Doprinos Turizma Ekonomskom Oporavku Bih

DOPRINOS TURIZMA EKONOMSKOM OPORAVKU BiH(UTJECAJ TURIZMA NA EKONOMSKI OPORAVAK BiH)

Saetak

Sektor turizma u BiH ima pozitivne trendove u svim bitnim pokazateljima rasta u posljednjih deset godina, meutim jo uvijek postoji ogroman prostor za daljnje koritenje njegovog potencijala. Sa svojim prirodnim bogatstvima i potencijalom za turizam na otvorenom, bogatom prirodnom i kulturnom batinom, dobrim geografskim poloajem, meunarodno poznatim manifestacijama, izvrsnom gastronomskom ponudom po prihvatljivim cijenama i statusom jo uvijek nepoznatog turistikog odredita za glavna emitivna trita, BiH ima sve predispozicije za iznimno uspjean turizma. Turizam je zasigurno jako znaajan izvor deviznih sredstava te se upravo iz tog razloga svrstava u izvozne grane koje se favoriziraju. Za zemlje koje su se, pre svega, izdvojile kao znaajne receptivne turistike zemlje na menunarodnom turistikom tritu, devizni priliv od turizma predstavlja najvaniju stavku prihoda u platnom bilansu i veoma snaan faktor ukupnog razvoja privrede.Turizam predstavlja izuzetno vanu komponentu nacionalne ekonomije. Sektor je iji se znaaj ne moe precizno kvantifikovati upravo zato to je povezan sa skoro svim aspektima drutva. Jedna od osnovnih funkcija turizma je to direktno i indirektno utie na rast bruto domaeg proizvoda. Usporedo sa jaanjem njegovog ekonomskog aspekta podstie se zapoljavanje, utie na otvaranje novih radnih mjesta to se odraava na poboljanje opteg ivotnog standarda. Na jedinstven nain podstie razvoj nekih od komplementarnih djelatnosti i doprinosi ukupnom BDP-u.

Kljune rijei: turizam BiH, platni bilans, nacionalan ekonomija,zapoljavanje, bruto domai proizvod,1. Uvod

Danas je turizam postao glavni izvor prihoda miliona ljudi u Europi i svijetu. Kada se govori o odrivosti turizma, to svakako podrazumijeva, ouvanje ali obogaivanje kulturnog i prirodnog naslijea Svijeta. Sve je vei doprinos turistike industrije ekonomskom razvoju i otvaranju novih radnih mjesta i unapreenju lokalnog razvoja. Ovi i mnogih drugih razlozi, turizmu bi trebali dati mjesto koje zasluuje nau brigu i panju.Kao to moemo vidjeti u praksi, turizam je preuzeo vodeu ulogu u odrivom ekonomskom razvoju cijelih regiona. Trenutno su perspektive i potrebe turizma u Europi i irom svijeta ogromne i izazovne sa sve veom konkurencijom izvana, poveanjem potreba potroaa za specijalizovanijim turizmom i potrebom za uspjenijom praksom koja potuje pitanja ivotne sredine. Turizam predstavlja izuzetno vanu komponentu nacionalne ekonomije. Sektor je iji se znaaj ne moe precizno kvantifikovati upravo zato to je povezan sa skoro svim aspektima drutva. Jedna od osnovnih funkcija turizma je to direktno i indirektno utie na rast bruto domaeg proizvoda. Usporedo sa jaanjem njegovog ekonomskog aspekta podstie se zapoljavanje, utie na otvaranje novih radnih mjesta to se odraava na poboljanje opteg ivotnog standarda. Na jedinstven nain podstie razvoj nekih od komplementarnih djelatnosti i doprinosi ukupnom BDP-u.

Kod sagledavanja znaaja turizma za jednu zemlju vano je razlikovati domau od strane turistike potronje, zbog razlike u ekonomskim uincima koji iz njih proizlaze. Kod domae turistike potronje radi se o preraspodjeli ostvarenog dohotka steenog u jednoj ekonomiji, dok se kod strane turistike potronje radi o prelijevanju dohotka iz jedne ekonomije u drugu, to direktno utie na rast BDP-a. Zbog toga se u ovom radu vei akcent stavlja na prihode od stranih turista.2. Trendovi meunarodnog turistikog trita

Jo, krajem prolog stoljea meunarodni turizam u svijetu dosegnuo je izuzetno visoku razinu. Uee od 657 milijuna stranih turista u 1999. godini i njihova ukupna potronja od 455milijardi USA dolara (Tourism Market Trends, 2006 Edition Annex http://www.unwto.org/facts/eng/pdf/historical/ITA_1950_2005.pdf) samo su dio onoga to potvruje naprijed navedenu injenicu. U raspodjeli meunarodnog turizma u svijetu glavno mjesto pripada regijama Europa, Amerika, Azija i Pacifik.

Godine 1999. ukupan turistiki promet ove tri regije bio je 93,1% svjetskog turistikog prometa. Europska regija u okviru svjetskog turizma te godine zauzima prvo mjesto sa 58,7% ukupnog turistikog prometa. Uee regije Amerike bilo je na razini 19,3% ukupnog turistikog prometa, dok je regija Azija i Pacifik uzimala 15,1% ukupnog turistikog prometa. Ostale regije, Afrika sa 4,2% i Srednji Istok sa 2,7% uzele su izuzetno skromno sudjelovanje u ukupnom svjetskom turistikom prometu. (Dobre, 2005:67-68)Povoljni trendovi razvoja meunarodnog turizma u svijetu datiraju jo od 1950. godine, a prikazani su u tablici broj 1. trendovi razvoja meunarodnog turizma nastavljeni su i u zadnjem desetljeu.

