SAFF [broj 347, 27.9.2013]

7/27/2019 SAFF [broj 347, 27.9.2013]

http://slidepdf.com/reader/full/saff-broj-347-2792013 1/64

w w

w . s

a f f . b a Broj 347

27. septembar 2013.

zu-l-ka’de 1434.

BiH 3 KM,

dijaspora 5 eura

Od 1. do 15. oktobra 2013.

Svi na popis! Snaga Bosne

je u BošnjacimaUvodnik

Bošnjaci pred bitkom života

Popis stanovništva u BiH 2013.

Najvažniji aspekti predstojećeg popisa stanovništva

Anketa o popisu stanovništva u BiH: ZlatkoLagumdžija, ministar vanjskih poslova BiH i

lider SDP-a

Ja sam Bošnjak

7/27/2019 SAFF [broj 347, 27.9.2013]


7/27/2019 SAFF [broj 347, 27.9.2013]


36

45

52

54

26

10

8

SAFF broj 347

SadržajHutbe iz tri sveta mesdžida

Mesdžidul-haram (Časni hram u Mekki)

Važnost ispravnog shvatanja vjere i stvarnosti

Polumjesec

Kršćansko misionarstvo u BiH

Nove taktike kršćanskih misionara u BiH: Isusa sada zovu Isa

Pogledi

Falsifikovanje prošlosti

Despa i Despići u Despića kući

Društvo

Stari duh mlade nacije

Poruka Bošnjacima povodom Popisa stanovništva u Bosni iHercegovini 2013.

Društvo

Razmišljanja

Zakuni se Bošnjače

Kutak za muslimansku omladinuPoruke sa drugog radng sastanka Koordinacije bošnjačkin NVO uBosni i Hercegovini

Popišimo se bosanskim jezikom kao Bošnjaci islamskevjeroispovijesti

Islamnet

Egipat

General Sisi je jevrej i agent cionističkog Mossada

27. septem ar - 21. zu-l-ka ’ e

7/27/2019 SAFF [broj 347, 27.9.2013]


7/27/2019 SAFF [broj 347, 27.9.2013]


IzdavačUDRUŽENJE ZA AFIRMACIJUOBRAZOVANJA, KULTURE I

MORALA „SAFF“ Adresa: Munira Gavrankapetanovića

25, Sarajevo

MAGAZIN “SAFF” Adresa: Donja Mahala bb, 71300 Visoko

www.sa.ba e-mail: [email protected]

redakcija: tel./fax: +387 32 73 49 01;mob: +387 62 28 74 12;

marketing: +387 62 55 81 28.

Žiro račun: BOSNA BANK INTERNATIONAL

Za uplate u BiH:

141-306-53200347-07;za uplate u inostranstvu:

141-306-53101275-15; IBAN:BA391413065310127515

Glavni i odgovorni urednik Semir Imamović

Redakcijski kolegij Abdusamed Nasuf Bušatlić, EzherBeganović, Fatmir Alispahić, Mithat

Ćeman, Adem Zalihić, Merjem Zukić,Mersada Nurudina Agović, Nusret

Hodžić, Nedim Botić

DTPSemir Šišić

Lektor Abdulmedžid Nezo

Stalni saradnici:Subašić H. Džemal, Ismail Ibrahim,

Safet Kadić, Ramiz Hodžić, AnesDžunuzović, Abdulvaris Ribo, Almir

Mehonić, Amir Durmić, SaladinKovačević, Sejfudin Dizdarević, EsadMahovac, Erdem Dizdar, Fahrudin

Sinanović, Senada Mešanović, SenadMešanović, Jusuf Džać

Ostali saradnici:Šemso Tucaković, Ekrem Tucaković,

Nijaz Alispahić, Salko Opačin, NedimHaračić, Ale Kamber, Sead Zubanović,

Fatima Jašarević

Štampa EMANET d.o.o., Zenica

Časopis izlazi svakog drugog petka Rukopisi, diskete i fotograje se ne

vraćaju

ISNN 1512-651X Časopis je upisan u evidneciju javnihglasila u Federalnom ministarstvu

obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod brojem 622

M

aske su pale. Nema više nikakve dilemeda je predstojeći Po-

pis usmjeren protiv Bošnjaka.Tek posljednjih dana saznajemoza neke detalje koji su skrivaniod Bošnjaka, kako bi umrtvlje-ni dočekali bitku života. Mno-gi mediji su očito potplaćeni iinteresom uvučeni u operacijuzamagljivanja istine o Popisu. Imnogi političari. Ovo neodoljivopodsjeća na vrijeme pred početak agresije, kada su Bošnjaci uvjera-vani da će ih JNA štititi od istihonih kojima je JNA dijelila oruž-

je. Danas Bošnjake uv jeravaju da

“Popis ne treba politizo-vati”, da ih štiti dejton-ska država, ista ona koja

je prihvat ila Popis kojiće blokirati popisivanjedijaspore i generirati ra-zjedinjavanje Bošnjaka,a što će u sveukupnostiotpisati hiljade i hiljadeBošnjaka iz bošnjačkog korpusa. Ovaj gubitak

je da leko od pukog sta-tističkog podatka, jer će

se na osnovu novih procenata –koliko koga ima – formirati vlast,dijeliti funkcije, i sl. Bošnjacikoji se upišu u Bosance, postat ćeOstali, a time će samo doprinije-ti da vi še funkcije dobiju Jevreji iRomi, po osnovu insistiranja na presudi “Sejdić-Finci”. Grdno sevaraju oni koji misle da će kate-gorija Ostalih biti predviđena za “Bosance , jer je ona već rezervi-sana sa Jevreje i Rome, kao naj-istaknutije etničke manjine. Ali,o svemu ovome nema kritičkog

dijaloga u bh. javnosti, kao što ipotkraj 1995. nismo znali šta zna-či entitetska podjela, pa smo onda u svojoj avliji dobili genocidnutvorevinu. Bošnjaci su dovedenipred svršen čin, u kome će ili uta-kmicu života odigrati kako treba,ili ih neće biti. Istina, svakakoneće biti više od pola Bošnjaka koji žive vani, ali, cilj je sačuvatišta se sačuvati može. Najvažnije

je sačuvati ono bošnjačko jezgrokoje živi u gradovima sa bošnjač-

kom većinom, jer i tu sada prijetiopasnost da se dobar dio Bošnja-ka odlomi prema tzv. bosanstvu,pa da svakako razdjeljena vlastbude još razdjeljenija. Zašto se

ve odigralo ovako, pa je boš-njačka politika pristala na (samo)ubilački Zakon o popisu, kako su

neki važni detalji skrivani od jav-nosti, kakav je onaj da će na s pre-brojavati jedna izraelska agencija,ili onaj da žrtve etničkog čišćenja koje su raseljene nemaju pravo da e popisuju u BiH, itd. – sve to su

pitanja koja se sutra moraju izana-lizirati. A glavno pitanje je – šta u radile tolike bošnjačke institu-

cije, toliki univerzitetski profeso-ri, toliki akademski forumi, kadnisu imali pameti, ili hrabrosti,ili morala, da sve ovo, i mnogotoga što još ne znamo, prepozna-

ju i osude, da ala rmir aju javnost, da tr aže stopir a-nje procesa koji je izvansvih civilizacijskih i hu-manističkih normi?! Uovom času, kad se Popispribližio na razmak odnekoliko dana, mi nema-mo prostora da se timebavimo. Imamo tek pro-stora da na osnovu ovihnaznaka dodatno upozo-rimo bošnjačku javnost

da nam je Popisom skovan plana nestanak, u onoj mjeri u kojojnas neće biti koliko nas istinskiima, već će nas biti onoliko ko-liko to treba Srbima, Hrvatima i međunarodnoj zajednici. Miu ovom času ne znamo šta će sedogoditi sa tom nepravdom, hoćeli ona ostati da živi, kao što živiRepublika Srpska, ili će Bošnja-ci smoći snage da sve ove aspekteanaliziraju i pravno procesuirajukao kršenje svojih ustavnih prava.Ono što treba da znamo jeste da

e nalazimo pred jednim od naj-većih izazova u našoj historiji, ida taj izazov neće niko ponijetii iznijeti umjesto nas, tebe, kojiovo čitaš, mene, koji ovo pišem,tvojih najbližih, i mojih najbli-ih, ponaosob, i poimence. Pa,

uz Allahovu Pomoć, krenimoda obavimo ovaj zadatak, u imeprošlih i budućih generacija. Ine zaboravi da time činiš hizmetebi i drugima, a prema hadisu:

“Najdraži Al lahu su oni koji naj-

više koriste ljudima (društ vu, zajednici).” (Taberani , I bn Ebi Du-nja. Hadis je prema ocjeni šejha

asirudina el-Albanija hasen ,dobar)

Impressum

Uvodnik Bošnjaci pred bitkom života


7/27/2019 SAFF [broj 347, 27.9.2013]


Hutba

H ATIB: A BDUSAMED N ASUF BUŠATLIĆ

Uzvišeni Allah dž.š. u Kur’anu je o javio: One koji vo e a se ovjernicama šire bestidne glasine

čeka teška kazna i na ovom i na onom svijetu; Allah sve zna, a vi ne znate. En-Nur, 19.)

Prenosi se od Ebu Hure re da e Poslanik a.s. rekao: “ ovjek izgovori riječ s kojom je A a za ovo jan, a na oju on ne o raća pažnju, pa mu A a z og te riječi po ignestepene u Džennetu, a nekada izgovori riječ

koja izaziva Allahovu srdžbu, a on na nju neobraća pažnju, pa ga Allah zbog te riječi stro-vali u Džehennem.” (Buhari a)

ivimo u vremenu u kojem diljem svijeta ominira antiis ams a propagan a i is amo-

fobija. Na svjetskoj sceni je, osim vojnog iekonomskog, pravi ideološko-propagandnirat protiv islama i muslimana. Ta propaganda obilježena je stigmatizacijom islama kojem sepripisuje militantnost, nazadnost, retrograd-nost, a njegovim sljedbenicima podmeće seterorizam i s onost nasi ju. Z og te propa-gande mnogi zapadano-kršćanski ekstremistiotvoreno pozivaju na paljenje Kur’ana i pore-de ga sa Hitlerovim Mein kampfom, snimajuse filmovi o Muhammedu, sallallahu alejhi vesellem, u kojima se on prikazuje kao pedofili terorista, a sve s ci jem širenja propagan eprotiv islama kao nazadne ideje koja čovječanstvu ne može ništa dobro ponuditi iprotiv muslimana kao potencijalnih terorista koji su najveća prijetnja svjetskom miru,a da bi se opravdale sve okupacije, agresije,zločini i genocid zapadno-kršćanskih sila nadmus imanima širom svijeta.

Musl mane e kroz pov est na v šekoštala “musl manska” ant slamskapropaganda

Međutim, suština problema nije utome, već u činjenici da danas postoji i jaka antiislamska propaganda od strane nekihmuslimana, a koja ima za cilj razbijanjeislamskog jedinstva i sijanje smutnje.

Muslimane je kroz povijest najviše ko-štala antiislamska propaganda od stranesamih muslimana, odnosno onih koji sunosili muslimanska imena, ili lažno primi-li islam, poput utemeljitelja šiizma Abdu-

a a i n Se ea , jemens og ži ova oji jeu vrijeme hilafeta Osmana r.a. lažno pri-hvatio islam i koji je napravio plan kakorazjediniti muslimane i u potpunosti uni-štiti njihovo jedinstvo i njihovu državu. Ta propaganda je išla u dva pravca. Prvi pra-vac je podrazumijevao širenje određenih

vjerovanja koja su bila u suprot-nosti sa izvornim islamskimučenjem, ao što je zagovaranjei eje o ponovnom povrat uMuhammeda, sallallahu alej-hi ve sellem, na ovaj svijet, a na osnovu proizvoljnog tuma-čenja kur’anskog ajeta: Onaj koji ti objavljuje Kur’an sigurnoće te vratiti na onaj svijet. (El-Kasas, 85.), koji je Abdullahi n Se e tumačio ao ponovnipovrata Mu amme a a.s., na ovaj svijet, jer, govorio je on:“Ako mi muslimani vjerujemo

u povratak Isa a.s., što je istina,pa Muhammed, sallallahualejhi ve sellem, bolji je odsvih poslanika i preče je da seon vrati da uspostavi pravduna zemlji , i mnogih drugihi eja i na ara ni s vatanja koja je priprosta muslimanska svjetina olahko prihvatala.Drugi pravac bio je u znakuširenja laži i propagande omuslimanskim vođama, halifi,namjesnicma i ulemi. Upravo jetzv. muslimanska propaganda protiv islama i muslimana

ispisa a najcrnje i najgorčestranice naše povijesti. Ona jeposijala takvu smutnju međumuslimanima da se u valovima te smutnje udavilo stotinehiljada muslimana.

Koliko je ta propaganda bila opasna i koliko je njenodejstvo bilo razorno, svjedočii to a su A u a i n Se e i njegoveprista ice uspje i u acit sumnju mnogimmuslimanima u pogledu ličnosti Osmana r.a., plemenitog ashaba kojeg su se melekistidjeli, koji je bio dvostruki Poslanikov zet i koji je svoj život i imetak žrtvovao

za islam. Počeli su javno govoriti kako je Osman r.a. uzurpirao vlast, te se zbog toga muslimani moraju dići protiv nje-ga i tražiti da abdicira u korist Alije r.a.

ak šta više, oni su svojom propagan-

dom uspjeli da ubjede ljude kako Osmanbespravno uzima imetak iz državne bla-ajne, iako su svi muslimani, posebno u

Medini, znali da je on, kada je postavljenza halifu, imao više deva i ovaca od svih Arapa, a a je ao a i a imao svega trideve. Zatim su ga okrivili za nepotizami postavljanje rođaka iz porodice Emevija za namjesnike i druge visoke pozicije, a vima je bilo poznato da od svih visokih

pozicija i resora u državi, poput: sudstva,ministarstva hadža, uprave za porez na

doprinos, ministarstva rata,policije i pozicije namjesnika,samo su tri pripa a e Emevi- jama, a je an o emevijs inamjesnika na kojeg su po-sebno bili kivni, Muavija ibnEbi Sufjan, bio je postavljenod strane Omera r.a., a ne odstrane Osmana r.a. Dok je,naprimjer, nakon Osmanovog ubistva i preuzimanja hila-eta, A ija r.a., postavio svojeis e ro a e za namjesni e u

Mekki, Jemenu, Basri, Egiptu,Horosanu i davao im visoke

pozicije u drugim državniminstitucijama. Naravno, on jeto s pravom činio. Međutim,poenta je u tome da munafi-ci nisu prigovarali Aliji r.a. za nepotizam. Važno je bilo po-sijati smutnju i to je ono štosu postigli, a sve pod plaštomislama i borbe za pravdu.

Zbog antiislamske propa-gande od strane muslimana,Osman r.a. je nakon dvade-set dva dana opsade njegovekuće, mučki ubijen dok je učioKur’an. Ta antiislamska pro-

pagan a po je i a je as a ena va suprostav jena ta ora i izazvala sukob između Alijer.a., s jedne strane i Muavijei Aiše r.a., s druge strane, i utom sukobu na Sifinu, strada-lo je 30 000 muslimana. Ista ta propaganda odnijela je ka-snije i život Alije r.a., četvrtog

prave nog a i e, Pos ani ovog, sa a a-u a ej i ve se em, zeta i je nog o naj-

umnijih i najboljih ashaba i muslimana općenito. Njega nije ubio nemusliman,već “musliman”(haridžija) koji je četrdesetdana kovao i oštrio sablju da njome ubije:

“najvećeg munafika”, kako je govorio. Va-lovi te propagande odveli su u smrt i Ali- jinog sina, džennetskog princa, Husejna,radijallahu ’anhu, i mnoge druge ugledneas a e i mus imane.

U valovima muslimanske propagande

protiv islama udavilo se hiljade muslimana


Ono što jenajgore u ovoj

priči jeste da ćese, na osnovutrenutačnog

stanja, a Allahnajbolje zna, tzv.

muslimanskaantislamskapropagandau budućnostiintezivirati doneslućenih

razmjera, što binas neminovno vodilo u stanje

općeg haosa ismutnje u kojojbi se malo komogao snaći.

Tragovi i strašne posljedicemuslimanske propagande protivmuslimana i islama, vidljivi su idanas diljem islamskog svijeta.Antiislamska propaganda od stranenaših dušmana jeste teška, ali onani iz bliza nije opasna kao ona kojuvode muslimani. Osim pokvarenjakai munafika, mnogi čestiti muslimani

nasjedaju na tu propagandu i ondaučestvuju u njenoj distribuciji.

7/27/2019 SAFF [broj 347, 27.9.2013]


Islamska država Endelus – Španija,koja je osam vijekova bila jedino svjetlo uevropskoj tmini neznanja i neznaboštva,srušena je, izme u osta oga i snagom an-tiislamske propagande od strane muslima-na, a njenim nestankom nestalo je islama i muslimana na Pirinejskom poluotoku.Ta ista propaganda godinama je rastakala i Osmansko carstvo i bila je prethodnica rušenja Osmanske imperije.

Ko ne nauč lekc e z h stor e mora eponavl at

Tragovi i strašne posljedice musliman-ske propagande protiv muslimana i islama,vidljivi su i danas diljem islamskog svijeta. Antiislamska propaganda od strane na-ših dušmana jeste teška, ali ona ni iz bliza nije opasna kao ona koju vode muslimani.Osim po varenja a i muna i a, mnogi če-stiti muslimani nasjedaju na tu propagan-du i onda učestvuju u njenoj distribuciji.

Rat u Siriji, rušenje legalne i legitimneislamske vlasti u Egiptu, borba za vlast u

Tunisu i Libiji, rat u Somaliji, u Jemenu,gra ans i rat u Pa istanu i svi rugi sporovii sukobi među muslimanima vode se putemžestoke propagande i kampanje u koju suuključeni mediji, razna udruženja, državneinstitucije, političari i ulema. Ta antiislam-s a propagan a o nije a je eset e i ja a muslimanskih života u Egiptu u toku ne-davnog rušenja islamske vlasti i svrgavanja predsjednika Mursija. Moćna medijska ofanziva je uspjela izmanipulirati naivnemuslimane i ona je uistinu postala prava opasnost i ove a je mus imane u vr o teš upoziciju. Posebno ona teško pada običnimmuslimanskim masama koje osjećaju da

gube tlo pod nogama, jer su svjesni da jemalo muslimanskih intelektualaca i vođa na oje se mogu os oniti, ča i me u u emom,

a sami su nemoćni da se na ispravan načinbore i izbore protiv dvostruke antiislamskepropagande. Kakva je korist što se na kraju ispostavilo da je general Es-Sisi, zapravoovovremeni egipatski Abdullah ibn Sebe’,čovje oji je najvjerovatnije ži ovs og porjekla, a koji čitav svoj život, pod musli-manskim imenom i u ime muslimanskihinteresa, vrši antiislamsku propagandu i rušitemelje muslimanskog jedinstva.

Rat u Siriji se najviše oristi u vo enjuantiislasmke kampanje i propagande od

strane muslimana, odnosno onih koji sebesmatraju muslimanima. Osim propagan-de i smutnje koja je bila zahvatila islam-ski ummet poput požara, nakon ubistva dr. Butija, ovih dana aktuelna je još jedna strašna propaganda vezana za Siriju. Nai-me, svi svjetski mediji bruje o tome kakonavodno muslimanke iz Tunisa dobrovolj-no odlaze u Siriju zbog džihada radi seksa sa po unjenicima a o i ima i što o ji mo-tiv za ratovanje protiv Bašaravog tiranskog režima. Spominje se da takve muslimanke

navodno imaju odnos i sa po stotinu mud-ahida, posebno pripadnika Al Kaide, i da e uglavnom trudne vraćaju kući.

Ovu strašnu antiislamsku propaganduprvi su započe i šiits i me iji a sa a je po-ržavaju i ne i araps i po itič i rugovi iz

redova suni a ko i se bore za vlast kao što suneki političari iz Tunisa. iije dobro znajudje, kada i kako treba udariti propagandom

i u tome su puno vještiji od nemuslimana

kojima za sve ove godine tako nešto nika-da nije na um palo. Perfidni šiitski krugoviposebno vješto koriste internet kao mediji preobučeni u “islamska odijela dalje šireova ve priče i truju naš prostor.

A onda tu prljavu kampanjui propagandu šire i dalje gurajuoni koji mrze tzv. vehabije, se-lefije i slično, i nažalost, mnogo je danas neopreznih muslimana koji se uhvate na taj mamac ikoji nasjedaju na priče o mrskimvehabijama i selefijama, da bi seon a is am u acio u taj propa-an ni u anj i pisa i i ome-

tarski komentari puni uvreda,prijetnji i psovki na račun mu-limana neistomišljenika.

Zar treba ponavljati općepo-natu činjenicu da su i u našoj

Bosni i Hercegovini muslima-ni, novinari, politički moćnici,a nerijet o i poje ini imami iupos enici Is ams e zaje nice, a ne nemuslimani, plasirali pričuo vehabijama, kao potencijan-lim teroristima, kao onima koji“dolaze po našu djecu”, koji pri-maju 50 KM za brade, a njihoveene 100 KM za nikabe. Ta, zar

bi uopće nekom Srbinu i Hrva-tu i njihovim medijima, nakonagresije na našu ržavu, naum-palo da pričaju o nekakvim ve-habijama kada nisu ni znali šta to znači?! Bošnjaci sa musliman-kim imenima, a prije svega oni

u čijim rukama su mediji i vlast,izmišljali su terorističke kam-pove, a zatvarali i zatvaraju očipred kampovima fašističkih grupacija kojeu nas je anaest puta u ontinuitetu a i.

Mus imans i po itičari i novinari izmi-lili su priču o 3000 potencijalnih terori-ta među tzv. Vehabijama. Oni su poslali

estericu nevinih ljudi na Guantanamo i ucrno zavili njihove porodice. Oni su EbuHamzu strpali u pritvor da tamo čeka svojdunjalučki kraj, bez ikakve krivice, izmisliliu i izmišljaju horor-priče o muslimanka-

ma oje nji ovi muževi se e ije muče i tor-turišu meto ama na ojima i im i DžeTrbosjek pozavidio. I sve to netom nakonkrvave agresije i strašnog genocida nad na-im narodom, što samo govori o katastro-

falnim posljedicama antiislamske propa-ande od strane muslimana.

Kako se sačuvat ant slamskepropagande i smutnje?

Ono što je najgore u ovoj priči jesteda će se, na osnovu trenutačnog stanja, a Allah najbolje zna, tzv. muslimanska an-tislamska propaganda u budućnosti inte-zivirati do neslućenih razmjera, što bi nasneminovno vo i o u stanje općeg aosa ismutnje u kojoj bi se malo ko mogao sna-

ći. Zbog svega toga osjećamo potrebu da skrenemo pažnju Bošnjacima muslimani-ma na opasnost od ove vrste propagande i

da apelujemo na njihovu vjer-nič u i ju s u svijest, a nedozvole bilo kome da manipu-liše njihovim vjerskim osjeća-njima, te da im ljubav prema muslimanima i čuvanje njihovečasti, obraza i života, bude na prvom mjestu. Jer, zna nei-skrenosti prema Allahu i nedo-statka bratske ljubavi, upravo ježelja da se šire glasine i propa-

ganda o drugim muslimanima.Imam Buharija je u svom djeluEdebu-l-mufred zabilježio pre-

aju o A ije r.a. oji je re ao:“Isti su i onaj ko izmišlja i onajko širi glasine o muslimani-ma.” A Ibn Ebi Hatim u svomtefsiru spominje predaju od Ata’a da je rekao: “Ko širi gla-sine o mus imanima zas užujekaznu makar to bila i istina.”Ono što nama muslimanima danas fali upravo je iskrenostprema Allahu i samilost jed-nih prema drugima. U prijaš-

njim generacijama na desetinei ja a mus imana p a a o jeu jedan glas na dženazi nekog muslimana, žaleći za odlaskoms dunjaluku njihovog brata povjeri. Danas desetine hiljada dženaza bude u nekoliko dana i s oro ni o o mus imana nisuzu ne pusti. Muslimani seubijaju diljem zemaljske kugle,

hiljade muslimanki je silovano i obeščašće-no, ali umjesto suza, umjesto tuge i iskrenedove za njih, mi koji još uvjek hodamo podunjaluku vrijeme trošimo u raspravama,sva ama, potvorama, ogovaranju, preno-

šenju tuđih riječi, i kao da jedva čekamoda neki musliman ili muslimanka počinegrijeh, pogrešku, dožive poniženje ili isku-šenje, pa da širimo glasine i propaganduprotiv njih. A ako smo iskreni prema Alla-hu dž.š. onda bi morali raditi i govoritiona o a o je govorio mus imans i na-mjesnik Ibn Hubejre, svojim nižim služ-benicima: “Trudite se koliko god možeteda pokrijete sramote muslimana, jer je nji-hovo obznanjivanje zapravo sramota za svemuslimane.


Zbog svegatoga osjećamo

potrebu daskrenemo

pažnjuBošnjacima

muslimanimana opasnost

od ove vrstepropagande ida apelujemo

na njihovu vjerničku i

ljudsku svijest,da ne dozvolebilo kome damanipuliše

njhovim vjerskim

osjećanjima,te da im

ljubav premamuslimanima ičuvanje njihovečasti, obraza iživota, bude naprvom mjestu.

7/27/2019 SAFF [broj 347, 27.9.2013]


Hutbe iz tri sveta mesdžida Mekka: Mesdžidu-l-haram (Časni hram u Mekki) Medina: Mesdžidu-n-

Nebevijj (Poslanikovadžamija u Medini)

H: . A -HP : A D

K ada bi to bili u mogućnosti,mi ljudi bi svome UzvišenomGospodaru trebali

danonoćno zahvaljivati i bez prestanka Mu ibadet činiti. Međutim, znajućida smo slabi i da su naše mogućnostiograničene, Uzvišeni Allah nam nije

naredio osim ono što smo u stanjuučiniti niti nas je obavezao sa onimto prelazi naše mogućnosti. Jedna odtvari koju nam je pojasnio, na koju

nas je uputio i kojom nas je obavezao, jeste obaveza lijepog ophođenja prema drugima. Onaj ko u ovom pogledubude ažuran i dosljedan, Uzvišeni

Allah mu obećava uspjeh na ovom ibudućem svijetu, a onaj ko tu obavezupronevjeri i zanemari, takav će lošekončati. Spajanje rodbinskih veza, tj.

posjećivanje rodbine i lijep odnos pre-

ma njoj, obaveza je svakog muslimana ponaosob, bez obzira radilo se o krvnojrodbini ili rodbini po tazbini. Rekao

je Uzvišeni: Daj bližnjem svome pravonjegovo, i siromahu, i putniku, ali ne rasipaj mnogo. (El-Isra’, 26.). Isto tako,Uzvišeni je rekao: I kada smo od sinova Israilovih zavjet uzeli da ćete se jedino Al-lahu klanjati, i roditeljima, i bližnjima,i siročadi, i siromasima dobročinstvočiniti, a ljudima lijepe riječi govoriti i molitvu obavljati i zekat davati, vi ste se poslije, izuzev vas malo, izopačili i zavjet iznevjerili. (El-Bekara, 83.). Na-

kon što je stigao u Medinu, prve riječikoje je Poslanik, s.a.v.s., rekao bile su:“O ljudi, nazivajte selam, dijelite hra-nu (onima koji su potrebni), spajajterodbinske veze i klanjajte u noći dok drugi spavaju, pa će te u Džennet ući

mirom.’’ (Buhari). Nagradu za lijepodnos prema rodbini Uzvišeni Allahpožuruje vjerniku i daruje mu je jošna ovom svijetu. Rekao je Poslanik,.a.v.s.: “Koga raduje da mu se njego-

va opskrba poveća ili da mu smrtničas bude odgođen, neka obilazi svoju

rodbinu.’’ (Buhari). U drugom hadisuVjerovjesnik, s.a.v.s., upozoravajućina pogubnost prekidanja rodbinskihodnosa, kaže: “Nema nijednog gri-

vjernicima, islamski je im-perativ. Kako bi svaki mus-

liman krenuo tim putem,mora prije svega biti iskreni istinoljubljiv a onda nara-vno pravedan i objektivan.Rekao je Uzvišeni: O vjer-nici, dužnosti prema Al-lahu izvršavajte, i pravednosvjedočite! Neka vas mržnja koju prema nekim ljudima nosite nikako ne navede da nepravedni budete! Praved-ni budite, to je najbliže čestitosti, i bojte se Allaha,

jer Allah dobro zna ono što činite (El- Ma’ida, 8.). Savjestan i bogobojazanmusliman kada upadne u nedou-micu ili posumnja da li je ispravnoono što radi, savjet traži od učenih iiskrenih, što mu pomaže da, uz Al-lahovu pomoć, pronađe put do is-pravnog rješenja. Kroz ibadet i istra-

javanje na dobrim djelima kao i krozdruženje i savjetovanje sa bogobo-

jaznim i iskrenim, Uzvišeni Allahvjerniku prosvjetljuje um i razum, teon prepoznaje istinu i uočava laž, što

je i za najumnije ljude koje ne krase

iskrenost i bo obo aznost, vrlo čestonemoguća misija. to se tiče onih kojiskrenu s Pravoga puta i budu slijedilisvoje strasti i porive i tako činili ne-pravdu sebi i drugima, ovakvi će os-tati slijepi kod očiju i gluhi kod ušiju,te će svojom krivicom postati oružje urukama neprijatelja islama preko kojihće ovi, kada god to požele, ostvarivatisvoje prljave i podle ciljeve. Uzvišenog

Allaha molimo da nam podari uma irazuma, zrelosti i razboritosti, i, prijesvega, iskrenosti i bogobojaznosti, te

da uvijek budemo od onih koji razu-miju vrijeme i okolnosti u kojima živei od onih koji su na strani Istine a nena strani laži i zablude.

Važnost ispravnog shvatanja vjere i stvarnosti

Vrijednosti i blagodatispajanja rodbinskih veza


H: . A-S

P : A D

Bogobojaznost jenajvrjednija op-skrba i najbolja

oporuka. To je svjetlost koja nam i u najvećoj pomračiniosvjetljava put i najmjero-davniji putokaz koji nasi kroz najveće smutnje iiskušenja sigurno vodi do is-pravnog rješenja i svjetla na kraju tunela. U vremenima

laži i prevare, obmane i dez-informacija, smutnji i nere-da, bogobojaznost vjernikupomaže da zdravo razmišlja i da bude objektivan i posto-

jan u stavovima i mišljenju.Lahkomislenost i naivnostne bi smjele biti osobinemuslimana, ali, nažalost,one kao da su postalezaštitni znak mnogih mus-limana iz različitih dijelova svijeta. Površno razmišljanje

i naivno nasjedanje na medijske pod-vale, laži i dezinformacije, te olahkoprihvatanje istih kao istinu, nešto je štosebi muslimani, pa i oni najmanje ob-razovani, nikako ne bi smjeli dopustiti.Zbog ovog površnog razumijevanja situacije u svijetu i njihovim matičnimzemljama, vrlo često loše misle o svojojbraći muslimaniama te ih ogovaraju ipotvaraju. Ovako lošeg odnosa nisuzaštićeni čak ni islamski učenjaci imuslimanski velikodostojnici koji svo-

jim radom i zalaganjem danonoćnorade na širenju i promociji istine i in-

teresa islama i muslimana. Umjesto da nasjedaju na te potvore, bolje bi biloda kažu ono što im Kur’an savjetuje:

Zašto, čim ste to čuli, nisu vjernici i vjer-nice jedni o drugima dobro pomislili i rekli: “Ovo je očita potvora!” En-Nur,12.). U osnovi, lijepo mišljenje o mus-limanima je pravilo na kojem svakimusliman treba graditi svoj odnosprema drugim muslimanima. Rekao

je Uzvišeni: O vjernici, klonite se mnogih sumnjičenja, neka sumnjičenja su, zaista, grijeh. I ne uhodite jedni

druge i ne ogovarajte jedni druge (El- Hudžurat, 12.). Pored ovoga, čuvatičast muslimana i njegovu krv te pre-dano raditi na jedinstvu i slogi među

Savjestan ibogobojazan

muslimankada upadne unedoumicu iliposumnja da li

je ispravno ono

što radi, savjettraži od učenihi iskrenih, što

mu pomaže da,uz Allahovu

pomoć,pronađe putdo ispravnog

rješenja.

7/27/2019 SAFF [broj 347, 27.9.2013]


Jerusalem: Mesdžidu-l-aksa (Kuds)

H: J E SP : E M-

A llahovi robovi,

ta se ovo dogo-dilo sa našim gra-dom i ovim mesdžidom?!

ekada je ovo bio grad ukojem je cvjetala islamska civilizacija i koji je privlačioljude zbog svoga mira i bez-bjednosti, znanja i islamskihučenika. Danas se u njemučine grijesi i velika nepravda.

evjernici se ne sustežu odadiranja u muslimanskevetkovine, obezvrjeđuju ih

i ponižavaju one koje se u

njemu mole svome Gospod-ru. Klanjačima se zabranjujedolazak na namaz u Mesdžidu-l-aksa posebno na sabah-namaz i danom pet-ka. Zatvaraju se ulice i putevi koje vodeka njemu. Muslimani doživljavajuponiženje i uvrede, a još veće poniženjeim je to što se ne želi staviti u njihovuaštitu. Nekada je to bilo mjesto koje

je vrvilo od klanjača i učača islamskog nanja. U njemu se nije razlikovao dan

od noći. Posvuda su se nalazile halkeikra, a predvodili su ih najodabra-

niji ljudi tog vremena. Mesdžidul-aksa iznjedrio je mnoge poznate islamskeučenjake. Jedan od njih bio je fakih imuhaddis šejh Muhammed el-Halili

jeha za kojeg jenjegov počiniteljzaslužniji da ga kazna, poredone koja ga za taj grijeh čeka na ahiretu, sustignei na dunja luku,od kazne za raz-

vrat i prekidanjerodbinskih veza.’’(Ibn Madže iTirmizi). U ovomkontekstu, Po-slanik, s.a.v.s., jetakođer kazao:“Trojica neće ućiu Džennet: Not-orni alkoholičar,onaj koji kida ro-dinsku vezu i onajko vjeruje u sihr.’’

(Ahmed). Musliman je obavezan lij-epo postupati i posjećivati i onu rod-binu koja njega ne posjećuje i koja pre-ma njemu ne postupa na lijep način.Ebu Zerr, r.a., je kazao: “Moj prisniprijatelj, tj. Muhammed, s.a.v.s., mi jeoporućio sljedeće vidove dobra: ‘Da (kada je riječ o bogatstvu i materijal-nim dobrima) ne gledam u one kojisu iznad mene (tj. u boljem stanju)već da gledam one koji su ispod mene(tj. koji su u lošijem stanju od mene);oporučio mi je da volim siromahe i da im budem blizak; i oporučio mi je da

posjećujem rodbinu pa makar ta ista rodbina ne posjećivala mene; i savje-tovao mi je da se osim Allahovog, nebojim ničijeg prigovora.” (Ahmed).Nakon samo malog dijela šerijatskihtekstva koji govore o vrijednosti spa-

janja rodbinske veze i opasnosti njen-og kidanja, postaje nam jasno kolikogriješe oni koji ne mare za ovaj propis,a pogotovo ako imamo na umu da jeuzrok većine svađa među članovima uže i šire porodice uglavnom materi-

jalne prirode. Zbog toga, obaveza je

sviju nas da pazimo na rodbinu, da je obilazimo i klonimo se svih po-voda koji uzrokuju međuporodične imeđurodbinske razmirice i sukobe.

koji je u ovom mesdžidupodučavao Buharijev Sahih.Takođe, šejh Ibn Arslan uovom mesdžidu napisao

je mnoge knjige. Za jednu

od njih je vezan i njegov keramet, a riječ je o tome da je jednu od svojih knjiga na-pisanu mastilom pod naslo-vom Safvetu-z-zubed staviou more i rekao: “Allahu moj,ono što je u njoj iskreno radiTebe ostavi a ono u čemuima nifaka izbriši.” Kada supred mrak izvadili knjigu unjoj nije nedostajao nijedanharf. Bezbjednost i bereketkoji nama nedostaje dol-azio je sa ovakvim ljudima i

ovakvim srcima.Prvi korak na ovomputu jeste da ustrajemo u dolasku na namaz u mesdžid uprkos svemu što sedešava. Opskrbimo se osloncem na Al-laha i strpljivošću. Nemojmo svojimpostupcima izazivati probleme i još višeotežati svoje prilike. Znajte da vjernik živi između pet poteškoća: muslimana koji mu zavidi, munafika koji ga mrzi,nevjernika koji se protiv njega bori,šejtana koji ga u zabludu odvodi i svojeduše s kojom se mora boriti. A lijek za

sve ovo jeste strpljivost. Okrenimo seod činjenja grijeha i nepravde i očistimosvoje srce prema Allahu i nadajmo se da će se popraviti naše stanje.

Dođite na namaz, dođite na spas!


Nevjernici sene sustežu od

zadiranja umuslimanskesvetkovine,

obezvrjeđuju

ih i ponižavajuone kojese u njemumole svomeGospodru.Klanjačima

se zabranjujedolazak nanamaz u

Mesdžidu-l-aksa posebno

na sabahnamaz i danom

petka.

Nakon što je stigao u

Medinu, prveriječi koje

je Poslanik,s.a.v.s., rekao

bile su: “O ljudi,nazivajte selam,

dijelite hranu(onima koji

su potrebni),spajajte

rodbineske veze i klanjajteu noći dok drugispavaju, pa ćete u Džennetući s mirom.’’

(Buhari).

7/27/2019 SAFF [broj 347, 27.9.2013]


Obavještajno – sigurnosne agen-

cije u Bosni i Hercegovini po-sljednjih godina vode tajne kampanjedruštvene izolacije svih osoba kojesu označili kao islamske ekstremiste.To se radi na brojne načine. Najčešćese vrši pritisak na sve one koji ima-

ju bilo kakav odnos sa označenimislamskim ekstremistima. U praksito izgleda ovako. Ako neko, ko ga

je Almir Džuvo i njegovo društvoiz Ose svrstao u grupu od tri hiljadeislamskih ekstremista potencijalnihterorista, pokuša pokrenuti ekonom-ski projekat i stupi u poslovni odnos

sa nekim od drugih građana BiH,veoma često se desi da spomenutog građanina posjete tajni agenti na ko-

jeg vrše pritisak da ne smije raditi sa partnerom označenim islamskim ek-stremistom. Primjer prvi. “Pokrenuosam biznis sa mobitelima. Našao sam

jednog momka i ušli smo u partner-ski dogovor. Nakon što smo uspješ-no odradili prvu turu, odjednom tajmomak prekida posao. Pitam ga učemu je problem. Samo mi je rekaoda više ne želi imati problema zbog

mene”, priča nam svoje iskustvo je-dan od označenih islamskih ekstre-mista. U razgovoru sa jednim odaktivnih pripadnika Oružanih snaga BiH doznajemo sličnu priču. “Išao

am jednog dana gradom, na ulici

am sreo brata Abdullaha. Nismo sevidjeli od rata. Samo smo se pozdra-vili i razišli. Nekoliko dana kasnijezove me načelnik kod sebe u kance-lariju. Kad sam došao pokazao mi jedopis iz OSA-e sa mojom fotografi-

jom kako se rukujem sa Abdullahom.U dopisu su navedeni prijedlozi da seobrati pažnja na mene. Da nisam slu-čajno dobar sa tim načelnikom imaobih strašnih problema. Vjeruj mi da am se strašno zabrinuo”. Ponašanje

obavještajno – sigurnosnih agencija po opisanom obrascu potpuno je ne-

zakonito. A kako su teški ti pritisciobavještajnih službi, odnosno kako jetežak ovakav vid društvene izolacija znaju samo oni koji su žrtve iste.

0

Polumjesec

Ja sam Bošnjak

Anketa o popisu stanovniš-

tva u BiH: Zlatko Lagumdžija,

ministar vanjskih poslova BiH

i lidera SDP -a

’ e

Kako obavještajno –sigurnosne agencije sprovode tajnudruštvenu izolaciju “islamskih ekstremista”?

Tajni rat i njegove posljedice

Od danas Saff će redovnoobjavljivati anketu o po-

pisu stanovništva. Sagovornikepitamo kako će se izjasniti na popisu stanovništva. Anketuotvaramo odgovorom gopodi-na Zlatka Lagumdžije, ministra

vanjskih poslova BiH i lidera SDP-a.“Pitanje nacionalnog opredje-ljenja je stvar osnovnih ljudskihsloboda u 21. stoljeću i upravoBošnjaci, zbog svog historijskog iskustva, trebaju imati dodatnuosjetljivost prema toj slobodi.Lično mi smeta i kada se danasupravo od Bošnjaka očekuje da

imaju dilemu ko su i šta su i da im zato to treba dodatno objaš-njavati i ubjeđivati ih kao da sui kao narod još uvijek maloljet-ni. Prirodno, ovo se odnosi i na svakog drugog čiju ću slobodu,da bude drugačiji, uvijek brani-ti. Ne moram valjda biti doktornauka ili profesor univerziteta da bih znao da sam Bošnjak i da mi je jezik bosanski. Zato, sva-

kome, pa i dobronamjernom,ko želi da mi dodatno ‘objašnja-va’ slijedi jasna poruka : Hvala.Znam ko sam”.

Pitao sam slikara vedrineDa naslika izgled moje tuge,Da oslika sva polja i šume

Sve mahale, džamije i sijela,Da razapne platno sve do neba I na njemu svu bol izrazi,

Da mi Bosnu ‘mjesto srca stavi,Da mi Bosnu naslika u duši,Da se slika nikad ne osuši,

Da se Bosna nad svijetom uzvisi.

Pitao sam pjesnika tišine,Pitao ga da me želja mine,Da opjeva sva polja i šume,Sve mahale, džamije i sijela,

Da nakiti pjesmu sve do neba

I da u njoj svu bol mi zapiše,Da mi Bosnu ‘mjesto srca stavi,Da mi Bosnu upiše u duši,

Da ta pjesma nikad ne prestane,Da se Bosna nad svijetom uzvisi.

