quality and safety in order to prove worthy of the consumers’ trust. Currently, the company is exporting its products to the region (Serbia, Bosnia and Herzegovina, North Macedonia and Kosovo), and we hope that soon our products will be available to consumers in the European Union and beyond.

Currently we are negotiating with several companies from Ger-many and Austria, which are interested in placement of the dura-ble and smoked products from the Mesopromet range.

We constantly work on the improvement of technological proces-ses and invest in modernization of production and equipment in order to, in addition to the adopted HACCP, ISO 22000 and HALAL standards, meet conditions and the most demanding standards in

the food production.

This year we record the export growth by 15% in comparison to the previous year.

Glasnik: You completed the production process: you have the cat-tle and chicken farms, slaughter houses, processing capacities etc. You produce organic products, so you started the certification pro-cedure. When do you expect this procedure to be completed?

H. Franca: The completed production chain entails better control of raw material origin and safety, production and distribution of products to the final consumer. We think that our area has all pre-conditions for the organic production and the additional invest-ments in knowledge and infrastructure can provide us with high--quality products in the near future.

Glasnik: What is the annual production volume of Mesopromet? Are you satisfied with the financial results?

H. Franca: The annual production of Mesopromet amounts to 14.000 tons of meat and meat products, out of which the share of domestic raw materials amounts to cca 40%, which we provide through regular and organized purchase and from our and coope-rative farms. The product range includes: fresh consuming meat and meat products: cured meat, smoked, fermented, semi-durable and preserved products. I can say that we are satisfied with the financial results, because we managed to maintain financial stabi-lity and liquidity of the business.

Glasnik: You mentioned subcontractors. You cooperate with 30 of them. Are you satisfied with the cooperation? To what extent do the subcontractors help strengthening the primary production?

H. Franca: The primary production represents the strong support to the production activities of the company and a safe source of the production of raw materials of high-quality beef and chicken.

The cooperative farming project is realized by "Franca Farm", whi-ch together with the thirty subcontractors breed about 3,000 beef cattle i.e. produces more than 1,000 tons of fresh beef annually. In addition to breeding beef cattle, special emphasis is put on produ-cing feed such as corn silage and fodder (about 2,000 tons).

Increasing number of farms for fattening chickens, which an-nually provide 1,800 tons of fresh meat, proves that cooperative farming carries a number of benefits for producers. In this way we give a great contribution to stronger development of primary production, the development of family businesses in rural areas, increasing employment, which will, I hope, directly decrease the migration of young people from the countryside.

Glasnik: It should be mentioned that you purchase the meat sur-pluses on the market, which is very important since it motivates our farmers to be engaged in this business.

H. Franca: Our company has been recognized for many years as a partner and a service to individual farmers, not only when it co-mes to the purchase of market surpluses of livestock, but also of animal feed and dairy products, where they were provided with safe placement and regular payment for all products offered. For farmers safe placement means safety to invest in their farms and increase the cattle fund. Individual farmers provide us with 1,700 tons of fresh meat (beef, veal and lamb) through regular and orga-nized purchase.

48

Broj 2 Februar 2020.

We are trying to encourage individual farmers to register their farms, enlarge properties and increase cattle fund, but also to work on certification, which will greatly facilitate and accelerate the placement of their products on the market.

Glasnik: You purchase the significant quantities of cheese. Within this process you are trying to inform the producers about the stan-dards as well. Would you please comment this on?

H. Franca: The northern part of Montenegro is also known for the tradition of making high-quality cheese, which is very appreciated by domestic consumers and tourists.

In order to facilitate the distribution of homemade cheese to con-sumers a few years ago we started organized purchase of home-made cheese in standard packaging materials from registered far-mers from Bijelo Polje, Berane, Petnjica and Pljevlja. Homemade cheese is distributed to hotels and tourism facilities and through retails "Franca markets".

Glasnik: You say that you would not succeed without state su-pport. Which institutions have provided the support?

H. Franca: The importance of further successful operation of the company as well as how much the help and support mean in this moment was recognized by the public administration as well as the domestic and international financial institutions.

I would mention the support provided by the Ministry of Economy--Development Project Department through the program of encou-raging direct investments in order to open the new and keep the existing jobs. The local administration provided us with incenti-ves through the project business zone.

Our investment projects and development plans have been greatly supported by the Ministry of Agriculture and Rural Development, such as all IPARD support programs as well as funds from agribud-get for co-financing and support to primary production.

We did not lack the support from financial institutions, above all the Investment and Development Fund of Montenegro, which has provided loan support for the realization of investments.

I would also emphasize the support of the Chamber of Economy of Montenegro, which was among the first that stood by and con-stantly provided support to the company. The Chamber also co--financed the drafting of project documents for production plants of our company.

Glasnik: What can you tell us about business results? You mentio-ned that the trade has increased by 10 percent.

H. Franca: The trade growth is only one of the indicators of the bu-siness success. It is the result of the permanent efforts to increase the share on the domestic market and win new ones as well. The Strategy related to business activity dispersion in many sectors has proved to be very successful for our market conditions, sin-ce the service activities such as tourism and hospitality industry provide us with certain incomes. Our business greatly depends on the success of the tourist season, because most of our income is generated during this period. Our goal is to achieve long and su-stainable growth in addition to preserving business stability, sol-vency and liquidity.

Glasnik: What are your future business plans?

H. Franca: In addition to constant investments in expanding and

improving our production capacities as well as expanding the pro-duct range, we plan to focus our investments on other segments of the agriculture product processing, i.e. in building capacities for processing and storing fruit and vegetable. This would largely facilitate the placement for the farmers dealing with this kind of production.

Currently we are implementing the investment project related to improvement of the wastewater treatment system. Our next pro-ject will be the improvement and raising of standards and energy efficiency of cold-storage capacities while achieving the highest environmental standards in this area.

We also plan to invest significant funds in the primary production and build, reconstruct and additionally modernize a cattle fatte-ning farm, with silos for storing animal feed, feed mixing device and other ancillary facilities which meet all standards of animal welfare. In order to improve the cattle fund we will build a farm for breeding heifers.

Glasnik: Are the conditions for doing business, such as the one you are engaged in, good?

H. Franca: In order to make a high-quality product it is necessary to develop industry which will be the link between the primary production, consumers and tourism. This is the only way for the farms to have safe placement of their products, for consumers to get high-quality and highly controlled homemade product, while thanks to these products tourism will enrich the offer and make it unique.

There are no ideal business conditions anywhere, but it is challen-ging to exploit the existing and create new business opportunities.

I especially emphasize the importance of domestic production and promotion of buying homemade products, since thus we con-tribute to strengthening domestic economy, preserving jobs and better standard of employees.

We need to keep working on promotion of business environment and introduce a number of incentives to stimulate export and in-vestments in underdeveloped municipalities, then provide signifi-cant reliefs on salaries of employees in the production companies. Also lower prices of energy would significantly contribute to faster growth and development of the production sector. In my opinion, we are the drivers of the northern region development and we will keep following this trend.

It is well known that during the difficult, thankfully past period, in times of economic crisis, through the business relationship, we provided unselfish support to those in need and perhaps it was crucial for the survival of the business.

Corporate social responsibility, regular obligation settlement and readiness to be the first to provide support to those in need have been the main focus of the company for nearly three decades.

Glasnik: Is there anything you would like to mention which has not been covered by our questions but you think is important for our discussion?

H. Franca: There are a few jobs which require only the capability. Loyalty, honesty, enthusiasm, ideas and team work are needed as well. As a result of all this, we managed to renew the production capacities in a short run and raise the level of our business activi-ties, which would not be possible without the support of my family.

49

Broj 2Februar 2020.

50

Broj 2 Februar 2020.

Program ekonomskih reformi za Crnu Goru 2020-2022.

Bojana Bošković, generalna direktorica Direktorata za finansijski sistem i unapređenje poslovnog ambijenta u Ministarstvu finansija

Crna Gora, kao država kandidat za prijem u EU, u pretpri-stupnom periodu priprema Program ekonomskih reformi (PER). Dokument se izrađuje u okviru dijaloga o ekonom-

skom upravljanju sa Evropskom komisijom. Služi kao osnova Evropskoj komisiji da ocijeni ekonomske politike i reforme koje zemlja sprovodi. Srednjoročnog je karaktera, obuhvata period od tri godine i strukturiran je u tri ključna poglavlja: makroekonomski okvir, fiskalni okvir i strukturne reforme.

Proces je organizovan tako da Evropska komisija svake godine u junu šalje poziv Crnoj Gori da pripremi dokument koji obuhvha-ta naredni trogodišnji period. Evropska komisija postavlja jasne smjernice kako dokument treba da izgleda u pogledu njegove for-me i sadržaja.

U prethodnom šestogodišnjem periodu pripreme dokmenta, Crnu Goru je karakterisalo da je pravila kontinuiran progres bilo u for-malnom ili suštinskom smislu. Očekivanje od ovogodišnjeg izda-nja dokumenta, bilo da se postigne veća transparentnost u proce-su pripreme, što je podrazumijevalo da se sve potencijalne strane konsultuju na početku procesa pripreme, a ne samo na kraju, kada se sprovede postupak javne rasprave. Navedeno znači da se od Crne Gore očekuje da sprovede široki javni dijalog povodom izra-de dokumenta i formulisanja politika, čime dokument ne postaje samo "vlasništvo" Vlade, nego svih zainteresovanih segmenata društva.

Ovim povodom je prije i u toku izade dokumenta održano nekoli-ko sastanaka sa predstavnicima privatnog sektora, NVO-a, lokalne zajednice i ostalih zainteresovanih stejkholdera. Svoj doprinos sa-držini dokumenta dali su: Privredna komora Crne Gore, Unija po-slodavaca, Saveza sindikata Crne Gore, Savjet stranih investitora Crne Gore, opštine Mojkovac i Bijelo Polje. Najveći dio komentara i sugestija je uvažen i učinjen dijelom mjere/reforme, što je detaljno predstavljeno u Aneksu 3 dokumenta.

Posebno treba istaći doprinos Privredne komore Crne Gore izradi dokumenta, kroz davanje konkretnih sugestija, a koje su se odno-sile na: potrebu donošenja Zakona o radu, smanjenje troškova rada, razvoj kvalifikacija i obrazovnih programa u skladu sa potrebama tržišta rada i realizacija praktičnog obrazovanja kod poslodavca. Zatim, povezivanje turizma i poljoprivrede kroz inkorporiranje tra-dicionalnih domaćih proizvoda u savremenu turističku ponudu,

sa ciljem povećanja nivoa kvaliteta i konkurentnosti turističke po-nude Crne Gore i ostvarenje cjelogodišnje turističke sezone, kroz kreiranje zajedničkog turističkog proizvoda. Privredna komora je sugerisala i važnost implementacije mjera za olakšanje trgovine u skladu sa STO Sporazumom o trgovinskim olakšicama i CEFTA Dodatnim protokolom 5.

Treba napomenuti da su sve navedene sugestije uvažene i pre-poznate odgovarajućim mjerama u okviru dijela o strukturnim reformama. Navedeno ukazuje da postoji široki konsenzus Vlade i privatnog sektora o ekonomskim politikama i pravcima razvoja crnogorske ekonomije.

Strateški razvojni cilj Crne Gore definisan u Programu ekonom-skih reformi je održiv i inkluzivan ekonomski rast koji će dopri-nijeti smanjenju razvojnog jaza zemlje u odnosu na prosjek EU i povećanju kvaliteta života svih njenih građana.

Poglavlja o makroekonomskom i fiskalnom okviru sadrže pregled ostvarenja ključnih makroekonomskih i fiskalnih pokazatelja u 2019. godini sa projekcijama za trogodinji period do 2022. godine.

Poglavlje o strukturnim reformama, u skladu sa smjernicama EK, sublimirano je u osam ključnih oblasti: reforma tržišta energije i transporta; sektorski razvoj; poslovni ambijent i borba protiv sive ekonomije; istraživanje, razvoj i inovacije i digitalna ekonomija; tr-govinske reforme; obrazovanje i vještine; zaposlenost i tržište rada; socijalna inkluzija, smanjenje siromaštva i jednake mogućnosti.

Za privrednike je od posebnog značaja dio reformni koje su formu-lisane u okviru oblasti o poslovnom ambijentu i sivoj ekonomiji. U okviru ove oblasti predvidjene su reforme koje se odnose na im-plementaciju zakonskog okvira za javne nabavke i javno privatno partnerstvo, uvođenje elektronskog sistema javnih nabavki, zatim mjere na suzbijanju sive ekonomije prije svega kroz reformu sis-tema poreske administracije, te mjere koje se tiču unaprijeđenja podrške sektoru mikro, malih i srednjih preduzeća.

Dokument je 31. januara 2020. godine, upućen Evropskoj komisiji, a u aprilu se očekuje njegova ocjena.

Vjerujemo da će dokument biti koristan izvor podataka i informa-cija privrednicima, prilikom donošenja njihovih poslovnih odluka i strategija, te da ćemo u sljedećoj iteraciji njegove izrade imati još zastupljenije učešće privrede kroz sugestije i komentare.

51

Broj 2Februar 2020.

Strateški razvojni cilj naše zemlje, definisan u ovom programu, je održiv i inkluzivan ekonomski rast koji će doprinijeti smanjenju razvojnog jaza zemlje u odnosu na prosjek EU i povećanju kvaliteta života svih njenih građana.

52

Broj 2 Februar 2020.

Nastaviće da motivišu preduzeća na nove uspjehe

Projekat "100 najvećih u Crnoj Gori"

Projekat "100 najvećih u Crnoj Gori" i u trećoj godini nastaviće sa isticanjem pozitivnih primjera poslovne prakse u Crnoj Gori u cilju motivisanja privrednih subjekata na urednije fi-

nansijsko izvještavanje.

To je saopšteno na pres konferenciji povodom početka projekta "100 najvećih u Crnoj Gori 2020" koji se ove godine održava treći put, a koji je inicirala kompanija BI Consulting, vodeća agencija u oblasti pružanja poslovnih i bonitetnih informacija u Crnoj Gori u

partnerstvu sa Ministarstvom finansija i Ministarstvom ekonomi-je, uz podršku Privredne komore Crne Gore i pod pokroviteljstvom Podgoričke banke i Crnogorske komercijalne banke, članica OTP grupe.

Osnivač BI Consultinga, provajdera poslovnih informacija Ratko Nikolić, kazao je da objave rasta u trećem i dostupnih indikatora za četvrti, jasno govore je da će ova stopa rasta biti premašena.

53

Broj 2Februar 2020.

Ministarstvo ekonomije za 2020. godinu kreiralo dvije nove programske linije za unapređenje digitalizacije i internacionalizaciju MMSP.

zili i na naplatu budžetskih prihoda, pa je ostvaren planirani deficit od 2,98 odsto BDP, čime se nastavlja tendencija smanjenja deficita, što dodatno učvršćuje makroekonomsku stabilnost", objasnio je Nemanja Katnić, državni sekretar u Ministarstvu finansija.

On je ukazao da su pozitivni efekti vidljivi i na tržištu rada, pri čemu je stopa nezaposlenosti u Crnoj Gori trenutno na, kako je re-kao, istorijskom minimumu, dok je stopa aktivnosti na svom ma-ksimumu, uz značajan rast zaposlenosti.

Generalni direktor Direktorata za investicije, razvoj malih i sre-dnjih preduzeća i upravljanje EU fondovima u Ministarstvu eko-nomije Radosav Babić, kazao je da će Ministarstvo ekonomije na-staviti da implementira Program za unapređenje konkurentnosti privrede koji iz godine u godinu bilježi značajne i vidljive rezultate.

"Sadržaji programa i njegovih programskih linija kreirani su i rea-lizovani u skladu sa zahtjevima crnogorske ekonomije. Godina iza nas bilježi pozitivan trend i rast interesovanja za sve programske linije, a to za posljedicu ima veliki broj podržanih mikro, malih i srednjih preduzeća", rekao je Babić.

On je naveo da je ukupan broj podržanih preduzeća u prošloj godi-ni iznosio 307, dok je u 2018. godini podržano 103 preduzeća, što je uvećanje za 204 odsto, stoga je i iznos odobrenih subvencija, kako je pojasnio, bio veći za 136 odsto.

"Za 2020. godinu, pored postojećih, kreirali smo i dvije nove pro-gramske linije: Programsku liniju za unapređenje digitalizacije i Programsku liniju za internacionalizaciju MMSP. Ukupno opredi-jeljena budžetska sredstva za realizaciju Programa za unapređe-nje konkurentnosti privrede za 2020. godinu iznose 2,030 miliona eura", naveo je Babić.

On je istakao da su kompanije koje su dobitnici priznanja "100 naj-većih" u 2019. godini, u značajnom broju, bili korisnici program-skih linija.

"Očekujemo da će se i u narednom periodu nastaviti ovakav po-zitivan trend, da ćemo ubuduće imati uspješnu i produktivnu sa-radnju koja će pozitivno uticati na rast naše ekonomije, otvaranje novih radnih mjesta i unapređenje izvoznog potencijala, kao i stvaranja preduslova za bolji život naših građana", rekao je Babić.

Zamjenik glavnog izvršnog direktora i izvršni direktor za komer-cijalne poslove, Podgoričke banke, Samo Jovićević, kazao je da mu je izuzetno zadovoljstvo što je Podgorička banka i ove godine, po treći put, pokrovitelj projekta "100 najvećih" u Crnoj Gori.

"Posebno je zadovoljstvo što smo ove godine partner u ovom pro-jektu zajedno sa Crnogorskom komercijalnom bankom. Naše dvi-je banke oduvijek su posvećene unapređenju pozitivne poslovne klime, stvaranju čvrstih veza sa svojim klijentima, kao i jačanju preduslova da crnogorske kompanije ostvaruju sve bolje rezultate u budućnosti, za dobrobit ne samo vlasnika i njihovih zaposlenih već i naše ekonomije u cjelini", rekao je Jovićević.

Uvjeren je, kako je istakao, da će i ove godine među nosiocima pečata "100 najvećih" biti veliki broj klijenata Podgoričke banke i Crnogorske komercijalne banke.

"Drago mi je što ćemo učestvovati u njihovom uspjehu. Ovom pri-likom želio bih da zahvalim i organizatorima, jer su tokom pre-thodne tri godine uspjeli da promovišu zdravi crnogorski biznis i zaista zavidne rezultate koje ostvaruju naši privrednici", poručio je Jovićević.

Prošlu godinu, kako je dodao, karakterišu isti pokretači rasta kao i prethodne 2017. i 2018.

"Iako rast bilježe svi sektori osim industrija, i ove godine je domi-nantan podsticaj bio u sektoru turizma koji je nastavio da bilježi treću godinu sa rekordnim nivoima u indikatorima dolazaka noće-nja i prihoda. Imajući u vidu snažan investicioni ciklus rast je i ove godine zabilježio sektor građevinarstva. Ovo je bila još jedna uspješna godina, jer su se pozitivni efekti ekonomskog rasta odra-

54

Broj 2 Februar 2020.

Regionvijesti

Srbija: Privredni rast iznad očekivanja

Prošla godina je u ekonomskom smislu bila veoma uspješna za Srbiju, s obzirom na to da je privredni rast, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, iznosio 4,2 odsto. Javni dug je pod kontrolom i na nivou ispod 50 odsto, a budžet je već četvr-tu godinu u suficitu. Srbija je imala rekor-dan priliv stranih direktnih investicija od 3,8 milijardi eura. To su rezultati s kojima je Ministarstvo finansija, na čelu sa Sinišom Malim, dočekalo delegaciju Međunarodnog monetarnog fonda, koju predvodi Jan Kes Martejn.

Jan Kes Martejn je istakao da je privredni rast u prošloj godini veći nego što je MMF očekivao i projektovao, te da se nada da će se rast privrede nastaviti i 2020. Kada je riječ o zapošljavanju u javnom sekto-ru, na sastanku je rečeno da se o toj temi trenutno razgovara sa Svjetskom bankom, koja predstavnicima Vlade i nadležnih mi-nistarstava pruža podršku, te da će se na tome raditi i dalje, pišu Novosti.

Na sastanku je jedna od tema bila i refor-ma plata u javnom sektoru, kao i usvajanje uredbe o koeficijentima, a rečeno je da se novi predlog matrice očekuje u maju.

Komercijalna banka prodata slovenačkom NLB

Komercijalna banka, najveća srpska dr-žavna banka, prodata je slovenačkoj Novoj ljubljanskoj banci (NLB) za oko 450 miliona eura, pišu "Novosti".

Ni rekordna 2019. godina tokom koje je Komercijalna banka zaradila 75,3 miliona eura nije bila dovoljna da se donosioci od-

otvaranjem novih tržišta za brendove kao što su Tops, Maza i Petit.

Promovisali Put balkanskih spomenika i regionalne turističke rute

Savjet za regionalnu saradnu (RCC) promo-visao je na međunarodnom sajmu turizma u Beogradu Put Balkanskih spomenika i re-gionalne turističke rute.

Vođa projektnog tima za razvoj i promociju turizma pri RCC-u, Snježana Derviškadić, kazala je da joj je drago što su međunaro-dni sajam turizma u Beogradu iskoristili da zvanično oblilježe pokretanje nove za-jedničke regionalne rute kulturološkog tu-rizma pod nazivom Put Balkanskih spome-nika.

- Put Balkanskih spomenika nastoji oživje-ti umjetnost, dizajn i arhitekturu spomeni-ka posvećenih Drugom svjetskom ratu na-stalih širom Zapadnog Balkana u periodu između 1950-ih i 1990-ih godina i ponuditi novi turistički proizvod kako stranim, tako i turistima iz regiona koji su u potrazi za jedinstvenim kulturološkim doživljajem - kazala je Derviškadić.

