Skripta pedogeografijaa

5/25/2018 Skripta pedogeografijaa

1/57

UNIVERZITET U TUZLI

PRIRODNO-MATEMATIKI FAKULTET

ODSJEK GEOGRAFIJA

PEDOGEOGRAFIJA


2/57

Tuzla, 2013 !"#$%a

U&"# u '()#*)+D)$%$$.a, ul"!a $ z%a/a. ')#")(%"! "*'l)a

Fizika geografija se u sklopu nove, moderne geografije intenzivno razvija u drugojpolovici 19. stoljea. Pri tome treba naglasiti da je u 19. stoljeu to bila vie cjelovitagrana, a u !. stoljeu dolazi do specijalizacije i izdvajanja pojedini" fiziki" disciplina.

Fizika geografija je nauna disciplina koja prouava cjelokupnu prirodu na #emlji ilinjen geografski omota. $lo%enost ove discipline ogleda se u tome to prirodu ineetiri osnovna dijela ili, uslovno reeno sfere. &o su' litosfera, atmosfera, "idrosfera,

biosfera, odnosno stjenoviti, zrani, vodeni i bioloki omotai #emlje. (ve sfere imajutano odre)eni sastav i u njima se odigravaju specifini procesi.

Pedologija je nauka o poznavanju osobina tla *grki +pedon - zemljite, tlo i +logos nauka/. Pedologija prouava postanak i evoluciju zemljita, njegova svojstva i procese

kojima se tla mijenjaju. Pedologija klasificira, odnosno sistematizira tla. $ obzirom naprimjenjivost, pedologija se ve%e i razvija u sklopu poljoprivredni" i umarski"znanosti. Pedologija primijenjena u naziva se agropedologija. (snovni zadatak

pedologije je racionalno je racionalno iskoritavanje prirodni" svojstava tla i iznala%enjemjera za poveanje njegove plodnosti. 0a bi se moglo upravljati sa produktivnou tla iusmjeravati svojstva tla u u %eljenom pravcu, neop"odno je potrebno da se upoznajurazliiti slo%eni procesi koji se odigravaju u tlu. Pedogeografija je geografska*fizikogeografska/ disciplina koja prouava zakonitosti prostornog razmjetaja

pojedini" tipova zemljita na #emljinoj povrini.

&lo ili zemljite je osnovno i jedno od najva%niji" prirodni" izvora ovjekoveegzistencije. &o je rastresit sloj #emljine kore u kojem se ukorjenjavaju biljke i gdje onesvojim korijenskim sistemom uzimaju "ranjive materije, vodu i gasove. &lo je u istovrijeme i me"aniko pri"vatite za biljni korijen. 2osni i 3ercegovini se u istomznaenju, kao sinonimi, koristi 4tlo i 4zemljite.

O%"&%a "$l.).a ')#")(%"! "*'l)a

Postoji miljenje, to je u osnovi pri"vatljivo, da se u geografskom omotau mo%eizdvojiti i peta samostalna sfera koju ini raspadnuti povrinski sloj litosfere i naziva se

pedosfera. 5ako ne ini potpunu planetarnu ovojnicu, neki fiziki geografi je ne

ubrajaju u #emljine sfere. 6pak, pedoloki pokrov predstavlja zasebni, gigantski,opeplanetarni akumulator i regulator energije potrebne za %ivot.

#a prouavanje pedosfere u 19. stoljeu se izdvojila samostalna disciplina pedologija.6stodobno su geografi za potrebe geografski" objanjenja razvijali pedofeografiju.kupna zali"a pedosfere iznosi ,781!1 tona, a ona se obrazovala na svega ukupne svjetske povrine.


3/57

Ka+)!"($.aP"&(4$%a

000 000 *2O# uu'%) '"&(4$%)

"'%aP($("#%) $ &.)4+a/) 4u*) 50,3 26,0P($("#%) l$&a#) $ +(a&%a+" u%a+$ 'a4%.a$ 27,8 19,0

P"l."'($&()#%) '"&(4$%) 19,0 13,0A($#%) 'u+$%.), :($#$, '($"al%$ '".a)&$ 17,2 12,2L)#%$$ 1;,3 11,0Tu%#() $ 4u*) +u%#() 6,0 5,6P"la(%) $ &$""!"() u%$&al%) 'u+$%.) 8,0 3,3A%+("'"!)%$ )#l)%# 5,8 3,0M"/&a() 5,0 2,6J)z)(a ($.)) $ &"#)%) au*ula$.) 3,2 2,2Tla za:&a


4/57

svega, zemljite se manifestuje kao neobina bioloka laboratorija u kojoj se neprekidnora)aju, %ive i umiru bezbrojne populacije organizama, koje odre)uju kako stvaranje takoi razvoj zemljita.

saglasnosti sa koloidnobiolokom koncepcijom zemljita mo%e se rei da kaonjegova osnova slu%i mineralni kostur, koji je djelimino inertan jer se sastoji izkrupniji" segmenata, a djelimino aktivankoloidni *glinovita frakcija/. (vaj posljednji

je naroito u povrinskim slojevima, izmijean sa organskim "umusnim koloidima. Pomre%i sitni" kanala ovoga kostura cirkuliu vie ili manje brzo zrak i voda, nosioci"ranjivi" materija. vrstivi se uz povrinu koloida, koji obrazuju zidove kapilarnogsistema zemljita, i ispunivi zemljine pore, %ivi mikrofauna i mikroflora.

Raz&". =)&"lu$.a> +la

#emljita se u prirodi javljaju u veoma raznovrsnim formama. Pojavu raznovrsni"zemljita u prirodi objanjava nam koncept o genezi zemljita koji je postavio0okuajev, osniva moderne genetike pedologije. &aj koncept zasniva se na postavcida je zemljite proizvod djelovanja pedogenetski" procesa, koji su uslovljeni uticajemklime, matinog supstrata, organizama i reljefa, a te inioce nazivamo pedogenetskimfaktorima. 0rugim rijeima, u odre)enoj konstelaciji pedogenetski" faktora odigravajuse odgovarajui pedogenetski procesi, a razliiti procesi dovode do obrazovanjarazliiti" zemljita. Prema tome, postanak razliiti" tipova zemljita mo%e biti objanjenme"anizmom koji je opisan formulom' a+"($ - '(")$ - &".+&a z)*l.$4+a, %a("/$+"*"("l"!$.a

#emljite se neprekidno mijenja. zroci ti" promjena mogu biti unutranji i spoljanji.?azvoj zemljita pod uticajem unutranji" faktora se odvija uslijed toga to

pedogenetski faktori postepeno akumuliraju kvantitativne promjene u zemljitu, koje ujednom trenutku dovode do pojave novi" kvaliteta. #amislimo poetak obrazovanjazemljita, npr. na gabru. prvim fazama razvoja zemljita doi e prete%no dome"anikog raspadanja stijena i akumulacije "umusa, tako da e ovaj prvi razvojnistadijum zemljita imati samo "umusni "orizont. $tvoreno rastresito zemljite sadamo%e du%e da zadr%ava vodu, a organske materije transformacijom daju razne kiseline.&o ubrzava raspadanje primarni" silikata i obrazovanje minerala gline, naroito udubljem dijelu soluma, gdje su uslovi vla%nosti postojaniji. ?ezultat toga je pojavaglinovitog "orizonta. (slobo)ene materije se dalje postepeno ispiraju, a kada dostignu

prag koji omoguuje peptizaciju koloidne gline, poinje ispiranje gline u dublje slojeve.&ime nastaje novi kvalitet u solumu, jer se on sada teksturno diferencira na povrinski"orizont lakeg granulometrijskog sastava i dublji glinovitiji sloj. @ko se teksturnodiferenciranje razvije do takvog stepena da dublji sloj uslijed nagomilavanja gline

postane nepropustljiv za vodu, javlja se opet novi kvalitetstagniranje zastojne vode.

(pisani tok razvoja zemljita doga)a se, kako smo vidjeli, kao posljedica unutranji"promjena u samom zemljitu, bez mijenjanja pedogenetski" faktora. Pri takvomzakonitom smjenjivanju razliiti" razvojni" stadijuma na jednom prostoru, smjenjuje se

paralelno i vegetacija, jer ti razliiti stadijumi razvoja zemljita predstavljaju razliiteekoloke sredine. :e)utim, bitno je ovdje da je promjena u zemljitu primarni uzrok, asmjena vegetacije je posljedica.

7


5/57


6/57

vertikalnog zemljinog profila, s obzirom da se formiraju postepeno i da su rezultatislo%enog procesa geneze zemljita.

5ao osnova zemljine geneze istiu se procesi "umifikacije, mineralizacije, izlu%ivanja iispiranja. ;eoma je va%na pojava da se u zemljitu razliite materije premjetaju uvertikalnom pravcu, one migriraju iz sloja u sloj, zajedno sa vodom, to odozgo nani%e.:igriraju uglavnom molekularni i koloidni rastvori. (va migracija upravo uslovljavadiferencijaciju zemljita na "orizonte, i u toj migraciji jedni "orizonti osiromauju*"orizonti @/, dok se drugi obogauju *"orizonti 2/.

glavnom, kako je ve reeno, migracija materija ide od gornji" slojeva u donje, tokomgravitacione vode i uslovljena je silom te%e.


7/57

iluvijalnom "orizontu *2/, procesi su sasvim suprotni onima u eluvijalnom "orizontu.6luvijalni "orizont igra ulogu filtera u kome se akumuliraju sve one materije koje je tajfilter u stanju da zadr%i, a koje su donijete gravitacionom vodom iz gornji" slojeva.

Fa+"($ +&a(a%.a +la

$vaki od pedogenetski" faktora mo%e da se javi u prirodi u veoma mnogo oblika imodifikacija i u irokoj skali kvantitativni" vrijednosti. Prema tome, faktori se mogu

pojaviti u bezbrojno mnogo razliiti" kombinacija, pa stoga i zemljite kao proizvodnji"ovog djelovanja mo%e imati veoma razliite oblike. Faktora razvoja tala, mogu se

podijeliti na' aktivne =l$*a+$, $"l"4$ $ a%+("'"!)%$/ i pasivne *l$+"l"4a '"#l"!a,()l.) $ &($.)*)/. (bje grupe faktora djeluju kao sistem u nastanku tla.