Molio sam Dragoga Allaha,Boga Vječnog, Stvoritelja svega,

Da oživi sva polja i šume,Sve mahale, džamije i sijela,

Da mi Bosnu uzdigne do neba

I da tako sva bol mi umine,Da mi Bosni mjesto srca dadne,Da mi Bosnu uščuva u duši,Da ta rijeka nikad ne presuši,

Da se Bosna nad svijetom uzvisi.

Molio sam dragog AllahaBošnjačka poezija: Husein Buljubašić

7/27/2019 SAFF [broj 347, 27.9.2013]


Sarajevski ateisti višene mogu niti žele da kriju

svoje neprijateljstvo premabošnjačkom narodu

Sarajevo

Nakon što se gopodin ZlatkoLagumdžija, ministar vanj-

skih poslova BiH i lider SDP-a na Saffovom web portalu izjasnio da ćese na predstojećem popisu stanov-ništva pisati kao Bošnjak uslijedile sužestoke reakcije u pojedinim mediji-ma u Sarajevu. Dakle, srpski mediji

iz Republike Srpske i hrvatski medijinisu uopće problematizirali izjašnja-vanje gopodina Zlatka Lagumdžijekao Bošnjaka, valjda je za njih to sa-svim normalno. Međutim, tako nisumislili sarajevski mediji koji su poduticajem ateističkih snaga, kao štosu magazini Slobodna Bosna i Dani .Navedeni sarajevski mediji su na-pali gospodina Zlatka Lagumdžijusvim raspoloživim sredstvima i tosamo zato što je čovjek rekao da je

Bošnjak. Za njih je nepojmljivo da je Zlatko Lagumdžija imao toli-ko hrabrosti da tako javno kaže da

je Bošnjak. Ovakva vrsta reakcijesarajevskih ateista prema ministruZlatku Lagumdžiji najbolji je poka-zatelj koliko su se namnožile nepri-

jateljske snage bošnjačkog naroda uSarajevu. Njihova drskost je dosegla visok stepen, od te drskosti ne videkakvu glupost rade, njihovo neprija-teljstvo spram bošnjačkog naroda neda im mira, oni svoje neprijateljstvonikako nisu mogli sakriti. Nadamose da su građani BiH imali prilikuvidjeti kakve ljute ateističke gujegmižu Sarajevom.


ostarski Dnevni list objavio jeovih dana zanimljive informa-

cije o dešavanjima u Oružanim snaga-ma BiH. Dnevni list tako navodi da

je u OS BiH izazvao “nepovjerljivostpa i nemir službeni zahtjev bošnjač-koga člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića i poglavara Islamske

zajednice u BiH reisa Huseina Kavazovića za izmjene Zakona o službiu OS-u BiH, odnosno pravilnika koji,između ostaloga, regulira način odije-vanja, odore i izgled pripadnika OS-a BiH kako bi se omogućilo da pripad-nici OS-a BiH nose brade”. IzvorDnevnoga lista u Ministarstvu obraneBiH je potvrdio kako su Izetbegović ireis Kavazović proljetos uputili taj za-htjev prema Ministarstvu obrane BiH.“Kako su potvrdili u Ministarstvuobrane, zahtjev Bakira Izetbegovića

je odbijen. Za sada se, dakle, pravil-nik neće mijenjati jer su protiv toga radikalnoga zahvata žestoko čelniciMinistarstva obrane i OS-a BiH hrvat-ske i srpske nacionalnosti, ali i jedan

broj bošnjačkih dužnosnika, među kojima je, neslužbeno se doznaje, i mi-nistar obrane Zekerijah Osmić, inačečlan SDP-a”, zaključuje Dnevni list.edan od pripadnika Oružanih snaga

BiH za Saff kaže. “Ostalo je jako malovojnika sa bradom, tek nas dvadesetak.Svakodnevno osjetimo strašan pritisak,

vaki dan očekujemo da nam ne do-puste ulazak u kasarne”. Nažalost, uzbrade novi pravilnik Zakona o službiu OS-u BiH problematizira i drugeislamske propise.

inistri 113 država na Glavnojkupštini UN-a potpisali su de-

klaraciju kojom se obvezuju na novu

akciju za eliminisanje seksualnog na-silja u sukobima. Britanski ministarvanjskih poslova Vilijam Hejg rekao

je da deklaracija zabranjuje da se uokviru mirovnih sporazuma amnesti-ra seksualno nasilje i omogućuje da seosumnjičeni za takvo nasilje uhite bilogdje u svijetu. Dokument traži usva-

janje novog Međunarodnog protokola 2014. koji bi osigurao da prikuplje-ni dokazi o seksualnom nasilju buduupotrebljivi pred sudovima, izvještava Glas S.Britanski ministar vanjskih poslova

Vilijam Hejg izrazio je svoje razočare-nje malim brojem presuda za silova-nja, naročito u ratovima na Balkanu,gdje je, prema podacima koje naveo,samo 30 muškaraca izvedeno predsud a registrovano je više od 50.000silovanja.Nažalost, bošnjački narod je na svojojkoži osjetio strahote ratnog zločina si-lovanja. Srbi su planski sprovodili ovuvrstu zločina nad bošnjačkim naro-dom, oni su silovali i žene i muškarce.

Desetine hiljada Bošnjakinja silovano je od strane srpskih zlotvora. Nadamo

e da će ova inicijativa u UN-u imatipozitivan ishod i da će se srpski ratniločinački planovi suočiti sa novom

krivicom.

Dvadesetak pripadnika Oružanih snaga pod strašnimpritiskom zbog nošenja brade

Silovanje postaje ratni zločin

Oružane snage BiH

UN

7/27/2019 SAFF [broj 347, 27.9.2013]


Uposljednje vrijeme pojedini služ-benici Islamske zajednice, pro-

fesori obrazovnih institucija Islamskezajednice i njihovi istomišljenici i sim-patizeri često pišu i izgovaraju nepri-mjerene uvrede na račun šejha Jusufa Karadavija. Nažalost, rukovodstvoIslamske zajednice u BiH ne čini ni-šta da spriječi ovakav vid neprimjere-nog odnosa prema jednom od vodećihislamskih alima u svijetu. Najnovijuuvredu na račun šejha Jusufa Karadavija izrekao je akademik Enes Karić i to u

novinama Islamske zajednice u BiHu našem “Preporodu”, gdje je napisaosramnu uvredu da šejh zavađa musli-mane u svijetu. Ne možemo razumi-

jeti ovakvo držanje jednog bošnjač-kog intelektualca prema šejhu JusufuKaradaviju, naročito nas zabrinjava što je Islamska zajednica dozvolila da u “Preporodu” prođu ovakve uvrede na račun uvaženog šejha. Slično se dogo-dilo nedavno kada e efendi a Rusmiradić napisao da je šejh Jusuf Karadavi

osenilio i da ne zna šta govori. Nažalost,

i ova uvreda objavljena je u medijima Islamske zajednice u BiH. Još gore jestanje na internetu. Na Facebooku sepišu razne podle i prljave uvrede prema šejhu Jusufu Karadaviju. Među onima koji javno vrijeđaju šejha Karadavija

ima dosta imama i studenata FIN-a idrugih obrazovnih institucija Islamskezajednice u BiH.Podsjetimo da je šejh Jusuf Karadavi,ve do rata u Siriji, bio omiljeni islam-ki alim od Enesa Karića do reisuleme.ejh Jusuf Karadavi je bio jak autoritet

za tumačenje islama za Islamsku zajed-nicu u BiH i n ene uposlenike i simpa-

tizere. im je šejh Karadavi javno izniotav da se u Siriji čini strašan zločin nad

muslimaniama sunijama i da šije činetrašne zločine odmah je završio karijeru

u nekim krugovima Islamske zajedni-ce. Danas mnogi, koji su nekada prak-ticirali islam po fetvama šejha Jusufa Karadavija pišu uvrede na njegov račun.Islamska zejdnica mora zaustaviti širenjeovakve vrste zla među svojim službeni-cima. Vrijeđanje šejha Karadavija ima isti metod i motiv kao i svako drugovrijeđanje bilo kojeg šejha. Kako god se

znaju osuđivati oni koji vrijeđaju dru-ge muslimane tako se isto mora imatiu vidu da se nimalo od tekfirovaca nerazlikuju oni koji pišu uvrede kao štoto radi akademik Enes Karić, efendija Rusmir adić i svi drugi.

K ršćanski misionari u Bosni iHercegovini na sve načine po-

kušavaju privući pažnju muslimana.

Zbog toga čak mijenjaju i najvažnijetermine u svojoj kršćanskoj misiji.Najnoviji hit koji dolazi iz kršćan-sko – misionarske produkcije jesteda Isusa sada zovu Isa, baš onako

kako to rade muslimani širom svijeta.Osim toga, kroz predstavljanje Isusa,odnosno Isaa na sve načine pokuša-

vaju koristiti terminologiju koja jeprisutna u islamu i kod muslimana.Dosta se oslanjaju na iskustvo kr-ćanskih misionara iz Turske i arap-kih zemalja.

2

Najbolji policajac u SipiJovica Milosavljević zvani

Četnik

SIPA

Povodom obilježavanja je-danaeste godine rada Sipe,direktor Sipe Goran Zubacpredložio je da se dodijeli naj-veće policijsko priznanje ne-kolicini policijskih službenika među kojima se nalazi i Jovica Mirosavljević zvani Chetniks.Predloženi kandidat za Zlatnupolicijsku značku Jovica Mirosavljević zvani Chetniks,

poznat je kao strastveni lju-bitelj ravnogorskog četničkog pokreta, što se dovoljno vidipo stajlingu kojeg nosi kada jevan dužnosti, a što smo ilustri-rali prigodnom fotografijom.

Jovica Chetniks se “istakao”u akcijama hapšenja Živka Budimira i zastupnika SDA uParlamentu BiH Šemsudina Mehmedovića - obojicu je u

zgradu SIPA-e doveo s lisi-cama na rukama. Prije po-sljednjeg hapšenja zastupnika Mehmedovića, Mirosavljević jepripadnike Jedinice za specijal-nu podršku pitao: “Da li međuvama ima neko ko se ne osjeća spremnim za izvršenje zadatka iz vjerskih ili nacionalnih ra-zloga?” Ovo je još jedan dokazda je Sipa de fakto opravdala

narodni naziv da se ipak radio Srpskoj istražnoj policijskojagenciji.


Nove taktike kršćanskih misionara u BiH: Isusa sada zovu IsaKršćansko misionarstvo u BiH

Zašto Islamska zajednicane zaustavi vrijeđanje šejha Jusufa Karadavija

Uvrnuta islamska scena u BiH

7/27/2019 SAFF [broj 347, 27.9.2013]


Hrvatski mediji izHercegovine iskoristili su

narušeno zdravlje osamdesetogo-dišnjeg Salke Balavca, Stočanina

koji živi i radi u Mostaru da ispričaju još jedno neviđenočudo o nadnaravnim moćima njihove vjere katoličke. “Ležaosam u sobi, nisam mogao sobommicati. Do prozora je ležao jedanpacijent kojeg su navečer uhva-tili veliki bolovi i stalno je zazi-vao Isusa. Ja sam žmirio, ali samvidio kako doktor i sestra ho-daju do njega. Kako sam ležao,odjednom mi se ukazala crkva uMeđugorju koju sam dotad vi-dio samo na televiziji. Tornjevicrkve su se obasjali poput zlata,a između njih se stvorila kao ona dječja barbika. Bila je u rozo-bijeloj haljini i nisi je se mogaonagledati kako je lijepa bila, kaženam Balavac govoreći o Gospi.Kako kaže, dignula se u zrak ikrenula prema Mostaru rekavši:“Idem spašavati narod”. Lebdeći

je išla prema križu na Humu, a sav narod s Balinovca se guraogore, nije mogla ni šibica stati.Kad se Gospa spustila i pogle-dala prema Balinovcu rekla je:“Barikade su dolje”, opet se di-gla i velikom brzinom se vratila među tornjeve i nestala”. Ovako

je Dnevni list iskoristio bole-snog Salku Balavca. Ništa se netreba iznenaditi što Dnevni list

piše ovakve gluposti, je li njima urednik Mensur Osmović, sta-ri udbaš sve je od njih mogućeočekivati.

Salko dinamitašLudi polumjesec


Foto polumjeseca

redsjednik Vlade Srbije i ministarunutrašnjih poslova izjavio je da-

nas da još nije izvjesno da li će “Parada

ponosa” biti 28. septembra održana uBeogradu, ali i da, ukoliko ta manife-stacija bude održana, on neće biti jedanod učesnika. “Znam da je ustavno pra-vo da se izražava različitost, ali moje jepravo da ne idem na to. Ne treba ulazitiu drugu krajnost i dodvoravati se nji-ma. Treba li da postanem gej da bi tobilo proevropski?”, rekao je Ivica DačićTeleviziji B92.Ovu izjavu srbijanskog premijera Dačića trebamo shvatiti ozbiljno. Naime, dokazda premijer Dačić ne govori bez osnova

jeste događaj iz Italije, gdje su se itali-

janski parlamentarci u po parlamenta istospolno ljubili a sve kako bi ugodilipederimma, odnosno kako bi pružilipodršku usvajanju novog zakona o ho-moseksualnim osobama. Na desetine ta-lijanskih zastupnika i zastupnica stranke

Pokret 5 zvjezdica prošle su sedmiceorganizovali masovni ‘poljubac’ kao po-dršku LGBTQ osobama te pozvali na

jače zakone za zaštitu prava LGBTQ populacije. Parlamentarna rasprava jeprekinuta kada se više desetina političa-ra počelo međusobno grliti i ljubiti.U posljednje vrijeme Evropa sve agre-ivnije nameće pederizam. Zastupnici

pederizma već su “okupirali” Hrvatsku.Pederisti su renutno u pohodu na Srbiju.Sudeći po izjavama premijera IviceDačića, uskoro bi i srbijanski političarimogli izvesti poneki pederski manevaru parlamentarnim klupama. Kada na red dođe Bosna i Hercegovina, a samoto se nije i to dogodilo, bh. političari

će dati sve od sebe da ugode pederstič-kim integracijama Evrope. To znači da bi uskoro mogli gledati pojedine bh. po-litičare kako se istospolno žvalje u par-lamentarnim klupama, po hodnicima ikabinetima.

Hoće li se i bh. političari uskoro morati ljubiti kako bi ugodili pederima?Evropski pederizam

7/27/2019 SAFF [broj 347, 27.9.2013]


Ibrahim Osmanbašić, predsjednik Udruženjaza kulturu Novo Sarajevo

Intervju

Ibrahim Osmanbašić rođen je1964. godine u Janji. Osnovnu isrednju školu završio u Sarajevu.Po zanimanju je mašinskitehničar. Ostvario višedecenijski javni društveni angažmanorganizujući brojne kulturno-umjetničke manifestacije. Učesnikmeđunarodnih književnih

manifestacija, a poetska i dramskadjela su mu prevođena i uvrštenau brojene književne publikacije.Osnivač Udruženja za kulturuNovo Sarajevo (KNS), gdje obavljafukciju predsjednika Udruženjaod 2002. godine. Urednik prekočetrdeset knjiga i publikacija.Autor desetina recenzija,književnih osvrta i predgovora kojisu publikovani u raznim javnim

formama u BiH i inostranstvu.Jedan od utemiljivačameđunarodne kulturnemanifestacije Novosarajevskiknjiževni susreti (NKS). Živi i piše uSarajevu. Povod našeg razgovorasa gospodinom Osmanbašićem je njegov rad u KNS-u, posebnoglede organiziranja manifetacijeNKS, koja je nakon šest godina

djelovanja (2007.-2013.) iprogramske profilizacije, izborilapoziciju respektabilne regionalneknjiževne priredbe

R: J D

AFF: Gospodine Osma-nbašiću, možete li nam ukratkim crtama predstavi-ti KNS - kada je osnovan,

koji su njegovi ciljevi, ko su njegovičlanovi i sl.?

KNS je osnovan 2002. godine,uglavnom od mladih, kojisu u sebi nosili širokogrudi

odnos prema kulturi, sa ple-menitom željom da se manjearmisanim a talentovanimkreativcima pruži podrška i mogućnost armacije.Ciljevi su i danas isti kao iu početku - da je Udruženjeo vorenog a ne za vorenog tipa; nema elitizacije, nema preferiranja osnivača ili ak-tivista Udruženja u odnosuna nove članove i saradnike.Mi ne insistiramo da našisaradnici postanu članovi

Udruženja - već godinama sarađujemo na raznim projektima s prijateljima kojinisu članovi KNS-a. To jepuka formalnost, jer stica-njem članstva u Udruženjuništa se ne dobija - osimčlanske kartice; jer samo kvalite-tom u pogledu kreativnog izražaja iangažmana na temelju općepriznateuviđajne komunikacije stiče sepovjerenje u naše Udruženje. Našiciljevi su paraleno usmjereni prema

društvu i pojedincu. U socijalnomkontekstu - da podržavamo, prije sve-ga, osnovne moralne i humane vrijed-nosti pri komunikaciji i angažmanima.

A u kreativnom kontekstu - da se

podrži autorska kreacija koja je, u os-novi, oslobođena primarne zavisnostiod materijalno-nansijske kalkulacije.Naši članovi su uglavnom pisci iz BiHte pisci iz dijaspore, kojima smo, ug-lavnom, jedini kreativni link ili mosta domovinom.

SAFF: Svaki početak je težak,ez obzira kada, kako, gdje, zašto,

s čim nešto počinjete da radite. Stoga, kakav je bio

početak KNS-a? S kakvimpoteškoćama ste se na početku susretali te kakoste ih prevazilazili?

Mi smo kontinuirano bilii ostali - pod prismotrom ipritiskom, onih koji su se do-kopali vlasti i fotelja nakonfizičke agresije i genocida nad mladom RepublikomBiH, i sad nas raspamećuju uovoj nametnutoj “dejtonskojluđačkoj košulji”, indolen-tnošću se svrstavaju na strani

kulturocida koji se provodiu Sarajevu i diljem BiH. Tuse nije ništa promijenilo od2000. do sad. Tad su nasobmanuli oko evropske ori-

jentacije. Mi imamo posla sa megalomanima koji ne pre-

zaju ni pred čim da zbog samodokazi-vanja unesreće milione.

Dakle, mi nismo u situaciji da možemo “prevazilaziti naše prob-leme”. Problem komunikacije nevladi-nog i vladinog sektora je kontinuiran,

maksimalno ispolitiziran, bez vidljivog rješenja. Nema čime se ne služe i jednii drugi da bi se dobio novac iz budžeta.Naročito u zadnjih par godina je jasnoda postoji samo jedan kriterij da se za

Rad na afirmaciji kulturne baštine i umjetničke kreacijeBiH, regiona, Evrope i svijeta

- izoštrava vid ka viziji boljeg svijeta


Saradnja samladim auto-rima je veomaslojevita, aline smije biti

praktičnosložena već što jednostavnija,i tu se ne smije

zamoriti odrazgovora, a iinsistiranju nazadovoljavanju

standarda i

normi kojestoje pred auto-

rima.

7/27/2019 SAFF [broj 347, 27.9.2013]


projekte dobije ozbiljna podrška insti-tucija- “može sve i šta hoćeš ali samoda je naopako”. Nijedna NVO ne dobi-

ja više ozbiljnu podršku vlastodržaca ako nije programski pod kontrolom.Stoga, KNS zadnjih nekoliko godinenema NIKAKVU ozbiljnu podrškuinstitucija. Problemi KNS-a proizilazeiz marginaliziranja i šikaniranja kul-

ture i umjetnosti. AFF: Trenutno, kakvo je gen-eralno stanje u Udruženju i koji suaktuelni projekti koje Udruženjesprovodi u djelo?

Generalno stanje je da nakon real-izovane najmasovnije, prema nekima inajkvalitetnije, književne manifestacijeu BiH, a ne i otvoreno ažu me unajkvalitetnijim u širim regionalnimokvirima - nemamo nikakvih uvjeta za rad: niti svoje prostorije, niti nasnansira ijedan nivo vlasti. Nas to ne

brine. Njima njihov posao - nama naš.Zbog toga oni znaju da se s nama nemogu poigravati niti ima s nama kom-promisa koji bi rezultirao poremećajemuniverzalnih umjetničih i ljudskihprincipa kojih se držimo pri javnomdjelovanju. Kad ne budemo mogli ra-diti na taj častan način - Udruženje ćebiti ugašeno.

Dakle, nama u KNS-u je jasno- rad na afirmaciji kulturne baštinei umjetničke kreacije BiH, regiona,Evrope i svijeta - izoštrava vid ka vi-ziji boljeg svijeta. Mi smo četiri me-

đunarodna književna susreta održaliu mjesnoj zaje nici, a va u ote u sa pet zvijezdica: to je specifično iskustvokoje, vjerovatno, samo KNS ima, te sui naše spoznaje - umjetnosti, kulture iopćenito društva - specifične.

aš projekat izdavaštva je kon-tinuiran - a kroz to se vezuju mnoge

javne promotivne aktivnosti, a naša web-stranica je naš prozor u svijet kojinam omogućava da komuniciramo sa kreativcima diljem svijeta. Ko želi da proširi svoja znanja iz književnosti,

pa i općenito iz umjetnosti, sigurnoa ima puno toga a pročita i vi i na našoj web stranici - kns.ba. Naš glo-balni projekat je da se duh kreativnesvjetlosti prenese iz ovog kulturnog mraka u vrijeme kada će se cijenitiumjetnost, poštovati umjetnici i kadće društvene institucije ulagati unjegovanje i zaštitu u turne aštineSarajeva i BiH.

Općina čije mi ime nosimo većgodinama ignoriše naše zahtjeve da sepodrži sistemski rad KNS-a. Zadnja dva književna susreta nisu održana na teritoriji Općine Novo SarajevoNS -a to pozvanim ne smeta, te i

dalje se tale i rastaljuju dok Miljacka žubori.

U mojoj općini nema

ništa od svjetla svijesti iavjesti; u toku je dehu-

manizacija građana OpćineS, ali treba se spremati za

vrijeme kada ova duhovna pošast prođe - što je generaci-

jski izazov i za Općinu NS,Grad Sarajevo i kompletnobh. društvo, a indirektno i za našu dijasporu diljem svije-ta. Kad prestane unutrašnja destrukcija - nestaće i van-

jska, a ne suprotno. Do nas

je i samo se gubi energija uočekivanju da neko drugi naše prob-leme rješava. Najvjerovatnije ćemopromijeniti naziv Udruženja u skorijevrijeme. To nije mala žrtva koju treba-mo da učinimo nakon 11 godina rada - ali ovdje su u pitanju opći interesi,a mi smo tu zbog toga. Naša općina

je nekoliko vijekova iza, recimo, Ko-njica, Bihaća ili Goražda u kontekstukulturnih dešavanja tokom godine, a koji zajedno nemaju stanovnika kaoOpćina Nova Sarajevo i gdje nema ni kina, ni galerije niti doma kulture.

Svaka prigradska općina u KantonuSarajevo je kulturološki gigant za tumoju općinu. Uskraćivati ljudima lo-kalnu infrastrukturu za kulturološkepotrebe skoro 100.000 stanovnika je unajmanju ruku anticivilizacijski geto sa izrazitom nehumanošću prema obra-ovanom i civilizovanom čovjeku XXItoljeća.

SAFF: Prije nešto više od mje-ec dana bh. društvo imalo je pri-iku da bude svjedok još jednih

eđunarodnih NKS, šestih po

edu, susreta. Kako su protekli ovinjiževni susreti? Možete li da namrenesete i Vaš generalni utisak lede susreta, te vašu usporedbu sa rijašnjim susretima?


esti NKS su realizirani

tokom tri programska dana. Promovisano prekodvadeset novih knjiga autora iz regiona, bh. dijaspore iBiH. Većini autora to je

jedinstvena prilika da sepredstave sarajevskoj i bh.čitalačkoj publici. Trećidan je održana Centralna svečanost gdje su sepredstavili autori iz 15-stak država. Tokom programa promovisane su knjige

na hrvatskom, srpskom,bosanskom, mađarskom, njemačkom,slovenačkom, bugarskom i na turskom

jeziku, a imali smo priliku čuti i pjesmuna arapskom jeziku iračkog pjesnika.Ove godine po drugi put se realizirajuSusreti u saradnji sa Hotelom RadonPlaza, koji je nam je izašao u susret iomogućio realizaciju NKS na visokomnivou, a na čemu smo im zahvalni.

U biti ova manifestacija pripada pi-scima, er oni su ti ko i omo ućava uda NKS postoje. to se tiče našihdruštvenih struktura, NKS bi se odav-

no ugasili. Ove godine su uvršteni uzbirku sa Susreta neobjavljeni proznii poetski radovi od 224 autora, iz 19zemalja, sa 5 kontinenata, koja nosinaziv “Izvan dometa”. Ove godine prviput se štampaju neobjavljene kratkepriče i pjesme, a s obzirom na prom-

jenu kriterija javnog poziva, očekivalismo upola manje aplikacija. No, neg-dje oko 280 autora se prijavilo sa prekohiljadu radova, tako da imamo zbirkukoja predstavlja reprezentativnu re-gionalnu književnost današnjice u

domenu kratke priče i poezije. Po tome je zbirka radova sa ovogodišnjih susreta u samom vrhu po pitanju armisanja regionalnih noviteta u domenu poezijei kratkih priča.

Dakle, namau KNS-u je

jasno - rad naafirmaciji kul-turne baštinei umjetničkekreacije BiH,regiona, Ev-rope i svijeta- izoštrava vidka viziji boljeg

svijeta.

7/27/2019 SAFF [broj 347, 27.9.2013]


Ako se analiziraju tren-dovi zadnjih pet-šest godina,

u lokalnim i regionalnimokvirima, može se zapazitiuticaj naše manifestacije na armaciji određenih au-tora i njihovog književnog stvaralaštva, koji su našisaradnici.

AFF:U januaru ovegodine napisali ste članak “Ja tebi - ti meni” - Kriterij za bošnjačku poeziju un-utar dva stoljeća u komeste kritikovali izlazak an-tologije a to tone Veneci-

ja, Bošnjačko pjesništvood 1990. do naših dana . Oemu je ta no rije ?

U suštini, to treba da bude i ostane u okvirima međuboš-njačkog konstruktivnog dijaloga, kojise tiče naše duhovnosti i identiteta.Može se stvoriti pogrešan utisak da sam lično negativno raspoložen pre-ma navedenoj knjizi. Naprotiv, meni je drago da se ona pojavila jer oslikava stvaran odnos Bošnjaka prema knji-ževnosti - a on e letargičan i površan,

dakle, u suštini - proizvoljan. lanak otvara niz dilema, među kojima jei pitanje: “Da li to treba nekome ilinečemu da posluži za ideologiziranjecijelog XXI stoljeća za bošnjačku poe-

ziju?” Dakle, konstruktivanodnos prema bošnjačkoj

poeziji ne može biti uteme-ljen u personalnim ili gru-paškim fikcijama ili ideo-loškim maglama već treba biti javno prezentiran uformi izdavaštva, književnemanifestacije, časopisa ilil. To se odnosi na serio-

zan, analitički sistem rada,utemeljen na činjenicama,dakle, na naučnoj osnovi.Ono prema čemu sam izra-zio otvoreni skepticizam jekonstatacija iz medija koja

je išla uz promotivne ak-tivnosti navedene knjige:“Nakanivši ovjeriti domete posljednjih 20 godina bh.

pjesništva, ova knjiga počinje tamo gdje se zaklopila ‘Antologija bošnjačke poezije XX vijeka’ profesora Enesa Durakovića...” .

Bilo bi neumjesno licitirati imeni-ma autora čija djela blistaju poetskimžarom zadnje dvije decenije na nebubošnjačke poezije, a KNS je objaviosamo skroman dio tog literarnog bo-

gatstva. Prema tome, moja reakcija nije primarno uslijedila što je ignori-san rad KNS-a, već što je zanemarena istina, a smatram da to ide na štetubošnjačke poezije.

6

Dakle, sa moje strane, kao urednika preko 40 izdanja gdje je na hiljade au-

tora, veliki broj njih su Bošnjaci, bilo bineodgovorno da šutnjom dopustim da seohlade i stvrdnu pečati na veoma sum-njivom i fragmentarnom prezentiranjubošnjačke poezije u zadnje dvije decenije.Tu se ne radi o “pečaćenju” dvije decenijeveć dva stoljeća. Kad bi ta antologija bilosve glede bošnjačke poezije u zadnja dva desetljeća - ne bih je ni kritikovao.

SAFF: Kakav je općenito odnosnašeg društva naspram kulture,posebno spram rada KNS-a?

Primjetno je da se zadnje 3-4 go-dine vlast odnosi maćehinski prema

kulturi. Decenijski, kontinuirani kul-turocid i duhovni genocid u Sarajevuočit je na svakom koraku, tako da sumasovne zabave u formi “blještavemedijske groznice”, tipa SFF-a, Sa-rajevska zima, Sajam knjiga, MESS,Nagrada Meša Selimović, Sarajevskidani poezije i slične priredbe - gdjenema prostora za domaće autore vi-sokog kreativnog dometa - itekako supoželjne i obilato podržavane od ko-rumpiranih struktura vlasti i neprofe-sionalnih medija. Non-stop se šalje u

eter slika da u Sarajevu i BiH niko nezna umjetnički izražavati- već, eto, tre-ba da nam dolaze iz vana i redaju cipelei cjepanice, da bi mi konačno spoznališta su prave umjetničke vrijednosti.


Općina čije miime nosimo

već godinamaignoriše našezahtjeve da

se podržisistemski radKNS-a. Zadnjadva književnasusreta nisuodžana na

teritoriji OpćineNovo Sarajevo(NS) -a to poz-

vanim ne sme-ta, te i dalje setale i rastaljujudok Miljacka

žubori.

7/27/2019 SAFF [broj 347, 27.9.2013]



U toj perdnoj igri društvenihstruktura, generalno prema kreativc-ima, a posebno prema umjetnicima ikulturnoj baštini - KNS više djelujekao priviđenje, apstraktna supstanca nego kao realan književni, umjetničkiili kulturološki faktor.

SAFF: Primijetili smo da dodjelju- jete priznanja, a ne nagrade koje po-

drazumijevaju i izvjesni novčani iz-nos. Koliko institucije vlasti pomažuu Vašem radu?

Općina NS je pomagala real-izaciju prva tri NKS, na čemu smozahvalni, a onda su nas ostavili da se snalazimo kako znamo i umije-mo. Sigurno da su tome doprinijelioni koji su nepozvani sebi dodijeliliulogu stražara nad pisanom riječju uSarajevu, a i BiH. Oni su i na ovimSusretima bili aktivni, tako da jena desetine aktivnosti registrovanokojima se nanosila šteta proteklimSusretima. Nastavila se praksa da snaše manifestacije odvlače autore na druge strane pod raznim izgovorima.No, ne mogu ti isprazni mračnjacinikada odvući naših saradnika odnaših programa koliko mi možemouspostaviti pozitivnih relacija sa au-torima iz BiH, dijaspore i regiona, a sada i cijelog svijeta. Ako je autor iolearmisan, na njega se vrše ataci, pa iucjene kako ne bi sarađivao s nama.To su ozbiljni znakovi ekskomuni-kacije - karakteristične samo za rig-

idne društvene zajednice.No, naš rad s vremena na vrijemepodrži općina a i kanton, neke oblikesaradnje imamo i sa državnim insti-tucijama - ali sa federalnim niti smoimali niti ih imamo.

Kad se nađe praktičan odgovor na to pitanje sigurno da podrška KNS-uće doći spontano od struktura vlas-ti. Naše vrijeme tek dolazi kada se

javašluku i bezakonju stane u kraj - a to neće doći ni lahko ni brzo.

SAFF: Na osnovu naših skrom-nih zapažanja zamijetili smo da na

KNS-ovim manufestacijama, te usamom Udruženju ima dosta mla-dih. Koliko KNS u svom radu pri-daje pažnju mladim ljudima?

Od četvrtih Susreta (2010.)raspisujemo javni poziv “Prva knji-ga” za prvu neobjavljenu knjigumladih autora BiH, a najuspješnijiprispjeli rad se štampa, autoru sedodjeljuje priznanje “Novosarajevskopero”, u kategoriji mladi autori BiH.Dosadašnji dobitnici tog priznanja su: Amir Šulić, Elma Velić i Jasmin

Ibranović. Četiri godine smo radiliprojekat “Euroorijentacija”, saradnja mladih pisaca BiH i Slovenije, i obja-vljene su četiri dvojezične, bosansko-slovenačke, zbirke proze i poezije, koje

su obuhvatile preko 50 mladih autora iz BiH, čiji su radovi prevedeni na slovenački jezik. No, radi nedostatka podrške našim projektima moralismo obustaviti ovaj jedinstven region-

alni projekat, ali kroz taj višegodišnjiangažman stekli smo krucijalnoiskustvo u saradnji sa mladim pis-cima što nam pomaže da denišemopraktične i učinkovite odnose.

Saradnja sa mladim autorima je veoma slojevita, ali ne smijebiti praktično složena već što jed-nostavnija, i tu se ne smije zamoritiod razgovora, a i insistiranju na zado-voljavanju standarda i normi kojestoje pred autorima, bez obzira na njihov uzrast i poznavanje istih, te

svijest o njihovom značenju i značaju.U suštini, mi u KNS-u smatramo da bez otvorenog i bezrezervnog ulag-anja u mlade talente, nema ni našebudućnosti kao udruženja, kao nibudućnosti bh. književnosti, niti BiHkao društva i države. Povjerenje mla-dih teško se stiče, a lahko gubi - i tunema adekvatne srazmjere u davanjui uzvraćanju, u katkoročnom kontek-

stu. To je ulaganje u budućnost - i izkvantiteta i mase, može se očekivatikvalitet i izuzetni pojedinci. Nas mla-di slijede vjerovatno jer u nama nalazevjernog slušaoca i sagovornika, jer

s pažnjom sluša šta oni govore, a neobećavamo im ništa što ne možemozaista i da ostvarimo. Vjerujem da sumladi taj zupčanik koji će, malo pomalo, okrenuti bh. društvo u smjeruopćeg progresa.

SAFF: Nadamo se da ćete i ubudućnosti nastaviti da nizate us-pjehe kao do sada. Koji su to projek-ti koje će ubuduće realizovati VašeUdruženje?

Hvala na lijepim željama, a mi ćemo se truditi da opravdamo

očekivanja svih onih koji u KNS-uvide plamen nadahnuća. Naš kon-tinuirani projekat je web stranica kns.ba, a pošto se naši projekti planirajukao samoodrživi sve mora biti dobroisplanirano da bi došlo do realizacije.U narednom periodu željeli bismodinamizirati izdavačke prezentacijena međunarodnm nivou, o čemu setrenutno vode pregovori.

7/27/2019 SAFF [broj 347, 27.9.2013]


Borba za opstanak

Kolumna

Kako se dogodilo da se sprovede

Zakon o popisu za koji se u

startu moglo znati da će ubiti

više Bošnjaka nego svi ratovi u

20. stoljeću? Priča o Popisu se ne

završava, već počinje 15. oktobra

2013. godine. Tada počinje naše

dokazivanje da je Popis realiziran

sa genocidnim predumišljajem

P: F A

K oliko god bilo istinito da bošnjačka javnost nikada udejtonskim godinama nije

bila toliko probuđena, uspravljena,a i prestrašena, kao pred predstojećiPopis, toliko je istinito i da ta probu-đenost nije usmjerena kamo treba ikako treba. Više je to strah da se prema nama kotrlja jedna nesreća, nakon kojeće nas biti manje, nego što je to neka-

kva strateški projektovana (re)akcija.Kobejagi djeluje ta Fondacija “Popis”,koja za sebe stalno ističe da je - “činepet temeljnih bošnjačkih institucija”- i čim ti vidiš da je nekome stalo dotakvog samoisticanja, u vremenu kadnam gori pod nogama, odmah razabe-reš da tu nešto nije kako treba. Kakvesu “temeljne institucije” bez Bošnjačkeakademije, Svjetskog bošnjačkog kon-gresa, i ponekoga još? Glavni dometaktivnosti ove Fondacije jesu dosadna predavanja o Stjepanu Dabiši i ostalimkraljevima. Dođe zabrinuti narod da

čuje kako ćemo se izvući iz ove nesre-će, a onda mu “Popisovi” intelektualciodrže predavanje na kome bi i studenthistorije zakunjao. Sjetimo se, 1992.narod nije izišao na Referendum za suverenitet BiH zato što je znao histo-rijske činjenice, već zato što je razumioda će ga potlačiti agresivni velikosrbi-zam sa Gazimestana, pa je analognotome danas trebalo manje pričati ohistorijskim godinama i pojmovima, a više o otvorenim i skrivenim prijetnja-ma koje izviru iz Popisa. Cilj je trebao

biti da se Bošnjaci mobiliziraju, a ne da se poduče ko su i šta su. Ovo je temelj-na strateška greška bošnjačkih mudra-ca koji su, kao, osmislili kampanju okoPopisa. Namjesto da se narod mobiliše

činjenicama koje kazuju da je Popis na-stavak genocida, da je dejtonska država namjerila da nas ne bude - a može nasbiti, i možemo opstati, samo ako smorazbuđeni, svjesni i organizovani - na-rod je davljen i tušen filozofijadama o

jeziku i porijeklu. Upravo je obznanje-no da će biti čak 1.500 aktivista koji ćenarodu objašnjavati ko je i šta je. Njih1.500 čekaju k’o zapeta puška, sve trčeu mjestu, a Popis počinje za manje od

100 sati. Ovo su trebali raditi prije go-dinu dana, a sad su vozoviisprolazili. To su najvažnijidometi samoorganiziranostikoju predstavlja ovih “pet te-meljnih bošnjačkih institu-cija”. Doduše, pojavio se ko-načno i web portal o Popisuna kome se upravo odbrojava vrijeme do početka popisa.Lete cifre kao na benzinskojpumpi. Teško je ne biti šču-đen neozbiljnošću i baha-

tošću nekolicine mudrijaša iz Fondacije “Popis” koji susebe proglasili odgovornimza narod, a nisu bili u sta-nju, već mjesecima, učinitikonkretne, djelatne, smisle-ne iskorake. Pa ne misle onivaljda da je lijepljenje plaka-ta po džamijama i držanje

jedva posjećenih i dosadnihpredavanja iz historije od-govor na vatru kojoj smoizloženi?! Nema ni jednog

jasnog analitičkog progovo-

ra o karakteru Popisa! Nema ni jedne pretpostavke - šta ćemo biti poslije Popisa? Pa makar ta pretpostavka imala mobilizirajući karakter, da narod shva-ti kako su nam dani odbrojani ako nedadnemo sve od sebe da umanjimo gu-bitke. Zar nije bilo normalno da se na

jednom okruglom stolu okupe intelek-tualne snage u Bošnjaka, da se analitič-ki obrade pojedini segmenti i pretpo-stave ishodi?! Taman posla, jer svu pa-met u Bošnjaka posrkao je predsjednik

BZK “Preporod” Senadin Lavić, koji jeu ime svoje afirmacije - na bošnjačkimzgarištima! - začepio vrata širokomintelektualnom i kritičkom frontu uBošnjaka. Eto, neki dan je taj Lavić

držao predavanje u Tuzli, a ona mala ala BKC, u koju stane stotinjak ljudi,

bila je poluprazna. Tolika je to misija da u gradu od 150.000 Bošnjaka nema ni 50 ljudi da ga čuju! Održavaju se ko-

jekuda skupovi “Popisa”, tj. “Preporo-da”, ali bošnjački aktivisti se odabirajuprincipom negativne selekcije: što gorito bolji. Ako bude puno pametnih,neće se vidjeti “najpametniji”. Tako jeizvan aktivizma ostalo na hiljade boš-

njačkih inteletualaca koji su mogli datidoprinos dizanju buke okoopasnosti koja se nadvila nadbošnjački narod. A kako biuopće bošnjačka inteligenci-

ja govorila na tom fonu - da je Popis nastavak genocida -kad na tom fonu ne govore, jer to tako ne vide, čelniciFondacije “Popis 2013”?! Unjih je sve potaman. S dru-ge strane, Sejfudin Tokić jekazao da je Popis najvaž-

niji događaj za Bošnjake uposljednjih stotinu godina.Tačno. Na tribini u Mao-či ja sam kazao da će Popisubiti više Bošnjaka negosvi ratovi u 20. stoljeću, a snimak mog predavanja na you tube je, do momenta kad ovo pišem, vidjelo bli-zu 8.000 ljudi. Ako nisamu pravu neko bi me moraodemantirati, a ako sam mož-da u pravu, onda bi to mo-rala biti uzbuna za “temelj-

ne bošnjačke institucije”, za reisu-l-ulemu Kavazovića, iza člana Predsjedništva Ba-kira Izetbegovića, za velike i

male bošnjačke lidere, sve odreda, da e oglase i počaste prestrašeni narodvojim pozlaćenim riječima.

Bacanje magle u oči

Ovu pretpostavku da će Popis ubi-ti više Bošnjaka nego svi ratovi u 20.toljeću moguće je poduprijeti sa više

adresa. Prvo, o “ubistvu”. Neće nikote ljude postrojiti pred otvorenom ra-kom i postreljati, onako kako su to poBiH radili tvorci Republike Srpske, aliće ti ljudi nakon Popisa dobiti ulogu

Zašto je Popis g enocidan?


Kao što je jalovonarodu držati

predavanja oidentitetu umomentu kad

je narod trebalomobilizirati zaPopis, tako je

jalovo glumitinekakvu

kooperativnost iuglađenost kadnaspram nas

stoje bjelodanečinjenice da je

Popis genocidan.

7/27/2019 SAFF [broj 347, 27.9.2013]


mrtvih ljudi. Između Bošnjaka koji jeubijen u Srebrenici i Bošnjaka koji jepod prisilom raseljen u inostranstvo,a putem Popisa izbrisan iz ukupnog broja stanovnika - nema nikakve razli-ke. Obojica su mrtvi, ubijeni, od istog genocidnog projekta, koji se u prvojetapi realizirao fizičkim likvidiranjemBošnjaka, a u drugoj institucionalnim,

dejtonskim, ispisivanjem Bošnjaka izbosanske stvarnosti. Onaj Bošnjak kojise ne popiše, biće ispisan, i otpisan, bezobzira da li će još uvijek imati bosanskipasoš, dolaziti u godinu-dvije na ćeva-pe u Bosnu i navijati za našu nogomet-nu reprezentaciju. Bošnjačko postoja-nje mjeri se učešćem u ukupnom brojubošnjačkog stanovništva, i sve izvantoga manje je bitno. Toliko o “ubistvu”u navedenoj rečenici.

