KRIVINO DJELOKrivino djelo je protupravno djelo koje je zakonom propisano kao krivino djelo, ija su obiljeja propisana zakonom i za koje je zakonom propisana krivino pravna sankcija. Prvi element krivinog djela je ovjek. Da bi krivino djelo postojalo mora prvo postojati djelo ovjeka koje ispunjava uvjete koji se zahtijevaju za radnju krivinog djela. Drugi element je protupravnost, ona ukazuje na nedozvoljenost odreenog ponaanja. Odreenost krivinog djela u zakonu predstavlja trei element krivinog djela. Krivica je etvrti element krivinog djela. Bie krivinog djela oznaava skup svih zakonskih ili posebnih elemenata odreenog krivinog djela. Svako krivino djelo ima svoje posebne elemente po kojima se razlikuje od drugih krivinih djela. IZVRENJE KR. D. RADANJA KR. DJELA

Radnja je osnovno obiljeje krivinog djela. Radnja se ostvaruje uestvovanjem u djelu, bilo kroz radnju izvrenja ili kroz sauesniku radnju. Nema radnje krivinog djela ako je ona preduzeta pod uticajem apsolutne sile ili u sluaju refleksne radnje. Krivicno djelo moe se uciniti cinjenjem ili necinjenjem. Za postojanje krivinog djela neinjenjem bitno je da je postojala dunost na injenje, npr. Kada netko povede tue dijete u etnju duan se brinuti o njemu dok ga ne vrati. Radnja krivinog djela moe se pojaviti kao radnja izvrenja, radnja podstrekivanja, radnja pomaganja i radnja organizovanja. POSLJEDICA KRIVINOG DJELA

Posljedica je proizvedena promjena u vanjskom svijetu koja nastaje kao rezultat dejstva radnje krivinog djela. Bez posljedice nema drutveno opasnog djela, pa ni krivinog djela. Izvrenjem krivinog djela dobro moe biti povrijeen ili ugroeno. Povreda se moe manifestirati u unitenju tog dobra, a posljedica ugroavanja sastoji se u izazivanju opasnosti za pravno zatieno dobro.VRIJEME I MJESTO IZVRENJA Kr. D.

Krivicno djelo je ucinjeno u vrijeme kad je ucinilac radio ili bio duan raditi, bez obzira na to kad je posljedica cinjenja ili necinjenja nastupila. Krivicno djelo je ucinjeno kako u mjestu gdje je ucinilac radio ili je bio duan raditi, tako i u mjestu gdje je posljedica cinjenja ili necinjenja potpuno ili djelomicno nastupila. Krivicno djelo je u slucaju kanjivog pokuaja ucinjeno kako u mjestu gdje je ucinilac radio ili je bio duan raditi, tako i u mjestu gdje je prema njegovom umiljaju posljedica njegovog cinjenja ili necinjenja potpuno ili djelimicno trebala nastupiti. Krivicno djelo je u slucaju saucesnitva ucinjeno u mjestu gdje je saucesnik radio ili je bio duan raditi ili u mjestu gdje je prema umiljaju saucesnika posljedica njegovog cinjenja ili necinjenja trebala nastupiti.PRIPREMANJE KRIVINOG DJELA

Prije nego to e prei na izvrenje krivinog djela uinilac moe preduzeti izvjesne radnje koje e mu omoguiti da krivino djelo izvri ili e mu olakati njegovo izvrenje. Ove radnje kojima se priprema izvrenje krivinog djela nazivaju se pripremne radnje. One se mogu manifestovati u raznim oblicima. Najee se pripremne radnje sastoje u nabavljanju ili osposobljavanju orua ili sredstava u stvaranju povoljnih uslova za izvrenje krivinog djela ili u traenju lica koje bi uestvovalo u izvrenju namjeravanog krivinog djela. Pripremne radnje ne ulaze u radnju izvrenja krivinog djela. Sama injenica da odreeno lice priprema odreene ranje ne mora da znai da e iste upotrijebiti za izvrenje krivinog djela, ono ga moe upotrijebiti i u druge svrhe. Prema tome iz samih pripremnih radnji ne moemo sa sigurnou ustanoviti da li postoji odluka da se izvri krivino djelo. Odreivanje pripremne radnje kao kanjive zakon moe da odredi na dva naina: prvo-pripremanje kao posebno krivino djelo i drugo-kanjivo pripremanje odreenog krivinog djela.

POKUAJ KRIVINOG DJELA

Prema zakonskoj definiciji pokuaj kr. d. postoji kada je izvrenje kr. d. sa umiljanjem zapoelo ali nije dovreno odnosno kada je radnja izvrenja zapoeta ali nije dovrena i kad je radnja dovrena ali je posledica koja je elemenat bia kr. d. izostala. Za pripremne radnje i pokuaj kr. d. zajedniko je to to ni kod pripremnih radnji ni kod pokuaja nije nastupila posljedica, a razlika je u tome to pripremne radnje predstavljaju preduzimanje takvih radnji kojima se samo priprema izvrenje kr. d. dok se kod pokuaja preduzima radnja izvrenja. Prema tome da li je radnja izvrenja samo zapoeta ili je ona i dovrena razlikujemo pokuaj na: svreni i nesvreni. Poznat je i tzv. Kvalificirani pokuaj to je takav pokuaj krivinog djela pri kome je radnjom kojom je pokuano izvrenje kr. d. ostvareno bie nekog drugog krivinog djela koje je zakonom odreeno kao posebno kr. d. Sud moe za pokuano kr. d. odmeriti kaznu u granicama odreene kazne, ali je sud ujedno ovlaen da izrekne i blau kaznu od propisane samo zato to djelo nije dovreno.

DOBROVOLJNI ODUSTANAK

Ovdje razlikujemo dobrovoljni odustanak i kod svrenog i nesvrenog pokuaja. Kod nesvrenog pokuaja u svim sluajevima je mogu dobrovoljni odustanak. Kod svrenog pokuaja to ne vai. Tu treba praviti razliku da li je priroda svrenog pokuaja takva da vremenski razmak od svretka radnje izvrenja i nastupanja posledice omoguuje intervenciju u cilju spreavanja posledice. Po odredbi lana 21-stav 1 KZ SFRJ uinioca koji je dobrovoljno odustao od izvrenja krivinog djela koje je pripremao ili pokuao sud moe da oslobodi kazne. to znai da sud stoji na raspolaganju da uinioca kazni u granicama kazne propisane za to djelo, da mu neogranieno ublai kaznu i konano da ga oslobodi od kazne. U lanu 21-stav 2- odreeno je da se uinilac u sluaju odustanka kazni za ove radnje koje ine neko drugo samostalno krivino djelo.

POJAM I VRSTE STICAJA KR. DJELASticaj krivinog djela znai postojanje vie krivinih djela ostvarenih od strane istog lica. Sticaj krivinog djela razlikuje se na idealni (formalni) i na realni (materijalni). Idealni sticaj postoji kad uinilac jednom radnjom izvri vie krivinih djela. Realni sticaj postoji kad uinilac sa vie radnji izvri vie krivinih djela za koja se istovremeno sudi. Idealni i relni sticaji mogu biti homogeni ili heterogeni. Homogeni sticaj postoji ako je izvreno vie jednorodnih krivinih djela. Heterogeni sticaj postoji ako je izvreno vie raznorodnih krivinih djela.

ODGOVORNOST ZA KRIVINA DJELA KVALIFIKOVANA TEOM POSLJEDICOMKrivina djela za koje zakon propisuje teu kaznu zato to je nastala tea posledica nazivaju se krivina djela kvalificirana teom posljedicom. Za ovakva djela kvalificirana teom posljedicom karakteristino je to to ona pretpostavljaju postojanje osnovnog krivinog djela i pojavljuju se kao posebna kvalifikacija tog osnovnog krivinog djela. -Odgovornost za kvalificiranu posljedicu postoji samo kad je poinilac u odnosu na teu posledicu postupao iz nehata. Nije bitno da li je poinilac pri tome postupao sa svjesnim ili nesvjesnim nehatom, u oba sluaja postoji mogunost primjene tee kazne. NUNA ODBRANA

Nuna je ona odbrana koja je neophodno potrebna da ucinilac od sebe ili drugog odbije istovremeni ili direktno predstojeci protivpravni napad, a koja je srazmjerna napadu. Nije krivicno djelo ono djelo koje je ucinjeno u nunoj odbrani. Dvije su osnovne komponente nune odbrane napad i odbijanje napada. Napad kod nune odbrane mora dolaziti od nekog ovjeka, napad treba da je stvaran, napad treba da je upravljen protiv nekog pravnog dobra i napad treba da je protivpravan. Pihvaeno je stanovite da je nuna odbrana dozvoljena i u sluaju kada se ponaanje ovjeka sastoji u neinjenju. Npr. Ako bolniar ne daje blagovremeno pacijentu lijek, moe se upotrebom sile ili prijetnjom prinuditi da to uini, a onaj tko primjenjuje sili moe se pozvati na nunu obranu. Odbijanje napada je drugi element nune obrane. Obrana treba da je upravljena protiv napadaa, da je istovremena sa napadom, da je neophodno potrebna. Ucinilac koji prekoraci granice nune odbrane moe se blae kazniti, a ako je prekoracenje ucinio zbog jake razdraenosti ili straha izazvanog napadom, moe se i osloboditi od kazne.

KRAJNJA NUDA

Krajnja nuda postoji kad je djelo ucinjeno da ucinilac od sebe ili drugog otkloni istovremenu ili direktno predstojecu neskrivljenu opasnost koja se na drugi nacin nije mogla otkloniti, a pritom ucinjeno zlo nije vece od zla koje je prijetilo. Nije krivicno djelo ono djelo koje je ucinjeno u krajnjoj nudi. Dva su elementa krajnje nude opasnost i otklanjanje opasnosti. Opasnost je stanje ugroenosti nekog pravnog dobra. Pogrena predstava o postojanju opasnosti iskljuuje postojanje krajnje nude. Otklanjanje opasnosti je djelatnost koja je upravljena na zatitu pravno zatienog dobra. Lice koje je duno da se izlae opasnosti ne moe da se poziva na krajnju nudu, npr. Vatorgasac pri gaenju poara. Ucinilac koji sam izazove opasnost ali iz nehata, ili prekoraci granice krajnje nude, moe se blae kazniti, a ako je prekoracenje ucinjeno pod osobito olakavajucim okolnostima, a moe se i osloboditi od kazne. VINOST UMILJAJUmiljaj i nehat su dva oblika vinosti. Umiljaj je redovni i tei oblik vinosti. Krivina djela izvrena sa umiljanjem su kanjiva uvijek dok krivina djela iz nehata kanjavaju se izuzetno i kazne su uvijek blae za krivino djelo iz nehata nego za krivino djelo sa umiljajem. Zakon poznaje dvije vrste umiljaja: direktni i eventualni

Direktni umiljaj postoji kad je poinilac bio svjestan svog djela i htjeo njegovo izvrenje.

Eventualni umiljaj postoji kad je uinilac bio svjestan da usled injenja tog djela ne moe nastupiti posledica pa je pristao na njegovo izvrenje. Umiljaj karakteriziraju dva psihika elementa element svijesti i element volje.

NEHAT Nehat (culpa) je drugi oblik vinosti tj.drugi mogui psihiki odnos uinioca prema djelu usled kojeg dolazi do krivine odgovornosti. Nehat je blai oblik vinosti od umiljaja. Za nehat se odgovara samo kad to zakon odreuje i u svakom sluaju kazna je daleko blaa za djelo iz nehata nego iz umiljaja. Prema teoriji volje uinilac postupa iz nehata kad je bio neoprezan i nastupjelu posljedicu nije htjeo. Prema teoriji svjesti uinilac postupa iz nehata kada nije bio svjestan mogunosti nastupanja posljedice, ali je mogao biti svjestan te mogunosti. Krivini zakon poznaje dvije vrste nehata: svjesni nehat i nesvjesni nehat. Svjesni nehat ili samopouzdanje (luxuria) postoji kada je poinilac bio svjestan mogunosti nastupanja posledice. Nesvjesni nehat ili nemarnost (negligentia) postoji kada poinilac nije bio svjestan mogunosti nastupanja posledice, ali je mogao i bio duan da bude svjestan te mogunosti. postoji i profesionalni nehat to je nehat takvog lica koje je po svom zanimanju (profesiji) duno da bude paljivije od drugih ljudi pri preduzimanju radnji iz djelokruga svog poziva. Usled toga se profesionalni nehat smatra teom vrstom nehata.

URACUNLJIVOST-NEURACUNLJIVOSTUraunljivost je jedan od uslova krivine odgovornosti. Pri razmatranju pitanja dali je neko lice uraunljivo nuno je utvrditi kakvo je bilo njegovo psihiko stanje u momentu izvrenja djela. Kao uraunljivi poinilac krivinih djela moe se smatrati samo onaj koji je u vrijeme izvrenja krivinih djela bio u mogunosti da pravilno nesmetano i potpuno rasuuje i donosi odluke.