&reba da razlikujemo dva pojma'proces raspadanja stijena, koji dovodi do stvaranjarastresitog materijala, i proces stvaranja zemljita. (va dva procesa teku danasistovremeno, ali je nekada postojao jedino proces raspadanja stijena. &o se deavalo uono vrijeme #emljine "istorije kada na koncu jo nije bilo %ivi" organizama, koji suustvari neop"odan i bitni faktor u procesu stvaranja zemljita. &ada su postojala samotri povrinska omotaa #emljine lopte' litosfera, hidrosfera i atmosfera.

2iosfera na koncu jo nije bila formirana. to vrijeme, pod uticajem "idrosfere iatmosfere, dolazilo je svakako do raspadanja povrinskog sloja litosfere. @li, s obziromda tada na koncu nije postojao %ivi svijet, posebno biljke i mikroorganizmi, koji su zastvaranje zemljita najva%niji, ovaj rastresiti litogeni sloj nije mogao dalje da evoluira u

pravcu zemljita. $a nastankom su"ozemni" %ivi" bia zapoinje na koncu i processtvaranja zemljita, dok proces raspadanja stijena i dalje tee. ovom procesuraspadanja povrinskog sloja stijena uestvuju aktivno i biljke, i to kako me"anikim*rastanjem korijenova u pukotinama stijena/ tako i "emijskim procesima *dejstvom

kiselina koje izluuje korijen/. evoluciji zemljita, u kojoj se iz rastresitog slojaraspadnuti" stijena *predzemljite/ stvara najprije mlado i zatim zrelo zemljite, moguse razlikovati tri osnovna procesa'

1. Proces postepenog raspadanja materinski" stijena i stvaranje rastresitogkompleksa produkata ovog raspadanja.

. Proces nakupljanja *koncentracije/ organski" materija *najveim dijelom biljnogporijekla/, koje se postepeno pretvaraju u "umus.

>. Proces migracije rastvoreni" ili koloidni" elemenata *zajedno sa kretanjemvode/, koji od nji" *"orizont @/ osiromauju, a drugi *"orizont 2/ obogauju.

Aktivni faktori razvoja tla

Ul"!a l$*) - #ajedno sa biolokim klima ini onu aktivnu, izvanredno sna%nu grupufaktora u evoluciji zemljita, koji utiu kako na pravac tako i na intenzitet procesaformiranja pedolokog pokrivaa. okviru klimatski" uslova najva%niju ulogu imaju

padavine, temperatura i vjetar.5lima je pedogenetski faktor ije se djelovanje ispoljava preko uticaja sunevogzraenja i dinamiki" procesa u atmosferi koji prenose vlagu i toplotu. #emljiterazmjenjuje sa atmosferom toplotnu energiju, vodu i razne gasove. procesu te izmjeneuspostavlja se odre)eni "idrotermiki re%im zemljita koji odre)uje mnoge bitne

procese u zemljitu. &oplota odre)uje intenzitet bio"emijski" procesa i razlaganjaorganski" materija, od ega zavisi obrazovanje razliiti" tipova "umusa. &oplota

G


8/57

odre)uje intenzitet i tip raspadanja minerala i dalju sudbinu produkata raspadanja. &akonpr. u aridnim pustinjskim oblastima procesi se praktino zaustavljaju na me"anikomraspadanju. Padavine odre)uju tip vodnog re%ima i pravac migracije pojedini"zemljini" sastojaka, utiui tako na tip diferenciranja zemljinog profila. Procesiraspadanja zavise tako)e od re%ima vla%nosti, dok s druge strane, toplota kontrolie

vodni re%im, naroito preko intenziteta isparavanja. &a uzajamna povezanost toplotnogfaktora i vode je razlog da najee govorimo o "idrotermikom re%imu zemljita.

Heografska upore)ivanja rasporeda tipova zemljita sa klimatskim obilje%jima rejona ukojima su rasprostranjeni, nesumljivo potvr)uju veliki uticaj "idrotermikog re%ima nadiferenciranje zemljita u prirodi. ticaj ovog faktora dolazi naroito do izra%aja uekstremnim klimatskim uslovima *arktiki, tropski, pustinjski/, gdje klima potiskujeznaaj ostali" faktora.

#bog komplementarnog djelovanja toplote i vode, klimatski faktor se definise najeepreko integralni" koeficijenata koji obu"vataju temperaturu, vlagu i isparavanje.Pomou ti" pokazatelja definise se klima regiona, koju obino nazivamo makroklima.

Pokazatelji regionalne klime ne mogu neposredno da se primijene pri objanjenjupojavljivanja razliiti" vrsta zemljita, jer uticaji regionalne klime dospijevaju dozemljita u znatno modifikovanom obliku zbog uticaja reljefa i vegetacije. $tvarni uticajna zemljite vri ta modifikovana mikroklima. 5ada toplota i voda dospiju u zemljite,one podlije%u njegovom "idrotermikom re%imu, koji je regulisan svojstvima samogzemljita. Prema tome, pored makro i mikroklime, treba da razlikujemo ipedoklimu.

(sim neposrednog uticaja na obrazovanje zemljita, klima djeluje i posredno,uslovljavajui raspored razliiti" biocenoza, koje mogu imati sasvim razliitumikroklimu. (blikom posrednog djelovanja klime mo%e se smatrati njen uticaj na"idroloki re%im oblasti. @tmosferski talo%i neposredno, ili filtracijom kroz zemljite,

utiu na nivo podzemne vode i re%im vode u rijekama. ?e%im vode u rijekama imapresudni znaaj za obrazovanje tipova zemljita u rijenoj dolini, a podzemna vodauslovljava genezu mnogi" "idromorfni" zemljita.

#a razliku od matinog supstrata, klima je faktor koji se tokom vremena mijenja.Heoloki i paleontoloki podaci pokazuju da se klima u toku geoloke istorije pojedini"oblasti u velikoj mjeri mijenjala. Pri tome su pojedina stara zemljita prolazila kroz vieklimatski" epo"a, a svaka od nji" ostavila je odre)eni peat koji se sauvao u zemljitu i

pored promjena klime. Prema tome, kada se razmatra uticaj klime na obrazovanjezemljita, esto se ne mo%e mimoii uzimanje u obzir paleoklime, jer se samo takomogu objasniti specifine crte nekog zemljita.

;eliki znaaj padavina le%i ve u toj injenici da su vodeni talozi osnovni izvorzemljine vlage, koja je sa svoje strane jedna od najva%niji" komponenata plodnostizemljita. ;odeni talozi izlueni na povrinu, do%ivljavaju trojaku sudbinu' jedan nji"ovdio isparava sa povrine zemljita, vraajui se nazad u atmosferu, drugi otie po

povrini, dok trei dio biva upijen u zemljite. #a pedoloke procese od bitnog jeznaaja voda koja otie i voda koju zemljite upija. (va posljednja upravo i formira onurezervu zemljine vlage koju biljke koriste.

;oda u zemljitu omoguuje stvaranje rastvora odre)eni" zemljini" materija i nji"ovoispiranje, to za pedoloke procese ima izvanredno veliki znaaj. (na koja otie po

povrini samo djelimino rastvara materije zemljita, dok najveim svojim dijelom

uslovljava pojavu erozije, spirajui me"anikim putem zemljine estice.

I


9/57

&reba podvui da za procese formiranja zemljita nije toliko va%na opta godinjakoliina padavina, ve prije svega nain na koji vodeni talozi padaju *da li npr. u obliku

pljuskova ili dugotrajni" i ravnomjerni" kia, itd./, kao i nji"ov raspored u toku godine.

&emperatura vazdu"a se po svome znaaju za zemljine procese istie odma" poslijepadavina. (na prije svega utie na intenzivnost procesa fizikog i "emijskog raspadanjapovrinski" slojeva litosfere kao i zemljita. $ druge strane, temperatura uslovljava ibrzinu "emijski" i bio"emijski" procesa koji se odigravaju u zemljitu. &emperaturavazdu"a je isto tako i regulator vla%nosti zemljita, poto utie na veliinu isparavanja,odre)ujui tako razliit stepen vla%nosti podloge pri inae jednakoj koliini padavina.

;isoke temperature stimuliu sve "emijske i bioloke procese u zemljitu, koji se na tajnain ubrzavaju. &o i jeste razlog da se u tropskoj zoni, pri srednjoj godinjojtemperaturi od ! do >!JK, proces razlaganja organski" ostataka u zemljitu odvijaveoma brzo, pri emu mineralizacija biljni" ostataka ide skoro do kraja.


10/57

5orijen biljaka tako)e spada u faktore koji neposredno djeluju na obrazovanje i razvojzemljita. 6suivanjem odre)ene zone zemljita i dreniranjem pojedini" slojeva, biljnikorijen utie na vodni re%im zemljita. 5orijen mo%e da utie neposredno i na "emijske

procese, jer mo%e da lui materije koje prouzrokuju specifine "emijske procese uzemljitu. &ako npr. korijen "rasta izluuje u zemljite tavnu kiselinu, koja potpoma%e

mobilizaciju gvozda.Posredan uticaj preko modifikacije mikroklime ispoljava naroito umska vegetacija,kako smo to vidjeli u opisu kru%enja vode u umskim biocenozama. zimajui u obzir

posredno i neposredno djelovanje biocenoza, dolazimo do zakljuka da ovaj biotskifaktor ima tako sna%an uticaj na obrazovanje zemljita da svaka biocenoza na svoj nainmodifikuje pedogenetske procese.

formiranju i evoluciji zemljita vegetacija, koju ine kako autotrofne zelene biljketako i biljni mikroorganizmi, ima tako)er ogroman znaaj. odnosu na uticaj kojivegetacija ima na proces stvaranja i razvijanja zemljita ;. ?. ;iljams *1979./ razlikujeetiri grupe biljni" formacija, od koji" se svaka odlikuje specifinim procesima

stvaranja i degradacije organske materije u zemljitu, kao i specifinim nosiocima ovi"procesa'

1. 0rvenasta formacijakao sistem zajednice drvenasti" biljaka *drvea i %bunova/sa gljivama i aktinomicetama, uz uee manje koliine anaerobni" bakterija.

