KOLA ZA CESTOVNI PROMETZAGREBTRG J.F.KENNEDYA 8

ZAVRNI RAD

SLOBODAN PRIJEVOZ GRAEVINSKOG KONTEJNERA NA RELACIJI ZAGREB RIJEKA

VOZA MOTORNOG VOZILA

IME I PREZIME UENIKA: MENTOR:

Zagreb, lipanj 2013.SADRAJ

1.UVOD12.CESTOVNI PRIJEVOZ TERETA23.POJAM I VRSTE TERETA54.PRIJEVOZNI PUT95.VOZILO126.VOZA157.PRIJEVOZNA DOKUMENTACIJA168.TEHNOLOGIJA PRIJEVOZA189.ZAKLJUAK20LITERATURA21POPIS SLIKA22POPIS PRILOGA22

1. UVOD

U radu e se prikazati radni zadatak - prijevoz graevinskog kontejnera (jednog).Prijevoz e se obzirom na vrstu tereta, odnosno na njegove karakteristike obaviti vozilom markeMercedez-BenzActros 2543 430ks, nosivosti 15 tona, tovarni prostor 12metara, sa kranom.Zadatak je potrebno obaviti, odnosno teret je potrebno dostaviti naruitelju prijevoza, ujedno i primatelju tereta u roku od 24 sata od trenutka sklapanja ugovora o prijevozu. Prijevoz je organiziran kao slobodan meugradski prijevoz tereta.Teret se nalazi u Sisku i treba ga dostaviti u Rijeku, a prijevoznik ima sjedite u Zagrebu pa je tako odmah definiran prijevozni put Zagreba Siska - Rijeka te povratak Rijeka Zagreb.

2. CESTOVNI PRIJEVOZ TERETA

Prijevoz tereta datira od najranijih vremena: od prenoenja tereta na leima robova, na leima stoke, tegljenja, voenja splavima, amcima, kolima. Prijevoz tereta u cestovnom prometu novijeg je datuma odnosno poinje pronalaskom Otto motora, to je preduvjet naglom razvoju suvremenih prijevoznih sredstava i izgradnjom modernih prometnica. Javila se potreba da se teret premjesti s jednog mjesta na drugo, pa prema udaljenosti moe biti na male i velike udaljenosti. Na male udaljenosti naziva se unutarnjim prijevozom i pri tom se radi o sredstvima prijenosa, dok se prijevoz na velike udaljenosti naziva vanjskim prijevozom i pri tom se koriste sredstva prijevoza.

Pojam prijevoza tereta obuhvaa dva osnovna elementa prijevoznog procesa i to organizaciju prijevoza i tehniku prijevoza. Organizacija prijevoza tereta je unaprijed osmiljen, usklaen i zadan sustav radnih operacija tj. tehnoloki povezanih i zaokruenih radnji ili sustav postupaka sa ciljem prijevoza tereta s jednog mjesta na drugo. Tehniku prijevoza definira nain izvrenja prijevoza u cjelini te nain i postupak izvoenja pojedinih zahvata (zahvat je dio operacije a operacija je dio faze rada.) Tako uloga prijevoza tereta onda moemo promatrati s raznih gledita. Neki od tih aspekata su utjecaj na razvoj privrede odnosno razmjetaj proizvoakih i potroakih centara, prometne potrebe i mogunost njihovog zadovoljavanja, odnos cestovnog prometa prema drugim granama prometa, meusobni promet roba, poveanje obrambene sposobnosti zemlje i dr.

Potreba da se teret preveze predstavlja zahtjev. Zbroj takvih zahtjeva naziva se opseg prijevoza koji moe biti: a) statiki ukupna koliina tereta koju treba prevesti izraena u tonama b) dinamiki to je statiki opseg pomnoen sa kilometrima koje prijevozna sredstva moraju prevaliti, iskazuje se u kilometrima.

Cestovni prijevoz tereta moe se podijeliti prema teritoriju, namjeni, vrsti poiljaka, sloenosti, prema prijevoznom sredstvu i organiziranosti.

Prema teritorijalnoj zoni djelovanja prijevoz tereta dijeli se na: a) prijevoz tereta unutar zemlje: - prijevoz tereta na krae udaljenosti - prijevoz tereta na due udaljenosti b) meunarodni prijevoz tereta: - pogranini - na due udaljenosti - tranzitni

Prema namjeni prijevoz tereta moe biti: a) Javni cestovni teretni prijevoz kojeg obavljaju specijalizirane prometne radne organizacije za naknadu te kod kojeg se relacija, cijena prijevoza i drugi prijevozni uvjeti odreuju ugovorom izmeu prijevoznika i naruitelja prijevoza b) Prijevoz za vlastite potrebe koji obavljaju pravne ili fizike osobe bez naknadeza svoje osobne potrebe pod odreenim uvjetima koji se moraju zadovoljiti.

