RURALNI RAZVOJ KAO DETERMINANTA EKONOMSKE I …oliver.efri.hr/zavrsni/811.B.pdf · SVEU ILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET RURALNI RAZVOJ KAO DETERMINANTA EKONOMSKE I SOCIJALNE KOHEZIJE

�

�

SVEU�ILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

Erna Šunji�

RURALNI RAZVOJ KAO DETERMINANTA EKONOMSKE I

SOCIJALNE KOHEZIJE U EUROPSKOJ UNIJI

DIPLOMSKI RAD

Rijeka, 2014.

�

�

SVEU�ILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

RURALNI RAZVOJ KAO DETERMINANTA EKONOMSKE I


DIPLOMSKI RAD

Predmet: Regionalna i socijalna politika EU

Mentor: Prof. dr. sc. Vinko Kandžija

Komentor: Dr. sc. Igor Cve�i�

Student: Erna Šunji� 0081127178

Studijski smjer: Gospodarstvo EU

Rijeka, Rujan, 2014.

�

�

SADRŽAJ

Stranica

1. UVOD..................................................................................................................................1

1.1. Problem i predmet istraživanja....................................................................................1

1.2. Hipoteza rada...............................................................................................................1

1.3. Svrha i cilj istraživanja................................................................................................1

1.4. Znanstvene metode......................................................................................................2

1.5. Struktura rada..............................................................................................................2

2. TEORIJSKA I ZAKONODAVNA UTEMELJENOST EKONOMSKE I

SOCIJALNE KOHEZIJE U EUROPSKOJ UNIJI..............................................................4

2.1. Pojmovno odre�enje ekonomske i socijalne kohezije.................................................4

2.2. Politike Europske unije koje poti�u ekonomsku i socijalnu koheziju.........................5

3. BILANCA RURALNOG RAZVOJA U EUROPSKOJ UNIJI.........................................13

3.1. Temeljna obilježja ruralnog razvoja..........................................................................13

3.2. Iskorištenost i važnost ruralnih podru�ja...................................................................14

3.3. Analiza ruralnih podru�ja kroz pokazatelje ruralnog razvoja EU.............................16

3.3.1. Socijalno-ekonomska situacija ruralnih regija......................................................16

3.3.2. Prirodno okruženje i kvaliteta življenja ruralnih podru�ja...................................23

3.4. Financiranje ruralnog razvoja....................................................................................29

4. DETERMINANTE EKONOMSKE I SOCIJALNE KOHEZIJE NA RURALNI

RAZVOJ.............................................................................................................................35

�

�

5. MJERE I INSTRUMENTI RURALNOG RAZVOJA......................................................37

6. U�INCI RURALNOG RAZVOJA NA KOHEZIJU EUROPSKE UNIJE......................42

7. IZAZOVI I PERSPEKTIVE RURALNOG RAZVOJA I KOHEZIJE

U EUROPSKOJ UNIJI......................................................................................................45

7.1. Izazovi ruralne politike za razdoblje od 2014. do 2020.godine..................................45

7.2. Strategija kohezijske politike za razdoblje od 2014. do 2020.godine.........................49

8. ZAKLJU�AK.....................................................................................................................52

LITERATURA.........................................................................................................................54

POPIS TABLICA, GRAFIKONA I SLIKA ...........................................................................58

�

�

��

�

1. UVOD

Uzimaju�i u obzir da je situacija u Europi vezano za koheziju sve teža, odnosno, razlike u

razvijenosti su sve ve�e, u radu se isti�e važnost ruralnog razvoja i koliko ono zapravo

doprinosi ekonomskoj i socijalnoj koheziji. Na samom po�etku potrebno je definirati predmet

i problem istraživanja, radnu hipotezu, svrhu i ciljeve istraživanja, te korištene znanstvene

metode.

1.1. Problem i predmet istraživanja

Znanstveni problem istraživanja je kako zbog velike potrebe za razvojem i konkurentnosti u

svijetu dolazi do ve�eg i bržeg razvoja gospodarstva kroz niz kombinacija resursa, znanja i

tehnologije, koji zbog svoje neravnomjerne raspodjele uzrokuju velike razlike izme�u regija.

Nadalje, tome još doprinosi i �injenica da manje razvijene regije su naj�eš�e ruralne, što za

sobom vu�e problem sve ve�eg iseljavanja stanovništva iz sela u gradove, te ona ostaju pusta i

nerijetko izolirana od strane investitora.

Sukladno tome, postavlja se predmet istraživanja, a to je utvrditi kako poticanje ruralnog

razvoja izme�u regija Europske unije utje�e na realizaciju ekonomske i socijalne kohezije.

1.2. Hipoteza rada

Predmet i problem istraživanja determinirali su radnu hipotezu: na osnovi spoznaja o koheziji

i ruralnom razvoju, te njihovim analizama stanja i primjerima unutar Europske unije, mogu�e

je dokazati kako ulaganje u ruralni razvoj može rezultirati pove�anjem razvoja cjelokupnog

gospodarstva pojedinih regija što u kona�nici vodi ka ujedna�avanju i razvoju regija, odnosno

ekonomskoj i socijalnoj koheziji.

1.3. Svrha i cilj istraživanja

Svrha istraživanja je uspostaviti vezu izme�u razvoja ruralnih podru�ja i sveobuhvatne

ekonomske i socijalne kohezije unutar Europske unije. Ciljevi istraživanja su definiranje

ruralnog razvoja i ekonomske i socijalne kohezije, te uz analizu ruralnog razvoja, uspostaviti

��

�

korelaciju izme�u poticanja ruralnog razvoja i stvaranja ekonomske i socijalne kohezije u

Europskoj uniji.

Da bi se riješio problem istraživanja, dokazala postavljena hipoteza i postigla svrha i ciljevi

istraživanja treba odgovoriti na sljede�a pitanja:

1) Što je ekonomska i socijalna kohezija?

2) Što se podrazumijeva pod ruralnim razvojem?

3) Kolika je važnost razvoja ruralnih podru�ja?

4) Koji su problemi ruralnih podru�ja?

5) Koliki je me�usobni utjecaj ruralne politike i kohezijske politike?

6) Što se želi posti�i novim perspektivama ruralne i kohezijske politike?

1.4. Znanstvene metode

Pri analizi rezultata istraživanja u odgovaraju�oj kombinaciji korištene su sljede�e metode:

metoda indukcije i dedukcije, metoda deskripcije, metoda kompilacije, metoda klasifikacije,

metoda komparacije, te metoda analize i sinteze.

1.5. Struktura rada

U prvom dijelu rada, uvodu iznose se problem i predmet istraživanja, svrha i cilj istraživanja,

te se definira radna hipoteza. Tako�er se postavljaju pitanja na koja �e se odgovoriti u

nastavku istraživanja, nabrajaju korištene metode istraživanja i objašnjava struktura rada.

U drugom dijelu objašnjava se zakonodavna i pravna utemeljenost ekonomske i socijalne

kohezije unutar �ega se odre�uje pojam kohezije te navode politike Europske unije, koje

doprinose ekonomskoj i socijalnoj koheziji.

U tre�em poglavlju rada provodi se analiza ruralnog razvoja unutar podru�ja EU-a. Odnosno,

navedena su temeljna obilježja, iskorištenost i važnost ruralnih podru�ja. Tako�er, u tre�em

potpoglavlju daje se pregled socijalno ekonomske situacije ruralnih podru�ja, te prirodno

okruženje i kvaliteta življenja unutar ruralnih regija. U posljednjem potpoglavlju tre�eg dijela,

��

�

prikazano je financiranje ruralnog razvoja i poljoprivrede kao glavne ruralne djelatosti po

zemljama �lanicama EU-a.

U �etvrtom dijelu navode se determinante ekonomske i socijalne kohezije koje najviše utje�u

na ruralni razvoj.

Peto poglavlje rada prikazuje mjere i instrumente kojima se postiže ruralni razvoj, od fonda

koji najve�im dijelom financira, do lokalnih akcijskih grupa u sklopu kojih se navode primjeri

inicijativa na ruralnim podru�jima.

U šestom dijelu objašnjavaju se u�inci ruralnog razvoja na koheziju EU-a. Dakle, na temelju

podataka iz prethodnog poglavlja izvedeni su rezultati koji sa sobom prikazuju problematiku

ruralnog razvoja.

U sedmom poglavlju rada nalaze se izazovi i perspektive ruralnog razvoja i ekonomske i

socijalne kohezije EU. Dakle, unutar ovog poglavlja naveden je smjer u kojem �e ruralna i

kohezijska politika kora�ati narednih šest godina (2014.-2020.).