Međunarodni sajam turizma, kako je sa-opšteno iz RCC-a, najveći je sajam te vrste u jugoistočnoj Evropi na kojem se okuplja oko 900 izlagača iz 50 država kao i 65 hi-ljada posjetilaca od kojih je oko 12 hiljada predstavnika firmi i hiljadu predstavnika medija.

Osim pokretanja rute Put Balkanskih spo-menika na međunarodnom sajmu turizma, RCC je ovih dana i domaćin štanda Zapa-dni Balkan – Powered by RCC, na kojem desetak operatera iz regiona promoviše i prodaje svoje najbolje ture kulturološkog i avanturističkog turizma koje obuhvataju različite djelove Balkana, od Bosne i Her-cegovine (BiH), preko Crne Gre i Srbije do Sjeverne Makedonije, Kosova i Albanije.

- Promociju Zapadnog Balkana na među-narodnom sajmu turizma omogućio je projekat razvoja i promocije turizma koji sprovodi RCC, a finansira Evropska unija (EU), a koji radi na razvoju i promociji no-

luka predomisle, pišu "Novosti".

Tako će Slovencima pripasti finansijska institucija koja pokriva skoro 11 odsto do-maćeg tržišta.

Ponuda NLB bila je 450 miliona eura ili ne-što manje od šest lanjskih zarada Komerci-jalne banke. List navodi kako nema potvrde da je to i konačna cijena.

Ipak, ta ponuda omogućila je Slovencima da preteknu druga dva ponuđača - Rajfaj-zen i AIK. "Novostima" je potvrđeno da je pregovarački proces završen i da se očeku-je potpisivanje ugovora.

Naša najveća državna banka, osim u ma-tičnoj državi radi i na teritoriji Crne Gore i Bosne i Hercegovine. Osim u Republici Srp-skoj, gdje se pozicionirala kao šesta banka, nedavno je otvorila i ekspozituru u Drvaru. Zaposlila je četvoro ljudi i otvorila račune za svih 100 radnika u tamošnjoj novootvo-renoj fabrici "Jumko", pišu "Novosti".

Da bi stekla većinsku kontrolu, država je manjinskim akcionarima tokom 2019. go-dine isplatila nešto više od 260 miliona eura za 41,47 procenata vlasništva, tako da će od ove transakcije, ako se završi po početnoj cijeni, ostati oko 190 miliona eura.

Na tržište BiH vraća se legendarni Kremipan

Uspješna domaća kompanija AC Food, na-kon već sad hit proizvoda Maza, na tržište je lansirala čokoladicu Kremipan. Ovo je još jedan obnovljeni brend nekadašnjeg Agrokomerca, a u AC Foodu kažu da je Kre-mipan najbolja čokoladica ikad proizvede-na u BiH.

Novostima iz kompanije pohvalili su se na društvenim mrežama, kazavši kako nakon Maze još jedan vrhunski proizvod iz kom-panije AC Food kreće u prodaju.

- Na projektu smo radili oko 20 mjeseci. Kremipan - slatki hit iz vremena bivše Ju-goslavije 80-tih godina. Kremipan je bio je-dan od top 3 čokoladna proizvoda u bivšoj Jugoslaviji. Sada u fantastičnom poboljša-nom izdanju sa punjenjem Maza i Noiset-te. Ovo je sada vrhunski domaći proizvod i najbolja čokoladica ikad proizvedena u BiH - kažu iz AC Fooda.

Za AC Food prošla godina bila je izuzetno uspješna jer su zabilježili rekordne rezul-tate izvoza sa porastom od 26% u odnosu na prošlu 2018. godinu. Nastavljen trend povećanja izvoza koji je dodatno pojačan s

55

Broj 2Februar 2020.

vih zajedničkih regionalnih ruta i proizvo-da kulturološkog i avanturističkog turizma, te na povećanju prihoda od turizma i zapo-šljavanja u ovom sektoru - zaključuje se u saopštenju, Mina bussines.

Izvoz IT usluga 1,42 milijarde eura

Izvoz IT usluga iz Srbije dostigao je prošle godine 1,422 milijardi eura, što predstavlja rast od čak 25 odsto u odnosu na 2018. go-dinu, saopštila je Narodna banka te zemlje.

Na konferenciji za novinare na kojoj je predstavljen izveštaj NBS o inflaciji, za-mjenik generalnog direktora Sektora za ekonomska istraživanja i statistiku Milan Trajković rekao je da je ukupan izvoz uslu-ga, među kojima je su i IT usluge, u 2019. dostigao sedam milijardi eura i da to pred-stavlja povećanje za 15 odsto.

Trajković kaže da je rast izvoza roba i uslu-ga u 2019. iznosio 10,5 odsto i da je dostigao nivo od 23,4 milijarde eura, prenosi Tanjug.

Naveo je da prošlogodišnji izvoz uopšte nije usporio, nego da je, naprotiv, ubrzao rast u odnosu na 2018. godinu.

Bosna i Hercegovina na "sivoj listi" poreskih oaza Evropske unije

Ministri finansija Evropske unije doda-li su Bosnu i Hercegovinu na "sivu listu" država na kojoj se nalaze one zemlje koje su obećale kako će ispraviti svoje poreske politike kako bi izbjegle "crnu listu", navodi list Politico.

Pored Bosne i Hercegovine, na ovoj listi su i države kao što su Angvila, Australija, Bo-cvana, Esvatini (bivši Svazilend), Jordan, Maldivi, Mongolija, Maroko, Namibija, San-ta Lucija, Tajland te Turska.

Kada je riječ o Turskoj, evropski ministri su joj dali dodatno vrijeme za prilagođavanje regulative i izbjegavanje "crne liste" pore-skih oaza.

Na ovu listu su dodani Panama, Sejšeli, Kaj-manski otoci i Palau, prenosi Tanjug, pozi-vajući se na Reuters.

"Crna lista", koja je napravljena 2017. godi-ne, nakon otkrivanja široko rasprostranje-nog sistema utaje i izbjegavanja poreza koji koriste strane firme i bogati pojedinci kako bi smanjili svoje poreske obaveze, sada obuhvata 12 jurisdikcija.

Na listi se nalaze još: Fidži, Oman, Samoa, Trinidad i Tobago, Republika Vanuatu i tri

američke teritorije – Američka Samoa, Guam i Djevičanska ostrva

Akcelerator za konkurentnost i inovacije na zapadnom Balkanu

Platforma za saradnju privatnog i javnog sektora ili stručno "Akcelerator za konku-rentnost i inovacije na Zapadnom Balkanu", predstavljen je u Tirani predstavnicima ze-malja Zapadnog Balkana. Od ove platforme se očekuje da doprinese povezivanju regi-ona i obezbjeđivanju ekonomskog rasta. Međutim prilikom njenog predstavljanja premijer Albanije Edi Rama je rekao da je komunikacija važna i za evropske integra-cije i što bolje komuniciramo Evropa će nas više poštovati.

U Tirani je Predstavljen Akcelerator za konkurentnost i inovacije na zapadnom Balkanu. Šta je zapravo akcelerator?

- Nije nešto materijalno, radi se o nizu ideja, novih alata i instrumenata koji će omogućiti da se prevaziđu razlike regiona i drugih evropskih zemalja. Od ove platfor-me se očekuje da doprinese povezivanju ali i obezbjeđivanju ekonomskog rasta ali i drugih zemalja svijeta po pitanju inovacija i konkurentnosti - kazala je Majlinda Bregu generalna sekretarka RCC .

- Cilj akceleratora je da se osnaži konku-rentnost ali i da se spriječi odliv mozgova - dodala je Martina Larkin iz Svjetskog eko-nomskog foruma.

I ovo je trenutak koji i one najmanje zainte-resopovane za priču o akceleratorima zain-teresuje. Nije on izmišljen u Tirani. Sprovo-di ovakvu saradnju odavno i sirom svijeta Svjetski ekonomski forum. Sada u saradnji sa Savjetom za regionalnu saradnju imaju namjeru da ova priča zaživi na Zapadnom Balkanu. Ne samo razimijevanje već i na podršku su u startu dobili od predsjednika Vlade Albanije.

- Uprkos duhovima prošlosti koji se po-javljuju u obliku političara mi treba da se okrenemo budućnosti. Ne moramo da se slažemo oko istih stvari ali moramo da naučimo s razlikama da živimo. Došao je trenutak da slavimo promjenu - kazao je predsjednik Vlade Albanije Edi Rama.

Za ovaj projekat zainteresovane su sve zemlje Zapadnog Balkana. Na sastanku u Tirani formirana je liderska grupa koja će biti nosilac projekta, a u njoj je u ime Crne Gore ministarka nauke Sanja Damjanović dok privatni sektor predstavlja kompanija

Amplituda.

- Crna Gora u ovom trenutku radi izmjene zakonske regulative kako bi kreirala bolji ambijent za bavljenje inovacijama. Kroz ove nove instrumente omogućiće se krei-ranje posebog implementacionog tijela za Strategiju pametne specijalizacije odnosno Fonda za inovacije kao institucije koja će na fokusiran način ivestirati i ulagati u mala i srednja preduzeća koja imaju poten-cijal za brz razvoj i za uvođenje inovacija u svom poslovanju - kazao je Saša Ivanović, državni sekretar za inovacije.

Inovacije se brže šire na ujedinjenom trži-štu i donose veću konkurentnost na global-noj sceni. Zato je ovo regionalna priča koja bi mogla još nesto da donese.

- Evropska integracija zasnovana je na zaslugama svake zemlje. Međutim, EU će gledati i kako mi funkcionišemo jedni s drugima, da li imamo kapaciteta da uspje-šno komuniciramo. Ako u tome uspijemo, EU će nas više poštovati i biće otvorenija da nas prigrli - dodao je Rama.

Izgleda da je došao i trenutak da se okrene nova stranica i za to su okupljeni iskazali spremnost, RTCG.

Krompir se manje sije

Statistika kaže da se godišnje površine umanjuju od dva do osam odsto premda se potrošnja ne mijenja: godišnje se po sta-novniku pojede oko 100 kilograma krompi-ra.

Prošle godine krompir se sijao na oko 28.000 hektara i dobili smo oko pola mili-ona tona, dok je prije dvije i po decenije u Srbiji pod krompirom bilo čak 110.000 hek-tara. U prosjeku se na hektaru može do-biti od 20, pa do čak 80 tona, u zavisnosti od toga kakvi su godina, kvalitet semena i agrotehnika, s tim što to povrće zahteva navodnjavanje, pa se u sjetvu ne vrijedi upuštati ukoliko površine nisu pod zaliv-nim sistemima.

Povrtari ove zime očekuju solidnu zara-du. Prošla godina bila je dobra, i trenutna cijena na veliko im odgovara, kreće se od 34 do 38 dinara kilogram, dok je na pijaca-ma kilogram krompira od 65 do 70 dinara, a u velikim marketima deset do 15 dinara jeftiniji.

Predsjednik Udruženja povrtara Vojvodi-ne prof. dr Žarko Ilin kaže da povrtare od krompira odvraćaju skupa proizvodnja i nedostatak državnih podsticaja.

56

Broj 2 Februar 2020.

Kvalitet i dizajn namještaja viza za izlazak na inostrana tržišta

Suad Ećo, generalni direktor firme Ećo Company

Firma Ećo Company i njihov brend "Inside" bosanskoher-cegovački su lider u proizvodnji dizajniranog namještaja i opremanja enterijera. Upravo je to bio jedan od povoda za

intervju za časopis Glasnik sa generalnim direktorom ove kompa-nije Suadom Ećom.

Ećo je za naš časopis govorio o ambicioznim planovima ovog pre-duzeća, zatim o formuli uspješnog poslovanja, a osvrnuo se i na značaj drvoprerade na području Balkana.

Glasnik: Za proteklih skoro dvije decenije Ećo Company i brend Inside su ostvarili značajne rezultate u proizvodnji dizajniranog namještaja i opremanju enterijera. Predstavite kratko razvojni put Vaše kompanije?

S. Ećo: Firma je osnovana 2002. godine prvenstveno kao trgovačko preduzeće, a već 2006. godine smo pokrenuli vlastite proizvodne pogone. Na samom početku, jasna nam je bila vizija, odnosno ka-kvo preduzeće želimo graditi. Investirali smo u tehnologiju i oku-pili najbolje stručnjake iz industrije namještaja. Pokrenuli smo i vlastiti brend "Inside" koji je u samom početku zabilježio uspjeh na internacionalnom tržištu.

U proteklih 18 godina postojanja firme imali smo stalna ulaganja ne samo u nove tehnologije, već i u kadrove. Osim savremenih pro-

izvodnih pogona, imamo i vlastiti dizajn studio sa šest iskusnih arhitekata i dizajnera enterijera. Sve nam je to omogućilo da rea-liziramo i one nejzahtjevnije projekte opremanja enterijera širom evropskog kontinenta.

Najveća prednost naše firme jeste da klijenti na jednom mjestu mogu dobiti kompletnu uslugu opremanja enterijera. To se prven-stveno bazira na izradi 2D i 3D idejnih projektnih rješenja, odno-sno vizualnom prikazu prostora. Po odobrenju projekta od strane klijenta, slijedi proizvodnja namještaja u Inside fabrici namještaja koji se isporučuje zajedno sa pratećom opremom potrebnom za moderan i funkcionalan dom ili poslovni prostor.

Glasnik: Šta je formula uspješnog poslovanja?

S. Ećo: Fokusirati se na šanse i prilike, pratiti trendove, konstantno ulagati u uposlenike i proizvodne pogone, kao i raditi na brendin-gu, inovacijama i novim proizvodima. Sve to garantuje poslovni uspjeh.

Moram istaći da smo tokom protekle skoro dvije decenije poslo-vanja investirali milionske iznose i to nam se isplatilo. Zahtijevi tržišta su sve veći i to je razumljivo. Također, često se mijenjaju tehnologije i trendovi, a uspješna firma sve to uvijek mora pratiti.

Glasnik: Kvalitet proizvoda, modernizacija proizvodnje i praćenje

57

Broj 2Februar 2020.

S. Ećo: Naša proizvodnja je fokusirana na korištenju savremenih automatizovanih mašina kojima upravlja stručno osoblje. Pored toga svakako da postoji velika potreba za ručnom izradom i dora-dom pojedinih proizvoda, posebno u Odjelu za proizvodnju tapaci-ranog namještaja, gdje se radi na krojenju, šivenju i tapaciranju. Tu itekako dolazi do izražaja ručna izrada i majstorski rad. Ponosni smo na naše radnike koji imaju 30 godina iskustva u ovom zanatu. To je ono što daje dodatnu vrijednost našim proizvodima.

Glasnik: Kakvi su Vaši poslovni planovi?

S. Ećo: U ovoj godini planiramo jedan, tako reći, generacijski proje-kat. Naime, krenuli smo u izgradnju najvećeg izložbeno-prodajnog salona namještaja u regiji, na 5000 kvadratnih metara. Bit će to savremeno dizajnirani prostor na kojem ćemo tržištu moći pred-staviti sve naše proizvode i mogućnosti.

Također, radimo na izradi novih dizajnerskih linija i za početkom ove sezone već imamo puno noviteta.

Želimo da nastavimo sa rastom i razvojem i stoga smo veliku ener-giju usmjerili ka izvozu. Visokokvalitetni dizajnirani namještaj je sve traženiji na balkanskom i evropskom tržištu i potencijal je za-ista ogroman.

Mogu bez pretjerivanja reći da je za našu kompaniju samo nebo granica, zato što imamo vlastiti dizajn studio, vrhunske stručnjake i savremenu fabriku namještaja.

Glasnik: Nedavno su predstavnici Vaše kompanije boravili u Pri-vrednoj komori Crne Gore, prezentovali ponudu "Ećo Company" i iskazali zainteresovanost za crnogorsko tržište. Šta možete reći o tome?

S. Ećo: Bilo nam je zadovoljstvo učestvovati na Poslovnom forumu privrednika drvoprerađivačkog sektora i opremanja objekata iz BiH i Crne Gore koji je održan u Podgorici.

Učesnicima foruma smo predstavili brojne projekte opremanja poslovnih i privatnih enterijera koje su izveli Inside dizajn studio i fabrika namještaja, odnosno firma Ećo Company. Riječ je o opre-manju poslovnih objekata za klijente kao što su Marriott hoteli, Addiko banka, Gradska uprava Grada Sarajeva i brojni drugi. Ta-kođer, predstavljeni su i ekskluzivni privatni enterijeri.

Naša kompanije je prisutna u Crnoj Gori u segmentu opremanja privatnih rezidencija i apartmana, a očekujemo da ćemo u nare-dnom periodu realizirati još više projekata u odnosu na raniji pe-riod, tim prije što smo tokom trajanja foruma ostvarili značajne poslovne kontakte.

Glasnik: Što kažete o drvopreradi u zemljama Balkana? Koje su to prioritetne aktivnosti koje je potrebno realizovati kako bi ova, svo-jevremeno, uzorna industrija vratila "stari sjaj". Tada su se šume čuvale i održavale, a istovremeno je itekako bila razvijena prerađi-vačka industrija.

S. Ećo: Drvna industrija Balkana definitivno ima perspektivu. Prije svega, proizvodnja se može bazirati na vlastitoj sirovini, uz razvoj stručnog kadra. To je ono što je prijeko potrebno za razvoj te in-dustrije. Firme trebaju raditi na dizajnu i inovacijama, predstaviti svoju kulturu, a ne kopirati druge. Za veća tržišta kao što su zemlje Gulfa, balkanske firme bi mogle zajednički nastupati kao konzor-cij. Veliki potencijal postoji i u razmjeni iskustava i zajedničkom osposobljavanju kadra.

savremenih trendova u ovoj djelatnosti omogućili su Vam da iza-đete i na inostrana tržišta. Koliki je godišnji izvoz Vaših proizvoda?

S. Ećo: Naša proizvodnja konstantno raste a samim tim i izvoz. Ge-neralna politika firme je da budemo izvozno orjentirani i cilj nam je da se u tom pogledu značajnije pozicioniramo na tržištu.

Trenutno izvozimo oko 50 posto naših proizvoda. Kompletna pro-izvodnja je bazirana na godišnjem planu. Proizvodnju planiramo tako da se uvijek zadovolji visok kvalitet proizvoda te da se ispo-štuje vremenski rok isporuke.

Za potrebe izvoza smo tokom 2019. godine lansirali i novu onli-ne platformu – Opremanje na daljinu. Riječ je o projektovanju i uređenju enterijera u inostranstvu uz stručne savjete arhitekata i dizajnera enterijera kroz online komunikaciju. Na ovaj način je pojednostavljena komunikacija sa klijentima, uz profesionalan pristup svakom projektu.

Želio bih još navesti da smo u prošloj godini dominantno izvozili u evropske zemlje kao što su Austrija, Njemačka, Norveška, Švicar-ska, Crna Gora, Hrvatska i druge zemlje regiona.

Glasnik: Interesantno je da ručna izrada proizvoda ima udio u Va-šoj proizvodnji. To je, čini se, rijetkost, ali itekako povećava kvalitet proizvoda. Vaš komentar.

Protekle skoro dvije decenije poslovanja investirali su u proizodnju milionske iznose i to se isplatilo Sada izvoze oko 50 odsto proizvoda.

58

Broj 2 Februar 2020.

Furniture quality and design as an export visa to the foreign markets

Suad Ećo, General Director of Ećo Company

ECO Company with its brand "Inside" is the Bosnian leader in the production of custom-made furniture and interior de-sign. On this occasion we interviewed the Director General

of Ećo Company Suad Ećo.

For our magazine he spoke about the ambitious plans of the com-pany, then the formula of a successful business and commented on the importance of wood processing in the Balkans.

Glasnik: Over the past nearly two decades Ećo Company and brand Inside achieved significant results in the production of the

Over the past nearly two decades of business they invested millions in the production and it paid off. The company is now exporting about 50 percent of its products, investing in personnel, technology, innovation and new products.

59

Broj 2Februar 2020.

custom-made furniture and interior design. Could you please brie-fly present the development path of your company?

S. Ećo: The company was established in 2002 primarily as a com-mercial enterprise, and in 2006 we started our own production. In the beginning the vision was clear, we knew what kind of the company we wanted to develop. We invested in the technology and brought together the best experts from the furniture industry. We created our own brand "Inside", which achieved success in the international market in the very beginning.

Over the last 18 years of the company existence, we have been in-vesting not only in the new technology but in the personnel as well. In addition to the modern production facilities, we have our own design studio with six experts and interior designers. All the-se aspects have given us the opportunity to implement the most challenging projects related to the interior design throughout Eu-rope.

The company’s greatest advantage lies in offering the complete service of interior design in one place. This is primarily based on the development of 2D and 3D conceptual design solutions. After a client approves the project, the furniture is produced in the Inside factory, which is delivered with accompanying equipment for mo-dern and functional home or business premises.

Glasnik: What is the formula of the successful business?

S. Ećo: Focusing on the opportunities and chances, following tren-ds, constant investment in personnel and production plants, wor-king on the branding, innovations and new products guarantee business success.

I have to point out that during almost last two decades we invested millions and it paid off. The market is becoming more and more demanding and it makes sense. Also, technologies and trends often change, which must be followed by a successful company.

Glasnik: Product quality, production modernization and following modern trends in this industry have created an opportunity to en-ter the international markets. What is the annual export volume of the company?

S. Ećo: Our production has been constantly growing as well as the export. The general company policy is to be export-oriented and in this regard we are aimed to strengthen our position on the market.

We are currently exporting cca 50 percent of our products. The whole production is based on our annual plan. Our production plan entails satisfying high product quality and the delivery deadlines.

During 2019 we also launched a new online platform – "distance furnishing" for the needs of export i.e. a project development and interiors design abroad and expert advice of architects and desi-gners via the online communication. In this way the communica-tion with the clients has been simplified and each approach to the project is highly professional. I would like to point out that during the last year we dominantly exported to European countries such as Austria, Germany, Norway, Switzerland, Montenegro, Croatia and other countries of the region.

