alterski slubenici u bankamaOpis poslovaalterski slubenici u bankama obavljaju vrlo irok rhtmon bankarskih poslova: obavljaju uplate, isplate i prijenos sredstava, unovavaju ekove, primaju depozite i uplate kreditnih obroka, ispunjavaju obrasce nune za odobravanje kredita i drugih bankovnih usluga, prodaju ili kupuju strani novac. Prije nego to isplate novac ili obave neku transakciju alterski slubenik u bankama mora provjeriti podatke koji se odnose na broj rauna, ime banke, tonost iznosa, ispravnost ispunjenih dokumenata, a naravno moraju utvrditi i identitet osobe za koju obavljaju uslugu. Posebno paljivo mora prebrojavati novac prilikom uplate ili isplate. Mora provjeriti ispravnost i valjanost podataka navedenih u eku. Pri obavljanju svog posla bankovni se slubenik koristi aparatima za raunanje ili brojenje i kompjuterskim terminalima. Kompjutorski terminali najee omoguuju izravan uvid u stanje rauna klijenta korisnika usluge. Suvremena informatika tehnika omoguuje ispunjavanje obrazaca, uplatnica i isplatnica tako da se ta vrsta posla sve manje obavlja runo. Radno vrijeme alterskih slubenika u bankama poinje prije i zavrava nakon radnog vremena u kojem je banka otvorena za svoje klijente. Dan zapoinju zaprimajui i brojei novac kojim e toga dana raditi; provjeravaju i ovjeravaju taj iznos kod svojih rukovoditelja. alterski slubenici tijekom radnog dana koriste se novcem za isplatu ili uplatu i odgovorni su za njegovu sigurnost i pravilnu uporabu. Nakon zatvaranja banke za klijente alterski slubenici moraju prebrojiti novac u blagajni, izlistati uplatnice i isplatnice i utvrditi stanje u dnevnoj blagajni. Moraju urediti i ekove te izvatke kreditnih kartica. Na kraju dana moraju sastaviti statistika izvjea i izraditi dnevne bilance, koje slue za financijsko knjigovodstvo. Dio radnog vremena alterski slubenici provode u izobrazbi i razvoju svojih vjetina. Kako banke sve vie uvode sloene financijske usluge, alterski se slubenici sve vie pripremaju za poslove tzv. osobnog bankara. Osobni bankari, osim navedenih poslova, informiraju i savjetuju korisnike usluga o cjelokupnoj ponudi proizvoda/usluga banke, otvaraju, vode i obavljaju sve poslove vezane uz tekue i tedne raune, uloge i raune za vrijednosnice, ugovaraju i prodaju usluge telefonskog i/ili kompjutorskog bankarstva, kartica, sefova, vrijednosnih papira.Radni uvjetialterski slubenici u bankama u pravilu rade tijekom dana od ponedjeljka do petka i u subotu dopodne. Neki od njih rade u smjenama mijenjajui se tjedno ili dvodnevno, a neki rade dvokratno. Postoje i sluajevi s kliznim radnim vremenom, gdje je najvei broj alterskih radnika na poslu u satima kada se oekuju i kada jesu najvee guve. Najei radni prostor jesu poslovnice banaka, ali neka su radna mjesta alterskih slubenika smjetena u velikim robnim kuama, trgovinskim centrima, hotelima, graninim prijelazima i drugim mjestima gdje postoji velika potreba za bankarskim uslugama. Njihov posao zahtijeva stalnu komunikaciju s klijentima, ponavljanje istovrsnih zadataka, dugotrajni boravak u relativno malom prostoru te visok stupanj pozornosti i usredotoenosti na posao.Poeljne osobinePri zapoljavanju alterskih slubenika u bankama trae se oni koji lako i uspjeno barataju brojevima, skloni su administrativnim poslovima, imaju razvijene komunikacijske vjetine i vole biti u dodiru s drugima. alterski slubenici u bankama ne smiju zazirati od velikih koliina novca. Moraju biti spremni prihvatiti rutinske poslove i prilagoditi se radu s