U posljednjem dijelu, zaklju�ku, izvedena je posljednja teza vezana uz utjecaj ruralnog

razvoja na ekonomsku i socijalnu koheziju, te odgovori na postavljenu radnu hipotezu.

��

�

2. TEORIJSKA I ZAKONODAVNA UTEMELJENOST EKONOMSKE I


Još od davnina zemlje su se me�usobno nadmetale i nastojale posti�i što ve�u mo� kroz što

višu razinu razvoja. Danas se takvo nadmetanje zbog pritiska ubrzanog razvoja svijeta,

odnosno globalizacije najviše može prikazati kroz sve ve�i jaz izme�u bogatih i siromašnih

unutar zemalja pa i samih regija. U nastavku se pojašnjava pojam ekonomske i socijalne

kohezije, te navode se sve politike koje su zaslužne za stvaranje i provo�enje kohezije u EU s

naglaskom na ruralnom razvoju.

2.1. Pojmovno odre�enje ekonomske i socijalne kohezije

Zna�enje pojma kohezija podrazumijeva ujedna�avanje, no u kontekstu ovoga rada misli se na

približavanje regija. I to u smislu postizanja što ujedna�enije razine razvoja izme�u zemalja

�lanica Europske unije. Kako je ve� spomenuto, zbog pritiska globalizacije stvaraju se razlike

me�u zemljama, te se javlja potreba za isticanjem važnosti kohezije. Upravo iz toga proizlazi

glavni cilj Europske unije, a to je provo�enje aktivnosti u svrhu postizanja jednakosti u

razvijenosti regija Europe, ja�anjem ekonomske i socijalne kohezije.

Pod ekonomsku koheziju može se smatrati sve što utje�e na cjelokupno gospodarstvo neke

zemlje. No, može se re�i da i varijable koje �ine socijalnu koheziju kao što su razina

obrazovanja, životni standard, razina siromaštva i sli�no, tako�er utje�u na ekonomsku

koheziju, jer nadnice utje�u na standard života, razina obrazovanja na zaposlenost ili u

krajnjoj mjeri na proces proizvodnje. Ono što se zapravo želi re�i jest da se ekonomska i

socijalna kohezija zemalja �lanica me�usobno nadopunjuju, a zajedno postižu konkuretnost

europske integracije u odnosu na ostatak svijeta.

Podrijetlo pojma ekonomske i socijalne kohezije glede Europske unije seže još do Rimskog

ugovora iz 1957. godine kada se koristio izraz smanjenje regionalnih razlika. Prema

Lisabonskom ugovoru iz 2009. godine u �lanku 174. prvi se puta spominje i teritorijalna

kohezija: „Radi promicanja svog sveukupnog skladnog razvitka, Unija razvija i provodi svoja

djelovanja koja dovode do ja�anja gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije.“

��

�

Kohezija je ovdje shva�ena kao temeljni uvjet za demokratsku sigurnost budu�i da se polazi

od toga da su „neravnopravna i podijeljena društva ne samo nepravedna ve� i kako ne mogu

jam�iti svojim �lanovima dugotrajnu stabilnost“ (Kandžija, V., Cve�i�, I., 2010. str.1054.).

Upravo takva raznolikost u razvojima pojedinih zemalja �lanica ovisi o vanjskim

�imbenicima poput naslje�enih (poslijeratnih) stanja, o geografskim osobinama teritorija, te

najve�im dijelom o unutarnjem �imbeniku, a to je na�in vo�enja politike unutar zemalja. Na

vanjske �imbenike poput geografskog položaja europska politika ne može direktno utjecati,

dok na vo�enje politike unutar svake zemlje �lanice može utjecati kroz nove zakone i propise

donesene od strane europskih politi�kih institucija.

2.2. Politike Europske unije koje poti�u ekonomsku i socijalnu koheziju

U ovom poglavlju se definiraju politike EU-a koje svojim djelovanjem utje�u na koheziju.

Ukratko se navode korijeni politika, te njihove svrhe i ciljevi. Dakle, pojašnjavaju se:

socijalna politika i politika zapošljavanja, politika obrazovanja, stru�nog osposobljavanja i

politika mladih, politika zaštite okoliša, zajedni�ka porezna politika, politika transporta i

trans-europskih mreža, kohezijska politika, strukturna politika, te zajedno i regionalna

politika, zatim Zajedni�ka poljoprivredna politika (ZPP) i naposljetku ruralna politika.

• Socijalna politika i politika zapošljavanja

Socijalna politika se bavi radnim i socijalnim pravima, koja se smatraju najbitnim

�imbenicima u poboljšanju kvalitete života. Proizašla je iz Rimskog ugovora 1957. godine s

prvobitnom namjerom radnicima i njihovim obiteljima omogu�iti potpuno korištenje prava na

slobodno kretanje i traženje zaposlenja diljem zajedni�kog tržišta. Danas, jedan od ciljeva je

olakšati mobilnost radnika na unutarnjem tržištu, kako bi se radna snaga cijele Unije

optimalno rasporedila po zemljama �lanicama. I to na na�in da se olakšaju radni uvjeti, stvori

socijalna zaštita i unaprijedi dijalog izme�u uprave i radnika. Odnosno, želi se posti�i

dugoro�no visoka razina zaposlenosti i smanjiti socijalna isklju�enost unutar Europske unije.

Dakle, socijalna politika i politika zapošljavanja su usko povezane, a financiraju se ve�inom

iz Europskog socijalnog fonda (ESF).

��

�

ESF je dio kohezijske politike, usmjeren na suzbijanje nejednakosti izme�u regija EU,

osnovan 1961. godine. U sklopu te politike postavljena su tri glavna cilja: konvergencija,

regionalna konkurentnost i zaposlenost (Odbor EU-a, 2009.-10.).

To�nije, poti�e zapošljavanje kroz financiranje inicijativa �iji je cilj poboljšanje vještina

posloprimaca i njihovih izgleda za pronalazak posla. Nadalje, ESF osigurava financijska

sredstva za podru�je cijelog EU-a, osobito za podru�ja s najve�im potrebama koja imaju nizak

BDP u odnosu na prosjek EU-a. U te svrhe se planira za budu�e razdoblje od 2014.-2020.

kroz ESF osigurati 74 milijardi eura (Europska komisija, 2014.).

• Politika obrazovanja, stru�nog osposobljavanja i politika mladih

Politiku obrazovanja i stru�nog osposobljavanja donose pojedina�ne države �lanice Europske

unije na principu supsidijarnosti, a EU im u tome pruža podršku. Me�utim, neki su izazovi

poput starenja stanovništva, nedostatka vještina radne snage i globalne konkurencije,

zajedni�ki svim državama �lanicama, što zahtijeva zajedni�ke odgovore od država koje

sura�uju i u�e jedna od druge (Europski parlament, 2014.).

¨Neinvestiranje u obrazovanje i stru�no osposobljavanje �ini nepravilan krug: u�enici

uklju�eni u prvobitno obrazovanje su �eš�e izloženi riziku nezaposlenosti, a i ako na�u posao,

njihove je vještine potrebno konstantno nadogra�ivati kako bi se mogli suo�iti sa stalnim

razvojem tržišta; pored toga, što su ljudi niže kvalificirani, to su manje uklju�eniji u daljnje

obrazovanje¨ (EUCIS, 2014., 2str.).

Kako bi se riješili problemi vezani uz nezaposlenost, pogotovo mladih, te pove�ala razina

obrazovanja gra�ana EU, osnovali su se slijede�i programi: Mladi u pokretu i Erasmus + koji

je ujedno integracija programa cjeloživotnog u�enja, Mladi na djelu, Erasmus Mundus,

Tempus, Alfa, Edulink (Europski parlament, 2014.).

• Politika zaštite okoliša

O politici okoliša raspravljalo se na sastanku Europskog vije�a održanom u Parizu 1972.

godine, na kojem se (nakon prve konferencije UN-a o okolišu) javila potreba za zajedni�kom

politikom okoliša cijele Europske zajednice, te je Jedinstvenim europskim aktom (1987.)

uveden novi naslov Ökoliš¨, koji je bio prva pravna osnova za politiku okoliša s ciljem

��

�

o�uvanja kvalitete okoliša, zaštite ljudskog zdravlja i osiguranja racionalnog korištenja

prirodnih resursa (Europski parlament, 2014.).