Glasnik: It is interesting that the handmade production has a do-minant share in your production. Even though it seems as a rarity, it certainly increases the product quality. Would you please com-ment this on?

S. Ećo: Our production is focused on the use of modern automated machines, managed by professional staff. In addition, there is cer-tainly a great need for hand-made production and processing of certain products, especially in the Department for the production of upholstered furniture, engaged in tailoring, sewing and uphol-stering, where handmade and artisanal works are manifested. We are proud of our employees who have 30 years of experience in this craft. This is what gives added value to our products.

Glasnik: What are the business plans of your company?

S. Ećo: During this year we plan another capital project. In fact, we started construction of the largest showroom of furniture in the region. It will be a beautifully designed space, where we will present all of our products and opportunities to the market. We are also working on the development of new design lines and in the beginning of the season we have a lot of novelties.

We want to continue with the growth and development and there-fore we have directed great our efforts towards exports. High-qua-lity designed furniture is increasingly demanded in the Balkans and European markets, and the potential is really enormous.

I can say without exaggeration that the sky is the limit for our company, because we have our own design studio, top experts and modern furniture factory.

Glasnik: The representatives of your company presented the "Ećo Company" offer at the Chamber of Economy of Montenegro and expressed interest in the Montenegrin market. What can you tell us about this?

S. Ećo: It was a pleasure to take part in the Montenegro-Bosnia Woodworking Business Forum, which took place in Podgorica.

We presented the numerous projects related to interior designs of the business and private premises, done by Inside design studio and furniture factory i.e. Ećo Company. We designed business pre-mises for clients such as Marriott hotels, Addiko bank, the City of Sarajevo and others. We presented exclusive private interiors as well.

Our company is present in Montenegro in the segment of desi-gning private residences and apartments, and we expect more projects to be realized in the forthcoming period, having in mind that during the Forum we established significant business contac-ts.

Glasnik: What is your opinion of the woodworking industry in the Balkans? Which priority activities need to be implemented in or-der to return the old glory to this industry? In the past the forests were maintained and preserved and the processing industry was developed.

S. Ećo: Woodworking industry of the Balkans definitely has a fu-ture. First of all, the production can be based on our own raw ma-terials and the professional staff can be educated. This is needed for the development of this industry. Companies need to work on design and innovations, introduce their own culture and should not copy others. For larger markets such as countries in the Gulf, the Balkan companies could work jointly as a consortium. Great potential exists in the exchange of experiences and mutual trai-ning of personnel.

60

Broj 2 Februar 2020.

Končar – partner razvoja crnogorske energetike

Predsjednik Golubović na poslovnom skupu u organizaciji hrvatske kompanije

Poslovni skup Končara organizovan je 27. februara 2020. godine u podgorič-kom hotelu "Hilton".

U prisustvu brojnih uglednih zvanica – predstavnika Vlade, diplomatije, privre-dnih komora, te kompanija Crne Gore i Hr-vatske, uprava Grupe Končar prezentovala je svoje poslovanje. Riječ je o proizvođaču opreme i postrojenja za proizvodnju, pre-nos i distribuciju električne energije, te primjenu u području transporta i industri-je. Grupa Končar ima 3.508 zaposlenih, a u 2018.godini ostarili su prihod od 360 mili-ona eura. Svoje proizvode izvoze u više od

60 zemalja svijeta i to najvećim dijelom na tržište Evropske unije.

Tokom skupa govorili su ambasador Hrvat-ske Veselko Grubišić, predsjednik Privre-dne komore Crne Gore Vlastimir Golubo-vić, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore Ivan Barbarić i predsjednik Uprave Končara Gordan Kolak.

Predsjednjik Komore Golubović zahvalio je Hrvatskoj što u kontinuitetu podržava integracione procese Crne Gore, kao i na doprinosu našem učlanjenju u Sjevernoa-tlantski savez.

Prema njegovim riječima, intezivan razvoj koji Crnu Goru svrstava među najbrže ra-stuće ekonomije Zapadnog Balkana i Evro-pe, kao i reforme zakonodavstva, čine naš poslovni ambijent atraktivnim za ulaganje. Od obnove nezavisnosti 2006. godine, u cr-nogorsku ekonomiju je investirano blizu 10 milijardi eura u bruto iznosu, iz više od 125 zemalja.

- U navedenom periodu, investicije iz Hr-vatske su iznosile 92 miliona eura, a oče-kujem da će kompanije iz vaše zemlje u budućnosti biti još prisutnije na našem tr-žištu – rekao je Golubović.

Kompanije poput Končara, koje uspješno posluju u našoj državi najbolji su ambasadori hrvatske privrede u Crnoj Gori.

61

Broj 2Februar 2020.

Trgovinska razmjena sa Hrvatskom ima uzlazni trend, i u 2019. je iznosila 154 mili-ona eura. Ipak, imajući u vidu teritorijalnu bliskost i komapatibilnost privreda, nivo razmjene je i dalje ispod realnih tržišnih mogućnosti.

- Činjenica da se Hrvatska i Crna Gora ubrajaju u vodeće ekonomije ovog Regiona ukazuje da bi efikasnije korišćenje resursa znatno unaprijedilo privredne veze u obla-sti energetike i obnovljivih izvora energi-je, zaštite životne sredine, poljoprivrede i naročito infrastrukture. U tom smislu, smatram da će uvođenje direktne vazdu-šne linije Podgorica-Zagreb i izgradnja Jadransko-jonskog autoputa doprinijeti inteziviranju ekonomskih odnosa, naročito u sektoru turizma koji predstavlja ključni generator društvenog proizvoda u našim državama– kazao je predsjednik.

Komore Crne Gore i Hrvatske, dodaje Go-lubović, kroz blisku saradnju, doprinose unapređenju postojećih i stvaranju novih poslovnih aranžmana, što mora biti priori-tet i u budućem periodu.

- Kompanije poput Končara, koje uspješno posluju u našoj državi najbolji su amba-sadori hrvatske privrede u Crnoj Gori. Za poštovanje su postignuća vaše kompanije, projekti koje ste realizovali i tržišta koja ste osvojili – naveo je on.

Učešćem u izgradnji hidroelektana Perući-ca, Piva i Glava Zeta Končar se visoko po-zicionirao kao partner razvoja energetskog sistema Crne Gore.

- Budući da se energetika ubraja u vodeće pokretače crnogorske ekonomije i da se realizuje ili planira izgradnja novih elek-tro-energetskih postrojenja, očekujemo da kompanija Končar svojim kapacitetima i ekspertizom pruži značajan doprinos no-voj fazi razvoja ovog sektora u Crnoj Gori – istakao je Golubović.

On je kompaniji Končar poželio uspješan rad i izrazio uvjerenje da će nastaviti da doprinosi ekonomskoj saradnji Crne Gore i Hrvatske, te afirmaciji ovog područja kao poželjne investicione destinacije.

Nakon uvodnog dijela prikazan je korpora-tivni film i priređena tehnička prezentacija Grupe Končar.

Skupu su, među ostalima, prisustvovali mi-nistarka ekonomije Dragica Sekulić, mini-star finansija Darko Radunović te ministar saobraćaja i pomorstva Osman Nurković.

62

Broj 2 Februar 2020.

Privremene smjernice za kompanije i poslodavce u svrhu planiranja i reagovanja na koronavirusnu bolest (COVID-19)

Institut za javno zdravlje Crne Gore

Privremene smjernice se temelje na onome što je trenutno poznato o oboljenju uzrokovanom novim korona virusom (COVID-19).

Koronavirusi su velika porodica virusa koji su česti izazivači bole-sti ljudi i različitih vrsta životinja, uključujući kamile, mačke i ši-šmiše. Iako su primarno izazivači bolesti životinja, prenos korona-virusa sa životinja na ljude je dokazan u najmanje dvije okolnosti koje su uključivale masovna obolijevanja i širenje među ljudima i to biliskoistočnog respiratornog sindroma (MERS) i teškog aku-tnog respiratornog sindroma (SARS).

COVID-19 je počeo da se širi među ljudima u Kini da bi se uprkos intenzivnim i vanrednim mjerama suzbijanja, prenos uspostavio i u mnogim drugim državama svijeta sa posebno izraženim lan-cima transmisije u Italiji, Južnoj Koreji, Japanu, Singapuru i Ira-nu (situacija sa kraja februara 2020.). Mogućnost importacije ovog virusa je moguća (gotovo izvjesna) i u svim drugim zemljama, pa tako i u Crnoj Gori.

Ove privremene smjernice imaju za cilj da pomognu u spriječava-nju izloženosti akutnim respiratornim bolestima, uključujući CO-VID-19, na radnom mjestu i ustanovama koje ne pripradaju zdra-vstvenom sistemu.

Da biste spriječili stigmu i diskriminaciju na radnom mjestu, da bi uspostavili rizik od inficiranja i širenja infekcije novim koronavi-rusom koristite uputstva opisana u nastavku.

Određeni djelovi ovih preporuka primjenjivi su i na mnoge druge

respiratorne infekcije uključujući i grip. Dobar dio preporuka pri-mjenjiv je samo u situacijama sa uspostavljenom transmisijom u populaciji.

Preporučene strategije za poslodavce:

Zalažite se i pružite podršku zaposlenima koji imaju simptome da ostanu kod kuće:

• Zaposlenima koji imaju simptome akutne respiratorne bole-sti preporučuje se da ostanu kod kuće i ne dolaze na posao sve dok ne prođe najmanje 24 sata od prestanka povišene temperature, osjećaja groznice ili drugih simptoma (kašalj, kijanje, otežano disanje) – bez upotrebe ljekova koji snižavaju temperaturu ili drugih ljekova koji mogu uticati na ispoljava-nje simptoma (npr. sredstva za suzbijanje kašlja). Zaposleni treba da obavijeste svog poslodavca i da ostanu kod kuće kada su bolesni!

• Obezbjedite fleksibilan pristup i kompanijsku politiku koja ima razumjevanja za opravdane spriječenosti za rad usled bolesti a u skladu sa zdravstvenim smjernicama, epidemio-loškom situacijom i procjenjenim nivoom rizika od obolijeva-nja. Informišite zaposlene o tome.

• Zaposlenima na određeno vrijeme i privremeno zaposlenima omogućite ravnopravan tretman sa ostalima i uvijek nagla-site važnost toga da i ove osobe u slučaju pojave simptoma ostanu kod kuće.

• Ne insistirajte na redovnom i urednom dostavljanju izvješta-ja o spriječenosti za rad (tzv. doznaka) od ljekara posebno za

63

Broj 2Februar 2020.

zaposlene koji imaju simptome akutne respiratorne infekcije, niti zahtjevajte da Vam pravovremeno izdaju potvrdu da se zaposleni može vratiti na posao, iz razloga što će zdravstvene ustanove i ljekari u situaciji uspostavljenje transmisije novog koronavirusa u populaciji biti vanredno opterećeni te neće moći pravovremeno dostavljati tu vrstu dokumentacije. Kada epidemijski pik prođe – sve administrativne procedure mogu biti nadoknađene.

• Poslodavci bi takođe trebali da pokažu i fleksibilnost kada zaposleni treba da ostanu kod kuće i njeguju oboljelog člana porodice. Poslodavac treba da bude svjestan da u skladu sa razvojem epidemiološke situacije zaposleni moraju ostati kod kuće radi njege oboljele djece ili drugih članova porodice u obimu većem nego što je to uobičajeno.

• Svako odsustvo sa posla i postupanja u vezi sa tim moraju biti u skladu sa zakonskom i podzakonskom regulativom, kolek-tivnim i granskim kolektivnim ugovorom za oblast.

Odvojte zaposlene koji imaju simptome:

• Preporučuje se da zaposleni koji razviju ili za koje se procjeni da mogu razviti simptome akutne respiratorne bolesti (npr. kašalj, nedostatak daha) nakon dolaska na posao ili tokom radnog vremena, budu odmah odvojeni u poseban dio kom-panije (zasebna prostrija / kancelarija), da dobiju respiratornu zaštitu i u slučaju da su tegobe blage – upute kući. Ako nisu dostupne maske i drugi vid respiratorne zaštite za bolesne, osobe sa simptomima dok ne pođu kući, treba da prekrivaju nos i usta papirnom maramicom prilikom kijanja i kašljanja (ili da kijaju i kašlju u svoj lakat ili npr. ispod revera ako su maramice nedostupne).

Naglasite u svakoj prilici da je bitno da osoba sa simptomima osta-ne kod kuće, na poslu istaknite značaj respiratorne i higijene ruku. Tu Vam mogu pomoći edukativni materijali i posteri Instituta.

• Postavite postere koji promovišu ostajanje kod kuće osoba sa simptomima, naglasite značaj pravilne respiratorne higijene – načina kijanja i kašljanja, kao i higijene ruku na radnom mjestu.

• Obezbjedite maramice i kante (koje se otvaraju bez dodiriva-nja rukama) za odlaganje istih.

• Uputite zaposlene da čiste ruke dezinfekcionim sredstvom na bazi alkohola koji sadrži najmanje 60-95% alakohola, ili da peru ruke vodom i sapunom u trajanju od najmanje 20 sekun-di. Pranje ruku vodom i sapunom treba praktikovati ako su ruke vidljivo zaprljanje.

• Obezbjedite na radnom mjestu dostupnost vode i sapuna, kao i dezinfekcionog sredstva na bazi alkohola naročito u zaje-dničkim i najfrekventnijim prostorijama – hodnici, liftovi, foajei.... Obezbjedite da se zalihe sredstava za dezinfekciju redovno zanavljaju i održavaju na potrebnom nivou.

Što češće sprovodite rutinsko čišćenje radnih i zajedničkih pro-stora:

• Obezbjedite redovno čišćenje svih površina koje se često dodiruju, kao npr. površine u okviru radnog prostora, stolovi, kvake, rukohvati, liftovi, kopir i fax mašine i sl.

• Za dezinfekciju prostora i površina koristite uobičajena sred-

stva za tu namjenu u skladu sa preporukama koje se nalaze u uputstvu proizvođača.

• Trenutno se ne preporučuje nikakva dodatna dezinfekcija osim rutinskog čišćenja (ukoliko u tom prostoru nije boravila osoba za koju je potvrđeno da je oboljela od COVID-19).

• Obezbjedite vlažne maramice (poželjno sa dezinfekcionim sredstvom na bazi alkohola) za jednokratnu upotrebu tako da zaposleni prije svake upotrebe mogu očistiti najčešće kori-šćene površine (npr. kvake za vrata, tastature, daljinski upra-vljači, stolovi).

Savjetujte zaposlene prije putovanja da preduzmu sljedeće korake:

Savjetujte zaposlenima da prije planiranja putovanja i prije odla-ska na put pročitaju savjete za putnike u međunarodnom saob-raćaju na sajtu Instituta za javno zdravlje Crne Gore (www.ijzcg.me) gdje mogu naći podatke o tome u koje zemlje se preporučuje odlaganje putovanja. Osim toga:

• Savjetujte zaposlenima da prije putovanja budu sigurni da ni-jesu razvili neke od simptoma respiratornih infekcija.

• Obezbjedite da zaposleni tokom putovanja mogu obavjestiti nadređenog na poslu o promjeni svog zdravstvenog stanja i da imaju mogućnost da preko njega kontaktiraju ljekara za savjet.

• Insistirajte i ohrabrujte korišćenje usluga i servisa dodatnih zdravstvenih osiguranja za putnike u međunarodnom saob-raćaju

• Dok su van Crne Gore zaposleni treba da se pridržavaju pra-vila vaše kompanije o načinu i vrsti medicinske zaštite koja je obezbjeđena na putovanju. Takođe, potrebno je i obezbjediti pomoć pri pronalaženju najadekvatnijeg načina za dobijanje medicinke pomoći (pronalaženje zdravstvene ustanove u ko-joj se može obaviti pregled). Potrebno je i pomoći pri uspo-stavjanju kontakta sa diplomatskim predstavništvom Crne Gore u zemlji putovanja.

Dodatne mjere u slučaju pojave obolijevanja od COVID-19:

• Zaposleni koji su dobro, ali imaju bolesnog člana porodice ili su bili u kontaktu sa nekim za koga se sumnja ili je potvrđe-no da boluje od COVID-19 kod kuće, trebali bi obavijestiti svog nadređenog i pratiti uputstva od strane nadležnog epidemio-loga i Instituta za javno zdravlje Crne Gore.

• Ako se potvrdi da je zaposleni obolio od COVID-19, insistirajte na pravovremenoj razmjeni provjerenih informacija te o obo-lijevanju obavjestite sve zaposlene koji su mogli biti izloženi virusu usled boravka u istom prostoru ili zajedničkom radu sa oboljelom osobom. Cilj je pružiti svaku vrstu pomoći i po-drške epidemiološkoj službi u traganju i identifikovanju svih mogućih kontakata tokom perioda zaraznosti. Zaposleni za koje se utvrdi da su bili u kontaktu sa potvrđenim slučajem COVID-19 treba da ostanu kod kuće i prate instrukcije nadle-žnog epidemiologa i Instituta za javno zdravlje Crne Gore.

Dokument je razvijen na osnovu preporuka Američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC). Institut zadržava pravo korigo-vanja i prilagođavanja shodno promjeni epidemiološke situacije u državi.

64

Broj 2 Februar 2020.

Privremene preporuke za postupanje i sprovođenje mjera zaštite u hotelima (hotelijerstvu) i turističkom sektoru - COVID-19

Institut za javno zdravlje Crne Gore

U svim objektima u hotelijerskom i turističkom sektoru va-žno je sprovoditi i poštovati opšte mjere za sprječavanje prenosa infekcija. Svi zaposleni u hotelijerstvu dužni su da

poštuju opšte mjere prevencije širenja infekcija dok je na uprava-ma i menadžerima hotela da sprovedu određene administrativno organizacione mjere koje za cilj imaju unaprijeđenje poštovanja preporuka i njihove implementacije u praksi kao i niz mjera koje je Institut predložio poslodavcima a koje se odnose na postupanje sa zaposlenima i njihovim eventualnim obolijevanjem.

Pored ovih, postoji i niz tehničkih mjera koje su od posebnog zna-čaja a prva je obezbjeđivanje adekvatnog i funkcionalnog sistema ventilacije te laka dostupnost osnovnih sredstava za održavanje lične higijene gostiju i zaposlenih (tekuće vode i sapuna) kao i sredstava za dezinfekciju ruku i radnih površina.

Takođe je potrebno obezbjediti adekvatnu količinu:• toplomjera• papirnih maramica• papirnih ubrusa za ruke• hirurških maski• rukavica za jednokratnu upotrebu• vreća za smeće• rastvora za dezinfekciju površina• sredstava za održavanje higijene prostora i dezinfekciju ve-

likih površina• dispenzora sa sredstvima za dezinfekciju ruku

S obzirom na trenutno dostupne podatke, turisti kao i svi gosti hotela, ne predstavljaju rizik sve dok god ne pokazuju simptome respiratorne infekcije iako ima indicija da je uloga oboljelih sa bla-gim simptomima veća nego što se inicijalno mislilo.

Kada se radi o neophodnim postupcima i procedurama, one se na ovom nivou znanja i obolijevanja ne razlikuju od postupaka na-mjenjenih za oboljele od sezonskog gripa. Samim tim treba insi-stirati na pooštravanju mjera čišćenja i dezinfekcije zajedničkih prostorija, soba i sanitarnih čvorova, te postaviti adekvatna obav-ještenja i postere Instituta za javno zdravlje i drugih zdravstvenih ustanova kako postupati.

Za slučaj pojave simptoma kod gostiju, hotel treba imati spreman sopstveni plan postupanja i komunikacije u kojem ključni elemen-ti treba da budu:• obavještenje gostima šta da rade u slučaju pojave simpto-

ma (tzv. "Dear guest letter") gdje se akcenat mora staviti na kontaktiranje posebno određenog zaposlenika hotela koji će onda:• obavijestiti nadležnog ljekara i/ili epidemiologa• osigurati izolaciju osobe u sobi• omogućiti osobi sa simptomima sav potreban komfor:

dostavu hrane, lijekova, te pružanje zdravstvene pomoći bilo u sobi ili u najbližem domu zdravlja

Ovakva obavještenja i planovi čine da se i gosti zaposleni osjećaju sigurnije.

Informisanje zaposlenih te nabavka i podjela lične zaštitne opre-me doprinose sveukupnoj organizaciji postupanja i njegovom ne-smetanom (mirnom) sprovođenju, čime se sprječavaju situacije širenja panike.

Pravilno planiranje, zajedno sa učinkovitom prevencijom i infor-misanjem gostiju i zaposlenih, osigurava najniži mogući rizik od širenja infekcije i dodatno obezbjeđuje zaštitu zdravlja gostiju i osoblja, ali i pravilno funkcionisanje hotela.

65

Broj 2Februar 2020.

66

Broj 2 Februar 2020.

Svijetvijesti

Rusi preuzimaju primat na tržištu obojenih dijamanata

Jedan od najvećih ruskih proizvođača di-jamanata, Alrosa, preuzeće vođstvo na tr-žištu obojenih dijamanata uskoro, kada se zatvori australijski rudnik Argajl.

Naime, taj australijsku rudnik trenutno je najveći proizvođač te vrste dragog kame-nja, a njegovo zatvaranje predviđeno je za drugu polovinu ove godine jer je, nakon više od 30 godina eksploatacije, njegov da-lji rad ekonomski neisplativ, prenosi "Raša tudej".

Očekuje se da će njegovo zatvaranje imati uticaj na celu globalnu industriju dijama-nata, kao i da će Rusija postati glavni snab-devač najdragocenijim draguljima.