kompjutorima i videoterminalima. Od njih se takoer, a zbog sve vee mobilnosti stanovnitva, trai znanje stranih jezika. Oni uglavnom rade samostalno, meutim njihov je posao strogo kontroliran, to nuno zahtijeva preciznost i usmjerenost na detalje u radu. Moraju biti ozbiljni, obazrivi i paljivi u radu s klijentima, zato to ljudi uglavnom cijene banku na osnovi dojmova sa altera. Taktinost i sposobnost brzog objanjavanja procedura i usluga od velike su vanosti pri pomoi klijentima.Osposobljavanje i napredovanjeNuni i najee traeni stupanj obrazovanja jest srednja struna sprema. Obino banke zapoljavaju one koji imaju zavrenu srednju kolu ekonomskog, matematikog, upravno-pravnog ili gimnazijskog smjera, ali su mogui i drugi smjerovi. Banke u pravilu pruaju i formalnu izobrazbu novim slubenicima. Sam oblik osposobljavanja za radna mjesta alterskih radnika razlikuje se od banke do banke. Neke prakticiraju jednotjedno osposobljavanje izvan radnog procesa, nakon ega slijedi nekoliko tjedana osposobljavanja na poslu i uvoenja u posao gdje se izravno upoznaju s radnim zadacima. Naini i sadraji osposobljavanja alterskih slubenika u bankama sve su brojniji i raznolikiji. Slubenici se u njima obuavaju u uporabi novih tehnologija, upoznaju se s novim vrstama usluga, razvijaju i unapreuju svoje komunikacijske vjetine. Banke sve vie ulau u osposobljavanje svoga kadra, pa tako i alterskih slubenika. Omoguuju im stjecanje znanja i usavravanje vjetina iz podruja komunikacije, prodaje, informacijske tehnologije i stranih jezika. Na taj nain otvaraju se ovim zaposlenicima i nove mogunosti u traganju za napredovanjem i/ili novim radnim mjestima. Mogunosti za napredovanje dobro osposobljenih i motiviranih slubenika variraju. alterski slubenici s iskustvom mogu postati voditelji smjene ili ak voditelji poslovnice. Mogu postati i osobni bankari ili biti unaprijeeni na neko drugo cjenjenije radno mjesto. Neki alterski slubenici uspiju zavriti studij i napredovati do rukovodeih radnih mjesta, a onda je njihovo znanje i iskustvo sa altera izvanredno vrijedno.Zapoljavanje i zaradeU Hrvatskoj je u 1996. godini bilo zaposleno priblino 18000 bankarskih slubenika, od ega na alterske otpada najmanje treina. Poslovi alterskih slubenika u bankama imaju dvojaku budunost. S jedne strane suvremena informacijska tehnologija sve vie omoguuje obavljanje financijskih transakcija putem bankomata, telefona i raunala. To znai da e sve manje zaposlenika morati obavljati klasine alterske poslove. Sve e ih vie biti otputeno ili e dio njih biti osposobljen za druge bankovne poslove. S druge strane trino gospodarstvo uzrokuje otvaranje sve veeg broja banaka koje ele obavljati i direktne poslove s graanstvom. Osim toga, otvaranjem novih kompanija ije je poslovanje blisko bankarskom otvaraju se i mjesta za bankarske slubenike alterske slubenike. Mogue je da e se dio alterskih slubenika specijalizirati i u poslovima vezanima za obavljanje telefonskih usluga. Plae alterskih slubenika u hrvatskim bankama variraju. U prvoj polovici 1997. godine iznosile su od 1500 do 4000 kuna, najee oko 2800 kuna. Ima banaka, osim toga, koje svojim slubenicima daju pogodnije uvjete za dobivanje pojedinih usluga koje banke nude.Bliska zanimanjaalterski slubenici kombiniraju znanje iz bankarskih procedura s brzinom i tonou baratanja novcem, ekovima ili drugim financijskim dokumentima. Poslove sline ovima obavljaju:potanski slubenici, slubenici u osiguravajuim drutvima i u Zavodu za platni promet teblagajnici.