Održivi razvoj jedan je od glavnih prioriteta Europske unije. Proizvo�a�i i potroša�i se

susre�u s problemom nestašice prirodnih resursa, te se nastoji posti�i što ve�a razina

proizvodnje uz korištenje što manje resursa. Politika okoliša, tako�er se bavi poboljšanjem

sveukupne ekološke u�inkovitosti proizvoda tijekom cijelog životnog vijeka, poticanjem

potražnje za boljim proizvodima i proizvodnim tehnologijama, te pomaganjem potroša�ima

da odaberu proizvode na temelju provjerenih informacija.

• Politika transporta

Promet je bio jedno od prvih podru�ja zajedni�kih politika Zajednice. Njegova važnost se

naglašavala još u Ugovoru iz Rima, gdje je bio cilj stvoriti zajedni�ko prometno tržište,

odnosno ostvariti slobodu pružanja usluga i otvoriti prometna tržišta. Otvaranjem prometnih

tržišta ujedno se i stvaraju uvjeti pravednog tržišnog natjecanja. Važnost prometne politike

raste iz dana u dan s obzirom da se prijevoz putnika i robe u posljednjih trideset godina više

nego udvostru�io.

Odlukom br.1692/96/EZ od 23. srpnja 1996. godine, o smjernicama Zajednice za razvoj

transeuropske prometne mreže utvr�uju se op�a mjerila za cjelokupnu mrežu s naglaskom na

ekološku vrstu prijevoza, to jest na projekte u željezni�kom prometu (Službeni �asopis EU,

2004.)

U sklopu toga, postoji svjest o društvenim i ekološkim posljedicama, stoga unutar prometne

politike najaktualniji je model održive mobilnosti. Ovaj model se fokusira s jedne strane na

osiguravanje financijski povoljne i u�inkovite mobilnosti robe i osoba kako bi se olakšalo

funkcioniranje unutarnjeg tržišta, dok s druge strane na rješavanje problema rasta obujma

prometa i bolesti dišnih puteva, klimatskih promjena, buke, ekološkim štetama i prometnim

zastojima.

• Trans-europske mreže

Prema Ugovoru iz Maastrichta (1992. godine, �l.129b) nastale su Trans-europske mreže koje

djeluju na podru�ju prijevoza, energetike i telekomunikacija kako bi se pomoglo razvoju

�

�

tržišta i ja�anju ekonomske i socijalne kohezije, povezala oto�na podru�ja, te podru�ja koja

nemaju izlaz na more i rubna podru�ja sa središnjim podru�jima Unije te približio teritorij

EU-a sa susjednim zemljama. U Bijeloj knjizi o rastu, konkurentnosti i zapošljavanju iz 1993.

godine Europska komisija je iznijela konkretnu važnost trans-europskih mreža vezanu uz

funkcioniranje unutarnjeg tržišta gdje se posebno mislilo na otvaranje radnih mjesta. Na

sjednici Europskog vije�a u Essenu 1994. godine usvojeno je 14 prioritetnih projekata za

promet i 10 za energetski sektor (Trans-europske transportne mreže, 2012.).

Trans-europske mreže najve�im dijelom financiraju same države �lanice EU-a, dok

financijska potpora Europske unije služi kao katalizator. Tako�er, financijska sredstva mogu

se dopuniti iz strukturnih fondova, investicijske banke, te doprinosima iz privatnog sektora.

• Kohezijska politika

Kohezijska politika je najkompleksnija politika Europske unije upravo iz razloga što

obuhva�a sve �imbenike vezane uz funkcioniranje i opstanak Europske unije. Kao što je ve�

spomenuto, na koheziju se ukazivalo još od Rimskog ugovora, 1957. godine, �lanak 158. koje

je glasilo: „S namjerom podržavanja op�eg harmoni�kog razvoja Zajednica �e razviti i

provoditi svoje aktivnosti u pravcu ja�anja njezine ekonomske i socijalne kohezije. Posebno

�e brinuti o smanjivanju razlika u nivou razvijenosti razli�itih regija i zaostalosti najmanje

povoljnih regija ili otoka uklju�ivo i ruralne regije.“

Važnost kohezijske politike pridodala se nastankom velikih nejednakosti me�u �lanicama

tadašnje Europske ekonomske zajednice, kasnije i Europske zajednice, te se zaklju�ilo da �e

biti lakše kontrolirati i upravljati problemima unutar jedinstvenog tržišta, na na�in da se

sredstva iz prora�una raspodijele po fondovima koji su „specijalizirani“ za odre�eni segment

problema zajednice.

Iako je Kohezijski fond osnovan tek 1992. godine, Maastrichtskim ugovorom, kohezijska

politika utvr�ena je u Jedinstvenom europskom aktu iz 1986. godine koja je ujedno bila i

temelj osnivanja Kohezijskog fonda (Molle, W., 2007., str.4.).

Kohezijski fond (KF) je zadužen za zemlje �lanice Europske unije �iji je Bruto nacionalni

dohodak (BND) manji od 90% europskog prosijeka. Svojim sredstvima KF nastoji smanjiti

ekonomske i socijalne razlike te potaknuti održivi razvoj, a konkretno su namijenjena

�

�

financiranju javnih investicija za trasportnu infrastrukturu i zaštitu okoliša (Europska

komisija, regionalna politika, 2014.).

• Strukturna politika

Ostvaruje se kroz Kohezijski fond i strukturne fondove. Iz strukturnih fondova financiraju se

razvojni projekti koji doprinose smanjivanju razlika izme�u razvijenijih i manje razvijenih

regija Europske unije, kao i promicanju ukupne konkurentnosti europskog društva i

gospodarstva. Programi koji se financiraju sredstvima iz strukturnih fondova mora

sufinancirati i država �lanica, te se program mora provoditi u uskoj suradnji EU-a i institucija

ili agencija država �lanica. Postoje sljede�i strukturni fondovi: Europski fond za regionalni

razvoj (ERDF), Europski socijalni fond (ESF), Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj

(EAFRD) i Europski poljoprivredni garancijski fond (EAGF), te Europski pomorski i

ribarstveni fond (EMFF)1.

Kako bi strukturna politika bila što bliže gra�anima Europske unije, osnovana je regionalna

politika.

Povijest regionalne politike Europske unije seže još u 1957. godinu kada je Rimskim

ugovorom utvr�en jedan od temeljnih zadataka Europske zajednice koji se odnosi na

poticanje gospodarskog razvoja te ja�anje gospodarskog i socijalnog jedinstva zemalja

�lanica. Osnovni ciljevi regionalne politike su: smanjenje nejednakosti izme�u bogatijih i

siromašnijih regija, rast životnog standarda i kvalitete života, te gospodarska i društvena

kohezija i solidarnost izme�u država �lanica.

Dakle, može se zaklju�iti kako se regionalna politika nadopunjava s kohezijskom politikom i

strukturnom politikom. Regionalna politika najve�im dijelom provodi se kroz Europski fond

za regionalni razvoj.

• Zajedni�ka poljoprivredna politika (CAP) �� !�"#$%�

�� &�� &��!�'$%�

�� &��!�())$%��**��+��

�� !�($"#%�� &��!�()$%�

�� ,� � �� -� ��!�.$$%�

�*�

�

Ösnivanje zajedni�kog tržišta 1958. godine zateklo je europsku poljoprivredu pod okriljem

nacionalnog intervencionizma. Kako bi se njezini proizvodi mogli uklju�iti u zajedni�ko

tržište, trebalo je ukloniti nacionalne intervencionisti�ke mehanizme i prenijeti ih na

nadnacionalnu razinu. Iz toga proizlazi osnovni razlog formiranja Zajedni�ke poljoprivredne

politike¨ (Kandžija, V., Cve�i�, I., 2010., str. 531.).

Zajedni�ka poljoprivredna politika (ZPP) nastaje 1950-tih godina, kada je društvo bilo

godinama pogo�eno ratovima gdje je poljoprivreda bila uništena a hrana oskudna. ZPP je bio

usmjeren na poticanje bolje produktivnosti u prehrambenom lancu, na osiguravanje

pravednog životnog standarda u ruralnim pogo�enim podru�jima, na stabilizaciju tržišta i

osiguranje zaliha hrane potroša�ima po razumnim cijenama unutar Europske unije (Ackrill,

R., 2000., str. 42.).

Poticaji u proizvodnji ostvarivali su se kroz visoke financijske potpore poljoprivrednicima, uz

kombinaciju zaštite od uvoza i posebne podrške izvozu. Iako je takva poljoprivredna politika

bila uspješna, odnosno, proizvodile su se i izvozile velike koli�ine poljoprivrednih proizvoda,

uslijedio je problem skladištenja i zbrinjavanja proizvoda unutar Unije (Kandžija, V. i

suradnici, 25.03.2002., str.1.).