. #eljasta livadska formacijazajednica zeljasti" livadski" biljaka, velikog brojaanaerobni" bakterija uz uee i aerobni" bakterija

>. #eljasta stepska formacijazajednica stepski" zeljasti" biljaka i aerobni"bakterija

7. Pustinjska biljna formacija kao stvaraoci organske materije istiu se "emotrofne

bakterije i alge, dok su njeni razarai bakterije i gljive.$vaka od ovi" biljni" formacija uslovljava specifian karakter procesa stvaranjazemljita. 0rvenaste zajednice dovode do opodzoljavanja zemljita, ili bar djeliminogizlu%ivanja. #eljaste zajednice dovode do akumulacije "umusa, i to po livadskom ilistepskom tipu. &reba istai da je karakter "umusa u umskom, livadskom i stepskomzemljitu u znatnoj mjeri razliit. tom pogledu mo%e se navesti da je "umus nastaorazlaganjem leguminoza *koje su znaajan element livadske vegetacije/ veoma bogatazotom i da se vrlo brzo razla%eE "umus nastao raspadanjem trava je slabo kiselereakcije i brzo se razla%eE najzad, "umus etinara je veoma kiseo i razla%e se sporo.;eliki znaaj vegetacije u odnosu na zemljite je i u tome to ona titi pedoloku

podlogu od erozije.

Ul"!a /"&.)a Ledan od najmoniji" lanova biocenoza je i sam ovjek, koji je sna%noutisnuo peat u savremenu epo"u istorije prirode. 5ada se radi o umskim zemljitima,ovjekov uticaj na promjene u zemljitu je prete%no posredan. Hospodarei umom,ovjek mijenja njen prirodni sastav i sklop, a to se odra%ava i na procese u zemljitu. &omogu biti neznatne promjene u intenzitetu procesa, a u ekstremnim sluajevima, kadauklanjanje umskog pokrivaa prouzrokuje eroziju, te promjene mogu biti drastine.

poljoprivrednoj proizvodnji ovjek neposredno utie na zemljiteE on vri "idrote"nikemelioracije i navodnjavanje, obra)uje zemljita i unosi "emijska )ubriva, primjenjuje idruge raznovrsne mjere kojima u veoj ili manjoj mjeri mijenja svojstva zemljita.


11/57

#naaj ovjeka za procese razvoja zemljita vezan je prije svega za njegovuagrote"niku djelatnost, postajui sve vei sa naglo rastuim te"nikim silama ljudskogdrutva, koje omoguavaju izvanredno sna%ne i efikasne za"vate ovjeka ne samo uzemljite, ve i u itavu prirodu koja ga okru%uje.

:onjin navodi interesantan primjer, na osnovu izraunavanja Mukaevia, koji pokazujeu kojoj mjeri mo%e oranje da utie na zemljite. $amo u bivem $$$?u pri jednom

jedinom oranju prevre se oko 1!!kmN zemlje. @ko se tome doda ostala Cvropa i $@0,dobija se oko 7!!kmN prevrnutog zemljita, dok se za itavu #emlju ovaj broj penje naoko 1!!! kmN.

Poljoprivredna djelatnost ovjeka dovodi do toga da jedni zemljini procesi slabe dok sedrugi pojaavaju, ime se mijenja u znatnoj mjeri i sam tok evolucije zemljita. tom

pogledu je svakako od najveeg znaaja )ubrenje i obrada kao i gajenje odre)eni"kultura. $ druge strane ovjek u velikoj mjeri mijenja prirodni izgled pedolokog

pokrivaa isuujui movarna zemljita, natapujui vodom zemljita suni" oblasti,stvarajui specifine agrocenoze *planta%ne ume, razliite poljoprivredne monokulture

itd./ krei umu i razoravajui umsko zemljite, gajei stoku na prirodnim iantropogenim panjacima itd.

&reba podvui da je ovjekova aktivnost u odnosu na zemljite esto izrazitodestruktivnog karaktera. (va destrukcija ogleda se s jedne strane u postepenom gubitku

plodnosti zemljita, a s druge strane u njegovoj eroziji, koja u krajnjem sluaju dovodiak i do potpunog iezavanja zemljinog pokrivaa i stvaranja neplodni" kameniti"

predjela *antropogene pustinje/, koji u nekim dr%avama za"vataju ak i vrlo velikepovrine.

Pasivni faktori razvoja tlaL$+"l"4a '"#l"!a - Pod geolokom podlogom zemljita podrazumijevamo onu

povrinu stijene iz koje se pod uticajem niza faktora obrazuje na kraju zemljite *$. @.:onjin, 19DG./. :aterijal za stvaranje zemljita mo%e dati bilo koja stijena, poduslovom da se nalazi na povrini i da je na taj nain podlo%na fizikim, "emijskim i

biolokim uticajima koji dovode do raspadanja njenog povrinskog sloja.:atini supstrat pru%a osnovnu masu materijala od kojeg je izgra)eno zemljite *vie od9!/. #bog toga, priroda matinog supstrata u velikoj mjeri utie na osobine i razvojzemljita, odra%avajui se esto na itav tok evolucije zemljita. 6ma supstrata koji se u

procesu pedogeneze malo mijenjaju, tako da zemljitu ostavljaju u naslje)e sva svojabitna svojstva. &akav je npr. kvarcni pjear, na kojem zemljita zadr%avaju u svimstadijumima razvoja pjeskovitu teksturu i siromatvo. $upstrati koji u procesu

pedogeneze mogu da pretrpe dublje promjene, kao to su supstrati bogati silikatnimmineralima, zadr%avaju svoj neposredni uticaj samo na svojstva slabo razvijeni"mineralni" zemljita.


12/57

stijenama, koje se lako i brzo me"aniki raspadaju, zemljita su prete%no duboka, dok semezozojski krenjaci praktino ne raspadaju me"aniki, ve samo "emijski, i to vrlosporo, pa stoga obiluju plitkim zemljitima.

:atini supstrat u najveoj mjeri odre)uje teksturu zemljita, koja na kljuni znaaj zasva fizika svojstva zemljita. nekim sluajevima zemljita neposredno naslje)uju itrajno zadr%avaju teksturu supstrata zemljita na pjearima i na jezerskim glinamanpr./. drugom sluaju, tekstura se formira u toku pedogeneze, ali mogunosti

promjena su opet odre)ene sastavom minerala. :ineralni sastav zemljita se tako)eneposredno naslje)uje iz supstrata ili se formira transformacijom u zemljitu, uz

presudni uticaj izvorni" minerala iz supstrata. :ineralni sastav zemljita ima ogromanznaaj za obrazovanje pojedini" tipova zemljita, kao to su npr. rendzina, ranker,vertisol i dr.

2udui da supstrat posredno ili neposredno odre)uje ovako znaajna svojstva zemljita,razumljivo je da on esto presudno utie na pravac razvoja zemljita.


13/57

R)l.) utie na obrazovanje zemljita samo posredno, raspore)ujui na povrinizemljita toplotnu energiju i vo)u. ?eljef djeluje kao neka prizma kroz koju se

prelamaju klimatski elementi, koncentriui se na jednom mjestu, uz istovremenosmanjivanje na drugom.


14/57

Pedogenetski procesi su najee tako slabo izra%eni da i" je teko neposredno pratiti.:e)utim, dugotrajnijim djelovanjem oni prouzrokuju promjene u zemljinom solumukoje su obino vidljive u morfolokoj slici profila i ostalim svojstvima zemljita.@nalizirajui morfologiju i svojstva profila, mi mo%emo da rekonstruiemo postojanje

pojedini" procesa, nji"ov intenzitet i du%inu djelovanja.

P(")$ +&a(a%.a +la

&reba da razlikujemo dva pojma'proces raspadanja stijena, koji dovodi do stvaranjarastresitog materijala, i proces stvaranja zemljita. (va dva procesa teku danasistovremeno, ali je nekada postojao jedino proces raspadanja stijena. &o se deavalo uono vrijeme #emljine "istorije kada na koncu jo nije bilo %ivi" organizama, koji suustvari neop"odan i bitni faktor u procesu stvaranja zemljita. &ada su postojala samotri povrinska omotaa #emljine lopte' litosfera, hidrosfera i atmosfera.

2iosfera na koncu jo nije bila formirana. to vrijeme, pod uticajem "idrosfere iatmosfere, dolazilo je svakako do raspadanja povrinskog sloja litosfere. @li, s obziromda tada nije postojao %ivi svijet, posebno biljke i mikroorganizmi, koji su za stvaranjezemljita najva%niji, ovaj rastresiti litogeni sloj nije mogao dalje da evoluira u pravcuzemljita.

$a nastankom su"ozemni" %ivi" bia zapoinje i proces stvaranja zemljita, dok procesraspadanja stijena i dalje tee. ovom procesu raspadanja povrinskog sloja stijenauestvuju aktivno i biljke, i to kako me"anikim *rastanjem korijenova u pukotinamastijena/ tako i "emijskim procesima *dejstvom kiselina koje izluuje korijen/.

evoluciji zemljita, u kojoj se iz rastresitog sloja raspadnuti" stijena *predzemljite/

stvara najprije mlado i zatim zrelo zemljite, mogu se razlikovati tri osnovna procesa'1. Proces postepenog raspadanja materinski" stijena i stvaranje rastresitog kompleksa

produkata ovog raspadanja.

. Proces nakupljanja *koncentracije/ organski" materija *najveim dijelom biljnogporijekla/, koje se postepeno pretvaraju u "umus.

>. Proces migracije rastvoreni" ili koloidni" elemenata *zajedno sa kretanjem vode/,koji od nji" *"orizont @/ osiromauju, a drugi *"orizont 2/ obogauju.

:i smo upoznali osnovne procese u zemljitu i vidjeli da mnogi od nji" prouzrokujupromjene u litosferi koje smo oznaili kao obrazovanje zemljita. &i isti procesiprouzrokuju u zemljitu stalne promjene, koje se u toku vremena odra%avaju na mnogabitna svojstva zemljita. &akvu grupu procesa koji dovode do obrazovanja zemljita istalni" promjena u njima nazivamo pedogenetskim procesima.

Pedogenetski procesi su veoma slo%eni i me)usobno povezani, a esto se javljaju i kaosuprotno usmjereni parovi procesa. &ako npr. procesi transformacije mineralnog iorganskog dijela svode se na raspadanje i istovremenu sintezu, eluvijaciji sesuprotstavlja bioloka migracija, redukcija je uvijek povezana s oksidacionim procesimaitd. 5rajnji rezultat promjene zavisan je od odnosa ovakvi" suprotno djelujui" procesa.

#a pedogenetske procese je dalje karakteristino da se oni smjenjuju sukcesivno pofazama, jer jedan proces priprema uslove za pojavu drugog. &ako npr. ne mo%e doi doispiranja gline dok se pret"odno ne isperu karbonati iz zemljita.