Tablica 1. Meunarodni turistiki dolasci u svijetu i ukupna potronja

GodinaBroj stranih turista u milijunimaTuristika potronja

u milijardama USD

1950.25,302,10

1960.69,306,87

1965.112,90

1970.165,8017,90

1975.222,3040,70

1980.286,00105,32

1985.327,19118,08

1990.458,23268,92

1995.565,50405,11

1999.657,00455,00

2000.677,00475,80

2005.807,00679,00

2010.949,00970,00

2011.995,001.042,00

2012.1.035,001.075,00

Izvor: Prilagoeno prema: Tourism Market Trends, 2006 Edition Annex http://www.unwto.org/facts/eng/pdf/historical/ITA_1950_2005.pdf i

UNWTO Tourism Highlights,2013 Edition, http://dtxtq4w60xqpw.cloudfront.net/sites/all/files/pdf/unwto_highlights13_en_hr.pdfU programkom jeziku R dovoljno je napisati nekoliko intuitivnih naredbi koje omoguuju vizualizaciju odnosa izmeu broja turista i turistike potronje po godinama.> library(RODBC)> library(scatterplot3d)> conn = odbcConnectExcel("Tur.xls")

> dfT = sqlFetch(conn, "Sheet1")

> X Y Zscatterplot3d(X, Y, Z, pch=16, type="h", main="Data cube", xlab="Godina", ylab="Broj turista", zlab = "Turistika potronja") Mogue je prikazati i funkciju trenda Y= -33524.28+17.2*X a ona pokazuje promjene u broju turista u vremenu za razdoblje 1950-2012. godina.

> trendBT abline(trendBT)

> trendBT

Call:

lm(formula = Y ~ X)

Coefficients:

(Intercept) X

-33524.28 17.12

Linija trenda koja najbolje aproksimira podatke iz tablice jedan je linearna funkcija Y=-33524.28+17.2* X

gdje je Y broj turista, a X godina za koju se procijenjuje njihov broj.

Prognoza broja turista u godinama za razdoblje 2013-2016. godina moe se izvesti iz jednostavne funkcije trenda pomou naredbe:

> Y2013=-33524.28+17.2* (2013:2016)

> Y2013

[1] 1099.32 1116.52 1133.72 1150.92

Osobito zanimljiva je veza izmeu broja turista i turistike potronje prikazana na sljedeoj slici:

Slika Turistika potronju u odnosu na broj turista u razdoblju 1950-2012.godina

Dovoljno je napisati dvije intuitivne naredbe u jeziku R koje vizualiziraju odnose izmeu razine potronje i broja turista:

> plot(Y,Z,main="Turistika potronja versus broj turista",xlab="Broj turista (milijun)",ylab="Turistika potronja (milijarda US$)")

> abline(trendBP)

Istom logikom se moe prikazati i linija regresije koja u obliku linearne funkcije prikazuje odnos izmeu te dvije varijable:

> trendBP trendBP

Call:

lm(formula = Z ~ Y)

Coefficients:

(Intercept) Y

-163.493 1.105

Linija regresije koja najbolje aproksimira podatke iz tablice 1 je linearna funkcija Y=-163.493.28+1.105* X

gdje je Y turistikurista u milijunima.

Prognoza turistike potronje na temelju prognoziranog broja turista za razdoblje 2013-2016.godine se moe predvidjeti primjenom sljedeih naredbi u jeziku R:

> T=c(1099.32, 1116.52, 1133.72, 1150.92)

> Z=-163.493+1.105*T

> Z

[1] 1051.256 1070.262 1089.268 1108.274.

Za 2016.godinu ukupna potronja se moe procijeniti na 1108,274 milijardi US$.

Period 2000-2005 karakterizira porast svjetskog turistikog prometa priblino 3,5% prosjeno godinje, a porast ukupnog turistikog prihoda priblino 8,6% prosjeno godinje. Takav trend se nastavlja i u razdoblju 2005-2012. (UNWTO Tourism Highlights, 2013 Edition, http://dtxtq4w60xqpw.cloudfront.net/sites/all/files/pdf/unwto_highlights13_en_hr.pdf)

Predvianja Svjetske turistike organizacije za razdoblje 2000-2010 su se u potpunosti ostvarila, te njihova predvianja za 2020. i 2030. godinu (prikazana u tablici 2) ukupnih turistikih dolazaka mogu se smatrati realnim.

Tablica 2. Predvianja Svjetske turistike organizacije u ukupnim turistikim dolascima u 2020.i 2030. godini

R.br.RegijaUkupni turistiki dolasci u milijunima2020.gUkupni turistiki dolasci u milijunima2030.g

1Svijet13601809

2Europa620744

3Azija i Pacifik355535

4Amerika199248

5Afrika85134

6Srednji Istok101145

Izvor : UNWTO Tourism Highlights,2013 Edition, http://dtxtq4w60xqpw.cloudfront.net/sites/all/files/pdf/unwto_highlights13_en_hr.pdfPorast mobilnosti turista globalno je obiljeje. Ta injenica je izazov turistikim subjektima i oni se moraju u svojim strategijama prilagoditi zahtjevima rastue turistike potranje.