Pepsiko kupuje kinesku firmu za 705 miliona dolara

Kompanija Pepsiko (PEP) kupuje kinesku firmu koja prodaje sušeno voće i grickalice putem interneta.

Pepsiko je saopštio da će dogovor o kupo-vini Bi & Čiri, u vrednosti od 705 miliona dolara, pomoći Pepsiju da postane "vodeća kineska firma za hranu i piće okrenuta po-trošačima".

Vrijednost kineskog tržišta grickalica po-većala se za više od 400 procenata u peri-odu od 2006. do 2016, prema procjeni Mini-starstva trgovine te zemlje.

Ministarstvo je saopštilo da ove godine očekuje da tržište bude vrijedno gotovo tri biliona juana (427 milijardi dolara).

Bi & Čiri, sa sjedištem u istočnom kine-skom gradu Hangdžuu, uglavnom prodaje orahe, sušeno voće i druge grickalice pu-tem interneta.

Prošle godine je firma zabilježila 24,3 mi-liona dolara neto dobiti, što je skok od 32 odsto u odnosu na 2018. godinu.

Bafet: Dobro vrijeme da se jeftino kupe akcije

Izvršni direktor Berkšir Hataveja Voren Ba-fet kazao je da bi ovo moglo biti dobro vrije-me da se kupuju akcije po nižoj cijeni.

Bafet je u intervjuu za CNBC istakao da se dugoročni izgledi za biznis nijesu promje-nili i sugerisao je investitorima da pri ku-povini akcija razmišiljaju na duži rok.

Osim toga, Bafet je ukazao na to da ulagači ne bi trebalo da se povode za dnevnim vije-stima kada donose odluke u vezi sa trgovi-nom na tržištima akcija.

Iako su akcije na svjetskim berzama oštro pale, na primer Dau Džons je izgubio više od 800 poena na otvaranju, Bafet je rekao: "To je dobro za nas. Mi smo neto kupac ak-cija, dugoročno gledano."

"Većina ljudi čuva akcije, a trebalo bi da žele da tržište oslabi. Trebalo bi da žele ku-povinu po nižoj cijeni", dodao je.

Da podsjetimo, tržišta širom svijeta pretho-dne su tokom februara bila u stanju rastuće panike. Nije teško pronaći razlog: korona-virus nastavlja da se širi i postoje naznake da bi neke od najvećih svjetskih ekonomija mogle da upadnu u recesiju, kada se efekti uzbune zbog virusa pomiješaju s nekim nji-hovim slabostima odranije.

Cijena zlata nastavila je da raste dostižući novu istorijski najvišu vrednost u eurima, funtama, švajcarskim francima i jenima.

Širenje koronavirusa izvan Kine izazvalo je nesigurnost ulagača na svjetskim tržišti-ma, istovremeno snažno potiskujući nani-že vrijednosti akcija i cijenu nafte.

I na Zagrebačkoj berzi je zabilježena ra-sprodaja nezapamćena još od afere Agro-kor.

Velika Britanija predstavila novčić kojim obilježava izlazak iz EU

Britanija je predstavila novu kovanicu, novčić od 50 penija koji obilježava odlazak Londona iz EU.

- Napuštanje EU predstavlja prekretnicu u našoj istoriji i ovaj novčić predstavlja poče-tak jednog novog poglavlja za Britaniju - re-kao je ministar finansija Sajid Javid.

Na novčiću je ispisano "Mir, prosperitet i prijateljstvo sa svim zemljama" i datum Brexita – 31. januar 2020. godine.

Oko tri miliona novčića biće distribuirano iz banaka, pošti i prodavnica počevši od na-rednog petka, 31. januara, dok će još sedam miliona biti pušteno u promet kasnije ove godine.

Nakon više od tri godine žestokih debata i pitanja kada i da li sprovesti Brexit, Britani-ja napušta EU 31. januara ove godine.

Poteškoće da se nađe adekvatan kadar u ICT-u

Svako deseto preduzeće u Evropskoj uniji je tokom 2018. godine pokušalo da unajmi stručnjake za informacione i komunikaci-one tehnologije (ICT), a takvih kompanija je 58% prenosi Eurostat.

Udio preduzeća u kojima je bilo teško da popune ova radna mesta iznosio je 37% u 2013. godini i 38% u 2014. godini. Međutim, ovaj udio se ubrzano povećava za četiri do šest procentnih poena svake godine.

Firme u Rumuniji su imale najviše proble-ma da nađu ICT eksperte, zato što je 90% njih prijavilo da upražnjena radna mesta koja je teško popuniti.

Velike probleme prilikom regrutacije ovog profila inžinjera imale su i Češka (80%), Austrija (74%), Švedska (72%), kao i Nemač-ka, Luksemburg i Holandija (u svakoj po 69%),izvor: Eurostat-Nova ekonomija.

Amazon najvrijedniji brend na svijetu

Prema istraživanju koje je objavio portal howmuch.net, kompanija Amazon najvre-dniji je brend na svijetu, čija je vrijednost procjenjena na 221 milijardu dolara.

Portal howmuch.net objavio je grafički prikaz 100 najvrednijih robnih marki na svijetu, a prilikom pravljenja ove rang li-ste korišćeni su podaci organizacije Brend Fajnans.

Analitičari su uzeli u obzir različite para-metre za izračunavanje vrijednosti brenda, uključujući ulaganja u marketing, akcijski kapital itd, prenosi N1.

Na drugom mjestu rang liste najvrijednijih svjetskih brendova je Gugl sa vrijednošću

67

Broj 2Februar 2020.

od 160 milijardi dolara, slijedi Epl sa 141 milijardom dolara, Majkrosoft sa vredno-šću brenda od 117 milijardi dolara i Sam-sung sa 94 milijarde dolara. Na rang listi slijede bankarska grupacija ICBC, Fejsbuk, Volmart, Ping An u segmentu osiguranja, i Huavei.

Prema ovom rangiranju, najjači evropski brend je Mercedes, koji je ukupno na 11. mjestu. Druge evropske kompanije pri vrhu liste najvećih svetskih brendova su Fol-ksvagen, BMW, Šel, Porše, Dojče Telekom, Ikea i drugi.

U ovom istraživanju posebno se naglašava da se vrijednost brenda razlikuje od trži-šne vrednosti kompanije. Tako na primjer, kompanija sa najvećom tržišnom vredno-šću na svijetu je saudijski naftni gigant Sa-udi Aramko, čija se tržišna vrednost procje-njuje na 1.800 milijardi dolara.

Prva nuklearna elektrana u arapskom svijetu

Ujedinjeni Arapski Emirati dali su zeleno svijetlo za početak rada nuklearne elektra-ne Baraka, prve u arapskom svijetu, izjavio je stalni predstavnik pri Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju (IAEA).

- Savezno tijelo za nuklearnu regulaciju odobrilo je izdavanje operativne dozvole za reaktor i ovog postrojenja - rekao je Hamad Alkabi na konferenciji za novinare u Abu Dabiju, prenosi RSE.

Centralu sa četiri reaktora izgradio je konzorcijum na čelu sa Emirates Nuclear Energy Corporation (ENEC) i Korea Electric Power Corporation (KEPCO).

Procjenjuje se da je izgradnja koštala 22,5 milijardi eura.

Sedmogodišnji budžet EU veći od 1.000 milijardi eura

Predsjednik Evropskog vijeća Charles Mi-chel predložio je budžet Evropske unije za

razdoblje od 2021. do 2027. godine u iznosu od 1.094,8 milijardi eura, što je 1,074 posto bruto društvenog proizvoda (BDP) 27 drža-va članica.

Riječ je o manjem iznosu u odnosu na pri-jedlog Evropske komisije, koja predlaže 1.135 milijardi eura, što je 1,114 posto BDP-a i nešto većem od zadnjeg prijedloga koji je izradilo finsko predsjedništvo Vijeća EU-a krajem prošle godine.

Finci su predložili 1.087 milijardi eura, od-nosno 1,08 posto BDP-a, prenosi Hina.

Takođe je puno manji iznos od onoga koji je zatražio Evropski parlament.

Zastupnici su u svojoj rezoluciji iz novem-bra 2018. godine zatražili da se u sljedećem sedmogodišnjem budžetskom razdoblju izdvoji 1,3 posto BDP, što bi iznosilo 1.324,1 milijardi eura.

Michelov prijedlog bit će podloga za raspra-vu vanrednog samita koji je sazvan za 20. februar, na kojem će čelnici pokušati po-stići dogovor.

Potpredsjednik Saveljić razgovarao sa njemačkom delegacijom

Potpredsjednik Privredne komore Crne Gore Ivan Saveljić razgovarao je 3. febru-ara 2020. sa tročlanom njemačkom dele-gacijom koji su činili poslanik njemačkog Bundestaga Joahim Fajfer, kandidat za po-časnog konzula Crne Gore u pokrajini Ba-den Virtemberg Folker Ceh i predstavnik njemačke koorporacije zainteresovan za investiranje u Crnu Goru.

Saveljić je gostima iz Njemačke detaljno prezentovao crnogorski poslovni ambijent sa posebnim osvrtom na aktulene makroe-konomske pokazatelje, investicionu klimu i aktuelne projekte u oblasti turizma, saob-raćaja i energetike. Takođe, govoreno je cr-

nogorskom komorskom sistemu i metodo-logiji komunikacije sa Vladom i privredom, te načinu zastupanja interesa kompanija. Posebno je istaknuto da je crnogorski mo-del komorskog sistema usaglašen sa au-strijskim i njemačkim komorama.

Na zahtijev njemačke delegacije, posebna je pažnja posvećena prezentovanju mo-gućnosti za ulaganje u sektore energetike, poljoprivrede i drvoprerade na sjeveru Crne Gore za koji su gosti iskazali poseban inte-rest, te modelima razvoja biznis zona.

Crnogorski poslovni ambijent, ocijenjeno je, je veoma povoljan za privlačenje nje-mačkih investitora posebno u greenfield i brownfield investicije.

Najstarije kompanije na svijetu

Prosječan životni vek poslovnih subjeka-ta u posljednjih sto godina bio je oko 60, a danas rijetko koji doživi i 20 godina. Ipak, postoje kompanije koje traju vjekovima.

Najstarija kompanija na svijetu je građe-vinska kompanija "Kongo gumi" iz Japana, kaže istraživanje britanskog portala "Bi-znis fajnansing", koje prenosi "Klix". Ona bez prestanka radi gotovo 1.500 godina.

Kao najstariju kompaniju u Evropi portal navodi restoran "St. Peter stiftskulinari-jum" koji služi pivo iz lokalnog manastira u austrijskom Salcburgu. I pretežno, najsta-rije evropske kompanije vezuju se za tradi-cionalne proizvode koji odražavaju kulturu nacije i obično su vezani za hranu i piće.

Najstarija kompanija u Srbiji je "Apatinska pivara" iz 1756. godine, u Bosni Hercegovini "Sarajevska pivara", osnovana 1864. godine, a u susjednoj Hrvatskoj, to je brodogradili-šte u Kraljevici iz 1729. godine.

U Crnoj Gori je najstarija kompanija Pivara "Trebjesa".

68

Broj 2 Februar 2020.

Brojne su mogućnosti saradnje Mađarske i Crne Gore u obla-stima poljoprivrede, prehrambene industrije, energetike i zaštite životne sredine. Crna Gora je naš važan vanjsko-

trgovinski partner na Zapadnom Balkanu i prije svega se smatra destinacijom izvoza kapitala iz Mađarske u kojoj je povoljan ambi-jent za mala i srednja preduzeća, ocjenjuje za Glasnik Nj. E. József Négyesi, ambasador Mađarske.

Glasnik: Crna Gora i Mađarska njeguju vrlo kvalitetne političke odnose. Kakvim ocjenjujete ekonomske relacije naše dvije države i da li je u kratkom roku moguće doprinijeti njihovom dodatnom osnaživanju?

J. Négyesi: Mađarska i Crna Gora imaju tradicionalno dobre po-litičke i ekonomske odnose. Crna Gora je, s povoljnim poslovnim okruženjem, ekonomskom politikom pogodnom za ulaganja i na-pretkom procesa integracije, već jedna od preferiranih destina-cija mađarskih kompanija u regiji. Prema posljednjim podacima Zavoda za statistiku Crne Gore, posljednjih godina Mađarska je drugi najvažniji izvozni partner Crne Gore, a trgovinski promet u 2019. godini iznosi 45 miliona eura. To se uglavnom odnosi na iz-voz aluminijskih proizvoda i boksita. Prema podacima Centralne banke Crne Gore u novembru 2019. godine, iza Rusije, Mađarska je drugi najveći investitor u ovoj državi s kapitalnim ulaganjem od 54,2 miliona eura. U pozadini prošlogodišnjih cifara stoji akvizici-ja Crnogorske komercijalne banke koja je u vlasništvu OTP Grupe. Vidim brojne mogućnosti za saradnju u oblastima poljoprivrede, prehrambene industrije, energetike i zaštite životne sredine. Crna

Gora je naš važan vanjskotrgovinski partner u regiji Zapadnog Balkana i prije svega se smatra destinacijom izvoza kapitala iz Mađarske te povoljan teren za mala i srednja preduzeća.

U premošćivanju geografske udaljenosti pomaže nam let Budim-pešta-Podgorica kompanije WizzAir koji uveliko olakšava organi-zacije efikasnijih bilateralnih poslovnih pregovora. Tokom ljetne sezone postoje tri, a trenutno dva leta sedmično za navedenu rutu. Naša ambasada kontinuirano radi na tome da međusobni politički i ekonomski odnosi dvije države budu još intenzivniji u narednom periodu.

Glasnik: Kao ambasador, kako doživljavate Crnu Goru? Kakvi su Vaši utisci o zemlji, ljudima, ekonomiji...

J. Négyesi: Zemlja ima spektakularne prirodne uslove, a turistič-ka ponuda je prvoklasna. Crna Gora je poznata po gostoljubivosti i gastronomskoj raznolikosti, u šta sam imao priliku i lično da se

69

Broj 2Februar 2020.

Čast je predstavljati Mađarsku u vašoj zemlji

Nj. E. József Négyesi, ambasador Mađarske

Sporazum o saradnji između HEPA-e i Privredne komore Crne Gore može u velikoj mjeri doprinijeti razvoju zemlje.

70

Broj 2 Februar 2020.

uvjerim otkad sam ovdje. Čast mi je predstavljati Mađarsku u vašoj zemlji.

Glasnik: Mađarska posljednjih godina mnogo polaže u internaci-onalizaciju poslovanja njenih kompanija. Molimo da nam kažete više detalja o tome i ukratko predstavite aktivnosti koje se realizu-ju na području Zapadnog Balkana.

J. Négyesi: Vlada Mađarske nastoji pomoći domaćim firmama u efiksnijoj promociji na globalnom tržištu kroz brojne mjere i finan-sijsku podršku. U 2014. godini aktivnosti Ministarstva vanjskih poslova proširene su i na razvoj izvoza i podsticanje ulaganja. Razvoj izvoza je u nadleznosti Agencije za razvoj izvoza (HEPA), a podsticanje ulaganja pripada Nacionalnoj agenciji za ulaganja (HIPA), obje agencije funckionišu kao institucije Ministarstva. I EXIM banka i MEHIB Osiguranje su postali takođe organizacione jedinice Ministarstva. EXIM banka povoljnim kreditima finansira vanjskotrgovinske transakcije, dok MEHIB izdaje garancije. Eko-nomska mješovita komisija takođe služi kao efikasno sredstvo za podsticaj ekonomske saradnje, na čijem sastancima javni i privatni akteri razmatraju aktuelna ekonomska pitanja i formira-ju prijedloge za promovisanje neriješenih bilateralnih pitanja. U Ministarstvo je integrisana mreža ekonomskih atašea, koji osim obavljenja aktivnosti ekonomske diplomatije povezuju mađarske firme s potencijalnim lokalnim partnerima. Svaka nadležna orga-nizaciona jedinica Ministarstva upravlja jednim od namjenskih aplikativnih programa kojima pomažu pojavljivanje mađarskih firmi na stranim tržištima. Takav je na primjer nedavno raspisan Tenderski program za vodnu industriju 2020 ili Tenderski program za razvoj izvoza u iznosu od oko 600 000 eura. Izvozni strateški do-kument vlade Mađarske identifikuje regiju Zapadnog Balkana kao primarno ciljno tržište za Mađarsku.

Pored spomenutih podsticaja, postoje i druga financijska sredtsva posebno namenjena za ovu regiju. HEPA je osnovala Investicijski fond za Zapadni Balkan s okvirnom sumom od 8,5 miliona eura (za detalje pogledajte tačku 4). Nonprofitno doo "Zeleni centar Zapa-dnog Balkana", kojim upravlja Ministarstvo za inovacije i tehno-logiju, pomaže mađarskim ekonomskim akterima koji doprinose aktivnostima na polju klimatske zaštite (adaptacija, mitigacija) i zemljama regije. Budžet programa iznosi 1,2 miliona eura.

Glasnik: Nedavno je potpisan Sporazum o saradnji Priveredne ko-more Crne Gore i Agencije za promociju izvoza Mađarske (HEPA). Po Vašem mišljenju, u kojoj mjeri je značajna saradnja ove dvije institucije za jačanje veza privrednika dvije države?

J. Négyesi: Mađarska agencija za razvoj izvoza, koja djeluje pod pokroviteljstvom Ministarstva vanjskih poslova i trgovine, od-govorna je za implementaciju sredstva "Podsticanje ulaganja u Zapadni Balkan", čija je svrha doprinos ekonomsom razvoju Za-padnog Balkana, što želimo postići kroz jačanje prisustva i uloge mađarskih firmi u regiji. Ukupni raspoloživi budžet je 8,5 miliona eura, koji se može koristiti za projekte u Srbiji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini. Sporazum o saradnji između HEPA-e i Privredne ko-more Crne Gore omogućava stranama da zajednički komentarišu prijedloge ovog projekta, koji mogu u velikoj mjeri doprinijeti ra-zvoju zemlje.

Glasnik: U očima Crnogoroca, Mađarska je prije svega prepozna-ta po snažnom agraru i veoma ukusnoj hrani. Ipak, na ovdašnjem tržištu mađarski proizvodi nijesu u dovoljnoj mjeri zastupljeni. Da li planirate gastronomsku ofanzivu na naše tržište? Takođe, da li

smatrate da mađarskom tržištu mogu biti interesantni crnogorski delikatesi koji su sve popularniji u okruženju i šire?

J. Négyesi: U Mađarskoj je započeta "gastronomska revolucija", u okviru koje se tradicionalna mađarska kuhinja reinterpretira. Postojeće formule koje su stare nekoliko decenija dobivaju nove elemente. Posljednjih godina u ponudi domaćih restorana pred-stavljeni su specijaliteti stranih kuhinja. Mađari su otvoreni za nove ukuse. I crnogorski specijaliteti su dostupni na četiri loka-cije u Budimpešti. Vlada Mađarske uložila je brojne napore kako bi zaštitila proizvode s mađarskim karakteristikama, jedinstveno-šću, posebnošću i kvalitetom. Tako je nastala kolekcija tzv. Hun-garikum-a. Mađarski prehrambeni proizvodi već su se pojavili na policama crnogorskih trgovačkih lanaca, a naša Ambasada stalno istražuje mogućnost šireg predstavljanja mađarske gastronomije u Crnoj Gori.

Glasnik: Mađarsko znanje moglo bi značajno doprinijeti razvoju crnogorskog agrara i usvajanju evropskih standarda koji su va-žni kako za integracioni proces, tako i za budući nastup domaćih kompanija na jedinstvenom tržištu. Na koji način bi se moglo do-prinijeti prenosu mađarskog know-how na crnogorsku privredu?

J. Négyesi: U 2019. godini finansijska pomoć za poljoprivredu i ruralni razvoj iz EU i državnog budžeta je doprijenila sa 24 mili-ona eura održivoj proizvodnji mađarskih poljoprivrednika, čime je dodatno poboljšala konkurentnost poljoprivrede, osiguravajući stanovništvu sigurnu, zdravu hranu, povećavajući sposobnost za-državanja ruralnog stanovništva i pomažući porodičnim gazdin-stvima. Svjetska poljoprivreda intenzivno se razvija, i koristeći sve moderniju tehnologiju stvaraju se sve koncentrisanija i veća gazdinstva. Mađarski i crnogorski poljoprivrednici moraju se nosi-ti s ovom konkurentnom situacijom. Prenos znanja i know-how-a iz Mađarske kroz bilateralna poslovna partnerstva odnosno kroz projekte koje zajednički sprovode mađarske i crnogorske kompa-nije, uzimajući u obzir lokalne potrebe, može doprinijeti povećanju proizvodnje u poljoprivrednom sektoru Crne Gore, poboljšanju pro-duktivnosti, modernizaciji postojećih tehnologija i uvođenju novih tehnologija i proširenje kapaciteta.

Glasnik: Ukoliko postoji tema koja nije obuvaćena pitanjima, a smatrate da bi bilo dobro da bude u ovom intervjuu, molimo da dodate.

J. Négyesi: Osim naših bilateralnih političkih kontakata, takođe bih želio skrenuti pažnju na našu saradnju u oblasti kulture i obra-zovanja. Od 18. juna do 16. septembra 2019. Mađarska je organizira-la niz kulturnih programa pod nazivom Nedjelje mađarske kulture u Crnoj Gori. Ta 24 događaja predstavila su mađarske kulturne vri-jednosti publici širom zemlje.