Prema vrsti poiljaka dijeli se na: a) prijevoz komadnih poiljaka b) prijevoz kolskih poiljaka c) marruti prijevoz obavlja se veim brojem vozila za jednog primatelja

Prema sloenosti prijevoza dijelimo ga na: a) normalne teretne prijevoze koji ne zahtijevaju nikakve dodatne organizacijske zahvate b) specijalne teretne prijevoze koji zahtijevaju posebne uvjete ili mjere za izvrenje prijevoza ili pak zahtijevaju specijalna vozila kao to su hladnjae, prijevoz ivih ivotinja, autocisterne, remorkeri teki tereti, dugaki tereti

Prema prijevoznom sredstvu kojim se prijevoz obavlja razlikujemo a) teretni prijevoz motornim vozilima b) teretne prijevoze vozilima na motorni pogon c) prijevoz zapregom d) prijevoz ostalom vuom

S obzirom na organiziranost prijevoza razlikujemo linijski i slobodni prijevoz

Linijski prijevoz tereta odvija se na odreenoj relaciji, po odreenom voznom redu i utvrenoj tarifi, a moe biti stalni, sezonski i privremeni te se moe odvijati direktnim linijama prijevoza ili dioniki.

Slobodni prijevoz tereta je vrsta prometa s obzirom na nain odvijanja za koji se relacija i drugi uvjeti prijevoza utvruju posebno za svaki prijevoz, odnosno prijevoz po potrebi. Uvjeti prijevoza odreuju se sporazumno izmeu prijevoznika i korisnika za svaki pojedini sluaj. Cijena prijevoza odreuje se prema trenutnoj trinoj vrijednosti prijevoza, naplauje se prema meusobnoj pogodbi. Moe se podijeliti na: - lokalni ( gradski i prigradski ) - meumjesni - meunarodni prijevoz tereta Slobodni prijevoz mogu obavljati prijevoznike organizacije kao i individualni prijevoznici.

3. POJAM I VRSTE TERETA

Kao predmet prijevoza treba razlikovati pojmove: stvar, roba i teret. Stvar je graansko-pravni pojam potpuno primjenjiv u transportu. Roba je privredno-pravni pojam koji oznauje stvari u trgovakom prometu. Pod teretom se razumijevaju stvari ili roba u samom transportu.Teret moe obuhvaati i pojam robe, ali ima i ire znaenje tj. obuhvaa i one transportne supstrate koji nemaju uporabnu vrijednostPod pojmom tereta podrazumijevaju se znai sva proizvodna dobra bazine ili preraivakeindustrije, poljoprivrede, umarstva koja imaju potrebu za prijevozom.

Kriteriji prema kojima se vri podjela tereta jesu stupanj iskoritenja korisne nosivosti, vrijednost, pakiranje, uvjeti prijevoza, dimenzije, koliina i jednovrsnost te teina i veliina poiljke.

Stoga razlikujemo sljedee vrste tereta.

S obzirom na stupanj iskoritenja korisne nosivosti mogu biti tereti normalne teine, laki ili kabasti i teki tereti dok prema vrijednosti mogu biti manje vrijedni, srednje vrijedni, skupi ili visokovrijedni te specijalni tereti.

Prema koliini i jednovrsnosti razlikujemo one u rasutom stanju tzv. rinfuzi, nepakirane koji se slobodno bacaju i one u tekuem stanju. Rasuti teret homogenog je sastava, krca se u rasutom stanju, bez ambalae, ukrcaj i iskrcaj je jednostavan pa se mogu ostvarivati visoki prekrcajni uinci- Primjeri rasutih tereta su itarice, ugljen, rude, koks i sl. Tekui tereti su takoer homogeni tereti,ubrajaju se u skupinu rasutih tereta bez ambalae u tekuem stanju i karakterizira ih gustoa, viskoznost, zapaljivost, i agresivnost, njima se jednostavno i brzo rukuje, a primjeri tekueg tereta jesu nafta, naftni derivati, razne tekuine i plinovi.

Klasificirati ih moemo i prema teini i veliini poiljke i to na pakete ( do 20 kg ), komadne poiljke i kolske poiljke.