17


15/57

Pojedini procesi se me)usobno razlikuju po vremenu koje je potrebno da bi se pojavileodre)ene promjene.


16/57


17/57

3orizont K *ili mrtvica/ predstavlja zapravo troinu temeljne stijene. kljuuje i samutemeljnu stijenu, i to u dijelu izlo%enom biolokim utjecajima korijenja. K "orizont nijeizra%enije pod uticajem pedogenetski" procesa koji djeluju u okviru soluma i le%i izvan

bioloki" uticaja utvr)eni" u viim "orizontima.

P)#"%-'"l$')#"%

( organski "orizontE @ "orizont estica "umusa i glineE C - *eluvijalni/ prelazni"orizont, sastavljen prete%ito od grubljeg pijeska i pra"a te otporniji" mineralaE 2 -*iluvijalni/ "orizont gline, aluminija i %eljezaE K *ili mrtvica/ predstavlja troinutemeljne stijeneE ? *stijenski/ "orizont, sastoji se od troina ili od temeljne stijene.

1G


18/57

Sa+a& +la

=*$%)(al%) *a+)($.), "(!a%) *a+)($.)-:u*u, z(a $ &"#a u +lu>

:o%e se smatrati da se zemljite sastoji, u osnovi, od 7 najva%nija dijela' mineralnihmaterija, organskih materija, vazduha i vode. 5ao idealan primjer je glinovito -

pjeskovito zemljite, koje daje optimalne uslove za razvoj biljaka, istiui da se u njemunaprijed nabrojani sastavni dijelovi nalaze u sljedeem zapreminskom odnosu' 7Dmineralni" elemenata, D organski" materija, D vazdu"a i D vode. , n 3(/, sa ljuspiastomstrukturom. Poto se ljuspice glina nalaze na vie ili manje postojanom rastojanju jednaod druge, mogue je da vre adsorpciju molekula vode i razliiti" jona.

O(!a%) *a+)($.)

6 pored injenice da se u zemljitu nalaze u malim koliinama, u pore)enju sa ostalimnjegovim sastavnim dijelovima, organske materije imaju izvanredno va%an i sutinskiznaaj. (ne upravo i doprinose svojim prisustvom da se zemljite bitno razlikuje odrastresite mase termiki i "emijski rapadnute stijene. itav niz va%ni" fiziki" i"emijski" osobina zemljita, kao to su npr. agregatnost, vodni kapacitet, adsorpcija

jona i dr., uslovljene su organskim materijama, koje pored toga sadr%e i mnoge za biljkeneop"odne elemente *npr.


19/57

0ruga frakcija koja se sastoji od izvanredno sitni" koloidni" estica, i oznaena je kaohumus i humusne kiseline.


20/57

Pod njegovim uticajem odigrava se fiksiranje, transportovanje i osloba)anje neki", za%ivotne procese izvanredno va%ni" elemenata, kao to su Ka, Fe i P. ,>. zemljitu je koliina kiseonika uvijek ispod ovog

procenta, a mo%e pasti i vrlo nisko, tako da u izvjesnim sluajevima zemljite mo%e dabude i sasvim bez kiseonika. *koliko ga inae ima u atmosferskom vazdu"u/, to je naroito izra%enokod oni" zemljita koja su bogata organskim materijama, i u kojima je proces nji"ovograzlaganja intenzivan.

5oliina K( u pedolokom supstratu je pribli%ni pokazatelj, uopte bio"emijskeaktivnosti zemljita, poto postoji veza izme)u koliine K(koja se izluuje iz zemljita

!


21/57

i intenziteta razmno%avanja i drugi" aktivnosti zemljini" organizama. 6zluivanjeugljendioksida zavisi od itavog niza inioca, kao to su temperatura, vla%nost, godinjedoba, koliina i karakter "umusa.

gljendioksid ima veliki znaaj za procese rastvaranja i razmjene katjona. 0olazei udodir sa vodom K(obrazuje 3K(>, koja poveava rastvaranje mnogi" elemenata uvodi. $ druge strane, pri svome slabom disociranju ugljena kiselina osloba)a jone 3,uestvujui na taj nain u procesima razmjene katjona.

Z)*l.$4%a &"#a

5ao i vazdu", i zemljina voda je "eterogena i vrlo dinamina komponenta zemljita. sutini ona predstavlja vodeni rastvor itavog niza materija. Ledan njen dio se nalazi uvie ili manje slobodnom stanju, dok je drugi adsorbovan na zemljinim esticama.glavnom, zemljina voda mo%e da se razlikuje kako po svojoj pokretljivosti, tako i postepenu koncentracije u njoj sadr%ani" jona.

;oda se u zemljitu nalazi u tri oblika, i to kao "igroskopna, kapilarna i gravitaciona *u

nekim sluajevima zemljite mo%e biti povremeno ili stalno u potpunosti zasienovodom/. 3igroskopna voda je tijesno vezana sa esticama zemljita i ona je nepokretna.5apilarna i gravitaciona voda su nasuprot tome vrlo pokretne. Prva od nji" se nalazi ukapilarima *mikroporama/ i podlo%na je dejstvu sila povrinskog napona.

:nogobrojne specifine fizike i "emijske osobine pedolokog pokrivaa uslovljavajukarakter zemljita kao substrata plodnog za %ivot biljni" organizama. (vim osobinama

pridru%uje se i bioloka aktivnost zemljita, koja sa njegovim fizikim i "emijskimsvojstvima ini intimno jedinstvo, i ono upravo i manifestuje sutinu fenomenazemljita. 6zme)u fiziki" i "emijski" osobina pedoloke podloge ne mogu se uvijek

povui otre granice. nekim sluajevima neko svojstvo nosi i "emijski i fizikikarakter. &ako npr. voda i vazdu" u zemljitu imaju kako svoj fiziki tako i "emijski

aspekt. (sim toga, fizike i "emijske osobine zemljita u tolikoj su mjeri me)usobnouslovljene i povezane u bitnim zemljinim procesima da je svako nji"ovo razdvajanjeopravdano jedino iz didaktiki" razloga i u cilju naune analize, koja je uostalomosnova svakog saznanja. $ druge strane, neke osobine zemljita u tolikoj su mjerikompleksne, da se nu%no moraju posmatrati kao poseban kompleks pojava. &o seodnosi ne samo na fizike i "emijske osobine, ve isto tako i na bioloke. &akav jesluaj npr. sa adsorpcionom sposobnou zemljita.

fizika svojstva tla se ubraja' tekstura *teksturni sastav/, struktura, specifina gustina,poroznost, vodni re%im, zrani re%im, toplotni re%im.

#ekstura tla

&eksturni, granulometrijski ili me"aniki sastav tla podrazumijeva relativni sadr%ajestica razliitog dijametra *prenika/ izra%enog u procentima. &ekstura tla u stvari

1


22/57

predstavlja odnos estica razliite veliine *kamenja, ljunka, pra"a, gline/. &ekstura tlaima veoma veliki znaaj za njegovu plodnost i esto je zovu klju plodnosti tla.&eksturni elementi se mogu izdvojiti u nekoliko kategorija *frakcija/ koje se me)usobnorazlikuju po veliini i svojstvima. Postoji vie klasifikacija teksturni" frakcija koje seneznatno razlikuju po dimenzijama frakcije, ali u svim klasifikacijama se izdvajaju iste

frakcije sa istim osnovnim svojstvima. Prema me)unarodnoj klasifikaciji tla izdvajajuse slijedee frakcije'

Naz$& (a$.) D$*)%z$.) /)+$a u **

5amenje R!Sljunak !

5rupni pijesak ,!!,$itni pijesak !,!,!D5rupni pra" !,!D!,!

$itni pra" !,!!,!!

Hlina T !,!!5oloidi T!,!!!

(snovne karakteristike pojedini" frakcija su'

5amenje je frakcija koja je esto zastupljena u umskim zemljitima, ponekad i sa I!. Frakcija kamena zajedno sa ljunkom se naziva skeletom tla. Praktino nemasposobnost zadr%avanja vode pa je u ekolokom pogledu veoma nepovoljna.

Sljunak ima iste osnovne karakteristike kao i kamenje, ali sitnije frakcije ljunka moguimati izvjesnu sposobnost zadr%avanja vode, a pri me"anikoj obradi zemljita ova

frakcija ne priinjava takve smetnje kao frakcije kamenja.5amenje i ljunak se nalaze kao stalni sastojci samo u primarnim, skeletnim zemljitimai u polojnim nanosima i grubljeg sastava. ;eina nai" umski" zemljita sadr%ikamenje i ljunak, a tako)e zemljita pored rijeni" tokova gdje je rijeka nanijela onekrupnije frakcije.

Pijesakje najei i najvie zastupljeni dio zemljita. (n se veinom nalazi u smjesi saglinom, ali postoje i supstrati sa gotovo istim pijeskom. :o%emo razlikovati dvije vrste

pijeska' silikatni i kvarcni. Prvi od nji" posjeduje potencijalnu plodnost, poto postajeaktivan u toku svog raspadanja.


23/57

Hlina je u vla%nom stanju ljepljiva i plastina. 6ma sposobnost bubrenja u vla%nom ikontrakcije u su"om stanju zbog ega se javljaju pukotine. Hlina je glavni nosilacadsorpcioni" procesa u tlu. :o zadr%avanja vode je velika, a visina kapilarnog

penjanja tako)e visoka.

5oloidi imaju jo izra%enije osobine od gline.

6z trokuta teksturnog sastava tla izdvaja se D osnovni" kategorija tla'

1. $keletno tlo kojeg ine kamenje i ljunak koji dobro proputaju vodu. (vo tloima malu plodnost, teko se u njega uvlai korijenje itd.E

. Pjeskulja ili pjeskua sadr%i preko D! estica pijeska, slabo zadr%ava vodu i"ranjive materije. . 6lovaa se s obzirom na odnos pojedini" frakcija tla u ekolokom smislu smatranajpovoljnijim tlom. 0obro zadr%ava vodu i "raniva, a i dobro je propusna.

7. Pra"ulja ima preko D! estica pra"a. 0obro ve%e vodu ali je slabo proputa.D. Hlinua ima preko >> estica gline. &o su umjereno plodna tla.


24/57

0akle, pod strukturom zemljita podrazumijevamo nain i karakter spajanja zemljini"estica u odre)ene agregate. (vo sjedinjenje uslovljeno je prije svega stanjemzemljini" koloida. koliko su koloidi pretrpjeli flokulaciju, zemljite dobiva mrviastustrukturu. . &o je u stvari gustina vrste faze tla bez pora. #a mineralni dio tla prosjenagustina iznosi oko ,DgUcm>.