Cilj stipendijskog programa Stipendium Hungaricum je promovi-sanje mađarskog visokog obrazovanja i povećanje kulturne razno-likosti istog u svijetu. Prema stipendijskom programu Stipendium Hungaricum, Mađarska osigurava 30 stipendijskih mjesta studen-tima iz Crne Gore. Shodno našem iskustvu, broj prijavljenih za sva-ku školsku godinu premašuje ovu kvotu. Studenti mogu učestovati u djelomičnoj ili punoj studiji te postdiplomskim, master ili dok-torskim studijama i pripremnim studijima u ustanovama visokog obrazovanja, po Sporazumu između dviju zemalja, pod uslovom da su primljeni u određenu ustanovu. Nadam se da su čitaoci stekli opštu sliku o odnosima i potencijalu dviju zemalja. Na kraju, želim da se zahvalim crnogorskoj Privrednoj Komori na ovoj mogućnosti za predstavljanje saradnje Mađarske i Crne Gore.

71

Broj 2Februar 2020.

It is an honour to represent Hungary in your country

H. E. József Négyesi, Ambassador of Hungary

There are a number of opportunities for cooperation between Hungary and Montenegro in agriculture, food

industry, energy and environmental pro-tection. Montenegro is our important fore-ign trade partner in the Western Balkans and it is primarily considered as an export destination for the capital from Hungary, as well as a business-friendly environment for SMEs, says in an interview for Glasnik H. E. József Négyesi, the Ambassador of Hungary.

Glasnik: Montenegro and Hungary have been cultivating good political relations. What is your opinion of the economic co-operation between the two countries? Is it possible to contribute to its further streng-thening in the short run?

J. Négyesi: Hungary and Montenegro have been traditionally cultivating good poli-tical and economic relations. Due to its business-friendly environment, economic policy favourable for investments and pro-gress achieved in the integration process, Montenegro has become one of the prefer-red destinations of the Hungarian compa-nies in the region. According to the data of the Statistical Office of Montenegro, Hun-gary has become the second export par-tner of Montenegro and the foreign trade in 2019 amounted to EUR 45 million, referring mostly to the export of aluminium produc-ts and bauxite. According to data from the Central Bank of Montenegro in November 2019, Hungary was the second largest inve-stor in this country, behind Russia, with ca-pital investment of EUR 54,2 million. The last year's figures are the result of acquisi-tion of the Montenegrin Commercial Bank, owned by OTP Group. I see a number of opportunities for cooperation in agricultu-re, food industry, energy and environmen-tal protection. Montenegro is our impor-tant foreign trade partner in the Western Balkans and it is primarily considered as an export destination for the capital from Hungary, as well as a business-friendly en-vironment for SMEs.

The WizzAir flights between Budapest and Podgorica have largely helped us bridge the geographical distance and thus facili-tate the organization of efficient business negotiations. During the summer the com-pany offers three fights a week between the two countries, while now it flies twice a week. Our Embassy is continually working on intensifying the political and economic relations between the two countries.

Glasnik: As the Ambassador, what is your perception of Montenegro? What are your impressions about the country, people, eco-nomy?

J. Négyesi: The country has spectacular natural conditions and a high-class tourist offer. Montenegro is well known for the ho-spitality and gastronomic diversity, which I have had the opportunity to experience. It is an honour to represent Hungary in your country.

Glasnik: In recent years Hungary has been paying great attention to the internationa-lization of the businesses. Would you plea-se tell us more details with this respect and briefly present the activities being under-taken in the Western Balkans?

J. Négyesi: The Government of Hungary provides a number of measures and finan-cial support in order to help domestic com-panies make an efficient promotion on the global market. In 2014 the activities of the Ministry of Foreign Affairs were expanded to the export development and investment promotion. The Hungarian Export Promoti-on Agency (HEPA) is in charge of the export development, while the investment pro-motion is the main activity of the Hunga-rian Investment Promotion Agency (HIPA). Both agencies operate as the institutions of the Ministry. EXIM bank and the Hungarian Export Credit Insurance Company MEHIB have become the organizational units of the Ministry as well. EXIM bank provides favourable loans to fund the foreign trade transactions, while MEHIB issues guaran-tees.

The Economic Joint Commission serves as an efficient body for fostering econo-mic cooperation and during its meetings the public and private actors discuss the current economic issues and propose solu-tions for resolving opened bilateral issues. The Ministry has integrated a network of the economic attachés, whose responsi-bility, in addition to dealing with the eco-nomic diplomacy, is to connect the Hun-garian companies with the potential local partners.

Each competent organizational unit of the Ministry runs one of the application programs that help Hungarian companies to be present in the foreign markets. For example, the tenders have recently been invited for the Water Industry Program 2020 and the Export Development Program, amounting to EUR 600,000. An export stra-tegic document of the Government of Hun-gary identifies the Western Balkans as a primary target market for this country.

In addition to these incentive measures, there are other financial means, which are especially designed for this region. HEPA established the Western Balkans Invest-ment Fund, estimated to cca EUR 8.5 mil-lion. Non-profit Western Balkans Green Centre, managed by the Ministry for Inno-vation and Technology, helps the Hungari-an economic actors who contribute to the activities in the field of climate protection (adaptation, mitigation) and the countries of the region. The program budget amounts to EUR 1.2 million.

Glasnik: The Chamber of Economy of Mon-tenegro and the Hungarian Export Promo-tion Agency (HEPA) have recently signed the Cooperation Agreement. In your opini-on, to what extent has the cooperation bet-ween the two institutions been significant to strengthening business ties of the two countries?

J. Négyesi: The Hungarian Export Promo-tion Agency, which operates under the auspices of the Ministry of Foreign Affairs

72

Broj 2 Februar 2020.

and Trade, is responsible for the imple-mentation of the "Investments promotion in the Western Balkans" program, which is aimed at providing contribution to the economic development of the Western Balkans. We would like to achieve this goal by strengthening presence and role of the Hungarian companies in the region. The total available budget amounts to EUR 8,5 million, which can be used for projects in Serbia, Montenegro and Bosnia and Her-zegovina. The Cooperation Agreement be-tween HEPA and the Chamber of Economy of Montenegro provides parties with an opportunity to jointly consider the propo-sals for this project, which can greatly con-tribute to the development of the country.

Glasnik: The Montenegrins think that Hun-gary is primarily recognized for its strong agricultural sector and delicious food.

However, the Hungarian products are not sufficiently represented at the Montene-grin market. Do you plan stronger presen-tation of the gastronomic offer on our mar-ket? Also, do you think that the Hungarian market can find Montenegrin delicacies, which are becoming increasingly popular in the region and beyond, very interesting?

J. Négyesi: Hungary has started the "ga-stronomy revolution", within which the traditional Hungarian cuisine has been reinterpreted. The existing decade-long formulas receive new elements. In recent years, the offer of local restaurants invol-ves specialties of foreign cuisines. Hunga-rians are open to new tastes. The Monte-negrin specialties are also available at four different locations in Budapest. The Go-vernment of Hungary has invested many efforts to protect products with Hungarian

characteristics, uniqueness and quality, which resulted in making the Hungarikum collection. The Hungarian food products have already appeared on the shelves of Montenegrin trade chains and our Embas-sy keeps exploring the possibility to inc-rease the representation of the Hungarian gastronomy in Montenegro.

Glasnik: Hungarian knowledge could con-tribute significantly to the development of Montenegrin agriculture and adopting of European standards, which are important for the integration process, as well as for the future appearance of domestic compa-nies in the single market. To what extent could the transfer of Hungarian know-how contribute to the Montenegrin economy?

J. Négyesi: In 2019 financial support for agriculture and rural development from the EU and the state budget, amounting to

The Cooperation Agreement between HEPA and the Chamber of Economy of Montenegro may largely contribute to the country development.

73

Broj 2Februar 2020.

EUR 24 million, contributed to the sustain-able production of Hungarian farmers, thus improving the competitiveness of agricul-ture, providing a safe, healthy food to the population and increasing the opportuni-ties to retain the rural population and he-lping family farms.

World agriculture has been intensively de-veloping. Thanks to all modern technologi-es, the more concentrated and larger farms have been established. The Hungarian and Montenegrin farmers have to deal with this competitive situation. The transfer of knowledge and know-how from Hungary through bilateral business partnerships and projects implemented jointly by the Hungarian and Montenegrin companies, taking into account local needs, can con-tribute to the increase of the production in the sector of agriculture in Montenegro,

improvement of the productivity, moder-nization of the existing technologies and introducing new technologies and expen-ding capacities.

Glasnik: Is there anything you would like to mention which has not been covered by our questions but you think is important for our discussion?

J. Négyesi: In addition to our bilateral poli-tical contacts, I would also like to draw your attention to our cooperation in the field of culture and education. From 18 June to 16 September 2019 Hungary organized a seri-es of cultural programs called "Hungarian Culture Week in Montenegro". During tho-se 24 events the Hungarian cultural values were presented to the audience throughout the country.

The Stipendium Hungaricum Scholarship

Program is aimed to promote the Hun-garian higher education and increase its cultural diversity worldwide. According to the Stipendium Hungaricum Scholarship Program, Hungary provides 30 scholar-ships for students from Montenegro. Ac-cording to our experience, the number of applicants for each school year exceeds this quota. Students can participate in par-tial or full-study and post-graduate, master or PhD studies and preliminary studies in higher education institutions according to agreement between the two countries, provided that they are accepted in a certa-in institution. I hope readers have gained a general picture of the relationship and the potentials of the two countries. Finally, I want to thank the Montenegrin Chamber for this opportunity to present cooperation between Hungary and Montenegro.

74

Broj 2 Februar 2020.

Podsticanje ekonomske saradnje sa Mađarskom

Sporazum PKCG i HEPA

Predsjednik Privredne komore Crne Gore Vlastimir Golubović potpisao je 4. februara 2020. godine sa generalnim direkto-rom Agencije za promociju izvoza Mađarske (HEPA) Baláz-

sem Hendrichom Sporazum o saradnji dvije institucije.

U Sporazumu se navodi da će potpisnici promovisati širenje i di-verzifikaciju međusobne trgovinske i investicione saradnje u obla-stima važnim za ekonomski i društveni razvoj.

Predsjednik Golubović je istakao da Sporazum ima cilj da unaprije-di ekonomske odnose dvije zemlje, poveže partnerske kompanije i doprinese stvaranju nove vrijednosti u crnogorskim preduzećima.

- Nadam se da će Sporazum na taj način doprinijeti trendu rasta investicija Mađarske u Crnu Goru – kazao je Golubović.

On je naglasio da su odlični politički odnosi dvije države osnova za unapređenje ekonomskih i zahvalio na podršci Mađarske na-šoj zemlji u evroatlantskim integracijama. Ukazao je na to da je tokom 2019. godine razmijenjeno roba sa Mađarskom u vrijednosti 70 miliona eura, od čega je izvoz iz Crne Gore iznosio 45 miliona, a uvoz iz Mađarske 25 miliona. Tokom prošle godine, našu zemlju je posjetilo 32.500 turista koji su ostvarili 164.000 noćenja i očekuje se da će se nastaviti pozitivan trend u ovoj oblasti. Od 2006. godine iz Mađarske je u našu zemlju investirano u vrijednosti 435 miliona eura. Po obimu investicija Mađarska je na devetom mjestu među više od 130 zemalja koje ulažu u Crnu Goru (petom u EU).

Golubović je rekao da su strateški sektori crnogorskog razvoja tu-rizam, poljoprivreda, energetika i građevinarstvo. Pozvao na razvi-janje intenzivnije saradnje posebno u poljoprivredi, čemu bi zna-čajno doprinijeli mađarsko iskustvo i know how u primjeni novih

tehnologija. Kabl koji povezuje Crnu Goru i Italiju čini našu zemlju energetskim čvorištem preko kojeg se može izvoziti struja iz jugo-istočne Evrope u Zapadnu. Predsjednik Komore se, između ostalog, osvrnuo i na najveći kapitalni projekat u našoj zemlji – izgradnju autoputa, koji će za nekoliko godina povezivati našu državu, preko Srbije, sa Mađarskom.

Generalni direktor HEPA Balázs Hendrich predstavio je ovu agen-ciju osnovanu 2014. sa ciljem podsticanja izvoza roba, usluga i kapitala. Agencija grantovima i kreditima podržava poslovanje mađarskih kompanija na inotržištu.

- Pripremili smo Program za balkanske zemlje kojim, između ostalog, želimo da podstaknemo naše kompanije da izvoze u Crnu Goru, ali i doprinesemo njenom ekonomskom razvoju. U toku je evaluacija projekata među kojima se nalaze i prispjeli iz Crne Gore – rekao je Hendrich.

Istakao je važnost saradnje sa Privrednom komorom Crne Gore, te izrazio očekivanje da će ova poslovna asocijacija pružiti značajnu podršku realizaciji projekta koji je bitan za razvoj malih i srednjih preduzeća obje zemlje.

Potpisivanju su prisustvovali potpredsjednik Privredne komore Ivan Saveljić, ambasador Mađarske u Crnoj Gori József Négye-si, predsjednik Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Ranko Jovović, direktor projekata za Zapadni Balkan Gábor Jenei, naci-onalni koordinator Komorskog investicionog foruma Zapadnog Balkana Balša Ćulafić, šef kabineta predsjednika Komore Miljan Šestović, drugi sekretar u Ambasadi Péter Hetei i ekonomski sav-jetnik Milán Radácsi.

Mađarska pripremila program za balkanske zemlje kojim želi da podstakne kompanije da izvoze u Crnu Goru, ali i doprinese njenom ekonomskom razvoju.

75

Broj 2Februar 2020.

Poziv njemačkim investitorima da ulažu u našu ekonomiju

Sastanak sa direktorom AHK

Predsjednik Privredne komore Crne Gore Vlastimir Golu-bović razgovarao je 6. februara 2020. godine sa Martinom Knappom, direktorom Njemačko-srpske Privredne komore

(AHK Srbija) i koordinatorom aktivnosti ove asocijacije za zemlje Zapadnog Balkana.

Sastanak je organizovan uoči poslovnog foruma crnogorskih i nje-mačkih privrednika iz oblasti saobraćaja i logistike.

Sagovornici su razmatrali mogućnosti za intenziviranje saradnje dvije komore i veću zastupljenost njemačkih privrednika na na-šem tržištu.

Predsjednik Golubović je ukratko upoznao gosta sa aktivnosti-ma Komore i njenim značajnim doprinosom kreiranju povoljnog ambijenta za poslovanje svih privrednih društava. Predstavio je glavne makroekonomske pokazatelje naše zemlje, posebno uka-zujući na dinamičan razvoj koji je karakteriše posljednjih godina, a značajno su mu doprinijele strane direktne investicije. Od obnove nezavisnosti, obim ulaganja Njemačke u Crnu Goru je iznosio 305 miliona eura, po čemu je na 12 mjestu na listi država-najvećih in-vestitora u našu ekonomiju (sedmom među EU zemljama). Prema riječima Golubovića, kontinuirano raste robna razmjena između Crne Gore i Njemačke i u 2019. godini je iznosila 260 miliona eura. Naglasio je da Crnu Goru posjećuje sve veći broj turista iz Njemač-ke, potkrepljujući to podatkom da se u odnosu na 2017. godinu taj pokazatelj utrostručio. Naime, prije tri godine u našoj zemlji bilo je 57.000 gostiju iz Njemačke, koji su ostvarili 313.000 noćenja, dok je u 2019. zabilježeno 150.000 turista i 625.000 noćenja.

Poseban fokus njegovog izlaganja bili su prioritetni sektori razvoja naše ekonomije, projekti koji se u njima realizuju ili su planirani, kao i povoljnosti koje nudi poslovanje u Crnoj Gori, naročito u slo-bodnim i biznis zonama.

- Pozivam njemačke privrednike da ulažu u našu ekonomiju, a po-sebno u energetiku, turizam i drvnu industriju – rekao je Golubo-vić.

Govoreći o međukomorskoj saradnji, predsjednik je istakao učešće poslovne asocijacije koju predstavlja u EUROCHAMBRES-u, Asoci-jaciji balkanskih komora, Međunarodnoj trgovinskoj komori i dru-gim, posebno naglasivši ulogu u radu Komorskog investicionog foruma Zapadnog Balkana. Naveo je da se kancelarija generalnog sekretara KIF ZB6 nalazi u Privrednoj komori Crne Gore, te naveo najznačajnije projekte kojima ona koordinira. Riječ je o projektima razvoja stručnog obrazovanja u Regionu, vrijednom 25,5 miliona eura, koji je odobrio Ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj Savezne Republike Njemačke, a realizuje se preko razvojne banke te države KfW, kao i o podršci DIHK-a privrednim komorama ovog područja.

Direktor Knapp je ukazao na značaj mreže spoljnotrgovinskih ko-mora Njemačke za podsticanje izvoza njihovih kompanija, a po-sebno malih i srednjih preduzeća.

- Želimo da poboljšamo prisustvo naše asocijacije i njemačkih pri-vrednika u Crnoj Gori – rekao je Knapp.

On je kazao da će AHK najprije doprinijeti rastu digitalne vidlji-vosti Crne Gore na njihovim platformama, te, na osnovu intereso-vanja i upita privrednika za mogućnost poslovanja u našoj državi, razmotriti otvaranje posebne kancelarije ove asocijacije. Njemač-ka Komora računa na blisku saradnju sa crnogorskim kolegama na ovom poslu.

Razmotrena je i za ovu godinu planirana posjeta delegacije mladih crnogorskih privrednika i preduzetnica Njemačkoj, gdje bi trebalo da se sretnu sa saveznim ministrom ekonomije i energetike Pete-rom Altmajerom i upoznaju se sa poslovanjem inovativnih star-tapova. Dvije asocijacije će tijesno sarađivati kako bi doprinijele kreiranju što sadržajnijeg programa posjete crnogorske delegacije, zaključeno je na sastanku.

U radu sastanka učestvovao je Balša Ćulafić, koordinator Privre-dne komore za saradnju sa međunarodnim komorskim asocijaci-jama i Stevan Đurić, koordinator projekta iz AHK.

76

Broj 2 Februar 2020.

Njemci zainteresovani za saradnju u saobraćaji i logistici

Poslovni forum sa njemačkim privrednicima

Privredna komora Crne Gore, u sara-dnji sa Njemačko - srpskom privre-dnom komorom (AHK Srbija), organi-

zovala je 6. februara 2020. godine poslovni forum i bilateralne susrete crnogorskih i njemačkih privrednika iz oblasti saobraća-ja i logistike.

Cilj ovog susreta bio je upoznavanje nje-mačkih partnera sa stanjem, razvojnim planovima, kao i budućim projekcijama u oblasti saobraćaja i logistike, te usposta-vljanje međusobne poslovne saradnje cr-nogorskih i njemačkih preduzeća.

Uvodna obraćanja na forumu su imali Da-nilo Gvozdenović, potpredsjednik Privre-dne komore Crne Gore, dr Robert Weber, ambasador SR Njemačke u Crnoj Gori, Martin Knapp, direktor Njemačko - srpske privredne komore, dr Ulrich Wild, direktor kompanije em&s GmbH i konsultant pro-grama izvozne inicijative Ministarstva za ekonomiju i energetiku SR Njemačke.

Stanje u sektoru transporta u Crnoj Gori prezentovao je Savo Barović, sekretar Od-bora udruženja saobraćaja Privredne ko-more Crne Gore.

Na sastanku je delegacija koju čini pet nje-mačkih kompanija, predstavila proizvodni

program, inovacije i usluge u navedenim oblastima, nakon čega su održani B2B sa-stanci sa firmama iz ove zemlje.

Potpredsjednik Gvozdenović je izrazio za-dovoljstvo zbog održavanja ovakvog skupa i ocijenio da će njegovi rezultati biti vidljivi u najskorije vrijeme.

- Značajno je što njemački privrednici žele da budu zastupljeni u ovoj oblasti privrede, a to potvrđuje i prisustvo skupu ambasa-dora dr Roberta Webera - rekao je Danilo Gvozdenović.

Potpredsjednik je naveo da Komora izuze-tnu pažnju posvećuje saobraćaju, jer je to djelatnost koja je veoma važna spona proi-zvodnje i prodaje.

- Imamo u Komori veoma dobro organizo-van sektor saobraćaja pa su rezultati u ovoj oblasti značajni, što su ocijenile i relevan-tne međunarodne organizacije - naveo je potpredsjednik.

Dr Robert Weber, ambasador SR Njemačke u Crnoj Gori je takođe ocijenio veoma po-zitivnim održavanje poslovnog foruma i činjenicu što su njemački privrednici za-interesovani da predstave svoje kompanije te kroz razgovor sa crnogorskim kolegama

učine što konkretnijim međusobne poslov-ne veze.

Govorio je o rezultatima veoma uspješne njemačke privrede i interesovanju njihovih kompanija da investiraju u Crnu Goru.

- Očekujemo da Crna Gora nastavi svoj pro-evropski kurs, u tome imate našu i podršku Evropske unije, kao i ostale zemlje Balkana – naglasio je ambasador.

Prema njegovim riječima, kompanijama koje žele da investiraju u Crnu Goru veoma je bitno da standardi, na primjer energetske i saobraćajne politike, budu usaglašeni sa evropskim.

- Crna Gora je zemlja koja se priprema za primjenu evropskih standarda, što je vrlo bitna poruka za njemačke privrednike koji ovamo dolaze – rekao je Weber.

Dodao je da se crnogorska Vlada veoma angažuje u oblasti privrede i ekonomskog razvoja, naglašavajući napore koji se ula-žu u unapređenje infrastrukture i održive energije.

- Crna Gora postaje neto izvoznik zelene energije u Zapadnu Evropu. Ipak, postoji dosta potencijala u energetici koji još ni-jesu iskorišćeni i za njih su zainteresovni

77

Broj 2Februar 2020.

njemački privrednici – rekao je ambasador.

Ocijenio je da naša zemlja ima veoma do-bre šanse da bude uspješna u korišćenju obnovljivih izvora u javnom prevozu.

- Vjerujem da Podgorica može postati prvi grad u Evropi koji u potpunosti koristi zele-nu energiju u saobraćaju - rekao je amba-sador.