S obzirom na pakiranje mogu biti s ambalaom ili bez ambalae, a kada se gledaju uvjeti prijevoza, mogu se razlikovati svakodnevni, specifini i opasni tereti.Uzimajui u obzir dimenzije tereta, postoje gabaritni inegabaritnitereti. Gabarit predstavlja najvee doputene dimenzije vozila odnosno koleta ili vozila i koleta pri redovnom prijevozu, za koji nije potrebno poduzimati posebne mjere sigurnosti. Ukoliko se radi o odreenim elementima koji su izvan uobiajenih i redovnih standarda to ih predvia gabarit, kao premaivanje doputene mase, osovinskog pritiska, dimenzije vozila i sl., takav se prijevoz smatra izvanrednim za koji je potrebno posebno odobrenje odnosno dozvola. U dozvoli se odreuju uvjeti i nain takvog prijevoza uz plaanje posebne naknade.U Hrvatskoj su prema Pravilniku o dimenzijama, ukupnim masama i osovinskom optereenju dozvoljeni sljedei gabariti vozila: - Duina teretnog motornog vozila 12 metara, prikljunog vozila s 3 ili vie osovina isto 12 metara, skupnih vozila tj. Tegljaa s poluprikolicom 16,5 metara te vunog vozila s jednim ili dva prikljuna vozila 18 metara. - Najvea doputena irina vozila 2,5 metara - Najvea doputena visina vozila 4 metara -Najvea doputena masa (masa praznog vozila sa punim spremnikom goriva, te priborom i opremom predvienom za vozilo plus nosivost odnosno doputena masa do koje se vozilo smije opteretiti prema deklaraciji proizvoaa) iznosi 40 tona.

Svi tereti nisu jednako podobni za prevoenje to ovisi o njihovim prirodnim i ekonomskim svojstvima.

Prirodna svojstvajesu zapravo fizika, kemijska, bioloka svojstva koja utjeu na ponaanje tereta za vrijeme prijevoza.

Ekonomska svojstvagovore o odnosu cijena prijevoza i vrijednosti robe ( teret male vrijednosti ne isplati se prevoziti na velike udaljenosti jer bi cijena prijevoza mogla biti vea od vrijednosti robe )

Manipulacijska podobnostje osobina tereta koja se oituje kod utovara, pretovara, istovara i skladitenja to se zajedniki naziva manipulacijskim radovima.

Manipulacijska podobnost oituje se: - u pokretljivosti tereta - obujmu manipulacijskih operacija - osjetljivosti tereta - nunosti primjene ambalae - primjene pretovarne mehanizacije - na manipulacijsku podobnost utjee i veliina, oblik, dimenzija i teina tereta.

Vozilo u prometu na cesti ne smije se opteretiti iznad najvee doputene mase ili doputenoga osovinskog optereenja, utvrenih posebnim propisom ili preko najvee doputene mase, kao niti preko doputenoga osovinskog optereenja upisanog u prometnu dozvolu ili preko mogunosti koje doputaju osobine ceste utvrene prometnim znakom.

Slika 1. Teret - graevinski kontejner

Izvor: http://www.finally.ba/proizvodi.html 20.04.2013.

Teret koji se prevozi u ovom radnom zadatku jest jedan graevinski kontejner (slika 1. )Teret na vozilu mora biti tako rasporeen i prema potrebi privren i pokriven da ne ugroava sigurnost sudionika u prometu i ne nanosi tetu cesti i objektima na cesti, ne umanjuje stabilnost vozila i ne oteava upravljanje vozilom, ne smanjuje vozau preglednost nad cestom, ne stvara suvinu buku i da se ne rasipa po cesti, ne zaklanja svjetlosne i svjetlosno-signalne ureaje na vozilu, registarske ploice i druge propisane oznake na vozilu.Iznimno je doputeno odstupanje do 3% najvee doputene mase i doputenoga osovinskog optereenja utvrenih posebnim propisom, odnosno preko najvee doputene mase i doputenoga osovinskog optereenja upisanih u prometnu dozvolu, odnosno preko mogunosti koje doputaju osobine ceste utvrene prometnim znakom, uz uvjet da, zbog karakteristika tereta i drugih opravdanih okolnosti, na mjestu utovara nije bilo mogue utvrditi tonu masu tereta.Standardna dimenzija kontejnera je 4 x 2 m, visine 2,2 m. Dimenzije kontejnera koji je predmet prijevoza prikazane su slikom 2. Slika 2. Dimenzije tereta

Izvor: http://www.finally.ba/proizvodi.html 20.04.2013.Konstrukcija kontejnera je od elinih profila, zatiena temeljnom bojom i lakom.Zidni elementi su fiksni, od poliuretanskih panela debljine 50 mm, gdje je obostrano pocinani bojani profilirani lim, a kao izolacija dolazi poliuretanska pjena.Krov kontejnera je dvostreniod pocinanog bojanog trapeznog lima T40/185, s olukom i odvodnom cijevi.