Postoje tri metoda za utvrivanje neuraunljivosti:

psiholoki metoda, ecioloki (bioloki) metod

mjeoviti metod koji obuhvata i psiholoki i bioloki

U teoriji krivinih prava za nemogunost svatanja znaaja djela upotrebljava se termin nedostatak intelektualne moi, a za nemogunost upravljanja svojim postupcima koristi se termin nedostatak voluntaristike moi. S obzirom na ovu terminologiju mogli bismo rei da je neuraunljivo ono lice koje zbog duevne poremeenosti nije imalo ili intelektualnu ili voluntaristiku mo. Potpuna neuraunljivost iskljuuje zakonsku odgovornost.

BITNO SMANJENA URAUNLJIVOST (POJAM I KRIVINOPRAVNI ZNAAJ)

Da bi neko lice bilo bitno smanjeno uraunljivo potrebno je da je trajno ili privremeno duevno bolestan ili privremeno duevno poremeen ili zaostalog duevnog razvoja. Za razliku od potpune neuraunljivosti kod koga uopte ne postoji mogunost shvatanja znaaja svog poinjenog djela, kod bitno smanjene uraunljivosti mogunost svatanja i upravljanja svojim postupcima je bitno smanjena. Dok je kod potpune neuraunjivosti iskljuena krivina odgovornost, kod bitno smanjene uraunljivosti krivina odgovornost nije iskljuena, ali utie na odreivanje kazne. Na krivini zakon usvaja fakultativno i to ogranieno ublaavanje kazne za djelo izvreno u bitno smanjenom uraunljivom stanju. Pored toga po naem zakonu osim kazne provode se i mjere bezbjednosti obaveznog psihijatriskog lijeenja i uvanja u zdravstvenoj ustanovi ako je opasno za svoju okolinu.

Actiones liberae in causa Da bi neuraunljivost bila osnov za iskljuivanje krivine odgovornosti potrebno je da je poinilac bio neuraunljiv u momentu izvrenja krivinog djela. Meutim kod ovog pravila postoji jedan izuzetak a to je ako se poinilac sam stavio u stanje u kome nije mogao shvatiti znaaj svoga djela ili upravljati svojim postupcima iako je bio svjestan ili je bio duan i mogao biti svjestan da u takvom stanju moe uiniti krivino djelo onda je takav poinilac kljuno odgovoran. Takva djela poznata su u literaturi kao: Actiones liberae in causa (tj.radnje koje su slobodne u odluci, ali ne i u izvoenju) npr alkoholizam. Ova djela mogu biti izvrena s umiljajem ili iz nehata. Actiones liberae in causa ne iskljuuju krivinu odgovornost niti imaju uticaja na smanjenje kazneSAUESNITVO

Pod sauesnitvom se podrazumijeva uestvovanje vie lica u ostvarenju jednog krivinog djela,a pod sauesnikom svako lice koje je svojom radnjom uestvovalo u ostvarenju tog djela. Za postojanje sauesnitva nije dovoljno samo to da u izvrenju krivinog djela uestvuje vie lica ve i da meu tim licima postoji objektivna i subjektivna veza. Objektivna se sastoji u tome da svaki sauesnik mora poduzeti neku radnju kojom se doprinosi ostvarenju nekog krivinog djela. Subjektivna veza je u tome to kod svih sauesnika mora da postoji svijest o zajednikoj djelatnosti usmjerenoj na izvrenje odreenog krivinog djela. etiri su oblika suesnitva izvrilatvo, podstrekivanje, pomaganje i organizovanje zloinakog udruenja. SAIZVRILATVO

Saizvrilatvo postoji kada vie lica uestvuju u izvrenju krivinog djela ili preduzmu neke radnje koje ulaze u sastav radnje izvrenja. Lica koja uestvuju u izvrenju krivinog djela mogu smatrati se saizvriocima pod dva uvjeta objektivinim i subjektivnim. Uvjet subjektivne prirode se sastoji u svijesti i volji da se uestvuje sa drugima u zajednikom djelu. Saizvrilatvo nije mogue kod krivinog djela obljuba sa licem koje je mlae od 14 godina, jer je ovo djelo iskljuivo individualni akt. U krivinom djelu uestvovanja u tui potrebno je najmanje tri osobe i svi se oni smatraju saizvriocima u tom djelu. Kod saizvrioca moe postojati kako umiljaj tako i nehat. Npr. Dva radnika bacaju gredu sa krova pri emu jedan vidi dole ovjeka kojeg eli povrijediti dok drugi nije vidjeo da dalo ima itko. Za sve saizvrioce vai ista propisana kazna, dok odmjerena kazna moe biti razliita. PODSTREKIVANJE

Podstrekavanje je oblik sauesnitva kojim se umiljajno navodi drugo lice da izvi krivino djelo. Radnje kojima se vri podstrekivanje mogu biti razliite npr, nagovaranje, davanjem poklona, obeanjem nagrade, dovoenjem u zabludu. Nema podstrekivanja ako je podstreknuti ve odluio da uini krivino djelo. Podstrekivanje moe biti neposredno ili posredno. Ko drugog s umiljajem podstrekava da ucini krivicno djelo kaznice se kao da ga je sam ucinio. Ko drugog s umiljajem podstrekava na izvrenje krivicnog djela za koje se po zakonu moe izreci kazna zatvora od tri godine

ili tea kazna, a krivicno djelo ne bude ni pokuano, kaznice se kao za pokuaj krivicnog djela.POMAGANJE

Ko drugom s umiljajem pomogne u ucinjenju krivicnog djela, kaznice se kao da ga je sam ucinio, a moe se i blae kazniti. Pomaganje oblik sauesnitva u uem smislu kod koga se sa umiljajem doprinosi izvrenju krivinog djela. Npr. Ko izvriocu provalne krae pridrava ljestve da bi se popeo u stan poduzima radnju pomaganja.Pomaganje u izvrenju krivinog djela moe biti psihik i fiziko. Psihiko u vidu davanja savjeta, upustava, a fiziko u davanju sredstava za izvrenje krivinog djela, uvanju strae. Pomaganje moe biti neposredno ili posredno, zavisno da li se direktno pomae izvriocu ili drugom licu da ono pomogne izvriocu. Pomaganje se moe uiniti i neinjenjem. Nrp. Ako netko ne uva objekat koji je duan uvati, a zna da se sprema pljaka. Za neuspjelo pomaganje nije predviena kazna. .STVARNA ZABLUDA (POJAM, VRSTE I KRIVINO PRAVNI ZNAAJ)

U pravnoj nauci zabluda (error) se obino definie kao postojanje pogrene predstave o nekoj okolnosti. Ako se ta pogrena predstava tie neke stvarne okolnosti onda takvu zabludu nazivamo stvarnom zabludom (error facti). U krivinom pravu razlikujemo dvije vrste stvarne zablude i to:

a) stvarna zabluda u uem smislu;

b) stvarna zabluda u irem smislu;

Stvarna zabluda u uem smislu postoji kad uinilac nije bio svjestan nekog stvarnog obiljeja krivinog djela.

Stvarna zabluda u irem smislu postoji kad je poinilac bio svjestan svih obiljeja krivinog djela, ali je imao pogrenu predstavu o nekoj stvarnoj okolnosti. Stvarna zabluda (u uem i irem smislu) iskljuuje postojanje umiljaja. Stvarna zabluda (u uem i irem smislu) ne iskljuuje uvijek postojanje nehata. S obzirom na to da li je poinilac bio duan i mogao da ima pravilnu predstavu o stvarnim okolnostima ili nije stvarna zabluda moe biti: otklonjiva i neotklonjiva. Ako je poinilac bio u zabludi usled nehata tj.bio je duan i mogao je imati pravilnu predstavu o stvarnim okolnostima onda postoji otklonjiva zabluda. Ako poinilac nije bio u zabludi usled nehata tj.nije bio duan i nije mogao imati pravilnu predstavu o stvarnim okolnostima onda postoji neotklonjiva zabluda. Uinilac koji je u neotklonjivoj zabludi nije krivino odgovoran, dok uinilac koji je bio u otklonjivoj zabludi moe biti krivino neodgovoran.

PRAVNA ZABLUDA

Pravna zabluda je zabluda o zabranjenosti djela. Uinilac djela se nalazi u pravnoj zabludi, ako nije znao da je njegovo djelo zabranjeno. Pravna zabluda e postojati u sledeim sluajevima:

ako poinilac krivinog djela nije znao da je poinio djelo koje je u krivinom zakonu odreeno kao krivino ako poinilac ne zna normu koja upotpunjuje bie krivinog djela ako poinilac nije svjestan protivpravnosti uinjenog djela (npr.u upravnoj zabludi e biti uitelj koji zatvori uenika smatrajui da je zatvaranje dozvoljeno ako se primjenjuje kao disciplinska mjera) ako poinilac pogreno smatra da neka postojea okolnost koja nije obiljeje bia krivinog djela ini to djelo dozvoljenim ako poinilac djela pogreno smatra da neka postojea okolnost koja je obiljeje bia krivinog djela, ini djelo dozvoljenim usled malog znaaja tog djela Krivino-pravni znaaj

Dejstvo pravne zablude na krivinu odgovornost je razliito regulisano u zakonodavstvima. Novije zakonodavstvo ne usvaja jedno stanovite prema kome pravna zabluda ne iskljuuje umiljaj, ali moe da predstavlja osnov za smanjenje kazne.

Pravna zabluda je fakultativni osnov za ublaivanje i oslobaanje od kazne i to samo ako je poinilac bio u pravnoj zabludi iz opravdanih razloga. Pravna zabluda se moe razlikovati na otklonjivu i neotklonjivu. Zabluda iz opravdanih razloga je neotklonjiva zabluda, dok je otklonjiva pravna zabluda je zabluda usled nehata. Pravna zabluda je samo fakultativni osnov ublaavanja kazne i oslobaanja od kazne. Sud moe po vlastitoj ocjeni ublaiti kaznu i eventualno osloboditi od kazne

KAZNE Svrha kanjavanja da se izrazi drutvena osuda ucinjenog krivicnog djela; da se utice na ucinioca da ubuduce ne cini krivicna djela; da se utice na ostale da ne cine krivicna djela; i da se utice na svijest gradana o pogibeljnosti krivicnih djela i o pravednosti kanjavanja ucinilaca. Krivicno odgovornim uciniocima krivicnih djela mogu se

izreci ove kazne: kazna zatvora; novcana kazna.

Kazna zatvora i kazna dugotrajnog zatvora moe se izreci samo kao glavna kazna. Novcana kazna moe se izreci i kao glavna i kao sporedna kazna.

Ako je za jedno krivicno djelo propisano vie kazni, samo se jedna moe izreci kao glavna.

Za krivicna djela ucinjena iz koristoljublja novcana kazna kao sporedna moe se izreci i kad nije propisana zakonom, ili kad je zakonom propisano da ce se ucinilac kazniti kaznom zatvora ili novcanom kaznom, a sud kao glavnu kaznu izrekne kaznu zatvora.KAZNA ZATVORA Kazna zatvora se sastoji u liavanju slobode osuenog lica i oduzimanju njegove slobode kretanja u odreenom vremenskom periodu koji je odreen presudom. Kazna zatvora ne moe biti kraca od trideset dana ni dua od dvadeset godina.

Za najtee oblike tekih krivicnih djela ucinjenih s

umiljajem, moe se propisati kazna zatvora u trajanju od dvadeset do cetrdeset pet godina (dugotrajni zatvor). Kazna dugotrajnog zatvora nikada se ne moe propisati kao jedina glavna kazna za pojedino krivicno djelo.Kazna dugotrajnog zatvora ne moe se izreci uciniocu koji u vrijeme izvrenja krivicnog djela nije navrio dvadeset jednu

godinu ivota. Pod uslovima propisanim glavom X (Pravila o odgojnim preporukama, odgojnim mjerama i o kanjavanju maloljetnika) ovog zakona moe se izreci kazna maloljetnickog zatvora. Kazna

maloljetnickog zatvora je po svojoj svrsi, prirodi, trajanju i nacinu izvrenja posebna kazna lienja slobode. Kazna zatvora se izrice na pune godine i mjesece, a do est mjeseci i na pune dane. Kazna dugotrajnog zatvora se izrice samo na pune godine.

Ako je izrecena kazna dugotrajnog zatvora, amnestija i pomilovanje mogu se dati tek nakon izdranih tri petine te kazne.Kad sud odmjeri i izrekne kaznu zatvora u trajanju od najvie est mjeseci, istovremeno moe odrediti da se izrecena kazna, uz pristanak optuenog, zamijeni radom za opte dobro na slobodi.

Odluka da se kazna zatvora zamijeni radom za opte dobro na slobodi zasniva se na ocjeni da, uzimajuci u obzir sve okolnosti koje odreduju vrstu i raspon kazne, izvrenje kazne zatvora ne bi bilo neophodno za ostvarenje svrhe kanjavanja, ali istovremeno

uslovna kazna ne bi bila dovoljna za postizanje opte svrhe krivicnopravnih sankcija.

Rad za opte dobro na slobodi odreduje se u trajanju

srazmjernom izrecenoj kazni zatvora, od najmanje deset do najvie ezdeset radnih dana. Rok izvrenja rada za opte dobro na slobodi ne moe biti kraci od jednog mjeseca niti dui od jedne godine.