Drugo, postoji vjerodostojan stati-stički pokazatelj koji upozorava da bioko milion raseljenih građana BiH, a

poglavito Bošnjaka, moglo ostati nepo-isano, odnosno, izvan uku no bro a stanovnika. injenica je da se za izboreregistrira oko 30.000 građana u dijas-pori, od ukupno 1.300.000 koliko živiizvan BiH. Aktivna namjesto pasivneregistracije utjecala je da sve manji brojbh. građana u dijaspori pokazuje inte-resovanje za ostvarivanje svog ustav-nog prava da biraju svoje predstavnikeu vlasti. Aktivna registracija nije ništa drugo do li proračunata namjera od-stranjivanja iseljeništva iz izbornog

procesa. Bosanski Hrvat Jozo Grgićsvojevremeno je kazao da je Izbornizakon genocidan, misleći na činjenicuda dejtonska država svjesno otežava proces glasanja za građane iz dijaspo-re. Pasivna registracija, pak, značila bimogućnost glasanja za svakog ko ima bh. dokumenta, putem kojih je po au-tomatizmu registriran. Stavljanje oba-veze bh. građanima u iseljeništvu da odvajaju vrijeme, da se registriraju, uzrazne prepreke iz ambasada, obesmisli-lo je taj angažman, a zapravo je odu-zelo Ustavom zagarantirano pravo bh.

građanima u iseljeništvu da glasaju.Problem postaje kompleksniji kad sezna da naše iseljeništvo, gotovo u sto-postotnoj mjeri, nije ekonomsko, nijeni političko, ni neko treće, već je iselje-ništvo koje je nastalo zločinom etnič-kog čišćenja, pa svako kidanje veza sa tim iseljeništvom nosi pečat genocida.Uprkos tome, ova izborna diskrimi-nacija prema 1.300.000 bh. građana,od kojih je oko milion Bošnjaka, nijepotaknula nikakvog obudsmana, “hel-sinkija” i neku sličnu barabu za ljudska

prava da se oglasi i založi za izmjene Iz-bornog zakona, kako bi bilo ispoštova-no ustavno pravo iseljenih bh. građana.Može li “Sejdić-Finci” biti važniji od1.300.000 ljudi kojima se blokira pra-

vo na glasanje? Ispade da jeizborno pravo 1.000 Jevreja i 10.000 Roma važnije odizbornog prava ljudi koji subili žrtve etničkog čišćenja?Očito je da su međunarodnifaktori, koji ovdje propisujurecepte za ljudska prava, pro-pisali da iseljeni bh. građani

nisu bh. građani, već neka-kav kolateralni otpad kojitreba što prije zaboraviti. Uprotivnom, valja nam se su-očiti sa veoma nezgodnimpitanjem Aneksa sedam,čijom sprovedbom je uslov-ljen Dejtonski sporazum, pa kad se ugleda da uslov nijeispunjem, moglo bi nekomenaumpast da traži povrat na prethodno pravno stanje, na Republiku Bosnu i Hercego-

vinu iz 1992. godine. Bošnjački mulciu politici, čiji su dometi određeni ble- janjem u OHR, Američku ambasadu,u srpstvo i hrvatstvo, nikada nisu po-kušali kroz institucije ozvaničiti brigu


prema dijaspori. Dovoljno bibilo samo da traže isto onošto Srbija i Hrvatska čineprema svojim građanima vani. Ali, zna se da je bosan-sko iseljeništvo dominantnobošnjačko iseljeništvo, da vezivanje Bošnjaka izvan sa Bošnjacima unutar Bosne i

Hercegovine, jača i Bosnu iBošnjake, da slabi velikodr-žavna kliješta Srbije i Hrvat-ske, pa se iz ovog državnog otpisivanja bh. iseljenika može razumjeti ko uistinuvlada dejtonskom državom.

Ovo dosad su bile beni-gne forme diskriminacijebh. iseljenika, jer od (ne)pri-

javljivanja za izbore nije bit-no ovisila sudbina BiH, dok

je nepopisivanje bh. iselje-

ništva kamen temeljac za betoniranjegenocida. Kad izvan BiH, kao tzv. re-zidentno stanovništvo, ili kao nepopi-sano-nepostojeće stanovništvo, ostanustotine hiljada Bošnjaka, to je činjeni-

Zatoobznanjujemo

da ćemo, ubošnjačkompamćenju i ubudućnosti,Popis 2013.tretirati kaošto tretiramo

genocid uSrebrenici

– kaosastavni dio

međunarodne,srpsko-hrvatskei unutar-

bošnjačkezavjere protiv

Bošnjaka!

7/27/2019 SAFF [broj 347, 27.9.2013]


ca koja će dugoročno odrediti političkeodnose u BiH, a oni se kroje naspram et-ničkih procenata, kao što su krojeni i na osnovu procenata iz Popisa 1991. godine.Uprkos tome, iz Agencije za statistikuvode kampanju da se iseljeništvo popisujeputem interneta, a što je direktno zagova-ranje izopćavanja iseljeništva iz ukupnog broja stanovnika. Neki dan su na Kru-

gu 99 dežurni Srbin Mirko Pejanović idirektor Agencije za statistiku ZdenkoMilinović zbratimljeno poručili da “popisne treba politizovati”, što je podvala i ba-canje magle u oči, jer je Popis imanentnopolitički, budući da će stvoriti novu real-nost u BiH. Zašto Pejanović i Milinovićne odu u Banja Luku da kažu koju riječ o

javnom pozivanju Srba iz Srbije da dođui popišu se u BiH? U Republici Srpskojčak se organiziraju autobusikoji će dovlačiti Srbe iz Srbije.Zar to nije “politizacija”? Ali,u fokusu je samo “politizacija Popisa” u Sarajevu, jer od us-pavanih, zbunjenih, izluđenihili iskompleksiranih Bošnjaka ovisi uspjeh ove genocidneoperacije širokih razmjera.Krenuli smo u argumentira-nje teze da će Popis ubiti višeBošnjaka nego svi ratovi u 20.stoljeću. Ako izgubimo milionBošnjaka u iseljeništvu, i tomedodamo još koju desetinu hi-ljada onih koji će se pod me-dijskim pritiscima izjasniti kao

tzv. Bosanci, to je dvostrukoviše od broja Bošnjaka koji suizginuli u Prvom i Drugomsvjetskom ratu, koji su ubijaniizmeđu dva sv etska rata (n r.masakr u ahovićima), kao i u Odbram-

beno-oslobodilačkom ratu od 1992. do1995. godine.

Srebrenica nad Bošnjacima

Kao što je jalovo narodu držati pre-davanja o identitetu u momentu kad jenarod trebalo mobilizirati za Popis, tako

je jalovo glumiti nekakvu kooperativnosti uglađenost kad naspram nas stoje bje-lodane činjenice da je Popis genocidan.Dovoljno je samo razložiti činjenicu da ćese Romi i Jevre i moći iz asniti na kamarunačina (Gurbeti, Cigani, i sl., ili ifuti,Sefardi, Aškenazi i sl.), a da će u konačnicibiti grupisani kao Romi i Jevreji, dok jesamo za Bošnjake propisana ta otežavaju-ća okolnost da se odrednice Musliman,Bošnjak-musliman, i sl., svrstavaju međuOstale, što je i sa historijskog i ovovreme-nog stanovištva velika nepravda. Onajko je to tako smislio, i dozvolio, jasno

je imao na umu genocidnu namjeru da Bošnjaka bude što manje. Istu genocidnui protuustavnu namjeru imaju halugarikoji nagovaraju Bošnjake da budu tzv.

Bosanci, tj. da postanu Ostali, a Srbima i Hrvatima to ne smiju ni pomenuti. Zarovi dokazi, uz očitu zavjereničku šutnjumedija, nisu dovoljno jasna poruka da jePopis p aniran ao genoci ni proje t?! Ugluhoći zavjere izgubili su se vapaji dijas-pore, koja je tražila da se građani u iselje-ništvu popisuju u ambasadama i konzula-tima, kao što se radi u ostalim evropskim

zem jama. Nesta a su u šutnji i upozorenja Federalnog zavoda za statistiku koja im-pliciraju da se svjesno hoće umanjiti brojBošnjaka. Postoji čitav korpus činjenica izkojih se mogu očitati dokazi o genocidno-sti Popisa. Kako je onda moguće da šutemediji, da šute bošnjački političari, da šutesvi koji su morali reagirati u povodu ovog zločina nad bošnjačkim narodom!? A šute,evo, i vrli intelektualci iz BZK “Preporod”

koji, umjesto da dižu galamuoko institucionalnog genocida nad Bošnjacima, a oni filozo-firaju k’o guske u magli. Na Filozofskom fakultetu u Tuzliu nekakvi profesori studen-

tima poručili da nema mjesta politizaciji, da se radi samo otatistici, jer će politički od-

nosi ostati uređeni po Popisuiz 1991. do realizacije Aneksa edam – što je apsolutna laž.

Dokaz pronalazimo u agencij-oj vijesti, o jav jenoj na on

usvajanja Zakona o popisu, ukojoj stoji: “Kamen spoticanja za usvajanje zakona protekle

dvije godine bio je član 48,ojim je i o propisano a ćee za formiranje vlasti koristiti

popis iz 1991. godine do okon-čanja procesa povratka. Pro-

blem je prevaziđen dogovorom lidera šeststranaka (SDA, SDP, SNSD, SDS, HDZBiH i HDZ 1990) 28. decembra da iz za-kona bude izbačen taj sporni član.” Očito

je da ovi profesori ili ne znaju ili ih je nekoobradio da ne znaju. Kako je moguće da su se u javnosti prije godinu dana pojav-ljivale sumnje u regularnost Popisa, a da danas tih sumnji više nema? Nije moguće

da su obavještajci pokupovali, ucijenili,pozačepljali sva usta odakle bi se moglečuti riječi istine o genocidnosti Popisa?!S obzirom da će nam cionisti iz Izraela prebrojavati i uništavati popisnice, putemovlaštene firme, a da Republika Srpska odveć u Izraelu ima svoje “diplomatsko”predstavništvo, ništa ne treba da čudi. Ali,kako to nije začudilo tolike bošnjačke po-litičare koji, uistinu, ili su mutavi do bola,i i su po upovani!

Evo, pred nama je jedan citat iz okto-bra prošle godine, koji je nedvosmislen u

projekciji zla koje će se dogoditi: “Anadoli- ja saznaje da je glavni cilj planirane preva-re na popisu umanjivanje roja Bošnja a,stimuliranjem njihove razjedinjenosti priizjašnjavanju o nacionalnoj pripadnosti

20

i izbjegavanjem da se popiše dijaspora,čime bi se povećao broj ostalih, a Srbi bipostali najbrojnija nacija u BiH.” Samo-zvane “temeljne bošnjačke institucije” suna osnovu ove sumnje, u proteklih godinudana, morale izgraditi strategiju praćenja ireagiranja, namjesto što su tek u posljed-njih mjesec počele mrdati ušima i očima.Bilo je dovoljno i vremena i dokaza da se

Popis ruši kao projekt genocida, da se tra-že standardi kakvi u drugim zemljama, unašem susjedstvu, važe za popisivanje di-

jaspore, te standardi za grupisanje etničkihsinonima pod jednu odrednicu. Šta se todogađa sa našim akademskim potencijali-ma kad nisu sposobni, kadri i hrabri, da se suprotstave jednom ovakvo bjelodanomzločinu nad Bošnjacima? Gdje su te tolikebošnjačke institucije da istinom stanu uzaštitu Bošnjaka? Mi, koji smo oslobođeniod straha i od interesa, i kojima je Allaho-va Milost jedini Svjetionik, mi, niti hoće-mo, niti možemo, niti imamo kad čekatida se “temeljne” i “netemeljne” bošnjačkeinstitucije probude iz kliničke smrti. Zatoobznanjujemo da ćemo, u bošnjačkompamćenju i u budućnosti, Popis 2013.tretirati kao što tretiramo genocid u Sre-brenici - kao sastavni dio međunarodne,srpsko-hrvatske i unutarbošnjačke zavje-re protiv Bošnjaka! To znači sakupljanjedokaza koji svjedoče da je Popis kreiran irealiziran s ciljem umanjivanja broja Boš-njaka, i to znači pripremanje materijala za tužbu kojom će se pred domaćim ili me-đunarodnim sudom rušiti rezultati koji su

dobijeni manipulacijom i osporavanjemustavnih prava za 1.300.000 bh. građana u dijaspori, kao i na druge načine. A tošto u ovom zločinu sudjeluje i Eurostat, netreba da buni, jer je Zapad od 1992. do1995. pomagao genocid - Srebrenicu nadBošnjacima, pa nema nikakvog razloga da vjerujemo kako je vuk sa izmjenom dlakepromijenio i ćud. I to što u Bošnjaka šutemnogi koji bi trebali govoriti, ne treba da buni, jer ovo nije prvi put da Bošnjacibivaju izdani i prodani od svoje političkei akademske elite, koja u ime nekakvog šićara, ili kompleksa, ne zna kud udara.

Znamo mi da smo Bošnjaci, i znamoda nam je vjera islam, i da nam je jezik bosanski, ali - to nije centar problema.Tema je - kako je u oktobru 2012. izvije-stila Agencija Anadolija - “planirana pre-vara čiji je glavni cilj umanjivanje broja Bošnjaka na popisu”. Protiv ove genocid-ne namjere treba se boriti ispravnim i ma-sovnim popisivanjem, ali i pravosudnimrušenjem onih elemenata koji su dovelido eliminacije naših građana u dijaspori,i eliminacije mnogih koji su se “pogreš-no” popisali. Priča o Popisu se ne završa-

va, već počinje 15. oktobra 2013. godine.Tada počinje naše dokazivanje da je Popisrealiziran sa genocidnim predumišljajem.Ne misli valjda neko da ćemo prihvatitigubitak od milion Bošnjaka!?


Ovo dosadsu bile

benigne formediskriminacijebh. iseljenika, jer od (ne)prijavljivanjaza izbore nijebitno ovisila

sudbinaBiH, dok je

nepopisivanjebh. iseljeništvakamen temeljacza betoniranje

genocida.

7/27/2019 SAFF [broj 347, 27.9.2013]


7/27/2019 SAFF [broj 347, 27.9.2013]


Postgenocidne provokacije i podvale rusiste Branka Tošovića

Društvo

Ali Tošo ne bi bio tošo da se

zadržao samo na tome. On se, nasvoju nesreću, upustio u opasnevode seciranja i komentiranjapojedinih mojih stavova u tekstu itako demaskirao razloge njegovaprenošenja, ali i prid našim očimaodkrio metode svojih manipulacijai samo zbog toga ću reagovati ikomentarisati taj mizerni gest

P: S K

Zmljak iz kalinovačkog kraja onstruoznog ratnog zločinca i

ažkog obtuženika za zločin ge-nocida nad Bošnjacima, Ratka Mladića i,možda, poklonik njegova lika i djela, Bran-ko Tošović, iz evropske busije u austrijskomgradu Grazu (izg. Grac) uporno sije smut-nju, juriša na Bosnu i mlatara zahrđalim lin-gvističkim mačem, pokušavajući razsjeći irazčejrečiti hiljadugodišnje historijsko tkivoBosne, zavjerenički razlučujući šta je to boš-

njačko, šta hrvatsko, a šta srbsko. O kakvimmahinacijama, insinuacijama, mešetarenjui manipulacijama se radi svatko se možeuvjeriti već i kod samog naziva njegovog najnovijeg “uradka”, pod naslovom “Srpskipogledi na odnose između srpskog, hrvat-skog i bošnjačkog jezika”. On dobro zna da je naziv ‘bosanski jezik’ u Bosni ustavna kategorija i da ga Bošnjaci izključivo takoimenuju, ali on zlonamjerno uvodi u javniobticaj i “naučni” diskurs pojam ‘bošnjački’umjesto ‘bosanski’ jezik. Kao lingvista, kakose predstavlja, morao bi znati da je bosan-ski jezik historijski pojam, a ne geografski

(iz kojeg je, istina, potekao). To je kultur-no-povijestno, a ne plemensko-nacionalnoodređenje jezika, jer je starije od njih. A upravo to najviše smeta skorojevićkim srp-skohrvatskim kvazilingvistima i separatisti-ma Brankova kova, koji kao da zaboravljajurezolutan stav “oca srpske lingvistike” i jed-nog od korifeja serbokroatistike, Aleksan-dra Belića, koji je prije osamdesetak godina nedvosmisleno uztvrdio: “Nema nikakve sumnje da je bosanski jezik zajedno sa Vu-kovim hercegovačkim i Daničićevim vojvo-đanskim, narodna osnovica našeg književnog

jezika”. Belić, dakako, pod ‘našim književ-nim jezikom’ podrazumiva zajednički knji-ževni jezik na rečenim osnovama, koji sudva naroda imenovala svojim nacionalnimimenima kao srpski ili hrvatski, odnosno

srpskohrvatski. Zato stavljati bosanski jezik u istu ravan sa hrvatskim i srbskim u Bosni

je ne samo netačno nego predstavlja očitupodvalu i nacionalističku provokaciju. On

je u Bosni subordinaran novokomponova-nim pojmovima ‘srpski’ i ‘hrvatski’. U sušti-ni, osporavanje bosanskog jezika u pozadinikrije i osporavanje bošnjačkog naroda, čiji jeto etnički jezik, pa i same Bosne, što je bio (iostao) cilj velikosrbske politike i posljednjeg genocida na njima.

rps pog e na osans ez

Kada sam na internetu pre-listao ovaj kontroverzni zbornik uočio sam da se tu našao jedanmoj kritičko-polemički tekst,usmjeren prvenstveno prema onim Bošnjacima koji su pri-hvatili takav antibosanski pro-

jekat. Tekst je nastao povodom jednog aktuelnog događaja,promocije jednotomnog lingvi-stičkog zbornika, čiji je urednik,također, bio Tošović u pratnji

austrijskog kolege Arno Wonis-cha (izg. Voniš), pod naslovom“Bošnjački pogledi na odnoseizmeđu bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika”, održanog na Filozofskom fakultetu u Sara-

jevu, na samu 160. godišnjicu“bečkog književnog dogovora” i20. godišnjicu sarajevskog sim-pozija “Jezička situacija u BiH”,u okviru Prvog slavističkog kon-gresa, održanog u Sarajevu, opetpod autorstvom B. Tošovića isveučilištnim sponzorstvom iz

Graza. (Obratite pažnju! Ovdion kaže: “između osanskog ,hrvatskog i srpskog jezika”, a ne “između srpskog, hrvatskog i ošnjačkog jezika”, kako stojiu “srpskim pogledima”. Osimtoga, u “bošnjačkim pogledi-ma” je abecedni redoslijed je-zika, kako je uobičajen u Bosni i na svimslavističkim katedrama u svijetu (takva je iskraćenica: bhs), a u “srpskim pogledima”prema Tošinoj projicirajnoj važnosti: shb).Tekst je publiciran u magazinu SAFF 2010.

godine a Tošović ga je prenio doslovno sa redakcijskom opremom mada ne postojinijedan razlog da se tu nađe, izuzev, možda,što je kritički usmjeren prema Bošnjacima pa, po Tošovićevom shvaćanju, kao takav

može se naći među “srpskim pogledima”.Ili je, možda, Tošović, obuzet uspomenama prema generacijskom kolegi iz studentskihdana sedamdesetih godina prošlog stoljeća na Filozofskom fakultetu u Sarajevu (ja samtudirao na Odsjeku za južnoslavenske jezi-

ke, a Tošo na Odsjeku za ruski jezik), dodaomoj tekst gratis. Bilo kako bilo, Tošović,koga su u vrijeme studija kolege hipokori-tički oslovljavale kao Tošo, nije tražio sa-

glasnost i, koliko znam, dozvolu autora nitiUredništva spomenutog časopisa da uvrstiovaj obični publicistički tekst u jedan takav

specifični, tematski koncipira-nom, zbornik lingvističkih rado-va. U svakom slučaju neprimje-ren gest, vrijedan svakog prezira.Ne znam šta će preduzeti Ured-ništvo magazina, ali ja mu kaoautor oprašćam, vjerujući munaivno na riječ da u tekstu nijeništa mijenjao. Istina, mogao

je Tošo tražiti od mene stručnitekst, ali nije, predpostavljaju-ći da mu ga ne bih dao i zbog vrste publikacije i znajući kakav

je smutljivac, a mogao je, da jehotio, naći u navedenom maga-zinu desetine mojih aktuelnihsociolingvističkih eseja, najvišeo bosanskom standardnom je-ziku i njegovom normiranju.

Ali Tošo ne bi bio tošo da se zadržao samo na tome. Onse, na svoju nesreću, upustio uopasne vode seciranja i komen-tiranja pojedinih mojih stavo-va u tekstu i tako demaskiraorazloge njegova prenošenja, alii prid našim očima odkrio me-

tode svojih manipulacija i samozbog toga ću reagovati i komen-tarisati taj mizerni gest. U odsu-stvu kreativnog duha i naučneinventivnosti za produkcijuoriginalnih znanstvenih ideja a iz bolesne želje da bude svakomloncu poklopac te pragmatične

potrebe da se dodvori pravim Srbima i pol-troniše štajerskim poslodavcima sa Univer-ziteta u Grazu i tako javno opravda velikinovac njihovih porezskih obveznika, kojion nemilice troši na antibosanske kvazi-

lingvističke projekte i donkihotovske jurišena Bosnu, on se zaštitnički diže u odbranuGraca od mene, nevješto i lažno me denun-cira austrijskoj i srbskoj javnosti zbog svo-

jih evidentnih megalomanskih promašaja i

Kalinovački lingvistički mešetar iz Graza


Nakon svega,ne možese izbjeći

primisao da

se u pozadiniovih mračnihTošovićevih

ideja ipostupaka

jasnoosvjetljava

njegovintelektualni

profil, u kojemse naziru crtedestruktivnograzbijačkogkaraktera,početno

modeliranu rodnom

kalinovačkomkraju.

7/27/2019 SAFF [broj 347, 27.9.2013]


zloupotrebe širokogrudosti i gostoprimstva grada Graza. Očito je da se Tošoviću posre-ćio Graz, ali se Grazu ponesrećio Tošović!

Dovoljno je navesti samo ovaj eklatantanprimjer i viditi o kakvom se smutljivcu radi.Tošović piše: “Autor konstatuje da Grac

kod Bošnjaka izaziva samo neprijatne asocijacije”, a zatim doslovno citira moju rečeni-cu: “Za Graz i njegov univerzitet Bošnjakene vežu baš prijatne uzpomene”. Samo izovog navoda vidi se Tošina tendencioznost,mešetarska nakana i njegov manipulatorskipostupak. Riječi “asocijacija” i “uspomena”nemaju isto značenje. On moje prijatneuzpomene” frankenštajnovski pretvara u“neprijatne asocijacije” i to još pojačava doizključivosti priložkim veznikom “samo”,

kojega uopće nema kod mene. I mazlumu je jasno da Tošina sintagma izključivosti “iza-ziva samo neprijatne asocijacije ”(podv. S.K.),koju podmeće meni, nema ni približno istoznačenje sa mojom sintagmom tolerancijene vežu baš prijatne uzpomene . A Tošo nije

mazlum, nego, nažalost, univerzitetski pro-fesor, koji vješto manipulira činjenicama ipodlo podvaljuje negativne insinuacije, štoćemo viditi i u slijedećim navodima. (Mojeasoci aci e, ak, ovim ovodom idu sve doSpasoja . iz Tošinog rodnog kraja, svoje-

vremeno asistenta kod profesora Muhame-

da Filipovića, koji je vrlo često koristio riječ“mazlum” pri portretiranju nekih osoba iztadašnjeg političkog i kulturnog života kojebi se našle na tapetu u dokolnim kafanskimrazgovorima.) Zato je dobro da je Tošo pre-

nio, makar i bez moje dozvole,cjelovit tekst, mada nije lingvi-tički, kako on podvaljuje, nego

novinski, kako bi svi mogli vidi-ti o čemu se radi pa je svakomemoguće lahko razodkriti Tošinelaži, podvale i obmahne.

Tošović se i u mnogim dru-gim stvarima nevješto “pravitošo”, poput čuvenog engle-skog fudbalskog stopera N.

Stilesa (izg. Stajls) koji se vješto“pravio Englez”. Ako je neobič-no da se pravi Englez “pravi En-glez”, kada je već Englez, nimalonije neobično kada se Tošo pra-vi tošo, kada je “srbizirani” Srbin. Razmjere

Tošinih manipulacija su epskih razmjera ulijedećem primjeru. Podsjetimo se! Tošo jeučesnicima “Simpozija o jezičkoj situaciji”1991. godine, koji su bili iz svih krajeva ta-dašnje razpadajuće Jugoslavije i svih nacio-nalnosti, obećao da će sve referate i diskusijeobjaviti u drugom broju tek pokrenutog časopisa “Prizma”, tematski posvećenomovom skupu. A šta je on uradio? Dvadesetgodina kasnije on u Grazu u “Srpskim po-gledima”, na šestotinjak strana, objavljujeprikupljene priloge srbskih lingvista i međunjih trpa svoj prilog sa navedenog simpozija

u koji je ukomponovao samo srbske učesni-ke. I to ne sve, nego samo njemu podobne.ema Bošnjaka, nema konfrontirajućih

diskusija, nema društveno-političkog i kul-turno-civilizacijskog konteksta. I bosanska i


srbijanska javnost bi se moraleograditi od ovakvo bezprizornihmanipulacija činjenicama kali-

novačkog slaviste iz Graza, koji je tako drastično zloupotrijebiosvoju uredničku ulogu. On utoj knjizi konstruiše nekakav sociolingvistički kontinuitetnakon takvih društveno-po-litičkih promjena na Balkanutektonskih razmjera, zataškava tako strašan zločin protiv čo-vječnosti kakav je genocid, što

je posebno indikativno za nje-govu profesorsku i naučnu eti-ku. Tošo se pravi tošo kao da se

u međuvremenu za tih 20 godina ništa nije

desilo. A jeste! I to strašne stvari i još straš-nija: genocid njegovog naroda nad mojimnarodom, koji je predvodio niko drugi donjegov kalinovački zemljak Ratko Mladić.Kakav je to čovjek koji može ostati gluh inijem na takve, normalnom čovjeku neza-mislive stvari. Da Tošović ima imalo ljud-skog dostojanstva i intelektualne časti, kaošto nema, on bi baš ovaj povod izkoristio da osudi tu kampanju njegovih sunarodnika ida se makar ogradi od tih zločina. Ali nema!

Tošo se pravi “tošo”

Simpozij sam pratio kao novinar “Ve-černjih novina” i znam sve do u detalje šta se dešavalo. Imam i video-kasete sa cijelimtokom toga skupa, a živ je i čovjek koji ih

Sudeći pemapostgenocidnomTošovićevomangažmanu ipostupcima,on se sam

demaskirao

svrstavši seu pripadnikesofisticiranih

velikosrbskihešalonau službi

realizacijeMemoranduma

II. SANU.

7/27/2019 SAFF [broj 347, 27.9.2013]


je nimio. Imam i transkript,

koji je Tošo retuširao. Toši-ni “Srpski pogledi” sasvim bidrugačije izgledali u kontekstureferata, primjerice, profesora Muhsina Rizvića, Muhameda Nezirovića ili književnika Ali-

je Isakovića pa i beogradskog profesora Asima Pece, koji je,čak, kolabirao za govornicomkada je bio primoran da iz-govori da “ne vidi nikakvog razloga da se mijenja ime kojeovaj jezik nosi” (srpskohrvat-

ski, op.a.). Ali Tošo ima povodza takav nečastan gest i nepri-mjeren urednički postupak! A našao ga je, ni manje ni više, umojim kritičkim observacijama u navede-nom tekstu dvadeset godina kasnije, po-vodom naprijed spominjane promocije2010. godine, na rečenom Slavističkomkongresu. Kakvi prozirni razlozi!

Evo kako se Tošo u “Srpskim pogledi-ma” pravi tošo: “Sve što smo naveli dva-deset godina nakon održavanja Simpozija PRIZME ne dolazi iz želje da se podsjetina posljednji zajednički lingvistički skup

u Bosni i Hercegovini (podv. S.K.) i biv-šoj Jugoslaviji, već da se reaguje na nepri- mjereno, zlonamjerno i nenaučno pisanje

jednog lingviste iz Sarajeva Naime, prijegodinu dana (2010) pojavila se ostrašće-na ocjena pomenutog skupa: u zeničkomMAGAZINU SAFF je 10. aprila 2010.(fusnota: Slučajno ili ne, datum objavlji-vanja se podudara sa datumom rođenja organiza rora Simpozijuma) izašao je pri-log Safeta Kadića pod naslovom «Oktro-isani bošnjački pogledi: Postgenocidna replika ‘bečkog književnog dogovora’», u

kome se ovaj bošnjački lingvist, zaposlenu Institutu za jezik u Sarajevu, vraća se na 1991. i PRIZMIN Simpozijum. Autor

je dao tendenciozni komentar u kome seupustio u maštovita tumačenja osnovne

ideje skupa ne pozivajući se ni

na jednu izgovorenu riječ sa toga skupa. Pri tome se obrušiona organizatora skupa (Branka Tošovića), čiju je inicijativu(održavanje skupa) smjestioni man e ni više u kontekstVuka Karadžića i BE KOGKNJIŽEVNOG DOGO-VORA i iskonstruisao čudanvišestruko izukrš ani (tako jenapisano, op.a.) trougao: vre-menski (1850 - 1924 – 1991),geografski (Beč – Grac – Sa-

ra evo), do ađa ni (BE KIKNJI EVNI DOGOVOR – grački BO NJA KI PO-

GLEDI – A ndrićeva odbrana disertacije), individualni (Vuk Karadžić– Ivo Andrić – Branko Tošović), u komese ne ativno oc en u e i BEČKI DOGO-

VOR i BO NJA KI POGLEDI, i Priz-

min simpozijum, kao i sve ličnosti iz toga trougla. Evo kako počinje osnovni tekstSafeta Kadića: “ (Potom slijedi moj tekst)Zamislite dvoličnjaka, a sam tvrdi da jenjegova namjera bila objaviti sve referate idiskusije u časopisu “Prizma”. I još spek-

takularnije objašnjenje povoda. Ni manjeni više nego jedan novinski tekst.Pobrkavši i uzrok, i razlog, i povod,

Tošović trijumfalno zaključuje: “Zbog svega izrečenog, a posebno zbog izrazitonegativne ocjene referata srpskih pogle-da smatramo da bi bilo vrlo zanimljivo inaučno poučno da se uporedi ono što jetada rečeno sa srpske strane (u uvodnojriječi i referatima) sa onim o čemu pišeSafet Kadić. Mislimo da bi to bilo dovolj-no da se zaključi o kakvom se naučnomlingvističkom prilogu Safeta Kadića radi.

Iz tih razloga objavljujemo sve referate sa prizminog skupa“. (podv. S.K.) On ihsada imenuje “srpskim pogledima” mada tu sintagmu tada niko nije upotrijebioniti je spominjana Tošina “srpska strana”,

24

a ja nisam negativno ocjenjivao referate,nego izstupe pojedinih učestnika. Za-tim, kao što sam naprijed spomenuo,moj tekst nije nikakav “naučni lingvi-stički prilog”, nego ak hoc analitički no-vinski tekst, niti je SAFF specijaliziranilingvistički časopis, nego omladinskipolitički magazin, koji susretljivošću idalekovidošću glavnog urednika i Ured-

ništva dozvoljava da ja afirmiram u jav-nosti sasvim nove poglede na bosanski jezik i sociolingvističku situaciju u Bo-sni, među kojima je i moje zalaganje za morfoložki pravopis. Da je T. imao šta opovrgnuti u mom tekstu, on bi kao isvaki čovjek od časti i ugleda reagovao uSAFF-u uobičajenim demantijem, gdje

je po zakonu imao pravo opovrgnutinavodne netačnosti i to podkrijepiti ar-gumentima. Ali nije, jer nije imao šta demantirati i nije imao argumenata ni-zašta. Pa šta je hotio postići B. Tošovićosim moga denunciranja srbskoj jav-nosti i svoga dodvoravanja i uzdizanja toj javnosti? Njemu je, izgleda bio ciljsamoreklama i pridavanje sebi značaja koji mu objektivno ne pripada. On jeizkoristio kao povod da sebe afirmišei uzdigne prid gračkim poslodavcima,nakon što je nepovratno izgubio struč-ni dignitet. Tošović navodi vodu na svoj mlin podilazeći srbskoj javnosti ipravdajući se bosanskoj javnosti zbog neobjavljivanja tematskog broja “Priz-me” sa održanog simpozija i slijedećimriječima: “Pošto je glavni urednik bio

primoran da u oktobru napusti Sarajevo...”, kaže za sebe B. Tošović a ne kažeza današnje i buduće čitaoce od koga

je bio primoran. Mi, koji smo bili živisvjedoci tih događaja, znamo “da je bioprimoran” kao i drugi Srbi sa tog fakul-teta po nalogu SDS-a, među kojima sui najistaknutiji i najzaslužniji “graditelji”dejtonskog entiteta masovnih grobnica koji se službeno imenuje kao RS, kaošto su Milorad Ekmečić, Aleksa Buha,Nikola Koljević, Ljubomir Zuković, Vo-

jislav Masimović, Slavko Leovac, MilanVasić i dr. Za razliku od Tošovića, ja sam

ostao u već blokiranom Sarajevu, radećikao novinar u ranije spomenutom listui zajedno sa drugim sugrađanima proži-vio svu golgotu herojskih građana ovoga grada, koji su izdržali četverogodišnjuobsadu njegovih zemljaka i sunarodnika sa Romanije pod danonoćnim granata-ma i snajperima, bez hrane, vode i stru-

je, ali s nadom da će istina pobijediti.Zato se nikada ne smije zaboraviti Sa-rajevo - grad mučenik i najveće stratišćetokom srbske agresije u kojem je dano-noćno držano u obsadi pod granatama

i snajperima mrcvareno oko 400.000građana grada. Mora se znati da je u Sa-rajevu, u kojem je Kalinovčanin Tošo-vić stekao ne samo gradski status negoi naučnu titulu i univerzitetsko zvanje,


Deset srbskihgenocida nad

Bošnjacima ne

spada u nekuimaginarnu“teoriju

zavjere”, negou posvjedočene

činjenice o“genocidnojzavjeri”, kojuSrbi s koljena

na koljenoprenose kao

najsvetijizavjet i tajnu

prisegu mnogo vijekova.

7/27/2019 SAFF [broj 347, 27.9.2013]



ubijeno 11.600 civila tokom četverogo-dišnje obsade, od toga 1.603 djece. To

je genocid Tošovićevih zemljaka najve-ćih razmjera.

Genocidna zavjera

Nakon svega, ne može se izbjeći pri-misao da se u pozadini ovih mračnih To-šovićevih ideja i postupaka jasno osvjet-

ljava njegov intelektualni profil, u kojemse naziru crte destruktivnog razbijačkog karaktera, početno modeliran u rodnomkalinovačkom kraju, u srcu legendarnebosanske planine Romanije, kao toposuhajdučije, na tradiciji usmene predajeodnjegovane u hajdučkoj guslarskoj ep-skoj pjesmi. Poznati romanijski hajduci(hajduk na turskom jeziku znači razboj-nik) Starina Novak, Deli Radivoje i uznjih Dijete Grujica, sa ostalom bratijom,pljačkali su trgovačke karavane koji su išlisa iztoka sve od Kine, Indije, Perzije i Tur-ske, priko Balkana i Romanije, do šeherSarajeva i dalje na Zapad i to slavili uz bo-gati plijen u dugim zimskim noćima uzmonotoni zvuk gusala, na krvi ubijenihkiridžija, kao najveće “ćojstvo i junaštvo”.Samo iz te etike razbojništva i otimačinemogao bi se razviti takav kulturnocivili-zacijski profil poput Tošovićevog. U et-nonacionalnom smislu Tošović se uklapa u generalni stav srbske historičarke Du-šanke Bojanić da “Vlasi u Srbiji, međukojima je bilo dosta hercegovačkih, su prak-tički, vlahizirali Srbe, a u Bosni i Hercego-vini su Srbi srbizirali Vlahe ”. Dodajmo da

Romanija upravo znači vatan Romana,a vlasi su etnički Romani. Nakon svega Tošo mi nekako dođe kao Deli Radivo-

je iz hajdučkih guslarskih pjesama toga kraja, koji dočekuje ono što je propustioimaginarni epski Starina Novak u likustvarnog bošnjačkog katila, hažkog obtu-ženika za genocid Ratka Mladića, jer jesasvim moguće da je u mladosti zajednosa njim učestvovao u tim ostrašćenim gu-slarskim seansama tokom dugih zimskihromanijskih noći. Uz njih nekako prirod-no cupka i skakuće I. Čedić iz komšijskog Uloga, donedavni direktor Instituta za je-

zik u Sarajevu (a Tošović potvara Institutda je antisrpski), u liku hajdučića Grujice.Sudeći prema postgenocidnom Tošo-

vićevom angažmanu i postupcima, on sesam demaskirao svrstavši se u pripadnikesofisticiranih velikosrbskih ešalona u služ-bi realizacije Memoranduma II. SANU,koji su se razmilili po svim meridijanima iu svim sferama da agresiju i genocid Srba nad Bošnjacima predstave kao slučajniincident i nesretan slučaj, da relativizirajurazmjere svoga zločina, zataškaju geno-cidne namjere, lansiraju razne krilatice

kao što su zaboravimo prošlost, okreni-mo se budućnosti, Bošnjaci i Srbi moguzajedno, veličanju osuđenih ratnih zloči-naca kao nacionalnih heroja, sve do pri-krivenih prijetnji Bošnjacima da o tome

ne govore. Ako Bošnjaci odkrivaju i izno-se istinu na vidilo, oni im podmeću da šire mržnju i netrpeljivost. A poslovična tolerancija i otvorenost Bošnjaka za mul-tikulturu i dovela ih je do genocida!? Tre-ba pogledati neke povijestne fakte samou posljednjih 200 godina i sam se uvjeritiu to. Da je živ onaj čuveni Nijemac koji

je ustoličio temeljni postulat propagande

da i triput ponovljena laž postaje istina,poznat i po dovođenju u vezu pištolja ikulture, sigurno bi imao šta poručiti ne-popravljivo “multikulturnim” Bošnjaci-ma kada im neko spomene multikulturukao njihov povijestni princip ili, možda,usud. Visokocivilizirana ideja multikul-ture i koegzistencije različitosti, koju suBošnjaci živili od svog postanka na naj-gori način im se obila o glavu. Ovdi sene radi o “teoriji zavjere”, kako oni pod-meću Bošnjacima, nego o zavjeri samoj.Deset srbskih genocida nad Bošnjacima ne spada u neku imaginarnu “teoriju za-vjere”, nego u posvjedočene činjenice o“genocidnoj zavjeri”, koju Srbi s koljena na koljeno prenose kao najsvetiji zavjet itajnu prisegu mnogo vijekova, posebnoposljednja dva stoljeća, služeći se najne-ljudskijim prevarama i lažima da bi toprikrili i opravdali. Obtuživati mene iinstituciju u kojoj radim za navodno an-tisrbstvo ravno je svakoj bezsmislici, jerBranko kao moj studentski kolega iz ge-neracije dobro zna koliko sam bio odan

ideji socijalistički programiranog bratstva i jedinstva, socijalne pravde i nacionalneravnopravnosti. Morao bi znati da sambio i prvi stipendista tek osnovanog In-stituta po nalogu tada moćnog profesora

Jove Vukovića, koji me je bio odrediokao svog asistenta na predmetu Fone-tika. Tošović bi morao znati i da samkao student-prodekan Fakulteta založio

svoj ugled i autoritet kako bih pomogaonjegovom zemljaku iz šireg okruženja (Gacko) da nakon nekoliko godina po-loži izpit iz staroslavenskog jezika. Taj Sr-bin, živopisnog prezimena Guzina, zbog nemoći da položi izpit lažno je obtužiočastnu profesoricu Hertu Kunu da je hr-vatski nacionalista i ustaša (iako je ona bila Jevrejka) i da ga mrzi što je Srbin.Taj Srbin je poslije postao Ostojićev no-vinar na tadašnjoj republičkoj TVSA, da bi početkom srbske agresije, kao i Tošo-vić, “bio primoran” da ode na Pale i na tamošnjoj gebelsovskoj televiziji u ekipisa Ristom Đogom medijski širi mržnjuprema Bošnjacima i strahvične huškačkešovinističke potvore prema njima. Jedinošto Tošović možda nije znao jeste da samse kasnije principijelno razišao sa Jovom iodbio da budem njegov asistent, jer samdo kosti bio (i ostao) posvećen bosanskojdržavotvornoj ideji u ekspanziji, što suznali neki drugi i tako mi kasnije zapeča-tili sudbinu, kao i mnogim drugim mno-go poznatijim od mene.