Standardna oprematakvih kontejnera jesujednokrilna zaokretna vrata sa cilindar bravom, prozor i ugraen prikljuak za elektrinu energiju i sprovedena elektrina i telefonska instalacija

4. PRIJEVOZNI PUT

Prijevozni put u cestovnom prometu je cesta, a namijenjena je prometu cestovnih vozila.Cestovni promet odvija se cestovnom mreom koja se moe podijeliti prema: a. drutveno-gospodarskom znaenju na: - dravne ceste - upanijske ceste - lokalne ceste - ostale cesteb. prema vrsti prometa za koji su namijenjene: - ceste za iskljuivo motorni promet - ceste za mjeoviti promet c. prema veliini motornog prometa: - autoceste i ceste 1. razreda ( > 12 000 vozila u oba smjera u 24h) - ceste 2. razreda ( 7 000 12 000 vozila u oba smjera u 24h ) - ceste 3. razreda (3 000 7 000 vozila u oba smjera u 24h) - ceste 4. razreda ( 1 000 3 000 vozila u oba smjera u 24h) - ceste 5. razreda ( do 2 000 vozila u oba smjera u 24h) d. prema funkcionalnom obiljeju ceste, ulice i prometne povrine u gradovimamogu se podijeliti na: - brze ceste koje povezuju ire regije ili dijelove regija s naseljem - gradske ceste koje povezuju gradove s regionalnim sreditima - magistralne ulice zadovoljavaju sve uvjete propisane za gradske ceste osim to se na njima ne predviaju biciklistike staze - zbirne ulice preuzimaju promet iz stambenih, industrijskih i poslovnih podruja i preusmjeruju ga prema cestama vieg reda - ulice u stambenim naseljima koje slue izvornom i ciljnom prometu - ostale prometne povrine obuhvaaju biciklistike staze, povrine za parkiranje i sl.Prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, u Hrvatskoj se ceste klasificiraju kao:1. Javne ceste - povrina od opeg znaenja za promet kojom se svatko moe slobodno koristiti uz uvjete odreene zakonom i koju je nadleno tijelo proglasilo javnom cestom. Javna cesta je i meunarodna cesta ukoliko je meunarodnim aktom svrstana u mreu meunarodnih cesta. Ovisno o njihovom drutvenom, prometnom i gospodarskom znaenju razvrstavaju se u sljedee etiri skupine: - autocesta - javna cesta posebno izgraena i namijenjena iskljuivo zaprometmotornih vozila, koja ima dvije fiziki odvojenekolnike trake(zeleni pojas, zatitnu ogradu i sl.) za promet iz suprotnih smjerova sa po najmanje dvije prometne trake irine najmanje 3,5m, a s obzirom na konfiguraciju terena i po jednu traku za zaustavljanje vozila u nudi irine najmanje 2,5 m, bez raskrija s poprenim cestama ieljeznikimilitramvajskimprugama u istoj razini, u iji se promet moe ukljuiti, odnosno iskljuiti samo odreenim i posebno izgraenim prikljunim prometnim trakama za ubrzavanje ili usporavanje, odnosno prikljunim rampama, kojom je omoguen siguran prometni tok vozila brzinom od najmanje 80km/hi koja je kao autocesta oznaena propisanimprometnim znakom. - dravne ceste - su javne ceste koje imaju funkciju povezivanja Republike Hrvatske u europski prometni sustav, ostvarivanja kontinuiteta E-ceste prometnog povezivanja regija Republike Hrvatske, prometnog povezivanja sjedita upanija meusobno, povezivanja sjedita upanija s veim regionalnim sjeditima susjednih drava (gradovi vei od 100.000 stanovnika), omoguavanja tranzitnog prometa, koje ine cestovnu okosnicu velikih otoka i kojima se ostvaruje kontinuitet dravnih cesta kroz gradove, - upanijske ceste - u javne ceste koje povezuju sjedita upanija s gradovima i opinskim sjeditima, koje povezuju sjedita gradova i opina meusobno, preko kojih se ostvaruje veza grada ili gradskih dijelova s dravnim cestama - lokalne ceste - su javne ceste koje povezuju sjedite grada, odnosno opine s naseljima s vie od 50 stanovnika unutar grada ili opine, ceste u urbanom podruju koje povezuju gradske etvrti sa upanijskim cestama, ceste koje povezuju susjedne gradske etvrti meusobno.