Odmjeravajuci trajanje rada za opte dobro na slobodi kao i roka izvrenja tog rada, sud ce uzeti u obzir izrecenu kaznu zatvora koja se zamjenjuje i mogucnosti ucinioca u pogledu njegove licne

situacije i zaposlenja. U slucaju kada osudeni po isteku odredenog roka, nije izvrio ili je samo djelimicno izvrio rad za opte dobro na slobodi,

sud ce donijeti odluku o izvrenju kazne zatvora u trajanju srazmjernom vremenu preostalog rada za opte dobro na slobodi. Zamjena kazne zatvora radom za opte dobro na slobodi moe se primijeniti i u slucajevima kada se novcana kazna zamjenjuje kaznom zatvora Rasporedivanje na rad za opte dobro na slobodi u smislu vrste i radnog mjesta vri Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine, vodeci racuna o sposobnostima i znanjima osudenog.

NOVANA KAZNA

Novana kazna se sastoji u obavezi osuenog lica da plati odreeni novani iznos.Novana kazna u kaznenom sistemu moe biti i glavna i sporedna kazna.Novana kazna moe da se izrekne kao glavna kazna ako je za neko djelo alternativno propisana pored kazne zatvora,jer krivini zakonik ni za jedno krivino djelo ne propisuje iskljuivo novanu kaznu kao glavnu kaznu. Novana kazna se izrie kao sporedna kazna u sluaju ako je kumulativno propisana uz kaznu zatvora ili uz kaznu strogog zatvora,a takoe se moe izrei kao sporedna kazna za krivina djela uinjena iz koristoljublja.U krivinom zakonuiku ni za jedno krivino djelo nije odreen ni posebni minimum ni posebni maksimum pa se zbog toga ima uzeti da u svim sluajevima kod kojih zakon odreuje novanu kaznu kao posebni minimum je ustvari opti minimum,a posebni maksimum je opti maksimum.Sud je duan da u presudi odredi rok plaanja.Ovaj rok ne smije biti krai od petnaest dana ni dui od tri mjeseca.

USLOVNI OTPUST

Ustanova uslovnog otpusta se sastoji u tome to se lice koje se nalazi na izdravanju kazne lienja slobode puta na slobodu prije nego to je kaznu izdralo,pod uslovom da do isteka vremena za koje je izreena kazna ne uini krivino djelo. Opravdanost uslovnog otpusta poiva na ideji o popravljanju kao svrsi kanjavanja.Ako je osueni pokazao svojim vladanjem na izdravanju kazne da se dovoljno poravio onda nema razloga da se dalji dri u zatvoru. Po krivinom zakoniku da bi se osueni koji se nalazi na izdravanju kazne mogao uslovno otpustiti potrebno je da je osueno lice ve izdralo polovinu kazne strogog zatvora odnosno zatvora i da je svojim radom i vladanjem pokazalo da se moe oekivati da nee dalje vriti krivina djela i da e se na slobodi dobro vladati.

Sud e obavezno opozvati uslovni otpust ako osueni ,za vrije dok se nalazi na uslovnom otpustu,uini jedno ili vie krivinih djela za koja je izreena kazna strogog zatvora ili bezuslovna kazna zatvora preko jedne godine.Kad sud opozove uslovni otpust izrie jednu kaznu prema pravilima o odmjeravanju kazne za krivina djela uinjena u sticaju,uzimajui ranije izreenu kaznu kao ve utvrenu.U tom sluaju,dio kazne koju je osueni izdrao po ranijoj osudi uraunava se u novu kaznu.

USLOVNA OSUDA

Pod uslovnom osudom u najirem smislu rijei podrazumjeva se odlaganje izvrenja kazne i oprotaj kazne ako uinilac lakeg krivinog djela, odnosno uinilac koji je zasluio blau kaznu,svojim ranijim ivotom i ponaanjem posle izvrenog krivinog djela stvori kod suda uvjerenja da ubudue nee vriti krivina djela.Po pravilu uslovna osuda se izrie prema uiniocu koji treba prvi put da bude osuen. Pored osnovne predpostavke da uslovno osueno lice mora biti proglaeno sudskom osudom krivim za odreeno krivino djelo i osueno na kaznu,Krivini zakonik postavlja jo dvije predpostavke koje moraju biti ispunjene da bi se mogla izrei uslovna osuda.Prva je pretpostavka da osuda glasi na kaznu zatvora ili na novanu kaznu.Druga pretpostavka za izricanje uslovne osude jeste da sud stekne uvjerenje da optueni i bez izvrenja kazne ubudue nee vriti krivina djela i da e samo osuda ostvriti svrhu kanjavanja. Krivini zakonik predvia tri razloga zbog kojih sud mora ili moe opozvati uslovnu osudu i narediti izvrenje kazne.Prvi osnov opozivanje uslovne osude jeste izvrenje novog krivinog djela od strane uslovno osuenog u toku roka za koji je odloeno izvrenje kazne.Drugi osnov opozivanja uslovne osude predstavlja injenica da je posle izricanja uslovne osude utvreno da je uinilac prije izricanja uslovne osude uinio neko krivino djelo,za koje se nije znalo za vrijeme izricanja uslovne osude.U tom sluaju sud moe ali ne mora opozvati uslovnu osudu. Trei osnov opozivanja uslovne osude predstavlja ne izvrenje obaveza od strane osuenog,ako je sud uslovi odlaganje izvrenja kazne i izvrenjem izvjesne obaveze u odreenom roku.OPTA PRAVILA ZA SUDSKO ODMJERAVANJE KAZNE

Sudsko odmjeravanje kazne je ono koje se vri od strane suda za svaki pojedini konkretni sluaj.Njegova prednost je u tome to omoguava da se prilikom odmjeravanja kazne uzmu u obzir one okolnosti konkretnog sluaja koje mogu da imaju uticaja na stepen drutvene opasnosti kako izvrenog krivinog djela tako i njegovog uinioca.

52. UBLAAVANJE KAZNE

Ublaavanje kazne u odreenim granicama- osnovi ublaenja Krivini zakonik propisuje u izvjesnim odreenim sluajevima da se kazna moe ublaiti,a pored toga daje i ovlaenje sudu da kaznu moe ublaiti u svim onim sluajevima kad nae da postoje takve olakavajue okolnosti koje ukazuju na to da se i sa ublaenom kaznom moe postii svrha kanjavanja.Krivini zakonik odreuje ustanovu ublaavanja kazne kao opti institut,to znai da se moe primjeniti kod svih krivinih djela.

Ublaavanje kazne u odreenim granicama- pravila ublaavanja Ublaavanje kazne moe se vriti ili u granicama koje su odreene pravilima za ublaavanje kazne ili po slobodnoj ocjeni suda,bez ikakvog ogranienja.Krivini zakonik naelno usvaja prvi nain i propisuje sledea pravila po kojima se ublaavanje kazne ima vriti:

u sluajevima kada je za krivino djelo odreen posebni minimum odreene vrste kazne,ublaavanje se moe vriti do najmanje zakonske mjere te vrste kazne,tj. do opteg zakonskog minimuma.

U sluajevima kad posebni minimum nije odreen ublaavanje kazne e se vriti na taj nain to e se izrei blaa vrsta kazne i to umjesto kazne strogog zatvora izrei e se kazna zatvora najmanje tri mjeseca,a umjesto kazne zatvora izrei e se novana kazna.Za nain ublaavanja kazne odluno je na koji nain je u zakonu odreen minimum kazne,dok je potpuno bez znaaja koliki je i na koji je nain odreene maksimum kazne.

Ublaavanje kazne po slobodnoj ocjeni

Krivini zakonik dozvoljava i ublaavanje kazne po slobodnoj ocjeni,a to je u onim sluajevima kada je sud ovlaen da uinioca krivinog djela oslobodi od kazne.Ublaavanje kazne po slobodnoj ocjeni znai da sud pri ublaavanju propisane kazne nije vezan ogranienjima odnosno pravilima o ublaavanju kazne.Jedino sud ne moe ni jednu vrstu kazne izrei ispod njenog opteg minimuma.

53. OSLOBAANJE OD KAZNE

Krivini zakonik predvia nekoliko sluajeva kada se uinilac moe osloboditi od kazne.S obzirom na razloge iz kojih se predvia osloboenje od kazneovi sluajevi bi se mogli podjeliti u dvije grupe.

U prvu grupu spadaju sluajevi koji,ukazuju na mali intezitet drutvene opasnosti uinioca,tako da prema njemu nije potrebno primjeniti kaznu.Sluajevi koji imaju opti karakter su pravna zabluda,nepodoban pokuaj,prekoraenje nune odbrane i krajnje nude.

Drugu grupu ine oni sluajevi u kojima Krivini zakonik dozvoljava osloboenje od kazne ne samo zbog manje drutvene opasnosti,ve u prvom redu zbog kriminalno politikih razloga.I ovi sluajevi se mogu podjeliti na opte i posebne.Opti sluajevi tiu se dobrovoljnog odustanka od izvrenja krivinog djela od strane izvrioca .

54. ODMJERAVANJE KAZNE ZA KRIVINA DJELA U STICAJU

Odmjeravanje kazne pri postojanju idealnog i realnog sticaja Kad je uinilac sa jednom radnjom ili sa vie radnji izvrio vie krivinih djela njemu e se za sva uinjena krivina djela izrei jedinstvena kazna.Odmjeravanje ove jedinstvene kazne vri se na osnovu posebnih pravila o odmjeravanju kazne za krivina djela u sticaju.U sluaju idealnog sticaja prema uiniocu treba blae postupiti nego kad je u pitanju realni sticaj.Krivini zakonik stoji na suprotnom stanovitu i ne predvia razliito odmjeravanje kazne za djela u idealnom ili realnom sticaju. Razni naini odmjeravanja kazne za djela u sticaju Pri odreivanju jedinstvene kazne za krivina djela u sticaju na osnovu kazni koje su odmjerene za svako konkretno djelo ,razlikuju se tri osnovna sistema: sistem kumulacije,sistem asperacije i sistem apsorpcije. Sistem kumulacije kazni je takav sistem prema kome se kod sticaja krivinih djela za svako djelo odmjerava kazna,pa se zatim sve kazne zajedno saberu. Po sistemu asperacije kazna se krivina djela u sticaju odmjerava tako to se najpre za svako od djela u sticaju odmjeri kazna pa se zatim najtea od odreenih kazni poviava ,s tim da ne smije dostii zbir pojedinano odreenih kazni niti prei opti zakonski maksimum te vrste kazne.

Po sistemu apsorpcijetakoe se odmjerava kazna za svako krivino djelo u sticaju ,pa se onda izrie najtea odmjerena kazna koja apsorbuje sve ostale kazne. Odmjeravanje kazne za djela u sticaju u naem krivinom pravu Krivini zakonik poznaje sva tri sistema ali kao osnovni usvaja sistem asperacije,jer se po tom sistemu odmjeravaju kazne lienja slobode,koje su najee i najvanije kazne.

SUDSKA OPOMENA - pojam, uslovi za izricanje.Sudska opomena je prijekor ucinitelju krivinog djela od strane drutva zbog uinjenog djela i upozorenje da ubudue ne ini kr. djela, jer e za to biti kanjen. Sudska opomena se pojavljuje kao bezuslovna osuda ponaanja, ali se oprata uinitelju i nee biti kanjen, kaznie se samo ako uini novo krivino djelo i to samo za to novo djelo. USLOVI za izricanje sudske opomene su: Da je uinjeno djelo za koje je propisana kazna zatvora do jedne godine ili novana kazna. Uvjerenje suda, s obzirom na okolnosti vezane za linost uinitelja, posebno njegov odnos prema oteenom i stavom da naknadi tetu oteenom.MJERE BEZBEJDNOSTI

Svrha mjera bezbjednosti je da se otklone stanja ili uslovi koji mogu uticati da ucinilac ubuduce ucini krivicna djela. Uciniocima krivicnih djela mogu se izreci ove mjere bezbjednosti:

a) obavezno psihijatrijsko lijecenje;

b) obavezno lijecenje od zavisnosti;

v) zabrana vrenja poziva, djelatnosti ili dunosti;

g) oduzimanje predmeta.Sud moe uciniocu krivicnog djela izreci jednu ili vie mjera bezbjednosti kad postoje uslovi za njihovo izricanje propisani ovim zakonom.OBAVEZNO PSIHIJATRIJSKO LIJEENJE pojam, uslovi za izricanje, svrha.