Iako je ve u proteklom razdoblju turistikog razvoja nastao u meunarodnom turizmu velik broj koncentriranih poduzea moe se zakljuiti da je globalizacija u turizmu pojava novijeg datuma, poznata kao megatrend suvremenog turistikog trita. (Pavli, 2004:215)

Na strani turistike potranje dolazi do strukturnih izmjena turistikih potreba, a nositelji turistike ponude imaju tendenciju integracije, te teei veoj konkurentnosti sve vie se odluuju pridruivanju svjetskim grupacijama.

Dugorone promjene, ve danas, a naroito e to biti u budunosti, daju turizmu sasvim novo ozraje i samim tim proiruju, kvantitativno i kvalitativno, njegov sadraj.

3. Osnovne funkcije turizma i njegovi ekonomski uticaji na privreduMnogobrojne su funkcije koje karakteriziraju suvremeni turizam. One su u znaajnoj mjeri izmeu sebe i povezane, tako da moemo govoriti o meufunkcionalnoj povezanosti, odnosno irokom djelovanju turizma na gospodarski i drutveni ivot.

U literaturi nailazimo na nekoliko razliitih sistematizacija funkcija turizma.

Funkcije turizma dijele se na: (Pirjevec, Kesar,2002:158-160) konverzijska funkcija (sposobnost turizma u pretvaranju neprivrednih resursa u privredne),

induktivna funkcija (kvantitativno i kvalitativno kretanje ukupne proizvodnje usmjerene na potrebe turizma)

multiplikativna funkcija (prelijevanje bruto vrijednosti iz djelatnosti u djelatnost pokreui nove gospodarske aktivnosti)

akceleratorska funkcija (turizam razvija odreena podruja bre od drugih gospodarskih djelatnosti)

izvozna funkcija (znatan izvor deviznih sredstava)

funkcija uravnoteenja robno novanih odnosa (velik plasman roba i usluga, te priljev velikih koliina novca u nacionalno gospodarstvo)

funkcija poticanja razvoja nerazvijenih podruja (razvoj gospodarskih aktivnosti turizma na prirodnim resursima koja drugim sektorima nije poslovno zanimljiva)

funkcija zapoljavanja (zapoljavanje radne snage s nedovoljnim kvalifikacijama, enske radne snage, zapoljavanje u privatnom sektoru).

Nadalje, funkcije turizma mogue je podijeliti na: (Dobre, 2005:53) primarne ili ekonomske funkcije (utjecaj turizma na gospodarstvo, na drutveni proizvod i nacionalni dohodak, na platnu bilancu, na zapoljavanje, na bri razvoj nerazvijenih podruja)

posljedine ili neekonomske funkcije (zdravstvena, zabavna, kulturna, socijalna i politika funkcija)Jo prije 70-tak godina teoretiari Hunziker i Krapf pojasnili su uticaj turizma na nacionalnu ekonomiju. Uspjeli su dokazati kako, zavisno od ulaznih i izlaznih turistikih tokova, turizam moe imati i pozitivne, ali i negativne efekte na obujam nacionalnog dohotka. Turizam utie na preraspodjelu nacionalnog dohotka u svjetskim okvirima, ali takoe i na preraspodjelu dohotka meu sektorima i kompanijama na nivou nacionalne ekonomije. (Sharpley, Richard; Telfer, David J. (2002). Tourism and development: concepts and issues. Channel View Publications. pp. 8990.Tako se, jo od tada mnogi teoretiari bave analizom razliitih ekonomskih uticaja turizma na nacionalnu ekonomiju. Temelj za analizu i spoznaju ekonoskih uticaja turizma na nacionalnu ekonomiju jeste, svakako, turistika potronja. Suvremena ekonomska teorija u istraivanju uticaja i doprinosa turizma privrednom razvoju uvijek polazi od turistike potronje, jer kao rezultat ove potronje nastaju odreeni ekonomski efekti na privredu, kako zemlje i podruja iz kojih turisti dolaze tako i onih zemalja i mesta koja turisti poseuju.(Unkovi,Zeevi 2006:39)

U domaoj i stranoj literaturi mogu se nai razliite klasifikacije za sagledavanje ekonomskih efekata turizma na privredu. Jedna od najee korienih u domaoj literaturi jeste podela na direktne i indirektne efekte na privredu. (Unkovi,Zeevi 2006:39) Prema ovoj podjeli se kao najvaniji direktni uticaji turizma na privredu navode sljedei: uticaj na drutveni proizvod i nacionalni dohodak, uticaj na razvoj privrednih delatnosti turistike privrede,

uticaj na platni bilans, uticaj na zaposlenost stanovnitva, uticaj na investicije (investicionu aktivnost istrukturu investicija) i uticaj na bri razvoj nedovoljno razvijenih zemalja i podruja. Kada govorimo o indirektnim utjecajima turizma na gospodarstvo u prvom redu mislimo na injenicu kako novana sredstva koja se troe u nekoj zemlji uzrokuju aktivnosti u djelatnostima koje su posredno povezane s turizmom u toj zemlji (industrija, graevinarstvo, poljoprivreda i sl.).