%oroznost tla

Poroznost tla je suma ili zbir svi" upljina u nekom tlu. Poroznost tla utie na vodnire%im, aeraciju, propusnost za vodu i zrak itd. ;rlo porozna tla imaju preko ! sadr%aja pora, a vrlo slabo porozna ispod >! .

&odni re'im tla

;odni re%im tla je jedan od va%niji" faktora plodnosti tla. &lo vodu dobiva odpadavinski" voda, zatim od podzemni" voda, navodnjavanjem, poplavama i dr. Podvodnim re%imom podrazumijevamo sumu svi" dolazaka vode u tlo, njeno kretanje ivezivanje u tlu kao i njeno ras"odovanje, a vodni bilans tla je razlika izme)u sumedolazaka i gubitaka vode. (d vodnog re%ima zavisi nivo podzemne vode koji bitno utiena plodnost tla. (ptimalni nivo podzemne vode u pjeskovitom tlu je 11,1D m, a uilovaama i drugim tekim tlima do m.

(rani re'im tla

#rak u tlu u pravilu je ma8. zasien vodenom parom *1!! /, bogatiji je sa K( , a

siromaniji sa (. 6zme)u zraka u tlu i atmosfere vri se neprekidna izmjena gasova kojase naziva areacija *provjetravanje i" prozraivanje tla/. :olekularno kretanje gasovakroz pore tla naziva se difuzija tla i u glinama je slaba, a u pjeskovitim tlima veomaintenzivna. 5apacitet pjeskulje za zrak je preko >! , a gline ispod 1D .

#oplotni re'im tla

Hlavni toplotni re%im tla je suneva insolacija. &oplota tla djeluje na biljni rast, brzinuklijanja biljaka itd.


25/57

Konzistencija tla

5onzistencija tla obu"vata plastinost, ljepljivost, nosivost, bubrenje i dr.


26/57

:e)u lakorastvorljive soli spadaju nitrati, nitriti, "loridi, sulfati natrijuma, kalijuma imagnezijuma, karbonati natrijuma i kalijuma. (d srednje rastvorljivi" soli mo%e senavesti gips, tj. sulfat kalcijuma *Ka$(7 3(/.

&eko rastvorljive soli su kabonati kalcijuma i magnezijuma, kao i fosfati kalcijuma,aluminijuma i gvo%)a. :e)u veoma teko rastvorljive spadaju slo%ene soli alumo iferosilikata.

Pored rastvarajueg djejstva vode postoji i njeno razlagajue dejstvo. (no se odnosi naskoro nerastvorljive slo%ene soli, koje se pri tome razla%u na prostija jedinjenja.3idrolizujua funkcija vode ispoljava se na ve rastvorene soli pri emu nji"ovimolekuli stupaju u reakciju sa vodom, to dovodi do obrazovanja "idrata i odre)enereakcije *p3/ samoga rastvora. 0alje su navedeni primjeri najprostiji" "idrolitiki"

procesa.

1. Q 3( V

Pri ovom procesu stvara se jaka baza */, to uslovljava

bazinu reakciju zemljinog rastvora.. FeKl> Q >3( V Fe *(3/> Q >3Kl

(vdje se dobija slaba baza *"idrat gvo%dja/ i jaka kiselina *sona/, tako da je reakcijarastvora kisela.

Reakcija tla

?eakcija zemljita je jedna od njegovi" va%ni" "emijski" osobina, koja je prije svegauslovljena karakterom zemljinog rastvora. Podloga mo%e biti kisela, neutralna i

bazina. @ko je vie slobodni" 3 iona reakcija tla e biti kisela, a ukoliko je vie (3iona reakcija e biti alkalna. @ko su jednaki reakcija je neutralna. &la kod koji" je p3reakcija preko 9,! obino su neplodna.

zrok kiseli" osobina zemljita je jon vodonika *3Q/ a bazini" "idroksilni jon *(3/.?eakcija zemljita upravo je odre)ena odnosom koncentracije ovi" jona u zemljinomrastvori i to u tom smislu da je kisela ako je koliina 3Q R (3, a ako je 3Q T (3 reakcija

je bazina. sluaju da je 3Q V (3 reakcija je neutralna.

Prema tome, ukoliko je koncentracija jona 3 Qvea od koncentracije (3 jona, utoliko jezemljite kiselije. obrnutom sluaju zemljite je u razliitom stepenu bazino. @ko jekoncetracija 3Q i (3jona jednaka, reakcija je neutralna. ?eakcija zemljinog rastvoraoznaava se prema koncentraciji 3 jona,i to pomou simbola p3, ija vrijednost mo%eda varira od 117 *negativni pokazatelj stepena broja 1!/. Prema tome p3 u intervalu 1 oznaava kiselu reakciju, u intervalu I1 bazinu, a p3VG znai da je reakcijaneutralna. ?eakcija zemljinog rastvora varira stvarno u daleko u%im granicama p3, i tood > do I,D. :o%emo razlikovati sljedee stepene kiselosti zemljita'


27/57

V(+) +la '()*a '@ ()a$.$

V(+a +la '@ &($.)#%"+

;rlo jako kiselo 7,!

Lako kiselo 7,!7,9mjereno kiselo D,!D,9

$labo kiselo ,!,9

G,/ i dr.

b/


28/57

upravo zbog svoje vee veliine neaktivna u smislu fizike i fiziko"emijskeadsorpcije. estice ispod 1 milimkrona predstavljaju ustvari molekule i jone, i nji"ovaaktivnost je "emijskog, a ne koloidnog karaktera. 5oloidne estice su prema tomeagregati molekula i jona. (ne postaju sa jedne strane daljom disperzijom grubljedisperzione faze zemljita, a s druge kondenzacijom molekula.

Pored male veliine koloidne micele se odlikuju i osobinom da ne prelaze u molekularniodnosno jonski rastvor to znai da se ne raspadaju na molekule i jone. (ne jedinoadisociraju jone. 0alja bitna osobina koloidni" estica jeste da u rastvarau*dispergentu/ obrazuju na sebi aktivne povrine koje reaguju kako s rastvaraem*vodom/ tako i sa drugim esticama rastvorenim u njemu. #a koloidne etice vrlo jekarakteristino da je nji"ova tipina koloidna aktivnost vezana za nji"ovu povrinu, doksu reakcije u unutranjosti koloidni" estica od malog znaaja. #a razliku od "emiski"reakcija, u kojima se materija bitno mijenja pri koloidnim reakcijama mijenja se samo

povrinski sloj koloidni" estica. 5oloidne reakcije su uslovljene, kako je ve reenopovrinskom i elektrinom energijom.

Koloidna micela predstavlja kompleks molekula i atoma. :olekuli, atomi i joni uunutranjosti estice djeluju povrinski jedni na druge sa svi" svoji" strana, tako da se

pri tome energija kojom se oni uzajamno privlae u potpunosti iscrpljuje. 5od nji" jepotencijal nula. :e)utim, oni molekuli, atomi i joni koji se nalaze na povrini koloidneestice privlae se sa drugim molekulima, atomima i jonima samo sa svojimunutranjim stranama, prema unutranjosti koloidne estice.


29/57

koloidne estice, a ne molekuli kao kod pravi", molekularni" rastvora. odnosu premavodi razlikujemo dvije vrste soli, hidrofilne i hidrofobne.

"idrofilni koloidi su oni kod koji" se oko jezgra stvara omota zgusnute vode, koja sajezgrom ini jednu cjelinu.

"idrofobni nemaju vodeni omota, ve samo difuzni sloj oko granule.5oloidi mogu da prelaze iz jednog stanja u drugo, i to u procesu koagulacije *prelaz izsoli u gel/ i u procesu peptizacije *prelaz iz gela u sol/. 5oagulacija zemljini" koloida

je va%an proces, s obzirom da se ispiranje koloida iz jedni" u druge slojeve podloge nemo%e vriti u koagulovanom stanju, ve samo u stanju soli.

#naaj koloida u zemljitu je vrlo veliki. Prije svega oni imaju va%nu ulogu u formiranjustrukture zemljita, poto svojim prisustvom povezuju odvojene estice pijeska, pra"a iilovae. koliko je zemljite bogatije koloidima, utoliko je ono u veem stepenukoagulisano, utoliko je njegova struktura stabilnija. $ obzirom da je stabilna stuktura

jedan od sutinski" uslova visoke plodnosti zemljita, koloidi doprinose na taj nain

postepeno, preko strukture, dobroj plodnosti zemljita. (rganski koloidi imaju zatitnodejstvo na druge koloide, spreavajui nji"ovu koagulaciju.


30/57

F$z$/a a#"('+$&%a '""%"+ z)*l.$4+a esto se fizikim putem adsorbuju napovrini zemljini" koloida itavi molekuli razliiti" materija *npr. molekuli vodenepare/. zrok ovoj pojavi je energija povrinskog napona koja dejstvuje na povrinikoloidni" estica i pod ijim se uticajem molekuli razliiti" materija adsorbuju na

povrini koloidni" micela.

F$z$/"-:)*$.a a#"('+$&%a '""%"+ z)*l.$4+a $utina ove fiziko"emijskeadsorpcije je u tome da se elektroliti u rastvoru, to znai materije disocirane na jone,

privlae na povrini estica zemljita pod uticajem povrinske energije, znai fiziki, dabi zatim pojedini joni stupili u reakciju sa jonima zemljinog adsorptivnog kompleksa.5ao rezultat ovog procesa mijenja se s jedne strane sastav zemljinog rastvora, a s drugestrane sastav zemljinog adsorptivnog kompleksa. /, ugljiko"idrati *1! /, celuloza *7 /, "emiceluloza *D /, masti,voskovi i smola > , ostalo 7 . Prema sadr%aju "umusa tla se dijele na' jedva"umozna *do !,D "umusa/, vrlo slabo "umozna *!,D1,!/, slabo "umozna *1,!1,D/,

umjereno "umozna *1,D,D/, dosta "umozna *,DD,!/, jako "umozna *D,!1!,!/, vrlojako "umozna *1!1D /, polutresetna *1D>! /. tlu se nalazi i veliki broj

>!


31/57

predstavnika organizama *biljni" i %ivotinjski"/ a nazivaju se C0@F(


32/57

vezujui atmosferski azot i razla%ui slo%ena mineralna jedinjenja na elementepristupane za biljke.