Ovu mjeru sud izrie kada utvrdi da je uinitelj krivino djelo uinio u stanju bitno smanjene uraunljivosti ili smanjene uraunljivosti ako postoji opasnost da bi uzroci takvog stanja mogli i ubudue djelovati na uinitelja da uini novo krivino djelo. USLOVI za primjenu ove mjere: Da je uinitelj uinio krivino djelo u stanju bitno smanjene uraunljivosti ili smanjene uraunljivosti. Da postoji opasnost od ponovnog injenja krivinog djela. Da je lijeenje uinitelja potrebno radi otklanjanja opasnosti. SVRHA primjene ove mjere je: Da se preduzme lijeenje uinitelja djela i lijei psihika poremeenost. Da se njegovom izolacijom zatiti drutvo od daljeg injenja kr. djela. Ova mjera sigurnosti se moe izrei uz sledee krivine sankcije: Kaznu zatvora Rad za opte dobro na slobodi Uslovnu osudu. Ako se osueni ne podvrgne lijeenju, tada sud moe da odredi izvrenje izreene kazne zatvora, lijeenje se moe nastaviti i izvan medicinske ustanove nakon to je osueni puten iz zatvorske ustanove na uslovni otpust, a ako se ne lijei moe doi do opozivanja uslovnog otpusta.

OBAVEZNO LIJEENJE OD ZAVISNOSTI pojam, uslovi, svrha.

Ova se mjera moe izrei uinitelju koji je krivino djelo uinio pod oluujuim djelovanjem zavisnosti od alkohola ili opojnih droga ako postoji opasnost da e zbog te zavisnosti i ubudue initi krivina djela. USLOVI za izricanje ove mjere su: Krivino djelo treba da je uinjeno pod odluujuim djelovanjem zavisnosti od alkohola ili opojnih droga. treba da postoji opasnost da e uinitelj krivinog djela usljed postojanja zavisnosti i ubudue initi krivina djela. Ova mjera sigurnosti se izrie samo ako je uinitelju izreena kazna zatvora, rad za opte dobrona slobodi,i uslovna osuda. Ako je ova mjera izreena, a osueni se ne podvrgne lijeenju moe doi do opozivanja uslovne osude ili otpusta.

ZABRANA VRENJA POZIVA, DJELATNOSTI ILI DUNOSTI

Sud moe uinitelju krivinog djela zabraniti vrenje odreenog poziva, djelatnosti ili dunosti ako je uinio kr. djelo vezano za imovinu koja mu je povjerena ili kojoj je imao pristup zahvaljujui svom pozivu, djelatnosti ili dunosti ako postoji opasnost da uini novo kr. djelo zloupotrebom poziva, djelatnosti ili dunosti vezano za imovinu koja mu je povjerena ili kojoj ima pristup USLOVI za izricanje ove mjer su: Da je uinitelju izreena kazna zatvora, rad za opte dobro na slobodi ili uslovna osuda Da je uinitelj uinio kr. djelo vezano za imovinu koja mu je bila povjerena Da postoji opasnost da bi vrenje poziva djelatnosti ili dunosti od strane uinitelja djela da uini novo kr. djelo. Ovu mjeru sud moe izrei u trajanju od 1 do 10 godina.

ZABRANA UPRAVLJANJA MOTORNIM VOZILOM pojam, uslovi za izricanje

Sastoji se u zabrani upravljanja motornim vozilom odreene ili svih vrsta ili kategorija za odreeno u odluci navedeno vrijeme.

USLOVI za njeno izricanje su:

1.Da je uinitelj krivino djelo uinio protiv sigurnosti javnog prometa

2.Da je uinitelju izreena kazna zatvora, rad za opte dobro na slobodi ili uslovna osuda

3. Da postoji opasnost da e upravljajui motornimvozilom uinitelj ponovo uiniti kr. djelo

Mjera se izrie na vrijeme od tri mjeseca do 5 godina.

Ako je mjera izreena osobi koja ima stranu vozaku dozvolu, onda se izrie zabrana njenog koritenja na teritoriji BiH za vrijeme od 3 mj. Do 5 godina.

ODUZIMANJE PREDMETA pojam i uslovi za izricanje

Sastoji se u oduzimanju predmeta koji su upotrebljeni ili namjenjeni kao sredstvo za uinjenje kr. djela ili koji su nastali uinjenjem kr. djela kada postoji opasnost da e biti ponovoi upotrijebljeni za uinjenje kr. djela ili kada se u cilju zatite opte sigurnosti ili iz moralnih razloga oduzimanje ini apsolutno neophodno, a nalaze se u vlasnitvu uinitelja. Predmeti koji se oduzimaju mogu biti vlasnitvo uinitelja djela ali se oni mogu oduzeti i od druge osobe. Npr. Eksplozivi, otrovi, pornografski spisi. Od ove mjere sigurnosti treba razlikovati privremeno oduzimanje predmeta na odreeno vrijeme radi dokazivanja odreenih injenica, a po zavretku krivinog postupka ili ranije vraaju se vlasnicima.VASPITNE PREPORUKE

To su krivinopravne mjere koje se izriu maloljetnim uiniteljima kr. djela za koja je propisana novana kazna ili kazna zatvora do tri godine, dakle za laka kr. djela.

USLOVI za izricanje vaspitnih preporuka su:

Da je maloljetnik priznao uinjenje kr. djela i

Da je maloljetnik izrazio spremnost da se pomiri sa oteenim.

VRSTE vaspitnih preporuka su:

Lino izvinjenje oteenom,

Naknada tete oteenom,

Redovno pohaanje kole,

Rad u korist humanitarne organizacije ili lokalne zajednice,

Prihvatanje odgovarajueg zaposlenja,

Smjetaj u drugu porodicu, dom, ili ustanovu,

Lijeenje u odgovarajoj zdrastvenoj ustanovi,

Posjeivanje vaspitnih, obrazovnih, psiholokih i drugih savjetovalit.

POJAM, KARAKTERISTIKE I VRSTE VASPITNIH MJERA.

VASPITNE MJERE su zakonom odreene mjere kojima se ostvaruje zatita drutva od kriminaliteta putem vaspitanja i prevaspitanja maloljetnika, koje izrie sud prema maloljetnom uinitelju zbog uinjenog krivinog djela, a koje se sastoje u ograniavanju njihovih sloboda i prava .

Krivino pravo Bosne i Hercegovine predvia tri vrste vaspitnih mjera

Disciplinske mjere: upuivanje u disciplinski centar za maloljetnike i ukor.

Mjere pojaanog nadzora: od strane roditelja, usvojitelja ili staratelja, udrugoj porodici ili od stranenadlenog organa socijalme zatite;

Zavodske mjere:upuivanje u vaspitnu ustanovu, u vaspitnopopravni dom ili u drugu ustanovu za osposobljavanje. Sud izrie mjeru za koju smatra da je najbolja za vaspitanje maloljetnog uinitelja djela. Kod ocjene koju e mjeru primjeniti, sud je duan da uzme u obzir: godine ivota maloljetnika, stepen njegove duevne razvijenosti, psihika svojstva, sklonosti dotadanje vaspitanje, sredinu i prilike u kojima je ivio, teinu krivinog krivinog djela te da li je prema njemu ranije bila izreena vaspitna mjera ili kazana.MALOLJETNIKI ZATVOR pojam i uslovi za izricanje.

M. Z. Je krivina sankcija koja je po formi kaznena mjera, ali je po sutini vaspitna mjera sa ciljem vaspitanja i prevaspitanja maloljetnog uinitelja krivinog djela. Izrie se maloljetnom uinitelju teeg krivinog djela koji je krivino odgovoran.

USLOVI za izricanje ove kazne su:

Da je uinitelj kriv. djela stariji maloljetnik tj. osoba koja je u vrijeme uinjenja djela navrila 16 godina

Da je maloljetnik uinio kriv. djelo za koje je propisana kazna tea od 5 godina zatvora

Da je maloljetnik u vrijeme uinjenja kr. djela bio uraunljiv i kriv dakle kriv. odgovoran

Maloljetniki zatvor se moe izrei u trajanju od 1 do 10 godina.

PRIMJENA VASPITNIH MJERA I MAL. ZATVORA PREMA PUNOLJETNIM LICIMA ZA KRIVINA DJELA KOJA SU IZVRILA KAO MALOLJETNICI.

Punoljetnoj osobi koja je navrila 21 godinu ivota, ne moe se suditi za krivino djelo koje je uinila kao mlai maloljetnik.

Punoljetnoj osobi koja u vrijeme suenja nije navrila 21 godinu moe se suditi za kr. djelo koje je uinila kao maloljetnik samo ako se radi o djelu za koje je propisana kazna zatvora tea od 5 godina.

Samo u izuzetnim sluajevima, punoljetnoj osobi koja je u vrijeme suenja navrila 21 godinu ivota, sud moe umjesto kazne maloljetnikog zatvora da izrekne kaznu zatvora ili uslovnu osudu75. PRIMJENA VASPITNIH MJERA PREMA MLAIM PUNOLJETNIM LICIMA

Zakoni predviaju mogunost da se punoljetnim uiniteljima kriv. djela koji u vrijeme suenja nisu navrili 21 godinu ivota izrekne zavodska vaspitna mjera ako se s obzirom na njegovu linost i okolnosti pod kojima je krivino djelo uinjeno moe oekivati da e se i vaspitnom mjerom postii svrha koja bi se ostvarila izricanjem kazne.

Ova mjera moe najdue da traje do navrene 23 godine ivota uinitelja krivinog djela .

Mlapj punoljetnoj osobi sud moe izrei sve mjere sigurnosti sem mjere zabrane vrenja poziva, djelatnosti ili dunosti.

76. ODUZIMANJE IMOVINSKE KORISTI ( pravna priroda, osnov, nain i zatita oteenog)

Sastoji se u oduzimanju od uinitelja krivinog djela novca, predmeta od vrijednosti i svake

druge imovinske koristi koja je pribavljena krivinim djelom. U krivinom pravu BiH to je posebna krivinopravna mjera koja ima za cilj:

1. da sprijei sticanje imovinske koristi injenjem krivinih djela

2. da obeteti osobu koja je oteena uinjenim krivinim djelom.

U osnovi primjene ove mjere je princip DA NIKO NE MOE ZADRATI IMOVINSKU

KORIST PRIBAVLJENU KRIVINIM DJELOM -Imovinska korist se oduzima sudskom odlukom kojom je utvreno postojanje krivinog djela

pa se tada istom odlukom oduzimaju novac, predmeti od vrijednosti i svaka druga imovinska korist koja je pribavljena uinjenjem tog djela. Ako faktiko oduzimanje te koristi nije mogue, npr. zbog toga to je predmet uniten, izgubljenili prodat nepoznatoj osobi, tada e se uinitelj obavezati na isplatu novanog iznosa koji je srazmjeran pribavljenoj imovinskoj koristi. Ako je u toku krivinog postupka oteenom dosuen imovinskopravni zahtje, sud izrie oduzimanje imovinske koristi ukoliko ona prelazi dosueni imovinskopravni zahtjev oteenog.

77.PRAVNE POSLJEDICE OSUDE pojam, znaaj, vrste.

Pravne posljedice osude prestavljaju ograniavajue ili zabranjjujue mjere represivnog karaktera koje osuenoj osobi oteavaju resocijalizaciju i ponovno ukljuivanje u drutvenu zajednicu, ali koje imaju i specijalno perventni karakter. One se sastoje u prestanku ili gubitku odreenih pravila ili u zabrani sticanja odreenih prava osobama koje osuene za odreena krivina djela ili na odreenu kaznu. One ne mogu da nastupe kada je za krivino djelo izreena novana kazna, uvjetna osuda ili kada je uinitelj osloboen od kazne odnosno kada je uinitelju izreena i

VRSTE PRAVNIH POSLJEDICA OSUDE SU:

a) pravne posljedice koje se odnose na prestanak ili gubitak odreenih prava jesu:

a.1) prestanak vrenja odreenih poslova ili funkcija u organima vlasti, privrednim drutvima ili u drugim prvnim osobma,

a. 2) prestanak zaposlenja ili prestank vrenja odreenog zvanja, poziva ili zanimanja,

a. 3) oduzimanje odlikovanja,

a.4) gubitak ina vojnog starjeine ili klase vijnog slubenika.

b) pravne posljedice osude koje se sastoje u zabrani sticanja odreenih prava jesu:

b.1) zabrana obavljanja odreenih poslova ili mfunkcija u organima vlasti, privrednim drutvima ili u drugim pravnim osobama,

b.2) zabrana sticanja odreenih zvanja, poziva ili zanimanja ili unapreenja u slubi,

b.3) zabrana sticanja odreenih dozvola.

78.POJAM I VRSTE REHABILITACIJE

Rehabilitacija se sastoji u ukidanju pravnih posljrdica osude brisanju osude tako da se osuena osoba smatra neosuivanim. Sa nastupanjem rehabilitacije osuena osoba stie sva prava koja imaju i ostali graani. Njeno djelo se zaboravlja a njeno ime se brie iz kaznene evidencije, a u slubenim ispravama se ne pominje da je ta osoba bila osuivana.VRSTE rehabilitacije:

Zakonska nastupa po sili zakona sa protekom odreenog vremena posle izdrane kazne pod uslovom da osuena osoba za to vrijeme ne uini novo kr. djelo.Sudska - nastaje sudskom odlukom koja se donosi na molbu osuene osobe po proteku odreenog vremena od izdrane kazne. KZ BiH Osuene osobe posle izdrane kazne, oprotene ili zastarjele kazne zatvora uivaju sva prava utvrena ustavom, zakonom ili drugim propisima i mogu sticati sva prava osim onih koja su im ograniena usljed izreene mjere sigurnosti ili nastupanja pravne posljedice osude. Na isti nain reh. se odnosi i na osuene osobe koje se nalaze na uslovnom otpustu ako njihova prava nisu ograniena posebnim propisima o uslovnomotpustusa izdravanja kazne.