Kod multiplikativnih utjecaja potronja novanih sredstava koju ostvare strani turisti ima djelovanje na taj nain da su takva sredstva dodatna sredstva koja imaju umnoene efekte na nacionalnu ekonomiji.

U nastavku e se pokuati obrazloiti neki od najznaajnijih i najee spominjanih direktnih ekonomskih efekata turizma na privredu.

3.1. Uticaj turizma na drutveni proizvod i nacionalni dohodak

Teoretiari se uglavnom slau kako turizam nije taj koji stvara drutveni proizvoda i nacionalni dohodak, ali kako, turistika potronja i posredno i neposredno utie na drutveni

proizvod i nacionalni dohodak. Posredni uticaj turistike potronje na drutveni proizvod i nacionalni dohodak ogleda se u poticanju razvoja oblasti materijalne proizvodnje koja je u ulozi dobavljaa turistike privrede, dok se neposredni uticaj ogleda u preljevanju dohotka iz drugih zemalja. Neposredan uticaj turizam ostvaruje preko prometa stranih turista preko koga se, posredstvom ostvarene inostrane turistike potronje, vri direktno preljevanje inostrane akumulacije u turistike destinacije i privredu posjeene zemlje. To je razlog velike zainteresovanosti zemalja za razvoj inostranog turizma i njegova kljuna prednost u odnosu na domai turizam

Kako je turizam usluna djelatnost, on ne stvara materijalna dobra, a samim tim ni drutveni proizvod u smislu kako ga na primjer stvara neka proizvoda djelatnost. Ako se radi o domaem turizmu onda na djelu imamo preraspodjelu dohotka sa jednog na drugo podruje unutar drave.Ako se, pak, radi o inozemnom turizmu onda financijska sredstva koje unose stranci imaju direktni utjecaj na poveanje drutvenog proizvoda i nacionalnog dohotka. Taj dohodak stvoren negdje vani, putem turizma prelijeva se u nau ekonomiju.

Osnovno nastojanje u gospodarstvu je da se ostvari vei izvoz od uvoza, pa tako i u turistikom gospodarstvu.

3.2. Uticaj turizma na platni bilans

U literaturi se nerijetko navodi kako se uticaj turizma na nacionalnu ekonomiju osjetio najprije kroz platni bilans zemlje te kako je ovo jedna od najznaajnijih ekonomskih funkcija turizma.

Turizam je zasigurno jako znaajan izvor deviznih sredstava te se upravo iz tog razloga svrstava u izvozne grane koje se favoriziraju. Za zemlje koje su se, pre svega, izdvojile kao znaajne receptivne turistike zemlje na menunarodnom turistikom tritu, devizni priliv od turizma predstavlja najvaniju stavku prihoda u platnom bilansu i veoma snaan faktor ukupnog razvoja privrede. Turistika bilanca u uem smislu moe se definirati kao dio platne bilance zemlje, koji, na strani aktive, obuhvaa sve prihode koji se realiziraju od inozemnih turista (nevidljivi izvoz), a na strani pasive sve izdatke vezane za putovanje domaeg stanovnitva u inozemstvo (nevidljivi uvoz). (Dobre, 2005:57) Poeljna je pozitivna razlika izmeu nevidljivog uvoza i nevidljivog izvoza. Upravo ona jaa platnu bilancu zemlje i omoguava raspolaganje deviznim sredstvima za poboljanje ukupne platne bilance zemlje. Ova specifina vrsta izvoza ima neke prednosti u odnosu na klasini izvoz roba i usluga: (Sharpley, Richard; Telfer, David, 2002:89-90). Neke robe koje su teko ili nikako predmet razmjene u okviru meunarodne trgovine kao to su prirodne i kulturne ili socijalne atraktivnosti zemlje, mogu biti vrednovane kroz turizam. Neki proizvodi su izvezeni tako to su prodati stranim turistima koji su posjetili zemlju.

Izvoz putem prodaje stranim turistima rezultira visokim profitom, ne samo zbog viih cijena nego i zbog injenice da su u ovom sluaju i trokovi nii Neki kvarljivi proizvodi, koji se prodaju turistima u zemlji, mogu jednostavno da ne odgovaraju za izvoz zbog nedovoljno razvijene infrastrukture i upravljanja izvoznim tokovima.Imajui na umu ove prednosti turizam se smatra kao relativno jeftin, a lak nain zarade deviznih sredstava neophodnih za investiranje u razvoj. Danas kada su mnoge zemlje svijeta suoene sa problemima deficita platnog bilansa, meunarodni turizam moe pomoi u smanjenju tih problema i doprinijeti osiguranju finansijskih resursa potrebnih za ekonomski i drutveni razvoj. 3.3. Uticaj turizma na zaposlenost Razvoj turizma u odreenom podruju prua znaajne mogunosti za zapoljavanje kako u turistikoj tako i u djelatnostima koje prate turistiko gospodarstvo. U turizmu se zapoljavaju djelatnici razliitih struka i stupnja strunosti (od kuhara, konobara i sobarica do menadera i vrhunskih specijalista).