Cvo nekoliko primjera aktivnosti razliiti" zemljini" bakterija. Pod uticajemspecifini" bakterija dolazi do raspadanja slo%eni" minerala na prostije komponente,koje biljke mogu da asimiliu. &ako npr. silikatne bakterije svojom aktivnou dovodedo raspadanja zemljini" alumosilikata *npr. neki" filita/, pri emu se izdvaja kalijum.0ruge bakterije oksidiu tetna kiselinska jedinjenja gvo%)a, pretvarajui i" u

bezopasna jedinjenea. 2akterije nitrifikatori prevode soli amonijaka u nitrite *npr.


33/57

Hljive, zajedno sa bakterijama, imaju izvanredno va%nu ulogu razlaganja organski"materija. Hljive uslovljavaju prvu fazu procesa razlaganja organski" materija, dok se

bakterije javljaju kao sljedei pokreta daljeg razlaganja. Hljive razla%u azotnajedinjenja koristei iz nji" azot, odnosno i sam ugljenik ukoliko u zemljitu ne postojedrugi njegovi izvori. (d bitnog je znaaja da su potrebe gljiva u azotu manje od

nji"ovi" energetski" potreba, tako da se suviak azota izluuje u obliku .


34/57


35/57

u najoptimalnijem odnosu, intenzivirajui na taj nain odre)ene bio"emijske procesevezane za %ivot ti" bakterija.

ioloki ciklusi

Pored ugljendioksida i vode zelenim biljkama su za sintezu materija iz koji" izgra)uju

svoja tkiva potrebne i mineralne materije, do koji" dolaze preko svoga korjenovogsistema iz zemljita. 5ako je ve reeno, za biljke su od bitnog znaaja prije svega azot,sumpor, kalijum, gvo%)e i fosfor, a tako)e i magnezijum. (d velikog je znaaja i

prisustvo odre)eni" koliina Ka.


36/57

pretvaranja azota u neki pristupaan oblik i njegovog osloba)anja iz organski"jedinjenja, imaju odre)eni mikroorganizmi.

B$lu u!l.)%$a - (vaj ciklus poinje u onom trenutku kada se izumrli %ivotinjski ibiljni organizmi, ili nji"ovi izumrli dijelovi poinju da razla%u u procesu vrenja, poddejstvom razliiti" biljni" mikroorganizama. (vo razlaganje se odvija kroz itav nizfaza, vrlo slo%eno, i na odre)enim etapam vrlo sporo. 5rajnji produkt je ugljenakiselina. &o je ustvari proces mineralizacije organski" materija.

&reba istai da se u ciklusu ugljenika na svakoj etapi dio razlo%eni" ugljenikovi"jedinjenja iskljuuje iz procesa mineralizacije i ukljuuje u proces novi" sinteza. (dovi" sintetiki" reakcija posebno su va%ne one koje dovode do obrazovanja rezervni"materija, "umusa. Povezanost ciklusa ugljenika i ciklusa azota manifestuje se u onimreakcijama razlaganja organski" materija pri kojima mikroorganizmi azotofiksatorikoriste organske materije kao izvor ugljenika.

Pl"#%"+ +laPlodnost tla je njegovo bitno svojstvo po kojem se ono razlikuje od litosfere. Priizuavanju tla obraa se pa%nja na to kakvo je ono kao %ivotni prostor za biljni korijentj. s kakvim uspje"om ono snabdijeva biljke "ranjivim materijama, vodom i zrakom.Plodnost tla ne predstavlja samo njegova prirodna svojstva, nego ona zavisi i od uticajaovjeka. Prema tome plodnost tla je kompleksno svojstvo i mo%e se tretirati kroz etirisvojstva'

sadr%aj "ranjivi" materijaE

obezbije)enost biljaka vodom

obezbije)enost zrakom i od dubine tla.

$vaki od ovi" faktora opet zavisi od drugi" inilaca, a tako)er postoje i mogunostidjelovanja pojedini" inilaca, te se mo%e konstatovati da je plodnost veoma slo%enaveliina. :nogo je va%nija konstelacija svi" ovi" faktora, nego izra%enost samo jednogsvojstva.


37/57

"raniva, sadr%ajem "umusa, monou "umusnog "orizonta, intenzitetommikrobioloki" procesa, reakcijom, te vodnozranim re%imom.

Cfektivna ili steena plodnost je plodnost koju je tlo steklo djelovanjem ovjeka. (vaplodnost zavisi dijelom od prirodne plodnosti, ali je vie ovisna od nainaiskoritavanja, odnosno ovjekovog uticaja.

Produktivnost tla Pod terminima 4plodnost tla kojim se iskazuje sadr%aj "raniva u tlu ikoeficijent nji"ovog iskoritavanja, postoji i termin 4produktivnost tla, koji ukljuuje

plodnost plus prinos neke kulture.

cilju poveanja plodnosti i produktivnosti mogue je upotrijebiti odgovarajue mjere,a one mogu biti agrote"nike i "idrote"nike. @grote"nikim mjerama se popravljajunepovoljna fizika i "emijska svojstva, a "idrote"nike mjere podrazumijevaju zatituod poplava, odvodnjavanje i navodnjavanje.

(naaj zemljita za biljke

Primarni znaaj zemljita za %ivot biljaka proistie iz injenice da one svoju "ranusintetiu iz prosti" materija koje uzimaju iz vazdu"a i zemljita. 2iljkama su zaizgradnju tkiva potrebne velike koliine ugljenika, kisika, vodika, azota, fosfora isumpora. #a izgradnju razliiti" enzima biljke troe manje koliine gvo%)a,magnezijuma, mangana, cinka, bakra, bora i molibdena, a za razliite druge svr"enatrijum, kalcijum, kao i jo neke elektrolite. 6zgleda da i neki drugi elementi mogu bitineop"odni, kao to su silicijum, aluminijum i "rom. Po svoj prilici da su ugljendioksid ivoda za veinu biljaka jedinstven izvor ugljenika i vodonika. Loni amonijaka i nitrata suizvor azota, dok druge elemente biljke uzimaju iz zemljita u obliku prosti" neorganski"

jona. Prema tome ugljen dioksid iz vazdu"a i prosti neorganski joni u zemljitu predstavljaju za biljku neop"odne "ranjive materije.

&odu i mineralne materijebiljke uzimaju iz zemljita preko korijenovog sistema, bli%ereeno pomou korijenski" dlaka. &reba istai da su apsorpcija vode i apsorpcijamineralni" materija u znatnoj mjeri nezavisne jedna od druge, kao i to da su po svomkarakteru dosta razliite. 0ok je primanje vode uslovljeno usisavajuom silom korijena,to znai razlikom izme)u osmotskog pritiska i pritiska turogora kao i drugimme"anizmima, usvajanjem mineralni" materija je uslovljeno prije svega odre)enimutrokom elektrine energije. &reba istai da korijeni biljaka usvajaju "ranjljive materijeiz zemljita u vidu anijona i katijona. 6zvor energije, potrebene za apsorpciju mineralni"materija su ugljovodonici koji se u elijama korijena oksidiu u procesu disanja, tako dase pri tome usvaja kiseonik a udaljuje ugljena kiselina, i to u formi jona 3Q i 3K(>.


38/57

bazinu reakciju, a odsustvo kalcijuma obino je uzrok kiselosti podlogeE na taj nainon potie tetno dejstvo 3 i @l jona. :o%e se rei da se odnos biljaka prema zemljinomkalcijumu, kada je rije o njegovom "emijskom djelovanju, svodi ustvari na uticajreakcije p3 zemljita na biljne organizme. :o%e se isto tako navesti da on, stupajui ureakciju sa teko rastvorljivim fosfatima prevodi ove u la"ko rastvorljive soli fosfora,

koje biljke mogu da la"ko usvajaju. fizikom pogledu kalcijum doprinosi boljemtermikom, vodnom i zranom re%imu zemljita a isto tako poboljava i njegovuadsorptivnu sposobnost. prisustvu kalcijuma "umus postaje stabilniji.

:odifikujui svojstva zemljita kalcijum djeluje na biljke posredno. @li, njegovodejstvo mo%e biti isto tako i neposredno, i ono se prije svega ogleda u injenici dakalcijum za ogromnu veinu biljaka predstavlja element mineralne is"rane. $ drugestrane on je neop"odno potreban kao regulator unutarelijskog prometa materije, npr. zaneutralizaciju tetni" keselina.

odnosu na prisustvo kalcijuma u podlozi izdvajaju se slijedee grupe biljaka'

1 "l$!a+%$ al$$l$, vrsta kojima je za uspjean razvoj i opstanak potrebno prisustvokalcijuma u podlozi

2 aul+a+$&%$ al$$l,biljke koje se najbolje razvijaju u prisustvu kalcijuma, ali moguopstati i bez njega,

3 al$"%) $l.) *mnoge od nji" su silicifilne/ su one koje ne podnose kalcijum, i

5 $%#$)()%+%) $l.), koje se podjednako odnose i prema podlozi sa kalcijumom iprema podlozi bez njega.

?eakcija zemljita zavisi od mnogi" faktora /klime, bioloke podloge, mineralnog iorganskog sastava zemljita, reljefa, podzemnih voda i vegetacije0, tako da pokazuju nesamo veliku raznovrsnost u pogledu razliiti" oblasti i razliiti" lokaliteta, ve isto takoi znaajnu promjenljivost na jednom istom mjestu. vezi sa ovim posljednjim, stepenkiselosti pedoloke podloge se mijenja sa dubinom zemljini" "orizonata, odnosnovremenski u toku godine i u toku dana i noi.

opte uzev, mo%e se rei da se u uslovima su"e i tople klime, u pustinjama i stepama,razvija zemljite sa bazinom i neutralnom reakcijom, a u uslovima vla%ne i "ladne,zemljite sa kiselom reakcijom. (bilne padavine i niska temperatura utiu na razlaganje

biljni" ostataka na takav nain da se pri tome obrazuje velika koliina organski"kiselina rastvoreni" u vodi *krenska, apokrenska i fulvo kiselina/. koliko odsustvujekalcijum karbonat zemljite dobija kiselu reakciju. @li, geoloka podloga mo%e uticatina reakciju zemljita i nezavisno od karaktera klime. &ako npr. granit dovodi do kisele

reakcije pedoloke podloge ak i u uslovima tople klime.