80.POJAM I VRSTE ZASTARJELOSTI

Zastarjelost je pravna injenica koja dovodi do gaenja krivine sankcije usljed proteka zakonom odreenog vremena. Poto se zastarjelost odreuje od strane drave putem pravnih propisa to se ona pojavljuje kao potpuno odricanje drave od prava kanjavanja zbog proteka vremena.

POSTOJE DVIJE DIOBE ZASTARJELOSTI:

Prema vremenu od kada tee zastarjelost razlikuje se

Zastarjelost krivinog gonjena

Zastarjelost izvrenja kazne

Prema dejstvu razlikuje se

Relativna Apsolutna

ZASTARJELOST KRIVINOG GONJENA postoji kada se poslije isteka odreenog vremena od uinjenja krivinog djela ne moe preduzeti krivino gonjenje njegovog uinitelja. Vrijeme koje treba da da proe naziva se rok zastarjelosti.

ZASTARJELOST IZVRENJA KAZNE znai da se poslije proteka odreenog vremena od dana pravosnanosti presude izreena kazna ne moe izvriti. Rok zastarjelosti izvrenja kazne se rauna prema vrsti i visini kazne koja je izreena pravosnanom presudom.

81. AMNESTIJA - pojam i vrste

Amnestija je akt u formi zakona kojimse neodreenom broju osoba daje osloboenje od krivinog gonjenja, potpuno ili djelimino osloboenje od izvrene kazne, zamjenjuje izreena kazna blaom kaznom, odreuje brisanje osude ili se ukidaju odreene pravne posljedice osude.

Tri su osnovna elementa amnestije:

akt najvieg predstavnikog tijela

odnosi se na individualno neodreen broj osoba

sastoji se u osloboenju od krivinog gonjenja, djeliminog ili potpunog osloboenja od izvrenja kazne zamjeni izreene kazne blaom kaznom, brisanju osude ili ukidanju odreenih pravnih posljedica osude. Aktom amnestije mogu se postaviti odreeni uslovi za njenu primjenu, ali ako je uinilac osloboen krivinog gonjenja ili je potpuno ili djelimino osloboen od kazne, ta odluka se vie ne moe opozvati, bez obzira na dranje uinioca posle izvrenog djela.

Amnestiju daje najvii predstavniki organ u dravi Parlamentarna skuptina BiH, tj. Parlament Federacije, tj. Skuptina Rsa

82. POMILOVANJE pojam i uslovi

To je akt u formi odluke koje donosi najvii organ vlasti suveren Prestavnitvo BiH, presjednik Federacije, ili presjednik Republike Srbije kojom se poimenino odreenim osobama daje osloboenje od krivinog gonjenja, potpuno ili delimino osloboenje od izvrenja kazne,zamjenjuje izreena kazna blaom kaznom ili se odreuje brisanje osude ili se ukida odnosno odreuje krae trajanje mjere sigurnosti zabrane vrenja poziva, djelatnostiili dunosti ili odreene pravne posljedice osude.

Tri su osnovna elementa pomilovanja:

1) daje ga zakonom odreeni najvii organ dravne vlasti,

2) odnosi se na poimenino odreene osobe i

3) sadrina pomilovanja se sastoji u osloboenju od krivinog gonjenja, potpunom ili djeliminom osloboenju od izvrenja kazne, u zamjeni izreene kazne drugom kaznom ili brisanju osude ili ukidanju ili odreivanju kraeg trajanja mjere sigurnosti zabrane vrenja poziva, djelatnosti ili dunosti tj. odreene pravne posljedice osude.

Postupak za pomilovanje pokree se po slubenoj dunosti ili na molbu osuene osobe tj. drugih zakonom tano navedenih osoba. Pomilovanje se moe odnositi na svako krivino djelo bez obzira da li se ono goni po slubenoj dunosti ili po privatnoj tubi.

Ubistvo (clan 148)

Osnovni oblik djela Ko drugog lisi zivota predvidjeno je osnovno krivicno djelo protiv zivota,obicno ubistvo.Pod obicnim ubistvom podrazumjeva se umisljeno lisavanje zivota drugog lica.Obicno ubistvo postoji samo onda u koliko u konkretnom slucaju ne postoji obiljezja nekog drugog oblika ovog krivicnog djela.Radnja izvrsenja nije odredjena kroz precizno postavljanje djelatnosti kojim se prouzrokuje smrt drugog lica,vec je odredjena posebno na taj nacin sto je opisana posljedica-lisavanje zivota. Krivicno djelo ubistva postoji neovisno od toga dali je smrt nastupila neposredno nakon radnje izvrsenja ili posle kraceg ili duzem vremena.U krivicnopravnom smislu covjekov zivot prestaje nastupanjem mozdane smrti,odnosno prestankom rada mozga kao centara svih fizickih i psihickih funkcija covjeka. Subjektivnu stranu djela cini umisljaj.direktni ili eventulani.O kojoj vrsti umislaja se radi procjenju sud,uzimajuci u obzir sve objektivne i subjektivne okolnosti konkretnog slucaja. Ubistvo pod osobito olaksavajucim okolnostima-radi se o laksem obliku ubistva koji je privelegovan zbog cinjenice da je umisljajno lisenje zivota izvrseno pod osobito olaksavajucim okolnostima

86.Tesko ubistvo(clan 149)

Razlikovanje izmedju teskog i obicnog ubistva vrsi se u nekim zakonodavstvima i u pojmovima-tehnoloskom smislu,tako da se pravi razlika izmedju ubistva i umorstva. Naime, pored osnovnih obiljezja ubistva,teka aubistva sadrze i druga posebna obiljezja koja mu i daju karakter teskog ubistva.Mogli bi smo reci da tesko ubistvo umisljeno lisenje zivota drugog,izvrseno pod posebo olaksavajucim okolnostima koje us predvidjene zakonom,a koje u toj mjeri uticu na stepen opasnosti ucinioca i djela da zakonodavac za ovaj delikt predvidja najtezu kaznu ili najtezu mejru kazne.Za sve oblike teskog ubistva predvidjena je kazna zatvora najmanje 10 god,ili dugotrajni zatvor. Ubistvo na narocito svirep nacin ili krajni podmukao nacin. Objektivna konponenta svireposti ogleda se,dakle,u tezini prouzrokovanih muka zrtvi,a subjektivna u neosjetljivosti ucinioca prema tim mukama ili u osjecanju zadovoljstva u mukama zrtve. Ubistvo na krajnuje podmukao nacin.npr.ubistvo na spavanju, iz zasjede ili iznenada.Lice koje je napadnutnio nije u mogucnosti da primjeti radnje ili osjeti sredstva kojima se zeli postici izvrsenje ovog krivicnog djela.

*Ubistvo iz koristoljublja. Jeste koristoljublje koje se javlja kao motiv djela. Na taj nacin se ostvari neka materijalna korist.

*Ubistvo radi izvrsenja ili prikrivanja drugog krivicnog djela.Osnovni motiv izvrsioca djela jeste da lisavanjem zivota pasivnog subjekta omoguci izvrsenje nekog drugog krivicnog djela ili da prikrije neko drugo krivicno djelo. Npr.ubistvo cuvara robne kuce da bi se izvrsila kradja iz te robne kuce,ubistom se uklanja lice koje prestavlja prepreku za izvrsenje drugog krivicnog djela.

*Ubistvo iz bezobzirne osvete.Prestavlja cinjenica da je ubojstvo izvrseno iz bezobzirne osvete,naime nanosenje zla zbog pretrpljenog zla koliko god da mu je surovo i necovjecno nije uvjek tako da podize stepen neprava i odgopvornosti ucinioca na nivo kvalifikovanog slicaja. Stoga se osveta kao motiv izvrsenja krivicnog djela ubojstva razmatra u okviru otezavajucih i olaksavajucih okolnosti bez mogucnosti da utice na kvalifikaciju djela.

*Ubojstvo iz drugih narocito niskih pobluda..Specificnost ovo djela oblika u odnosu na druge oblike koji su takodje kvalifikovani odredjenim pobudama izvrsioca..npr.Izvrsilac krivicnog djela ubojstva iz drugih narocito niskih pobuda postupa s odredjenom namjerom..npr.lisava zivota pasivng subjekta da bi sklopio brak sa drugom osobom,lisava zivote djeteta da bi se lisio obaveze izdrzavanja djeteta i sl.

*Ubojstvo pri bezobzirnom nasilnickom ponasanju.. S toga sto zakonodavac kod ovog ubstva negovori samo o nasilnickom ponasanju vec o bezobzirnom nasilnickom ponasanju.Mozemo reci da je osnovna karakteristika ovog oblika obojstva nasilno ponasanje ucinioca pri njegovom izvrsenju,tj.specifican odnos prema djelu i zrtvi sa aspekta objektivnih elemenata-huligansko ponasanje,a sa aspekta motiva subjektivnog odnosa izvrsioca prema zrtvi i djelu-umisljeno ubojstvo bez povoda-ili zbog bez znacajnog povoda.

*Ubojstvo kojim se umisljeno dovodi u opasnost zivot jos nekog lica..Ogleda se u cinjenici da se jednom umisljenom radnjom izvrsenja ostvaruju dvije posljedice,smrt jednog lica i opasnost po zivot najmanje jednog

*Ubistvo lise lica..

*Ubistvo djeteta maloljetnog lica i bremenite zene..

*Ubistvo izvrseno organizovano ili po narudzbi..

*Ubistvo sudije,sluzbenog lica..89.Teska tjelesna povredaPovreda koja se odnosi na teske povrede tjelesnog integriteta,odnosno na tesko narusavanje zdravlja drugog lica.

*Obicna teska tjelesna povreda..je takva povreda kojom je tjelo tesko povrijedjeno ili zdravlje tesko naruseno,ali nije doslo do konkretne opasnosti po zivot povredjenog..Tjelesna povreda kojom su izazvane promjene na vidljivim djelovima tjela koji se nebi mogli podvesti pod pojm unakazenosti.Obicna teska tjelesna povreda po svojoj prirodi prestavlja tjelesnu povredu koja je teza od lake tjelesne povrede ali je manje teska od osobito teke tjelesne povrede.

*Osobito teska tjelesna povreda..Je takva tjelesna povreda koja se odlikuje odredjenim obiljeziima koja ju cine tezom od obicne tjelesne povrede.

*Osobito teska tjelesna povreda kojom je doveden u opsanos zivot povredjenog postoji kada je tjelesnom povredom prouzrokovana konkretna opanost po zivot povredjenog.

*Osoboto teska tjelesna povreda kojom je unisten ili trajno i u znatnoj mjeri oslabljen vazan dio tjela ili vazan organ.Kvalifikatorno okolnost ovog oblika teske tjelesne povrede prestalja cinjenica da je vazan dio tjela ili vazan organ unisten ili trajno i u znatnoj mjeri oslabljen.

*Osoboto teska tjelesna povreda kojom je prouzrokovna trajna nesposobnost.Posobam oblik osobito teske povrede postoji u slucaju kada teskom tjelesnom povredom prouzrokovana trajna nesposobnost za rad..Nesposobnos za rad moze biti apsolutna i relativna zavisno od toga da li je prouzrokovana nesposobnost za bilo koji rad ili je u pitanju takozvana profesionalana nesposobnost.

*Osobito teska tjelesna povreda kojom je prouzrokovano trajno i tesko narusenje zdravlja.

*Osobito teska tjelesna povreda kojom je prouzrokovana unakazenost..Unakazenos postoji kada je usljed povrede doslo do trajne i vidljive promjene na tjelu ostecenog.

*Osobito teska tjelesna povreda kvalifikovana smrcu.Najtezi oblik teske tjelesne povrede jeste teska tjelesna povreda kvalifikovana smrcu,je kada usljed teske tjelesne povrede ili osobito teske tjelesne povrede nastupi smrt povredjenog lica

*Teska tjelasna povreda iz nehata.Je teska tjelesna povreda ili osobito teska tjelesna povreda ucinjena nehatno.

*Teska povreda na mah.Je umisljeni delikt koji karakterise postojanje takozvanog momentalnog umisljaja koji je formiran pod uticajem prvokacije same zrtve..