Značajan doprinos za bosnistiku i normativistiku

Za razliku od nekadašnjeg predratnog profesora na Filozofskom fa-kultetu, rusiste Branka Tošovića, koji paušalno osporava moje struč-

ne reference i bez uvida u moj lingvistički opus, njegov profesorski kolega i dobar znanac sa bogatim ruskim izkustvom, bosnista prof. dr. Dževad Jahić, ima visoko mišljenje o mome lingvističkom profilu. On, također, zna da sam gostovao dvije godine kao lektor-predavač na Državnom univerzi-tetu u Kijevu, u Ukrajini. U jednom intervjuu od prije pet godina profesor Jahić doslovno kaže:

“Safet Kadić je školovan lingvist. Njegovi prilozi o bosanskom jezikuu Saffu, mogu slobodno reći, značajan su doprinos aktuelnom trenutkubosnistike i njene normativistike. Imponira Kadićevo dobro poznavanjegrađe bosanskoga jezika i njegove historijske govorne i pisane utemeljenosti

u matici Bosni. U tom smislu on razmišlja vrlo zrelo i naučno vrlo duboko.U pravu je kad ukazuje na vrijednosti govornog naslijeđa bosanskog jezika,kad objašnjava šćakavizam, ikavizam, leksiku i njene tvorbeno-morfološ-ke modele i sl. U pravu je kad ukazuje na krupne slabosti i metodološkenedorečenosti Rječnika bosanskoga jezika, čiji je koautor, a protiv kojih seborio još u toku same izrade Rječnika. Safet Kadić je razvio svoju lingvi-stičku koncepciju. Njegove lingvističke teze u nekim segmentima mogubiti dobro polazište i za samu buduću bosnistiku. Ali ga, nažalost, katkadprevari nešto što bi se moglo nazvati ‘općim medijskim žarom’ i medijskomatmosferom, pa onda se neoprezno obara čak i na neke svima poznate iprovjerene autoritete i same bosnistike. Safet Kadić pokasno se vratio međulingviste, odnosno u svoju struku, ali mi je drago što mogu reći kako je nje-gov povratak bio prilično uspješan, pri čemu apeliram na njega, jer se radii o mome kolegi i prijatelju, da spusti malo svoju loptu novinarskog manira i ne zaboravi da je, kao zreo čovjek i stručnjak i čovjek od pera, uspješnozaplovio vrlo zamamnim pa i opasnim vodama nauke o bosanskom jeziku,odnosno bosnistike.”

7/27/2019 SAFF [broj 347, 27.9.2013]


Falsifikovanje prošlosti

Pogledi

Na dodjeli nagrade “Ishak beg Isaković”manifestacije koja je inače privatnovlasništvo jednog lica, a finansira sedruštvenim novcem, održanoj 5. IX ove2013. godine, voditelj programa inačedirektor zeničkog pozorišta, HazimBegagić, poruči nam da su Despići, nijerekao Ristići i Nikolići, podrazumijevase da je mislio na Maksu, zadužiligrad Sarajevo kao preteča njegovog

sadašnjeg pozorišta. E dabogda ga višeniko tako ne zadužio kao taj licemjer.Ove godine vlasnik organizovanja togdogađaja, između ostalih, nagradudodijeli Zdravku Ćoliću, a prošle jelauret bio Goran Bregović. Po tomredoslijedu iduće godine će nagrađenbiti Nemanja Kusturica pa zatim NenadNele Karajlić. Tako će se grad Sarajevoodužiti najvećim pobjeguljama u Srbiju,agresorsku zemlju, ovoj četvorici svojih

nekadašnjih građana koje je Šeherafirmisao, a kao gotove proizvode,njihovom voljom, preuzeo Beograd

P: S Zajveći problem sa kojim seBošnjački narod svakodnevnousreće je falsifikovana prošlost,

odnosno lažna historija ovih naših prosto-ra. A šta bi u najkraćem značilo fasifikovatiistinu o vremenu i događajima koji su pro-tekli? Patvoriti, krivotvoriti, varati i lagati. Usvakoj državi svijeta oni koji falsifikuju, re-

cimo prave lažni novac ili predmete, bivajuosuđeni na poduže zatvorske kazne, značibudu sankcionisani zbog svog nepoštenja,a prevareni obeštećeni. U ovom slučaju jenažalost obratno. Narod koji je falsifikovaoistinu, lagao i ne prestaje da laže još uvijek uživa u rezultatima svoje prevare, a druga strana oblaćena neistinama trpi i plaća cije-nu svog neznanja i naivnosti. Ako bih po-kušao pravdati bošnjački narod kao žrtvute realnosti, onda moram reći da i nije baš

jednostavno dokazivati istinu čije su činje-nice generacijama sakrivane i deformisane.

Mentalnom torturom kroz obrazovanje,učeći ono što je Srbima, okupatorima Bo-sne, odgovaralo i bivalo servirano kao ne-upitno činjenično stanje izgubio se osjećajza razlikovanje bižuterije od pravog nakita,

istine od laži. Bošnjaci su se zahvaljujućiispiranju mozga koje je činjeno u svakojživotnoj sferi, bježeći od sebe i nametnutehistorijske krivice zbog vjere Islama koju sudijelili sa Osmanlijama, u svojoj poniznosti,gotovo poistovijetili sa okupatorskim naro-dom za kojeg je pronalazak toalet papira udvadesetom vijeku bio i ostao najveće i naj-vrednije civilizacijsko otkriće. U psihologiji

je poznato bolesno stanje kada lijepa i poštena djevojka, kidna-povana z og iznu e novca, ora-

veći u blizini svog ružnog i zlog otmičara, trpeći čak i njegovetorture, vremenom, mimo svakeogi e, zavoi t ačite ja. Geogra -ski odsječeni od svoje matice,svoje familije islamskog svijeta,ubijani, proganjani, obesprav- jeni i na sve načine ponižavani,Bošnjaci u instiktivnoj reakcijinastojanja da fizički opstanu, uborbi za goli život, prestajali subiti ono što jesu i vremenomnesvjesno postajali kopija svojih

tirana. Poistovjećivali su se mno-gi sa njima, oponašali njihov način života, pili, jeli svinjetinu,krali, psovali čak i svoje svetinje,odricali se vjere i prokazivali jed-ni druge pa tek kao takvi posta-

jali “podobni” za velikosrpskudržavu u kojoj su živili. Takose nešto dešavalo i Jevrejima ukoncetracionim logorima kojisu u nadi da će biti pošteđenismrti, dodvoravajući se fašisti-ma, krvnički tukli svoje drugovelogoraše što su i sami bili kako

bi zadržali povjereni im status,dužnost pomoćnih čuvara! Nažalost, te ulo-ge, te ponižavajuće pozicije dodvoravanja većina Bošnjaka, pogotovo starije genera-cije neće da se odreknu ni sada, najviše izrazloga što ne mogu da prepoznaju nepri-rodno stanje u koje su dovedeni. Ogromnuulogu u pridobijanju žrtve kao saveznika učinjenju zlodjela nad njom odigrao je do-sta sličan jezik kojim se i zavojevači služe.Iz tog razloga mnogi Bošnjaci i danas živea si i ovan život i ao norma ne pri vatajuhistorijske podvale kojima su okruženi na

svakom koraku. Sada, kada na jednoj po-lovini domovine nema te okupatorske vlastioni po inerciji i a je nastav jaju živjeti a osu navikli i na taj način samoponižavati se.Velika je opasnost što uticaj na mlade tih,

mora se reći mentalno invalidnih ljudi, jošuvijek postoji i jako se negativno reflektujena njihove porodice, posebno djecu i unu-ke. Evo jednog tipičnog, naoko nevažnog iitnog uzorka falsifikovanja povijesti na koji

i ne obraćamo pažnju, a klasičan je primjerovoga naprijed kazanog. Riječ je o muzejuDespića kuća u Sarajevu čija se prošlost glori-fikuje, a o njenim ukućanima, naravno sada

se kaže Srbima, laže da su imalinekakvu svoju, zasebnu kulturustanovanja još tokom sedamna-

estog vijeka. Kao vrh kulturetoga vremena stalno se potencira vrijednost pozorišnih predstava održanih u toj kući, prvih na ovim prostorima. Bošnjaci vještoprevareni neistinom o prošlostiovog objekta sami sebe obma-njuju nastavljajući pričati pričukoja im je vješto servirana, ne-svjesni da tako upravo čine onošto pomaže da se utemelje ovifabrikovani falsifikati. Stalnoponavljana laž postala je neu-pitna istina pričom da je ta kuća tek tako poklonjena, zahvalju-

jući velikodušnosti Despića,ovom gradu. Ovo što slijedi jeprimjer da sve, ama baš sve na-pisano pogotovo prije devedesetdruge godine, u vremenima okupacije, treba uzimati sa ve-likom rezervom i tražiti upornonačina se do u detalje temeljitoprovjeri i ispita. Zbog naše bu-dućnosti.

Srpski mladoženja “sa oboda”

Za početak kolumne rav-nopravno konkurišu tri uvodna dijela pa je na čitaocu da se odluči za onaj koji jepo njemu najlogičniji, odnosno nefalsi-fikovan. Prvi je dostupan svakom ko na internet stranici pretrage ukuca pojamDespića kuća, drugi je objašnjene kojećete moći čuti od muzejskog savjetnika,ako dođete u taj objekat lociran tridese-tak metara nizvodno od mosta Latinija sa desne strane, a treći uvod možete pročita-ti u knjigama biblioteke Grada Sarajeva.

1. Bila jednom jedna djevojka Despa čiji

je otac bio handžija, bez imena i prezimena,vlasnik Nahorevskog hana koji se nalaziona Nadkovačima u Sarajevu (selo Nahorevoi Nadkovači udaljeni su geografski najmanjedeset kilometara) pa se udala za Ristu Sti-

Despa i Despići u Despića kući


A znao je,morao je znati

da su u isto vrijeme dok jeon čitao govordobrodošliceokupatorima,

od strane istihstrijeljanii vješani

najuglednijiBošnjaci, poput

MuhamedaHadžijamakovića

i Abdulahaefendija

Kaukčije - vođaotpora aneksiji.

7/27/2019 SAFF [broj 347, 27.9.2013]


jep evića i u braku s njim rodila dva sina,Maksima i Nikolu, koje je narod prozvaoDespini sinovi pa tako i kuća u kojoj su živilidobi ime Despića kuća .

2. Bila jednom jedna djevojka imena Despa koju je usvojio handžija sa Nadko-vača, Bošnjak musliman i on bez imena iprezimena, vlasnika Nahod hana gdje jei odrasla kao njegova poćerka. Kad je doš-

lo vrijeme udala se za za Ristu, ali ovaj putprezimena Slijepčević, koji je bio nastanjenu tom hanu i izučavao ćurčijski (krznarski)zanat. Hanovi su striktno bili namijenjeniljudima koji su bili na proputovanju. Put-nicima, obično trgovcima i životinjama kojesu ja a i i i vo i i natovarene ro om io jeobezbijeđen, od strane gradske vlasti, be-splatan smještaj i hrana za najviše tri dana boravka. Ovi lažni biografi iz Beograda odhana napraviše đački, odnosno studentskidom. Zna se da je šegrt stanovao u gazdinojkući ili njenim pratećim objektima. Muškudjecu rođenu u tom braku narod po majciprozva Despini sinovi pa ta o i uću g je suživili nazvaše Despića kuća.

3. Bila jednom jedna djevojka Despa rodom iz sela Nahoreva kod Sarajeva koja

je na Nadkovače dolazila i spremala kućuvremešnom, ali dobrodržećem i jako imuć-nom Bošnjaku, hudovcu (ime i prezime sa razlogom izostavljeni). Zadovoljan njenimra om i tru om o re i je vasijetom opo-

rukom, testamentom) nasljednicom povećesume novaca, a za života joj pokloni kućusa magazom u Latinluku, jer je ista u me-đuvremenu rodila s njim dvoje djece. Izda-

vanja magaze, prostora za skladištenje robedubrovačkim trgovcima, obezbjeđivalo joj je solidne mjesečne prihode na ime “alimen-tacije . Ma oženja Risto, ov je piše Sljep-ević, a sve su prilike da je i imao problema

sa vidom, rodom iz sela Samobor, negdjeiz graničnih planinskih vrleti (anam oni tokulturno kažu “sa oboda”) Gatačkog polja u Sarajevo je povremeno dolazio i zarađivaopopravljajući narodu puške i kubure. Bimnogo mlađi od imućne Despe. Ona ga,skoro pa usvoji i privede kući kao muža. Poženidbi u miraz isti dobi krov nad glavomi Despina poodrasla dva sinčića. Njegovo

prezime im se ne svidje pa mu ime pretvo-riše u svoje, kako oni kažu, rodoslovlje (odimena Risto nasta prezime), ali i pored tog Maksim i Nikola Ristić, za narod su prijenjenog braka bili, a i po udaji ostali Despinisinovi pa tako i Despića kuća dobi ime.

Meni lično je nekako ova zadnja verzija kao najlogičnija. Ne znam zašto?! Ali poslijeova tri uvoda svako ima pravo na svoje mi-šljenje. Dva su sigurno laž, što nije nimaloču no za pripa ni e naro a o ome je riječ.

U gradskim knjigama Grada Sarajeva evidentirano je da 1780. godine Nikola pre-

zimena Ristić u zagradi obavezno (Despić),tako je upisano u kupoprodajnom ugovoru,prvi izučeni ćurčija u familiji, što znači da očuh mu Risto sigurno nije bio tog zanata,kupovinom postao vlasnik kuće u Latinluku

Frenkluku) locirane odmah do one koju jenjegova mama dobila na “poklon”. Takođekupuje magazu u Tašlihanu i trgovački du-ćan u kome tek započinje svoj rad. To nika-ko nisu mogle biti njegove pare. Kupovinuovih nekretnina mu je omogućio testamen-tom biološkog oca naslijeđen novac koji jete godine preseli na bolji svijet. (Latinluk jedio Saraeva ko i se dužinski ruža od La-

tinije do umurije mosta, ograđen cestoma jedne i koritom Miljacke sa druge strane.Bošnjaci su tu pravili i za noćenja izdavaliuće, ao i magaze u rovač im trgovcima,a Bošnjake Latinima, koji su morali ostajati

u gradu i skladištiti robu do njene prodaje.Zbog istine treba spomenuti činjenicu da u kasnie za Austrou arske u to mahalitanovali i Dalmatinci ( kutori), inače do

pojave turizma siromašni pečal-bari, koji su popločali kamenomomp etne o a e rije e Mi jac-

ke. Vični kamenorezačkomanatu, radili su na svim objek-

tima, mostovima i putevima a čiju se izgradnju koristio taj

materijal. Vremenom su kasnijeBošnjaci, pravoslavci i katolicieljaci, postepeno i postupno

poče i si aziti sa o o ni p anina i naseljavati se u te kuće veoma,veoma rijetko kupujući ih, naj-češće stanujući u njima plaćajućikiriju. Državnim nacionalizaci-

jama, redovno važećim samo za BiH u svim bivšim Jugoslavija-ma, preko noći su postajali, bez

i a ve na na e, v asnici otetibošnjačkih stambenih jedinica kao i zemlje i onda uveliko pri-čali i pisali o svom od pamtivi-

jeka dugom građanskom stažu ivlasništvu nad otetim dobrima).

Dvije svoje bosanske kuće Despini si-novi stavljaju pod isti krov, a dolazeća ge-neracija unuka Jove na njima podiže spratkoji je čitav bio samo jedna velika soba.Interesantno je da se taj Jovo, sada po ocu

ikoli preziva Nikolić, a ne Ristić kao štoe prezivala prethodna generacija. Znači od

Riste Sljepčevića se (usvojena) djeca preziva-

ju Ristići, a od Ristića Nikolići. A u zagradi je svima ostalo ono napominjuće mamino,odnosno bakino pa prabakino (Despić).Sigurno je da je ta žena, za života, bila jakootresita i autoritativna osoba kada je njenoime “preživjelo” toliko vrijeme isključivog patrijarhata i tek petoj generaciji postaloosnova za je ino prezime. Mora se priznatida bi tada sigurno, a i sada, bilo dosta ne-obično kuću nazvati ženskim imenom. Uovom slučaju bi značilo kazati da je kuća Despina, a zlobnici bi sigurno provociralialudirajući na način kako se došlo do nje

da je kuća, Despina. Uglavnom, ostalo jeapisano u dokumentima da su Jovi Nikoli-ću Despiću ogati sarajevs i mus imans itrgovci u više navrata, amo na rije , posu- đivali ogromne sume novca da bi održao


započetu trgovinu krznom kao porodičnutradiciju. To je bila očita potvrda zakonitostida preko noći, bez generacijskog iskustva ustruci, nije bilo lahko ući u zanatskotrgo-vačke poslove. Obje kuće, koje su spojenečinile prizemlje objekta, pripadale su tada

jedinom, otomanskom stilu građenja jer jekultura stanovanja u gradovima, na Balkani došla sa Osmanlijama. Jedina razlika u od-

nosu na mus imans e uće i a je u tomešto su katolici na zidu držali krst, a pravo-slavci ikonu i kandilo. Ta činjenica sama posebi govori da nikakve zasebnosti ultu-re stanovanja u tom vremenu, što se ti eDespića kuće, nije ilo, kako se upornopiše i govori. Prizemlje je bio istočna mu-slimanska, a sprat mnogo kasnije zapadna,austrougarska kultura stanovanja. 1869. go-

dine je u iznajmljeni i po svojojželji adaptiran i zajedno sa cje-lom kućom proširen gornji dioDespića kuće , doselio francuskikonzul Moulin. Druga adapta-cija 1879.-1881. je realizovana opet po uputama francuskog konzula uključujući fasadu igrađevinski objedinjene pratećeobjekte. Sve je urađeno u tada aktuelnom zapadnoevropskomstilu. Pet novopregrađenih pro-storija na spratu opremljene suskupocjenim namještajem, čak i klavirom, a sve te stvari najve-ćim dijelom dovezene su direk-tno iz Pariza. To je ujedno biloi ljubavno gnijezdo oženjenog,

a i u Bosni usam jenog rancu-skog diplomate i gospodina, čija supruga nije htjela da dođe sa djecom iz francuske metropolei živi u “divljini” Bosne. Kraj

mao jetne Darin e, ču ununu e Despei kćerke Maksima, Makse prezimena Ni-kolić, četvrtog i najpoznatijeg koljena sara-

jevskih u zagradi Despića, kojeg Bošnjaci usvom neznanju vlastite prošlosti glorifikuju-ći nazivaju “legendarni Makso”, provede za njega sigurno lijepe godine. Po knjizi Marti-na Đurđevića “Memoari sa Balkana” Fran-cuz je na jednom od odlazaka kući ubijen

najvjerovatnije iz koristoljublja kod mjesta Salanik. Treba naglašavati činjenicu da suhajduci hrišćani i uskoci katolici bili surovidrumski razbojnici tog vremena! Darinki za uspomenu u “zasluženo” vlasništvo osta sav namještaj uključujući i bračni krevet. Za njukažu da se nikad nije udavala. Vjerovatno jeispravnije reći, nikad se nije vjenčavala.

egen arn a so

Maksim zvani hadži Makso (dva puta je išao na hadž u Jerusalim) i njegova bratMihajlo zvani Mićo su četvrta generacija

Despine loze, a druga prezimena Nikolić utom stambenom objektu. Ovaj prvi je ro-en a a je Sarajevo, a o Sr i ažu, i o

Tursko, živio pod Austrougarskom, a umroza vladavine Kraljevine Jugoslavije 1926.

Po svimzakonima

civilizovanog

svijeta za onošto je počeočiniti sa,

pitanje je da lii četrnaesto-godišnjom ili još mlađom,

Darinkom inastavio timputem do i

poslije njenogpunoljetstva,

francuskikonzul bi bioosuđen kao

pedofil.

7/27/2019 SAFF [broj 347, 27.9.2013]


godine. Do kraja života nije ski-

nuo turski fes sa glave i volio jeda ga zovu “babo”. (To mu jegodilo sigurno zbog ono malopreostalih čukundedinih gena u njemu). Takođe je zabraniotestamentom da se na njegovojsahrani i grobu jede i pije, kakoto pravoslavci uobičajeno rade,što mu sunarodnici nikada nisuoprostili. Pretpostavlja se da jesahranjen na groblju Koševo.Ostavio je poveći iznos novca da se podijeli sirotinji svih vjera, za

njegovu dušu, naravno najvišesrpskoj. Svoj biznis, trgovinutada vrlo traženim i skupimkrznom, razvio je povezujući proizvodeorijenta, prije svega Stambola (ostvario je

ja e pos ovne veze i uge za vajujući svomznačajnom učešću u vlasti bošnjačkog-mu-slimanskog Sarajeva) i kupce iz evropskihgradova od Ankone, Beča, Trsta do Mar-selja. To je najviše bio rezultat koristi odvanbračne zajednice pomenute maloljetnekćerke Darinke i nastavljanja vlastite poli-tič e a tivnosti, ovaj put u Austrougars ojmonarhiji. U liku i djelu ovog čovjeka kao i

njegove porodice se lahko može prepoznati ionovo otvrditi istinitost i tačnost definicije crnogorskog istoričara S. ivkovića da je:“Interes definicija srpskog etosa (načina života)”, a i ona bošnjačka: “Ne vjeruj anamonome za sto om isto ao ni anam onomeispod stola, jer ti isto misle!” Evo zašto.

Biti haznadar (raspolagati blagajnom)carske hazne grada Sarajeva, bila je funkcija koja se u tom vremenu dodjeljivala samo

jednom u životu i to na godinu dana, is-ključivo Bošnjacima muslimanima i to naj-ug e ni im me u n ima. Ti u i su uživa i

poštovanje veće i od gradonačelnika. astda bude prvi i jedini haznadar u Sarajevu,kome Islam nije vjera, pripala je MaksimuNikoliću (Despiću). I ne samo to. Prilikomnjegovog službovanja, napravljen je prese-

dan i prekršeno strogo pošto-

vano pravilo obavezne smjene.Tako su Bošnjaci omogućiliMaksimu Nikoliću (Despiću)da obnovi mandat i ponovo,

još godinu dana raspolaže ogro-mnim sredstvima tada jakobogatog glavnog grada Bosne.Normalno da je, pored ugleda i svih pripadajućih privilegija za taj posao, bio i izuzetno dobroplaćen. Izabran je takođe 1873.godine da na čelu sa još četvori-com pravoslavaca zastupa svoju

opštinu pred “turskim” vlasti-ma. Znači da bude narodni po-lanik! Ništa mu to nije smetalo

da po dolasku Austrougarske 1878., kaoprvi ispred odbora za doček, izađe pred nje-ne najveće oficire i u ime građana Sarajeva Bošnjaka pravoslavne i katoličke vjere poželiim dobrodošlicu i pročita, vjerovatno davnopripremljeni, svoj tekst o kršćanskoj radostii zahvalnosti monarhiji na oslobođenju od“tiranske” islamske vlasti propadajuće Oto-manske imperije. A znao je, morao je znatida su u isto vrijeme dok je on čitao govordobrodošlice okupatorima, od strane istih

strijeljani i vješani najugledniji Bošnjaci, po-put Muhameda Hadžijamakovića i Abdula-ha efendija Kaukčije - vođa otpora aneksiji.“Ne ovi” doučerašn i ri atel i i komši e,ljudi sa kojima je dugo skupa upravljao e-

herom su ubijani, ubijane su njihove žene idjeca, sarajevskim sokacima su još tekli po-toci vrele ljudske krvi Maksinih sugrađana, a on se već dodvoravao novoj vlasti. I ti zločinisu vršeni pod srpskom komandom. Sveto-zar Bojević - Bojna austrougarski feldmaršal,Srbin, istakao se tokom austrijske okupacijeBosne, a naročito pri zauzimanju Sarajeva.

Odmah po formiranju nove vlasti u kojojopet dominira uobičajeno podanički Sr-bin, ovaj put Emanuel Cvjetičanin, glavniorganizator žandarmerije u Sarajevu i prvia utant cara Franca Joze a. Po at e o ja-

28

vio srbijanski list Blic , 23. 6. 2013. godine,vjerovatno u sklopu kampanje dodvorava-nja i nastojanja ulaska Srbije u EU). Treba li napominjati da je glavnokomandujućiokupatorske vojske bio Hrvat Josip Filipo-vić. Dakle, već tada je utemeljena s-h koa-licija na štetu Bosne i Bošnjaka muslimana.Hadži Makso 1878. godine putuje u Beči Peštu kao član Poklonstva deputacije koja

je imala za cilj da caru Franji Josifu “izrazinarodnu blagodarnost za oslobođenje, a stijem i vjernost podajničastva” (podaništva,poslušnosti, pokornosti). O tom događa-

ju svjedoči i muzejski eksponat, pozlaćena “doza-bombonijera”, lični dar Maksi od“njegovog” novog cara. Poslije ovih činje-nica srpski biografi napišu rečenicu: “An-gažovanje u gradskoj upravi (1878.-1884.)nije spriječilo Despiće da zajedno sa svojimistomišljenicima iz srpskog i muslimanskog stanovništva vrše agitaciju protiv okupacijeBosne i Hercegovine!?” Uzimajući u obzirdotadašnje ponašanje i licemjeran karakterdotičnog, a i naroda kome pripada, ovo bimogla biti istina. Osta zabilježeno i njegovoprijateljstvo i druženje sa tadašnjim grado-načelnikom Sarajeva i kulturnim radnikomMehmed-begom Kapetanovićem Ljubuša-kom. Ovaj ahbabluk je još jedan u morudokaza da Bošnjacima naivnosti nikada nijefalilo. Po isteku mandata gradskog vijećni-ka, kao da to nije bitno, vajni biografi spo-menuše samo da je vodio i Resor duvanske

proizvodnje. Drugim riječima govoreći, bio je ministar tada jedne od najprofitabilnijihpoljoprivrednih grana. Šverc duhanom u to

vrijeme bi unosan biznis koji je sankcioni-san od države kao što je naprimjer trgovi-na drogom danas. To je za vlastodršce bila izuzetno vrijedna i odgovorna djelatnost.

Još od vremena “turske” vlasti njegova kuća postaje sastajalište evropskih diplomatskihpredstavnika, kao i njihovih dama i priležni-ca. Svi evropski konzuli tog vremena, engle-ski Holmes, talijanski Durando, njemačkiBlau, austrijski Hass i pomenuti Francuz subili smješteni isljučivo po kršćanskim kuća-ma! Mjesto zajedničkog provoda i okuplja-nja, zbog prostornosti i lokacije, bi Despića kuća. U desnom dijelu prizemlja gdje se

nalazila najveća prostorija građevine, u stva-ri bivša druga kuća, redovno se pođoše, pougledu na tadašnju Evropu, od 1870. godi-ne održavati pozorišne predstave. Engleskikonzul je obezbijedio kulise na kojima je biolik Viljema Tela i glumce, a igrane su samokraće drame i vesele igre na tada prestižnomfrancuskom jeziku. Često se svirala i vojnič-ka muzika. U organizaciji tih događanja jekao fizička radna snaga uvijek bio prisutanMaksin brat Mićo. Ta druženja inostranihzvanica završavala su se plesom i obaveznomvelikom gozbom koja je počinjala, sigurno

iz nekog razloga, tačno u ponoć. Ovaj mo-menat malo asocira na vampire i vještice.Skupocjeni, neki kažu zlatni, escajg “doni-rao” je austrijski konzul pa se kasnije u naro-du govorilo, pošto je isti “slučajno zadržan”


Za sve ovonaprijedopisano i

napisano, a vezano zadešavanja krozDespića kuću unarodu postoji

jedna jakoslikovita riječ,

“kupleraj”,evropskirečeno

“bordel”, au prijevodu, javna kuća.

7/27/2019 SAFF [broj 347, 27.9.2013]



u kući i po odlasku stranaca da: “Despići jedu zlatnim kašikama”. Služeni su najčešćetalijanski i orijentalni kulinarski specijaliteti,a ispijano francusko vino i šampanjac. Tad

je i spratDespića kuće korišten u “punom ka-pacitetu”. Po završetku tih čestih “kulturnih”druženja, teško onom građaninu Sarajeva koji bi se nađi na sarajevskim ulicama ranih

jutarnjih sati, pred u trk natjeranim konjima

kočija obijesnih diplomata i njihove vinom“razdragane” ženske pratnje. Eto dokaza da se historija ponavlja, mi danas bježimoispred njihovih džipova sa plavim tablicama.Evo citirane još jedne velike sličnosti sa da-našnjicom: “Konzuli su igrali veliku ulogu uupravi, za svaku bi malenkost letili u konak i pritisak činili na valiju da čini ovo ili ono.”Razlika je samo što naše današnje “valije”idu na noge njima. Za sve ovo naprijed opi-sano i napisano, a vezano za dešavanja krozDespića kuću u narodu postoji jedna jakoslikovita riječ, “kupleraj”, evropski rečeno“bordel”, a u prijevodu, javna kuća . Uzaludsu se Bošnjaci žalili valiji na uznemiravanjei buku, pogotovo što pravoslavci u tomkvartu otvoriše u to vrijeme šest kafana. Unjima se galamilo, svađalo i tuklo do nekihdoba noći, a okolne mahale su od Latinluka dijelili sa tri strane samo sokaci. Međutim,uticaj Carigrada je kopnio. Tako je započela europizacija Sarajeva pa poslije i cijele Bosnepod nadzorom tadašnje verzije i prethod-nice sadašnjeg OHR-a. Interesantno je na-pomenuti da je Makso Nikolić (Despić) oddevedesete godine života u strahu od smrtisvoju životnu dob počeo računati unazad.

Tako je po njegovoj računici umro u osam-deset četvrtoj godini, a u stvari mu je bila devedeset šesta. Velike svađe sa suprugom sunastale kada je od komšije stolara Novakovi-ća naručio mrtvački sanduk po svojoj mjeri(od obične nerendisane jelove daske) i stavioga pod minder.

Utemeljitelj prostitucije u Sarajevu

Po svim zakonima civilizovanog svijeta za ono što je počeo činiti sa, pitanje je da lii četrnaestogodišnjom ili još mlađom, Da-rinkom i nastavio tim putem do i poslijenjenog punoljetstva, francuski konzul bi bioosuđen kao pedofil. Makso i Zlata, roditeljimalodobne kćerke zbog njihovog pristanka na ovu nedozvoljenu vanbračnu zajednicu,morali bi odgovarati pred zakonom zbog navođenja maloljetne osobe na amoral. Me-đutim, to se nije desilo, a i danas se vještokriju te činjenice. Štaviše poručuje se građa-nima glavnog grada ove države da su dužni-ci “babe Makse” sa posebnim naglaskom na ono “Srbina” jer je on zaslužan za prve po-zorišne predstave na Balkanu. On jeste za-služan, ali za početak prostitucije u Sarajevu,uključujući i maloljetničku. Njegova kćerka

je bila pravoslavna Lolita prije prave Lolite,stim što se njena neprirodna seksualna veza nije morala kriti. Aminovali su je i štitili nje-ni roditelji. Za interes su Despini potomciponovo prodali svoju čast, ali i dostojanstvo

jedine kćerke pod vlastitim kućnim kro-vom. Od prodaje “svog” namještaja i pra-tećih predmeta državi, Darinka je živila dosvoje smrti 1954. godine. Bračni krevet do-vezen direktno iz Pariza zajedno sa pripada-

jućom mu rezbarenom komodom je završiokao njen poklon crkvi Svetog Arhangela uSarajevu, najvjerovatnije zbog umirivanja vlastite savjest, ali i njegove veličine. U stan

gdje je preselila, dobijen od gradske upraveu zamjenu za njen dio vlasništva kuće, nijemogao stati. E šta će taj ogromni krevetpopovima, ne zna se. U stvari, poslije afere“Kačavenda”, zna se?!

Brat Pero, naravno kao i Darinka su ustvari prvi, a i posljednji stanari te kuće kojisu nosili prezime Despić, a da im je ono bilo

jedino i nije se nalazilo u zagradi. A kako jepočelo, tako je i završilo. Despa kuću zaslu-žila, a Darinka je kao neuslovnu za stano-vanje razdužila. Pero je raskućio prizemlje,a Darinka sprat. Posvađani oko naslijeđa ucjenjivali su jedni drugo i zato se nisu mogliusaglasiti oko prodaje u međuvremenu većuveliko trošne kuće. O tome Vilma Niška-nović u svom naučnom radu pisanom 1990.godine koji se nalazi u muzeju Grada Saraje-va piše ovako: “Očigledno je da je porodica Despić imala nameru da proda porodičnukuću u Sarajevu kao i deo pokućstva iz nje.Pretpostavljam da je došlo do nesporazuma oko nasledstva Pere Despića i njegove sestreDarinke Despić. Sestra Darinka je ostala da živi i dalje u porodičnoj kući koristeći petprostorija na spratu i kompletno pokućstvokoje je bilo u njima. Nesporno je da je Da-

rinka bila vlasnik pokretnina koje su senalazile u ovih pet soba!”Od 1927. do 1969. Pero i njegova

porodica su u Beč odnijeli znatan diopokućstva kao što su persijski tepisi, bo-sanski i anadolski ćilimi, brokatni jastuci,prekrivači za sećije, posteljine. Osim toga i umjetničke slike, ikonu, srebrninu, dva

jako vrijedna japanska noža, kao i kom-pletan ogroman pribor za jelo “Solincengrad” i još dosta toga. U muzeju Grada Sarajeva se nalazi 289 predmeta, ikona,umjetničkih slika i uramljenih fotografija koje je Darinka većinom prodala, a nešto

malo od toga što nije imalo neku vrijed-nost i poklonila. Za namještaj francuskog porijekla kao što je francusko ogledalo,francuski ormar ukrašen intarlijem i mer-mernom pločom ili “astal” od mahagonija na rasklapanje za dvadeset četiri osobe pa francuske pletene stolice objašnjenje je da

je to babo Makso kupio od Francuza. JesteMakso to na neki način kupio, ali kako jeplatio? Stvari koje nije mogao odnijeti Pero

je naredio da se samo javno prodaju kakonjegova sestra Darinka ne bi imala priliku da preko prijatelja kupi ono što ona želi. 1969.

godine Perini nasljednici poklanjaju svojupolovinu već odavno za stanovanje neuslov-ne kuće Skupštini Grada Sarajeva, ali poduslovom da im se pokretni materijal (namje-štaj, pokućstvo i ostalo koji su već uveliko

bili muzejski eksponati) pošalje u Belgiju štonije bilo moguće učiniti jer su ti predmetiskupo otkupljivani tokom četrdeset godina unazad. Njihova cijena je tada već nekolikoputa bila veća od cijene Perinog dijela rušev-nog objekta. I pored svega što se dešavalopa i te nepoštene ucjene, sporednoj ulici dokuće gradski oci dadoše ime po Despićima.

A koliko je zaslužnih građana Sarajeva kroz

prohujalo vrijeme stotinama puta više zavri- jedilo da ona nosi njihovo ime. Eto, ulice še-hida Kaukčije Abdullah efendije u Sarajevuviše ne postoji.

Na dodjeli nagrade “Ishak beg Isaković”manifestacije koja je inače privatno vlasniš-tvo jednog lica, a finansira se društvenimnovcem, održanoj 5. IX ove 2013. godinevoditelj programa, inače direktor Zeničkog pozorišta, Hazim Begagić, poruči nam da suDespići, nije rekao Ristići i Nikolići, podra-zumijeva se da je mislio na Maksu, zadužiligrad Sarajevo kao preteča njegovog sadašnjeg pozorišta. E dabogda ga više niko tako nezadužio kao taj licemjer! Ove godine vlasnik organizovanja tog događaja, između ostalih,nagradu dodijeli Zdravku Ćoliću, a prošle jelauret bio Goran Bregović. Po tom redoslije-du iduće godine će nagrađen biti Nemanja Kusturica pa zatim Nenad Nele Karajlić.Tako će se grad Sarajevo odužiti najvećim po-bjeguljama u Srbiju, agresorsku zemlju, ovojčetvorici svojih nekadašnjih građana koje

je Šeher afirmisao, a kao gotove proizvode,njihovom voljom, preuzeo Beograd. Prstomoni nisu mrdnuli da na bilo kakav način po-mognu svom rodnom gradu, a odmagali si-

gurno jesu kao i Makso 1878. godine. Dok je glavni grad BiH krvario i svakodnevno bioponovo ubijan ovaj put od ’92.-95. godineoni su po Srbiji “pevali” i svirali, zabavljali iodmarali od pljački, silovanja i klanja umor-ne srpske vojnike. Na ovakav način se šaljesljedeća poruka mladima naše domovine,onima koji dolaze: “Kada ponovo neko na-padne ovaj grad i ovu državu vi se pridru-žite agresoru kao što učini Makso ili bježiteu agresorsku zemlju kao što uradiše izmeđumnogih i ova četvorica. Doći će kasnije vrije-me da ćete biti cijenjeni i nagrađeni za svojuizdaju, a to će se sigurno brzo desiti, istog časa

kada bosanski šehidi i gazije budu zaboravlje-ni.” Predlažem vlasniku te nagrade zvučnog imena, a nikakve vrijednosti da poslije Kustu-rice i Neleta znači za dvije, tri godine, lauretbude posthumno Maksim (Makso) Nikoliću zagradi Despić. Stvarno mu se treba oduži-ti, a dodjelu priznanja ubuduće organizovatiu bilo kojem drugom gradu BiH jer Sarajevosa ovom nagradom na ovakav način nema više ama baš ništa.

P.S. Možda bi zbog ravnopravne polnezastupljenosti, po istom osnovu, što prijetrebala biti nagrađena i Despa koja nema

djevojačkog prezimena, ali zato od jednog muža ima dva, Sljepčević i Ristić, a poslijenje Neda Ukraden. Ova druga je već vlasni-ca Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva pa bi ova došla nekako u kontinuitetu.

7/27/2019 SAFF [broj 347, 27.9.2013]


Popis stanovništva u BiH 2013.

Aktuelno

U skladu sa Zakonom popis

stanovništva, domaćinstava i stanovau Bosni i Hercegovini 2013. godine

će se vršiti od 1.-15. oktobra 2013.

godine. U skladu sa članom 17.

Zakona popis će vršiti popisivači svaki

dan u vremenu od 09:00 do 21:00 u

prisustvu najmanje jednog odraslog

člana domaćinstva. U praksi najčešće

i susrećemo situacije gdje jednaosoba daje podatke za ostale članove

domaćinstva, posebno ako se ima na

umu da ostali članovi domaćinstvamogu biti privremeno odsutni izdomaćinstva radi posla, školovanja

ili bilo kojeg drugog razloga. Ovo se

također odnosi i na osobe koje su

privremeno odsutne iz domaćinstvaduži vremenski period, na primjer

osobe na radu u inostranstvu, dužem

boravku van Bosne i Hercegovine te

slični razlozi

Način provo enja popisa

Popisiva o ilazi omaćin-tva/stanove u okviru po-

pisnog kruga za koje jeo govoran. U o i o u omaćinstvu/stanu atekne najmanje jednu odra-slu osobu popisivač će obaviti popissvi lanova toga omaćinstva/sta-na . Međutim, ukoliko u stanu u tre-nutku dolaska budu maloljetna lica,starije oso e i i je nostavno ne u enikoga kod kuće, u skladu sa članom11. stav (3) popisivač će ostaviti licu

(na vrata omaćinstva ukoliko nikonije kod kuće) pismeno obavještenjeo dužnosti da dostavi podatke nadlež-noj popisnoj omisiji o 15. o to ra 2013. godine.

akođer, važno je naglasiti da sesvi po aci na popisu aju na osnovuizjave osobe koja se popisuje, odnosnopopisivač ne smije tražiti bilo kakav

okument kojim i popisivana oso a dokazivala svoj odgovor. Ovo se od-nosi na JMB građanina, ličnu kartu,prijavu pre ivališta, pasoš, ro ni list,izvod iz knjige državljana, ZK izva-dak za kuću ili zemljište te bilo koji

rugi okument kojim i popisivana osoba eventualno trebala potvrditisvoj odgovor na neko od pitanja.

Tokom popisa popisivač neće davatipopisni materijal/popisnice ispitanikuna uvid i bilježit će odgovore sključi- vo na osnovu izjava/odgovora nakončitanja ponuđenih modaliteta (izuzev za pitanja od 24 do 26).

Tek na kraju procesa popisivačće dati građaninu Upitnik za doma-ćinstvo i stan, te Popisnicu na uvid,provjeru vjerodostojnosti unesenihpodataka te potpis osobe koja dajepodatke.

Sam proces popisivanja ima sljedećekorake:

PRVI KORAK 1) Kontrolnik (poseban obrazac

P-3), i to od kolone 1 do kolone 6.

Ovo je dosta jednostavan korak u kojem popisivač traži i unosi samoosnovne informacije o domaćinstvu/stanu i to: ulicu i kućni broj, ime i pre-zime osobe na kojoj se vodi domaćin-stvo te kontakt telefon. Ovo se unosina jedan poseban obrazac koji je zajed-nički za cjelokupan popisni krug.

DRUGI KORAK

2 Upitnik za domaćinstvo i stan(obrazac P-2)

Prva popisnica koja se popunjava jeUpitnik za domaćinstvo i stan. Popisivačće prvo upisati identifikacione podatke na naslovnoj strani.

Za osobe koje nisu prisutne u vrijeme popisa ili za članove domaćinstva koji su privremeno odsutni iz mjesta stalnog stanovanja popisivač će upisa-ti šifru razloga odsustva vodeći računa o tome da li se odsutna osoba nalazi uBosni i Hercegovini ili u inostranstvu.

Za osobe privremeno prisutne u mjestupopisa upisati šifru razloga prisustva.Ovdje je posebno važno voditi raču-na da već u ovoj fazi popisa odgovorina pitanja razloga odsustva osobe iz

jesta stanovanja svaku od popisiva-nih osoba mogu uključiti ili isključi-ti iz ukupnog stanovništva tog popi-nog područja (više detalja o samimiframa pogledati u sekciji 4.2.).

Tek nakon što se završi unos spiska osoba, prelazi se na podatke o jediniciza stanovanje i zgradi, gdje imamo 31pitanje od kojih nekima treba posvetitiposebnu pažnju. Više o detaljima Upit-nika za domaćinstvo i stan (obrazacP-2) u sekciji 4.2.

TREĆI KORAK

1) Popisnica (obrazac P-1)

Za svaku osobu koja je upisana uSpisak osoba (na obrascu P-2) popi-ivač će popuniti obrazac P-1. Sam

obrazac sadržava 45 pitanja i na sva-ki obrazac popisivana osoba (ili ona koja daje u njeno ime podatke, npr.roditelj ili staratelj – odrasla osoba udomaćinstvu) obavezno se potpisuje.Nakon toga, popisivač će postavljatipitanja i čitati odgovarajuće modali-tete/ponuđene odgovore, te pažljivobilježiti odgovore građana. Kao što jeranije navedeno u tom procesu popisi- vač ni na koji način ne smije utjecatina odgovore koje daje osoba koja sepopisuje, niti joj savjetovati šta da odgovori.

ČETVRTI KORAK

2 Na kraju, u Kontrolniku po-pisivač popunjava preostale kolone(7-10). Kolone sadrže podatke o brojuosoba upisanih u Spisak osoba, zatimkoliko od toga broja su članovi doma-ćinstva, koliko je ukupno odsutnih te

koji su razlozi odsustva. Na kraju popi-ivač upisuje da li se domaćinstvo bavipoljoprivrednom proizvodnjom.