Martin Knapp, direktor Njemačko - srpske Privredne komore i koordinator aktivnosti ove asocijacije za zemlje Zapadnog Balka-na kazao je da postoji interesovanje privre-dnika te države za poslovanje kod nas.

- Želimo da dovedemo predstavnike naših kompanija u Crnu Goru i upoznamo ih sa ambijentom za poslovanje i investicionim prilikama – rekao je Knapp.

Dr Ulrich Wild, direktor kompanije em&s GmbH i konsultant programa izvozne ini-cijative Ministarstva za ekonomiju i ener-getiku SR Njemačke naglasio je da njegova država mnogo polaže na razvoj malih i sre-dnjih preduzeća.

- Mala i srednja preduzeća Njemačke su prošle godine ostvarila izvoz u vrijednosti 200 milijardi eura – kazao je Wild.

Trendove u saobraćajnoj djelatnosti u Crnoj Gori prezentovao je Savo Barović, sekretar Odbora udruženja saobraćaja Privredne ko-more. On je podsjetio da transport karakte-rišu pozitivni trendovi i značajan uticaj na BDP. Ovaj sektor zapošljava 12.500 radnika, što sve govori o velikom uticaju saobraćaja na ekonomiju. Podsjetio je da bi u septem-bru trebalo da bude završena prva dionica auto-puta Bar - Boljare, a nastavak gradnje ovog kapitalnog projekta šansa je za anga-žovanje njemačkih investitora.

Uslijedila je prezentacija kompanija A. Rawie, Bosch Security and Safety Systems i Inserteffect.

A. Rawie je kompanija koja se bavi di-zajnom i proizvodnjom šinskih završnih graničnika, tovarnih i saobraćajnih rampi, te branika. Bosch Security and Safety Sy-stems proizvodi uređaje za video nadzor, sigurnosne, protivpožarne audio i konfe-rencijske sisteme, dok Inserteffect nudi rješenja za digitalnu mobilnost za privredu, opštine, gradove i javni prevoz.

Skup je okončan bilateralnim susretima privrednika dvije zemlje tokom kojih su razmotrene mogućnosti saradnje na kon-kretnim projektima.

U prostorijama Privredne komore, 7. februara 2020. godine, je održan sastanak predstavnika Komore, na

čelu sa potpredsjednikom Danilom Gvoz-denovićem, sa predstavnicima Evropske Agencije za hemikalije (ECHA), Jenny Holmqvistom i Stivenom Tobinom, pod či-jim pokroviteljstvom se sprovodi projekat koji ima za cilj da sagleda postojeći nivo uskladjenosti u oblasti upravljanja hemi-kalijama u Srbiji i Crnoj Gori, sa pravilima i principima u Evropskoj uniji. Projekt koji se istovremeno realizuje u dvije zemlje, spro-vode poznate konsultantske kuće VVA Sprl, iz Brisela i RPA Europe, iz Velike Brtanije.

Sastanku u Privrednoj komori su prisu-stvovali i predstavnici privrednih subjekata (Farmont, Veletex i Trebjesa) čija djelatnost zahtijeva uvoz, izvoz ili upotrebu hemika-lija, kako bi se bliže upoznali sa osnovnim principima i zahtjevima 4 Direktive EU koji uredjuju oblast upravljanja hemikalijama - REACH - Direktiva o registraciji, evalua-ciji, autorizaciji i ograničavanju upotrebe hemikalija, BPR – Direktiva o biocidnim

proizvodima, CLP – Direktiva o klasifikaciji, oznacavanju i pakovanju supstanci i smje-ša i PIC - Direktiva o izvozu/uvozu opasnih hemikalija). S tim u vezi, na sastanku su predstavnici privrede upoznali predstavni-ke ECHA-e, VVA i RPA o izazovima sa ko-jima se susreću i potrebama za efikasnije sprovodjenje i poštovanje nacionalnih i medjunarodnih obaveza u datoj oblasti.

Tim ECHA-e i konsultantskih kuća koje sprovode projekat će, nakon izvršene ana-lize, sačiniti izvještaj koji će služiti i kao preporuka za dalju podršku Crnoj Gori u sprovođenju regulative EU, u oblasti upra-vljanja hemikalijama. Privredna komora Crne Gore i Institut-Centar izvrsnosti za istraživanja i inovacije Univerziteta Crne Gore, koji je podržao organizovanje sastan-ka, će u kontaktu sa ECHA-a dalje razmi-jeniti mogućnosti organizovanja potrebnih obuka za privredne subjekte u Crnoj Gori, i time doprinijeti jačanju njihovih kapacite-ta i spremnosti da pristupom Crne Gore EU, svoje obaveze sprovode efikasno i sa ade-kvatnim znanjem.

Podrška EU u oblasti upravljanja hemikalijama

Sastanak sa predstavnicima Evropske Agencije za hemikalije

78

Broj 2 Februar 2020.

Snažna podrška crnogorskoj privredi

Miloš Miketić, izvršni direktor za komercijalne poslove u Addiko banci Podgorica

Banke podržavaju kvalitetne projekte realnog sektora, kojih treba da bude mnogo više, kako bi još veće benefite imali i privreda i ove finansijske institucije.

Prilagođavanjem svojih proizvoda i usluga potrebama građana i SME sektora, Addiko banka pruža snažnu

podršku crnogorskoj privredi. Ovdje bih posebno istakao značaj kreditiranja građa-na za razvoj privrede, jer se kreditiranjem potrošnje građana direktno stimuliše rast i razvoj privrede, što možda na prvi po-gled nije vidljivo, ali je egzaktno, rekao je u intervju Glasniku Miloš Miketić, izvršni direktor za komercijalne poslove u Addi-ko banci Podgorica i predsjednik Odbora udruženja banka, finansijskih organizacija i osiguranja Privredne komore Crne Gore.

Glasnik: Vi ste predsjednik Odbora udruže-nja banka, finansijskih organizacija i osi-guranja Privredne komore Crne Gore. Kako ocjenjujete ulogu PK CG u stvaranju stimu-lativnog ambijenta za djelatnost realnog i bankarskog sektora?

M. Miketić: Privilegiju i odgovornost za pokrivanje ove pozicije dobio sam krajem 2019. godine i osnovni motiv prihvatanja pozicije u Odboru je da zajedno sa kolega-ma predstavnicima banaka, finansijskih organizacija i osiguranja pružimo doprinos daljem razvoju finansijskog sistema. Pro-stora ima, kako u miksu proizvoda i usluga koje nudimo, rekao bih još i više u načinu i efikasnosti prodaje naših servisa i usluga. Tu PK CG može i treba imati važnu ulogu, kao institucija koja se u prethodnom peri-odu nametnula kao generator progresa u mnogim privrednim oblastima.

Glasnik: Da li vaša banka, ali i ostale koje posluju u Crnoj Gori, mogu u većoj mjeri da podrže poslovanje naše privrede i od čega to zavisi? Poznato je da finansijski sektor ima novac, a privredi nedostaju sredstva.

M. Miketić: Addiko banka, kao i ostale ban-ke u Crnoj Gori, mogu da podrže poslovanje privrede i to uspješno i rade, što se može zaključiti iz zvaničnih podataka Centralne

79

Broj 2Februar 2020.

u odnosu na prethodnu?

M. Miketić: U Addiko banci očekujemo da ubrzo objavimo zvanič-ne poslovne rezultate za 2020. godinu, potvrđene od strane revizo-ra i prije toga je nezahvalno komentarisati konkretne brojke. Naša očekivanja su da 2020. godina bude uspješnija od prethodne, koja je opet bila istorijski najuspješnija poslovna godina Addiko banke, sa ostvarenom dobiti od 2,3 miliona eura i povratom na kapital od 10,7%.

Glasnik: Koliki je udio NPL u ukupnim kreditima vaše banke? Jesu li vam loši krediti poteškoća za poslovanje?

M. Miketić: Konkretne podatke o NPL kreditima u ovom trenutku, a prije objavljivanja zvaničnih rezultata banke, nisam u mogućno-sti da iznosim, ali mogu napomenuti da Addiko banka ima jako visok standard upravljanja rizicima unutar banke, kako u njiho-vom nastanku, tako i tokom životnog vijeka svakog plasmana. U tom smislu smo u potpunosti usklađeni, kako sa lokalnom re-gulativom, tako i sa međunarodnim standardima upravljanja ri-zicima. Addiko grupa, kao finansijska grupacija koja se kotira na bečkoj berzi, mora zadovoljavati najstrožije standarde poslovanja na svim poljima, a upravljanje rizicima je jedan od stubova našeg poslovanja, koja nam daje stabilnost i pruža sigurnost svim našim klijentima, prevashodno deponentima.

Glasnik: Menadžment Addiko banke zna da kaže da ste "inovatori na bankarskom tržištu". Šta to znači?

M. Miketić: Kada za sebe kažemo da smo inovatori na bankar-skom tržištu, mi pri tom mislimo na više oblasti u kojima je Ad-diko banka napravila proboj, bilo da se radi o samim proizvodima, servisima ili procesima koji stoje u njihovoj pozadini. Da bi ispunili naše obećanje da je 2+2=4, morali smo da kreiramo čitav set novih procesa i proizvoda koji će omogućiti ispunjenje našeg obećanja klijentima. U prethodnih nekoliko godina Addiko banka je bila ino-vator ili lider na nekolicini polja, navešću nekoliko primjera:

• lideri u automatizaciji procesa odobrenja kredita građana, čime se vrijeme odobrenja i realizacije kredita značajno sma-njilo (u prosjeku cijeli proces se završava u roku od 24h ili ra-nije)

• prvi i još uvijek jedini kreditni proizvod koji možete dobiti samo uz ličnu kartu kao jedini potreban dokument, iako niste klijent Addiko banke,

• uz implementaciju moderne ebank i mbank platforme za fi-zička lica, uveli smo jedinstveni servis Viber banking kojim možete vršiti plaćanja preko Viber chat-a. Po tome smo jedin-stveni u regionu i među prvima u cijelom svijetu,

• implementirali smo robote u našim back office aktivnostima, što je dovelo do automatizacije određenog broja procesa,

• krajem 2019. godine lansirali smo na tržištu jedinstvenu 3u1 kreditnu karticu koja u sebi objedinjava 3 funkcionalnosti: re-volving, instalment i charge, što znači da možete birati da li ćete potrošnju da plaćate: 1) kroz plaćanja minimuma duga, ili 2) kroz podjelu na rate za odabrane transakcije (uključujući i gotovinske na bankomatu), ili 3) ćete izmiriti cijeli dug i izbje-ći obračun i plaćanje kamate.

Ovo su samo najznačajniji noviteti i inovacije iz Addiko banke, tu su još i tzv. end-to-end rješenja otvaranja računa i odobrenja kre-dita (mobilna banka), automatizacija odobrenja kredita za mala i

banke Crne Gore u dijelu kretanja kreditnog portfolia privrede, a koji je u posljednjih 5 godina porastao za 23%. Ukoliko tome do-date i Investiciono razvojni fond Crne Gore, koji godišnje privredu podrži sa cca 200 miliona eura, može se zaključiti da crnogorska privreda ima pristup kreditnim sredstvima, po istorijski nikad po-voljnijim uslovima.

Ono što je važno istaći je da su banke u Crnoj Gori komercijalne organizacije i da za podršku nekom projektu isti mora biti određe-nog kvaliteta, a uvjeren sam da je svaki zdravi projekat naišao na kreditnu podršku u Crnoj Gori. Dakle, nama treba više zdravih pro-jekata i onda će benefit imati i privreda i banke, jer banke ne drže višak sredstava za sebe. Njima je u interesu da sredstva budu pla-sirana, ali ponavljam, na kvalitetan način.

Glasnik: Koji klijenti su brojniji u vašoj banci: građani ili privreda? Da li imate više domaćih ili stranih klijenata?

M. Miketić: Addiko banka se specijalizovala za rad sa građanima i malim i srednjim preduzećima (SME) i u ovim segmentima ima-mo zapažene rezultate. Spektar proizvoda i usluga koje nudimo su isključivo oni sa kojima možemo postići visok stepen efikasnosti i direktnosti u relaciji sa našim klijentima i to su dominantno prisu-tni potrošački (gotovinski) krediti, odnosno SME krediti za tekuće poslovanje. U strukturi klijenata Addiko banke dominiraju domaći klijenti, što je logična posljedica naše orjentisanosti na domaću privredu i njene učesnike.

Glasnik: Da li bi i kada privreda mogla biti vaš glavni poslovni par-tner? Ili to nije orijentacija vaše poslovne filozofije, već kao komer-cijalna banka, razvijate ravnopravne relacije sa svim klijentima? Objasnite.

M. Miketić: Teško da je zamisliti da će se neka od komercijalih banaka odreći kreditiranja građana i fokusirati samo na privre-du i obratno. U zavisnosti od biznis profilacije svake od njih, to će biti u manjoj ili većoj mjeri izraženo. Konkretno, Addiko banka je fokusirana na određene segmente privrede, prije svega na mala i srednja preduzeća, koji su glavna snaga svake privrede i pokre-tač privrednog razvoja. Prilagođavanjem svojih proizvoda i usluga potrebama građana i SME sektora, Addiko banka pruža snažnu podršku crnogorskoj privredi. Ovdje bih posebno istakao značaj kreditiranja građana za razvoj privrede, jer se kreditiranjem potro-šnje građana direktno stimuliše rast i razvoj privrede, što možda na prvi pogled nije vidljivo, ali je egzaktno.

Glasnik: Ocijenite poslovanje Addiko banke na tržištu Crne Gore? Jeste li zadovoljni pozicijom koju vaša banka ima na crnogorskom finansijskom tržištu?

M. Miketić: Ako pustimo da brojke govore o poslovanju Addiko banke, one će reći da je Addiko banka, od vlasničke transformacije 2015. godine i rebrendinga tokom 2016, doživjela pravi preporod i zaokret, kako u poslovnom smislu, tako i u konceptualnom i stra-teškom. Efikasnost, jednostavnost i fokusiranost na klijenta su po-stale prepoznatljive odrednice Addiko banke i posebno smo pono-sni što nas tržište tako prepoznaje. To govori da je poslovna ideja jasno sprovedena i prevedena u djela, te da je odluka da se banka specijalizuje za određeni broj proizvoda i usluga bila ispravna. Sve navedeno nam je omogućilo optimizaciju procesa i postizanje iz-vrsnosti u prodaji i servisiranju potreba naših klijenata i uz to je ispraćeno odličnim poslovnim rezultatima.

Glasnik: Kakav će biti poslovni bilans Addiko banke u ovoj godini,

80

Broj 2 Februar 2020.

By tailoring its products and services to the needs of the citizens and SME sector, Addiko bank provides strong

support to the Montenegrin business com-munity. I would especially emphasize the importance of granting loans to the citi-zens for the business development, beca-use even though it may not be visible at first glance, the consumer credits directly stimulate the economic growth and deve-lopment, says in an interview for Glasnik Miloš Miketić, CEO for commercial affairs at Addiko bank Podgorica and the Presi-dent of the CEM Banking Association Bo-ard.

Glasnik: You are the President of the CEM Banking Association Board. How do you perceive the role of the Chamber of Econo-my of Montenegro in creating the stimula-ting environment for the activities of the business and banking sector?

M. Miketić: At the end of 2019 I was given the privilege and the responsibility for this position and the main motive for accepting to be the Board President was to provide a contribution to the further development of the financial system, together with fellow colleagues from banks, financial instituti-ons and insurance companies. Opportu-nities to achieve this goal exist in the mix of products and services that we offer, as well as in the manner and efficiency of their placement, where the Chamber can and should play an important role, as an institution which in the past proved to be a generator of progress in many areas of the economy.

Glasnik: Can Addiko bank as well as the other banks operating in Montenegro pro-vide bigger contribution to business ope-rations of our companies and what does it depend on? The financial sector is known to have money, while the business commu-nity lacks funds.

M. Miketić: Addiko bank, as well as the others operating in Montenegro, can provi-de support to the business community and they do that very successfully, which can be concluded from the official data of the Central Bank of Montenegro regarding the trends in commercial loan portfolio, which rose by 23% in the last five years. If you add the activities of the Investment and Deve-lopment Fund, which provides the busi-ness community with support of cca EUR 200 million per year, we can conclude that Montenegrin business community has access to the loans by the most favourable

srednja preduzeća...

Važno je napomenuti da stepen inovacija zavisi i od stepena razvijenosti crnogorske regulative koja definiše jedan značajan dio servisa banaka, finansijskih isntitucija i osiguranja. Interes ne samo Addiko banke, već cijelog finansijskog sistema je da se naša regulativa ubrzanim koracima pribli-ži EU regulativi i time omogući spuštanje većeg broja servisa u "on-line" kanal, čime će finansijski proizvodi i usluge biti dostu-pniji klijentima. Upravo kroz PK CG i Odbor udruženja banka, finansijskih organizacija i osiguranja želimo unaprijediti ovu oblast, koja je u okruženju na mnogo većem stepe-nu razvoja, a uvjeren sam da tako ne mora biti.

Glasnik: Koliko ste uradili na tome da poje-dnostavite usluge kako bi saradnja sa kli-jentima bila efikasnija ili brža?

M. Miketić: Kao što se negdje može i za-ključiti iz prethodnih odgovora, gotovo cjelokupan fokus Addiko banke je na po-jednostavljenju procesa i usluga, jer danas je vrijeme novac u pravom smislu te rije-či i samo efikasni sistemi mogu očekivati dugoročno uspjeh. Lično smo ponosni na ostvarene rezultate na tom polju, a to po-kazuje i reakcija naših klijenata. U prilog ovome ide i podatak da je Addiko banka postala prva banka u Crnoj Gori kojoj je do-dijeljen prestižni međunarodni certifikat "Customers' Friend", koji svjetski poznata organizacija ICERTIAS dodjeljuje isključivo onim kompanijama koje zadovolje visoke standarde poslovanja i odnosa sa svojim klijentima.

Glasnik: O razvojnim planovima Addiko banke?

M. Miketić: Addiko banka će svoj dalji ra-zvoj nastaviti da bazira na specijalizaciji u dijelu gotovinskih kredita svih vrsta, kao i kreditno-garancijskih proizvoda za podr-žavanje malog i srednjeg biznisa. Iako smo jako zadovoljni postignutim, još uvijek ima prostora za unaprijeđenje naših usluga i procesa, čega smo veoma svijesni i čemu smo snažno posvećeni. Dalji razvoj servisa praćen je otimizacijom fizičkog prisustva i transformacijom iz tradicionalnog koncep-ta filijala u fleksibilnije i mobilnije varijante ekspres poslovnica i kiosk prodajnih mje-sta na frekventnim lokacijama, kombino-vano i potpomognuto sa daljim unaprjeđe-njem digitalnih kanala. Time želimo da na adekvatan način odgovorimo izmjenjenim potrebama klijenata, koje diktira savreme-ni stil života.

terms ever.

It is very important to emphasize that banks in Montenegro are commercial or-ganizations and support is only provided for a high-quality project. I am convinced that every viable project has got the credit support in Montenegro. Therefore, we need more viable projects and then the banks and the economy will have benefits, beca-use the banks do not hold the excess fun-ds for themselves. They have an interest in investing these funds, but in a quality manner.

Glasnik: Which clients are there more in your bank: the citizens or the economy? Do you have more domestic or foreign clients?

81

Broj 2Februar 2020.

Strong support to the Montenegrin business community

Miloš Miketić, CEO for commercial affairs at Addiko bank Podgorica

M. Miketić: Addiko bank has specialized in working with citizens and small and medi-um-sized enterprises (SMEs) and in these segments we achieved significant results. The range of products and services we of-fer are exclusively those which can help us achieve a high degree of efficiency in the relations with our customers. Predominan-tly there are consumer (cash) loans as well as loans for current operations of SMEs. Domestic customers dominate when it comes to the structure of the Addiko bank clients, which is a logical result of our ori-entation to the domestic economy and its representatives.

Glasnik: Can the economy be your main

Banks provide support for high-quality business projects, which there need to be more in order to bring higher benefits to the business community and this financial institution.

the needs of the citizens and SME sector, Addiko bank provides strong support to the Montenegrin business community. I would especially emphasize the importance of providing loans to the citizens for the busi-ness development, because even though it may not be visible at first glance, the con-sumer credits directly stimulate the econo-mic growth and development.

Glasnik: What is your opinion of the busi-ness operation of Addiko bank on the Mon-tenegrin market? Are you satisfied with the position of your bank on the Montenegrin financial market?

M. Miketić: If we let the numbers speak about the operations of Addiko bank, they

business partner and when? Is it your bu-siness philosophy orientation or as a com-mercial bank, you develop equal relations with all clients?

M. Miketić: It's hard to imagine that some of commercial banks will stop providing loans to citizens and focus only on the business community, and vice versa. De-pending on the business profile of each of them, it will be more or less pronounced. Specifically, Addiko bank is focused on cer-tain segments of the economy, especially small and medium-sized enterprises, whi-ch are the main force of each economy and the driver of economic development.

By tailoring its products and services to

82

Broj 2 Februar 2020.

will say that since the ownership transformation in 2015 and re-branding during 2016, the bank has experienced a real revival and turnaround, both in business and in conceptual and strategic terms.

Efficiency, simplicity and focus on the client have become reco-gnizable determinants of Addiko bank and we are especially proud of being recognized as such by our market. This indicates that the business idea is clearly implemented and translated into action and that we made a right decision to focus the bank’s activities on certain number of products and services. All these aspects have provided process optimization and achieving excellence in sales and servicing the needs of our customers, which was followed by the excellent business results.

Glasnik: What will be the business balances of Addiko bank this year, compared to the previous one?