To je rezultiralo reformom ZPP-a koja je imala za cilj smanjiti skupe viškove u proizvodnji

kroz smanjenje otkupnih cijena te je predložen ˝plan Mansholt˝ koji je sadržavao prijedloge za

modernizaciju poljoprivrednih gospodarstava, poticanje na prestanak obrade odre�enog

poljoprivrednog zemljišta i prenamjenu korištenja zemljišta radi poboljšanja poljoprivredne

strukture, te prijedloge za profesionalnu kvalifikaciju radnika i sl. Takav prijedlog bio je

ugušen od strane ˝poljoprivrednog lobija˝ koji je imao veliki utjecaj i podršku u politi�kim

strukturama tadašnjih zemalja �lanica.

Druga reforma ZPP-a dogodila se ulaskom Velike Britanije u tadašnju Europsku ekonomsku

zajednicu, te zbog njene politike jeftine hrane koju je uvozila iz Commonwealtha2 stvorila se

neravnoteža na tržištu poljoprivrednih proizvoda. Dakle, u skladu s ˝Delorsovim paketom I˝,

dogovorena je druga reforma 1988. godine na Europskom vije�u. To je bila reforma

prora�unske discipline gdje su prora�unski troškovi bili ograni�eni, a stabilizatori su prošireni

na prakti�no sve poljoprivredne sektore, �ime se prekomjerna proizvodnja kažnjavala

smanjenjem cijena (OĆonnor, D. i suradnici, 2006., str. 4.).

�� /��0�� -�!/��0�� -��1� ��%��&�� 2��3� �� , � ��&� � ��

��

�

U namjeri da se tržište poljoprivrednika uravnoteži, stvorili su se novi problemi koji su

zahtijevali stvaranje nove ujedno tre�e reforme ZPP u 1992. godini. Cilj te reforme bio je

liberalizirati poljoprivredno tržište približivši doma�e cijene svjetskima. Uvela se i obvezna

stopa zamrzavanja kojom se tražilo od poljoprivrednika da ne koristi dio zemljišta samo kako

bi imali pravo na financijsku pomo� (Europski parlament, 2004.). Slijede�a reforma ZPP-a

dogodila se 1999. godine u sklopu Agende 2000, koja je ujedno bila polazna to�ka smanjenju

subvencija kroz uvo�enje izravnih pla�anja kroz dohodak, te provo�enju intervencija vezanih

za podizanje i smanjivanje cijena (Europska komisija, 2010.).

Nova zajedni�ka politika koja je dogovorena u lipnju 2003. godine u Luksemburgu obuhva�a

znatno šire podru�je po pitanju ostvarivanja sveop�eg razvoja i konkurentnosti. Kao dokaz te

tvrdnje, slijede izazovi koji su postavljeni u sklopu Nove zajedni�ke politike (Europska

komisija, 2010.):

• Pove�ana globalizacija – s ve�om integracijom nacionalnih gospodarstava u

nacionalnoj ekonomiji, a s time i ve�a me�uovisnost te veliki pritisak na

poljoprivredu;

• Pove�anje pritiska na okoliš preko poljoprivrede i ruralnih podru�ja, me�u kojima su

klimatske promjene, dostupnost i kvaliteta vode, te potreba da se zaustavi gubitak

biološke raznolikosti me�u najvažnijima;

• Pove�ana volatilnost cijena unutar kojeg globalna pojava sektoru biogoriva i utjecaj

klimatskih promijena su definirani kao glavni �imbenici koji doprinose ve�oj tržišnoj

volatilnosti;

• Pitanja vezana za sigurnost hrane – rastu�a svjetska populacija stavlja pritisak na

globalne resurse za opskrbu dovoljnom koli�inom hrane, posebno ako se uzme u obzir

da su klimatske promijene sve �eš�e i neuravnotežene.

• Politika ruralnog razvoja

Politika ruralnog razvoja osim kroz EAFRD-a najbolje djeluje kroz program LEADER, i kroz

Lokalne akcijske grupe (LAG).

LEADER pristup od pokretanja 1991.godine pružio je ruralnim zajednicama aktivne alate za

oblikovanje vlastite budu�nosti. Razvijao se zajedno sa ostatkom ZPP a približava potrebe

ruralnih podru�ja sa politikom. Postoje tri generacije ovog pristupa: LEADER I (1991.-

1993.), LEADER II (1994.-1999.) i LEADER + (2000.-2006.). Za to vrijeme, zemlje �lanice

��

�

su imale samostalne LEADER-ove programe s odvojenim financiranjem izdvojenim iz EU-a.

Od 2007.godine pa nadalje LEADER pristup je integriran unutar cjelokupne politike ruralnog

razvoja EU-a (OECD, 2003., str. 81.).

Lokalne akcijske grupe, kao izvorne zna�ajke LEADER-ovog pristupa, imaju zadatak

identificirati i provesti lokalne razvojne strategije, odlu�ivati o svojim financijskim resursima

i upravljati njima u svrhu postizanja ruralnog razvoja (Europska zajednica, 2006.).

Sve navedene politike u kona�nici doprinose razvoju unutarnjeg tržišta, pri �emu ono postaje

konkurentno. Po�evši od socijalne politike koja kroz ulaganja u obrazovanje i poticanje

zaposlenosti pove�ava životni standard gra�anima EU-a, pa do trasportne politike gdje se

zajedni�kim snagama želi pove�ati mobilnost unutar Europe, uzimaju�i u obzir pitanje oko

zaštite okoliša. Sveobuhvatno, nastoji se stvoriti kohezija unutar koje �e Europa kao kontinent

biti samodostatna i održiva.

��

�

3. ANALIZA RURALNOG RAZVOJA �LANICA U EUROPSKOJ UNIJI

U ovom poglavlju obra�uje se ruralni razvoj. Dakle, što zapravo spada pod ruralan razvoj,

kako se takav razvoj financira, te koje su prioritetne osi, odnosno ciljevi ruralnog razvoja.

Nadalje, provodi se analiza prema �imbenicima ruralnog razvoja po zemljama �lanicama EU-

a.

3.1. Temeljna obilježja ruralnog razvoja

Definicija ruralnosti mogla bi se navesti kao na�in življenja „malog“ �ovjeka, odnosno seljaka

koji je u mogu�nosti proizvoditi prvenstveno za sebe i svoju obitelj sve nužne �imbenike za

preživljavanje. Ukoliko se uspije posti�i samodostatnost, a k tome još i pove�ati standard

življenja tada se može re�i da se radi o ruralnom razvoju.

„U teoretskom pogledu ruralni razvoj u modernom društvu izložen je svim onim polemi�nim i

„alternativnim“ stajalištima koja su se ina�e odnosila na pitanje razvoja. Klju�ni problemi bili

su povezani s modernizacijom poljoprivrde jer se pretpostavljalo da �e s njom nastupiti i sve

druge o�ekivane promjene. Suvremeni problemi ruralnog razvoja odnose se na participaciju

lokalne razine u odre�ivanju strategija ruralnog razvoja, u uvo�enju ekološke poljoprivrede i

zaštitu ruralnih vrijednosti“ (Cifri�, I., 2003., str.32.).

Tako�er, ruralni razvoj je dio Agende 21 u sklopu pojma „održivi razvoj“, jer upravo

razvojem ekološke poljoprivrede zna�ajno se doprinosi razvoju ruralnih podru�ja, što na kraju

uvelike utje�e na postizanju održivog razvoja.

Karakteristi�nost ruralnih podru�ja jest da se radi o malim naseljima i niskom gusto�om

naseljenosti. Preciznije, prema Europskom uredu za statistiku (Eurostat) uzima se prag od 100

stanovnika/km², za razvrstavanje nekog podru�ja u seoski prostor. Na razini pojedinih država

�lanica Europske unije nema zajedni�ke dogovorene definicije. Povrh toga, neke države

�lanice definiciju ruralnih podru�ja baziraju na socio-ekonomskim kriterijima kao što su:

poljoprivredne zakonitosti, gusto�a stanovništva i pad broja stanovništva (Ministarstvo

regionalnog razvoja i fondova Europske unije, 2012.).