2. Nerazvrstane ceste su ceste koje se koriste za promet vozilima, koje svatko moe slobodno koristiti na nain i pod uvjetima odreenim Zakonom i drugim propisima, a koje nisu razvrstane kao javne ceste, npr. seoski, poljski i umski putovi

Radni zadatak se odvija na relaciji Zagreb Sisak Rijeka to iznosi 337km ako se u obzir uzme najbra ruta prijevoza (slika 3.) Za tu relaciju potrebno je 5 sati i 11 minuta vonje kako se radi o autoputu plus vrijeme potrebno za utovar tereta u Sisku u trajanju od pola sata.Prije mjesta istovara voza se zaustavlja u Delnicama tj. radi pauzu u trajanju od 45 minuta. Nakon istovara tereta voza kree u smjeru Rijeka Zagreb autoputom za to mu je potrebno jo 2 sata i 30 minuta.

Slika 3. Prijevozni put tereta

Izvor: http://www.viamichelin.com/. 20.04.2013.

5. VOZILO

Prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, vozilo je svako prijevozno sredstvo namijenjeno za kretanje po cesti, osim djejihprijevoznih sredstava, prijevoznih sredstava na osobni ili motorni pogon za osobe sa invaliditetom ili starije osobe, ako se pritom ne kreu brzinom veom od brzine ovjejeg hoda. Roba odnosno teret u cestovnom prometu se moe prevoziti motornim vozilima i prikljunim vozilima. Prema konstrukciji i namjeni, razlikujemo motorna vozila za prijevoz osoba i tereta te specijalna motorna vozila. Prikljuna vozila se dijele na prikolice i poluprikolice. Teret mogu prevoziti teretna motorna vozila kao to su kamioni, tegljai i transportni traktori te kombinirana vozila za prijevoz tereta i putnika. Kamioni mogu biti male nosivosti do 1,5 tona, srednje nosivosti preko 1,5 tona do 5 tona i velike nosivosti preko 5 tona dok nosivost po osovinama moe biti: - prednja osovina 10 tona- zadnja osovina 7,5 tona- srednja osovina 7,5 tona.

Teglja je motorno vozilo za cestovni prijevoz tereta razdvojenog tipa, sastavljeno od vunog dijela i poluprikolice koja se prednjim dijelom oslanja na vuni dio, a na zadnjem ima jednu ili vie osovina, spoj je preko tanjuraste spojke, jedno vuno vozilo moe posluiti i tri poluprikolice Transportni traktor je motorno vozilo za cestovni prijevoz tereta koje za sobom vue tovarni sanduk ima kratku asiju, veliku manevarsku sposobnost, vue dvije ili vie prikolica.

Prikljuna vozila nemaju vlastiti motor za kretanje, a po konstrukciji su namijenjena smjetaju tereta i prikljuenju motornim vozilima. Prikljuno vozilo moe biti:A) Kamionska prikolica s dvije ili vie osovina, koja svojom masom ne optereuje motorno vozilo ili laka prikolica ija najvea doputena masa nije vea od 750kgB) Poluprikolica bez prednje osovine, koja se prednjim dijelom prislanja na vuno vozilo (teglja) i prenosi na njega dio ukupne mase. Poluprikolica se spaja sa tegljaem tanjurastom spojkom.Motorna vozila moraju imati sljedea svojstva:a) tehnikab) tehniko eksploatacijskac) prijevoznad) svojstvo ekonominostie) svojstva koja vozau omoguavaju normalne uvjete rada

Tehnika svojstva obuhvaaju sigurnost, trajnost, pokretljivost, stabilnost i elastinost. Ekonomski vijek trajanja kree se od 6 do 10 godina to ovisi o veliini godinjeg rada odnosno oko 350 000 km kod vozila vee nosivosti i 250 000 km kod vozila manje nosivosti. Fiziki vijek trajanja je uvijek vei od ekonomskog. Ekonomski i fiziki vijek ovise o nainu rukovanja i odravanja.Tehniko-eksploatacijska svojstva ukljuuju vunu sposobnost, elastinost, stabilnost, trajnost, lakou pristupa pojedinim dijelovima i sklopovima te promjer kretanja.Prijevozna svojstva jesu nosivost, tovarni volumen, mogunost uvanja robe pri prijevozu,prilagodljivost tovarnog sanduka specifinostima robe, mogunost brzog utovara i istovara i mogunost breg poduzimanja sanitarno-tehnikih mjera.Svojstvo ekonominosti podrazumijeva minimalnu potronju goriva i maziva u odnosu na odreenu veliinu pogonskog rada. Veliine koje se uzimaju u obzir jesu potronja na praznom hodu, standardna potronja, specifina potronja, eksploatacijska potronja, stvarna koliina utroenog goriva u litrama i duina prevaljenog puta u kilometrima.Svojstva koja vozau omoguuju lako i udobno upravljanja ine lakoa upravljanja vozilom i elastinost kretanja, lakoa upravljanja konstrukcijski dobro izveden upravljaki mehanizam i otpori pri kretanju izazivaju poprene i uzdune vibracije koje oteavaju rad vozaa.