Sa ovim se završava popis u pojedi-načnom domaćinstvu i popisivač od-lazi u susjedno domaćinstvo/stan. Na istovjetan način popisivač će obići sva domaćinstava, stanove, vikendice, brv-nare, montažne objekte, nedovršeneobjekte, pa čak i beskućnike i nomadekoji se u vrijeme popisa (od 1. do 15.oktobra) zateknu u njegovo popisnomkrugu. Na kraju dana popisivač je

obavezan izvijestiti instruktora o svimaktivnostima koje su kompletirane tajdan, eventualnim poteškoćama, pro-blemima u radu, nepravilnostima koje

je uočio, itd.

Najvažniji aspekti predstojećeg popisa stanovništva


7/27/2019 SAFF [broj 347, 27.9.2013]


akon što popisivač popuni “Spisak osoba” vraća se na naslovnu stranicuobrasca P-2 i popunjava podatke o je-dinici za stanovanje i podatke o zgradi.

Popisnica P-1

ajvažniji io pre stojećeg popisa jepopis lica koji obavlja putem Popisnice(P-1) i koja se popunjava za svakog čla-na omaćinstva pose no, ez o zira a li su svi članovi domaćinstva u trenutku

popisa prisutni ili ne (npr. na privreme-nom ra u u inostranstvu . O nosno,ukoliko imate četveročlano domaćin-stvo tada će popisivač popuniti jedanUpitnik za domaćinstvo stan (P-2) tečetiri posebne Popisnice (P-1) za svakog člana domaćinstva.

Popunjavanje Popisnice počinje sa upisivanjem općih podataka o ispitani-ku/građaninu. Na narednoj slici nalazise prikaz ovog dijela Popisnice. Popisi-vač će prvo upisati identifikacione po-datke o osobi koja se popisuje na naslov-

noj strani.

Kao što se može vidjeti jedini po-datak koji se upisuje je jedinstvenimatični broj građanina - JMB. Ovou raksi znači da popisivač E SMI- JE TRA ITI

bilo koji drugi podatak,

poput uvida ili prepisivanja broja lične

karte, prijave prebivališta, pasoša, uvje-renja o državljanstvu ili drugog sličnog dokumenta. Popisivač je dužan da za svaku osobu koja se popisuje prikupipodatak o JMB osobe. Ukoliko tokomprve posjete u domaćinstvu nije priku-pio sve matične brojeve, dužan je da se udogovoreno vrijeme ponovo vrati i pri-kupi sve nedostajuće informacije.

Datum rođenja, odnosno JMB (je-dinstveni matični broj), popisivač će na osnovu izjave lica koje daje podatkeupisati iz pasoša, lične karte, zdravstve-

ne legitimacije ili bilo kog drugog lič-nog dokumenta (pasoš, izvod iz matičneknjige rođenih i dr.) u kome je upisanovaj jedinstveni matični broj. Matični,odnosno lični broj upisuje se u potpu-

nosti, odnosno pažljivo se prepisuje svih13 brojeva (cifara) iz kojih se sastoji, stim što prvih 7 brojeva predstavljaju:dan, mjesec i godinu rođenja i upisujue u kućice između kojih postoji raz-

mak, a preostalih 6 brojeva se upisuje upojene kućice.

Ukoliko član domaćinstva za koga e popunjava popisnica nije prisutan u

mjestu popisa u toku popisivanja, popi-ivač može JMB za odsutnog člana pre-uzeti iz nekog dokumenta koji sadržava MB, na primjer pasoš, rodni list, zdrav-tvena legitimacija. majući ovo na

umu tokom popisa građani bi treba-i imati spremne dokumente (starost

dokumenta nije problem, a ovjerena opija dokumenta je sasvim prihvat-

jiva), koji sadržavaju jedinstveni ma-ični broj – JMB za sve osobe sa spiska

osoba koje su navedene u prethodnoavedenom obrascu P-2, odnosno

osobe koje žive u tom domaćinstvu.Ovo se odnosi kako na osobe prisutneu Bosni i Hercegovini u vrijeme po-

isa, tako i na osobe odsutne iz do-aćinstava/Bosnie i Hercegovine u

vrijeme popisa od 1. do 15. oktobra 013. godine.

Nakon toga se prelazi na izuzetnovažnu sekciju koja se tiče mjesta stano-vanja, a odgovori dati u ovoj sekciji –pored ranije pomenutih šifara u obrascuP-2, predstavljat će ključ da li će osoba biti ili ne dio stalnog nastanjenog sta-

novništva određene teritorije (općine,kantona, entiteta/DB) te u konačniciBosne i Hercegovine.

Ukoliko je osoba odgovorila na prvopitanje odabirom opcije a) lan doma-

ćinstva koji živi u mjestu popisa godinuana ili duže ili se doselio sa namjeroma tu živi – tada popisivač postavlja pi-

tanje 2 kojim se provjerava da li je oso-ba koja se popisuje prisutna u mjestupopisa u vrijeme popisa. Ovdje treba imati na umu da se pod prisutnim oso-bama smatraju osobe koje su odsutneu vrijeme dolaska popisivača zbog rada ili školovanja u drugom mjestu u zem-lji ili inostranstvu, ali se svakodnevno

ili više puta u toku sedmice vraćaju umjesto stalnog stanovanja (djeca koja u trenutno u školi, roditelji koji su na

poslu, roditelji koji radi posla putuju udrugi grad, ili student koji studira van


toga mjesta ali se sedmično vraća kući,itd.). Ukoliko se osoba svakodnevnovraća i u slučaju kada zbog prirode po-sla ima smjenu od 24 sata ili čak dvod-nevnu smjenu od 48 sati (na primjer usaobraćajnim, zdravstvenim ili nekimdrugim službama) tada se ta osoba nećeevidentirati kao odsutna osoba. Ukoliko

je odgovor “DA”, tada se ostala pitanje

iz ove sekcije preskaču i ide se direktnona pitanje broj 8. Mjesto rođenja. De-finicija same namjere da se tu živi nijeprecizirana i predstavlja iskaz pojedinca/osobe u trenutku provođenja popisa, tenema ograničavajućih niti zakonski pre-ciziranih okvira.

U o i o je oso a o govori a na prvopitanje odabirom opcije b) lan doma-

ćinstva odsutan iz mjesta popisa zbog rada/ školovanja ili boravka u drugom mjestuu BiH ili inostranstvu – tada se prelazina pitanje 3. g je popisivač samosta noupisuje šifru razloga odsustva iz mjesta stanovanja (ranije upisane u tabeli “Spi-sak osoba” domaćinstva u obrascu P-2,objašnjeno na stranici 19. ovog Vodiča).Na primjer, ukoliko je razlog odsustva za osobe rad ili boravak u inostranstvu kodstranog poslodavca ili na samostalnomradu upisuje se šifra 05 jednako kao i uobrascu P-2 prethodno popunjenom.

aredno pitanje – pitanje 4. odnosise na dužinu odsustva iz, odnosno pri-sustva osobe u mjestu popisa. Ukoliko

je vrijeme odsustva osobe iz mjesta po-pisa duže od godinu dana (duže od 12

mjeseci) tada se toj osobi neće postavitinaredno pitanje koji se tiče koliko oso-ba namjerava da bude odsutna iz mje-sta popisa. Ukoliko ispitanik na ovajnačin odgovori na ova pitanja, u skla-du sa Zakonom i bez obzira na razlogeodsustva (na primjer “rad ili boravak uinostranstvu o stranog pos o avca i ina samostalnom radu”) a osoba nećebiti ubrojana u stalno nastanjeno sta-novništvo određene teritorije. Sa dru-ge strane, ukoliko osoba na pitanje 4.o govori a oravi u inostranstvu ra-će od jedne godine (npr. 7 mjeseci), te

na pitanju 5. odgovori da u narednomperiodu namjerava biti odsutan iz mje-sta popisa kraće od godinu dana (npr.

mjeseca onda će ta osoba biti ubrojana u stalno nastanjeno stanovništvoodređene teritorije (za više detalja o na-činu na koji se definiše stalno nastanje-no stanovništvo pogledati sekciju 3.3.).Zakon također predviđa da ukoliko seosoba izjasni da namjerava biti odsutna iz mjesta boravka duže od 12 mjeseci(pitanje 5.) i tada ta osoba neće biti diostalno nastanjenog stanovništva.

aredno pitanje iz Popisnice za kojese građani trebaju pripremiti je pitanje9. gdje treba navesti mjesto stalnog sta-novanja majke u vrijeme kada je osoba koja se popisuje rođena.

7/27/2019 SAFF [broj 347, 27.9.2013]


akođer, posebnu pažnju zaslužuje ipitanje 19. koje definiše pitanje državljan-stva i naredna slika daje prikaz pitanja 19.i vezanog pitanja 19.1.

Ovo je pitanje na kojem građaninizjavljuje da li ima ili nema bosanskoher-cegovačko državljanstvo, odnosno Bosnei Hercegovine i neke druge države, samodruge države ili je bez državljanstva. Kao isvi ostali podaci na popisu i ovi podaci sedaju na bazi izjave osobe koja daje podat-ke. Popisivač e smije tražiti neki dokument kojim bi potvrdio izjavu popisivaneosobe. Ukoliko je obilježen odgovor “BiHi druge države” i “Druge države”, u pred-viđene kućice, potrebno je upisati naziv strane države čije državljanstvo osoba ima.

Ovdje je važno napomenuti da se po-pisuju sva lica prisutna u Bosni i Hercego-vini u vrijeme popisa, tako da se popisujustrani državljani i lica bez državljanstva, tegrađani Bosne i Hercegovine koji su se izrazličitih razloga morali odreći bosansko-hercegovačkog državljanstva.

eovisno od njihovog statusa po pi-tanju državljanstva ukoliko tokom go-dine dolaze u Bosnu i Hercegovinu (bo-ravak van države kraći od 12 mjeseci),obnovili su ili kupili imovinu sa namje-rom da tu prije ili kasnije žive, te su dionekog domaćinstava u BiH ili u vrijemepopisa dođu u svoje domaćinstvo u do-movini – oni će biti dio stalno nastanje-nog stanovništva Bosne i Hercegovine.

Pitanje koja se tiču etniciteta nemajudirektnu vezu sa pitanjem državljanstva,tako da na primjer neko može imatistrano državljanstvo (npr. Austrija, Nje-mačka, itd.) i u isto vrijeme po etničko/nacionalnoj pripadnosti biti Bošnjak, tegovoriti Bosanskim jezikom.

Upravo na Popisnici za lica nalazese i pitanja koja smo posebno obrađi-vali u prethodnoj sekciji i koja se tičuetničke/nacionalne identifikacije Boš-njaka, vjeroispovijesti te jezika.

Uzimajući u obzir sve prethodno nave-deno, a posebno činjenice da različiti ustavii zakoni u Bosni i Hercegovini prepoznaju jedino kategoriju “Bošnjak/Bošnjakinja”, tetrenutnu metodologiju objedinjavanja re-zultata popisa, jasno je da Bošnjaci na ovomo isu mora u jasno i nedvosmisleno reći

“BO NJAK”

. Svi odgovori u modaliteti-ma “Musliman(ka)”, kao i različite varijan-

te poput “Bošnjak-Musliman”, “Bošnjak-Bosanac(ka)”, ili “Bosanac-Musliman” te“Musliman-Bosanac” i slično, statistički ćeobraditi i uvrstiti u kategoriju “Ostalih”.

ažne upute za popis oso a oje sea aze van omov ne u aspor

Trenutno u osans o ercegovač ojdijaspori živi oko 1,3 miliona Bosanaca iHercegovaca. Svjetska banka procjenjuje da

je 2005. godine broj emigranata sa prosto-ra Bosne i Hercegovine iznosio 1. 71.59osoba, što procentualno čini 37,7 % uku-pne bosanskohercegovačke populacije.Procjene su da je usljed ratnih dejstava rase-ljeno oko 850.000 osoba. Najveći dio ovepopulacije su Bošnjaci i izuzetno je važnoadresirati ih, te osigurati da na odgovarajućinačin učestvuju u planiranom popisu. Ovose posebno odnosi na osobe sa predratnimprebivalištem na prostoru RS-a, te Distrik-ta Brčko. Pored toga, trend iseljavanja/mi-gracija iz Bosne i Hercegovine je nastavljeni u postratnom periodu.

Zemlje sa najznačajnijim brojem bo-sanskohercegovačke dijaspore su SAD sa

oko 390.000 osoba, zatim SR Njemačka sa 157.187, Austri a sa 132.262, Sloveni a sa 100.000, vedska sa 75.000, Kanada sa 60.000, vicarska sa 50.641, Australija sa 50.000, Italija sa 40.000, Nizozemska 24.739, Danska sa 21.037, te Norveška sa 15.500. Pored toga, tu su Srbija i Crna Gora sa 137.000, te Hrvatska sa 60.000BH dijaspore. Dijaspora je relativno do-bro organizovana kroz niz različitih udru-ženja, te snažnu mrežu Islamske zajednicei pripadajućih džemata.

Ova o rojna, u oga ijaspore u pre -stojećem popisu je nezamjenjiva i kruci-

jalna, posebno u poništavanju posljedica agresije i genocida u RS. Iako ne postojeprecizni po aci, UNHCR je procijenio a

je etnička struktura RS 1996. godine bila 96,8% Srbi, 2,2% Bošnjaci i 1% Hrvati.Danas je ova situacija nešto bolja i pro-cjene su a na prostoru RS živi o o 90%Srba, 8,5% Bošnjaka i oko 1,5% Hrvata,što je i dalje daleko od predratnog stanja.

U skladu sa objašnjenjem datim use ciji 3.2. O u vat popisa, gra ani ojižive u inostranstvu mogu se popisati na trirazličita načina.

1) Kao što smo ranije naglasili, us a u sa č anom 0. Za ona popis gra-đana koji žive u inostranstvu obavit će seputem Web obrasca (opcija a) – grafikon

32

na str. 11.) i ova lica će se evidentirati uposebnu bazu podataka. Ovi građani nina koji način ne mogu biti dio neke te-ritorijalne jedinice i predstavljaju zasebnuevidenciju. Ovako popisani bosanskoher-cegovački građani neće imati ikakvu uloguu svim unutrašnjim bosanskohercegovač-kim odnosima, neće biti dio socioeko-nomskih i demografskih analiza na razini

te općine, entiteta/DB ili države, a njihova imovina može biti predmetom različitihšpekulacija na lokalnoj i entitetskoj razini.

2) Ukoliko su građani dio nekog domaćinstva u Bosni i Hercegovini, neo-visno da li imaju svoju imovinu u državi,oni se trebaju popisati kao članovi tog do-maćinstva koji se u trenutku popisa nalazivan BiH na radu ili na školovanju. Popisovih lica će izvršiti nosilac domaćinstva koji u trenutku popisa boravi u državi(opcija b) – grafikon na str. 11.). Ovakopopisani bosanskohercegovački građani,zajedno sa njihovom imovinom, imat ćesvoje mjesto i ulogu u svim unutrašnjimbosanskohercegovačkim odnosima, bit ćedio različitih statističkih analiza kako na razini te općine, entiteta/DB tako i na ra-zini države.

3) Treća opcija odnosi se na onegrađane koji nisu dio nekog domaćinstva u Bosni i Hercegovni (većina njihove obi-telji se također nalazi u inostranstvu ili sustradali u prethodnom ratu) tada moguodabrati opciju da dođu u Bosnu i Her-

cegovinu u periodu provođenja popisa,te u saradnji sa Popisnim komisijama lo-kalne samouprave obave popis u svojimtrenutnim ili prijeratnim prebivalištima (opcija c) – grafikon na str. 11.). Na ovajnačin oni se zbrajaju se sa stanovništvomtog popisnog kruga, odnosno postaju diostanovnika određene teritorijalne jedinice,te u konačnici ovi građani će bio dio stal-no/privremeno nastanjenog stanovništva Bosne i Hercegovine. Jednako kao i kodprethodne opcije i na ovaj način popisanigrađani Bosne i Hercegovine, zajedno sa njihovom imovinom, imat će svoje mje-sto i ulogu u svim unutrašnjim bosansko-hercegovačkim odnosima, bit će dio svihpostpopisnih analiza kako na razini te op-ćine, entiteta/DB tako i na razini države.

Jasno, ovdje je važno imati na umu da se zbrajanje građana na popisu vrši od ni-voa popisnog kruga, zatim preko teritori-

jalnih jedinica, preciznije općina, kantona,entiteta/Distrikta Brčko, te na kraju na razini Bosne i Hercegovine. Jedino prisut-no/stalno nastanjeno stanovništvo određe-nog područja relevantno je za unutrašnje

bosanskohercegovačke odnose.Preciznije, odredbe Zakona o popisustanovništva, domaćinstava i stanova uBosni i Hercegovini 2013. godine predvi-đaju da u ukupan broj stanovnika određe-


7/27/2019 SAFF [broj 347, 27.9.2013]



nog popisnog područja ulaze samo ona lica koja su u trenutku popisa odsutna iliće biti odsutna iz svog uobičajenog mje-sta stanovanja kraće od godinu dana ida se oni trebaju smatrati privremeno od-sutnim licima. Odnosno, ukoliko osoba navede da je odsutna iz svog uobičajenog mjesta stanovanja kraće od godinu dana tada se ubraja u ukupan broj stanovnika

tog popisnog područja i direktno utičena ukupnu strukturu i relativne odnoseprisutnog stanovništva u BiH, bez obzira da li je ili ne u vrijeme popisa prisutanu Bosni i Hercegovini. U skladu sa čla-nom 17. Zakona popis svih lica koja u vrijeme popisa nisu prisutna u do-maćinstvu (na radu ili boravku u ino-stranstvu, putovanju, školovanju, itd.)može obaviti jedan odrasli član doma-ćinstva koji se trenutno nalazi u doma-ćinstvu (npr. otac/majka, brat/sestra ilineko druga odrasla osoba koja živu utom domaćinstvu).

Pored toga, ukoliko građanin ima na-mjeru da se vrati, te tokom godine dolaziredovno u Bosnu i Hercegovinu, obnovio

je ili planira da obnovi, ili je kupio imovi-nu sa namjerom da tu prije ili kasnije živi,zatim u vrijeme popisa dođe u domovinus ciljem da izvrši popis svih lica koja žive utom domaćinstvu, kao i detalje o doma-ćinstvu u kojem boravi ili imaju namjeruboraviti – onda će ta lica biti tretirana kaoi svi ostali bosanskohercegovački građanikoji učestvuju u popisu, te biti dio uku-pnog stanovništva tog popisnog područja

i u konačnici ukupnog stalno nastanjenog stanovništva Bosne i Hercegovine. Ova lica popis mogu obaviti na način da u vri-

jeme popisa (od 1. do 15. oktobra) sače-kaju da popisivač dođe u njihove domoveili, ukoliko su često ili upravo u vrijemepopisa van domaćinstva (na putu, na raduu inostranstvu upravo u vrijeme popisa, isl.), popis mogu izvršiti u saradnji sa Po-pisnim komisijama lokalne samouprave/općinskim popisnim komisijama na na-čin da se direktno jave Popisnoj komisiji idogovore kada će popisivač doći u njihova domaćinstva.

Međutim, ukoliko je osoba odsutna izmjesta stanovanja ili se izjasni da je odsut-na ili će biti odsutna iz svog uobičajenog mjesta stanovanja duže od godinu dana (12 mjeseci), ili se popiše putem Webobrasca koji će biti dostupna na Internetsajtu državne Agencije za statiatiku, onda ta osoba ne ulazi u ukupan broj stanov-nika tog popisnog područja . Takve oso-be će se evidentirati u posebnu bazu poda-taka, i mada će biti obuhvaćeni ukupnimbrojem stanovnika Bosne i Hercegovine,neće biti vezani za određeno popisno po-

dručje niti će imati uticaja na unutrašnjebosanskohercegovačke odnose.U kontekstu lica koja žive u inostran-

stvu, kao i ranije navedenim odredbama Zakona koje se tiču stalno nastanjenog

stanovništva određenog područja, važno je naglasiti da će prvih pet pitanja na Popi-snici za lica (P-1 obrazac) utvrditi konačnistatus osobe. S obzirom da u značajnombroju naših domaćinstava imate sina/kćer-ku koja sa svojom porodicom boravi na radu u inostranstvu (dijaspori), taj ćemoprimjer uzeti kao ilustraciju.

Prvi korak je da prilikom upisivanja

osoba koje žive u tome domaćinstvu nave-du da te osobe (cjelokupna porodica) živeu tom domaćinstvu i da su trenutno od-sutne iz domaćinstva. Kod razloga odsu-stva navode na primjer “osobe su na; raduili boravku u inostranstvu kod stranog poslo-davca ili na samostalnom radu” (pogledatiobrazac P-2). Podatke za ove osobe dat ćenosilac domaćinstva, na primjer otac, maj-ka ili brat. Važno je da se u Spisak osoba upišu sve osobe koje čine to domaćinstva,i to one koje su u kritično vrijeme popi-sa od 1. do 15. oktobra prisutne, ali i onekoje iz navedenog ili sličnih razloga u vri-

jeme popisa se nalaze izvan domaćinstava.Nakon što popisivač upiše sva lica koja

žive u tom domaćinstvu, bilo da su prisut-na ili odsutna u vrijeme popisa, on/ona prelazi na Popisnice za lica (obrazac P-1).S obzirom da je osoba iz našeg primjera privremeno izvan Bosne i Hercegovinetada će osoba koja ih popisuje – nosilacdomaćinstva prilikom popisivanja ovihlica odabrati opciju “b” odgovora na prvopitanje: “b) Član domaćinstva odsutan iz mjesta popisa zbog rada/školovanja ili borav-ka u drugom mjestu u BiH ili inostranstvu”.

Ovaj odgovor se odnosi na sve našegrađane koji su odsutni iz mjestu popisa više ili manje od 12 mjeseci zbog rada iliškolovanja bilo u Bosni i Hercegovini,bilo u inostranstvu (na primjer radi rada na određeno ili neodređeno vrijeme, ima-

ju zanatsku, ugostiteljsku ili neku druguradnju, zbog sezonskih poslova, upućeniod radne organizacije radi izvođenja gra-đevinskih, montažnih i drugih radova,školovanja, liječenja, posjeta porodici iliprijateljima, boravka u kući za odmor ilisličnih razloga).

Nakon toga, popisivač će u kocki-

ce pitanja 3A. prepisati istu šifru razloga odsustva iz mjesta popisa koju je ranijeupisao u obrazac P-2 prilikom upisivanjesvih osoba koje čine to domaćinstva. Uko-liko je razlog odsustva bio rad ili boravak u inostranstvu kod stranog poslodavca ili na samostalnom radu, tada će popisivač upi-sati šifru 5.

Pitanja 4. i 5. se odnose na dužinu od-sustva osobe iz domaćinstva i direktno suvezana za odredbe člana 7. Zakona kojedefinišu ukupno stalno nastanjeno sta-novništvo:

(2) Na osnovu definicije uobičajenog mjesta stanovanja, lica koja su u trenutku popisa odsutna ili će biti odsutna iz svog uobičajenog mjesta stanovanja kraće od godinu dana treba da se smatraju pri-

vremeno odsutnim licima, te ih treba uključiti u ukupan broj stanovnika tog popisnog područja . Popisana lica koja ne zadovoljavaju kriterije koji su postavljeni definicijom uobičajenog mjesta stanovanja u mjestu popisivanja, odnosno ne žive, niti se očekuje da će živjeti u mjestu popisivanja,u neprekidnom periodu od barem 12 mje-seci, smatraju se privremeno prisutnim

licima , i stoga ih ne treba računati u ukupan broj stanovništva tog popisnog područja .

Iznimno važno: - Zbroj mjeseci iz pitanja 4. i 5. ne smije biti 12 ili višemjeseci jer se onda smatra da ta osoba ne živi u BiH jer je odsutna ukupno više od 12 mjeseci. Znači, pitanje broj4. - ako stavite da ste bili odsutni npr 6mjeseci onda u pitanju broj 5. moratestaviti manje od 6 mjeseci kako bi zbirbio manji od 12 mjeseci!!

Odnosno, po odredbi ovog člana Za-kona ukoliko je lice iz prethodnog primje-ra van Bosne i Hercegovine “Jednu godi-nu i duže” (pogledati prethodnu sliku, pi-

tanje 4.) to lice neće se smatrati privreme-no odsutnim licima i neće biti uključenou ukupan broj stanovnika tog popisnog područja, (ref. “...ukupan broj stanovnika

popisnog područja...” ), te u konačnici nećeući u populaciju stanovnika relevantnu za unutrašnje bosanskohercegovačke odnose.

Međutim, ukoliko je lice odsutno izmjesta stanovanja “Kraće od jedne go-dine” (na primjer zadnji put boravilo uBosni i Hercegovini prije 7 mjeseci), a uskladu sa navedenim Zakonskim odred-bama, to lice će biti uključeno u ukupanbroj stanovnika tog popisnog područja.

U sličnom kontekstu je i pitanje 5.kojim se utvrđuje koliko osoba planira da bude odsutna. I ovdje su odgovori vezaniuz dužinu odsustva, te je i kod ovog pita-nje dužina odsustva podijeljena na periodgodinu dana i duže, ili kraće od jednegodine (pogledati sliku). Odredbe čla-na 7. Zakona se i kod ovog pitanja, kaoi kod pitanja 4. jednako primjenjuju, te ćeovdje dužina planiranog odsustva odreditida li će ili ne lice biti uključeno u ukupanbroj stanovnika tog popisnog područja. Ukonačnici, ukoliko je osoba odsutna (pi-

tanje 4.) ili planira da bude odsutna (pi-tanje 5.) duže od 12 mjeseci ta osoba nećebiti uključena u ukupan broj stanovnika tog popisnog područja. Međutim, ako jeodgovor na pitanje 5. “Kraće od jedne

7/27/2019 SAFF [broj 347, 27.9.2013]


godine” (npr. 4 mjeseca) tada će osoba biti dio stalno nastanjenog stanovništva Bosne i Hercegovine.

Ovdje treba imati na umu da jeZakon u članu 7. predviđa i posma-tra odgovore na oba spomenuta pi-tanje (pitanje 4. i pitanje 5.) u kon-tekstu statusa “privremeno odsutnimlicima”, te ukoliko na bilo koje od

ova dva pitanja odgovor bude “jedna godina i duže” ove osobe će se sma-trati privremeno prisutnim licima ineće se računati u ukupan broj sta-novništva tog popisnog područja.

Važno je imati na umu da ukoliko je razlog odsustva osobe rad u inostran-stvu, te tokom godine borave u Bosni iHercegovini izvjesni vremenski period,u konačnici imaju namjeru da se vrateu uobičajeno mjesto stanovanja (npr.trenutno su inostranstvu zbog nedo-statka radnih mjesta u BiH ili zbog ra-zličitih ekonomskih/socijalnih razloga)tada prilikom popisa trebaju navestivrijeme odsustva iz Bosne i Hercegovi-ne imajući na umu kada su posljednjiput bili u domovini (Zakon navodi uneprekidnom period od 12 mjeseci).

Odnosno, osoba koja se popisujeili daje podatke za privremeno odsut-nu osobu treba navesti isključivo brojmjeseci od zadnjeg boravka, te kolikoće biti van države do ponovnog dola-ska. U skladu sa Zakonom ti građani ćebiti tretirani u ukupno stalno nastanjenostanovništvo Bosne i Hercegovine, te ima-

ti svoje mjesto i ulogu u svim unutrašnjimbosanskohercegovačkim odnosima, zatimbit će dio svih socioekonomskih i demo-grafskih analiza kako na razini te općinetako i na razini države, te će njihova imovi-na biti evidentirana i neće biti predmetomšpekulacija na lokalnoj i entitetskoj razini.

Na kraju, važno je imati na umu da svičlanovi jednog domaćinstva ne mogubiti privremeno odsutna lica , te ima-ti obilježen modalitet “b” na pitanju 1.Barem jedan član domaćinstva mora bitiosoba koja ima namjeru da tu živi (od-govor “a” na prvom pitanju), te je osoba prisutna u vrijeme popisa .

Najčešća pitanja građana opopisu stanvoništva

U dosadašnjim kontaktima sa građa-nima najčešće postavljana pitanju su:

1. Koje dokumente moramo ima-ti prilikom popisa?

Za obavljanje popisa nisu potrebni ni-kakvi dokumenti. Građanin jedino treba znati svoj jedinstveni matični broj i JMB osoba koje on/ona kao nosilac domaćinstva

popisuje. Popisivač NE SMIJE tražiti bilokakav dokument kojim bi popisivana oso-ba dokazivala svoj odgovor – to uključuje

JMBG, adresu stanovanja, državljanstvo,izjavu o poljoprivrednom zemljištu doma-ćinstva, te bilo koji drugi odgovor iz obje

popisnice. Ukoliko građanin iz bilo kojeg razloga nema JMB ili ga ne zna, onda se upisuje samo datum rođenja.

2. Da li mi je potrebna lična karta iliprijava prebivališta u domaćinstvu u ko-

jem se popisujem?Ne. Odgovori na popisu se ne dokazuju

niti se smiju tražiti bilo kakvi dokumenti prilikom cjelokupnog procesa popisa do-maćinstva i svih članova, bez obzira da li su u vrijeme popisa prisutni ili odsutni iz domaćinstva.

3. Koliko porodica može činiti jed-no domaćinstvo?

Zakon i popisna metodologija nisu

ograničile koliko porodica može činiti jed-no domaćinstvo. Koliko porodica živi u jednom domaćinstvu predstavlja izjavu/ odgovor nosioca domaćinstva. Bosansko-hercegovačko domaćinstvo se često sastoji od više porodica, na primjer često imamo situ-aciju da roditelji žive sa porodicom svoga djeteta. Na početku procesa (pogledati str.4, 15 i 16) na popisnicu P-2 upisuje se spi-sak osoba/porodica koje žive, odnosno čine to domaćinstvo. Ukoliko su osobe prisutne onda one daju podatke za sebe, a ukolikosu osobe ili porodica odsutne podatke za njih daje nosilac domaćinstva – odrasla

osoba u domaćinstvu.

4. Kako se određuje vrijemeodsustva privremeno odsutne osobe/porodice?

Vrijeme odsustva privremeno odsutnog lica ili porodice (npr. osoba/porodica je od-sutna radi rada u inostranstvu) predstavlja vrijeme od posljednjeg boravka te osobe udomovini. Isto se odnosi i na planirano od-sustva – posmatra se isključivo period ko-liko će privremeno odsutna osoba biti van

domovine do narednog dolaska u Bosnu i Hercegovinu (pogledati primjer na str. 25).

5. Da li podatke za odsutna lica/osobe može dati otac ili majka?

Za sva lica ili porodice koja su odsutne iz domaćinstva u vrijeme popisa podatke/ odgovore daje nosilac domaćinstva. Nosilac domaćinstva može biti otac ili majka, te bilo koji druga odrasla osoba u domaćin-stvu. Prilikom popisa, nosilac domaćinstva će za odsutnu osobu dati sve odgovore na

popisnici za te osobe te se na kraju popi-sati u njeno ime, tako da će sve osobe koje čine to domaćinstvo imati svoje popisnice bez obzira što u vrijeme popisa nisu bile umogućnosti doći u domovinu.

6. Da li svi članovi porodice mo-raju biti prisutni tokom popisa?

Ne. U praksi je česta situacija da čak i građani koji su stalno nastanjeni u doma-ćinstvu u vrijeme popisa ne budu u sta-nu/kući (na poslu, u šetnji, na putovanjuili hadžu, ili jednostavno su izašli vani uvrijeme kada je popisivač došao u doma-

ćinstvo). Za sva lica koja iz različitih ra-zloga nisu u domaćinstvu u vrijeme popisa podatke daje odrasla osoba u domaćinstvu- nosilac domaćinstva koji se u vrijeme po-

pisa zatekne u stanu/kući. Ovo se odnosi i na lica koja su odsutna iz domaćinstva radi rada ili školovanje u inostranstvu.

7. Da li se starijim licima možepomagati prilikom popisa?

Zakon i metodologija propisa predvi-đaju da ukoliko se u stanu/kući prilikomdolaska popisivača zatekne starija osoba ili maloljetno lice popisivač je dužan ostaviti

pismeno obavještenje o dužnosti da dosta-vi podatke nadležnoj Popisnoj komisiji do15. oktobra 2013. godine. Odnosno, u ko-munikaciji sa našim građanima važno je naglasiti da je pomaganje prilikom popisa dozvoljeno (čak preporučljivo), te da starija lica koja sa poteškoćama mogu dati podatke

prilikom dolaska popisivača obavezno po-zovu rodbinu, komšiju, ili neko drugo lice koje im može pomoći da bolje razumiju pi-tanja i daju preciznije odgovore.

8. Može li popisivač odbiti da popiše osobe na određenoj adresi ilidomaćinstvu?

Ne i to bi predstavljalo ozbiljno kršenje Zakon o popisu, te ukupne metodologije.Takvo ponašanje treba odmah prijaviti uPropisnu komisiju lokalne samouprave, te u državnu Agenciju za statistiku u Saraje-vu. Na terenu će biti međunarodni posma-trači te njima svakako treba prijaviti ovusituaciju. Osoba mora insistirati da bude

popisana gdje se u vrijeme popisa zatekne i ne postoji nikakvo zakonsko utemeljenje za odbijanja popisa određenog lica.

9. Da li se popisnice mogu pogle-dati prije samog popisa?

Da. Popisnice su javni dokument i bit će objavljene na Internet stranicu držav-ne Agencije za statistiku. Popisnice je do-zvoljeno printati i kopirati, te se građani mogu pripremiti (provjeriti pojedine op-cije odgovora i popuniti ogledne primjer-ke popisnica) u svrhu davanje tačnih i

preciznih odgovora na pojedina pitanja

prilikom samog popisa.10. Da li građani sami popunjavaju

popisnice i da li građanin može vidjeti po-pisnicu prilikom popisa?

34


7/27/2019 SAFF [broj 347, 27.9.2013]


Prilikom popisa popisivač postavlja pi-tanje i popunjava samu popisnicu. Obaveza

građanina je da sluša postavljena pitanja i daje odgovore. Odgovori mogu biti spremni/ upisani na oglednom primjerku popisnice.Tek na kraju popisa građanin će dobiti popi-snicu da provjeri tačnost unesenih podataka i potpiše svaku pojedinačnu popisnicu za sva lica u domaćinstvu. Tako na primjer, ukoliko

u domaćinstvu žive dvije porodice sa po četiri člana, onda će popisivač biti obavezan popu-niti 8 odvojenih popisnica za lica (svaka mora biti potpisana od strane lica koja daje podatke ili nosilac domaćinstava), te jednu popisnicuza samo domaćinstvo (obrazac P-2).

11. Da li je popisnica važeća bezpotpisa osoba koja daje podatke?

Ne, svaka popisnica za lica mora biti potpisana od strane osobe koja se popisuje ili osobe koja daje podatke za odsutnu osobu

(podatke za odsutna lica daje nosilac doma-ćinstva).

12. Da li se popisnice mogu falsi-cirati?

Popisnice sadržavaju vodeni žig i oznake popisa u strukturi samog papira (slično kao i papirne novčanice) tako da svaki građaninlako može utvrditi da li je popisnica fotoko-

pirana i neregularna (dovoljno je okrenuti popisnicu prema izvoru svjetlosti). Ukoliko popisnica ne sadržava ove oznake, cjeloku- pnu situaciju zajedno sa imenom popisiva-ča treba što prije prijaviti Popisnoj komisiji lokalne samouprave. Pored toga, obaveza je

popisivača da prilikom popisa koristi pro- pisanu, posebnu hemijsku olovku koju je do-bio uz popisni materijal i koja će sadržavati oznake popisa 2013. Ova olovka se ne može obrisati, te je važno voditi računa da popisi-vač zbilja koristi odgovarajuću olovku. Po-

pisivač ne smije koristiti gratnu olovku, na-livpero, omaster ili olovku koja piše drugombojom. Također, važno je da građanin sačeka da popisivač popuni sve popisnice, zatim da ih pažljivo pregleda i potpiše. Ni u kom slu-

čaju ne ostavljati popisivaču da samostalno popunjava popisnice. Na kraju, važno je spomenuti i to da popisivač mora vratiti isti broj popisnica koje je zadužio, tako da svaka

greška na popisnici podrazumijeva popunja-vanje nove.

13. Koliko će trajati unos podataka sa popisa?

Državna Agencija za statistiku predviđa da će unos podataka trajati barem 16 do 18 mjeseci nakon okončanja popisa. U prvih tri

mjeseca unose se podaci sa Kontrolnika sa os-novnim podacima, a tek nakon toga počinje elektronski unos popisnica. Rezultati Popisa objavljivat će se u periodu od 1. 7. 2014. do1. 7. 2016. godine.

35


14. Ukoliko me popisivač ne za-tekne u kući, kome se mogu obratiti da dođu u moje domaćinstvo da nas popišu?

U skladu sa članom 11. Zakona stav (3) ukoliko popisivač u vrijeme popisiva-nja ne zatekne u stanu lica obuhvaćena

popisom (nema nikoga u domaćinstvu/ stanu ili se u domaćinstvu/stanu nalazi

maloljetna/starija osoba), ostavit će pisme-no obavještenje o dužnosti da dostavi po-datke nadležnoj popisnoj komisiji do 15.oktobra 2013. godine. Odnosno, osoba koja prilikom dolaska u svoje domaćinstvozatekne obavještenje da je popisivač bio na toj adresi može nazvati direktno Propisnukomisiju lokalne samouprave ili popisivača direktno ukoliko je ostavio svoj broj tele-

fona i dogovoriti ponovni termin dolaska.

15. Kad dam izjavu da u doma-ćinstvu živi više porodica i popišem iste,

može li to policija kontrolisati i poništa-vati ili pozvati na eventualnu odgovornostdavaoca izjave-nosioca domaćinstva?

Podatak o broju porodica ili osoba koje žive u nekom domaćinstvu predstavlja izjavu nosioca domaćinstva koja se ni na koji način ne mora dokazivati. U skladusa Zakonom sve izjave moraju biti istinite i tačne. Česte su situacije da dvije porodice žive zajedno u vrijeme popisa, a par dana nakon popisa jedna se porodica odseli jer

je pronašla novi stan ili posao u drugommjestu. Popis se obavlja u određenom kri-tičnom momentu – u BiH to je 30. sep-tembra 2013. godine u 00:00 sati. Sve što se dogodi nakon toga nije predmetom

popisa. Na primjer ukoliko osoba umre 03. oktobra ona će biti popisana ili uko-liko se porodica odseli dan nakon 15. ok-tobra ona “statistički” ostaje na adresi na kojoj je obavljen popis bez potrebe da se to obrazlaže ili dokazuje. Pored toga, svi

podaci na popisu predstavljaju službenutajnu i o tome popisivač mora upoznati svako domaćinstvo neposredno prije popi-sa (obavezan dio Uputstva za popisivače i

instruktore). Također, u skladu sa članom15. Zakona popisivači i sva druga lica koja obavljaju poslove u vezi s popisom dužni su da čuvaju trajno kao službenu tajnu sve

podatke prikupljene od pojedinaca koji se odnose na njihove lične, porodične i imo-vinske prilike. Zaštita ličnih podataka osi-

gurat će se u skladu sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka i Zakonom o statistici Bo-sne i Hercegovine (pogledati sr. 32 Vodiča).

16. Da li se podaci sa popisa mogukoristiti za određivanje osnovice za porezili neke druge državne/općinske namete?

Podaci sa popisnica predstavljaju služ-benu tajnu i ni na koji način se ne smijukoristiti za bilo koje druge svrhe izuzev za

statističke svrhe i sam proces popisa. Ovo je posebno navedeno u samom Zakonu o popisu, te Zakonu o statistici Bosne i Her-cegovine. Prema međunarodnim standar-dima nakon popisa svi identikatori (ime i prezime, adresa itd.) se brišu. Pored toga,

popisnica za domaćinstva (obrazac P-2)ne sadrži ime i prezime niti bilo kakve lič-ne podatke na osnovu koji bi se npr. moglo

utvrditi ko je vlasnik popisane imovine,štaviše na primjer kod navođenja zemlji-šta koje domaćinstvo ima navodi se cjelo-kupno poljoprivredno zemljište svih člano-va domaćinstava na cijelom prostoru BiH.

17. Može li neko popisati komšijukoji je na primjer boravio tu ljetos i vra-tio se nazad u inostranstvo sa komplet-nom porodicom?

Nosilac domaćinstva može popisivati samo osobe koje čine to domaćinstvo ali suodsutne iz domaćinstva radi rada, školo-vanja ili nekih drugih razloga (hadž, li-

ječenje, itd.). Komšija, po deniciji, nije dio domaćinstva i predstavlja drugo do-maćinstvo.

18. Šta se popisuje u sekciji “podacio poljoprivredi” i u koje svrhe?

Podaci o poljoprivredi se prikupljajuu cilju formiranja Adresara poljoprivred-nih gazdinstava za potrebe provođenja

posebnog popisa poljoprivrede koji će uslijediti par godina nakon popisa sta-

novništva. Najvažniji podaci koji treba pripremiti tiču se ukupnog raspoloživog zemljišta svih članova domaćinstva na cjelokupnom prostoru Bosne i Hercegovi-ne, zatim zemljište po tri osnovne ka-tegorije; (i) poljoprivredno, (ii) šumskoi (iii) ostalo, te detaljna struktura ze-mljišta (vlastiti i uzetog u zakup) prema vrstama uzgojenih poljoprivrednih proi-zvoda na oranicama (oranice, voćnjaci,vinogradi, rasadnici, livade i pašnjaci,ribnjaci te gljivarnici).

19. Da li se u podatke iz poljopri-vrede upisuju podaci i za privremenoodsutna lica iz domaćinstva?

Da. Podaci o poljoprivredi se dajuzbirno za sve članove domaćinstva, bez obzira da li su u vrijeme popisa prisutni u domaćinstvu ili ne, te na cjelokupnom

prostoru Bosne i Hercegovine. Podaci iz poljoprivrede se ni u kom slučaju ne od-nose samo na područje općine/kantona/ entiteta u kojoj se osoba popisuje, već na cjelokupan prostor Bosne i Hercegovine.