Ipak, ovdje je prisutan jedan specifian problem koji ba i nije esta pojava u drugim gospodarskim djelatnostima. Sezonski karakter turistikog poslovanja podrazumijeva potrebu dodatnog zapoljavanja sezonske radne snage koja za turistiko gospodarstvo stvara odreene probleme: potekoe u pronalasku kvalificirane radne snage u odreenom vremenskom razdoblju

turistiki poslovni proces u sezoni odvija se neprekidno tijekom cijelog dana te an taj nain stvara probleme kao to su produeni rad, uskraivanje potrebnog odmora i sl., a na kraju u pravilu rezultira konfliktnim situacijama, profesionalnim oboljenjima i drugim poremeajima

motivacija sezonskih radnika vrlo je upitna samim tim to nakon sezone naputaju privremeno zaposlenje.

Razvoj turizma kao djelatnost koja je visoko radno-intenzivna mogla bi u znaajnijoj mjeri poveati zaposlenosti i tako doprinijeti reavanju dijele problema nezaposlenosti, koji u dananje vrijeme postaje jedan od najveih problema mnogih ekonomija.

Kada se govori o uticaju turizma na zaposlenost, najee se spominju dvije vrste zaposlenosti: direktna zaposlenosti i indirektna zaposlenost. Direktna zaposlenost odnosi se na zaposlenost u djelatnostima koje su direktno povezane i zavise od turizma te indirektna zaposlenost koja se odnosi na zaposlenost u djelatnostima koje su posredno povezane sa turizmom i ostvaruju znaajne koristi od turizma Turizam se smatra industrijom koja nudi najbolje mogunosti za ekonomski rast i kreiranje zaposlenosti. Menutim, uloga i uticaj turizma na zaposlenosti, a time i sam razvoj, varira znaajno prema obimu, karakteru i stupnju razvoja i relativne vanosti turistike industrije u pojedinanoj zemlji ili destinaciji.

Pozitivan uticaj turizma na zaposlenost je, kao i ostali pozitivni ekonomski efekti turizma, izraeniji kod grupe zemalja koje se istiu kao znaajne receptivne turistike zemlje. Ako uzmemo Hrvatsku, kao nama blii primjer, uee zaposlenosti u djelatnosti hoteli i restorani u ukupnoj zaposlenosti je u 2005. godini, na osnovu sprovedenog anketnog istraivanja o radnoj snazi, iznosilo 5,4%, dok je taj procent uea u istoj godini u Cipru iznosio 8,3%, u Malti 7,4%, u panjolskoj 7,1%, u Grkoj 6,9% itd. (Vizek, 2008:58)4. Uticaj turistike industrije na privredu BiH

Sektor turizma u BiH ima pozitivne trendove u svim bitnim pokazateljima rasta u posljednjih deset godina, meutim jo uvijek postoji ogroman prostor za daljnje koritenje njegovog potencijala. Sa svojim prirodnim bogatstvima i potencijalom za turizam na otvorenom, bogatom prirodnom i kulturnom batinom, dobrim geografskim poloajem, meunarodno poznatim manifestacijama, izvrsnom gastronomskom ponudom po prihvatljivim cijenama i statusom jo uvijek nepoznatog turistikog odredita za glavna emitivna trita, BiH ima sve predispozicije za iznimno uspjean turizma.

Jedno od kljunih pitanja za procjenu stvarnog potencijala ovog sektora je nedostatak relevantnih i meunarodno priznatih i standardiziranih statistikih podataka, to je i glavni razlog za probleme koji se odnose na utvrivanje uticaja i vanosti sektora turizma za cjelokupnu bh. ekonomiju. Usprkos tome, postoji jednoglasan konsenzus svih zainteresiranih strana u vezi sa potencijalom sektora turizma u BiH. Takoer je prepoznato da postoji nekoliko oblasti koje mogu biti drastino poboljane, ime bi se stvorila osnova za uspjeno ostvarivanje punog kapaciteta sektora turizma u budunosti.

USAID je kroz projekat FIRMA(Fostering Interventions for Rapid Market Advancement) u drugom mjesecu 2013.g., napravio studiju Izgledi BH industrije u 2013.g.,Sektor turizma. U ovoj studiji, pored ostalog, daje kljune pokazatelje turizma u BiH kroz odreene analize.Prva analiza je analiza dolazaka i noenje turista u Bosni i Hercegovini u periodu 2000 2011.g., gdje se istie kako je sektor turizma u BiH jo uvijek u ranoj fazi razvoja, mjereno prema slubenim podacima koji prikazuju njegov udio u BDP-u BiH i zapoljavanju u smislu ukupnog prihoda i broja turistikih dolazaka / noenja u zemlji. (http://www.firmaproject.ba/ba/sectors/sector.aspx?id=311)Prema podacima Agencije za statistiku BiH, ukupni slubeni broj turistikih dolazaka u 2012. godini dostigao je 747.827, dok broj noenja iznosi preko 1,6 miliona. U 2013.g za prvih 9 mjeseci ostvareno je 653.991 turistikih dolazaka sa preko 1,4 miliona noenja. Kada pak, pogledamo period 2008 2013 (Tablica 3.) moemo primjetiti kako je i u pogledu turistikih dolazaka, ali u ostvarenih noenja prisutan trend rasta, izuzev izrazito recesijske 2009.g. kada je ostvaren pad dolazaka od 6,3% i pad ostvarenih turistikih noenja od 9,2%. Trend rasta i po turistikim dolascima i po ostvarenim turistikim noenjima nastavljen je i u periodu 2010- 2013.Tablica 3. : Dolasci i noenja turista u BiH u periodu 2008-2013.DolasciNoenja