M. Miketić: We at the Addiko bank expect official business results for 2020 to be announced soon, confirmed by the auditors. It would not be appropriate to comment on specific figures before the offi-cial announcement. We expect 2020 to be more successful than the previous year, which was the most successful business year of Addiko bank with a generated profit of EUR 2.3 million and a return on equity of 10.7%.

Glasnik: What is the share of NPLs in total loans of your bank? Do non-performing loans represent obstacle for business operations?

M. Miketić: I'm not able to share specific information on the NPLs at the moment, before the announcement of the official results of the bank, but I can say that the Addiko bank has a very high stan-dard of risk management within the bank, both in terms of crea-tion and duration of each placement. Therefore, we fully comply with local regulations as well as international standards of risk management. Addiko Group, as a financial group which is rated on the Vienna Stock Exchange, must meet the strictest standards in all fields of business and risk management is one of our business pillars, which gives us stability and provides security to all our cu-stomers, primarily depositors.

Glasnik: The management of Addiko bank says that the bank is an innovator in the banking market. What does it mean?

M. Miketić: When we say for the bank that it is an innovator in the banking market, we think about the several areas in which the Ad-diko bank made a breakthrough, whether in terms of the products, services or the relevant processes. In order to fulfil our promise that 2+2=4, we had to create a whole set of new processes and pro-ducts that will enable the fulfilment of our promise to clients. In the past few years Addiko bank has been an innovator and leader in several fields, I will mention a few examples:

• the automation process of granting loans to citizens, which reduces the time of granting and realizing loans significantly (on average, the entire process is completed within 24 hours or earlier),

• even though you are not the client, Addiko bank is the first and only bank which grants loans with ID cards as the only document needed,

• we implemented modern e-bank and mBank platform for na-tural persons, and introduced a unique service Viber banking within which you can make payments via Viber chat. This

service makes us unique in the region and among the first in the world,

• we implemented robots in our back office activities, which led to the automation of a number of processes,

• at the end of 2019, we launched a unique 3in1 credit card in the market, which combines three functions: revolving, in-stalment and charge, which means you can choose whether to pay: 1) through the minimum amount of the debt, or 2) se-lected transactions in instalments (including cash at ATMs), or 3) the entire debt and avoid the calculation and payment of interest rate.

These are only the most important novelties and innovations from Addiko bank. There are also so-called end-to-end solutions to account opening and loan approval (mobile banking), automa-ted loan approval for small and medium-sized enterprises ... It is important to note that the degree of innovation depends on the level of development of the Montenegrin regulation which defines a significant part of the services of banks, financial institutions and insurance companies.

The interest not only of Addiko bank, but the entire financial sy-stem is to harmonize our regulations with the EU and thus provide a large number of services via the "on-line" channel, which will make financial products and services available to clients. Precise-ly through the Montenegrin Chamber and the Banking Associati-on Board we want to improve this area, which is more developed in the region, and I am convinced that it does not need to be like that.

Glasnik: What has been done in terms of the simplification of ser-vices in order to have more efficient and faster cooperation with the clients?

M. Miketić: The previous answers can lead to the conclusion that Addiko bank is almost completely focused on simplifying proces-ses and services, because today time is money and only the effici-ent systems can expect long-term success. We are very proud of the results achieved in this field, and it is shown by the reaction of our customers. This is supported by the fact that Addiko bank be-came the first bank in Montenegro which has been awarded with the prestigious international Customers' Friend Certificate, which the world-famous organization ICERTIAS awards only to the com-panies which meet the high standards of business and relation-ships with their customers.

Glasnik: What can you tell us about the development plans of Ad-diko bank?

M. Miketić: Addiko bank will continue its further development ba-sed on specialization in terms of all kinds of cash loans, as well as credit-guarantee products to support small and medium busi-nesses. Although we are very satisfied with the achieved results, there are still opportunities for improvement of our services and processes, which we are very much aware of and we are stron-gly committed to. Further development of services is followed by the transformation from the traditional concept of branches to a more flexible and more mobile kinds of express branches and ATM kiosks on the frequent locations combined and supported with further improving of the digital channels. Thus we want to adequately respond to the changed needs of clients, which are im-posed by the modern lifestyle.

83

Broj 2Februar 2020.

EU posle BregzitaVladimir Gligorov

Svijet bi trebalo da ukine carine i necarinske prepreke trgovi-ni. Dok bi svaka zemlja trebalo sama da odlučuje o socijal-nim, radnim i svim drugim standardima. U takvom svijetu

Britanija bi, kako se kaže, imala fantastičnu budućnost. Jer, nema kraja povoljnim izgledima koji se otvaraju. Koliko je to dobro pro-mišljeno?

Britanska privreda je znatno manja od privreda Sjedinjenih Drža-va, ili Evropske unije, ili Kine. Manje privrede trguju uglavnom po cijenama na koje nemaju uticaja ili je taj uticaj ograničen. Recimo, srpskoj privredi date su izvozne cijene. Mogli bi srpski izvoznici da prodaju ispod cijene, ali to ne bi imalo smisla. Zato što se time ne bi povećao udio na tržištu jer je ponuda mala. Tako da bi to bio čist gubitak.

Mala privreda, koja trguje po svjetskim cijenama, ne može da ne prilagođava standarde, recimo radne, onima koji preovlađuju na svjetskom tržištu. Jer, u suprotnom ne bi bila konkurentna na tom tržištu. Što će reći, cijene koje postiže ne bi pokrivale troškove ili, u najmanju ruku, ne bi donosile dobit kakvu ostvaruju konkurenti. Iz čega slijedi da privreda koja trguje po datim cijenama – posluje po datim standardima.

Ukoliko je privreda velika, stvari stoje drukčije. Američka je pri-vreda najveća, bar ako se računa u tekućim dolarima, i stoga ima određenu tržišnu moć. Riječ je, što bi rekao Maks Veber, o nelegi-timnoj moći jer se ostvaruje na tržištu, a ne političkim ili pravnim procesom. Ali, naravno, može da postane i legitimna moć kroz međunarodne sporazume. Gdje su za trgovinu najvažniji ugovori o slobodnoj trgovini.

Isto važi i za Evropsku uniju i za Kinu. Riječ je o privredama koje su znatno veće od britanske, tako da je njihov uticaj na cijene po kojima se trguje i na sve ostale netrgovinske uslove, sve ono što se naziva standardima, pa i privrednom politikom, značajno veći od britanskog. Štaviše, kako se ističe značaj mogućeg sporazuma o slobodnoj trgovini unutar Komonvelta, nije nevažno zapaziti da će indijska privreda u ne naročito dalekom vremenu biti veća od britanske. A potencijalno znatno veća.

Tako da su opravdane strijepnje Evropske unije, kao i britanskih laburista, da bi Britanija posvećena slobodnoj trgovini, tako kako se najavljuje, značajno prilagodila standarde po kojima radi i tr-guje onima koji preovlađuju u neevropskim velikim privredama.

Tako da sve te mogućnosti koje se otvaraju u trgovini sa Ame-rikom i Kinom, prije svega, teško da će biti ostvarive ukoliko se britanski standardi ne bi značajno prilagodili neevropskim, da se tako izrazim.

Šta će Evropska unija da zahtijeva u pregovorima sa Britanijom? Kako EU ne namjerava da mijenja sopstvene standarde, tražiće da Britanija prihvati njene. Na šta je Boris Džonson odgovorio da ako tako zaista i bude, onda sporazuma neće ni biti. Sporazum o napuštanju Evropske unije će biti dovoljan. Posledica toga, ako do toga dođe, će biti da će se na objema stranama povećati korišćenje carinskih i necarinskih mjera zaštite. Jer će i jedna i druga strana težiti da nastave da sklapaju sporazume o slobodnoj trgovini sa drugim zemljama.

Da li je taj ishod dobar za Evropsku uniju i da li bi možda bilo bo-lje da se evropsko jedinstveno tržište dodatno liberalizuje kako bi se slobodnije trgovalo sa svetom? To se pitanje može postaviti i Sjedinjenim Državama? Boris Džonson je u skorašnjem govoru u kojem se založio za slobodnu trgovinu kritikovao i američki pro-tekcionizam. Koji nije odskora, ali je svakako izraženiji u vreme predsjednika Trampa. Da li bi za Ameriku bilo bolje da ne zahtije-va, recimo od Britanije, usaglašavanje standarda, pa i regulative? A isto pitanje može se postaviti merkantilistima, kao što je Kina, koje je Džonson kritikovao.

U svijetu malih privreda to bi bilo tačno. Što je jedan od razloga da se ne mali broj i velikih i malih zemalja nadaju raspadu Evropske unije. Doduše, tada bi izbor pravila trgovanja bio smanjen, što ne bi moglo da bude dobro za male privrede. No, nezavisno od toga, zašto bi se SAD, ili Kina, ili EU odrekli uticaja koji imaju, koji im omogućava da imaju više društvene, i radne, i ostale standarde?

Džonson je u govoru pomenuo neuspjeh takozvane Doha runde pregovora o svjetskoj trgovini jer se ni SAD niti EU nisu htjele od-reći određenih mjera zaštite sopstvene proizvodnje. Zašto bi se EU, onda, odrekla uticaja i na britansku privredu i na uslove pod kojima ona posluje i trguje? A isto važi i za Kinu i sjutra neke druge velike privrede.

Bregzit će uticati na EU da poveća unutrašnju koheziju, bar kada je riječ o jedinstvenom tržištu i o međunarodnoj trgovini. Politički uticaj je nešto drugo. Uostalom, da nije, Britanija ne bi ni napuštala EU, Novi magazin.

Koliko se može zaključiti iz najava o britanskim ciljevima posle Bregzita, zemlja će širiti ideju slobodne trgovine.

84

Broj 2 Februar 2020.

Podsticanje procesa integracija kroz novu metodologiju pregovora

Prof. dr Gordana Đurović

Ove godine obilježava se dvije decenije procesa stabilizacije i pridruživanja Evropskoj uniji za zemlje Zapadnog Balkana odnosno zemlje jugoistočne Evrope. Entuzijazam evrointe-

gracija nakon prvog samita u Santa Maria de Fieri u junu 2000. go-dine i drugog samita u Zagrebu, novembra iste godine, nastavljen je tokom cijelog perioda, ali je rezultat za tzv. "zemlje proširenja" ispod očekivanja. Kada govorimo o integracionoj dinamici, samo je Hrvatska postala država članica, Crna Gora je već osmu godinu u pregovorima, dok Srbija pregovara šestu godinu, Sjeverna Make-donija i Albanija sa nestrpljenjem očekuju početak pregovaračkog procesa, za Bosnu i Hercegovinu neizvjesno je kada će postati ze-mlja kandidat za članstvo, dok je za Kosovo samo vizna liberaliza-cija trenutni integracioni cilj.

Odnosi sa EU su institucionalizovani, ali su se potpisani Spora-zumi o stabilizaciji i pridruživanju pokazali učinkoviti samo u ekonomskoj integraciji, gdje je regionalno tržište liberalizovano,

Nova metodologija sačinjena je sa idejom da se vrati povjerenje u proces (da bude vjerodostojniji, tj. kredibilniji), da bude više predviljiv, da se ubrzaju reforme i da cijeli proces bude transparetno politički vođen.

ostvareno jačanje ekonomske integracije kroz trgovinu i investi-cije, ali su lokalne kompanije izložene znatno oštrijoj konkurenciji evropskih kompanija. Ekonomska konvergencija se ostvaruje, ali nedovoljnom dinamikom, jer su, za razliku od zemalja petog pro-širenja, još uvijek daleko strukturni i investicioni fondovi koji bi je ubrzali. Od 2015. godine, kroz redovne, standardizovane, trogo-dišnje programe ekonomskih reformi, zemlje regiona uvode tzv. pravila ekonomskog upravljanja i preuzimaju konkretne obaveze u oblasti osjetljivih strukturnih reformi, koje imaju i svoj finansij-ski iskaz. I to je veoma važan aspekt pripreme za članstvo.

Stabilizacioni aspekt potpisanih sporazuma i dalje je tema u go-tovo svim zemljama – 30 godina nakon raspada SFRJ, prisutni su brojni bezbjednosni rizici koji se lako prelivaju iz jedne zemlje u drugu. Zato postoji taj dodatni kriterijum pristupanja za naš regi-on – regionalna saradnja i dobrosusjedski odnosi. Zato se u po-slednjem pregovaračkom poglavlju (35) nalaze otvorena pitanja

85

Broj 2Februar 2020.

bilateralnih odnosa, za sada samo u ovom poglavlju kod Srbije (ispunjavanje akcionog plana o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine, sa 36 mjerila), ali se može očekivati da će broj bilateral-nih tema rasti, ne samo u slučaju ove zemlje, već i mnogih drugih kandidata.

Ispunjavanje političkih i pravnih kriterijuma, predstavljaju i dalje veliki izazov. Proces stabilizacije i pridruživanja, kao i sami prego-varački procesi Crne Gore i Srbije, pokazali su da je EU bila mnogo efikasnija u izvozu roba i usluga na regionalno tržište, nego u izvo-zu standarda i evropskih vrijednosti. To je dovelo do pada podrške za integracije, ne samo u regionu, već i u državama članicama Uni-je. Oblast vladavine prava iskristalisala se kao posebno zahtjevna, u primjeni novih propisa, reformi pravosuđa, borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, jačanju glasa civilnog društva, u oblasti temeljnih ljudskih prava i brojnih politika iz oblasti "pravde, slobo-de i bezbjednosti". Proces kreiranja i primjene nacionalne pravne tekovine izazovan je i u oblasti prevođenja propisa, kao i informa-tičke podrške ukupnom procesu, nezamjenljivoj podršci procesu pregovora, koji čuva institucionalnu memoriju procesa i čini do-stupnim vrijedne izvore svim zainteresovanim stranama.

Administrativni kriterijumi pristupanja postaju sve važniji u funk-ciji vremena pregovaranja. Za manje države, oni su još zahtjevniji, jer ih prati proces optimizacije, koji traži da se sa manje angažo-vanog kadra, uz projekti pristup, ostvare učinkovitiji rezultati u dr-žavnim organima i čitavom javnom sektoru. A sa druge strane su mnogobrojni zahtjevi EU za jačanjem administrativnih kapaciteta za održivo sprovođenje zajedničkih evropskih politika i pripremu za članstvo. Napraviti balans između zahtjeva optimizacije i inve-sticija u ljude i institucije koji treba da "iznesu proces integracija", posebno je umijeće u uslovima prenapregnutih javnih finansija zbog otvorenog investicionog ciklusa u putnoj infrastrukturi.

Države članice EU, sa druge strane, žele biti više uključene u pro-ces pregovora o priširenju Unije. Evropska komisija, kao institucija EU, nema monopol ni samostalnog kreiranja pravila za proces pre-govora, niti njihovog vođenja, van granica odobrene pregovaračke pozicije, na koju saglasnost daju države članice u svakom konkre-tnom slučaju. Imajući u vidu dužinu i složenost samog procesa, kao i često nedovoljno informacija o ključnim aspektima integra-cija, jedan od prvih zadataka nove Komisije Ursule fon der Lajen, bio je da izađe sa predlogom unapređenja procesa pregovaranja u formi nove metodologije pregovora.

Šta donosi nova metodologija

Nova metodologija sačinjena je sa idejom da se povrati povjerenje u sam proces (da bude vjerodostojniji, tj. kredibilniji), da bude više predviljiv, da se ubrzaju reforme i da cijeli proces bude transpare-tno politički vođen.

Inovativne strane nove metodologije koje unapređuju proces pre-govora najkraće su sljedeće:

1. Za Sjevernu Makedoniju i Albaniju, kao i sve buduće pregovarače iz regiona:

• brže otvaranje - moguće je raditi pregled zakonodavstva za više poglavlja odjednom, po tematskim klasterima (srodnosti oblasti pregovora), što ubrzava proces otvaranja pregovora i podstiče efekat sustizanja za one države koje ostvaruju rezul-tate u demokratskim i ekonomskim reformama; ako je neko

pregovaračko poglavlje već u poodmakloj fazi usaglašenosti sa pravnom tekovinom EU, moguće ga je zatvoriti već nakon godinu dana;

• struktura tematskih klastera – prvo "Vladavina prava", pa "Unutrašnje tržište", zatim "Konkurentnost i inkluzivni rast", te "Zelena agenda i održiva povezanost", "Resursi, poljoprivre-da i kohezija", i konačno "Vanjski odnosi". Sedma oblast su naravno Institucije i Ostala (otvorena) pitanja. Za zemlje koje tek ulaze u proces, ova struktura je strateški bolje koncipira-na, jer daje mogućnost planiranja, horizontalnog uvezivanja pregovaračkih pozicija i postepene pripreme za strukturne fondove u finišu pristupnih pregovora;

• insistiranje na jasnoj političkoj podršci obje strane - afirmiše političku posvećenost procesu, kako države koja pregovara, tako i Komisije i država članica, tražeći da se i same države članice uključe u svim fazama (uključujući i priloge za godi-šnji izvještaj, intervencije u pripremi međuvladinih konferen-cija, prethodno upoznavanje sa svim fazama, transparentno navođenje ostvarenih rezultata kroz indikatore, komunikaci-ja sa javnošću, posebno civilnim društvom)

• još jači fokus na osnove pregovora, sa akcentom na vladavi-nu prava – ojačana klauzula o balansu, a uz to obaveza pra-vljena obuhvatnih mapa puta, ne samo za poglavlja 23 i 24, već i za demokratske reforme – funkcionisanje demokratskih instucija; Uz ove oblasti, neophodna je i mapa puta za reformu javne uprave, kao i uvezivanje sa programima ekonomskih reformi;

• jače nadgledanje – veća uloga Savjeta, Odbora, Parlamen-tarnog odbora i pod-odbora za stabilizaciju i pridruživanje u ocjeni progresa; kroz politički dijalog i stručnu debatu targeti-rati kako je moguće ubrzati pregovore;

• detaljniji, jasniji i precizniji godišnji izvještaji Komisije – na bazi objektivne ocjene kretanja u oblasti reformi/politika, uvođenje velikog broja referentih indikatora za ocjenu na-pretka, uključujući i indikatore mjerene učinkom, kao i refe-rentne indikatore međunarodnih organizacija; posebna novi-na je što sa predlogom Izvještaja EK treba da se slože i države članice, uključujući i predloge za korektivne mjere;

• predvidljivost godišnjeg integracionog horizonta - tek poslije izvještaja EK, jasno je da li se može očekivati zakazivanje spe-cifičnih međuvladinih konferencija za svaku zemlju, u nare-dnih 12 mjeseci; na Međuvladinim konferencijama sve strane trebaju biti predsatvljene na odgovarajućem nivou, kao bi se omogućio produktivan politički dijalog;

• podsticaji za zemlje koje ostvaruju progres u integracijama (pozitivna uslovljenost) – postepeno uvođenje/učestovova-nje u praćenju i sprovođenju EU politika, zajedničkog tržišta i EU programa, uz obezbjeđivanje jednakih uslova za sve; redovni samiti EU – Zapadni Balkan; takođe moguća je po-većana pretpirstupna podrška i investicije, uključujući veće angažovanje međunarodnihh finansijskih institucija;

• konkretne akcije (negativna uslovljenost)- na bazi obuhva-tnog izvještaja EK, kako je navedeno, moguće je ubrzati pre-govore, ali ako je proces retrogradan – korektivne mjere koje predloži EK su obavezujuće; moguć je i prekid pregovora, pod tačno definisanim uslovima. Sumarno, negativna uslovlje-

86

Broj 2 Februar 2020.

nost ima tri aspekta:

- Države članice mogu odlučiti da se pregovori u određenim oblastima mogu pauzirati, ili u najozbiljnijim slučajevima, u cjelosti suspendovati. Prethodno zatvorena poglavlja mogla bi se ponovo otvoriti ili vratiti na početak ako je pi-tanja potrebno iznova razmotriti.

- Djelokrug i intenzitet finansiranja od strane EU mogli bi se prilagođavati smanjivanjem, uz izuzetak podrške civilnom društvu.

- Benefiti od bliže integracije, npr. pristupanja programima EU, jednostrane koncesije za pristup tržištu, mogli bi se pa-uzirati ili povući.

2. Za Crnu Goru i Srbiju, koje već više godina pregovaraju, prila-gođavanje novoj metodologiji uključuje sljedeće:

• nije neophodno mijenjati pregovarački okvir (posebno ne u slučaju Crne Gore, gdje je potrebno otvoriti samo još poglavlje 8. Konkurencija i državna pomoć), jer se dvije trećine metodo-logije odnose na proces skrininga i otvaranja pregovora, a naj-veći dio tzv. negativne uslovljenosti, već je sadržan u posto-jećem pregovaračkom okviru; dio oko pretpristupne pomoći biće sadržan u novim propisima za IPA III;

• biće poželjno/neophodno prihvatiti preporuke iz Izvještaja EK i ojačati politički dijalog, kako u zemlji, tako i sa državama članicama EU;

• uraditi novi akcioni plan (mapu puta) za oblast vladavine prava, što je svakako i u planu, a u vezi je sa dobijanjem zavr-šnih mjerila za ova poglavlja;

• biće poželjno/korisno sačiniti i mapu puta za oblast funkcio-nisanja demokratskih institucija;

• u skladu sa dinamikom usvajanja nove Strategije reforme javne uprave za period poslije 2020. godine, pripremiti i novi akcioni plan za ovu oblast;

• iako nisu sadržane u našem pregovaračkom okviru, politički je oportuno prihvatiti sve eventualne predložene "korektivne" akcije iz budućih izvještaja Evropske komisije, i ugraditi ih u neki od akcionih planova;

• idući u susret logičnom grupisanju pregovaračkih poglavlja u tematske oblasti (klastere), isto može biti korisno u pravljenju strategije postepenog zatvaranja pregovaračkih poglavlja.