20. Da li se podaci iz poljoprivrede

dokazuju nekim dokumentom?Ne. Kao i svi ostali podaci na popisu, i

podaci o poljoprivredi predstavljaju izjavunosioca domaćinstva.

7/27/2019 SAFF [broj 347, 27.9.2013]


Stari duh mlade nacije

Društvo

Zato, neka je svima na znanje:

Nema više abjuracija za

Bošnjake u Bosni! Nema više

odreknuća od dažda što pada

i pada na plodnu bosansku

zemlju! Nema više poreknuća

ni Kulina bana, ni Husejna

kapetana, ni Alije predsjednika.

Bošnjaci su čuli glas svog

pjesnika, koji im ovako reče:

- Trebalo bi načas stati sa

suncem svojim i sjenkom

svojom stasati... Trebalo bi se

konačno sastati sa već davno

odbjeglim vlastitim srcem...

Trebalo bi se odkameniti i proći

bez osvrtanja kroz kamenukapiju ovog kamenog grada...

(Mak Dizdar)

P: P S - -- . M C

D ragi Bošnjaci,Bez duha

ova svi et biobi bezdušan. ivot bi bezduha bio besmislen. Čo-vjek bez duha bio bi bez-vri edan. Bio bi beživotan.Bio bi besci ljan. ovjek

sa duhom ima dušu, ima vrijednost, ima život, ima cilj. Tek nakon što mu je

Allah Uzvišeni udahnuoSvoga duha Adem je po-stao čovjek sa dušom, do-bio je vrijednost, osjetio ježivot i shvatio je cilj svog postojanja.

Prema tome, mi ljudinismo samo bezdušna,bezvrijedna, beživotna i besciljna materija. Mi

smo materija koja u sebiima božanski duh bez kojeg bi našljudski život bio besmislen. I bašzato što smo obdareni božanskimduhom, mi moramo znati i osjeća-

ti dušu svakog čovjeka zato što svipotičemo od jednog i istog Stvori-telja i zato što svi imamo jedan iisti cilj, a to je ljudska sreća.

Neka nas ne zbunjuje različitostljudi i naroda i neka nam ne smetajurazličita imena vjera i nacija. To suamo znakovi ili slova za upoznav-

nje i raspoznavanje tih razlika u

jed instvu opće ljudske duhovnosti,kao dara Božjeg. To su, ustvari, ra-zlozi da svako voli svoju vjeru i na-ciju kako bi poštovao vjeru i nacijudrugoga. Jer onaj koji ne voli svo-

je, ne poštuje ni tuđe. Jer onaj kojinije svjestan svog vlastitog duha,nije svjestan ni u a o rugoga.Zato je snaga t vog duha radost momduhu, koji može da prepozna da imamo zajednički cilj, a to je slobo-da da budemo ono što jesmo u svo-

joj naciji, u svojoj vjeri i na svojojzemlji.

Stoga, oživljavanje starog duha uBošnjaka trebalo bi da bude radostvima. - Trebalo bi opet naučiti da

slušamo kako dažd pada pada... Tre-balo bi htjeti i svu noć bdjeti slušajuć kako dažd pravedni pada pada pada (Mak Dizdar).

No, ne bi trebalo zoboravitini kako turska kış (kiša) pada, alikako bosanski dažd pada pada pada ... trebalo bi zauvjek upamtiti da jeto nebeski dažd koji pada da oži-vi bosansku zemlju iz koje treba da

niknu novi i svježi plodovi kojimtreba da se nahrani g ladna bošnjač-ka duša. I trebalo bi zauvijek svima biti jasno da se Bošnjak više nećenikada nikome pravdati ni onima

iz Rima, ni onima iz Ca-rigrada, ni onima iz Beo-gra a, ni onima iz Zagre-ba, koji dolaziše i koji jošuvijek dolaze da uzmu odBošnjaka abjuraciju, to je-ste odreknuće i poreknu-će po prisegom a nisuono što jesu, odnosno da

pristanu da jesu ono štonisu.Zato, neka je svima na

znanje: Nema više abjura-cija za Bošnjake u Bosni!Nema više odreknuća oddažda što pada i pada na plodnu bosansku zemlju!Nema više poreknuća niKulina bana, ni Husejna kapetana, ni Alije pred-sjednika. Bošnjaci su čuliglas svog pjesnika, koji

im ovako reče: - Trebalo bi načas stati sa suncem svojim i sjenkomsvojom stasati ... Trebalo bi se konačnosastati sa već davno odbjeglim vlasti-tim srcem... Trebalo bi se odkameni-

Poruka Bošnjacima povodom Popisa stanovništva

u Bosni i Hercegovini 2013.


Dragi Bošnjaci,ovo je važno

vrijeme u našojmodernoj

povijesti pazato osjećam

potrebu da vassve pozovemu domovini isvijetu da nasljedećempopisu u

oktobru 2013.god. svompotomstvu

ostavite jasnuporuko o tomeko ste i šta ste.

7/27/2019 SAFF [broj 347, 27.9.2013]


ti i proći bez osvrtanja kroz kamenukapiju ovog kamenog grada ... (Mak Dizdar).

Stoga, Dobri Bošnjaninu, kad tiu oktobru ove godine dođu kući da

te opet pitaju ko si, odakle si, koje sinacije, koje si vjere, kojim jezikom go-voriš i šta imaš od imetka - ustani istani pod svojim suncem i sa svojomsjenkom progovori iz čistog i iskrenog srca s kojim si se konačno sastao i reciim glasno tako otkamenjen da se doneba čuje što ti je na duši. Reci imda dobro upamte i da tvrdo zapišu za sva vremena - Ja sam Bošnjak po ocu i materi! Ja sam iz ovih bosanskih kra-

jeva po djedovini! Vjera mi je islam (a neki Bošnjaci mogu biti i druge vjere ili bezvjere, neka im je to po volji)! Jezik

mi je bosanski! Nisam bogat po imetku,ali sam sit u duši! Ja nikog ne mrzimni po vjeri ni po naciji. Poštujem svači-

ju naciju, ali svoju naciju volim i zatosam ponosni Bošnjak. Ja sam sretan kad vidim da su svi ljudi sretni sa mnom umom komšiluku i u mojoj zemlji!

Svaki Bošnjak je odgovoran zadrugog Bošnjaka

Dragi Bošnjaci, ovo je važnovrijeme u našoj modernoj povijesti

pa zato osjećam potrebu da vas svepozovem u domovini i sv ijetu da na sljedećem popisu u oktobru 2013.godine svom potomstvu ostavite ja-snu poruku o tome ko ste i šta ste.

U nama i oko nas Boš-njaka ne smije više nika-da biti dilema oko bitnihodrednica našeg identite-ta. Uistinu, ni jedan sa-

vjestan i odgovoran Boš-njak nema razloga da sedvoumi oko svoje nacije,oko svoje matične zemlje ioko svog jezika. Isto tako,niko izvan našeg nacional-nog korpusa nema pravoda nam postavlja pitanja oko našeg prava na nacio-nalno i jezično ime. Mno-go je više pitanja koja miBošnjaci možemo postavi-ti drugima u vezi njihovog odnosa prema bosanskim

nacionalnim i kulturnimvrijednostima.Očito, neke stvari u

nama i oko nas su bile po-tavljene naopako pa ihad valja vratiti u pravi i prirodni

položaj. Zasigurno, sljedeći popis jenaše bošnjačko i bosansko “biti iline biti”. Pitanje je sad da li ćemo bitiu stanju da vratimo i zastalno usta-novimo naš pravi i prirodni polo-aj u našoj zemlji, položaj koji nam

pripada po novome slovu, ali po

tarome dobrom bošnjačkom duhu,koji se iznova rađa da nam pokažeda se moramo probuditi, uozbiljiti iaštititi od budućeg genocida iz na-eg duha i duše, iz naše misli i riječi,


iz našeg rada i djelovanja,iz naše dove i džamije, iznaše kuće i škole, iz na-šeg polja i sa našeg brda,uz našu rijeku i na našoj

granici, sa našim perom na našem papiru, a to je našpopis gdje ćemo pokazatida su naša nacija, naša vje-ra i naša kultura dostojnepoštovanja, baš kao što suovih dana dostojne našeg poštovanja mnoge proboš-njačke nevladine organiza-cije, koje su uradile velikiposao na nacionalnom bu-đenju Bošnjaka. Svima imse od srca zahvaljujem.

No, posebnu zahval-

nost upućujem Islamskojzajednici na čelu sa reisu-l-ulemom Husejnom ef.Kavazovićem, koja je krozrad i djelovanje imama,

muallima i hatiba uradila najveći inajvažniji posao sa našim narodomza ovaj, zasigurno, najvažniji popisu modernoj historiji Bosne i Herce-govine.

Zbog svega toga, uvjeren sam da će Bošnjaci dobiti bitku na sljede-ćem popisu u korist svog nacional-

nog i kulturnog suvereniteta, su-bjektiviteta i konstituiteta u svojojsuverenoj, nezavisnoj, nedjeljivoj,slobodnoj, demokratskoj i europskojdržavi Bosni i Hercegovini.

PosebnuzahvalnostupućujemIslamskoj

zajednici načelu sa reisu-

l-ulemom

Husejnom ef.Kavazovićem,koja je kroz

rad i djelovanjeimama,

muallima ihatiba uradila

najveći inajvažniji

posao sa našimnarodom za

ovaj, zasigurno,najvažniji popis

u modernojhistoriji Bosne i

Hercegovine.

7/27/2019 SAFF [broj 347, 27.9.2013]


Sa otvaranja spomen obilježja šehidimaBorovca, Vrtača i Mandri, 14.9.2013.

Društvo

Poručuju nam, da nezaboravljamo ko smo išta smo. Jer, oni su dalisvoje blagoslovljene iplemenite živote da bi mi

mogli biti ono što jesmo,da bi mogli biti ono što sunam pradjedovi bili, dragimoji prijatelji u Domovini idijaspori, da bi mogli biti:BOŠNJACI, da bi mogli ismjeli govoriti i kazati dagovorimo BOSANSKI JEZIKi da bi mogli i smjeli rećisvijetla čela i čista obrazada nam je vjera ISLAM!?

Bosanski šehidi Na spisku dobrih

Poredani U mermer tvrdi

Urezani U suzi vreloj

Okupani U rodnu gruduPoloženi Šehidi

U vječnost putujuI poručuju...

Dragi prijatelji,Šta to nama poru-

čuju ovi šehidi? Oninama poručuju sljedeće:

1. Poručuju nam, da ih ne za-boravimo. Ne radi njih, već radinas. Ne trebamo mi njima, bla-

goslovljenima, oni trebaju nama da nas opominju, jer ako ih zabo-ravimo, ako zabacimo sjećanje na njih, i nama bi se moglo dogoditiisto ili još gore stradanje; trebaju nam da svjedoče na Sudnjemdanu za nas ili, ako zaslužimosvojim nemarom, i protiv nas.

2. Poručuju nam, da ne za-boravimo njihovu ne- jač. Njihove ostarje le,

onemoćale i u oskudicuzapale roditelje, njiho-vu djecu i njihove udo-vice. Da stipendiramo ipomažemo njihove po-rodice, dok se za samo-stalan život ne osposo-be! Ta djeca, te udovi-ce, ti ostarjeli šehidskiroditelji su ostavljeninama u emanet - nama koji smo Božijom vo-ljom, i pod raznimokolnostima, preživjelii ostali da se brinemo onarodu, vjeri, Zavičajui Domovini.

3. Poručuju nam, da ne za-boravljamo naše Zavičaje i našuDomovinu. Ako zaboravimo našeZavičaje i našu Domovinu, nevraćamo se, ne podižemo i ne ob-navljamo zemlju, sela i gradove,pa zašto su oni dali najvažnije što

jedan insan na dunjaluku ima,svoje živote; zašto su branili onošto mi ostavljamo, napuštamo, za-boravljamo i prepuštamo zabora-vu i tuđinu...!?

4. Poručuju nam, da ne zabo-ravljamo ko smo i šta smo. Jer, onisu dali svoje blagoslovljene i ple-menite živote da bi mi mogli bitiono što jesmo, da bi mogli biti onošto su nam pradjedovi bili, dragimoji prijatelji u Domovini i dijas-

pori, da bi mogli biti: BOŠNJA-

CI, da bi mogli i smjeli govoritii kazati da govorimo BOSANSKI

JEZIK i da bi mogli i smjeli rećisvijetla čela i čista obraza da nam

je vjera ISLAM!?Zato, u ime Stvoritelja Uzviše-

nog, u ime Zavičaja i Domovine,u ime svih viteški palih i na prav-

di Boga umorenih, u imesvih naših majki i sestara

silovanih, u ime bezbroj-nih suza prolivenih i svesiročadi uplakane, u imerza i obraza, sa ovoga mjesta poručujemo:

Svakome BOŠNJA-

KU i BOŠNJAKINJI uDomovini i dijaspori, akose na predstojećem popi-su izjasni bilo kako dru-gačije nego BOŠNJAK /BOŠNJAKINJA, neka

im je haram zemlja Bosna i Hercegovina i neka im

je haram posisano majči-no mlijeko.

Tako nam Bog pomogao!

Šehidska poruka


Poručujunam, da ih nezaboravimo.Ne radi njih,

već radi nas.Ne trebamo minjima, blago-slovljenima,oni trebaju

nama, da nasopominju, jer ako ihzaboravimo

ako zabacimosjećanje nanjih, i nama

bi se moglodogoditi istoili još gorestradanje.

7/27/2019 SAFF [broj 347, 27.9.2013]


U povodu Popisa

Društvo

Popis stanovništva je presudni,historijski moment za sveBošnjake u kojem svaki pojedinactreba sebi dati za zadatakda jednom i zauvijek svojomrukom potvrdi sudbinu svog

jezičkog, vjerskog i nacionalnogidentiteta, da podstiče druge kakoneunificiranim izjašnjavanjem nebi prešli iz konstitutivnog u ostalenarode ili nacionalne manjine

P: H B

E-selamu alejkum, dobri Boš-

njaci dobre zemlje Bosne. Jedan sam od vas iz

ummeta Muhammeda, a.s., Bošnjak.Vjera mi je, el-hamdulillah, islam.

Sa jasnog arapskog, odnosno dženne -skog jezika, Allahov govor je preveden

gotovo na sve jezike svijeta. A tako i na naš maternji bosanski jezik.Kur’an, tj. Allahov govor je uputa i

opomena cijelom čovječanstvu, a pou-ku samo razumom obdareni primaju.

S ponosom kažem da samBošnjak, Kur’an mi je vodič iivim za islam.

Islam je jedina priznata vjera kod Allaha, dž.š. Uzvi-eni Allah jasno kaže: Kod

Allaha vjera je, uistinu, islam Ali Imran, 19.); Ko bude mimo islama tražio druguvjeru, ona od njega neće biti rimljena, a na ahiretu će

biti među gubitnicima . (AliImran, 85.); Danas sam vamupotpunio va u vjeru i za-ovoljan sam da vam islam

bude vjera . (El-Ma’ide, 3).I zato ti kažem, Zemlja-

če: Islam, Bosna i Bošnjaciće pobijediti s tobom ili beztebe.

Rekao je Uzvišeni Allah:Pitajte one koji znaju ako vi ne znate

Nedavno sam rekao u

jednom intervjuu da je vje-ra urođena čovjekova oso-bina, tj. duhovna svijest opostojanju Boga, te da ječovjekova prirodna potreba

da izgradi unutrašnji stav, da zna ko je, odakle dolazi, zašto je tu, kuda idei šta mu je zadatak.

Sad kad smo na korak do Popisa stanovništva, a koji će se održati u pe-riodu od 1. do 15. oktobra 2013 godi-ne, veoma je važno govoriti o vrijedno-stima/značaju vjerskog i nacionalnog identiteta i zašto je bitno biti Bošnjak.

Kur’an, koji daje odgovor na sva pi-tanja, važi i za nas Bošnjake.

Kur’an o nacionalnoj etničkojpr pa nost

Uzvišeni Allah kaže:O ljudi, Mi vas od jednog čovjeka

i jedne žene stvaramo i na narode i plemena vas dijelimo da biste se upoz-nali. Najugledniji kod Allaha je onaj koji Ga se najviše boji. Allah, uistinu,sve zna i nije Mu skriveno ništa . (El-Hudžurat,13.).

Kur’an o vjeri

Uzvišeni Allah kaže: A onaj ko želi neku drugu vjeru osim islama, neće mubiti primljena, i on će na drugom svije-tu biti među gubitnicima ( Ali Imran,85.).

Kur‘an o jeziku?

Uzvišeni Allah kaže: I jedan od do-kaza Njegovih je stvaranje nebesa i Zeml-

je, i raznovrsnost jezika vaših i boja vaših;to su, zaista, pouke za one koji znaju. Er-Rum, 22.).

Hvala Allahu kojipodučava peru, koji čovjeka podučava onome što ne zna.

Popis stanovništva je pre-udni, historijski moment za ve Bošnjake u kojem svaki

pojedinac treba sebi dati za zadatak da jednom i zauvijek svojom rukom potvrdi sud-binu svog jezičkog, vjerskog i nacionalnog identiteta, da

podstiče druge kako neuni-ficiranim izjašnjavanjem nebi prešli iz konstitutivnog uostale narode ili nacionalnemanjine.

Bošnjaci u dijasporineka imaju na umu da, akone dođu u BiH i popišu sepreko interneta, mogu doćiu situaciju da se s time ma-nipulira na taj način da bise sami otpisali, a velike sušanse da bi ostali i bez imo-

vine ako je posjeduju u RS-u.Budimo Bošnjaci, jer ui-

stinu Uzvišeni Allah za sveće račun svoditi...

S ponosom kažem da sam Bošnjak, Kur’an

mi je vodič i živim za islam


Bošnjaci u

dijaspori nekaimaju na umuda, ako ne

dođu u BiH ipopišu se prekointerneta, mogudoći u situaciju

da se s timemanipulirana taj način

da bi se samiotpisali, a

velike su šanseda bi ostali i

bez imovine ako

je posjeduju uRS-u.

7/27/2019 SAFF [broj 347, 27.9.2013]


III dio: Njega i zaštita sistema za učenje

Društvo

Dnevne potrebe našeg

organizma za vodom su

0,2 dl vode po kilogramu,

tj. 1 litru na 50 kg, a

u razdobljima stresa

se preporučuje 2-3

puta više. Naši tjelesni

sistemi su električni.

Električni prijenosi unervnom sistemu nas čine

organizmima sposobnim da

osjećamo, učimo, mislimo

i djelujemo. Voda je kao

univerzalno otapalo bitna

za električne prenose i

za održavanje

električnog

potencijala u tijelu.

Voda rastvara npr.

kuhinjsku so NaCl

na dva atoma

nejednakih naboja

Na+ i Cl-, koji imaju

sposobnost prenosa

elektriciteta. Kahva,

čaj, gazirana pića ičokolada su diuretici

te dehidriraju

organizam

P: M Z

Stres djeluje kao okidač unervnom sistemu pokreću-ći zbivanja koja upravljaju

ponašanjem usmjerenim na preživ-

ljavanje. Hronična izloženost stre-su koči puni raz voj mozga i učenje.Stres uzrokuje prenaglašenu zao-kupljenost mozga preživljavanjempo cijenu racionalnih, limbičkih i

kortikalnih funkcija, osobito u če-onim režnjevima. Posljedica toga je da napeti ljudi zaokupljeni pre-življavanjem imaju manje prilikerazviti neuronske mreže u čeonimrežnjevima i kao rezultat moguimati teškoće sa učenjem.

Glavni uzročnici stresakoji ograničavaju učenje

pretjerano stimulirajućicentre za preživljavanje:

Razvojni – manjak osjetilne stimulacije, kre-tanja, dodira, kreativne igrei komunikacije.

Električni – ne-dovoljan unos vode, ma-njak kisika, prekomjernoizlaganje elektronskimpoljima.

P r e h r a m b e n i– nedovoljne količinebjelančevina, esencijalnihaminokiselina i masnihkiselina.

Medicinski –hronične upale uha, aler-gije, slab vid, sluh, zlostav-

ljanje, ovisnosti.

Televizija, računari i vid-eo gr ce – fiksiraju vid, smanjujumotoričku aktivnost, smanjuju moti-

vaciju.Natjecanje – neprimjerena

očekivanja, pritisak, učenje u kontek-stu dobitnik-gubitnik.

Kruti obrazovni sustav i –npp neprimjeren razvoju, stalna testi-ranja vještina nižih razina, aktivnostinamijenjeni tihom radu u učionici,nepoznavanje ili zanemarivanje stilova učenja.

snovne potre e mozga: vo a s

Dnevne potrebe našeg orga-nizma za vodom su 0,2 dl vode pokilogramu, tj. 1 litru na 50 kg, a u razdobljima stresa se preporučuje2-3 puta više. Naši tjelesni sistemiu električni. Električni prijenosi

u nervnom sistemu nas čine orga-nizmima sposobnim da osjećamo,učimo, mislimo i djelujemo. Voda je kao univerzalno otapalo bitna za električne prenose i za održavanjeelektričnog potencijala u tijelu.Voda rastvara npr. kuhinjsku soNaCl na dva atoma nejednakih

naboja Na+ i Cl-, koji imaju spo-obnost prenosa elektriciteta. Kah-

va, čaj, gazirana pića i čokolada sudiuretici te dehidriraju organizammanjujući sposobnost učenja, jere pri gubljenju vode pojavljuje

neravnoteža soli i vode, izazivajućiglavobolju.

“Napeti ljudi zaokupljeni preživljavanjem”


Jednostavnoritmičnotapšanje po

licu, rukama,leđima iliramenima

podiže nivooksitocina i čini

osobu manjeosjetljivom

na bol, manjeuplašenom,kreativnijom

i sl. Pratiga osjećaj

smirenosti,opuštenosti,zadovoljstva i

veće naklonostiprema drugima.

7/27/2019 SAFF [broj 347, 27.9.2013]


Mozak troši 1/5 udahnutog kisika. Povećano unošen e vode100.000 puta povećava sposo -

nost hemoglobina da prenosikisik. Da bi se mozak opskrbl ivaove i im o ičinama isi a oje sumu potrebne treba fizički sposob-

no ti elo, te fizički aktivna i zdra-

va jeca o je uče uz nag ašavanje

važnosti čistog zraka i zaštu odpasivnog pušen a. D eca izložena imu ne postižu svoj puni inte e-

ktualni potencijal.

s rana

Prehrani djece s teškoćama uu enju često nedostaje bjelančevina i masti. Jedno jaje, komad sira, čaša jogurta i orasi za doručak osigurat ćepotrebne materije za učenje.

ao pomoć u učenju dobro bibilo izbjeći tv, kompjuter i igrice do8. godine kako bi se mogla razvi- jati mašta, a starijoj djeci ograničitigledanje tv na 1 sat, uvesti sva-kodnevni sat integrirajućih pamet-nih pokreta, smanjiti ili izbaciti jed-nostavne šećere jer kombinacija stres- šećer - gljivice u probavnom traktuuzrokuje stvaranje vlastitog alko-hola koji utječe na funkcionisanječeonog režnja i stvaranje kortizola ograničavajući sposobnost učenja ipamćenja.

Vestibularni sistem i teškoće uučenju

Vestibularni sistem je ulaz u svjes-ni mozak. Ravnoteža, kretanje, raz-likovanje govora i jezika, usklađivanjevida i pokreta, sve temeljne sposob-nosti koje rano naučimo i na koje seoslanjanjamo ostatak života, oviseo pravilnom funkcioniraju vestibu-larnog sistema, koji održava stanjepobuđenosti neophodno da bismo bili

svjesni, budni i prijemčivi. Poremećajivestibularnog sistema uzrokuju teškoćeučenja i disleksiju, a poremećaji VS-a su često uzrokovani upalama uha i aler-gijama.

Utjecaj stresa na učenje - borba ilieg

Opažanje je ključ stresa. Adrenalinpojačava primarnu tjelesnu odbranu,povećavajući pritok krvi u srce, pluća i velike mišiće pripremajući organizama borbu ili bijeg. Prije nego se smiri-

mo, jetra mora razgraditi sav adrenalin.ortizol pokreće oslobađanje masti i

ećera u krv kako bi osigurao potreb-nu energiju za učinkovito djelovanje

mišića. Ako se mast ne iskoristi za borbu ili bijeg, taloži se uarterijama koje hrane srceto dovodi do bolesti srca, ili

pretilosti, jer se neiskorištena mast taloži u tjelesna tkiva.

ortizol uzrokuje odumi-anje dendrita i živčanih

ogranaka, smanjujućiposobnosti učenja iamćenja Djeca u situ-

aciji koju doživljavaju opas-nom reagiraju gubitkom

ažnje, hiperaktivnošćusvađom. To je ormalna eakcija na stres, ipak tu

djecu obilježavamo ADD/ ADHD, umjesto da se pozabavi-mo situacijom koja je za njih stres iolakšamo im učenje.


Opći adaptacijskI sindrom– enera a aptat on

syn rome

Pod hroničnim stresom, napeti lju-di zaokupljeni preživljavanjem često sunesvjesni svoje napetosti jer je to za njihpostao način života. Opći adaptacijski sindrom (GAS – General adap-

tation syndrome) je složen fiziološkimehanizam koji omogućava da setijelo neprestano prilagođava stresu, na uštrb sposobnosti mišljenja više razinei stvaralačkog djelovanja. Adrenalinsnižava polarnost stanične membranečime postaje lahak plijen bakterijama i virusima. Danas, liječnici i psihotera-peuti savjetuju križno hodanje kaoučinkovit način upravljanja stresom.Proizvodnja oksitocina koji sudjeluje urađanju i međuljudskom povezivanju sestimulira dodirom, mirisom i fizičkombliskošću. Jednostavno ritmično

tapšanje po licu, rukama, leđima iliramenima podiže nivo ok-sitocina i čini osobu manjeosjetljivom na bol, manjeuplašenom, kreativnijom isl. Prati ga osjećaj smireno-sti, opuštenosti, zadovoljstva i veće naklonosti prema drugima. Dopamin utječena motivaciju, znatiželju,učenje i pamćenje. Luči setokom igre. GABA neuro-peptid - blokira nevažne

podražaje i omogućava namodržavanje koncentracije,razmišljanje i pamćenje.

Pod hroničnimstresom,

napeti ljudizaokupljeni

preživljavanjemčesto su

nesvjesni svojenapetosti jer je to za njihpostao način

života.

Literatura

1. Pastuović, N. (1999). Edukologija. Zagreb: Znamen.

2. Hannaford, C. (2007). Pametni pokreti. Lekenik: Ostvarenje.

3. Hannaford, C. (2009). Očima-ušima-rukama-nogama. Lekenik:

Ostvarenje.

4. Dennison, P.E. i Dennison, G.E. (2008). Brain gym-priručnik za obitelj i edukatore. Lekenik: Ostvarenje.

5. http://www.medikus.hr/psiha/1063-brain-gym.html

7/27/2019 SAFF [broj 347, 27.9.2013]


Popis ili otpis

Društvo

Pripovijedao mi je jedan prijateljAustrijanac, još tada čovjek upoodmakloj starosti, prije petnaestaki više godina u Kapfenbergu, mjestu

udaljenom stotinjak kilometara odslovenske granice da, od 1945. godine,pamti kada su se slile sve kvislingškevojske iz Titove Jugoslavije u tomjesto, (ali ne samo tu, nego su ih te“centrifugalne sile” raznijele diljembutum Dunjaluka, pa i preko sinjegmora). Ali eto, u tom Kapfenbergu nadomak Slovenije, austrijske vlasti su imuz sporazum sa silama Alijanse dali jednupoljanu odmah uz grad, na kojoj su

montirali barake kao nužni i privremenismještaj. Na tom mjestu se danas nalazevišekatnice, i to je urbani dio grada saukupnom potrebnom infrastrukturom

P: A H

K ao što nije dovoljno bitimusliman samo za Bajram,tako isto nije dovoljno Boš-

njak biti samo u ratu, za vrijeme iz-bora ili popisa stanovništva. A, kada

sve ovo mine, onda me niko ne pita ni ko sam, ni što sam pa, ni ja samsebe. I tako sve do sljedećih izbo-ra i, ne daj Bože, do sljedećeg rata.Kretanja i pomjeranja naroda je uvi-

jek bilo, nekada manje, nekada više.Nekada su to čitavi egzodusi, zatimrijeke izbjeglica koje je neko otjeraosa njihovog topraka, pa

onda emigracije političke,ekonomske, religiozne; ise-ljeništva prisilna ili dobro-voljna itd. Toga će nesum-njivo uvijek biti, negdjeovako negdje onako.

Pripovijedao mi je je-dan prijatelj Austrijanac,

još tada čovjek u poodma-kloj starosti, prije petnae-stak i više godina u Kapfe-nbergu, mjestu udaljenomstotinjak kilometara odslovenske granice da, od

1945. godine, pamti kada su se slile sve kvislingškevojske iz Titove Jugoslavi-

je u to mjesto, (ali ne samotu, nego su ih te “centrifu-galne sile” raznijele diljembutum Dunjaluka, pa ipreko sinjeg mora). Ali eto,u tom Kapfenbergu na do-mak Slovenije, austrijskevlasti su im uz sporazum sa silama Alijanse dali jednupoljanu odmah uz grad, na

kojoj su montirali barake kao nužnii privremeni smještaj. Na tom mje-stu se danas nalaze višekatnice, i to

je urbani dio grada sa ukupnom po-trebnom infrastrukturom.

Nedovršeni računi

Dakle 1945. godine jedan velikibroj tih i takvih je uz posredovanjediplomatskog i vojnog vrha saveznič-kih sila vraćen u pravcu odakle su i

došli, dočim svi oni koji nisu vjerova-li u Titovu amnestiju potražili su svojdio neba negdje drugo izvan tadašnjeFNRJ. Kako nastavlja moj prijatelj:“Tih poslijeratnih godina imali smoovdje u Kapfenbergu, Jugoslaviju umalom, sa skoro svim karakteristika-ma njenih naroda. Svi ovi, a i mnogidrugi, su međusobno pretrpjeli i pre-živjeli dezagregaciju i dezavuisanje uvakom pogledu. Pored socijalne po-

moći koja je funkcionisala uz potporusila Alijanse, mladi, zdravi i

sposobni su za izvjesno vrijeme uspijevali da u tomindustrijskom mjestu nađukakav-takav posao i zarade

još po neki groš. Ali, kada binastupio prvi mrak, život u“kamp naselju” bi se budioza razliku od dana koji jebio relativno miran. Po pri-rodi straha i nepovjerenja,onaj kome je oružje značiloživot, znamo da se vrlo teškoodriče tog istog. Tako da suti došljaci sa sobom uspje-

li provući i poneku pušku,ili... Pa, kada bi nastupila večer a oni koji su saleti-li poneki groš, usput su se

još zaprtili i šišom te uz tuistu i sa svojim ratnim dru-govima prebirali oš uvi ek friška sjećanja. al za izgu-

bljenom domovinom budiobi emocije koje bi bilo teškoobuzdati. Tada bi nastaja-la prepucavanja, režanja,nadvikivanja, provokacije i

psovke koje nisu bile baš bezazlene iz-među Antinih, Ljotićevih, Nedićevih,Đujićevih i kojih sve pristalica nije bilou tom konfuznom vaktu sve dok nekone bi potegao i onu sakrivenu pušku. A

Bošnjačka sudbina ili ....


Narodi neiščezavaju

pukimbiološkim

nestankom, več gubitkom

vlastitogidentiteta.

Kada zajednicai pojedinacprestanesam sebe

prepoznavationda oni

drugi to brzoiskoristei lahko

prihvataju tesamim time

im pomažemoda ostvare i

realizuju svojeplanove”. (citatA, Izetbegović)

7/27/2019 SAFF [broj 347, 27.9.2013]


kada se pucanj čuje, tu su ubrzo bili lo-kalni žandari i sređivali “nedovršene”račune. Koliko godina je taj život ubarakama trajao nije nam poznato ali,činjenica je da su kod ovih ljudi “ranezamladile”. Tragom ovih priča saznaosam i uvjerio se da svi ovi, odnosno nji-hovi nasljednici danas imaju pristojanstatus u dotičnoj državi. Vlasti su im

dale radna mjesta prema sposobnosti-ma i kvalif ikacijama, strasti su stišane,emocije prigušene i shvatili i pomiri-li se s tim, da bi se živjelo, mora se iraditi. Danas je iza tih ljudi treća iličetvrta generacija koja je neprepoznat-ljiva osim, možda tek po prezimenu, a i to prezime je pretrpjelo neku bezbol-nu preinaku.” Eto, to bijaše ukratkopripovijetka mog Austrijanca.

Isto tako, prije pet-šest godina sam imaosusret sa jednim čovjekom u Burgenlandu(austrijska pokrajina duž mađarske granice)čiji preci su došli ovamo prije pet stoljeća sa hrvatskih prostora. Ovaj je pokušavao da razgovara sa mnom na hrvatskom (kako velinjegovom maternjem) jeziku. I ovi njegovipreci su najvjerojatnije bili angažovani u ne-koj tada aktualnoj armadi koja nije smjela čekati Velikog Sulejmana ili možda nekog drugog pašu kao Karamustafu i ala Mu-stafu. U momentu sam se začudio da se tiHrvati još uvijek ne odriču svog hrvatstva.Imaju svoj jezik, svoje KUD-ove i druga udruženja, običaje, tradiciju, svetkovine itd.I neka, aferim im bilo! Naime poslije toga sam imao još nekoliko takvih susreta, te

sam se uvjerio da gradišćanski Hrvati (kakose zovu oni u pokrajini Burgenland) svojehrvatstvo vjerno i brižno čuvaju i savjesnograde i nakon pet stoljeća. Doslovno, usvom strateškom planu i programu imaju:razvoj tradicije identiteta, izgradnju stranač-ko-političke, ideološke, vjerske, socijalne idruge pripadnosti, interkulturalnu komu-nikaciju i koordinaciju, jezičke kurseve ičasopise, kazališne predstave itd.

No međutim ne brine nas njihova svijest o njima nego naša nesvijest o nama.Bošnjaci su na kraju dvadesetog stoljeća po ko zna koji put doživjeli sudbinuovih gore nabrojanih. Neki su ponijelizavežljaj u rukama, neki možda foto-album svojih najbližih ili, ako su imalikoju paru i tutnuli u džep a, to sve opetmorali istresti na nekoj od “bradatih” ba-rikada ili, neki čak ništa, nego samo živuglavu. Sve ovo, nije ništa novo.

Bošnjački nacionalni habitus

Velikom broju Bošnjaka još nije ja-san taj nacionalni habitus jednog naroda.Proces otrježnjenja za neke još nije možda

ni počeo. Skoro čitav vijek i po lutanja,rehabilitacije, borbe i dezorijentacije neki-ma nije dovoljan. Umjesto pravog imena koje nam pripada, nadijevali su nam svemoguće varijante: Srbin ili Hrvat islamske

vjeroispovijesti, neopredijeljen,bosanac, musliman, Musliman,ugosloven itd. Veliki broj Boš-

njaka je zdušno prihvatio jugo-lovenstvo nadajući se da je to

najbolje rješenje našeg tada jošuvijek nedefiniranog nacional-nog pitanja, te da će time za-

dovoljiti apetite crvenih i plaviha, kao Jugosloven imati boljuprođu. Danas? Kada i ptice na grani znaju da je to bila prevara iobmana s ciljem razvodnjavanja bošnjačkog nacionalnog korpu-a ponovo ti isti ili novi, svježe

indoktrinirani igraju na istukartu. Nekadašnji Jugosloveniu se sada preobukli u Bosance

te ponovo žele u bošnjačkoj areni igrati to-readore. Treba li tim bilmezima još jednotoljeće da im se utufi u glavu da je danas

biti Bosanac isto pogubno što i nekada Ju-gosloven. Svjesno ili nesvjesno igrajući za druga dva tabora vežu sebi kamen za vratkoji će ih odvući na dno mora. To su onikoji žele da oslobode Bošnjake od slobode


a Bosnu od Bošnjaka. Oni ponalogu svog agitpropa koji sjediu Beogradu ili možda u B. Lucii koji ima doudetalje razrađenustrategiju kako Bošnjake razje-diniti ne vjerujem da ne znajuda čine zulum i sebi i drugompa tako uporno i tvrdoglavo

agituju na tom šupljem i pra-znom jugo-bosanstvu najviše izinata i averzije prema najvišimbošnjačkim autoritetima ali,možda, i zbog toga što se i samioni ne nalaze na toj gornjojetaži Bošnjačkih NacionalnihInstitucija. Svako je imao i po-novo će imati priliku da pokažešta, koliko, može i zna. Svjesni

svoje greške i zablude ti okorjeli demagozitvrdoglavo istrajavaju u svojim nakanama po principu: e kad ne mogu ja, nećeš vala

ni ti. Da i drugi znaju i priznaju šta smoi ko smo kazuje nam primjer hvale vrije-dan: austrijske vlasti redovno, svake godine,organizuju manifestaciju u čast palih Boš-njaka na rijeci Piavi, Monte Meletta-Fiori,

Knjige:“Bošnjak”autor Hans

Fritz, “Bošnjacidolaze”

autor WernerSchachinger,“Bošnjaci u

carskoj službi”-grupa autora te“Sa Bošnjacima

u Svjetskomratu”autora PereBlaškovića

govoredovoljno.

7/27/2019 SAFF [broj 347, 27.9.2013]


zatim Spomen-ploča podignu-ta 1996. palim Bošnjacima na Monte M. 1916. godine. Boš-njačko mezarje sa fesovima na nišanima u Lebringu kod Gra-ca. Eduard Wagner je 1895. go-

dinekomponovao vojni marš:“Die Bosniaken kommen”.Knjige: “Bošnjak” autor HansFritz, “Bošnjaci dolaze” autor

Werner Schachinger, “Bošnjaciu carskoj službi”- grupa autora te “Sa Bošnjacima u Svjetskomratu” autora Pere Blaškovića govore dovoljno. Bošnjačkeznamenitosti i eksponati iz pro-teklih stoljeća se brižno čuvajuu bečkim i drugim muzejima Europe. Sve ovo što smo na-brojali ne nosi ni bosanski ni

muslimanski a ni onaj “Ostali”prefiks nego isključivo bošnjač-ki, begenisao to neko ili ne.

Danas imamo Bošnjaka na svakom dijelu zemaljske kugle. Kako veli

jedan naš alim da mu je jedan prijatelj izmladosti na upit: gdje živi?, odgovorio da živi na šarafu, pa je ovaj tražio pojašnjenjea, ovaj prijatelj mu je odgovorio da na globusu ima onaj obruč koji drže dva šarafa:“E ja sam ti veli blizu tog sjevernog šarafa,samo još malo i onda je sve samo snijeg iled”. Ovdje bih želio povući jednu paralelu

možda neadekvatnu ali svakako važnu za razmišljanje.Dakle, kao što svako od nas na Onaj

svijet nosi sa sobom samo onaj konto pozi-tivan ili negativan i ništa više, tako isto i mi

Bošnjaci diljem Dunjaluka smoponijeli sa sobom jedan kon-to. A, na tom kontu su: vjera uBoga, odgoj, obrazovanje, na-cionalni naboj, ljubav, mržnja,zatim običaj, kultura, čestitost,

radinost, poštenje ili nepoštenjemožda, itd. Ovaj konto ukoliko je bio pozitivan svakom je dobrodošao, njemu lično, pa onda njegovoj djeci, i svima redom skojima je došao u dodir, ma gdjeda se zavatanisao od Australijedo Kanade, isto kao i svakom odnas onaj konačni zbir kada po-đemo sa Dunjaluka. U slučajuda na tom kontu nema ništa do-bro, ovo što sam nabrojao ili, nedaj Bože, samo ona mržnja, lje-nost, frustracije i druge loše ka-

rakteristike, taj i takav se moraouočiti sa prisilnim modelima

prevaspitavanja i ustrojavanja.Kao i oni Dražini ili Antini koji

su ubrzo osedlani i utjerani u fabrike pa nisuimali više vremena za tanka prepucavanja ipuškaranja.

Bošnjacima treba svaki dan ponavljatilekciju; ko je, šta je, odakle je i kuda treba da ide itd. Dvadeset i kusur godina je i suvi-še dug period. Kako onima kod kuće takoi onima u pečalbi. Ovako ekstremno dug period je doprinio da jedan broj onih naj-

pouzdanijih koji su stasali u ratu ili poslije,su se okrenuli negdje prema Južnom Jeme-nu, Afganistanu ili pak Sudanu i zagovara-

ju anacionalnost. Dok kod jednog drugog dijela je komfor i nebriga za Bosnom do-

44

prinijela otapanju bošnjaštva a svijest o sebiizgubila na težini. Takvi se moraju podvr-gnuti terapiji, prevaspitavanju i posebnomtretmanu. Na toj terapiji, najviše ili samo,rade naši alimi i hatibi ali izgleda nikoviše, nažalost. Ne postoji ni jedna druga

institucija osim “Islamska zajednica Bošnja-ka” u dijaspori koja u svom programu ima ispravljanje, reviziju i korigovanje svijesti.

Kako idemo u susret popisu primjeću- jem da se nešto slično dešava kao uoči agre-sije na Bosnu. Tadašnji bošnjački političarisu se najviše uzdali u ljude od vjere i bili susigurni u njih, ali su ih neposredno poslijerata zaboravili i okrenuli im leđa (svakakone svi) u bjesomučnoj borbi za lične pozi-cije. Danas, skoro da se isto ponavlja. Prva i glavna adresa u dijaspori za naše političareiz BiH su džemati i džamije. I znaju oni,tu je siguran pogodak. Tu se nalaze oni koji

ne znaju izdati. Naravno, to vrše ovaj putprovjereni emisari sa jasnim bošnjačko-na-cionalnim stavom. Istovremeno Bošnjaci semoraju jedan put zauvijek razići sa onimdrugim, bezbojnim, alternativnim i “Osta-lim” varijantama i njihovim akterima.

Narodi ne iščezavaju pukim biološkimnestankom, već gubitkom vlastitog identiteta.Kada zajednica i pojedinac prestane sam sebe

prepoznavati onda oni drugi to brzo iskoriste i lahko prihvataju te samim time im poma-žemo da ostvare i realizuju svoje planove».(citat A, Izetbegović)

Sudbina možda i jeste da živimo tamo gdje živimo ali to ne smije biti sebeb i razlog da zaboravimo svoju kulturu, jezik, tradici-

ju a, na kraju, i sami sebe. Svoje mahane i nemar ne možemo pripisivati sudbini.