E"l"4$ +$'"&$ $l.aa %a la%$* z)*l.$4+$*a =:al"$+)> $ %.$:"&a )"l"!$.a

Prije nego to pre)emo na izlaganje ekologije "alofita, biljaka koje %ive na slanimzemljitima *slatinama/, prikazaemo ukratko "emijske i fizike osobine slatina, kao inain nji"ovog postanka i dalje evolucije.

$latine, u irokom smislu te rijei, predstavljaju kompleksnu grupu zemljita koja se, ipored neki" bitni" zajedniki" osobina, me)u sobom u mnogo emu razlikuju, tako da

mo%emo izdvojiti nekoliko nji"ovi" tipova. $pecifine osobine razliiti" slani"zemljita od znaaja su za razliitu ekologiju bljaka koje su na njima nastanjene, a isto

>I


39/57

tako uslovljavaju i vee ili manje tekoe prilikom nji"ovog meliorisanja i privo)enjakulturi.

Sla+$%) u z)*l.$4+a ".a ) %alaz) '"# u+$a.)* alal%$: "l$ $ u ".$*a .) %a+($.u*"#lu/u.u


40/57

vrlo blizu povrine zemljita, dolazi do sline pojave. &reba dodati da u ovim procesimanije uopte neop"odno da podzemna voda bude u jaoj mjeri zaslanjena. 0ovoljno je daona predstavlja blag rastvor soli, pa da se ipak u zemljitu, pri datim uslovima su"e itople klime, tokom vremena neizbje%no koncentriu znatne koliine soli.

$ druge strane, slana pedoloka podloga mo%e se formirati i u vla%noj klimi, u sjevernm"umidnim oblastima. &o se deava u sluaju kada postoji bliska podzemna voda, bogatanatrijum "loridom i glauberovom soli, koja postojano vla%i zemljite. &akav je sluajkod niski" morski" obala, koje su i u vla%nim klimatskim oblastima zaslanjene *npr.(bale 2ijelog, 2altikog i 2arencovog mora/.

Ponekad u vla%nim oblastima dolazi do zaslanjivanja zemljita i izvan podruja obala, usluaju da slana podzemna voda izbija na povrinu u vidu slani" izvora. 6pak, sve suovo specifini sluajevi pri kojima formiranje slani" zemljita i u "umidnim oblastimauslovljava prisustvo slane podzemne vode. 6nae, tipina slana zemljita kao klimatsketvorevine vezana su za aridne i tople oblasti. &reba imati na umu da u vla%noj klimi, saizuzetkom neki" specijalni" sluajeva o kojima je gore bilo rijei, ne dolazi do znatnije

koncentracije tetni" soli usljed dejstva obilni" padavina koje stalno vre nji"ovoispiranje iz zemljita.

5ao posebno pogodne za obrazovanje slane pedoloke podloge treba istai stepske ipustinjske oblasti. Pored onog osnovnog faktora, uzlaznog toka podzemne vode i njenogintenzivnog isparavanja sa povrine zemljita pri emu se so iz rastvora tu neprestanoakumulira, u pustinjama koncentraciji soli doprinosi jo i ta okolnost da izuzetno malakoliina padavina nije u stanju da ispere ak ni soli koje se dobijaju pri mineralizaciji

biljni" ostataka.

pogledu naina zasoljavanja mogu kod slatina postojati vee ili manje razlike.:e)utim, ono to je bitno jeste injenica da je stvaranje slani" zemljita veinom bilo

uslovljeno nji"ovim pret"odnim zabarivanjem slanom vodom. Prema $igmundu *C.$igmond, 19>7./ 4Proces zaslanjivanja poinje onda kad su u su"oj klimi pojedine

povrine izvrgnute periodinom prekomjernom vla%enju, a geoloka podloga je takva dase u vodi rastvorljive soli *natrijumove/ ne mogu kroz nju procijediti, nego se solinajveim svojim dijelom usljed isparavanja upiju u zemljite i mijenjaju "emijski sastavzemljita.

Pored procesa zaslanjivanja, u genezi slatina se odigrava i proces raslanjivanja. procesu zaslanjivanja mo%emo razlikovati fazu solonaka, a u procesu raslanjivanja fazesolonjeca i solea *, pri emu se stvara soda */, svakako po biljke

najtetnija alkalna so. sluaju da postoji visoka koncentracija natrijum "lorida inatrijum sulfata soda se ne mo%e obrazovati. :e)utim, i pored odsustva sode, ovakva

7!


41/57

zemljita su veoma nepovoljna za veinu biljaka, s obzirom da je ve i sama visokakoncentracija natrijumovi" soli vrlo tetna.

5od solonjeca alkalne soli se nalaze u dubljim slojevima zemljita dok je povrinski slojispran. Formiranje solonjeca je uslovljeno sputanjem nivoa podzemne vode iispiranjem alkalni" soli iz gornji" slojeva. 5od tipinog solonjeca "loridi i sulfati su

potpuno isprani. $ druge strane, dolazi do adsorpcije


42/57

depresijama solonakosolonjecni" kompleksa. Prema tome, jednom rijeju, tipine"alofite specifino su prilago)ene najslanijim i najvla%nijim slatinama, kakvi su, uopteuzev, upravo solonaci.


43/57

vezi sa opisanim pojavama jasno se zapa%a da se sa poveanjem sunosti slanogstanita "alomorfoze kombinuju sa kseromorfozama. 6sto tako osobine "alofitnostisjedinjuju se sa svojstvima kserofitnosti.


44/57

Pa*"$+), $l.) '"()+%$: '$.)"&a


45/57

neprimjetne ljuspice, tako da kruna nije gusta te zato ne zadr%ava pijesak, ime seustvari brani od zasipanja.

uslovima pokretnog pijeska realna je opasnost da sjemena i plodovi budu zatrpaniduboko pod povrinom, te da im se na taj nain omogui klijanje ili razvoj klice. vezis tim kod psamofita se zapa%a pojava da su plodovi specifino prilago)eni, sa razliitimtvorevinama koje sprijeavaju da budu dubokozatrpani prilikom nanoenja pijeska.#a"valjujui takvim tvorevinama ovi plodovi psamofita su elastini na svojoj povrini ila"ki, tako da se premjetaju zajedno sa pokretnim pijeskom, ostajui uvijek u

povrinskom sloju. 5od neki" su to elastini ekinjasti izrataji *na primjer kod rodaKalligonum/, kod neki" mje"uraste komore *Kare8 p"Ysodes, $mirnovia turcestanica/,tvorevine po tipu padobrana *@ristida/, propelera *@mmodendron/, krila *$alsola/, itd.

;eina psamofita je prilago)eno sunim uslovima pjeani" pustinja, pa pripadajuprema tome tipu kserofita. Poto prilikom odnoenja pijeska korijeni mogu da buduogolieni i izlo%eni na taj nain suenju, kod mnogi" psamofita zapa%aju se odre)eneadaptacije. 5od neki" je korijenov sistem oblo%en plutom, dok se kod drugi" korijeni

nalaze u specijalnim futrolama obrazovanim od cementirani" estica pijeska. (vo jekonstatovano npr. kod vrste @rtistida karelini. Pored zatite od suenja, ovakvetvorevine na korijenima, sloj plute i pjeane navlake, tite ogolieni korijen i odme"aniki" povreda, koje mu mogu nanjeti tvrde estice pijeska noene vjetrom.

5orijenski sistem psamofita su specijalnog tipa, po pravilu plitki i sa veoma razvijenimbonim korijenovima koji se od glavnog korijena ili stabla razilaze i na daljinu od 1! -! m. pa i vie. (ni su razvijeni u vla%nom sloju pijeska, i sposobni su da brzo upijajuvlagu iz podloge, koja potie od atmosferski" padavina.

odnosu na transpiracione organe zapa%a se s jedne strane smanjivanje nji"ovepovrine, a s druge nji"ova izrazito kseromorfna gra)a. ;eliki je broj drvea i %bunova

sa reduciranim listovima. 5od ovi" bezlisni" formi funkciju fotosinteze i transpiracijepreuzimaju tanke grane *@rt"rop"Ytum, Kalligonum, $alosola ric"teri/.

5od ovi" drvenasti" vrsta koje imaju listove odlikuju se ovi ekstremnomkseromorfnou, kao na primjer kod pjeane akacije *@mmodendron conollYi/, iji selistovi istiu veoma razvijenim palisadnim i me"anikim tkivom. 5od neki" biljaka*npr. $mirnonjia/ interesantna je pojava da u ljeto opadaju proljeni listovi, koji sukrupniji a ostaju mali, kseromorfni. 5od bezlisni" vrsta rodova @rt"rop"Ytum iKalligonium slina je i pojava opadanja takvi" jednogodinji" grana *WWgranopadXX/.

Psamofite se odlikuju visokim stepenom transpiracije.


46/57

Po pravilu, psamofite mogu uspjeno rasti jedino na rastresitom, pokretnom ineobraslom pijesku.


47/57

#1%$K) (-23415#)

P"#z"l$dolaze me)u najrasprostranjenija zemljita nastanjenog dijela pedosfere. &o suzonalna zemljita "umidni" podruja tj. razvijena u punom skladu sa klimatskim

prilikama koje u tim podrujima vladaju. 5lima je upravo glavni faktor nji"ovognastanka i odr%avanja u podrujima "ladne, pa i tropske i subtropske klime, podzoli se

pojavljuju samo lokalno *ovdje je podzol ekstrazonalno zemljite/. Cvropi podzolzauzima najvei dio umske zone sjeverno od :editerana. @ziji i $jevernoj @mericidopire podzol do ! sjevrne geografske irine, dok se u Lu%noj @merici, @frici,@ustraliji javlja samo mjestimino kao ekstrazonalno zemljite, prvenstveno u

planinskim krajevima.


48/57

gdje se ernozemska zona javlja kao nastavak zonalnog podruja Cvrope. ernozem injegovi podtipovi javljaju se u ;ojvodini, a u neznatnoj mjeri i u dodirnom podrujuPanonske nizije sa sjevernom $rbijom. (d prirodni" uslova obrazovanja ernozemadolazi u prvom redu klima. ernozem je tijesno vezan sa odre)enom klimom. pravoon, kao tvorevina prostrane evroazijske ravnice, zajedno sa izvjesnim drugim tipovima

zemljita, izra%ava najreljefnije zonalnu vezu izme)u klime i zemljita odn. poslu%io jerazrije)ivanju teorije zonalnosti zemljini" tvorevina.