�imbenici koji utje�u na ruralni razvoj su a) infrastruktura gdje se misli na samu dostupnost i

prohodnost ruralnih podru�ja, b) telekomunikacijske mreže i internet – odnosi se na

��

�

osviještenost stanovništva i ujedno olakšava slijede�u stavku pod c) obrazovanje i stru�no

osposobljavanje, d) tehnologija koja igra važnu ulogu kod opreme i strojeva te samom

procesu proizvodnje, e) klimatski uvjeti, i f) zaposlenost. Ulaganjem u navedene �imbenike

poboljšava se kvaliteta življenja u ruralnim podru�jima, što vodi ka sveukupnom kona�nom

ruralnom razvoju. Pove�anjem samog standarda življenja može se riješiti glavni problem

ruralnih podru�ja, a to je iseljavanje iz takvih podru�ja.

3.2. Iskorištenost i važnost ruralnih podru�ja

Važnost ruralne politike da se zaklju�iti iz �injenice da 92% ukupnog teritorija Europske unije

�ine ruralna podru�ja unutar kojih se nalazi oko 56% stanovništva Unije koja ujedno �ine

53% zaposlenosti Unije (Slika 1).

Slika 1: Veli�ina ruralnih podru�ja u 2010. godini unutar EU

Izvor: Europska komisija – DG poljoprivreda i ruralni razvoj, „Važnost ruralnih podru�ja“,

izvješ�e 2013., 2.str., pregledano 22.04.2014., dostupno na:

http://ec.europa.eu/agriculture/statistics/rural-development/2013/ch31_en.pdf

��

�

Prema slici 1 može se vidjeti kako ruralna podru�ja �ine najve�i dio teritorija zemalja �lanica,

osim u Belgiji, Nizozemskoj i Malti, gdje uglavnom prevladava urbano stanovništvo.

Zna�ajnog ruralnog stanovništva ima u zemljama Skandinavije, dok zemljama poput Irske i

Austrije prevladavaju ruralna podru�ja gotovo u potpunosti.

Unutar ruralnih podru�ja glavne djelatnosti su poljoprivreda i šumarstvo, gdje je

karakteristi�no da je stanovništvo manje obrazovano, da je dohodak po stanovniku niži od

urbanih podru�ja, te je zaposlenost žena prorije�ena.

U nastavku su prikazani raspore�eni postoci ruralnih podru�ja, srednje ruralnih i urbanih

podru�ja po kategorijama teritorija, populacije, bruto dodane vrijednosti i zaposlenosti

(tablica 1).

Tablica 1: Važnost ruralnih podru�ja u EU (2010..godina)

Izvor: Europska komisija, Indicators in the Rural development report 2013., Importance of

rural areas, pregledano 28.04.2014., dostupno na:

http://ec.europa.eu/agriculture/statistics/rural-development/2013/indicators_en.pdf

��

�

U kategoriji teritorija, najviše ruralnog podru�ja ima Irska sa 98,7% od ukupnog teritorija,

zatim slijede Estonija, Gr�ka i Finska sa oko 82%, a tu su još i Portugal sa 81,1% i Austrija sa

79,2% ruralnog podru�ja. Dok zemlja poput Malte ima 100% urbani teritorij, Cipar i

Luksemburg su u potpunosti prekriveni srednje urbanim, odnosno srednje ruralnim

podru�jem. Nadalje, iz kategorije populacije vidljivo je da, zemlje sa ve�inskim ruralnim

teritorijem, osim Irske, imaju upola manje ruralnog stanovništva, što potvr�uje tezu da su

ruralna podru�ja naj�eš�e slabo naseljena.

Odnosno, da u malim postocima urbanog teritorija se nalazi veliki postotak stanovništva.

Tako�er, Irska sa svojim najve�im ruralnim teritorijem ujedno postiže i najve�i postotak bruto

dodane vrijedosti sa 57,8%. Uglavnom, može se zaklju�iti kako se kod ve�ina zemalja

proizvodnja i zaposlenost ve�inskim djelom bazira u ruralnim i srednje ruralnim podru�jima.

3.3. Analiza ruralnih podru�ja kroz pokazatelje ruralnog razvoja EU

Kako bi se uvidjela prava situacija u ruralnim podru�jima, bitno je analizirati same

pokazatelje ruralnog razvoja, te se u slijede�im poglavljima prikazuju statisti�ki podaci o

stanju gospodarstva, nezaposlenosti, gusto�i naseljenosti, koli�ini obrazovanja unutar ruralnih

podru�ja zemalja �lanica EU-a. Tako�er u sklopu ruralnog razvoja navode se podaci i o

poljoprivredi glede navodnjavanih zemljišta, internetske infrastrukture i cjeloživotnog

obrazovanja, te financiranje po zemljama �lanicama EU-a.

3.3.1. Socijalno - ekonomska situacija ruralnih regija

Svijet se suo�ava s �injenicom da je broj stanovnika sve ve�i, no unato� tome, ruralna

populacija je sve manja. Dok gradovi imaju problem preguste naseljenosti, sela se bore sa

emigracijom svog stanovništa. Razlog tome je industrijalizacija, u kojoj se �esto doga�a

podcjenjivanje ruralnih podru�ja. Proces napuštanja sela i odlazak u gradove naziva se

deruralizacija, jer se gradovi �esto prikazuju kao mjesta koja imaju viziju i potencijal za

uspješnost, dok se sela stavljaju u pozadinu.

Jedan od glavnih pokazatelja razli�itosti unutar ruralnih regija jest upravo gusto�a naseljenosti

tih podru�ja (Slika 2). Iako se Europa suo�ava s problemom deruralizacije, tako�er prisutan je

i problem nedostatka kohezije. U ovom slu�aju, misli se na prevelike razlike izme�u ruralnih

regija.

��

�

Slika 2: Gusto�a naseljenosti ruralnog stanovništva u EU (stanovnik/km²)

Izvor: European Citizen`s panel, „Equal Europe: definitions, issues and policies“, pregledano

02.06.2014.godine, dostupno na:

http://www.foundationfuturegenerations.org/UserFiles/File/Infopack_en.pdf

Gusto naseljena ruralna podru�ja, sa preko 100-150 stanovnika po �etvornom kilometru,

nalaze se u pojedinim regijama Engleske, Nizozemske, Belgije, Njema�ke, Poljske i Italije,

dok rje�e naseljena podru�ja sa manje od 25 stanovnika po kilometru² se nalaze u Irskoj,

Francuskoj i Škotskoj, a posebno u Španjolskoj i skandinavskim zemljama.

Dakle, glavni problem rje�e naseljenih podru�ja jest što i to malo stanovništva spada pod

starije stanovništvo, a jedina mogu�nost da prirodna ravnoteža izme�u umrlih i ro�enih bude

pozitivna jest kroz doseljavanje novih stanovnika, što se ujedno i sukobljava sa pojmom

deruralizacije.

Sljede�i glavni instrument ruralnog razvoja je ekonomski razvoj, pod kojim se podrazumijeva

ukupna proizvodnja dobara iz ruralnih podru�ja u odnosu na proizvodnju u gradovima (tablica

2). To se najbolje može prikazati kroz bruto doma�i proizvod po stanovniku (BDP).

��

�

Tablica 2: Bruto doma�i proizvod po stanovniku (%, EU-27=100) za „2009.“godinu3

EKONOMSKI RAZVOJ PROMJENA U EKONOMSKOM

RAZVOJU

BDP/stan (PPS) (EU-27=100) - "2009." - NUTS 3

PROMJENA U INDEKSU BDP-a PPS/stan (EU-27=100) - "2009."

- NUTS 3

ZEMLJA RURALNA SREDNJA URBANA RURALNA SREDNJA URBANA

Belgija 75 95 131 0,1 1,4 -0,9

Bugarska 28 35 103 0,9 2,7 21,4

�eška Republika 67 69 123 -1,2 0,5 0,5

Danska 104 109 171 1,1 2,5 3,6

Njema�ka 97 102 138 -0,2 -0,3 2,3

Estonija 43 41 99 -0,8 1,8 -2,6

Irska 106 / 193 -16,1 / -12,8

Gr�ka 73 77 111 -0,6 -3,6 1,7

Španjolska 90 94 107 0,8 -1,1 -2,8

Francuska 82 92 145 -3,5 -2 3,2

Italija nedostupno nedostupno nedostupno nedostupno nedostupno nedostupno

Cipar / 96 / / 5,1 /

Latvija 33 44 75 3,7 1 0,2

Litva 43 61 90 2,2 3,5 2,4

Luksemburg / 261 / / -4,6 /

Ma�arska 47 50 143 0,8 0 8,8

Malta / / 83 / / 4,8

Nizozemska 148 121 134 -3,6 4,4 -0,3

Austrija 98 146 148 1,9 -0,7 -0,7

Poljska 43 54 88 5 6,1 11,2

Portugal 65 63 95 0,6 -0,1 0,3

Rumunjska 33 45 113 4,9 7,2 28,2

Slovenija 72 96 / -0,7 -1,2 /

Slova�ka 58 62 173 6,6 7,3 21,6

Finska 96 103 156 0,8 -3,7 3

Švedska 109 109 169 -0,4 -1,8 0,2 Ujedinjeno Kraljevstvo 73 93 115 -7,3 -7,5 -8,6