Radni zadatak obavit e se vozilom marke Mercedez-BenzActros 2543 430ks, nosivosti15 tona, tovarnim prostorom 12metara sa kranom (Slika 3.)Slika 4. Vozilo za prijevoz graevinskog kontejnera

Izvor:http://www.truck1.eu 21.04.2013.

Slika 5. Nosivost krana

Izvor:http://autoline-eu.rs, 21.04.2013.

6. VOZA

Voza je sudionik u prometu, osoba koja na cesti upravlja vozilom.Voza koji upravlja vozilom u prometu na cesti mora biti tjelesno i duevno sposoban upravljati vozilom te za to imati potrebno znanje i vjetinu.Svaki voza u vozilu u svakom trenutku mora u vozilu imati isprave koje je izdalo nadleno dravno tijelo kojima se dokazuje pravo upravljanja vozilom, dokaze o ispravnosti vozila i dokaz o vlasnitvu vozila.Dnevno vrijeme vonje ne smije biti dulje od devet sati. Iznimno, dnevno vrijeme vonje moe se produljiti na najvie deset sati, ali ne vie od dvaput tjedno.Tjedno vrijeme vonje ne smije biti dulje od 56 sati i ne smije prekoraiti maksimalno tjedno radno vrijeme. Ukupno vrijeme vonje tijekom bilo koja dva uzastopna tjedna ne smije biti dulje od 90 sati.Voza je duan evidentirati vrijeme provedeno u upravljanju vozilom i vrijeme raspoloivosti od posljednjega dnevnog ili tjednog razdoblja odmora. Evidencije se vode runo na tahografskom listiu, ispisu ili koritenjem opcije runog unosa u digitalni tahograf.Nakon razdoblja vonje od etiri i pol sata, voza je duan prekinuti vonju najmanje 45 minuta, osim ako uzima razdoblje odmora Prekid vonje se moe zamijeniti prvim prekidom vonje od najmanje 15 minuta, nakon kojeg slijedi drugi prekid vonje od najmanje 30 minuta od kojih je svaki rasporeen tijekom razdoblja vonje. Voza mora imati dnevni i tjedni odmor. Unutar svaka 24 sata, nakon dnevnog ili tjednog odmora, voza mora imati novi dnevni odmor. Ako dnevni odmor unutar 24 sata traje najmanje devet sati, ali manje od 11 sati, smatra se skraenim dnevnim odmorom. Dnevni odmor moe se produljiti do redovitoga tjednog odmora ili skraenoga tjednog odmora.Voza moe imati najvie tri skraena dnevna odmora izmeu bilo koja dva tjedna odmora.

7. PRIJEVOZNA DOKUMENTACIJA

Osnovni preduvjeti su da voza vozila posjeduje vozaku dozvolu za upravljanje tom kategorijom vozila, a za vozilo da je izdana prometna dozvola i potvrda o osposobljenosti vozila za razne vrste prijevoza, te mora imati tahograf.

Vozaka dozvola (prilog 1.) jejavna ispravakoju je izdalo nadleno dravno tijelo, uHrvatskojje toMUP, i kojom se dokazuje pravo upravljanja odreenimkategorijamaili vrstamavozila.

Prometna dozvola je osnovni dokument kojeg voza uvijek mora imati za vozilo kojim upravlja. Prilikom svake promjene vlasnika izdaje se nova Prometna dozvola. Slui za uvid o osnovnim tehnikim podacima o vozilu i njegovom vlasniku, te uvid kada istie ovjera tehnike ispravnosti vozila.