49/57

ernozem karakterie zasienost adsorptivnog kompleksa bazama *oko 9!1!!/neutralna do slabo alkalna reakcija *p3 oko GI/. ernozemi su zemljita sa velikom

plodnou, koja potie iz vrlo povoljni" fiziki", "emijski" i bioloki" svojstava. (n jepovoljan za mnoge poljoprivredne kulture, naroito %ita i industrijske biljke.:ikrobiolokim procesima "umus se mineralizira, te se tena faza zemljita *zemljini

rastvor/ stalno obogauje fizioloki aktivnim jedinjenjima. sljed aridnosti ljetni"mjeseci, mo%e se proizvodna snaga ernozema znatno podii navodnjavanjem.

D)!a(a#$(a%$ /)(%"z)*$se javljaju na periferiji ernozemne oblast, gdje semiaridnaklima prelazi u semi"umidnu i procesi ascenzije bivaju slabiji od procesa descenzije.Lavljaju se u neznatnim prostranstvima u $remu, 2anatu i 2akoj u $rbiji. (vazemljita su jae vla%na, te se vie i ispiraju. 0egradirani ernozemi su siromaniji u"umusu *,DI/ od ernozema od koji" su nastali. ( genezi degradirani" ernozema *isu"i" umskostepski" zemljita, podtip degradiranog ernozema/ postoje dva suprotnagledita.

Prerijske crnice se javljaju u centralnom djelu $jeverne @merike i sline su ernozemu.

5lima u nji"ovom podruju neto je "umidnija, bli%a umskostepskoj, od one saamerikim ernozemima, ali je manje kserifitna. Plodnost im je veoma velika.

R)%#z$%)su intrazonalne zemljine tvorevine, koje se sreu u podzolastim zonama kaopjege, a koje su pedo"emijski sline ernozemima. 6 ona su prije svega bogata u"umusu *D1! u 3rvatskoj/. $voj postanak rendzine *od poljske rijei rendzina/duguju uticaju ne klime ve matinog supstrata tj. prvenstveno me"kim i tronimkrenjacima i laporcima *one su litogena, a ne klimatogena zemljita/. 2ogatstvo stijeneu kreu je uzrok nastanku rendzina. 5re spreava brzo razlaganje organski" otpadaka izasiuje kisele "umate, zemljite dobija veliku probojnost i postaje su"o, a to spreavaopodzoljavanje i jae razlaganje "umusa, otuda su rendzine litogene, "umusno

karbonske crnice. (bino su na su"ljim terenima od susjedni" podzolasti" zemljita.Plodnost im je ograniena znatnom propustljivou za vlaguE dobre su za kserofitnuvegetaciju npr. neke travne i umske asocijacije. 0egradacijom rendzine prelaze u

podzol. !! mm godinje padavina.

:orfoloke osobine kestenjasti" zemljita su proste' akumulativni "orizont @ prelazipostepeno u mrtvicu. . Plodnost kestenjasti" i sme)i" pustinjskostepski" zemljita jemanja nego kod ernozema usljed loiji" fiziko"emijski" svojstava i nedovoljne

vla%nosti. oblasti kestenjasti" zemljita ?usije gaje se tvrde penice.

79


50/57

S$&a-'u+$%.a z)*l.$4+a =.)("z)*$>zauzimaju velika prostranstva ravni" terena u&urkestanu, zakaspijskom podruju. 6z &urkestana pru%a se zona sjerozema u prednju icentralnu @ziju.


51/57

morska zemljita i pokazujui proces opozdoljavanja. 6sti autor posebno istie'... daponegdje u naem kontinentalnom 5ru crvenice tvore danas povrinske slojevepedosfere, za"valjuji erozivnim procesimaE eluvijalni "orizonti su odneseni, pa bi samoneupueni istra%iva mogao pomisliti da se radi o crvenicama recentnim.

"ematit/ izavisi od njegovog odnosa prema ostalim komponentama zemljita, stepenu njegove"idratacije *vrlo su"a ljeta/ i vla%nosti posmatranog zemljita *propustljiv, su" i topaokrenjak/. &ipine crvenice imaju @"orizont, 2"orizont, neto otvorenije boje i Kmatini supstrat. Krvenice su obino glinovite do ilovastoglinovite i obiluju glinovitimesticama, ali im je struktura mrviasta i dosta stabilnija.

"emijskom pogledu crvenice se karakteriu izrazitom mineralnom gra)om tj.siromane su u organskim materijama *1 "umusa u @l/ i silicijuma, a prilino

bogate u seskvioksidima, naroito @l i bazama u adsorptivnom kompleksu *ovaj jenerijetko za"vaen bazama i do 1!!/E imaju obino neutralnu do slabo alkalnu, arije)e slabo kiselu reakciju. crvenicama je mjestimino aluminijum "idroksid@l*(3/> migrirao u dublje slojeve i nagomilavao se u obliku boksitaE boksit je najee

jedan jae ili slabije razvijen "orizont iluvijacije u profilu crvenice.

Krvenice imaju uglavnom dobra fizika i "emijska svojstva za poljoprivredne i umskekultureE naroito je znaajno bogatstvo u glini. :noge crvenice su odlina kulturnazemljita.


52/57

$monice zadr%avaju svoj manje vie prvobitni oblik samo na ni%im djelovima reljefa.(gajnjaavanje je sve jae od istoka ka zapadu *vla%nost raste sa visinom idui kazapadu/.


53/57

2ineralogena movarna zemljitase javljaju pod uslovom kraeg vla%enja terena, te serazlaganje organski" materija, mineralizacija obavlja normalnije i br%e nego u

pret"odnim sluajevima. 6 "emijsko raspadanje minerala je ovdje jae, jer se za vrijemevla%nog perioda stvaraju u veoj mjeri "umusne kiseline rastvorljive u vodi *krenska iapokrenska kiselina/.

Ga.%.a/)*sme)a zemljita/ karakteriu prostor bive Lugodslavije. &o je klasina oblastgajnjae i ogajnjaavanja, a sama gajnjaa je centralni i mo%da najinteresantniji tip

pedogeneze ovi" prostora. ?aman je opisao 4gajnjau nazvavi je njemakim imenom2raunerde *ruda, sme)a zemlja/E po njemu je tip braunerde geografski prije svega vezanza srednju Cvropu.


54/57

geoloke podloge i dubine od velkog znaaja za osobine planinski" crnica su biljke,travne asocijacije koje na njima rastu.

5arbonatne planinske crnice se razvijaju na malo vla%nijim karbonatnim stijenama,obraslom alpiskom i subalpiskom travnom ili rije)e %bunastom vegetacijom. $adr%aj"umusa se penje preko >!, a reakcija je neutralna, alkalna ili vrlo slabo kisela. $amozemljite je prakasto i vrlo propustljivo za vodu - te na njemu rastu obino kserofiti.

5isele planinske crnice se razvijaju esto na silikatnim stijenama, ali se nalaze i nakarbonatnom kamenju *krenjak, dolomit/. (bino su na bla%im nagibima, ravnim

polo%ajima ili reljefnim depresijama, gdje je zemljite dublje. Plodnost planinski"crnica je malaE preko ljeta su povrinski vrlo su"a, a mineralizacija "umusa vrlo spora,te su "ranjiva slabo dostupna biljkama.

Z)*l.$4+a +u%#() zauzimaju arktike predjele Cvroazije i $jeverne @merike naogromnim prostranstvima. (na su nivalno"idrogeni tipovi. ;e i sama rije 4tundrana ruskom jeziku oznaava movaru. 5lima je ovdje nivalno"umidnaE godinje

padavine iznose oko !!>!! mm, ali je to dovoljno, uz visoku relativnu vla%nost inisku temperaturu, da zemljite bude veoma vla%no. Pedogenetski procesi se ovdjeodvijaju pri uslovima prevelike vla%nosti i niske temperature, povrinski "orizontiobiluju u sirovom "umusu jer se organska masa sporo "umificira. ?eakcija je najeekisela. Cfektivna plodnost ovi" zemljita je malena prije svega usljed niski"temperatura. 6pak se vri nji"ovo postepeno odvodnjavanje, kalcifikacija i uoptemeliorisanje.

)#1%$K) (-23415#)

&o su nerazvijena zemljita, koja nemaju izra%ena fiziogeografska svojstva, tipina i

odgovarajua uslovima oblasti u kojima dolaze. :e)u njima su va%nija' eluvijalnaskeletna zemljita, deluvijalna zemljita, aluvijalna zemljita i eolska zemljita.

Elu&$.al%a )l)+%azemljita su uglavnom mlada zemljita koja su postala prete%nofizikim raspadanjem stijena iz koji" su finiji produkti najveim dijelom odnijeti vodom*lat. eluereoprati/. &ako su npr. toila, koja se javljaju na golim kamenitim padinama

planina, pod vr"ovima ili ispod strmi" litica. (ne ine prijelaz izme)u litosfere ipedosfere, a kamenje i ljunak su im uglasti i grubi. nji"ovom podno%ju, gdje sutoila manje pokretna i bogatija u stinijem materijalu zapoinje da i" osvaja oskudnavegetacija posebni" tipova.


55/57

voda s ti" krki" kamenjara mo%e odnijeti vie tla nego to se mo%e razviti za "iljadugodina prirodnim detritacijskim procesima.A

D)lu&$.al%a z)*l.$4+anastaju na taj nain to voda donosi sa vii" terena materijal upodno%je. 0eluvijum je dobrijm dijelom iz grubog detritusa, kamenja i ljunka aliizmjeanog sa vie ili manje sitne zemlje.


56/57

)+#78%82879+) (-23415#)

?aznim agrote"nikim, fizikim i "emijskim mjerama preuzimanjem radi poboljanjaplodnosti zemljita, mijenjaju se bitno prirodni njegovi tipovi, odnosno nastaju atipskatzv. antropomorfna zemljita. &amo gdje pri gajenju poljoprivredni" kultura, obradazemljita ne ide dublje od ! cm. zemljite razvija na veoj dubini svoje fiziografskeosobine u skladu sa osnovnim prirodnim, pedogenetskim prilikama. 6zvjesne mjeremogu bitno izmijeniti karakter zemljita. &ako pri kalcifikaciji opodzoljeni" zemljita,kiselo zemljite prelazi u slabo kiselo ili neutralno, mjesto "uminski" kiselina javalju se"umati, popravlja se struktura.

D


57/57

Au+"*"(%a - @$#("*"(%a +la

DG

Documents

Skripta pedogeografijaa