Tadašnjibošnjački

političari su senajviše uzdali

u ljude od vjerei bili su sigurni

u njih, ali suih neposredno

poslije rata

zaboravili iokrenuli imleđa (svakako

ne svi) ubjesomučnojborbi za lične

pozicije. Danas,skoro da se istoponavlja. Prvai glavna adresau dijaspori za

naše političareiz BiH sudžemati idžamije.

7/27/2019 SAFF [broj 347, 27.9.2013]


Razmišljanja

Društvo

Iako su se često puta morali

boriti pod tuđim zastavama,

Bošnjaci nikad nisu postajali

neko drugi. Uvijek su ostajali

ono što jesu - Bošnjaci. Ni u

Osmanskoj imperiji, ni kasnije

oni nisu postali Turci, niti iko

drugi.

PIŠE: MERSADA NURUDDINA A GOVIĆ

S jeti se, Bošnjače, svog ema-neta i uloge halife (Božijeg namjesnika) na Zemlji. Sjeti

se obaveze da na njoj harmoniju odr-žavaš i povjereni emanet dostojan-stveno nosiš!

,,Mi smo nebesima, Zemlji i pla-ninama ponudili emanet, pa su seustegli i pobo ali da ga ponesu, ali ga

je preuzeo ovjek – a on je, zaista,prema sebi nepravedan i neznalica.’’(El Ahzab, 72.)

a emanetu vjere počivaju svidrugi elementi emaneta i nastaju pre-duvjeti da čovjek bude od povjerenja u svim odnosima u svakodnevnomživotu. Tako Čovjek shvata vrijed-nost povjerenog mu Dobra, razumijega kao počast, Allahov dar i nastojis velikom odgovornošću raspolagatidatim blagodatima. Zahvalnost na blagodatima vjere odražava se na cjelokupan način življenja, odnose u

porodici, odgoj djece, privređivanje isve vrste ibadeta koji vode uspjehu na oba svijeta.

akon agresije na Bosnu i He-cegovinu i nekoliko genocida nadevropskim autohtonim narodomBošnjacima, posebno bismo izdvojiliženu Bošnjakinju, kao emanet Boš-njaku.

Bošnjakinja kao kćerka, po vjer-skim principima, ,,otvara Džennetsvome ocu’’, kao supruga upotpu-njuje iman svoga muža, kao majka

rečeno e – ,,Džennet e od n enimnogama’’. enu Bošnjak inju kaoemanet ovdje posebno ističemo, pr-venstveno, zbog patnji koje je ona,posve nevina, zbog agresije, prošla u

vojoj domovini, u svojoj avliji i kući.apaćena Bošnjakinja, nakon svega

to je preživjela, treba da bude pose-ban emanet cijelog našeg društva.

Žena kao emanet društva

Ismail Adam Patal u svojoj knjizi,,Islam – opredjeljenje mislećih žena’’veli: ,,Od trenutka kada se dijete začne,

ena je u Islamu blagoslovljena, bezobzira na rod zametka. Noseća žena seposebno poštuje, a njena strpljivost upodnošenju tegoba trudnoće smatra sekrepošću koja je približava Džennetu.

Ako je beba djevojčica, to otvara dalj-nje mogućnosti roditeljima da zadobijuDžennet.’’

,,Ko bude imao tri kće-ri, ili dvije kćeri, pa ih lije-po u islamu odgoji, ući će uDžennet. Tirmizi

,,I jedan od dokaza Nje-

govih je što za vas od vaše vr-te, stvara žene da se uz njihmirite i što između vas us-

postavlja ljubav i samilost; Tou, zaista, pouke za ljude koji

razmišljaju.’’ (Er Rum, 21.)Prenosi se od Enesa r.a.

da je Poslanik s.a.v.s. rekao,,Džennet e pod ma činimnogama.’’ ovjek je obave-

an da bude poslušan svojojmajci i da se o njoj brine.

Generacije koje se rađajuu nam, također, na velikom

emanetu. Kako se kaže uhadisu: ,,Svi ste vi čuvari (pastiri) i svićete biti pitani i odgovorni za ono štovam e dato na čuvan e.’’ (Buhari)

ena je, ustvari, odgajateljica druš-

tva. Ona odgaja čovjeka koji treba po-tati koristan član društvene zajednice.

Radi te njene uloge, ona treba da budeemanet koji se posebno čuva i uvažava.Zato Bošnjače, ne budeš li imao volje inage da valjano čuvaš svoj emanet kojie zove žena Bošn akin a, a ko a e per-onificirana u ,,Ajki iz turlića’’ koja

po cijeli dan vezak veze za svog dragog,kako je to prije neki dan spomenuoprofesor Enes Karić u tekstu kojim po-iva na pomirenje muslimana), znaj da

bi se ona, ovog puta, umjesto đerdani-

ma, prije redenicima okitila, nego štobi uzela da veze vez na spomenutomđerđefu. Ona bi, dakle, zbog Tvojeiznevjere namjesništva i emaneta, bila prinuđena na to.

a u a nemar

Zar nekom, i nakon doživljenog genocida, još uvijek naivnom i zablu-

djelom Bošnjaku ‘’čuvanje emaneta’’treba biti podržavanje svojih neupuće-nih i zanemarenih ženskih članova po-rodice u raz olićavan u na ulici i hva-tan e sa dušmaninom u ,, ikino kolo’’i ,, ačak’’, dok mu on opet, i u ovoj2013. godini, prijeti ,,drugom Srebre-nicom’’!? Zar je ‘’čuvanje emaneta’’,

bošnjačkim ministarskimizdajnicima, to da čestoputa, pred očima javnosti,bez stida i srama, otvorenoglume nečijeg psa, pacova ili

uzjahanog konja kojem sva-ko može uzde tegliti gdje onhoće!?

... A Ti, razumni Bošnja-če, sjeti se naših predaka!

Bošnjaci u vrijemesmans e mper e

Iako su se često puta mo-rali boriti pod tuđim zasta-vama, Bošnjaci nikad nisupostajali neko drugi. Uvijek su ostajali ono što jesu - Boš-

njaci. Ni u Osmanskoj im-periji, ni kasnije oni nisu postali Turci,niti iko drugi.

Poznato je da mnoge značajne hi-storijske ličnosti iz osmanske imperijeimaju bošnjačko porijeklo. Ivan Mažu-ranić je 1928.godine u svojim spisima objavio da je majka sultana Sulejmana Veličanstvenog iz Bosne (Zvornika).Također se o Ibrahim-paši (kojeg TV serija prikazuje kao Grka koji je primioIslam) tvrdi da je porijekla koje se, pre-ma nekim dokumentima, usko veže za

bosanske plemiće, tačnije, tvrdi se da je njegov djed Hidajet-paša, jedan odpotomaka sina Kulina bana. Bošnja-kinjom se smatra i Nigar-kalfa, učena žena u haremu sultana.

Zakuni se, Bošnjače!


Zakuni se,da ćeš raditi

i graditi

neumorno, daćeš se po tomena mrave i

pčele ugledati,a ne na hijenei lešinare, koji

samo znajuotimati, tuđom

se mukomhraniti i tuđoj sesmrti radovati!

7/27/2019 SAFF [broj 347, 27.9.2013]


Sultan Sulejman i Mehmed Fatihsu, između ostalih jezika, govorili i bo-sanskim jezikom. Sulejman Veličan-stveni je, navodi se, govorio osam jezi-ka i na njegovom dvoru bosanski jezik

je bio jedan od četiri službena jezika.S obzirom da se u OsmanskomCarstvu na položaje dolazilo prema sposobnostima i zaslugama, a ne pre-ma nekim drugim privilegijama, velikibroj Bošnjaka se istakao činovima kaošto su: veliki vezir, begler-beg, paša,muftija, muderris itd.

Kao veliki veziri istakli su se Bošnjaci:Rustem-paša Opuković, Ali-paša Pračić,Tavil Mehmed-paša Sokolović, Sijavuš-paša, Ibrahim-paša, Ali-paša Malkoč,Lala Mehmed-paša Sokolović, KujundžiMurat-paša... Veziri s četiri tuga zvjez-

dice) bili su: Pertev-paša, Lala Kara Mu-stafa-paša Sokolović, Hali-paša... Veziris tri tuga: Kara Mustafa-paša Jurjević,Sina-paša Opuković, Kara Osman-han,Pijale-paša, Mustafa-paša Sokolović,Ferhat-paša Sokolović, Ferhat-paša So-kolović, Ibrahim-han Sokolović, Hasan-paša Tiro, Ahmed-paša Dugalić... Velikibošnjački admirali bili su: Murat-paša Sokolović, Halil-paša Lipčanin, Sofi Ali-paša, Oludž Hasan-paša, Hasan –paša Predojević, Husein-paša Bajramagić,Mehmed-paša Kljunović, Derviš-paša

Bajezidagić, Mustafa-paša Sokolović,Mustafa-paša Olovčić... Bošnjački na-mjesnici–begovi: Malkoč-beg Dugalić(1553.), Hamza-beg Biharović (1557.),Sinan-beg Bajramagić (1562.) ...

U knjizi ,,ZnamenitiBošnjaci i Hercegovci uTurskoj carevini’’ Safvet-beg Bašagić je pobrojao689 znamenitih Bošnjaka i

drugih Južnih Slavena. Javnosti su poznati zna-meniti Bošnjaci, kao što su:Gazi Husrev-beg, Mehmedpaša Sokolović, HasanKafi Pruščak, MuhamedHeva i Uskufi, Mehmed

emsikadić, Husein-kape-

tan Gradaščević, Safvet-be Baša ić, Džemaluddin

aušević, Mehmed Spahoi drugi.

Gdje je god bošnjač-ka noga kročila, tamo

su ubrzo nicale džamije,medrese, imareti, hanovii druga dobra bošnjačketradicije i kulture. Po-znati vakifi poput Isa-bega Isha-kovića, osnivača Sarajeva, Skoplja i Novog Pazara i Gazi Husrev-bega su iza sebe ostavili nebrojenevakufe u svrhu vjerskog, nacional-nog i kulturnog napretka zajedni-ce i društva.(U sadašnje vrijeme,kao jedan od takvi h primjera, bezsumnje možemo navesti i lik i dje-

lo muftije sandžačkog Muamera ef. Zukorlića koji prema onome štoradi i gradi, sigurno i nezaustavlji-vo korača putem kojim su išli ovinjegovi prethodnici.)


Bošnjaci u vrijeme Austro-ugars e

U vrijeme Austo-ugar-ske Bošnjaci su, također, bili

uzimani za primjer hrabrostii temeljito izvršavanje preu-zetih emaneta. Tamo gdje supreuzeli emanet odgovorno-sti, Bošnjaci su se isticali svimsvojim vrlinama. I danas se uLebringu (Austija), obilježa-va godišnjica bitke u kojoj suučestvovali Bošnjaci iz ,,Dru-ge regimente’’ koji su, prema navodima, najzaslužniji za po-bjedu u njoj. U Gracu (Graz)u Austriji postoji spomenploča ,,Drugoj bošnjačkoj re-

gimenti’’ i ulica koja ima na-ziv ,,Ulica Druge Bošnjačke’’(,,Zweierbosniakengasse’’). Učast ,, etvrtoj bošnjačkoj re-

gimenti’’ podignut je spomenik u Logu.U granitu je isklesan carski stijelac i boš-njački infanterista sa fesom.

U Italiji su Bošnjaci herojski bra-nili jedan greben koji danas nosi ime,,Bošnjački greben’’ (,,Posso del Bo-niako’’). Eduard Wagnes je 1895.

godine iskomponovao vojni marš poimenom ,,Die Bosniaken kommen’’.

Pored mnogih vojnih bošnjačkih me-zarja iz austrougarskog doba postojipomen obilježje sa natpisom o boš-

njačkoj hrabrosti, na vrh kojeg je izra-đen fes kao simbol Bošnjaka.

I još jednompodsjećamo:

Bošnjače,sjeti se svog

emaneta!Ne otežavajborbu onima

koji se ionako

teškom mukombore protivdušmanina, većim se pridruži.Ne usmjeravajsvoje oružje(medijskoi bilo koje

drugo) premasvojoj braći,usmjeri ga

prema svojimdušmanima.

7/27/2019 SAFF [broj 347, 27.9.2013]


Čovjek je prema sebinepravedan i neznalica

Vratimo se, na kratko,nastavku ajeta o čovjeko-vom namjesništvu koji gla-si: ,,...a on je, zaista, prema sebi nepravedan i neznali-ca.

Kad se god dogodi da čovjek svoj emanet napu-sti, to bude razlog njegovepropasti. Njegova iznevjera se prvo njemu obije o gla-vu, zatim njegovoj porodicii na kraju zajednici i cijelom

društvu. Da takav baremostane pasivan dok se nekinjegov požrtvovani sunarodnik boriza pravdu, bolje bi bilo, nego da posta-ne aktivan u zlu. Kod nekih Bošnjaka,

kako smo danas svjedoci,izdaja emaneta se nije zau-stavila samo na ostavljanju i

napuštanju emaneta, već suse neki od njih upravo akti-virali da predano djeluju udušmanskim redovima.

Kao što kaže stara izre-ka ,,ako ne prihvataš Allaha Uzvišenog za Gospodara,Tobom će onda gospodaritišejtan prokleti’’.

Za ibret je to, kako suneki pripadnici islamskevjere dozvolili razdor međusobom, bez obzira od koga

je taj razdor bio naručen. Arapi, na primjer, najvišeačuđuju po tom pitanju. Likovi tipa

Bašar el-Asad, general El-Sisi i sličnikoji nemilosrdno udaraju po svom

47

vlastitom narodu i pri tom uspijevajuda zavedu i mobilišu svoje pristalicekoji napadaju svoju braću, druge Ara-pe. I ovi ist i problemi, koje samo pro-izvode drugi likovi, traju već mnogodecenija.

Kako vidimo, imamo i primjera razdora među mnogo puta nevinostradalim Bošnjacima kojima je op-

stanak na ovim prostorima mnogoputa bio upitan, iako su Bošnjaci uvijek bili ,,svoj na svome’’ na Balkanu,kao evropski autohton narod. S drugestrane, agresorska napadačka strana,kad god je neki važniji cilj imala, za-kopavala je ‘’ratne sjekire’’ u svojimredovima i pozivala na jedinstvo svog naroda.

Nekoliko dana pred najznačajnijihistorijski Popis Bošnjaka, bošnjačkiministar (ne)sigurnosti pokušava svimsilama napraviti razdor i nesigurnuatmosferu koja bi u drugi plan stavila ovaj važan popis, beskrupulozno na-padajući istaknute bošnjačke narodnelidere. Međutim, to će, kako se čini,samo učvrstiti Bošnjake da na popisuglasno, jasno i odvažno kažu, da im je:etnička/nacionalna pripadnost -Boš-njak, vjera -Islam, jezik -Bosanski.

Bošnjače, zakuni se!

I još jednom podsjećamo: Bošnja-če, sjeti se svog emaneta! Ne otežavajborbu onima koji se ionako teškom

mukom bore protiv dušmanina, većim se pridruži. Ne usmjeravaj svojeoružje (medijsko i bilo koje drugo)prema svojoj braći, usmjeri ga prema svojim dušmanima. Zakuni se, da ćešse pravom Putu vratiti! I zakuni se da svoj najvažniji emanet nikad više ne-ćeš napustiti ili neprijatelju na ‘’čuva-nje’’ ostaviti!

Zakuni se Bošnjače, da ćeš, poputsvojih odvažnih predaka, znati ko si,šta si i šta Ti je najveća dužnost, da ćešse potruditi da Te historija po dobrupamti i kao uzor uzima, a ne da svo-

jom pasivnošću ili, još gore, nedjelima skončaš na njeno smetljište!Zakuni se, da ćeš raditi i gradi-

ti neumorno, da ćeš se po tome na mrave i pčele ugledati, a ne na hijenei lešinare, koji samo znaju otimati, tu-đom se mukom hraniti i tuđoj se smr-ti radovati!

Zakuni se da ćeš prije poginuti,nego svoj emanet ikad više iznevje-riti, da nikad pred zlom glavu nećešspustiti, da ćeš Zemljom, na kojoj sinamjesnik Božiji, ponosno i praved-

no, uzdignuta čela, hoditi! Zakuni seda ćeš prema Allahovim stvorenjima pravedan biti i svoj emanet do smrtidostojanstveno nositi!

Bošnjače... Zakuni se ...


U vrijemeAusto-ugarske

Bošnjacisu, također,bili uzimaniza primjerhrabrosti

i temeljitoizvršavanjepreuzetih

emaneta. Tamogdje su preuzeli

emanetodgovornosti,Bošnjaci suse isticali

svim svojimvrlinama.

7/27/2019 SAFF [broj 347, 27.9.2013]


VIII. takmičenje u hifzu, u organizaciji Vjersko-prosvjetne službe Rijaseta IZ

Islamske teme

U Sarajevu je 22.09.

uspješno okončano VIII.

takmičenje u hifzu, uorganizaciji Vjersko-prosvjetne službe RijasetaIZ, te Fondacije zahifz Kur’ana iz Džidde.Pobjednik u kategoriji hifzacijelog Kur’ana je po trećiput Haris Čorbo, dok su

u preostale tri kategorijeslavili učenici Karađoz-begove medrese.

P: N B

Uprisustvu re-

isu-l-uleme IZu BiH-a, mr.Huseina ef. Kavazovića,ambasadora Kraljevine Sa-udijske Arabije u BiH Eida Muhammeda es-Sakaja,generalnog sekretara Svjet-ske organizacije za hifzKur’an-i Kerima iz Džidde,dr. Abdullaha Basfara, uva-ženog šejha Muhammeda Kurejma Radžiha, pred-sjednika Vijeća sirijske ule-

me, velikog broja zvanica,takmičara i brojnih drugihposjetilaca, u nedjelju 22.09.2013. go-dine je u velikoj sali nove zgrade GaziHusrev-begove biblioteke, održan pro-

gram manifestacije svečanog zatvaranja VIII. takmičenja u hifzu Kur’an-i Kerima za

2013./1434. h. godinu, kojeorganizuju Rijaset Islamskeza ednice u BiH i Fondacija Hifz asnog Kur’ana.

Ovogodišnje VIII. poredu takmičen e iz hifza Kur’ana asnog je održanou Sarajevu od 21. do 22.septembra 2013. godine uprostorijama Centra za ličnoi profesionalno usavršavanjeCLPU . Organizatori su

kao i u prethodnim navrati-

ma Vjerskoprosvjetna služba Ri aseta i Fondaci a “HifzČasnog Kur’ana” u saradnji sa Svjet-

kom organizacijom za hifz Kur’an-iKerima iz Džedde.

Haris Čorbo po treći put pobjednik u kategoriji hifza cijelog Kur’ana


“Večeras jeposebna noć

u sali Gazi-Husrev begovebiblioteke.Okupili smose ovdje jer

su naša djecanaučila Kur’an.Znamo šta namKur’an znači, ida je on uputa

do Sudnjegdana.”

7/27/2019 SAFF [broj 347, 27.9.2013]


Takmičenje je provedeno u 4kategorije, a takmičenje je pratila i

oc en ivala komisi a u sastavu: kurra hfz. dr. Dževad ošić, predsjednik komisije, kurra hfz. Armin Abaza,član komisije, kurra hfz. Fadil Bek-taš, član komisije te hfz. Mensur ef.Malkić, član komisije.

romoc a nov a za

Početak manifestacije je otvorenučenjem odlomka iz Kur’ana od stranehfz. Alije Rahmana, a potom je nepo-sredno prije proglašenja pobjednika,izvršena promocija novih haza kojima

je uručeno je priznanje i novčana na-grada u iznosu od po 1.000 eura. Ovenagrade su nagrade uručene sljedećimnosiocima titule čuvara Kur’ana: Ha-sić Kemal (1994), Salahuddin Husein(1995), Abdussamed Podojak (1995),Ernad Kurjaković (1995), MuamerOkanović (1995), Hašim Zahirović(1976), Hamza Lavić (1985), Omer a-

banović (1995), Merjem Avdić (1992), Amena Omerović (1992), Selma Be-gović (1994), Berina Mehić (1994), teFatima aušević (1992).

Ispred Rijaseta Islamske zajedniceu BiH obratio se reisu-l-ulema, mr.Husein ef. Kavazović koji je istakaokako je učenje Kur’ana duboko ukori-

jenjeno u tradiciju bosanskih muslima-

na: “Večeras je posebna noću sali Gazi-Husrev begove

biblioteke. Okupili smo seovdje jer su naša djeca na-učila Kur’an. Znamo šta nam Kur’an znači, i da jeon uputa do Sudnjeg dana.

aša su djeca najbolji do-kaz kur’anskog ajeta: Doista

Mi objavljujemo Opomenu(Kur’an) i Mi ćemo nad njimbdjeti. Otkad je islam do-ao na naše prostore, u našu

državu, gotovo nikad nijeprošlo vrijeme, a da su našigradovi bili bez haza. Tra-

dicija hifza je kod nas sta-ra koliko i naše trajanje na ovim prostorima. Izražavamiskrenu zahvalnost Fondacijia hifz Kur’ana, te instituci-

jama iz Saudijske Arabije na dosadaš-njoj saradnji.”

Pobjednici VIII. takmičenja u hifzu

Nakon obraćanja reisu-l-uleme,uručena su priznanja svim takmičarima VIII. takmičenja Kur’an-i Kerima. U

vim su kategorijama pobjednici poreddiploma dobili i novčane nagrade, a priznanja su uručivali reisu-l-ulema Kavazović, dr. Basfar te ambasador Es-Sakafi.


Svakako je hvale vrijedanuspjeh učenika mostarske

Karađoz-begove medrese, jer su njeni bivši i sadašnjiučenici osvojili prva mjesta u tri od moguće četiri kate-gorije. To je samo pokazate-lja kvalitetnog rada njihovog muha za, kurra hfz. Armi-na Abaze i svih uposlenih utoj obrazovnoj instituciji.

U IV. kategoriji (5 džu-zeva sa tedžvidom) je trećemjesto sa osvojenih 81,66bodova i novčanu nagraduod 225 eura osvojio Osman

Tufekčić. Drugo mjestosa osvojenih 91,33 bodova (250 eura) je osvojila Fati-ma Kapo, dok je prvo mje-sto sa 97,95 bodova pripalo

svršeniku Karađoz-begove medrese,Mehmedu Zukiću.

U III. kategoriji (10 džuzeva sa tedžvidom) je treće mjesto i novčana nagrada od 350 eura pripalo hazu Sa-lahuddinu Huseinu, dok su nagrade za prva dva mjesta otišla u Mostar. Drugo

je mjesto s osvojenih 95,62 boda (375

eura) osvojila Zekija Krvavac, dok jeprvo mjesto s 98,65 bodova (400 eura)pripalo Suadu Goduševiću.

U II. kategoriji (20 džuzeva sa tedž-vidom) je treće mjesto sa osvojenih

Takmičenje jeprovedeno u4 kategorije,a takmičenje je pratila iocijenjivala

komisijau sastavu:kurra hfz. dr.Dževad Šošić,predsjednik

komisije,kurra hfz.

Armin Abaza,član komisije,kurra hfz. Fadil

Bektaš, člankomisije te

hfz. Mensur ef.Malkić, član

komisije.

7/27/2019 SAFF [broj 347, 27.9.2013]


96,90 bodova (600 eura)osvojila hfz. Mahira Vlaj-čić. Drugo mjesto sa osvo-

jenih 98,12 bodova (650eura) e osvo io hfz. Ismailehić, dok je prvo mjesto

sa osvojenih 99,15 bodova (700 eura) osvojio hfz. Ju-suf Bećoja.

U I kategoriji (hifz cije-log Kur’ana) razlika između

prvog i petog mjesta je izno-sila samo 1 bod. Treće mje-sto sa osvojenih 98, 72 boda (900 eura) je osvojio hfz.

Alen Kehić. Drugo mjestosa osvojenih 98,75 bodova (950 eura) je pripalo hfz.Muhammedu M’walidiju.

Prvo mjesto sa osvojenih99,05 bodova (1.000 eura)

je osvo io hfz. Haris Čorbo.

Haris orbo (1993) je nakon polaganja hifza pred Komisijom Rijaseta

IZ 2003., učestvovao na brojnimtakmičenjima iz oblasti učenja Kur’ana, kako u BiH-a, tako iu inostranstvu. Spomenut ćemosamo od njih: Amman (Jordan) –prvo mjesto, u kategoriji hifz desetdžuzeva (2010.); Kuvajt (Kuvajt) –hifz cijelog Kur’ana (2011.); Amman(Jordan) – treće mjesto, kategorija hifz dvadeset džuzeva (2011.); Kom(Iran) – drugo mjesto, hifz cijelog Kur ana 2012. ; Bosna i Hercegovi-na – kategorija hifz cijelog Kur’ana,

prvo mjesto u 2009. i 2011. Najvećiuspjeh do sada mu je svakako drugomjesto u kategoriji hifza cijelog Kur’ana na Olimpijadi Kur’ana ihadisa u i ranskom gradu Komu.


U I kategoriji(hifz cijelogKur’ana) razlikaizmeđu prvog ipetog mjesta jeiznosila samo1 bod. Treće

mjesto saosvojenih 98,72 boda (900

eura) je osvojiohfz. Alen Kehić.Drugo mjestosa osvojenih98,75 bodova(950 eura) jepripalo hfz.MuhammeduM’walidiju.

Prvo mjesto saosvojenih 99,05bodova (1.000

eura) je osvojiohfz. Haris

Čorbo.

7/27/2019 SAFF [broj 347, 27.9.2013]



ABDULLAH BASFAR: 5 SAVJETA

SVIMA KOJI UČE KUR’AN NAPAMET

Završnu svečanost povodom

proglašenja pobjednika VIII. takmičenja u hifzu Kur’ana u Sarajevu, svojim je prisustvomuveličao šejh Abdullah Basfar, na-daleko čuveni učač Kur’ana i gene-ralni sekretar Svjetske organizacijeza hifz Kur’an-i Kerima sa sjedištemu Džiddi. Tom je prilikom s nama podijelio 5 savjeta za sve one kojiuče Kur’an napamet, te je iskazaoveliko zadovoljstvo s učesnicima ta-kmičenja u hifzu.

“Svake godine organizujemotakmičenje u hifzu i pratimo rad

učesnika. Iz godine se u godinu

osjeti napredak. Kad bih zatvo-rio oči i čuo učenje ove omladine,pomislio bih da čujem učenje po-znatih karija iz arapskog svijeta.Takmičari zaista napreduju i to jedokaz da neko s njima radi, Meši-hat Islamske zajednice i druge in-stitucije, muhaffizi, roditelji. To

je dokaz rada i mi smo s tim jakozadovoljni.”

Savjeti šejha Abdullaha Basfara:

1. Dova Allahu da te počasti hif-zom Njegove Knjige. Kad se čovjek

jednom odluči za učenje Kur’ana napamet, potrebno je da odluči da ide do kraja, tj. dok ne kompletira

hifz.

2. Učenjem pred stručnim mualli-mom i muha zom koji detaljno po-znaje pravila učenja. Ukoliko muha zbude slab i neiskusan, u tom će slučajui hifz biti slab.

3. Usavršavanje tedžvida i ishodi-šta harfova. Ne možemo smatrati hifzkvalitetnim bez poznavanja i primjenetedžvida, te ukoliko u učenju postojepropusti i greške.

4. Učiti svaki dan. Bolje je manje, a kvalitetno, od puno, a krnjavo. Ustraj-nost je bitna; ne propuštati niti jedandan da ne naučiš nešto novo, makar tobio jedan ajet.

5. Završetak hifza je potrebno ovje-riti diplomom i idžazetnamom kod šej-ha ili pred Komisijom IZ-a. Potreban je

stalan trud i napredovanje.

Biografija

Šejh Abdullah ibn Ali Basfar ješirom svijeta poznati islamski

učenjak i učač Kur’ana, porijeklomiz Saudijske Arabije. Rođen je 9.zu-l-ka’dea 1381. godine po Hidžriu gradu Džeddi u Saudijskoj Ara-biji. Kur’an je napamet naučio u

ranom djetinjstvu, a potom je za-počeo s izučavanjem kiraeta uspješ-no okončanu 1407. h.g. Diplomuiz islamskih nauka je stekao na

Univerzitetu Kralj Aziz u Džeddi1406. h.g., da bi na UniverzitetuUmmu-l-Kura u Mekki 1412. h.g.odbranio magistarski rad iz oblastiislamskog prava. Na istom je Uni-verzitetu 1419. godine po Hidžri,šejh Abdullah Basfar postao doktorislamskih nauka iz oblasti islamskog prava. Nekoliko godina kasnije,šejh Basfar je postavljen na mjestoimama i hatiba u džamiji Mensureš-Ša’abi u Džeddi, te je postao članVijeća uleme pri Univerzitetu Kralj

Abdul-Aziz. Abdullah ibn Ali Bas-far danas obnaša funkciju general-nog sekretara Svjetske organizacijeza hifz Kur’an-i Kerima (Tahfizu-l-Kur’an), sa sjedištem u Džeddi,koja svoja predstavništva ima u 69zemalja širom svijeta. Napisao jeviše djela iz oblasti islamskih nauka,baveći se različitim temama. Nekeod njih uključuju: “Ramazan - vr-line i propisi”, “Tefsir sure El-Fati-ha”, “Biograja Es-Siddika”, “Čišće-nje duše”, itd.

7/27/2019 SAFF [broj 347, 27.9.2013]


Internacional Yought Forum (IYF) je otvorio ovogodišnje dru-enje na temu “Islamsko bratstvo i muslimanska omladina” u

Holiday Inn Airpot hotelu u Istanbulu od 31.08. do 01.09.2013.godine. Na početku programa domaćin Muhammed Burak, pred-sjednik “Internacional Yought Forum”, obratio se prisutnim pred-stavnicima omladinskih organizacija iz 70 zemalja, na tri svjetska

jezika: arapski, turski i engleski.Među brojnim govornicima okupljenoj omladini

obraatio se i Husein Gazzaz, pomoćnik predsjednika Mursija, koji je dočekan sa transparentima gdje su sevidjele slike Muhammeda Mursija i amblem Rabia.“Mi moramo našu glavnu dužnost obaviti zajedno iu Turskoj i u Siriji i u Egiptu. Samo zajedno možemo

prevazići sve probleme. Budućnost pripada novoj generaciji koja se bori za svoju slobodu. Zajedno trebamo planirati budućnosti izgraditi je. Ne smijemo se razjediniti. Mi ne smijemo dozvolitida nas ovo oslabi, već moramo opet ispočetka izgraditi napred-niju civilizaciju. Pozdravljam svu omladinu koja je ovdje i koja sebori i nastoji izgraditi novu civilizaciju. “Esselamu alejkum” - re-

kao je u svom obraćanju Husein Gazzaz.U nastavku programa su govorili predstavni-

ci nevladinih organizacija iz različitih zemalja,među njima je desetominutni govor održala ipredstavnica AKOS-a iz Bosne i Hercegovine,Zehra Adilović, o temi “Aktuelni popis stanov-ništva i važnost bratstva”.

Sarajevu je u subotu 21.9.2013. godine pod domaćinstvom Aktivne bošnjačke mreže (ABOM) održan Drugi radnisastanak Koordinacije bošnjačkih NVO u BiH. Na sastanku,kojim je predsjedavao Mehdin Jakubović, u ime dosadašnjeg predsjedavajućeg Koordinacije Prosvjetitelj – Srebrenica, vodila se rasprava o mnogim pitanjima u vezi sa daljnjom unutrašnjomstrukturom i funkcioniranjem Koordinacije te je zaključeno da će se sastanak Koordinacije održavati polugodišnje te da će seprimjenjivati princip rotacije u predsjedavanju. Tako će u nared-nih šest mjeseci Koordinacijom predsjedavati AKOS (Asocijacija za kulturu, obrazovanje i sport). Pored toga, razmatrali su se iodređeni projekti te su doneseni sljedeći zaključci za javnost:Shodno principu upućivanja na dobro i odvraćanja od zla;Polazeći od potrebe bošnjačkog umrežavanja za dobrobit sa-

dašnjih i budućih generacija;Nastojeći izgraditi bošnjačku stratešku viziju za 21. stoljeće;Imajući u vidu važnost i aktuelnost bošnjačkog nacionalnog pitanja;KOORDINACIJA BO NJA KIH NVO U BOSNI IHERCEGOVINIdonosi sljedeće zaključke:1. Koordinacija poziva sve Bošnjake, posebno mlađu generaci-

ju, da se pojedinačno aktiviraju i učlane u neku od bošnjačkihNVO na području u kojem žive i rade;2. Koordinacija poziva sve Bošnjake da predstojećem Popisustanovništva u BiH ristu e kra n e od ovorno i da se osebnou pitanju etničkog/nacionalnog određenja izjasne da su BO -

NJACI, jezičkog određenja da im je jezik BOSANSKI, te da

im je vjeroispovijest ISLAMSKA (uz napomenu da smo svjesnida su neki Bošnjaci i drukčijeg određenja po pitanju izjašnjava-nja o vjeroispovijesti);3. Koordinacija daje punu podršku u aktivnostima Koalicije1. MART, posebno u nastojanju da se izbori pravda i jednako-pravnost za sve građane bh. entiteta RS.4. Koordinacija poziva sve Bošnjake (posebnoBošnjake sa područja FBiH) koji imaju imovi-nu u bh. entitetu RS da se aktiviraju i vode ra-čuna o svom imanju na području bh. entiteta RS, nastojeći zadržati svoju imovinu u gruntui katastru u ličnom vlasništvu,;5. Koordinacija i dalje prati slučaj nane FateOrlović iz Konjević-Polja tražeći od svih or-

gana vlasti da konačno riješe pitanje izmiještanja crkve iz njeneavlije-vlastitog posjeda;6. Koordinacija daje punu podršku svim udruženjima žrtava rata i agresije u nastojanju da institucionaliziraju istinu o geno-cidu nad Bošnjacima u periodu 1992-1995. godine, s poseb-nim akcentom na aktuelna nastojanja udruženja sa područja

Prijedora i okoline.7. Koordinacija podržava svako političko rješenje za grad Mo-star koje će biti provodivo isključivo na teritoriji cijele Bosne iHercegovine.U Sarajevu, 21. septembra 2013. godineKoordinaciju bošnjačkih NVO u Bosni i Hercegovini čine(trenutno stanje):

ABOM, SARAJEVO AKOS, SARAJEVO AKOS, SANSKI MOST ATIS, SANSKI MOSTBATON, ZENICA BIRRA, KLADANJCNS, SARAJEVO

DEMUS, SARAJEVODLAN, ZENICA ISKRE, BIHA KNJIGA-IZVOR, ZENICA KOALICIJA 1.MARTKORAK, KALESIJA MAJKE ENKLAVE SREBRENICA I ŽEPA

MLADI MUSLIMANI, SARAJEVONEDWA, SARAJEVOOAZA, TUZLA OKC, GRADAČACPONOS, GRAČANICA PRAVI PUT MUSLIMANA BIH

PROAKTIVA, TUZLA PROSVJETITELJ, SREBRENICA SAFF, SARAJEVOSAVEZ DNRP, TUZLA SBK, SARAJEVOSELSEBIL, IVINICE

SOLIDARNOST, BIHAĆSREBRENIČKE MAJKE, SREBRENICA SVITANJE, SARAJEVOSV ETLO, SARA EVOTEMPO-VOGO A, SARAJEVO

KLUB PRIJATELJA SREBRENICE, TE ANJ

ZMA OD BOSNE - GAZIJE, GRADAČAC

IVOT, BIHA

52

Kutak za islamsku omladinu


Popišimo se bosanskim jezikom kao Bošnjaciislamske vjeroispovijesti

Poruke sa drugog radnog sastanka Koordinacije boš-njačkih NVO u Bosni i Hercegovini

Predstavnici AKOS-a na 8. Internacionalnom forumu islamske omladine u IstanbuluTurska

7/27/2019 SAFF [broj 347, 27.9.2013]



Dana 07.09.2013. godine aktivisti udruženja “Svitanje” posjetili supovratnike u Vlasenici i u Zvorniku i uručili 120 paketa školskog

pribora i 22 udžbenika Islamske vjeronauke.Udruženje Svitanje već petu godinu organizuje akciju prikupljanja ipodjele školskog pribora za djecu povratnike u Istočnu Bosnu. Akcija

se provodi u saradnji sa građanima Sarajeva tako što volonteri udru-ženja “Svitanje” organizuju dežuranja u tržnim centrima gdje građanikupuju školski pribor i dio doniraju djeci povratnika.

Akcija prikupljanja pribora ove godine trajala je dva dana, 24. i25.08.2013. godine ispred marketa Merkator (Ložionička) i Bingo(Alipašino polje), a u akciji je učestvovalo 30 volontera.

kom akcije prikupljeni su ruksaci, školski pribor, slatkiši koje smopodijelili našim školarcima kako bi im nova školska godina bila slađa i lakša. Ostatak ruksaka - njih 70 - smo dokupili od novca koji nam

je donirala farmaceutska kompanija “Medimpex” i od novca koji sudonirali građani u toku dežura pred marketima.Nakon prikupljanja pribora, kupovine ruksaka i pakovanja krenulismo put Istočne Bosne. U gradskoj džamiji u Vlasenici nas je dočekaoprelijep prizor: mjesni imam i 83 školarca od prvog do devetog razreda.

Topla dobrodošlica i gostoljubivost, djeca bistrih, veselih i radoznalihpogleda, radost na njihovim licima bili su dovoljan znak da je akcija uspješno obavljena i da smo na pravom mjestu. Nakon Vlasenicekrećemo prema Zvorniku, tačnije u Drinjaču, gdje završavamo akcijupodjele pribora.Ljepota i zelenilo, plavilo Drine, te skromnost i topla srca ljudi osvojilisu naše aktiviste i bili su sretni što su dio ovog projekta.U klopu ovogodišnje akcije kupili smo i donirali 22 udžbenika Islam-ske vjeronauke za djecu iz Vlasenice, te 19 jednokratnih stipendija.Na kraju, hvala povratnicima koji su nam omogućili da dođemo na granicu Drine i da upoznamo te hrabre Bošnjake, hvala građanima Sarajeva koji su na svoj način pomogli ovu našu akciju, farmaceutskojfirmi Medimpex koja je donirala novac za kupovinu ruksaka, firmi

“Gadžo komerc” koja je svojom donacijom keksa “Tops” i školskog pribora u vrijednosti od 700KM pomogla ovu akciju, te volonterima koji su se odazvali i odvojili svoje vrijeme te pomogli da se sve ovorealizuje!U koordinaciju ovogodišnje akcije uključili smo i udruženje Mualim-Prosvjetitelj koje djeluje na području srednjeg i gornjeg Podrinja.Pregled predhodnih akcija:Prva godina akcije - 2009. - ruksaci i pribor za 43 učenika

Akcija prikupljanja i podjele školskog pribora počela je 2009. godine .To je bio pilot projekat kada smo uručili školski pribor za 43 učenika osnovne i srednje škole. Za ovu akciju je prikupljeno oko 370 KM za kupovinu pribora sa sergije u džamiji Kralj Fahd, 20 ruksaka sa škol-

skim priborom od Crvenog Polumjeseca, 10 ruksaka sa priborom od jordanske škole “El-Amel” i 13 ruksaka donacija DP marketa Sara- jevo.Ovu akciju je podržala TV Hayat sa redakcijom emisije “Ispuni miželju” i obezbjedili prevoz od Sarajeva do Drinjače. Važno je istaćida je ova akcija izuzetno dobro popraćena od strane medija NTV Hayat, TV Sarajevo i TV Vogošća.Druga godina akcije - 2010. - 27 ruksaka i 110 paketa pribora Proje at je proširen na ežuranja pre mar etima Robot i Mer ataoršto omogućava proširenje akcije, pored Drinjače na tri nova mjesta uopćini Zvornik: Novo Selo (gornje i donje) te Divič i tom prilikom

uručeno 110 paketa školskog pribora, od čega 27 ruksaka sa priborom.eća godina akcije - 2011. - 180 udžbenika Islamske vjeronauke, 55ruksaka 55 i 100 paketa pribora Novitet u akciji iz 2011. godina je kupovina knjiga Islamske vjeronaukeza djecu povratnika. Učenicima u Cerskoj, Konjević Polju i Drinjačiuručeno je 100 paketa školskog pribora i 55 ruksaka.Pored ribora od izdavačko centra Ri aseta “El-Kalem” ku l eno e180 udžbenika Islamske Vjeronauke za djecu u O “Desanka Maksi-

mović” u Križevićima, općina Zvornik.etvrta godina akcije - 2012. - 87 udžbenika Islamske vjeronauke, 97

ru sa a i 53 ese pribora Ove godine smo posjetili tri povratnička mjesta: Rovase, Drinjaču i

Jošanicu i tom prilikom uručili 97 ruksaka i 53 kese sa školskim pri-borom.Osim ruksaka i školskog pribora kupili smo i donirali 87 udžbenika Islamske vjeronauke za djecu iz Skugrića, Milića, Rovaša i Dubnice koja pohađaju ove područne škole i školu u Cerskoj, u općini Vlasenica,te donirali dvije jednokratne stipendije u iznosu od 400 KM za dvojesrednjoškolaca.Za pet godina provođenja ovog projekta UG Svitanje je iz raznih izvora osiguralo, kupilo i doniralo:- 289 udžbenika Islamske vjeronauke za djecu od prvog do devetog razreda osnovnih škola,- 307 ruksaka sa školskim priborom i- 21 esa sa š o s im priborom.