Tahografureaj u obliku sata koji radi na principu prenoenja linearnog gibanja centrifugalnog regulatora u linearno gibanje indikatora. Mehanizam tahografa na ploici ili uloku od papira presvuenog tankim slojem parafinaautomatski ispisuje pomou safirske igle fine linije ime podloni papir postaje vidljiv. Evidentiraju se sljedei podaci:poetak rada vozaa, kraj rada i vonje, vrijeme vonje i stajanja, broj zaustavljanja, prijeena udaljenost, utroena koliina goriva, brzina vonje, broj okretaja motora, pojedinanost i ukupnost prijeenog puta, izmjena vozaa.Uloak od papira sastoji se od unutarnjeg polja na koje se podaci unose runo i vanjskogpolja gdje se obavlja registracija podataka.Pojedini tipovi tahografa s odgovarajuim ulocima mogu se koristiti za jedan dan ili sedamodnosno osam dana.Analiza dijagrama tahografa (prilog 2) pokazuje:- igliasti oblik pokazuje velike promjene u brzini- tupi oblik umjerenija vonja

Nakon upita o prijevozu te prihvaene ponude ispunjava se teretni list. Teretni list (prilog 3.) je tiskanica na kojoj se sklapa ugovor o prijevozu izmeu prijevoznika i korisnika prijevoza, koja potom postaje prijevozna isprava. Ugovor se moesklopiti usmeno, telefonski, telefaksom ili pismeno. Njime se ureuju odnosi izmeu prijevoznika i poiljatelja. Ugovor o prijevozu je ugovor kojim se prijevoznik obvezuje da e na odreeno mjesto prevesti neku osobu ili stvar, a putnik odnosno poiljatelj se obvezuje da e mu za tu uslugu platiti odreenu naknadu.

Nakon sklopljenog ugovora, te nakon procesa selekcije ljudi, sredstva i mehanizacije, voza teretnog vozila dobiva nalog za utovar tereta (prilog 4.). Nalog za utovar je dokument koji mora sadravati sve bitne elemente ugovora o prijevozu. Neki od tih elemenata su mjesto i vrijeme utovara i istovara, kontakt osobe, cijena prijevoza, valuta, opi podaci o prijevoznikom poduzeu i slino.

Prijevoz tereta prati dokument putni radni list (prilog 5.). On slui za obraun svih trokova koji su nastali tokom prijevoza pa se tako u njega unaaju podaci kao to su vrijeme polaska teretnog vozila iz garae prijevoznikog poduzea kao i vrijeme i stanje brojila povratka istog, zatim vrijeme i mjesto toenja goriva te utroak goriva, prevaljeni kilometri guma, podaci o vozau i suvozaima, relacija odnosno pravac, marka motornog vozila i nosivost u tonama, oznaka i registarski broj isto kao i marka prikljunog vozila, njegova nosivost u tonama, oznaka i registarski broj.

Dolaskom na istovar tereta ispostavlja se prijevoznica (prilog 6.).Prijevoznica se sastavlja u 3 primjerka, prvi primjerak ide po preuzimanju tereta odgovornoj osobi koja je preuzela teret, drugi primjerak se alje korisniku usluge prijevoza zajedno sa raunom i trei ostaje za evidenciju prijevoznikog poduzea. Sadri ope podatke o prijevoznikom poduzeu marka vozila ili stroja, registarske oznake, korisnik usluga, odredite istovara, datum, sati rada, relacija prijevoza u kilometrima te potpise odgovornih osoba odnosno vozaa prijevoznog sredstva te osobe koje je preuzela teret zajedno sa igom poduzea korisnika usluge.

Nakon obrauna trokova usluge prijevoza tereta prema podacima iz putnog radnog lista sastavlja se faktura (prilog 7) za uslugu prijevoza tereta te se zajedno sa drugim primjerkom prijevoznice alje na adresu korisnika usluge. Faktura se naplauje u roku od 30 dana od datuma izdavanja fakture.8. TEHNOLOGIJA PRIJEVOZA

Svaki prijevoz prolazi 3 kljune faze : 1. Pripremna faza 2. Faza izvrenja 3. Faza okonanja

U pripremnoj fazi dolaze ovi poslovi: - davanje ili primanje upita mogunosti prijevoza - stupanje u kontakt s poslovnim partnerom - sklapanje ugovora o prijevozu - izbor ljudi, sredstava i mehanizacije - izdavanje dokumentacije