EU-27 70 87 123 0,4 0,2 -0,4

EU-15 88 99 126 -2 -1,6 -2

EU-N12 44 54 102 3,5 4,7 11,4

Izvor: Europska komisija, Indicators in the rural development report 2013., pregledano

02.06.2014., dostupno na:

http://ec.europa.eu/agriculture/statistics/indicators/rd-2013/o1_en.pdf

BDP po stanovniku varira prema državama �lanicama, pa tako u pretežno ruralnim regijama

Bugarske ostvaruje se samo 28% BDP-a u odnosu na prosjek EU-27, dok u zemlji poput

Nizozemske se ostvaruje 148% BDP-a. Tako�er, ogromna razlika vidljiva je i u razvoju

�� 4�**�5�� **�+��**��*�*��

��

�

¨prijelaznih¨ podru�ja, gdje je opet Bugarska sa svojih 35% BDP-a znatno dalje od

Luksemburga koji postiže 261% BDP-a u odnosu na prosjek EU-27.

Na temelju navedenih podataka, dolazi se do zaklju�ka kako unutar ruralnih krajeva EU-a

postoje razlike u razvijenosti. Ali u nekim �lanicama se vidi pozitivan pomak, kao što je u

Slova�koj koja je podigla BDP sa 51% na 58% (u razdoblju od 2006.-2010.), zatim u Poljskoj

gdje je BDP porastao sa 38% na 43%, te u Rumunjskoj sa 28% na 33%. Tako�er vrijedi i za

Bugarsku, Belgiju, Dansku, Španjolsku, Latviju, Litvu, Ma�arsku, Austriju, Portugal i Finsku,

porast BDP-a, ali u znatno manjoj mjeri. S druge strane, situacija je sasvim druga�ija u

ruralnim regijama �lanica EU-15, te tako u Irskoj se vidi pad BDP-a sa 122% na 106% (za

razdoblje 2006.- 2010.), zatim u Velikoj Britaniji tako�er pad sa 80% na 73%, Nizozemskoj

sa 152% na 148%, te u Francuskoj sa 86% na 82%.

Uzimaju�i u obzir da se u gradovima razvijaju industrija i tehnologija, u kojoj se nastoji

posti�i što ve�i rezultat uz što manje napora i truda, te da se sve nekako brže odvija nego u

seoskim podru�jima, da se izvu�i zaklju�ak prema slijede�em grafikonu 1 da je cjelokupna

proizvodnja znatno ve�a u urbanim nego u ruralnim regijama.

Grafikon 1: BDP po glavi stanovnika, prema vrsti regije, u odnosu na prosjek EU (2005.-

2010.)

Izvor: Europska komisija, Indicators in the rural development report 2013., pregledano



Jasno je prikazano kako je BDP po stanovniku znatno ve�i u urbanim regijama, nego u

ruralnim. Odnosno, u 2010. godini BDP po stanovniku u urbanim podru�jima iznosi 124% (u

�*�

�

odnosu na prosjek EU-27), dok u ruralnim i prijelaznim podru�jima iznosi 70% i 88%. Jaz

izme�u urbanog i ruralnog razvoja je o�it, ali i stabilan zadnjih nekoliko godina.

Slijede�i glavni pokazatelj koliko je koja zemlja razvijena jest nezaposlenost (tablica 3). Kao

posljedica krize u EU-27 nezaposlenost je dosegnula 10,7% (prosinac, 2013.), dok je u 2008.

godini bila 7,0% (Eurostat, 2014.). Nezaposlenost je izražena kao postotak radno aktivnog

stanovništva a podjeljena je na rijetko razvijena podru�ja, srednje urbana i gusto naseljena

podru�ja, što bi se ujedno moglo re�i da je to podjela na ruralne, srednje ruralne i urbane

regije.

Tablica 3: Stopa nezaposlenosti (% radno aktivnog stanovništva) u 2012. godini

�

Izvor: Europska komisija, Indicators in the Rural development report 2013., Importance of rural areas, pregledano 02.06.2014., dostupno na�

http://ec.europa.eu/agriculture/statistics/rural-development/2012/full-text_en.pdf

Najve�a nezaposlenost slabije naseljenih (ruralnih) podru�ja je u Gr�koj, Španjolskoj gdje je

nezaposlenost preko 20% s naglaskom na Španjolsku koja se opasno približila 30%. Ne

najve�u, ali svejedno poprili�no veliku nezaposlenost može se vidjeti i u zemljama poput

Bugarske (17,1%), Irske (15,6%), Latvije (15,2%), Litve (17,2%) i Slova�ke (17,8%).

��

�

Najmanja nezaposlenost ruralnih podru�ja nalazi se u Austriji gdje je ona tek 2,7%. Nadalje,

zemlje koje imaju nezaposlenost slabije naseljenih podru�ja ispod prosjeka EU-27 koji iznosi

10% su slijede�e: Belgija, �eška, Danska, Njema�ka, Estonija, Francuska, Luksemburg i

Malta (izuzeci, jer ne posjeduju pretežno ruralna podru�ja), Nizozemska, Rumunjska,

Slovenija, Finska, Švedska i Velika Britanija.

U nastavku je prikazana bruto dodana vrijednost (BDV) primarnog sektora svih �lanica EU

(2012. godina), te je tako�er prikazana i promjena u BDV-u. Prema navedenim podacima

može se vidjeti koliko koja zemlja napreduje u pogledu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva

koje �ine glavne aktivnosti ruralnih podru�ja.

��

�

Tablica 4: Bruto dodana vrijednost primarnog sektora po �lanicama EU za 2012. godinu

GOSPODARSKI RAZVOJ PRIMARNOG SEKTORA

PROMJENA BDV-A U PRIMARNOM SEKTORU

BDV i udio BDV-a u primarnom sektoru

Ukupna promjena i prosje�na godišnja stopa rasta BDV-a u primarnom sektoru

ZEMLJA

mil. eura (trenutno)

% ukupnog

mil. eura (konstantna) god. stopa promjene

Belgija 2 487,9 0,7 200,4 1,7 Bugarska 2 180,1 6,4 180,9 2,8 �eška Republika 3 237,5 2,4 -111,4 -1,3 Danska 3 063,3 1,5 -290,6 -2,9 Njema�ka 19 980 0,8 -5312,9 -5,8 Estonija 627,4 4,1 60 2,9 Irska 2 345,8 1,6 1147,6 7,3 Gr�ka 5 751,3 3,4 244,9 0,7 Španjolska 23 215 2,5 -2736,5 -2 Francuska 35 849,4 2 1404,3 0,9 Italija 28 168,5 2 -1475,5 -1,1 Cipar 407,6 2,5 7,2 0,5 Latvija 995,3 5 31,2 1,3 Litva 1 179,8 4 153,9 3,2 Luksemburg 131,4 0,3 -13,4 -2,8 Ma�arska 3 851,9 4,7 -134,9 -1,1 Malta 90,8 1,5 928,3 nedostupno Nizozemska 9 072 1,7 722,9 1,5 Austrija 4 430,5 1,6 27 0,2 Poljska 13 167,7 3,9 0,8 0 Portugal 3261 2,3 6 0 Rumunjska 6 928,8 6 -159,7 -0,5 Slovenija 827 2,7 -63 -1,9 Slova�ka 2 040,2 3,1 -24,3 -0,3 Finska 4 683 2,8 24,6 0,1 Švedska 5 606 1,6 -318,2 -1,8 Ujedinjeno Kraljevstvo 11 147,3 0,7 812,8 1,6 EU-27 195 037 1,7 -4687,5 -0,5 EU-15 159 211,8 1,5 -5556,6 -0,7 EU-N12 35 825,2 4 869,1 0,7




Ako se uzima u obzir postotak BDV-a, tada s obzirom na svoj kapacitet najviši postotak

ostvaruje Bugarska, Rumunjska i Latvija, a najmanje Luksemburg, koji gotovo i nema

ruralnih podru�ja, odnosno mogu�nosti za bavljenje poljoprivredom, šumarstvom te pogotovo

ribarstvom, te zatim Belgija i Velika Britanija.