Ukupno 2008.g.610.817 1.396.485

Domai turisti289.306 677.735

Strani turisti321.511 718.750

Ukupno 2009.g.572.634 1.268.173



Ukupno 2010.g.656.333 1.416.691



Ukupno 2011.g.686.1481.504.205

Domai turisti294.203668.200


Ukupno 2012.g.747.827 1.645.521



Ukupno 2013*.g.653.991 1.427.993



Izvor:Prilagoeno prema: Agencija za statistiku BiH, http://www.bhas.ba/?option=com_saopstenje&cbgodina_saopstenjaTablica 3. : Dolasci i noenja turista u BiH u periodu 2008-2013.GodinaDolasci stranih_turistaDolasci domaih_turistaNoenja stranih_turistaNoenja domaih_turista

2008321.511289.306718.750677.735

2009310.942261.692671.128597.045

2010290.879365.454772.754643.937

2011391.945294.203836.005668.200

2012438.585309.242931.081714.440

2013421.511232.480890.261537.732

Slika Histogram broja dolaska domaih i stranih turista u BiH u periodu 2008-2012. Godinaconn = odbcConnectExcel("Turist.xls")

dfTb = sqlFetch(conn, "Sheet4")Godina brojNocenja

[1] 1904.98 (2013. godina) 2217.38 (2014. godina) 2598.07 (2015. godina) 3047.04 (2016. godina)Potrebno je naglasiti da slubeni statistiki podaci o ukupnom broju dolazaka i noenja predstavljaju samo formalno evidentirane pokazatelje turistikog sektora, te da jo uvijek postoji snaan neformalni dio turistikog sektora koji, ukoliko se ukljui, znaajno mijenja sveukupnu analizu turistikog sektora i to nabolje.

Ovo je vrlo dobro prikazano u istraivanju koje je provedeno 2007. godine, pod nazivom Procjena turistikih posjeta BiH, USAID Cluster Competitiveness Activity (CCA), (http://www.fipa.gov.ba/publikacije_materijali/brosure/TOURISM.SECTOR.24.05.2013.pdf)u kojoj je jasno ukazano na ogroman jaz koji postoji izmeu slubenih statistika i stvarnih brojki koje se odnose na ukupne posjete i noenja stranih turista na godinjem nivou. U okviru ovog istraivanja izraena je metodologija na temelju konzervativnih pretpostavki u cilju odreivanja realnijih brojki koje se odnose na posjete stranih turista. Metodologijom su obuhvaene glavne kategorije stranih turista koji su iskljueni iz slubenih statistika, poput turista iz dijaspore, turista-izletnika, te turista koji koriste neregistrirani smjetaj, kao to su pansioni ili hosteli. Rezultati istraivanja pokazuju da je stvarni broj dolazaka stranih turista na godinjem nivou bio nekoliko puta vei nego to to pokazuju slubene statistike.(Tablica 4.) Tablica 4. : Procjena broja turistikih dolazaka u BiH u 2006.Kategorije turistaProcjenjeni dolasci