Naučene lekcije i nova metodologija

Analizirajući ključne odrednice nove metodologije, koja je pred-stavljena od strane Komisije 5. februara 2020. godine, a koju je podržao Evropski parlament i koju će najvjerovatnije podržati i države članice, jedna ocjena je evidentna. Pregovaračka pozicija Crne Gore (i Srbije) pravljena je na kriterijumima pristupanja i is-kustvima petog proširenja, posebno Rumunije i Bugarske, te Hr-vatske. U međuvremenu kriterijumi pristupanja nisu se mijenjali. Stoga se nameće kao zaključak, da je pored navedenog, ključno uporište ove inovirane metodologije pristupnih pregovora, nađeno u iskustvima dosadašnjeg procesa pregovora Crne Gore i Srbije, a na čemu su insistirale države članice.

Prvi sastanak BLUEfasma projekta u Patri

Osnaživanje inovativnih kapaciteta

Prvi sastanak svih partnera na projektu BLUEfasma (Osna-živanje inovativnih kapaciteta MSP-a, pomorskih klastera i mreža u MED priobalnim područjima kako bi se podržala

cirkularna ekonomiji i plavi rast u ribarstvu/akvakulturi) održan je u prostorijama Univerziteta Patras u Patri, Grčka od 18. do 19. februara 2020. godine.

BLUEfasma projekat se realizuje u okviru prioritetne ose 1 – pro-movisanje inovativnih kapaciteta na prostoru Mediterana za ra-zvoj pametnog i održivog rasta, a finansira ga EU kroz Interreg Me-diteranski program transnacionalne saradnje (MED). Pridruženi partner Privrednoj komori Crne Gore ovom projektu je Univerzitet Crne Gore – Institut za biologiju mora.

Glavni ciljevi projekta su: povećanje inovativnih kapaciteta MSP i pomorskih klastera i mreža kroz: transfer znanja, zabilježavanje njihovog nivoa cirkularnosti i pružanje podrške pri finansiranju; povećanje transnacionalne saradnje i umreživanja među par-tnerima, MSP-ima, pomorskim klasterima i mrežama kako bi se potspješio prenos ponovljivih rezultata i praksi koje je moguće primijeniti na lokalnom nivou u zemlji; korišćenje rezultata faza testiranja i prenosa i drugih dostignuća u BLUEfasma projektu kako bi postojeće politike u oblasti ribarstva i akvakulture bile u skladu sa modelom cirkularne ekonomije.

Konkretni rezultati projekta su: kreiranje indeksa cirkularne eko-nomije, kroz koji će se mjeriti trenutni nivo cirkularnosti i spre-mnost za uvođenje CE praksi u oblasti ribarstva i akvakulture; kreiranje baze znanja kroz BLUEfasma online platformu, gdje će biti sistematizovane najbolje prakse, alati, rješenja i metode u ribarstvu i akvakulturi; osnivanje Plavih životnih laboratorija (Blue Living Labs), u kojima će se integrisati istraživanje i inova-cije kreiranjem otvorenih ekosistema fokusiranih na povećanje cirkularnosti u ribarstvu i akvakulturi; povećanje saradnje među preduzećima, organizacijama, istraživačkim centrima i državnim institucijama; kreiranje BLUEfasma instrumenta za izgradnju ka-paciteta, koji će integrisati prilike za finansiranje, mentorstvo i obuku za istraživanje i inovacije u ribarstvu i akvakulturi.

87

Broj 2Februar 2020.

Upravni odbor projekta održan u Podgorici

Razvoj plavih ekonomija na institucijama visokog obrazovanja

Projekat inTERact 4.0U okviru Erasmus+

Prvi Upravni odbor projekta inTERact 4.0 organizovan je 12. i 13. februara u Podgorici u prostorijama Privredne komore Crne Gore. Sastanku su prisustvovali predstavnici pet pro-

jektnih partnera i Nacionalna kontakt tačka za program Italija-Al-banija i Crna Gora u Crnoj Gori. Svrha sastanka bio je razgovor o daljoj realizaciji projekta i rješavanje bilo kakvih pitanja koja utiču na projektne aktivnosti.

Osnovni proizvod projekta inTERact 4.0 će biti izrada Strategije razvoja za preduzeća kojima je potreban rast zasnovan na bržoj i efikasnijoj organizaciji resursa i kreiranju novih vrijednosti i poslovnih modela koji odgovaraju potrebama potrošača. Projekat predviđa izradu Strategije konsolidacije za preduzeća koja moraju osnažiti tržišnu poziciju prije korišćenja tehnologija četvrte gene-racije za sticanje konkurentske prednosti.

Predviđene aktivnosti i rezultate projekta inTERact 4.0 odražava i partnerstvo uspostavljeno na njegovoj realizaciji, koje pored pri-vrednih komora Crne Gore, Albanije i Barija i Centra za promociju ekonomije i preduzetništva iz Drača, čine i Fakultet za informa-cione tehnologije Univerziteta "Mediteran" iz Podgorice i Fakultet za inovativno inžinjerstvo Univerziteta u Salentu iz italijanske Re-gije Pulja. Tehnologija četvrte generacije podrazumijeva efektiv-no spajanje teorije i praktične primjene znanja u informacionom okruženju, dok je budućnost poslovne edukacije i poslovnog uspje-ha u sistemskom školovanju za digitalnu ekonomiju.

Projektne aktivnosti su usmjerene na stvaranje poslovnog okruže-nja koje je u službi digitalnih inovacija, jačanje obrazovnog siste-ma, pružanja podrške preduzetničkim kompanijama u početnoj i fazi rasta, osnaživanje privrednih grana sa potencijalom za najviši rast i pokretanje javnog dijaloga o prednostima digitalne transfor-macije. Tehnologije omogućavaju preduzećima da svoj proizvod distribuiraju lakše, brže i uz sve manje troškove do sve većeg broja korisnika.

Projektni partneri su Unija privrednih komora Albanije, Centar za promociju ekonomije i preduzetništva (AL), Camera di Commer-cio, Industria, Artigianato e Agricoltura di Bari (IT), Università del Salento (IT), Privredna komora Crne Gore i Univerzitet Mediteran.

U Olesundu (Norveška) je 18. i 19. februara 2020. godine, u Norveškom centru za pomorsku kompetenciju (Norwegi-an Maritime Competence Center - NMK) održan sastanak

koji je označio početak projekta pod nazivom "Sustainable deve-lopment of BLUE economies through higher education and inno-vation in Western Balkan Countries" (akronim: BLUEWBC) u sklopu Erasmus + programa izgradnje kapaciteta u visokom obrazovanju.

Koordinatorska institucija na projektu je Norveški Univerzitet za nauku i tehnologiju (Norwegian University of Science and Tech-nology - NTNU), dok je Univerzitet Crne Gore (Pomorski fakultet Kotor i Fakultet za turizam i hotelijerstvo) partner na projektu. Tanja Radusinović, direktorica Sektora za projekte učestvovala je na sastanku predstavljajući Privrednu komoru Crne Gore koja je partner na ovom projektu. U radu sastanka su uzeli učešća rektor Univerziteta Crne Gore, prof. dr Danilo Nikolić koji je i rukovodilac projekta, MSc Maja Škurić, član projektnog tima, kao i Anja Grabo-vica predstavnica Tehnopolisa.

Glavni cilj projekta je uspostavljanje centara za inovacije i predu-zetništvo na visokoobrazovnim institucijama u Crnoj Gori i Al-baniji (na Univerzitetu Crne Gore – Pomorskom fakultetu Kotor, Univerzitetu u Vlori i Univerzitetu u Tirani). Takođe, uz podršku partnerskih institucija iz Norveške (NTNU), Pomorskog fakulteta iz Splita i Tehničkog Univerziteta iz Viljnusa, na univerzitetima u Crnoj Gori i Albaniji će se modernizovati planovi i programi poje-dinih kurseva na osnovnim i master studijskim programima kroz uključivanje komponente za inovacije i preduzetništvo s akcen-tom na pojedine kategorije iz oblasti plavih ekonomija. Kroz rea-lizaciju projekta će se težiti ka intenzivnijem povezivanju stude-nata sa pomorskom privredom u Crnoj Gori i Albaniji, ali i šire. Na ovaj način će se uspostaviti podsticajno okruženje za razvoj inova-cija i preduzetništva kroz saradnju relevantnih interesnih strana, što će uticati da univerziteti u Crnoj Gori i Albaniji budu prepoznati na regionalnom nivou.

88

Broj 2 Februar 2020.

Eksploatacija rudnih bogatstava

Iz knjige "Ekonomska istorija Crne Gore" dr Branislava Marovića

Crnogorska država organizovano je, koristeći pomoć stranih stručnjaka, radila na istraživanju prirodnog bogatstva svo-je zemlje. Eksploatacija tih bogatstava za siromašnu Crnu

Goru bila je veoma teška. Crna Gora nije imala izgrađene puteve, ni sposobne rudarske stručnjake ni, što je najvažnije, kapital. Sto-ga se morala osloniti na strani kapital, koji se već od kraja XIX vi-jeka počeo interesovati za sirovinska bogatstva Crne Gore. Formu kako bi se zadovoljio interes i jedne i druge strane moguće je bilo realizovati putem koncesije. Koncesije su davane uglavnom pu-tem ugovora zakjučenih između vlade Crne Gore i koncesionara, o čemu je Crnogorska narodna skupština donosila zakon kojim su stručnjaci sticali pravo na eksplotaciju prirodnih bogatstava Crne Gore. Jedan pokušaj crnogorske države da svojim veoma skromnim materijalnim sredstvima dođe do bogatstva kojim ju je priroda obdarila bio je na iskopavanju manganeza u Bukoviku (Crmnica) 7. januara 1892. godine. Postojanje ove rude otkrio je Kovaljevski 1838. godine i na osnovu toga Ministarstvo unutra-šnjih dela započelo je radove kojima je rukovodio Tomo Plame-nac. Predviđenim radovima trebalo je kopanjem tunela doći ispod zemljišta gdje se na površini nalazila ruda. U toku rada od janu-ara do početka maja iskopan je tunel dug 15 metara i za ove svr-he utrošeno 320 fiorina. O daljem radu na eksploataciji ove rude

nema arhivskih ili drugih podataka.

O rudnom bogatstvu Crne Gore objavili su radove: A. Buje, Skica o geologiji evropskog dijela Turske, Pariz, 1840; Tice, Geološki pre-gled Crne Gore, Beč, 1884; Fulan, O eruptivnim masama Crne Gore (naročito u Ljutoj i Gornjoj Morači), Beč, 1884; Baldaći, Geološko--minerološka istraživanja Crne Gore, Rim, 1886; Baldaći, Mineralni slojevi Crne Gore, Cetinje, 1889; Hasert, Prilozi fizičkoj geografiji Crne Gore sa osobitim osvrtom na karst, Golta, 1895. Italijanski naučnik A. Martineli napisao je pet knjiga proučavajući strukturu zemljišta jugoistočne Crne Gore i područja Berana i Bijelog Polja u periodu 1902–1908. godine. Iz iste oblasti je i Vinasi de Reni obja-vio 1902. godine jednu knjigu.

Prva koncesija koju je crnogorska država uopšte dala jednom ino-stranom partneru iz oblasti pronalaženja i korišćenja prirodnog bogatstva jeste ĐuruVukotiću iz Boke Kotorske od 29. juna 1900. godine sa dodatkom Ugovoru od 8. avgusta 1900. godineza istra-živanje i eventualno kopanje ruda u CrnojGori. Koncesija je data na period od jedne godine za istraživanje ruda. Dato je prvo kon-cesionaru da se može služiti putevima, lukom, vodom i drvetom za ogrev i za građevinske radove u rudniku po tržišnoj cijeni. Oba-veza koncesionara bila je da od ukupnog broja radnika primi 80%

89

Broj 2Februar 2020.

član 79 Zakona o rudama, dâ državi 10% neprerađenog petroleja ili njegovu vrijednost u novcu. Ovaj se procenat povećavao za pet odsto u korist države po protoku pet godina od dana početka pro-izvodnje petroleja. Navedenim istraživanjima, i još nekim koja su imala sitniji obim, kao i objavljenom dosta brojnom literaturom o ovom pitanju došlo se do mnogih saznanja o prirodi zemljišta u Cr-noj Gori i o njenim prirodnim bogatstvima. Sve te aktivnosti koje su pokrenute od strane crnogorske vlade nijesu donijele rezultate koje je ona željela da bi mogla napraviti prekretnicu u svom dota-dašnjem teškom ekonomskom stanju. Nesumnjivo je ipak da su pokretane aktivnosti za istraživanje i eksploataciju prirodnog bo-gatstva zemlje i uslovi za davanje koncesija, koji su bili zasnovani na zakonima o rudama i koncesiji, uticali na razvitak proizvodnih snaga zaostale, siromašne zemlje. U okviru ove oblasti potrebno je nešto reći i o zakonskoj normi koja je uticala da se ova djelatnost pravno reguliše i da se omogući bolje i brže korišćenje prirodnih bogatstava zemlje. Crnogorska država je svojim privrednim zako-nodavstvom XX vijeka, posebno od uspostavljanja parlamentar-nog života, koje je bilo najplodnije 1910 – 1911. godine, nastojala, koliko je mogla, da sve privredne grane i oblasti uredi zakonskom normom. U te svrhe donijela je Zakon o povlasticama (koncesi-jama) da bi potpomogla razvitak industrije u zemlji. Povlastice su imale cilj da se što bolje razviju domaća industrija i trgovina, odnosno da se što više unaprijede narodna ekonomija i narodno blagostanje – kaže se u zakonu. Povlastice su bile privremene ili trajne, a mogli su ih koristiti građani ili stranci. Za davanje po-vlastica tražilo se mnoštvo podataka: o vrsti preduzeća, njegovom kapitalu i radnoj snazi, sirovini koja se prerađuje i odakle se na-bavlja itd. Povlastice je davao nadležni ministar, koji je imao i pra-vo nadzora nad određenim preduzećem. Povlastice su mogle biti različite – oslobođene od plaćanja carina i drugih taksa na uvoz mašina ili sirovina itd. Obaveze povlašćenog preduzeća bile su da će uložiti najmanje 50.000 perpera, uvesti savremeni način proi-zvodnje, zaposliti 80% crnogorskih državljana, osnovati radnički fond u koji radnici ulažu 65%, a preduzeće 35%. Zakon o rudama u Kraljevini Crnoj Gori, donesen 24. februara 1911. godine,1230 propi-suje da su sve rude, bilo da se nalaze dublje u zemlji ili na površini, državna svojina, a ne svojina onoga čija je zemlja, pa su svi morali tražiti odobrenje za istraživanje i povlasticu za eksploataciju. Sve rude su se mogle davati na iskorišćavanje putem koncesije osim zlata. Zakon sadrži više odredbi o koncesiji, pravima i dužnostima koncesionara, kao i uslovima za dobijanje koncesije. Zakon propi-suje vrijeme trajanja korišćenja na 50 godina. Zakon je davao zna-tne olakšice koncesionarima pri uvozu opreme (mašine, sprave), sirovina, materijala, ili pri izvozu rudarskih proizvoda (sirovine ili prerađene rude) koncesionar je bio oslobođen plaćanja uvozne ili izvozne takse. Obaveze koncesionara su bile da u korist držav-ne kase plaća stalnu i postotnu taksu. Za stalnu taksu plaćalo se tri perpera na hektar zahvaćene površine, dok se postotna taksa plaćala šestomjesečno. Nada crnogorske vlasti i samog knjaza Ni-kole da će možda biti otkriveno neko od prirodnih bogatstava koje će pomoći da se ublaži ili osjetno smanji ekonomska razvijenost crnogorskog društva i države vidi se i u tome što su ministra unu-trašnjih djela i knjaza Nikolu morali svakodnevno obavještavati o rezultatima istraživanja, a ministru slati razne nađene uzorke materijala. Veliki broj ljudi, ne samo službeni organi, bio je veoma zainteresovan da doprinese otkrivanju rudnog bogatstva. Sve te aktivnosti pokazuju jedan užurban rad na pronalaženju prirodnih bogatstava Crne Gore i težnju da se ono pošto-poto pronađe i što prije iskoristi.

Crnogoraca. Nadzor nad radom društva obavljala je crnogorska vlada preko svog stručnjaka kojeg je plaćalo društvo. Naknada crnogorskoj vladi za koncesiju bila je 10% od svakog rudarskog materijala koji bi bio stacioniran na morskoj obali, ili 10% čiste do-biti. Ako bi došlo do vađenja veće količine rude i ostvarila se veća dobit, trebalo je formirati akcionarsko društvu u kojem bi vlada Crne Gore imala udio 30% akcija. Koncesionar je bio oslobođen plaćanja poreza i takse za eksploataciju rude.

Drugu koncesiju u oblasti rudarstva dala je crnogorska država Antu Deškoviću, inženjeru iz Pućišća sa Brača, za eksplotaciju gvozdene rude u Sozini 24. aprila 1911. godine. Dešković je, prema koncesiji, trebalo da spoji putem rudnik u Sozini sa željezničk-om prugom Bar–Virpazar i da eventualno prženje rude obavlja u Baru. Investirani kapital za ove svrhe bio je predviđen do 200.000 perpera. Koncesionar je na korišćenje dobio prostor površine 300 hektara, a trajanje koncesije je ograničeno na 50 godina. Obaveza Deškovića bila je da zaposli 80% radnika crnogorskih državljana i da ih osigura.

Istog dana 24. aprila 1911. godine inž. Dešković je dobio još dvije koncesije o gradnji dvije hidroelektrične centrale na rijeci Morači. Prvu je trebalo da gradi kod Manastira Morače jačine od 40.000 do 90.000 konjskih snaga i investira kapital od četiri do pet miliona perpera. Rok gradnje hidroelektrane iznosio je četiri godine. Što se tiče zapošljavanja radnika, procenat je zadržan kao i u ostalim dotada datim koncesijama – 80% radnika crnogorskih državljana. Nadzor nad preduzećem vršilo je Ministrarstvo unutrašnjih djela preko svog komesara kojega je plaćalo preduzeće. Koncesionar je trebalo da električnu energiju prodaje državi, opštinama ili poljo-privrednicima po najnižoj cijeni. Električnu mrežu prenošenja od hidrocentrale do Bara i po Kraljevini, kao i instaliranje električnih pumpi za navodnjavanje, bio je dužan da izgradi koncesionar o svom trošku. Put širok pet odnosno tri metra od Bioča do centrale u Morači takođe je o svom trošku trebalo da izgradi koncesionar. Koncesija je data na 60 godina ukoliko je ne otkupi crnogorska vlada u tom roku, a poslije 80 godina prelazila je besplatno u svo-jinu države.1226 Drugu hidrocentralu Dešković je trebalo da gra-di kod Donje Gorice, koja je trebalo da bude manja od Moračke i njena jačina je određena od 2.000 do 3.000 konjskih snaga, sa uloženim kapitalom od 1.500.000 do 2.000.000 perpera. Rok gra-dnje hidroelektrane određen je na dvije godine. Povlastica je data u trajanju od 50 godina, kada je poslije tog roka preduzeće moglo da otkupi crnogorska vlada za polovinu procijenjene vrijednosti ili ako u ovom roku ne otkupi preduzeće vlada, ono je poslije 75 godina prelazilo u svojinu države. Sve ostale odredbe ove konce-sije istovjetne su sa prvom koncesijom datom za izgradnju hidro-centrale kod Manastira Morača. Prema Zakonu o koncesijama, koncesionar je bio oslobođen plaćanja carine i drugih taksa na uvoz materijala (mašine, alat, sprave) na period od 20 godina. Po-menute koncesije sačinjene su na osnovu Zakona o rudama koji je donijet 24. februara 1911. godine i Zakona o povlasticama (kon-cesijama) donijetim 3. marta 1911. godine, o kojima ćemo opširnije pisati kasnije. Posljednja koncesija koju je dala crnogorska drža-va bila je G. J. Kokareu, industrijalcu iz Haga, koji je predstavljao "Crnogorski sindikat" iz tog grada. Odnosila se na istraživanje i eksploataciju petrolejskog majdana Smrdež u Crmnici. Površina koncesione zone iznosila je 500 hektara, a uloženi početni kapital 500.000 perpera. Povlastičar je bio dužan, ako nađe naftu, da iz-gradi rafineriju u Virpazaru ili Baru. Rok za eksploataciju naftnog izvora bio je dvije godine, ali se mogao produžiti za još dvije godi-ne. Koncesionar je bio u obavezi da, pored onoga što je predviđao

90

Broj 2 Februar 2020.

Crna Gora se nalazi na visokom petom mjestu na listi najbrže rastućih turističkih destinacija u svijetu tokom 2019. godi-ne, navodi se u najnovijem izvještaju Svjetske turističke

organizacije (UNWTO).

Crna Gora je ostvarila ovako visok plasman zahvaljujući poveća-nju broja turista za čak 21,4 odsto.

Najveći rast u prošloj godini zabilježili su Mijanmar 40,2 odsto, Portoriko 31,2 odsto, Iran 27,9 odsto i Uzbekistan 27,3 odsto, pre-nosi portal indikator.ba.

Visok plasman ostvarila je i Bosna i Hercegovina, koja je sa ra-

stom broja turista od 13,7 odsto u 2019. godini zauzela 14. mjesto na rang listi UNWTO.

Podaci UNWTO pokazuju povećanje broja turista u svijetu za četi-ri odsto u odnosu na 2018. godinu.

Većina važnih destinacija bilježi stabilan rast broja posjetilaca, poput Francuske koja je imala više od 90 miliona posjetilaca u 2019. godini.

Egipat, Turska i Tunis se polako oporavljaju i ponovo uspijevaju da privuku veliki broj turista.

Crna Gora peta najbrže rastuća turistička destinacija na svijetu

UNWTO