Faza izvrenja obuhvaa javljanje poslovnom partneru o dolasku na utovar, preuzimanje dokumentacije o teretu, utovar i slaganje tereta, uvrivanje tereta, pokusna vonja, prijevoz, prijava o prispijeu tereta primatelju, istovar ili pretovar te preuzimanje tereta potvrivanjem prijevozne dokumentacije. Ova faza mogla bi se opet podijeliti u tri faze i to utovar, prijevoz i istovar gdje onda utovar i istovar moemo smatrati neproduktivnim fazama, a prijevoz produktivnom fazom. Faza okonanja ukljuuje predaju prijevozne dokumentacije, analizu i obraun prijevoznih trokova, pisanje rauna za izvreni prijevozi izvrenje naplate za prijevoznu uslugu.Nakon to je odgovoreno na upit te prihvaena ponuda za prijevoz tereta na od Siska do Rijeke, odnosno graevinskog kontejnera, popunjava se teretni list koji ujedno znai i sklapanje ugovora o prijevozu tereta na temelju kojeg se izdaje nalog za utovar, nakon to se prethodno obavila selekcija sredstva i vozaa.Ugovorom je definirano da prijevozno sredstvo za prijevoz graevinskog kontejnera mora biti na mjestu utovara Sisak, u 9h. Nakon to voza dolazi na definirano mjesto, javlja se odgovornoj osobi te preuzima teret na nain da ga uz pomo krana utovaruje na svoje vozilo te privruje tzv. osiguraima, kako bi se teret sigurno prevozi do mjesta istovara Rijeka. Utovar je trajao 30 minuta i nakon toga voza kree na mjesto istovara. Teret treba biti na mjestu istovara istog dana najkasnije u 16:30h.S obzirom na vrijeme ukupnog trajanja prijevoza, voza radi pauzu u trajanju od 45 minuta u Delnicama. Nakon toga dolazi na vrijeme na mjesto istovara, tonije u 16:15h. Kada poiljka stigne u mjesto odredita, prijevoznik je duan bez odgode obavijestiti primatelja, staviti mu je na raspolaganje i podnijeti mu teretni list. Primateljeva obveza je da preuzimanjem poiljke i teretnoga lista prijevozniku isplatiti naknadu za prijevoz ili neke druge trokove kojima je teret optereen. Teret se istovaruje kranom i nakon to ga je primatelj preuzeo, voza se vraa u sjedite prijevoznikog poduzea. Vri se obraun trokova prema putnom radnom listu te se ispostavlja faktura te je radni zadatak izvren u potpunosti.

9. ZAKLJUAK

Glavni zadatak prijevoznog procesa je da se teret preda u onom stanju u kojem je primljen, da se preveze uz to manje prijevozne trokove, da se preveze u to kraem vremenu i da se prijevozna sredstva to bolje koriste.

Kod slobodnog prijevoza tereta kao najvanije injenice javljaju se karakteristike samog tereta i prijevoznog sredstva, odnosno njihove dimenzije koje moraju biti u skladu sa propisima cestovnog prijevoza tereta.

Trajanje prijevoza tereta mora biti u skladu sa zakonom propisanim vremenom koje voza smije provesti vozei, odnosno sa pravilnim rasporedom vonje i pauza.

Kljuni dokument prilikom usluga prijevoza tereta jest putni radni list na temelju kojeg se vri obraun trokova i ispostavlja faktura korisniku usluga, a isto tako koristi se i za pomo kod obrauna plae vozaa.

LITERATURA

1. Bedenkovi, J., (2008) Transport i osiguranje, peto izdanje, Mikrorad, Zagreb2. Bilen, M., (2011) Trita proizvoda i usluga, peto dopunjeno i proireno izdanje. Mikrorad, Zagreb 3. Boievi, D., Kovaevi, D., (2002.) Suvremene transportne tehnologije, Fakultet prometnih znanosti Sveuilita u Zagrebu4. Brzak, S., (2002.) Transport, pedicija i osiguranje, udbenik, Puko otvoreno uilite Zagreb5. Vukovarac lep http://vukovarac-slep.com/onama.html, 18.04.2013.6. Zakon o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i ureajima za biljeenje u cestovnom prometu, NN 101/087. Zakon o sigurnosti prometa na cestama NN 67/08, 48/10, 74/118. eljeznika tehnika kola Moravice, Prijevoz tereta, dostupno nahttp://ss-zeljeznickatehnicka-moravice.skole.hr/upload/ss-zeljeznickatehnicka-moravice/newsattach/164/Prijevoz%20tereta.pdf, 18.04.2013.

POPIS SLIKA

Slika 1. Teret - graevinski kontejner7Slika 2. Dimenzije tereta8Slika 3. Prijevozni put tereta11Slika 4. Vozilo za prijevoz graevinskog kontejnera14Slika 5. Nosivost krana14

POPIS PRILOGA

1. Vozaka dozvola2. Tahografski listi3. Primjer teretnog lista4. Nalog za utovar5. Putni radni list6. Prijevoznica7. Primjer fakture

22