91.Povreda ravnopravnosti gradjana (clan 162)

Ravnopravnost i jednakos gradjana,bez obzira na njihovu rasu,nacionalnu ili vjersku,politickuili dr.pripadnos,pol,obrazovanje ili drustveni polozaj, prestavljaju jedan od osnovnih ustavnih principa u svim demokratskim zemljama. Ovo je istovremeno i jedno od osnovnih nacela medjunarodnog prava,sadrzano u odredbama najznajcajnijih medjunarodnih dokumenata kojima se regulisu pravima covjeka.Evropska konvekcija o ljutskim pravima i kojima se garantuje ravnopravnost svim gradjanima pred zakonom i zabranjuje svaka diskriminacija i zajamcuje podjednaka pravna zastita bez obzira na rasu,pol,jezik,nacionalnu pripadnost,itd.. U BiH ovaj princip ima posebnu vrijednost jer prestavlja i jednu od osnova medjunacionalnih odnosa medju narodima koji zive u BiH i prestavlja garanciju njihovog daljnjeg ucvrscivanja i razvijanja.S obzirom na radnju izvrsenja odnosno nacin izvrsenja,djelo se moze pojaviti u dva oblika:

a) kao uskladivanje ili ogranicavanje prava gradjana

b) davanje gradjanima povlastica ili pogodnosti

94. Podmiivanje pri izboru ili glasanju

Izborni sistem podrazumjeva slobodno i nepristrasno opredjeljenje biraa Kupovanje glasova kako bi se glasa naveo da glasa i da ne glasa odreeni predlog odnosno da glasa ili ne glasa u odreenom smislu a sdruge strane ponaanje biraa ukoliko to pravo koristi za sticanje materijalne koristi. Takvim postupcima se naruava ostvarivanje legitimnih ciljeva Izbori i glasanje gube funkciju koju imaju u procesu demokraskog u uspostaljanje vlasti i donoenja odluka onda je to oblik manipulacije Krivino djelo obuhvata davanje i primanje nagrade ili kakve druge imovinske koristi.

96. Silovanje

Prema zakonskoj formaciji moemo razlikovati nekoliko oblika krivinog djela silovanja , osnovni tei i laki oblik

Osnovni oblik djela ini oni ko drugog prinudi na obljubu ili neku drugu polnu radnju upotrebom sile prijetnjom da e napasti na ivot ili tjelo tog ili njemu bliskog lica u pitanju je dvoaktno krivino djelo stavljeno od od pinu i obljube odnosno druge polne radnje Izvrilac moe biti svako punoljetno lice odnosno mukog i enskog pola i moe biti izvreno kako izmeu lica suprotnog pola tako i istog . Prinuda sastoji u upotrebi sile sila postoji kada lice prema kojem je upotrebljena nije u mogunosti nije u mogunosti da realizuje doneenu odluku tj. Kad onesposobljeno da prui otpor. Sila mora biti takvog inteziteta da su podobni da slome otpor pasivnog subjekta Obljuba u krivinom smislu se podrazumjeva prirodno sjedinjavanje polnih organa razliitog pola obljuba je dovena momentom spajanja polni organa . Kvalifikovani oblici krivinog djela silovanja postoje 4 oblka 1. silovanje prema maloljetnom licu ,2 ako je silovanje na naroito svirep i poniavajui nain , 3 ako je istom prilikom izvreno vie silovanja od vie lica i 4. ako je usled djela nastupila smrt

97. Polno nasilje nad djetetom

Osnovna karakteristika krivino pravne zatite polnog integriteta u svremenom drutvu jeste pojaana krivino pravna zatita polnog integriteta djece i maloljetnika .

Osnovni oblici krivinog djela inkriminie se vrenje obljube ili druge polne radnje sa djetetom sutina inkriminacije 105. NEOVLATENA PROIZVODNJA I STAVLJANJE U PROMET OPOJNIH DROGA

Osnovni oblik ovog Kd-a propisan u st. 1. ini onaj ko neovlateno proizvodi, prodaje , nudi na prodaju ili radi prodaje kupuje, dri ili posreduje u kupovini , prodaji ili na drugi nain neovlateno stavlja u promet materije ili prepravke propisom proglaene opojne droge. Ovo djelo se moe uiniti na devet razliitih radnji.

Pod pojmom proizvodnje podrazumijeva se uzgoj biljaka iz kojih se dobivaju opojne droge,

Pod pojmom prerade podrazumijeva se proces pretvaranja jednog oblika droge u drugi,

Pod pojmom prodaje podrazumijeva se bilo koja radnja kojom se jednom ili vie lica pokua prodati opojna droga,

Pod pojmom posredovanja je odravanje veze izmeu kupca i prodavca,

Pod pojmom posjedovanje podrazumijeva se kada odreeno lice kod sebe posjeduje odreenu koliinu droge .

Stav dva predstavlja poseban oblik jer se spominje organizirana grupa ljudi u cilju uinjenja djela,

Stav tri predstavlja oblik KD-a neovlateno proizvodnja i stavljanje u promet opojne droge. Ovo KD-o ini onaj ko neovlateno izrauje, nabavlja, posreduje i daje na upotrebu opremu, supstance, materije. Pod proizvodnjom moe se smatrati svaki postupak kojim se moe dobiti opojna droga uzgoj , fabrikovanje i prereda opojnih droga. Ovo KD-o se ini samo s umiljajem koji obuhvata svijest o neovlatenom postupanju.

106. OMOGUAVANJE UIVANJA OPOJNIH DROGA

Ovo Kd-o ima dva osnovna oblika, Prvi oblik sastoji se u omoguavanju drugome uivanja opojne droge. Radnje su navoenje drugog na uivanje opojne droge, davanje drugom opojne droge da je uiva on ili neka druga osoba, stavljanje drugom na raspolaganje prostorija radi uivanja opojne droge.

Pod navoenjem smatra se bilo koja radnja koja ima za cilj stvaranje ili uvrivanje odluke da uiva opojnu drogu,

Pod davanjem drugom opojne droge smatra se davanje droge treoj osobi,

Stavljanje na raspolaganje prostorija radi uivanja smatra se radnja kojom se drugom omoguava da odreenu prostoriju koristi za uivanje opojne droge.

Drugi oblik kvalifikuje djelo kojim se prouzrokuje naroito teka posljedica, pod kojom se smatra teko naruavanje zdravlja osobe kojoj je omogueno uivanje opojne droge, naroito teke posledice smatraju se okolnosti kada kod pasivnog subjekta nastupi smrt. Po zakonu niko ne smije posjedovati drogu bez odobrenja, odnosno dozvole nadlenog organa. POjam posjedovanje treba shvatiti kao faktiku vlast nad stvari u ovom sluaju nad opojnom drogom. Da bi posjedovanje droge predstavljalo radnju , potrebno je da je ono neovlateno tj. da se droga posjeduje bez odobrenja i dozvole nadlenih organa.

108. POVREDA OSNOVNIH PRAVA RADNIKA

Zatitni objekat ovog KD-a jesu prava radnika , osnosno prava koja se tiu zasnivanja ili prestanka radnog odnosa, plata, naknada, radnog vremena, godinjig odmora, poseben zatite na rad ena, omladine , invalida, prekovremenog rada i nonog rada.

Kriminopolitiki cilj ove inkriminacije jeste obezbjeivanje ostvarnj osnovnih prava radnika. Prema navedenom objekta zatite ovog KD-a nisu sva prava koja pripadaju radniku ve samo ona koja su navedena u zakonskom opisu. Radnja izvrenja ovog KD-a oznaena je kao svjesno ne pridravanje zakona i drugih propisa, kolektivnih ugovora o zasnivanju , prestanku radnog odnosa. Obaveze poslodavca i radnika su navedene u zakonu o radu RS-e. Za postojanje ovog KD-a znaajni su i drugi akti , propisi, kolektivni ugovori, statuti, pravilnisi kojima je regulisano nekoliko prava. Ovo KD-o moe se izvriti kako pogrenom primjenom navedenih akata tako i proputanjem dunosti primjene ovih akata. Svjesno ne pridravanje ovog zakona koje nije imalo za posledicu povredu , uskraivanje ili ogranienost ovih prava ne predstavlja KD-o, radi se o pokuaju koji nije kanjiv.

Delo postoji ukoliko je radnik onemoguen da iskoristi neko od svojih prava ( godinji odmor ). Izvrilac djela ,oe biti savko lice koje je u mogunosti da osluuje o pravima radnika. Sankcije su novana kazna ili kazna zatvora do jedne godine.

111. KRAA

Definie se kao oduzimanje tue pokretne stvari u namjeri da njenim prisvajanjem sebi ili nekom drugom pribavi protiv pravnu imovinsku korist. Radnju predstavlja oduzimanje , objekat je tua pokretna stavr a namjera je pribavljanje protiv pravne imovinske koristi. Zavisno od okolnosti kraa moe biti obina, teka, laka. Moemo dodati razbojnitvo i razbojniku krau kao najtee obile gdje je uinilac primijenio prijetnju, silu i prinudu. Entitetski KZ-i poznaju i umsku krau, krau oruja i krau borbenih sredstava.

Radnja oduzimanja postoji i onda kada uinilac stvar koju je oduzeo stavi u svoj dep bez obzira to se jo uvjek nalazi u prostoru gdje se stvar nalazila. Oduzimanje stvari se najee vri tajno ali je mogue i javno uz prisustvo drugih lica i samog oteenog. Predmet KD-a moe biti samo pokretna stvar pod kojom se podrazumijevaju svi predmeti koji se mogu odnijeti. Zemljite nemoe biti predmet KD-a ali iskopani pijesak i zemlja mogu. Kao predmet krae mogu biti i isprave kojima se moe pribaviti imovinska korist.

Stvar koja je predmet krae treba biti tua , to znai da dralac stvari nemora biti i vlasnik stvari, bitno je da je u tom vremenu imao faktiko raspolaganje nad stvari.

Predmeti krae nemogu biti stvari koje nisu niije vlasnitvo ( vazduh voda iz mora i rijeka )

I stvari koje su definitivno naputene. Stvari koje su negdje zaturene, zabaene mogu biti predmet krae. KD-o krae postoji samo ako je uinilac oduzeo stvar u namjeri da njenim oduzimanjem sebi ili nekom drugom pribavi protiv pravnu imovinsku korist., ovo kD-o ne postoji ako je uinilac navedenu stvar uzeo kako bi se njom samo posluio.

Obina kraa moe se definisati kad tue pokretne stvari koje nemoe da se kvalifikuje kao teka kraa ili sitna kraa.

Laki oblik krae postoji oko vrijednost oduzete stvari ne prelazi iznos od 200. KM , i ako uinilac nije imao namjeru da pribavi veu protiv pravnu imovinsku korist.

TEKA KRAA

Predstavlja kvalifikovani oblik krae koji postoji kada se obina kraa vri pod posebnim okolnostima , to se odnosi na nain izvrenja, vrijeme, posebnu opasnost uinioca i vrijednost otuenih stvari.

Oblici TK-e

1. Provalna kraa ili kraa izvrena obijanjem provaljivanjem ili drugim savladavanjem prepreka da se doe do stvari iz zatvorenih prostorija. Ovdje imamo dva elementa : oduzimanje tue pokretne stvari i obijanje ili provaljivanje tih prostorija. Zatvorenim prostorom smatramo svaki prostor u koji se nemoe ui bez predhodnog uklanjanja prepreka koje su postavljene u cilju neovlatenog prodiranja u taj prostor.

Obijanje je nasilno uklanjanje prepreka koje se nalaze na mjestima za ulaenje ( razbijanje brave na kasi, katanaca i dr).

Provaljivanje moemo smatrati razbijanje prozorskih stakala , pravljenje otvora na zidu , krovu i dr.

2. Kraa izvrena na naroito opasan i naroito drzak nain Kraa koja je izvrena na naroito opasan nain predstavlja radnju ili sredstvo usljed ega je nastala ili mogla nastati opasnost za ljude i imovinu. Drzak nain predstavlja , intenzitet, upornost, odlunost, bezobzirnost uinioca .( npr. Kraa novca od kasirke, trganjem nakita i sl).

3. Kraa od strane naoruanog lica- Kvalifikovana okolnost kod ove teke krae je opasnost uinioca koja se manifestuje u njegovoj spremnosti da upotrijebi oruje.

4. Kraa izvrena od strane vie lica koja su se udruila radi vrenja krivinih djela, pod pojmom vie lica smatraju se 2- ili vie lica , a udruivanje predstavlja predhodni dogovor za vrenje KD-a.

5. Kraa izvrena iskoritavanjem stanja, prouzrokovano poarom, poplavom, zemljotresom ili slinom nesreom. Ovdje uinilac koristi teku situaciju i optu paniku kada je panja ljudi oslabljena da bi izvrio krau.

6. Kraa izvrena iskoritavanjem nemoi ili nekog drugog tekog stanja . Uinilac koristi stanje pasivnog subjekte ( starije osobe, bolesnika , iznemoglog lica i dr.).

7. Kraa stvari ija vrijednost prelazi 10.000 do 50.000 km i stvari od posebnog znaaja.

112. RAZBOJNITVO

Razbojnitvo postoji kada se upotrebom sile protiv nekog lica ili prijetnje da e se neposredno napasti na ivot i tijelo oduzme tua pokretna stvar u namjeri da se njenim oduzimanjem sebi ili nekom drugom pribavi protiv pravna imovinska korist. U ovom djelu prinuda predhodi krai i predstavlja sredstvo, a sila i prijetnja su uperene protiv lica a ne protiv stvari.. Ovo djelo je dovreno samim oduzimanjem stvari od strane uinioca, ali to e postojati i u sluaju ako je dralac stvari sam predao uiniocu pod prinudom.