Pet godina aktivne podrške učenicima PodrinjaNadnaslov: UG „Svitanje“

P: I M

Obilazeći teren u Podrinju aktivisti Udruženja “Prosvjetitelj”iz Srebrenice posjetili su naselje Klisa kod Zvornika, gdje se

nalazi jedna bošnjačka povratnička porodica, samohrana majka sa dvije kćeri i malodobnim sinom. Obilazak porodice obavljen je povodom kompletiranja dokumentacije koju ova porodica treba dosta-viti kako bi aplicirala za stipendiju malodobnedjece. Kroz razgovor sa samohranom majkomaktivista “Prosvjetitelja” doznao je da je ista po-

kiselila 400 kilograma šljive i da ima namjerupeći rakiju. Samohrana majka je upitana da li jebaš to morala uraditi, na šta je odgovorila da jeto uradila iz nužde jer nema nikakava primanja.“Prosvjetitelj” je upitao samohranu majku zna li

za onih deset osoba koje je poslanik Muhamed s.a.w.s. prokleozbog alkohola. Ona ga je zbunjeno pogledala, dok je jedna odnjenih kćerki citirala hadis. Poslije odgovora da se drugačije nemože zaraditi i djeci kupiti ono što je potrebno za pohađanje

škole, aktivista “Prosvjetitelja” upitao je svojusagovornicu koliko bi mogla ispeći litara rakijeod 400 kilograma šljive, odgovor je bio oko 40litara i da se od toga može zaraditi od 400 do500 KM. Nakon što je “Prosvjetitelj” ponudiosamohranoj majci 400 KM i obećanje da će se

založiti da joj djeca dobiju stipendiju, ona je pri-stala da prospe ukiseljene šljive za rakiju te sezaklela Svevišnjem. Slični događaji u kojima su“Prosvjetitelji” uspješno spriječili pečenje rakijedogodili su se ranije u Gradačcu i Noćijavićima.

“Prosvjetitelj” privolio samohranu majku Bošnjakinju da odustane od pečenja rakijeSrebrenica- www. www.prosvjetitelj-muallim.org

7/27/2019 SAFF [broj 347, 27.9.2013]


Islamnet

General Sisi je jevrej i agentcionističkog Mossada

Egipat

žirski list Al Watan nedavno je obja-

io dokaze da je komandant egipat-ske vojske general Sisi jevrej kojeg je rodila marokanska jevrejka Mulaika Titani. Sisijev dajdža je Uri Sibagh, član jevrejske cionistič-ke terorističke organizacije Haganah. UriSibagh je sedamdesetih godina prošlog sto-ljeća bio utjecajan član političke stranke BenGuriona. Arapski, odnosno mediji u svijetuovih dana istražuju kako je general Sisi uspiotoliko dugo i tako uspješno da skriva svojetnički identitet. Pojedini mediji tvrde da jeSisijeva majka Mulaika bila agent izraelskeobavještajne agencije Mossad. Dr. KevinBarrett, urednik američkog žurnala Veterans

Today tvrdi da je general Sisi tajni Mossadov agent, čija misija ovladavanja Egiptom umnogome sliči špijunskoj misiji jednog dru-gog uticajnog agenta iz cionističke historije.“Sisi je cijeli svoj život Mossadov agent. Sisi

je današnja verzija Eliea Cohena, obavještaj-ca koji se infiltrirao u najviše nivoe vlasti uSiriji, pod imenom Kamal Amin Thabet,pri e nego što e bio razotkriven za špi unazupa obješen na javnom trgu u Damasku. u-

vena izreka George H.W. Busha glasi: ‘Akobi ljudi znali istinu o nama, oni bi nas juriliniz ulice i linčovali bi nas’. Ova izreka se sada

odnosi na Sisija. General Sisi je skrivajućisvoje jevrejsko porijeklo od egipatskog naro-da, uspio uništiti njihovu novonastalu vladukroz obmanu i masovna ubistva. S obziromda je gotovo sigurno Mossadov agent, Sisijev novi Egipat nije samo brutalno napravljena banana republika, u stilu diktature, već jeistovremeno izraelsko-okupirana teritorija,najnovija i najveća pokrajina sve šireg i većeg Izraela. Zato nije čudo što je izraelski am-basador nazvao generala Sisija nacionalnimherojem svih jevreja. U brojnim medijima je

objavljeno, kao i iz više pouzdanih izvora,da je Sisi dugo služio kao osoba izabrana od strane egipatske vojske kao onaj kojiodržava komunikaciju sa Izraelom. Za vrijeme državnog udara, koji se odvijao od3. jula, Sisi je bio u stalnom telefonskomkontaktu s izraelskom i američkom voj-kom. Izrael mu je obećao punu podršku,

kao i garanciju da američka pomoć nećetati. Egipatski državni udar, a posebno

propagandna komponenta, imaju sve na-nake već poznatih izraelskih ‘crnih opera-

cija’. Otkako se desio državni udar, Izraelneprestano šalje pohvale, novac i pomoćSisiju. Očigledno je da cionističko domi-niran zapad i njegove bliskoistočne lutkeneće dozvoliti muslimanima da biraju sebirelativno poštene vladare. Umjesto toga,oni će koristiti obmanu i nasilje da nasta-ve svoje planove za regionalnu i globalnudominaciju. Egipatskom narodu, koji je

izabrao Muslimansku braću, koji su pobi- jedili većim brojem glasova nego bilo koja američka politička stranka u cijeloj histo-riji te zemlje, potrebna je prava islamska revoluciju. Bez toga, Egipat će ostati na neodređeno vrijeme lice koje se gazi zauvi-

jek i stalna pokrajina velikog Izraela, gdjedanas vlada jevrejski cionista i razbojnik,koji je sam sebe napravio faraonom ovog vijeka. I to sve zahvaljujući skrivanju svog porijekla i lojalnosti gospodarima Ciona”,aključuje dr. Kevin Barrett.

Irak

Spremajući se za navodni rat u Siriji,kako bi spriječili korištenje hemij-

skog naoružanja, Amerikanci su na sve načine “ubjeđivali” svijet u isprav-nost svojih namjera. Čak je američkoji svjetskoj javnosti prikazano deseti-ne video snimaka na kojima se vidikako sirijski građani, naročito djeca u teškim mukaa umiru od posljedi-ca korištenja hemijskog naoružanja.

Američki predsjednik Barac Obama lio je krokodilske suze nad bolnomsudbinom sirijske djece. Taj isti Ba-rack Obamma i njegova administra-cija, kao i američka javnost nikada sene pitaju niti u javnost puštaju snim-ke iračke djece, djece iz Faludže, grada u kojem je Amerika počinila strašanzločin nad iračkim muslimanima. Neprikazuju se snimci djece koja se de-set godina nakon počinjenog zločina rađaju sa teškim psiho-fizičkim de-formitetima a sve kao posljedica ame-ričkog korištenja opasnog oružja. Po-znato je da Amerika nije škrtarila na korištenju najgorih vrsta savremenog

naoružanja, naročito su koristili ononaoružanje obogaćeno osiromašenimuranijumom i druga razna hemijska oružja. Svjetska zdravstvena organi-zacija je nedavno uradila istraživanjeo posljedicama korištenja opasnog oružja tokom okupacije Iraka. Utvr-đeno je da desetine hiljada porodica ima barem po jedno dijete sa psiho-fizičkim deformitetom kao posljedica korištenja spomenutog naoružanja.Najgore stanje je u Faludži gdje sedogađa kancerogena katastrofa i ra-đanje djece sa zastrašujućim deformi-tetima. U Basri je situacija tipična potome što građani u tom gradu masov-no obolijevaju od leukemije. Basru surazarali Britanci.


jna diktatorska vlast, koja se volivati privremena Vlada Egipta, uki-

nula je licence za 55 hiljada imama širomEgipta proglašavajući iste teroristima kojiu prijetnja po nacionalnu sigurnost.

Zbog činjenice da nemaju toliki broj al-

ternativnih imama egipatska vojna vlastnajavljuje zatvaranje svih 55 hiljada dža-mija. Komentirajući ovakvu odluku voj-nih vlasti egipatski historičar Mohamedal-Jawwadi kaže da se ovo događa prvi

put u historiji Egipta. “Ovaj čovjek (mi-

li na generala Sisija, op.a.) je nadmašio i Ataturka koji je radio slične stvari kada jegasio islamski hilafet po dolasku na vlast,odnosno kada je osnivao sekularnu Tur-ku početkom 20.stoljeća.”

Vojna diktatura generalaSisija zatvara 55 hiljadadžamija širom Egipta

Egipat

Zašto Amerika ne prikažesnimke djece iz Faludže

7/27/2019 SAFF [broj 347, 27.9.2013]


Indonezija

Izraelski poslodavac ostavioradnika Palestinca da umre

na ulici

Palestina

Ehsan Abu Srour, 54-godiš-nji Palestinac iz izbjegličkog

kampa Askar umro je od rana zadobivenih na jednom gradi-lištu kod izraelskog poslodavca.Kako javlja izraelski list Haretz ,Ehsan Abu Srour je radio na crno kod neimenovanog izrael-skog građevinskog poslodavca.

Radeći na poslovima izgradnjestambenih naselja za jevrejskedoseljenika Ehsan Abu Srour seteško povrijedio. Njegov poslo-davac nije pozvao hitnu služ-bu niti ga je odvezao doktoru,

jednostavno je uzeo Ehsan AbuSroura i odnio ga na ulicu, na trotoar, gdje ga je ostavio ona-ko teško povrijeđenog. Ehsan

Abu Srour je umro na trotoaru.

Izraelska policija ga je pronašla mrtva ujutru.Ovo je jedan od brojnih primje-ra kako se Izraelci odnose nehu-mano prema Palestincima. Prvoim otmu zemlju sa koje ih pro-tjeraju u izbjegličke kampove.Onda na toj palestinskoj zemljicionisti grade naselja za jevrej-ske doseljenike. Jadni Palestincisu prisiljeni raditi kod tih istihljudi i za minimalne nadnice

graditi naselja za jevrejske do-seljenike na zemlji koju su imcionisti prethodno oteli.


Nigerijka Obabiyi Aishah Ajibola proglašena je najljepšom musliman-

kom na takmičenju Muslimah World uIndoneziji, koje je organizirano u znak protesta zbog tradicionalnog izbora Misssvijeta koje se krajem mjesec održava uovoj zemlji. Prema organizatorima ovemanifestacije Muslimah World takmiče-nje je islamski odgovor na Miss svijeta,kako kaže osnivačica Eka Shanti. “Mu-slimah World je izbor za miss, ali zahtjevi

su vrlo različiti od kriterija za Miss Svije-ta. U Svjetskom takmičenju muslimanki,moraš biti pobožna, biti pozitivan uzor ipokazati kako izbalansirati život duhov-nosti u današnjem modernom svijetu”,

izjavila je Shanti. Na ovo takmičenje pri- javljeno je 500 djevojaka iz čitavog svije-

ta. U finale se plasiralo 20 djevojaka. Iakoe organizatori ovog smiješnog i sramnog takmičenja pozivaju na islam kao motiv organiziranja manifestacije, jasno je da jeislam daleko od ovake vrste zablude.

Uvrnuti svijet zablude: Izbor najljepše muslimanke

Mnogi muslimani učestvuju u procesu širenja islamofobijeEuropa

rošle sedmice srpske novinske agen-cije ubacile su u regionalni javni pro-

stor vijest iz Jemena u kojoj se navodi da

je osmogodišnja djevojčica umrla nakonprovedene prve bračne noći sa četrdeso-togodišnjim muškarcem. Ova vijest je sposebnom pažnjom primljena u Bosni iHercegovini, naročito na web portalima iFacebook profilima. Bosanci i Hercegov-ci, naročito Bošnjaci, a među Bošnjacima posebno vjernici muslimani istakli su seu pisanju hiljada negativnih komenta-ra u kojima izražavaju svoje gađenje nadnavodnim zločinom nad spomenutomdjevojčicom. Iako je vijest isti dan deman-tirana niko nije odustao od davanja svog mišljenja ili osuda spomenutog događaja.Početkom ove sedmice saznali smo za stra-vični slučaj ubistva muslimanske porodice uVelikoj Britaniji. Naime, osamnaestgodišnjiBritanac Anthony Porter, nadojen mržnjomprotiv islama i muslimana, podmetnuo jepožar u kući doktora Muhamada Al Satta-ra. U podmetnutom požaru izgorjeli su

Muha medova supruga Shehnila Taufiq,19-godišnja kćerka Zinab i sinovi Bilal17) i Jamil (15). Muhamad je radio kao

ljekar u Irskoj i te noći trebao se vratiti svojoj porodici u Leicester. Porodica Al Sattare isticala po dobru i uzornom građanstvu.ažalost, islamofobi su zatrovali mladog

Anthonya, koji je samo sproveo u djelo onoto su nečiji mozgovi davno servirali.

Vijest o ovom stravičnom zločinu objavlje-na je i u Bosni i Hercegovini, međutim za nju se niko živ ne zanima, nema nijednog komentara osude spaljivanja cijele musli-manske porodice. Ova vijest ne zanima nione vjernike muslimane koji su pisali sto-tine komentara na Facbooku i portalima oerviranoj laži iz Jemena. Islamofobija se u

Europi, ali i u ostatku svijeta, najviše širi pu-tem medija. Konzumiranje i dalje plasiranjeneprovjerenih islamofobičnih informacija jedan je od efikasnih metoda širenja islamo-fobije. Nažalost, mnogi muslimani, uz punouvjerenje da su iskreni vjernici, učestvuju uprocesu ovakvog vida širenja islamofobije.

7/27/2019 SAFF [broj 347, 27.9.2013]


Islamske zemlje pružajuveću humanitarnu pomoć

nego UN

Malezija


ndonezija je domaćin ovogodišnjih,trećih po redu Igara islamske solidar-

nosti. Ceremonija otvaranja Igara odr-

žana je na stadionu Gelora Sriwijaya Jakabaring, u glavnom gradu JužneSumatre - Palembangu, a prisustvova-li su joj predsjednik Indonezije SusiloBambang Yudhoyono, ministar sporta Roy Suryo i predsjedavajući FederacijeIgara islamske solidarnosti i Olimpij-skog komiteta Saudijske Arabije princNavaf bin Fejsal, kao i veliki broj gra-đana.Stadionom su prodefilirale ekipeučesnika iz 44 zemalja članica Or-ganizacije islamske konferencije. Na ovom takmičenju sportisti se bore u

više sportskih disciplina. Nažalost, uodređenom smislu organizator ovihigara je napravio cirkus dozvolivšinastupanje žena sportašica u bikini-

jima, zbog čega su neke zemelje za-prijetile prekidomtakmičenja. Iako

je i prije početka takmičenja bilo ja-sno da će biti mno-go problema, kao ida prethodne Igreislamske solidar-

nosti 2010. godi-ne nisu ni održanezbog problema uzemlji domaćinuIranu, niko se nijenadao da će u In-doneziji izbiti op-šta ludnica. Razlog

za svađu, prijetnje i raskol među 44zemlje učesnice je oblačenje žena na portskim borilištima. Naime, neke

atletičarke, plivačice i odbojkašice na plaži nosile su bikini, što je većina zemalja vidjela kao uvredu za islami zaprijetila povlačenjem s te sportskemanifestacije. “To je nedopustivo!Zna se kako se takmiče žene u mu-limanskom svijetu, u burkiniju, spe-

cijalnom kostimu u kojem se ne vidiništa osim lica. Ovo što se dogodilona terenima za odbojku i atletiku,kao i u bazenima je skandal i neko ćezbog toga žestoko ispaštati”, oglasiliu se predstavnici Saudijske Arabije.

Takmičarke iz Malezije, Indonezije i

Bruneja koje nisu nosile burkini uda-ljene su iz daljih takmičenja, a orga-nizatori IIS odlučili su da na pliva-lištima zabrane ulazak muškarcima kad su na programu turniri žena.

Treće igre islamske solidarnostiIndonezija

Direktor Islamskog ekonom-skog centra pri Međuna-

rodnom islamskom univerzitetuu Maleziji, prof. dr. Muhamed

Aslam Henif je izjavio da pomoćkoju pružaju islamske zemlje u

cjelini, tokom jedne godine, pre-vazilazi za 15 puta pomoć kojupružaju Ujedinjene nacije u sklo-pu međunarodnog programa po-moći.Govoreći na 9. Međunarodnojkonferenciji o islamskoj ekonomijii finansijama u Istanbulu, profesorHanif je istakao da cijeli islamskisvijet pridaje veliki značaj među-sobnoj ispomoći. Hanif je nada-lje kazao da pomoć koju prikupeislamska dobrotvorna udruženja inevladine organizacije, kao i ona prikupljena kroz instituciju zekata predstavljaju ogromna finansijska sredstva, čiji protok se nažalostslabo bilježi. Malajski profesor jenaglasio da će biti ostvaren velikidoprinos svim stranama u ovomlancu ukoliko se mehanizmima

finansijske pomoći u islamskomsvijetu bude upravljalo regularno iorganizirano. ( TRT)

ejh Yusuf Qaradawi boravio jeproteklih dana u Kuvajtu gdje je

imao namjeru da prisustvuje oku-pljanju islamske humanitarne orga-nizacije International Islamic Cha-ritable Organization (IICO). Nakonšto je saznao da je šejh Yusuf Qa-radawi prisutan na godišnjem oku-pljanju humanitarne organizacijeInternational Islamic Charitable Or-ganization, kuvajtski premijer Ab-dullah al-Tamimi je odmah zatražio

od direktora spomenute organizacijeda otkaže gostoprivstvo še hu i ne-kolicini njegovih pratilaca. ejh Qa-

radawi je bio prisiljen na ustiti ze-mlju, javlja list Al Manar ejh Yusuf

Qaradawi je u posljednje vrijemeizložen jakom pritisku zbog svojihtavova o Siriji i Egiptu. Vojna hun-

ta u Egiptu izdala je nalog za hapše-

nje šejha Yusufa Qaradawia. Ne bi seuopće iznenadili kada bi se uskorodogodilo da neka od arapskih zema-lja uhapsi šejha Yusufa Qaradawia iisporuči ga egipatskim vlastima.

Kuvajtske vlasti otjerale šejha

Yusufa Qaradawija

Kuvajt

7/27/2019 SAFF [broj 347, 27.9.2013]


publika Turska ima najmlađu na-iju u Evropi sa prosjekom životne

dobi stanovnika od 29,7 godina, a po-

stala je europski prvak u broju novoro-đenčadi u prošloj godini sa 1.279.864beba, javlja Anadolu Agency.Prema podacima Ureda za statistikuEurope (Eurostat) omladina Turske,čiji broj je u stalnom porastu, osnovni

je pokretač razvoja zemlje i glavni ma-gnet za inostrane investicije.I turski premijer Recep Tayyip Erdoganu svojim obraćanjima naciji često savje-

tuje da porodice trebaju imati po trojedjece. Nakon Turske, prema broju no-vorođenčadi u prošloj godini je Francu-

ka sa 822.884 rođenih beba, a potomli ede Velika Britani a (812.970), N e-mačka (671.000) i panija (456.778).

Lihtenštajn je zemlja u kojoj je prošlegodine rođeno svega 356 beba i to jenajmanji zabilježeni broj u europskimemljama, ali to ne čudi uzme li se u

obzir da u toj zemlji živi svega 36.475tanovnika. Ispred Lihtenštajna su

Malta, Island i Luksemburg.

57

Kosovarski azilanti spavajuu podzemnim garažama

Francuska

Foto islamneta


Turska europski prvak u broju novorođenčadi u prošloj godiniTurska

Mnogi građani Kosova, kojisu u potrazi za boljim ži-

votom otišli u Francusku i gdjesu zatražili azil, žive u iznimnološim uvjetima. Neki od njih,čije je odredište bio grad Lyonu,žive u šatorima postavljenim is-pod jednog mosta, prenosi KTV.Prema podacima Ministarstva

unutrašnjih poslova, samo uprvih šest mjeseci ove godine2.056 Kosovara je zatražilo azilu Francuskoj, dok je broj onihKosovara koji su od 2010. vra-ćeni na Kosovu mnogo manji.Iz Francuske je u 2010. godi-ni vraćeno 377, 2011. godine455, dok je u 2012. vraćeno369 Kosovara. Prema podacima Odjeljenja za državnost, azil i

migracije u okviru Ministarstva unutrašnjih poslova, ove godine,zaključno sa 1. septembrom, re-gistrovana je 241 osoba koji suvraćeni na Kosovo. Ministarstvonema podatke o uvjetima i tre-tmanu Kosovara koji traže azil uFrancuskoj. Informacije KTV-unije dala ni Ambasada Francuskeu Prištini.Prethodnih dana je KTV izvi-

jestila o Kosovarima u opštini

Annecy u Francuskoj, gdje se na video snimku vidi da Kosovarispavaju u podzemnim garažama.

Jordan: Nepregledno “more” sirijskih izbjeglica

7/27/2019 SAFF [broj 347, 27.9.2013]


Svjedočenje Srba o ratnim zločinima nad Bošnjacima

Zločin

Nastavljamo sa objavljivanjemsvjedočenja Srba o ratnim zločinimanad Bošnjacima tokom agresije naBosnu i Hercegovinu. U ovom brojuobjavljujemo svjedočenje PredragaRadulovića zvanog “Pile”, bivšeginspektora Državne bezbjednostipri Centru službi bezbjednosti (CSB)

Banja Luka

P: R H

Predrag Radulović zvani “Pile”,bivši inspektor Državne bezbed-nosti pri Centru službi bezbed-

nosti (CSB) Banja Luka, završio je glavnoispitivanje na suđenju čelnicima policijebosanskih Srba Mići Stanišiću i Sto anu

upljaninu. Tokom 1992. godine on je uokviru obaveštajne grupe “Miloš” izvešta-vao o zbivanjima na području Banja Luke.

Transkript svjedočenja

SUDIJA HARHOFF: Gospodine Ra-

dulović, hvala Vam. Molim Vas da nastojiteda Vaši odgovori budu kraći. U odgovoruna moje pitanje Vi kažete da su planovi po-stojali još 1980. godine. Da li... da li je totačno? Jesam Vas dobro razumio?

SVJEDOK: Dobro ste me razumjeli.Znači, ja čak mogu da kažem da postojimogućnost da su planovi i ranije postojali,i sigurno jesu, ali ja govorim od vremena kada sam ja postao radnik Službe državnebezbjednosti. Znači, ja zasigurno od tada govorim. Zato što sam i ja lično, personal-no imao ulogu u određenim ratnim plano-vima sa svojom pozicijom koju sam obav-

ljao u službi i kao načelnik ratnih odjeljenja Službe državne bezbjednosti.SUDIJA HARHOFF: [simultani

prevod] Hvala Vam.Možete nastaviti, gospodine Olmsted.G. OLMSTED: [simultani prevod]P: Sada hoću da se usredsredimo na

formulacije u ovom izvještaju, a to je...informacija o ratnoj dokumentaciji je za-nimljiva u... sa aspekta procjene u slučajunacionalnih sukoba i podjele CSB po na-cionalnoj osnovi. Možda sam Vas pogreš-no razumio, možete li nam reći kako su

ovi planovi prilagođeni ili modifikovanida bi predvidjeli cijepanje MUP-a?O: Pa, ja mogu da odgovorim. Zna-

či, sad oprostite što neću možda biti umogućnosti da kažem najkraće.

Znate, mi smo znali na nivou Centra službi bezbjednosti Banja Luke, kakva jekoja sredina po nacionalnoj zastupljenosti,Mrkon ić, Ja ce, Bosanski Novi, Dubica,Prijedor, Prnjavor, elinac i tako dalje. Sva-

ko od tih područja, znači, imalo je u okviruratnih planova, imalo je svoje mjesto, ima-lo je svoju materijalno-tehničku pozadinu,znači imalo je logistiku koja je bila predvi-đena u slučaju izbijanja ratnih okolnosti.Znači, mi smo tačno znali šta je predviđenona nivou Jajca, Mrkonjić Grada, Ključa itako dalje. I ovo je napisano iz razloga po-

što smo znali i nacionalnu strukturu našeg sastava, kako sastava aktivnih radnika tako istrukturu radnika rezervista Službe državnebezbjednosti, mi smo znali otprilike ko sa kojim oružjem raspolaže, sa kakvom opre-mom raspolaže, gdje mu je mjesto u slučajuizbijanja ratnih okolnosti. I to je jednostav-no napisana informacija kako bi nivo... na nivou Centra službi bezbjednosti to bilodostupno, kako bi Centar službi bezbjed-nosti Banja Luka - a to je, koliko vidim, bilopisano 21.03. - znao da postoje van... vancentra, van Banja Luke same, postoje odre-

đena sredstva, postoje određeno... odre...odren...određeni radnici, kako aktivni takoi rezervni, koji znači kompletno čine, da ne kažem, jednu bezbjednosnu strukturuna nivou Centra službi bezbjednosti Banja Luka, i da centar... Pošto sam znao da Cen-tar službe javne bezbjednosti ne raspolažesa ovim informacijama, ja sam to dostavio,znači, rukovodstvu Centra službi bezbjed-nosti, znači i javne i državne bezbjednosti,kako bi znali i kako bi mogli to da uobzire uslučaju rata i ratnih sukoba jer smo se plašilida može doći do sukoba unutar pojedinih,znači, pojedinih službi na nivou, recimo,

Ključa, Jajca ili bilo gdje. I znate, bio bipravi masakr da zaratuju između sebe Srbi,Hrvati i Bošnjaci. To je pisano iz tih razloga,iz predostrožnosti. Evo, to je...

P: Gospodine Raduloviću, je li to još jedan od ovih Vaših izvještaja podpotpisom “Miloš”?

O: Da.P: U tom izvještaju piše: “Sva do sada

prikupljena saznanja ukazuju da bi formi-ranje MUP-a Srpske Republike BiH mo-glo dovesti do totalne nacionalne podjelemeđu već zaposlenim ovlaštenim i neovla-

štenim radnicima SJB i SDB. Spomenu-ta podjela bi se manifestovala na različitenačine. Prije svega, radnici muslimanskei hrvatske nacionalnosti stvorili bi svojeslužbe javne i državne bezbjednosti u svim

mjestima BiH, što bi neminovno dovelodo međunacionalnih sukoba.” Ovaj iz-vještaj je sasvim jasan. Recite što Vas jenavelo da ga napišete?

O: Operativna saznanja... jer smo imaliveć određene podatke da se na pojedinimpodručjima, da kažem, na nivou opština tvaraju određene službe bezbjednosti pre-

ma nacionalnim podjelama. Znači, Hrva-ti svoje, Bošnjaci svoje, Srbi svoje. Jedinonije ostalo mjesta za Jugoslavene.

P: Jeste li Vi osobno upozorili načel-nika CSB-a da bi podjela MUP-a po na-

cionalnim... po nacionalnoj liniji mogla dovesti do međunacionalnog sukoba?

O: Ja koliko se sjećam, ne samo veza-no za ovu informaciju nego za informacijeličnog sadržaja, u više navrata sam razgo-

varao sa gospodinom Kesićem, a koliko seećam, o ovom sam u oznao i načelnika

tadašnjeg Stojana upljanina, pa naravno,i Beograd vezano za ovakva saznanja.

P: Prema podacima kojima ste tada raspolagali, koja je bila svrha posjeta načelnika CSB Stanici javne bezbjed-nosti u Prijedoru?

O: Ono što je grupa “Miloš” uspjela da prikupi i kol’ko je bila zainteresovana za to este da e načelnik Centra službibezbjednosti gospodin Stojan upljaninželio da svojim ličnim učešćem, pojaš-njenjima i obrazloženjima na sastanku uPrijedoru i na drugim mjestima dadneznačaj, da uozbilji situaciju u kojoj smo senašli na tim područjima, i da ukaže lokal-nom rukovodstvu nadležnih organa sta-nica policijske /sic / da je takvo ustrojstvo,takve izmjene i promjene u smislu obiljež-

ja došlo iz vrha MUP-a Republike Srpske,odnosno da je to usaglašeno sa političkim

organima tada Republike Srpske i da je to jednostavno nešto što se mora prihvatitikao buduće ustrojstvo ili buduće obilježjeu službi i državne i javne bezbjednosti.

P: A što se dogodilo s policajcima kojiu odbili nositi ta obil ež a... obil ež a ili

koji su odbili prihvatiti promjenu? to bibilo s njima?

O: Oni koji nisu potpisali takozva-nu svečanu izjavu, oni su napuštali,znači, posao u službi javne ili državnebezbjednosti. Mnogi su otišli i prijetoga, tako da je u službi javne i držav-

ne bezbjednosti, nakon ovoga, na svimpodručjima opština koje su navedene uovoj informaciji, a naravno i šire, ostaorelativno mali broj pripadnika hrvatskei bošnjačke nacionalnosti u službi.

SOS - Srpske odbrambene snag e


7/27/2019 SAFF [broj 347, 27.9.2013]


P: U vrijeme kada je održan taj sasta-nak - to je moralo biti negdje u vrijemekada je napisana ta informacija, negdje

09.04.1992. - da li je već došlo do preu-zimanja Prijedora od strane srpskih snaga?O: Nije u to vrijeme. Prije smo imali

slučaj da su pripadnici policijske staniceu Prijedoru sa još nekim dobrovoljcima pokušali preuzeti stanicu prije blokira-nja Banja Luke

P: Ovo je informacija od 02.04.1992.Recite, molim Vas, je li to jedan od onih“Miloševih” izvještaja?

O: Jeste.P: Tu piše sljedeće: “Raspolažemo s

nedovoljno provjerenim saznanjima da naoružane formacije SDS-a namjera-

vaju 03.04.1992. blokirati sve prilazneputeve prema Banja Luci, Krajina da podnesu ostavke, kao i da izvrše pritisak na JNA da u skladu s interesima SDS-a izvrše kadrovske promjene u Banjaluč-kom korpusu...” i tako dalje i tako dalje.Recite nam, je li ova blokada o kojoj go-vorite se stvarno i dogodila?

O: Jeste.P: Jesu li oružane formacije SDS-a

o kojima ovdje govorite bile poznatepod nekim drugim nazivima?

O: Pod nazivom Crvene beretke.

P: Recite, jesu li ih zvali i Srpskimobrambenim snagama, odnosno SOS?O: SOS, jeste.P: Jeste li Vi bili u Banja Luci ono-

ga dana kada su podignute blokade?

O: Mislim da jesam. Kakobi na taj način prisilili pojedi-ne članove Vlade Autonomne

oblasti Bosanska.P: Osim podizanja bloka-da, jesu li pripadnici SOS-a činili što drugo u Banja Luci?esu li stražarili kod kakvih

objekata ili nešto u tom smislu?O: Pa, da Vam kažem

nešto najkraće. Bukvalno re-čeno, blokirali su kompletanivot u Banja Luci. Zauzeliu i zgradu u Banja Luci mi-

nis... Službe državne bezbjed-nosti, odnosno Centar službibezbjednosti. Bili su na skoro

vim markantnim mjestima,mostovima i tako dalje, na prilazima gradu. I evo samo

jednog paradoksa: jedan odizuzetno stručnih i normalnihljudi koji je bio u Službi dr-avne bezbjednosti, od jednog

od pripadnika SOS-a ubijen je na mostukoji se zove Venecija u Banja Luci, zato štoe pripadnik Službe državne bezbjedno-ti Goran Bijelić nije zaustavio na njegov nak, a nije ga mogao ni viditi jel /sic / je

iskočio ispod mosta. To je kasnije razjaš-

njeno. sad, možete zamisliti kakva je situa-cija bila u Banja Luci u to vrijeme, to nijetrajalo samo jedan dan.

P: Možete li nam reći odakle su bili tipripadnici SOS-a?


O: Pripadnici SOS-a,čast izuzecima... čast izu-zecima, uglavnom su bile...

uglavnom su bili lokalni kri-minalci sa debelim pedigrei-ma u kartotekama operativ-nim i krivičnim kaznenim.

P: Koliko dugo je SOSdjelovao u Banja Luci? Doš-li su 03.04. Koliko dugo subili aktivni?

O: Najmanje tridesetak dana, 20, 30 dana. A mož-da i više. Nemojte me držati- mnogo je prošlo vremena - za riječ. Ali uglavnom, bilisu duži vremenski period.

P: I dok su bili u Banja Luci, kako su se ponašali pre-ma nesrpskom stanovništvu?

O: Nekorektno. Akotreba opisati, mogu.

P: Da. Da li biste nam vrlokratko opisali. Jesu li oni činili

zločine nad nesrpskim stanovništvom, i za-pravo, o kakvim se d elima radilo?

O: inilo se... činili su krivična djela,znači, oduzimanja vrijednih predmeta, mal-tretiranja fizičkog, oduzimanja svega što suoni smatrali da njima treba, pa čak vršili su

i odrenena krivična djela silovanja. Ubistava u tom periodu nesrpskog stanovništva nijebilo, ali da dodam, identično su se ponašali iprema Srbima koji bi se na bilo kakav načintakvom njihovom ponašanju usprotivio.

Pa, da Vamkažem nešto

najkraće.Bukvalno

rečeno, blokiralisu kompletan

život u BanjaLuci. Zauzeli sui zgradu u Banja

Luci minis...Službe državnebezbjednosti,

odnosnoCentar službibezbjednosti.

Bili su naskoro svimmarkantnimmjestima,mostovima

i tako dalje,na prilazima

gradu...

7/27/2019 SAFF [broj 347, 27.9.2013]


No comment


Smršao 305 kilogramaNakon operacije Paul Mason je izgu-bio 305 kilograma, i time vjerovatnopasio svoj život, a i i o io šansu a

popravi svoj ljubavni život.Doznajemo, 25.septembar 2013.

Mještani sela Strigovakod Bosanske Dubice izrupe izvadili tonu zlata?!

Da mještani se a Strigova o Bosans eDubice ne odustaju od traženja pleme-nitog metala za kojim trenutno vlada pomama na svjets om tržištu, govorinajnoviji podatak da su u mjesnoj rijeciiskopali pet metara duboku rupu, oda-

e su izva i i i ja u i ograma va i-tetnog zlatonosnog kamenja.Press, 25.septembar 2013.

ogodite koji je gradnajnepošteniji na svijetu?Reporteri Reader’s Digesta namjernou izgubili, kako navode, ukupno 192

novčanika u gradovima diljem svijeta kako bi istražili koji je najpošteniji. Uvakom od 16 gradova na raznim su

javnim mjestima ostavili 12 novčanika u koje su, između ostalog, stavili brojmobitela i novac u vrijednosti od 50dolara te su promatrali što će se dogodi-ti. Najpošteniji grad na svijetu ispao jelavni grad Finske Helsinki u kojem je

vraćeno 11 od 12 “izgubljenih” novča-nika. Na drugom je Mumbai u kojem

je vraćeno devet od 12 novčanika, dok treće mjesto dijele Budimpešta i New

York u kojima je vraćeno po osam nov-

čanika. Slijede Moskva, Amsterdam,Berlin, Ljubljana, London, Varšava,Bukurešt, Rio de Janeiro, Zurich, Prag i Madrid. A posljednji na listi kao naj-nepošteniji ispao je Lisabon u kojem jevraćen samo jedan od 12 novčanika.VLM, 25.septembar 2013.

Obama: Prestao sampušiti jer sam se plašiosvoje suprugeBarack Obama, predsjednik Sje injeni Američ i Država, naša-lio se tokom sastanka sa dužnosnici-

ma UN-a u New Yorku te istakao da je prestao pušiti cigarete jer ga je i ostrah supruge Michelle.Klix, 23.septembar 2013.

Umro kada je čuo da mu je poginuo bratMuš arac (51) iz Zavi ovića, ojem imenije saopšteno, poginuo je u stravičnoj

saobraćajnoj nesreći na autoputu prema O režju u S oveniji, a a a su to javi injegovom starijem bratu u Njemačkoj,on je preminuo od srčanog udara.Nezavisne novine, 25.septem ar 2013.

Kihnuo tokom vožnje pa

‘pokosio’ 10-ak ljudi29-godišnji Prakash Ubale imao je pre-hladu, a dok je vozio prema svojoj kućikihnuo je nakon čega je izgubio kontro-lu i zabio se u skupinu od 10-ak ljudi.VLM, 25.septembar 2013.

Na ulicama Sarajeva11.000 pasa lutalica jervlasti ne provode zakonPrema ana izama Dogs rusta u proš-loj godini je na području Kantona Sarajevo bilo 11.000 pasa-lutalica.Dogs rust provo i seriju masovniterilizacija u BiH. Tako je u Sarajevu

u junu sterilizirano više od 3.000 pasa i time spriječeno pojav jivanje novi33.000 neželjenih kučića.

Avaz, 25.septembar 2013.

Predsjednik lovačkog društvauhvaćen u krivolovuPrema in ormacijama porta a Doznajemo.

com, danas, srijeda u jutarnjim satima u krivolovu su uhvaćeni predsjednik Lovač og ruštva “Bje ašnica Ha žići

A.N. i lovočuvar S. K.Doznajemo, 25.septembar 2013.

Broj đaka u 10 godinasmanjen za 76.000U proteklih deset godina broj djeceoja po a aju osnovnu š o u u BiH

smanjen je za 76.023, pokazalo je istra-živanje koje je provela nevladina orga-nizacija Centar za po iti e i uprav janja

(CPU). Razlozi smanjenja broja uče-nika u osnovnim školama su veliki padnata iteta u BiH te sta na emigracija.


Sin ubio vlastite roditeljebacio ih u septičku jamu!

Na području Niške Banje u Srbiji dogo-dilo se dvostruko ubistvo. Kako doznajeB92, sin je u io oca i maj u i acio i u

eptičku jamu. Radi se o vrlo problema-tičnoj osobi, čija su žena i djeca smještena u sigurnu ući, ta o er se oznaje.Doznajemo, 25.septembar 2013.

Bivšem ortaku lomio te-

levizore o glavuĆatić je 2011. godine napao svog su-parnika Halida Alitija, inače bivšeg člana njegove kriminalne grupe pozna-te po dilanju narkotika, u jednom TV servisu u sarajevskom naselju Dobrinja 5. Aliti je krenuo da popravi televi-zor kada ga je ugledao atić i ušao za njim u servis. Prema riječima jednog od Alitijevih rođaka koji je želio ostatianoniman, Bomba je Alitija pretukao ipolomio mu nekoliko plazma televizo-ra o glavu, zbog čega sada ima epilep-tične napade od kojih se liječi.


Bugojanac ubrao gljivutešku 6,5 kilogramaSuad Hajdarević iz Rovne kod Bugojna postao je v asni žinovs e g jive pu-hare teške 6,5 kilograma. Gljivu jepronašao na području Rostova, u bli-zini još viju g jiva iste vrste oje su,također, imale impresivne dimenzije.Klix, 23.septembar 2013.

U Pelagićevu ukrali više odmilion maraka, policija imtek u Bijeljini blokirala putNa u azu u Bije jinu po icija je sinoć s už-benim vozilima blokirala put i uhapsila odbjeglog pljačkaša sa 460.000 eura i120.000 mara a u ra enog novca.Srna, 25.septembar 2013.

7/27/2019 SAFF [broj 347, 27.9.2013]


Evropski muškarac viši je u odno-su na svog pretka iz 1870. godi-

ne više od 11 centimetara, pokazala je studija britanskih naučnika. Naj-veći uzroci drastičnog porasta visi-ne je poboljšanje zdravstvene njegeu posljednjem stoljeću. Studija jepokazala da se rast prosječne visinemuš araca o atno u rzao to omperioda kada su svijet zadesila dva svjetska rata i velika ekonomska kriza, dešavanja za koja su naučni-ci bili ubeđeni da će se negativnoodraziti.

Postoje različiti načini da se oči-te pluća od katrana i toksina i

a se na taj način smanji rizi opojave infekcije. Na listi koju jesastavio tim britanskih stručnjaka sa Instituta za istraživanje raneNorwich, kukuruz šećerac zauzima prvo mjesto. Na listi su i bijeli, crnii crveni u , oj i sa rže je injenja sa antikancerogenim dejstvom.Kopriva je odlična za čišćenje orga-nizma. Ova i j a puna je gvož a,

a također i veoma korisno sredstvoza detoksikaciju pluća i borbu pro-tiv infekcija.

61

Nauka

Odličan izvor brojnih korisnih materija

Namirnice za čišćenje pluća

Kahva otkriva karakter

Otkrivena vakcina protiv HIV-a

Čarobnjak za rane i infekcije

O im odličnog osvježenja, dinja je odličan izvor brojnih materi-

ja korisnih za zdravlje i ljepotu. Vitami-ni i minerali iz dinje rastjeraće slobodne

radikale, pomrsiti račune ponekoj bori,a preplanuli ten održati duže. Budući da su dinje bogate i vitaminom C, stručnja-ci ističu njihovu korist u prevenciji raka dojke. Ne treba izbjegavati nijednu sor-tu jer su neke veoma bogate vitaminomB6, koji će uravnotežiti metabolizam.

Tip kahve koju osoba pije može ot-kriti kojem tipu ličnosti pripada.

Naime, studija koju je sproveo psiholog

Ramani Durvasula pokazala je da postoje razlike u tipu ljudi koje piju određenuvrstu kahve. Oni koji vole crnu kahvu suindividualci i „stoje čvrsto na svojim no-gama“. Vole jednostavne stvari, mogu bitićudljivi i tihi. Ljubitelji instant mješavina su oni koji uvijek odlažu obaveze i poma-

lo su lijeni, dok su oni koji piju slatku,ledenu kahvu hrabri ljudi.

A merički naučnici su predstavilirezultate istraživanja, koji su po-

kazali da je u slučaju devet od ukupno še-snaest majmuna vakcina protiv SIV-a bila djelotvorna. Isti princip trebalo bi pri-mjeniti i na ljude i ispitati koliko vakcina

može biti efikasna u sprječavanju širenja HIV-a. Vakcina je zasnovana na drugom

virusu, citomegalovirusu (CMV) iz poro-dice herpesa, koji je upotrebljen kako bie odbrambeni sistem majmuna pokre-

nuo na borbu protiv molekula SIV-a.

Bioinženjeringom napravljen supermed,proizvod nazvan surgihoney, čini čuda

kada su u pitanju rane i infekcije, a već punu go-dinu testira se u bolnici u Hampshireu na beba-ma, porodiljama, bolesnim od raka i starijim lju-

dima. Upotrebom ovog čudotvornog meda rane,čirevi ili infekcije izazvane opasnom bakterijomMRSA izlječene su u roku od nekoliko dana, dok

je broj žena koje su patile od infekcija nakon car-skog reza prepolovljen.

P: S K


Evropljani rastu

7/27/2019 SAFF [broj 347, 27.9.2013]


7/27/2019 SAFF [broj 347, 27.9.2013]


7/27/2019 SAFF [broj 347, 27.9.2013]


Documents

SAFF [broj 347, 27.9.2013]