Naravno treba se uzeti u obzir da zemlje poput Njema�ke, Španjolske, Francuske i Italije

daleko prednja�e u apsolutnom iznosu BDV-a, no s obzirom na svoju veli�inu i samim time

��

�

veliku sveukupnu proizvodnju, njihov postotak je u ovom slu�aju mali, no to samo dokazuje

kako su to urbaniziranije i industrijaliziranije zemlje �lanice EU-a.

Tako�er, prema indeksu promjene BDV-a od 2007.-2012. može se vidjeti kako primarni

sektor je najviše u padu u Njema�koj za 5,8%, u Danskoj za 2,9% te Luksemburgu za 2,8%,

Španjolskoj za 2%, što potvr�uje tvrdnju da se zemlje sve više urbaniziraju. Nadalje, zemlje

kojima je statisti�ki vidljiv napredak u primarnom sektoru su Irska koja bilježi porast za 7,3%,

te Litva za 3,2%, Bugarska i Estonija koje se vrte oko 2,8% i 2,9%.

Na temelju sveukupnih navedenih podataka dolazi se do zaklju�ka kako razlike u razvijenosti,

su vidljivo povezane osim sa veli�inom ruralnih podru�ja unutar zemalja �lanica, tako�er i sa

time da manje razvijene zemlje su više prekrivene ruralnim podru�jima. A ni ekonomska

kriza im nije pogodovala jer im je usporila i ono malo industrije i poduzetništva što posjeduju.

Nadalje, upravo u takvim zemljama se može vidjeti napredak u poljoprivredi, šumarstvu i

ribarstvu, a glavni primjer su Irska, Litva, Bugarska te Estonija.

3.3.2. Prirodno okruženje i kvaliteta življenja ruralnih podru�ja

S obzirom kako je poljoprivreda glavna djelatnost ruralnih podru�ja i kako �ini ve�inski dio

sveukupnog ruralnog razvoja EU, u nastavku je prikazana obuka i edukacija unutar

poljoprivrede (Tablica 5).

��

�

Tablica 5: Obuka i edukacija stanovništva koji se bave poljoprivredom za 2010. godinu (%)

UPRAVITELJI FARME S POLJOPRIVREDNOM OBUKOM UPRAVITELJI FARME SA

ISKLJU�IVO PRAKTI�NIM ISKUSTVOM OSNOVNA

OBUKA CJELOKUPNA

OBUKA UKUPNO

2010.GODINA ZEMLJA % Belgija 21,4 26,4 47,8 52,2 Bugarska 2,6 0,8 3,4 96,6 �eška Republika 19,6 37,1 56,6 43,4 Danska 43,6 5 48,5 51,5 Njema�ka 55,2 13,3 68,6 31,4 Estonija 14 22,5 36,6 63,5 Irska 15,1 15,9 31 69 Gr�ka 3,2 0,3 3,5 96,5 Španjolska 13,8 1,5 15,3 84,7 Francuska 28,7 21,6 50,3 49,7 Italija 90,8 4,2 95 5 Cipar 5,3 0,4 5,7 94,3 Latvija 12,4 26,1 38,5 61,5 Litva 17,5 12,5 30 70 Luksemburg 14,5 45,9 60,5 39,5 Ma�arska 11,3 3,3 14,6 85,4 Malta 8,5 1,4 9,8 90,2 Nizozemska 64,6 6,6 71,2 28,8 Austrija 22,4 25,6 48 52 Poljska 21,3 24,6 45,9 54,1 Portugal 10,4 1,6 12 88 Rumunjska 2,1 0,4 2,5 97,5 Slovenija 26,7 8,9 35,6 64,4 Slova�ka 15 8,8 23,8 76,2 Finska 34,8 9,2 44 56 Švedska 12,1 18,8 30,9 69,1 Ujedinjeno Kraljevstvo 10,4 12,3 22,7 77,3 EU-27 22,2 6,9 29,1 70,9 EU-15 41,3 7 48,2 51,8 EU-N12 8 6,9 14,9 85,1




Na pitanje obu�enosti poljoprivrednika, 30% poljoprivrednih menadžera se izjasnilo kako je

prošlo neku vrstu edukacije vezanu uz poljoprivredu, ali samo 6,9% je završilo cijeli ciklus

��

�

obrazovanja u poljoprivredi. Svi ostali (70,9%) poljoprivrednici nau�ili su svoju profesiju

kroz direktan rad u poljoprivredi.

Pod kategorijom „osnovna obuka“ u poljoprivredi se podrazumijevaju završeni programi na

fakultetu ili specijaliziranoj ustanovi. Pod „cjelokupnom obukom“ u poljoprivredi misli se na

završeni studij od minimalno dvije godine nakon završenog obveznog obrazovanja. Te pod

„samo prakti�na iskustva“ u poljoprivredi se podrazumijeva iskustvo kroz ste�eni rad na

poljoprivrednom posjedu.

Na razini država �lanica EU, Luksemburg (45,9%), �eška (37,1%) i Belgija (26,4%) bilježe

najve�i postotak farmera koji su završili kompletnu edukaciju u podru�ju poljoprivrede.

Zemlje koje bilježe najve�i broj farmera bez posebne edukacije, odnosno, farmera koji su se

obu�ili uz rad na poljoprivrednom posjedu su zemlje poput Rumunjske gdje je gotovo 97,5%

„samoeduciranih“ seljaka, zatim Bugarska sa 96,6% te Gr�ka sa 96,5%, Cipar sa 94,3%,

Malta sa 90,2%. Tako�er tu su blizu i Portugal (88%), Ma�arska (85,4%) i Španjolska

(84,7%).

Sljede�i pokazatelj kvalitete življenja u ruralnom podru�ju jest koli�ina navodnjavanog

zemljišta (Grafikon 2). Zemlje južne Europe poput Španjolske, Italije, Gr�ke, Portugala,

Malte, Cipra i južnih djelova Francuske pokazuju najve�u koli�inu navodnjavanog zemljišta.

Zajedno, navedene zemlje �ine 85% ukupno navodnjavanog zemljišta. Što se ti�e udjela u

UAA-u4, te zemlje tako�er pokazuju najviši postotak, Gr�ka (29,5%), Malta (24,7%), Cipar

(23,9%), a slijede ih Italija (18,7%), Španjolska (12,8%) i Portugal (12,7%). Danska (12,1%) i

Nizozemska (7,3%) jedine su iznimke po pitanju navodnjavanja ako se uzme u obzir da je

prosjek zemalja sjeverne Europe oko 2% UAA.

�� 6((�!6 �� &�� %�� 7 �� 8��

��

�

Grafikon 2: Ukupno navodnjavano zemljište kao apsolutan iznos (ha) i kao udio u ukupnom

iskorištenom poljoprivrednom zemljištu (UAA) za 2010.godinu

Prilago�eno prema: Europska komisija, Indicators in the Rural development report 2013.,

Importance of rural areas,�pregledano 02.07.2014., dostupno na:

http://ec.europa.eu/agriculture/statistics/indicators/rd-2013/c15_en.pdf

Jug i sjever Europe razlikuju se prema koli�ini navodnjavanog zemljišta, u kojem jug daleko

prednja�i sa 96% navodnjavanog podru�ja od ukupno navodnjavanog podru�ja.

Pod slijede�im bitnim indikatorom ruralnog razvoja može se navesti internetska infrastruktura

(Grafikon 3). Živimo u svijetu gdje se tehnologija a time i agronomija sve brže razvija.

Internet mreža �ini bolju dostupnost informacijama, bolju strategiju i samim time izlazak na

tržište, u ovom slu�aju poljoprivrednih proizvoda. Pomo�u interneta poljoprivrednici imaju

ve�e mogu�nosti u poboljšanju samog uzgoja, te bolje i za okoliš povoljnije nabavke gnojiva,

opreme, alata, itd.

��

�

Grafikon 3: Postotak standardne i širokopojasne NGA5 pokrivenosti u ruralnim podru�jima

EU-27 za 2012. godinu

Prilago�eno prema: Europska komisija, Indicators in the Rural development report 2013.,

Importance of rural areas, pregledano 02.07.2014., dostupno na

http://ec.europa.eu/agriculture/statistics/indicators/rd-2013/c23_en.pdf

Ve�ina �lanica EU-27 gotovo u potpunosti posjeduje standardnu internetsku mrežu u svojim

ruralnim podru�jima. Izuzetak je Slova�ka gdje je pokrivenost klasi�nom internetskom

mrežom malo više od 50%. Tako�er, Estonija i �eška imaju izme�u 80% i 90% prekrivenosti,

što je manje od ostatka zemalja �lanica EU-27. što se ti�e pristupa internetu nove generacije

(NGA) vidljivo vodi Malta (90%), Nizozemska (~85%) i Belgija (~65%). Zemlje poput

Bugarske, Estonije, Italije, Slovenije i Slova�ke uop�e ne posjeduju NGA.