Strani turisti u komercijalnom smjetaju600.000,00

Dnevni izletnici490.000,00

Dijaspora498.000,00

Ukupno1.588.000,00

Izvor:Prilagoeno prema:AgencijaFIPA,http://www.fipa.gov.ba/publikacije_materijali/brosure/TOURISM.SECTOR.24.05.2013.pdfKonano, sve ovo navodi na zakljuak kako je ukupan broj turistikih posjeta Bosni i Hercegovini skoro etiri puta vei nego to je navedeno u slubenim statistikim podacima.Primjerice, procjenjuje se da samo vjerski turizam kao jedan od vidova turizma privlai skoro milijun turista svake godine u Marijansko svetite Meugorje u Hercegovini te kako je samo mali dio ovih dolazaka i noenja uvrten u slubene statistike podatke. To u stvarnosti znai da slubeno dostupni podaci u znaajnoj mjeri podcjenjuje ukupni uticaj i vanost turistike industrije u BiH. WTTC, kao jedna od vodeih turistikih organizacija, takoer je izradila vlastitu metodologiju za procjenu stvarnog ekonomskog uticaja turizma kroz tzv. direktni, indirektni i inducirani uticaj turizma.Kroz svoje godinje izvjetaje WTTC ukazuje na vanost sektora putovanja i turizma ne samo po osnovu njegovog direktnog uticaja na cjelokupnu ekonomiju neke zemlje, ve i po osnovu njegovog indirektnog uticaja. Odjel za statistiku UN-a odobrio je metodologiju Satelitskog raunovodstva turizma, na osnovu koje se kvantificira samo direktni doprinos industrije, dok WTTC prepoznaje da je ukupni uticaj ovog sektora mnogo vei, te je, u svojim godinjim istraivanjima, usredoen na prikazivanje indirektnog i induciranog uticaja ovog sektora. Shodno tome postoji i godinji izvjetaj za BiH u kojem WTTC daje neke osnovne podatke o uticaju BiH turizma na njenu privredu: (http://www.wttc.org/site_media/uploads/downloads/bosnia_herzegovina2012.pdf) Izravan doprinos turizama u BDP- u 2011.g. 533,4 milijuna KM ( 2,0 % BDP-a ) , a prognoza je kako e u 2012 porasti za 1,8% na 542,9 milijuna KM. Oekivanja su kako e izravan doprinos turizama u BDP-u rasti za 5,9 % godinje, te e u 2022.g. dosegnuti nivo od 963,7 milijuna KM (2,2% BDP-a ). Turizam generira 21.000 radnih mjesta izravno u 2011 ( 1,8 % od ukupnog broja zaposlenih ), a prognoza je kako e ostati na istom nivou u 2012.g.Neto to je mnogo vanije za privredu BiH, jeste da ukupni doprinos sektora turizma podrazumijeva i njegov indirektni i inducirani uticaj na ekonomiju.Indirektni doprinos ukljuuje BDP i nova radna mjesta povezana sa potronjom investicija u sektoru turizma, to podrazumijeva investicijske aktivnosti poput kupovine novog aviona i izgradnje novih hotela, dok se pod 'kolektivnom' potronjom podrazumijeva potronja u ime 'zajednice u cjelini ', a to ukljuuje turistiki marketing i promociju, avijaciju, upravu, sigurnosne slube, komunalne usluge u okviru odmaralita i slino.Inducirani doprinos BDP-u i otvaranju povezanih novih radnih mjesta procjenjuje se na osnovu potronje onih koji su direktno ili indirektno zaposleni u sektoru turizma i putovanja. Prema slubenim statistikim podacima, oigledno je da posljednjih godina posjete i noenja stranih turista u BiH pokazuju snaniji pozitivni trend sa prosjenom dvocifrenom stopom rasta, dok posjete i noenja domaih turista tokom posljednjih pet godina pokazuju znakove stagnacije. Nadalje, ukupni broj posjeta stranih turista ini vie od 50% (55% u 2012. godini) svih turistikih posjeta u BiH. Vie od 60% svih posjeta stranih turista otpada na turiste iz 10 zemalja, pri emu je samo jedna od njih ne-evropska zemlja (SAD na desetom mjestu). Susjedne zemlje, Hrvatska i Srbija, imale su dominantan udio (27%) u ukupnom broju posjeta stranih turista u 2012. godini, a zajedno sa Slovenijom, koja je tradicionalno usmjerena na BiH kao svoje vano izvozno trite, ove tri zemlje ine znaajnih 40% udjela svih posjeta stranih turista.

Druge tri zemlje, naime Italija, Turska i Poljska, biljee razvoj snanog i stabilnog trenda godinjeg rasta posjeta u protekle tri godine. Slina struktura glavnih izvoznih trita, takoer, se ogleda i u pokazatelju noenja stranih turista u BiH. Istih 10 zemalja i dalje dominira kao glavno trite, a to nas dovodi do znaajnog zakljuka da je prosjean boravak gostiju u BiH na veoma niskom nivou, tek neto iznad dva dana po gostu.

Iako je ovaj pozitivni trend broja posjeta stalan, prosjeni boravak je i dalje na relativno istom nivou, a to ukazuje na nesposobnost glavnih aktera u BiH sektoru turizma da izrade programe i navedu strane goste da ostanu due u BiH. Ipak, na ovakav nezadovoljavajui uinak aktera iz privatnog sektora snano utie, ak ga i uvjetuje, nedostatak javne strategije i ulaganja u razvoj turistikog proizvoda, te nedostatak promocije i marketinga na meunarodnim tritima u cilju privlaenja potencijalnih gostiju. Ovo treba naglasiti kao kljuni dugoroni strateki cilj za sektor sa direktnim pozitivnim implikacijama na porast prihoda i zapoljavanja u sektoru.

Zemlje iz regiona Hrvatska, Srbija, Slovenija, Crna Gora i Makedonija tradicionalno su orjentirane i proglaene vanim stratekim gostima za turizam BiH i ine vie od 43% svih dolazaka i vie od 41% svih noenja stranih turista u BiH. Ovdje jo jednom treba naglasiti da podaci koji slijede sadre samo slubeno prijavljeni broj dolazaka i noenja stranih turistaTablica 5.: Deset najveih emitivnih trita BiH turizma u 2012.g.DravaTuristiki dolasciTuristika noenja

Hrvatska72.587150.814

Srbija57.380121.639

Slovenija39.94969183

Turska32.50258.968

Poljska27.01775.009

Italija26.13756.001

Njemaka19.58138.968

Francuska10.14122.399

SAD9.74320.887

Crna Gora7.47418.384

Izvor:Prilagoeno prema: Agencija za statistiku BiH, http://www.bhas.ba/?option=com_saopstenje&cbgodina_saopstenjaKada je rije o smjetajnim kapacitetima njih vie od 75% s u BiH kategorizovano kao hoteli i moteli, iako postoji znatan broj drugih objekata u zoni sive ekonomije, koji bi, u sluaju da budu uvrteni u analizu, znaajno poveali strukturu raspoloivih objekata. Gotovo 90% svih registriranih posjeta i 83% svih noenja ostvareno je u hotelima i motelima. Postoji stalni trend otvaranja novih objekata u svim kljunim destinacijama irom BiH, bez obzira na nedostatak pristupa finansiranju od strane banaka i javnih investicija. Sukladno slubenim podatcima od preko 1,6 miliona posjeta u 2012. godini, u BiH je slubeno zabiljeeno samo 15% popunjenosti ukupnih smjetajnih kapaciteta. Ovo je izuzetno nizak nivo iskoritenosti i na ovom nivou popunjenosti ak bi i osnovne operativne trokove bilo teko pokriti, to ukazuje na to da popunjenost mora biti vea. Tablica 6.: Dolazak i noenja turista u BiH prema vrsti smjetajnih kapaciteta u 2012.g.Vrsta smjetajnih kapacitetaTuristiki dolasciTuristika noenja