Tei oblik ovog djela postoji ako je pri izvrenju djela nekom licu naneena teka tjelesna povreda, ako je djelo uinjeno od strane vie lica , ako je za izvrenje djela koriteno neko opasno sredstvo ili ako vrijdnost stvari prelazi preko 50.000 KM.

Najtei oblik ovog djela postoji ako je prilikom izvrenja djela razbojnitva neko lice lieno ivota. Lienje ivota predstavlja sredstvo za izvrenje krae zbog ega je zakonom predvieno kao teki oblik razbojnitva.

RAZBOJNIKA KRAA- Postoji kada uinilac koji je zateen na djelu krae upotrijebi silu protiv nekog lica ili prijetnju da e neposredno napasti na ivot i tijelo u namjeri da ukradenu stvar zadri . Ovdje kraa predhodi prinudi koja predstavlja sredstvo da se stvar zadri.

Tei oblik razbojnike krae postoji ako je pri izvrenju razbojnike krae nekom licu umiljano nanesena teka tjelesna povreda ili je djelo uinjeno od strane vie lica, ako je upotrijebljeno kakvo oruje, opasno sredstvo ili ako vrijednost otuene stvari prelazi preko 50.000 KM.

Najtei oblik razbojnike krae postoji ako je pri izvrenju ovog djela neko lice umiljano lieno ivota.

114. PRIJEVARA

Ovdje se radi o imovinskoj prevari koja je upravljena protiv imovine uopte, odnosno protiv imovinskih prava, i interesa i predstavlja opte kD-o prevare.

Prevara je karakteristina po tome to ne predstavlja uvjek napad na imovinu ve i na psihike i intelektulane sposobnosti kao posebne line vrijednosti. rtve esto znaju rei kako im nije krivo to su oteeni nego to su prevareni. Prevare mogu biti obine, lahke, teke i osobito teke. Osnovni oblik djela postoji kada se neko u namjeri da sibi ili nekom drugom licu pribavi protiv pravnu imovinsku korist lanim prikazivanjem ili prikrivanjem injenica dovede u zabludu ili odrava u zabludi neko lice i time ga navede da ovaj na svoju ili tetu drugog lica neto uini li ne uini. Radnja se sastoji u lanom prikazivanju ili prikrivanju injenica.

Laki oblik predstavlja kad pribavljena imovinska korist ne prelazi 200.KM i kada je uinilac imao namjeru da pribavi manju imovinsku korist ili prouzrokuje manju tetu drugom licu.

Tei oblici postoje ako pribavljena imovinska korist ili prouzrokovana teta prelazi 10. 000 km . Sankcija kazna zatvora 6. mjeseci, ako vrijednost stvari prelazi 50.000 km kazna zatvora od 1-10 godina.

121. PRANJE NOVCA

Pranje novca predstavlja poseban oblik privredenog kriminaliteta koji u poslednje vrijeme poprima sve vee razmjere. Pod ovim pojmom podrazumijeva se legalizacija novca koji je steen kriminalnim djelatnostima. U pitanju su djelatnosti kojima se novac dobiven KD-m pretvara u isti novac i koristi se u drugim poslovima. Pranje novca se prikriva i izvreno kd-o i imovinska korist koja je njime ostvarena. Novac je opran u trenutku njegova transkacija ue u finansiski sistem drave kao zakonit.

Postupak pranja novca odvija se u tri etape:

1- Prva faza je stavljanje novca u finanskiski sistem.

2- Druga faza polaganje novca pod ime se podrazumijeva pokrivanje pravog porijekla novca,

3- Trea faza integracija kojom se prljavi novac ugrauje u iste fondove.

Na osnovu navedenog moemo konstatirati da je pranje novca sastvani dio org. Kriminaliteta.

Osnovni oblik djela ini onaj ko novac ili imovinu za koju zna da je steena kd-m primi, zamijeni, dri , upotrijebi u privrednom poslovanju ili ga na drugi nain prikrije.

Radnja izvrenja je odreena kao primanje novca ili imovine koja je pribavljena na nezakonit nain.

Objekat radnje je novac ili imovina za koju uinilac zna da je pribavljena na nezakonit nain.

Teih obila pranja novca imamo vie:

1- Ako je uinilac osnovnog djela istovremeno izvrilac ili suuesnik u kojem je pribaljen novac ili imovina, predviena je kazna zatvora od 1 do 8. godina.

2- Ako je vea vrijednost imovine ili koliina novca prelazi iznos od 50.000 KM , zato je zaprijeena kazna zatvora od 1 do 10. godina zatvora,

3- Najtei oblik predstavlja ukoliko su gore navedena kd-a uinjena od strane vie lica koja su se udruila radi vrenja takvih kd-a.

Kaki oblik postoji ako je uinilac kd-a postupao nehatno u odnosu kako je novac ili imovina pribavljena , za ovo kd-o zaprijeena je kazna zatvora do 3. godine. Novac i imovina e se po zakonu oduzeti.

122. UTAJA POREZA I DOPRINOSA

Utaja poreza i doprinosa ovim djelom inkriminisano je izbjegavanje plaanja poreza i doprinosa zdravstvenog ili penzionog osiguranja koji su propisani zakonom RS-e. U pitanju je KD-o kojim se obezbjeuje krivino pravna zatita poreskih obaveza odnosno doprinosa.

Osnovni oblik vri onaj ko izbjegava plaanje poreza koji su propisani poreskim zakonom RS-a ili doprinosa zdravstvenog i penzionog osiguranja . Radnja djela je izbjegavanje plaanja poreza i doprinosa.

Utaja poreza predstavlja kd-o u kojem obaveze ije se plaanje izbjegava prelaze iznos od 10.000 KM ( to predstavlja objektivni uslov inkriminacije ) ako taj iznos ne prelazi 10.000 KM nee postojati ovo KD-o nego prekraj. Uinilac moe biti svako lice koje prema propisima ima obavezu na odreeno davanje .

Subjektivnu stranu ini umiljaj . Tei oblik postoji ukoliko iznos obaveze ije se plaanje izbjegava prelazi iznos od 50.000 KM , zato je zaprijeena kazna zatvora od 1 do 10. godina,

Drugi tei oblik predstavlja kada obaveze prelaze iznos od 150.000 KM zato je zaprijeena kazna zatvora u trajanju od 3 do 10. godina.

126. DIVERZIJA

KD-o diverzije sadri samo KZ RS-a . Ovo kd-o spada u subverzivna djela, teroristie akte koji pogaaju privredene potencijale RS-a to moe imati tetne posledice. Ovo Kd-o ini onaj ko ko u namjeri ugroavanja ustavnog ureenja , paljenjem, ili na drugi nain uniti, oteti industrijski poljoprivredni objekat, soabraajno sredstvo , ureaj, postrojenje, ureaj veze, ureaj za vodu toplu energiju i dr.

Radnja izvrenja djela je unitavanje ili oteenje navedenih objekata koja moe da se vri ruenjem, paljenjem i na drugi nain koji mogu da otete ili unite takve objekte. Znaaj objekta se ocjenjuje na osnovu konkretnih okolnosti- svakog sluaja.

Djelo je dovreeno unitenjem ili oteenjem to predstavlja posledicu djela. Ovo djelo spada u umiljene delikte, a umiljaj ukljuuje svijest o znaaju objekta djela. Mogu je i pokuaj djela koji je kanjiv kao i pripremne radnje.

Propisana je kazna zatvora od 3 do 15. godina.

Za kvalifikovane oblike zaprijeena je kazna zatvora najmanje 10 godina

Ako je pri izvrenju ovog KD-a uinilac nekoga liio ivota najmanje kazna je 10. godina zatvora ili dugotrajni zatvor.

127. PIJUNAA

pijunaa je izuzetno stara pojava i moe se rei da se javlja sa prvim sukobima izmeu pojedinih drava . pijunaa je oduvjek bila i ostala kao znaajno sredstvo koje se koristilo meusobnim odnosima drava . pijunaa se prije sastojala u prikupljanju podataka o vojnoj moi oruanih snaga , sistemu odbrane , koliini i vrsti oruja i dr. Interes svake drave je da se takva djela sprijee tako da je i pijunaa dospjela u krivino zakonodavstvo.

Osnovni oblik ovog djela sastoji se u saoptavanju, predaji ili injenju dostupnim drugoj dravi , stranoj organizaciji ili licu koje im slui tajni vojnih i ekonomskih slubenih podataka.

Posebni oblici obuhvataju stvaranjem obavjetajnih slubi u RS-j, stupanje u stranu obavjetajnu slubu , prikupljanje za takvu slubu podataka , pomaganje u radu takve slube , pribavljanje tih podataka i dokumenata u namjeri njihovog predavanja drugoj dravi. Bitna obiljeja osnovnog oblika kd-a pijunae su radnja izvrenja, karakter podataka , elementi inostranosti. KD-o pijunae dovreno je kada su povjerljivi podaci ili dokumenti saopteni, predati ili uinjeni dostupnim.

Kod posebnih oblika ovog djela posledica je ugroavanje bezbijednosti zemlje. Pokuaj ovog djela je kanjiv, uinilac ovog djela moe biti svako lice, u pogledu vinosti potreban je umiljaj.

Tei oblik djela postoji oko su usljed djela nastupile teke posljedice za bezbijednost , ekonomsku ili vojnu mo zemlje. 128. SABOTAA

Ovo djelo sadri jedino KZ-o RS-e. Sabotaa kao i diverzija pogaa privredu kao i nanosi tetne posledice ekonomskom razvoju. KD-o sabotae ini oaj ko u namjeri ugroavanja ustavnog ureenja ili bezbijednosti RS-a na prikriven i podmukao ili na dr. slian nain prouzrokuje tetu za dravni organ ili pravno lice u kojem radi.

Radnja izvrenja je specifina ona spada u tkz-posledine radnje. Zakon predvia da se ovo kd-o moe vriti i na druge naine koji ipak moraju biti slini predhodnim naroito po nainu postupanja uinioca ( podmuklost i prikrivenost). Djelo postoji ako se radnja izvrenja preduzima u vrenju slubene ili radne obaveze to pored ostalog potencijalne uinioce kd-a svodi na odreeni krug. Posledica djela se po zakonu sastoji u prouzrokovanju znatne tete za dravni organ ili pravno lice. U pogledu vinosti potreban je direktni umiljaj . Subjektivnu stranu djela obuhvata namjera ugroovanja ustavnog ureenja RS-e. Izvrilac djela moe biti samo ono lice koje vri radne i slubene obaveze u dravnom oragnu ili organizaciji. Djelo sabotae je dovreno sa nastajanjem tete . Kod ovog djela postoji i pokuaj ako je radnja poduzeta a teta izostala , kanjivo je i pripremanje ovog djela . Za ovo kd-o zaprijeena je kazna zatvora od 2 do 15. godina zatvora.

Za kvalifikovane oblike zaprijeena je kazna najmanje 10 godina zatvora a ako je pri vrenju ovog djela neko lice lieno ivota zaprijeena je kazna zatvora najmanje 10. godina ili kazna dugotrajnog zatvora.

130. ZLOUPOTREBA SLUBENOG POLOAJA

ovo krivino djelo predstavlja zloupotrebu slubene pozicije ili ovlatenja ; uinilac djela koristi slubu , svoja slubena ovlatenja na nezakonit nain i suprotno i9nteresima i ciljevima slube. On protivpravno koristi mogunosti vezane za svoj slubeni poloaj ili ovlatenje , vlast koja mu daje sluba, odnosno slubeno lice ne postupa na nain koji je u skladu sa interesima slube.

Krivino djelo zloupotrebe slubenog poloaja ima karakter opteg krivinog djela protiv slubene dunosti , s obzirom da veina drugih djela prestavljaju posebne oblike ovog krivinog djela , pa je ono u odnosu na njih supsidijarnog karaktera , tj. Primjenjuje se samo ako se djelatnost slubenog ili odgovornog lica nemoe kvalifikovati kao neko od tih djela.

Zloupotreba slubenog poloaja spada u prava slubena krivina djela.

Postoji nekoliko oblika ovog krivinog djela :

Osnovni oblik zloupotrebe slubenog poloaja , zloupotreba slubenog poloaja iz koristoljublja i njihovi tei oblici.

Osnovni oblik ovog krivinog djela postoji kada slubeno ili odgovorno lice , u namjeri da sebi ili drugome pribavi kakvu neimovinsku korist ili da drugom nanese kakvu tetu , iskoristi svoj poloaj ili ovlaenje , prekoraenje granica slubenog ovlatenja i nevrenje slubene dunosti.

Radnja izvrenja je odreena alternativno i prema njoj djelo se javlja u tri vida:

kao iskoritavanje slubenog poloaja ili ovlatenja

prekoraenje granica slubenog ovlaenja

nevrenje slubene dunosti

132. PRIMANJE MITA

krivino djelo primanje mita predstavlja osnovno i najznaajnije djelo iz kategorije korupcijskih krivinih djela.

Jedna od bitnih karakteristika ovog vida kriminaliteta je to je on povezan sa organizovanim kriminalom koji raspolae ogromnim finansijskim sredstvima steenim krijumarenjem droga, ljudi, oruja, nuklearnog materijala ekolokih opasnih otpada, visokoprofitabilnih proizvoda i drugih; ukljuivanjem u njegovo vrenje visokopozicioniranih funkcionera i dravnih struktura njihovim podmiivanjem.