Hoteli610.1151.282.622

Moteli59.495100.150

Pansioni22.41041.644

Domainstva5.0617.527

Odmaralita50.746213.578

Ukupno747.8271.645.521

Izvor:Prilagoeno prema: Agencija za statistiku BiH, http://www.bhas.ba/?option=com_saopstenje&cbgodina_saopstenjaNeke nezvanine statistike i ankete pokazuju da je stopa via od 60%. Stoga se jo jednom skree panja na hitnu potrebu za standardiziranim statistikim podacima kako bi se izmjerila stvarna snaga sektora turizma i njegov uticaj na cjelokupnu ekonomiju BiH.

5. ZakljuakBitno je da zemlje koje imaju potencijal i resurse za razvoj turizma a, ele da ga iskoriste za svoj bri privredni razvoj imaju u vidu slijedee:

Odnos turizma i privrednog razvoja karakterizira visok stupanj korelacije te se turizam zbog svojih brojnih pozitivnih efekata na cjelokupnu privrednu aktivnost moe iskoristiti kao faktor breg privrednog razvoja.

Uticaj turizma na privredni razvoj konkretno se ostvaruje preko uticaja turistike potronje i

investicija namijenjenih turizmu, na opu privrednu aktivnost i uee u stvaranju drutvenog proizvoda.

Investicije u turizam su vana pretpostavka za koritenje mogunosti koje on prua kao element razvojne politike.

Efikasnije koritenje turistikih potencijala se ne moe postii samo posjedovanjem prirodnih, kulturnih i ambijentalnih resursa ve je nuno kontinuirano investirati u infrastrukturu, kadrove, postojee kapacitet i sl.

Kada je rije o procjeni potreba u oblasti turizma u BiH, nedostatak adekvatne statistike u turizmu daje nerealnu sliku o koliini novca potroenog direktno u turistikom sektoru, kao i u mnogim sektorima kojih se dotie. Zbog ovoga nije mogue s visokom pouzdanou definirati kljune probleme u ovoj oblasti, niti imati uvid u sve pozitivne pomake koji se dogode poslije odreenih afirmativnih akcija. Imajui u vidu gore navedeno, jasno je da se namee potreba reguliranja oblasti statistike turizma kroz zakonske okvire koji e biti i u skladu sa meunarodnim propisima, te imati regulativu kako na nivou drave, tako i na nivou entiteta. U ovoj oblasti vaan je i pojam statistike smjetaja, koji za osnovni cilj i predmet istraivanja ima pruanje informacija potrebnih za mjerenje sezonskih uticaja ponude i potranje turistikih smjetajnih kapaciteta.

Openito, u ovoj oblasti nuno je i dalje istrajavati na definiranju mehanizama koji e omoguiti prikupljanje to preciznijih kvalitativnih i kvantitativnih podataka na osnovu kojih e se moi dalje razvijati posebni segmenti u oblasti turizma. Takoer, nuno je i dalje usklaivanje sa preporukama EUROSTAT-a(Ured za statistiku Evropske zajednice).

Literatura1. Antunac, I., (2002) Mit o deviznoj potronji inozemnih turista, Ekonomski pregled, 53 (3-4),Zagreb2. Dobre, R., (2005)Osnove turizma (teorija i praksa) Visoka kola za turistiki menadment, ibenik.

3. Pavli, I., (2004) Suvremene tendencije u razvoju svjetskog turizma i globalizacijski procesi, Nae more, 2004. ISSN 0469-62554. Pirjevec, B., Kesar, O., (2002.) Poela turizma Mikrorad, Zagreb, 2002.5. Sharpley, Richard; Telfer, David J. (2002). Tourism and development: concepts and issues. Channel View Publications. 6. Unkovi, S., Zeevi, B., (2006) Ekonomika turizma, Beograd, Ekonomski fakultet7. Vizek, M., (2008) "Analiza odrednica hrvatskog turistikog sektora", Privredna kretanja i ekonomska politika br.18., Zagreb8. http://www.fipa.gov.ba/publikacije_materijali/brosure/TOURISM.SECTOR.24.05.2013.pdf9. http://www.bhas.ba/?option=com_saopstenje&cbgodina_saopstenja10. http://www.firmaproject.ba/ba/sectors/sector.aspx?id=311)11. http://dtxtq4w60xqpw.cloudfront.net/sites/all/files/pdf/unwto_highlights13_en_hr.pdf12. http://www.unwto.org/facts/eng/pdf/historical/ITA_1950_2005.pdf

13. http://www.wttc.org/site_media/uploads/downloads/bosnia_herzegovina2012.pdfData cube

T je vektor prognoziranih broja turista za razdoblje 2013-2016.godina.

Napomena * : Za godinu 2013. dat je pregled za prvih devet mjeseci

Napomena * : Za godinu 2013. dat je pregled za prvih devet mjeseci

Documents

Doprinos Turizma Ekonomskom Oporavku Bih