Primanje mita predstavlja osnovno krivino djelo iz seta korupcionih delikata. Prema zakonskoj formulaciji ovo djelo ini slubeno ili odgovorno lice koje zahtijeva ili primi poklon ili kakvu drugu korist ili koje primi obeanje poklona ili kakve koristi da u okviru svog ovlaenja izvri radnju koju nebi smjelo izvriti ili da ne izvri radnju koju bi moralo ili moglo izvriti ili da izvri radnju koju bi moralo ili moglo izvriti ili da izvri radnju koju nebi smjelo izvriti.

Iz navedenog proizilazi da ovo krivino djelo, koje se kod nas oznaava i kao tzv. Pasivno podmiivanje ima tri oblika: pravo, nepravo i naknadno pasivno podmiivanje.

Pravo pasivno podmiivanje postoji kada slubeno ili odgovorno lice zahtjeva ili primi poklon ili kakvu drugu korist ili primi obeanje poklona ili kakve koristi, da u okviru svog ovlaenja izvri radnju koju nebi smjelo izvriti ili da ne izvri koju bi moralo ili moglo izvriti.

Radnja izvrenja kod ovog oblika primanja mita sastoji se u zahtjevanju ili primanju poklona, primanje kakve druge koristi, primanje obeanja poklona, te primanje obeanja kakve druge koristi.

Ovo krivino djelo je dovreno samim zahtijevanjem ili primanjem mita ili njegovim obeanjem samo izvrenje ili ne izvrenje radnje od strane slubenog ili odgovornog lica nije zakonsko obiljeje ovog krivinog djela iz stoga za njegovo postojanje nije neophodno da je preduzeto nezakonito postupanje za koje je primljeno mito.

Postojanje djela nezavisi od visine odnosno vrijednosti mita te bez obzira da li se poklon ili druga korist zahtjeva za sebe ili drugoga u svakom sluaju treba utvrditi da li je lice i takvim poklonom bilo motivisano na preduzimanje slubene radnje, odnosno da li izmeu primljenog poklona i nezakonitog postupanja postoji uzrona veza.

Nepravno pasivno podmiivanje postoji kada slubeno lice zahtjeva ili primi mito ili obeanje mita da bi izvrilo slubenu radnju koju bi i inae moralo ili moglo izvriti, odnosno da nebi izvrilo slubenu radnju koju nebi ni smjelo izvriti.

Naknadno pasivno podmiivanje postoji kada slubeno ili odgovorno lice zahtjeva ili primi mito poslije izvrene ili ne izvrene slubene radnje, a primanje mita je uinjeno u vezi sa tim radnjama.

Izvrilac djela u svim oblicima moe biti samo slubeno ili odgovorno lice. Subjektivnu stranu djela ini direktni umiljaj. Pokuaj navedenog djela nije mogu.

133. DAVANJE MITA

Iz zakonskog opisa krivinog djela se vidi da se radi o drugom obliku korupcije koji je funkcionalno povezan sa krivinim djelom primanja mita.

U sutini ovo djelo prestavlja navoenje slubenog ili odgovornog lica na povredu zakonitog vrenja slube.

Krivino djelo davanja mita postoji kada neko slubenom ili odgovornom licu da, pokua dati ili obea poklon ili kakvu drugu korist da ono u okviru svog ovlaenja izvri radnju koju ne bi smjelo izvriti ili da ne izvri radnju koju bi moralo ili moglo izvriti ili ko posreduje pri ovakvo9m podmiivanju slubenog ili odgovornog lica.

Radnja izvrenja kod ovog oblika djela je davanje ili obeanje mita koga treba tumaiti u smislu kako je odreeno kod krivinog djela primanja mita.

Djelo je dovreno samim davanjem mita ili obeanjem davanja mita.

Djelo postoji bez obzira dali je slubeno lice prihvatilo mito ili nije , odnosno iako je ponudu odmah odbio.

Izvrilac krivinog djela moe biti svako lice .

Subjektivnu stranu djela ini umiljaj.

Za djelo iz stava 1. propisana je kazna zatvora od 6 mj. do 5 g.

za djelo iz stava 2 . propisana je novana kazna ili zatvor do 3 g.

135.NEPRIJAJAVLJIVANJE PRIPREMANJA KRIVINOG DJELA

Obaveza prijavljivanja ili izvrenja krivinog djela je prije svega moralna , a zatim i zakonska dunost svih graana. Zakonom o krivinom postupku RS (l.213) propisana je obaveza prijavljivanja krivinog djela koja se odnosi na odreene kategorije lica , odnosno na slubena i odgovorna lica u svim organima vlasti RS , javnim ustanovama i preduzeima te na lica koja su ovlaetna ili duna da se brinu o vaspitanju , zatiti i pruanju pomoi maloljetnicima( zdravstveni radnici , nastavnici , vaspitai , roditelji, staratelji, usvojitelji i druga lica). Pored toga , odredbom l.214 ZKP-a predvieno je da graanin ima pravo prijaviti izvrenje krivinog djela (st.1) odnosno da je svako duan prijaviti izvrenje krivinog djela kada neprijavljivanje krivinog djela predstavlja krivino djelo.

Neprijavljivanje pripremanja krivinog djela je inkriminacija kojom se inkriminie neizvrenje obaveze na prijavljivanje krivinog djela , odnosno njegovog pripremanja

Djelo ima dva oblikakoja se meusobno razlikuju zavisno od teine krivinog djelaije pripremanje nije prijavljeno.

prvi i osnovni oblik (st.1) vri lice koje zna da se priprema krivino izvrenje krivinog djela za koje se po zakonu moe izrei 5 g.zatvora ili tea kazna pa u vremenu kada je jo bilo mogue sprijeiti njegovo izvrenje to ne prijavi , a djelo bude pokuano ili izvreno.

Tei oblik (st.2) postoji ako nije prijavljeno pripremanje krivinog djela za koje se po zakonu moe izrei kazna dugotrajnog zatvora . za postojanje ovog oblika nije neophodno da je pripremano krivino djelo pokuano ili izvreno.

Radnja izvrenja je proputanje pravovremene prijave pripremanja krivinog djela. Dakle , izvrilac djela zna da se priprema krivino djelo te svjesno i voljno proputa da to prijavi nadlenom organu.

Krivino djelo postoji samo ako je pripremano krivino djelo pokuano ili izvreno.

Subjektivnu stranu ini umiljaj koji obuhvata znanje o pripremanju teeg krivinog djela.

Izvrilac djela moe biti svako lice osim lica koje priprema izvrenje krivinog djela.

136.NEPRIJAVLJIVANJE KRIVINOG DJELA ILI UINIOCAovim djelom se inkriminie neprijavljivanje izvrenog krivinog djela ili uinioca krivinog djela. S obzirom na izvrioca krivinog djela razlikujemo dva oblika djela:

prvi oblik djela vri onaj ko zna da je neko lice uinilo krivino djelo za koje se po zakonu moe izrei kazna zatvora do 20 g. Ili dugotrajni zatvor ili samo zna da je takvo djelo uinjeno pa to ne prijavi prije nego to su djelo, odnosno uinilac otkriveni.

Radnja izvrenja je odreena alternativno , kao neprijavljivanje uinioca djela i kao neprijavljivanje samog krivinog djela. Dakle u pitanju je pravi omisivni delikt jer se moe izvriti samo neinjenjem. Pod uiniocem djela, u smislu ove inkriminacije treba podrazumjevati sva lica koja su uestvovala u izvrenju djela , tj. Izvrioca, saizvrioca, podstrekaa,i pomagaa. Izvrilac djela moe biti svako lice osim onog koje je uestvovalo u izvrenju krivinog djela koje se ne prijavljuje.Subjektivnu starnu djela ini umiljaj koji obzhvata znanje o izvrenom djelu ili uiniocu. Za ovaj oblik djela propisana je novana kazna ili kazna zatvora do 3 g. tei oblik djela (st.2) postoji kad slubeno lice svjesno propusti da prijavi krivino djelo za koje je saznalo u vrenju svoje dunosti , ako se za to djelo po zakonu moe izrei 5 g. Zatvora ili tea kazna , a djelo se goni po slubenoj dunosti.

Radnja izvrenja je odreena kao svjesno proputanje da se prijavi krivino djelo za koje je izvrilac saznao u vrenju svoje slubene dunosti

Izvrilac djela moe biti samo slubeno lice .

Subjektivnu stranu djela ini umiljaj koji mora obuhvatiti svijest o svim okolnostima djela. Za ovaj oblik djela propisana je kazna zatvora do tri godine

139 . FALSIFIKOVANJE ISPRAVE

Falsifikovanje isprave je krivino djelo kojim se sankcioniu razliiti oblici ugroavanja pravnog saobraaja , odnosno sigurnosti pravnog saobraaja.

Javlja se u dva oblika i to : osnovni i tei oblik

osnovni oblik krivinog djela vrio onaj ko napravi lanu ispravu ili preinai pravu ispravu u namjeri da se takva upotrijebi kao prava ili ko takvu ispravu upotrijebi kao pravu ili je pribavi radi upotrebe.

Objekat krivino pravne zatite ovog krivinog djela je isprava. Radnja izvrenja je odreena alternativno i moe se sastojati u pravljenju lane isprave ili preinaavanju prave isprave u namjeri da se takva isprava upotrijebi kao prava. Izvrilac djela moe biti svako lice. U pitanju je komisivni delikt jer se radnja izvrenja moe izvriti samo injenjem.

S obzirom na radnju izvrenja , moemo razlikovati tri oblika ovog djela. prvi oblik djela je pravljenje lane isprave ili preinaenje prave isprave s namjerom njene upotrebe kao prave. Drugi oblik djela iz st.1. ovog lana je upotreba falsifikovane isprave , odnosno upotreba lane ili preinaene isprave kao prave. Trei oblik djela iz stava 1. ovog lana postoji kada izvrilac pribavi lanu ili preinaenu ispravu radi upotrebe. tei oblik djela ( st.2) postoji kada uinilac napravi lanu javnu ispravu , testament , mjenicu , ek , javnu ili slubenu knjigu ili drugu knjigu koja se mora voditi po osnovu zakona , ili ko preinai takvu pravu ispravu ili ko takvu lanu ili preinaenu ispravu stavi u opticaj , ili je dri radi toga da je upotrijebi ili je upotrijebi kao pravu. Radnja izvrenja odreena je alternativno , te se djelo moe izvriti pravljenjem lane isprave koja je oznaena kao predmet ovog djela , preinaenjem takve prave isprave , stavljanje u opticaj takve lane ili preinaene isprave , dranjem takve isprave radu upotrebe i upotrebom takve isprave kao prave. Izvrilac djela moe biti svako lice. Subjektivnu stranu djela ini umiljaj.

Krivino djelo je dovreno preduzimanjem radnje izvrenja.143.ZLOINAKO UDRUENJE Prema optim odredbama KZ RS pripremne radnje nisu kanjive. Meutim razlozi kriminalno- politike prirode naveli su zakonodavca da predvidi kanjavanje za pojedine oblike pripremnih radnji i to prepisivanjem posebnih inkriminacija u posebnom dijelu krivinog zakona. U pitanju je takva inkriminacija kojom se predvia kanjavanje za jedan oblik pripremne radnje, tanije za organizovanje udruenja za vrenje odreenih krivinih dijela. Djelo se javlja u dva oblika: u teem i lakem. Po svojoj pravnoj prirodi ovo djelo ima karakter posebnog samostalnog krivinog djela i nezavisno je od djela koje e iz njega proizai.

Osnovni oblik djela obuhvata organizovanje udruenja koje ima za cilj vrenje krivinih djela.

Radnja izvrenja odreena je kao organizovanje udruenja koje ima za cilj vrenje krivinih djela. Radnja izvrena odreena je kao organizovanje udruenja koje ima za cilj vrenje krivinih djela. Pod pojmom organizovanja u smislu ovog krivinog djela treba podrazumijevati sve one djelatnosti kojima se neposredno stvara udruenje kao i one kojima se organizaciono uvruju kako bi mogli da ostvare zajednike ciljeve. Za postojanje ovog krivinog djela neophodno je da se udruenje organizuje radi vrenja vrenja krivinih djela za koje se moe izrei kazna zatvora. Udruenje se stvara radi vrenja neodreenog broja krivinih dijela koja nisu pojedinano odreena po vremenu, prostoru isl. mora biti odreena vrsta krivinih djela koja e udruenje vriti. Izvrilac djela moe biti svako lice koje se oznaava kao organizator udruenja. Subjektivnu stranu ini umiljaj koji treba da obuhvati svijest da se organizuje udruenje koje ima za cilj vrenje odreenih krivinih dijela. Krivino djelo je svreno samim tim to je organizovano zloinako udruenje. Ukoliko krivino djelo bude izvreno ili pokuano izvriti organizator odgovara za krivino djelo u ijem je izvrenju uestvovalo. Za osnovni oblik djela je predviena kazna zatvora od 6 mjeseci do 5 godina.

Drugi oblik djela