Više od 99,4% europskih domova posjeduje osnovnu mrežu (fiksna, fiksna-beži�na, mobitel),

dok pristup tehnologiji nove generacije posjeduje tek 53,7% ku�anstva unutar EU-27. Što se

ti�e ruralnog teritorija, ono se bitno razlikuje, jer pokrivenost NGA-om je tek 12,4%.

Nadalje, postoji velika razlika izme�u zemalja �lanica u postotku osoba koje sudjeluju u

cjeloživotnom obrazovanju (Tablica 6). Manje od 1% odraslih u rijetko naseljenim

podru�jima Bugarske i Rumunjske sudjeluju u obrazovanju i osposobljavanju, što je ujedno i

najniži postotak unutar EU-27 u 2012. godini. Tu ih prate Gr�ka, Litva, Ma�arska, Poljska i

Slova�ka sa manje od 3% odraslih. Za razliku od toga, u Danska sa svojih 28%, Švedska

�� 1�0�� &&��!1)(%�� &��9�� :, ��7� �� -��+� ��

��,�8�� 2�+�� ,�� 2��

�� 2��, ��*�.,��

��

�

22,8% i Finska 19,6% �ine najvišu kategoriju u segmentu cjeloživotnog obrazovanja u

ruralnim podru�jima.

Udio ljudi koji sudjeluju u aktivnostima cjeloživotnog obrazovanja ostao je relativno stabilan

tijekom razdoblja 2007.-2012. godine. Dok su najviše pozitivne promjene primje�ene u

Švedskoj (13%) i Luksemburgu (8,5%), u Irskoj, Francuskoj, Cipru, Ma�arskoj, Poljskoj,

Sloveniji i Velikoj Britaniji vidljivo smanjenje postotka odraslih osoba koje sudjeluju u

aktivnostima cjeloživotnog obrazovanja i to u svim podru�jima.

Tablica 6: Cjeloživotno obrazovanje u ruralnim podru�jima, prema zemljama �l. EU-27

(2012. godina), te indeks promjene za razdoblje od 2007.-2012. godine

% ODRASLIH KOJI SUDJELUJU U EDUKACIJI I OBUCI (2012.)

PROMJENA U % ODRASLIH KOJI SUDJELUJU U EDUKACIJI I OBUCI (2007.-

2012.)

ZEMLJA

Rijetko naseljena podru�ja

Srednje urbana

podru�ja

Gusto naseljena podru�ja

Rijetko naseljena podru�ja

Srednje urbana

podru�ja

Gusto naseljena podru�ja

Belgija 4,9 6,3 8,1 0,7 -0,8 -0,7 Bugarska 0,7 0,9 2,3 0,2 -0,5 0,2 �eška Republika 8,8 10,4 13,6 3,9 5,3 6,4 Danska 28 31 36,4 2,3 3 2,2 Njema�ka 6 6,6 10,6 -0,1 0,1 0,2 Estonija 9,5 10,3 17 3,9 4 8,1 Irska 5,1 7,3 9,4 -0,1 / -1,1 Gr�ka 1,3 2,1 4,5 0,9 2,4 1,3 Španjolska 8,4 10,6 12,1 0,5 0 0,5 Francuska 4,8 5,3 6,5 -0,3 -0,3 -0,6 Italija 5,6 6,1 7,9 0,7 0,4 0,1 Cipar 5,6 7,5 8,2 -0,8 -0,5 -1,2 Latvija 3,9 5,2 10,4 -1,2 1,2 1,1 Litva 2,5 5 7,9 -0,8 / 0,8 Luksemburg 13,1 14 14,7 8,5 6,9 6 Ma�arska 1,9 2,5 4,3 -0,5 -1,1 -1 Malta 5,1 8,6 6 0,1 0,6 1,2 Nizozemska 13,7 15,1 18,6 0,7 0,1 -0,3 Austrija 11,4 13,1 18,7 0,7 0,9 2,2 Poljska 2,6 4 6,7 -0,3 -0,4 -1 Portugal 7,7 9,7 11,7 5,5 6,3 6,4 Rumunjska 0,5 1,3 2,3 0,1 -2 0,3 Slovenija 12,3 15 15,8 -1,5 -0,4 -1,1 Slova�ka 2 3,1 5,3 -0,2 0 -3,4 Finska 19,6 23,3 30,6 1,7 0 1,3 Švedska 22,8 25,7 30,1 13 6,6 1,8 Ujedinjeno Kraljevstvo 14,6 15,3 16,4 -4 -4 -4,2 EU-27 6,6 8,4 11,1 0,2 0,3 -0,4 EU-15 8,1 9,3 12,3 0,1 0,3 -0,5

EU-N12 3 4,3 6,1 0,2 0,7 0,2

Izvor: Europska komisija, Indicators in the Rural development report 2013., pregledano

05.07.2014., dostupno na: http://ec.europa.eu/agriculture/statistics/indicators/rd-

2013/o35_en.pdf

��

�

Prema prethodno izvedenim podacima ruralna podru�ja su najosjetljivija podru�ja. Za razliku

od gradova, u kojima se sve brže odvija, pa tako i rješavanje problema, u seoskim podru�jima

je druga�ija pri�a. Iako ruralna podru�ja �ine ve�inski dio teritorija Europe, prema

pokazateljima razvoja gradovi, odnosno urbana podru�ja daleko su u prednosti. Samim time

što su sela naj�eš�e izdvojena iz doga�anja, i geografski i politi�ki. Sela koja su više

razvijenija od drugih, naj�eš�e su okrenuta turizmu i uslužnom sektoru, dok poljoprivreda

opada.

Tako�er jedan od problema EU jest što unutar ruralnih regija zemalja �lanica postoje ogromne

me�usobne razlike. Op�e je poznato kako je centar Europe razvijeniji od periferije, i to je

jasno prikazano u gore navedenim statistikama. Uzme li se u obzir cjeloživotno obrazovanje

radnika u poljoprivredi kao glavnoj djelatnosti ruralnih podru�ja, najviše se isti�u

skandinavske zemlje, dok ako se uzme �imbenik navodnjavanih poljoprivrednih zemljišta, tu

vodi južna Europa. Na temelju toga može se izvu�i teza kako se ruralna podru�ja bitno

razlikuju od zemlje do zemlje, a glavni utjecaj na njihov razvoj jesu geografski položaj i

razvijenost urbanih dijelova. Što je zemlja razvijenija, bilo to isklju�ivo u urbanim

podru�jima, postoji mogu�nost da se pokrenu ve�e investicije i u sela, odnosno ruralne regije.

Dakle, iako su ruralna podru�ja izdvojena od gradova, njihov razvoj i daljnji napredak ovisi o

razvoju industrije u gradovima, u prvu ruku zbog toga što odvijanje poljoprivrede uvelike

ovisi o koli�ini financijskih potpora koje proizlaze iz samog centra svake zemlje.

Sve dok postoje razlike u razvijenosti izme�u regija EU, biti �e i potrebe za provo�enjem i

daljnjim razvijanjem strategija unutar kohezijske politike.

3.4. Financiranje ruralnog razvoja

U nastavku je prikazan grafikon prema kojem se mogu vidjeti glavne mjere ruralnog razvoja,

odnosno postoci od ukupnog izdvajanja iz planiranog prora�una EU-27 za razdoblje 2007.-

2013. godinu.

�*�

�

Grafikon 4: Glavne mjere ruralnog razvoja za period 2007.-2013. godine (EU-27, %)

Izvor: Ruralni razvoj EU-a: Statisti�ke i ekonomske informacije; Izvješ�e 2013.godine,

pregledano 25.08.2014.godine, dostupno na:

http://ec.europa.eu/agriculture/statistics/rural-development/2013/index_en.htm

Poljoprivredno-ekološka pla�anja prioritet su EU, te �ine 24% programskih sredstava, zatim

slijedi mjera za modernizaciju poljoprivrednih posjeda (12,1%), te izdvajanja za manje

povlaštena podru�ja (6,9% u planinskim podru�jima i 7,7% u ostalim manje povlaštenim

podru�jima). Dok najmanji udio u programskom razdoblju od 2007.-2013. odnosi na ranije

umirovljene farmere (2,6%) i na prvotno pošumljavanje poljoprivrednih podru�ja (1,8%).

U tablici 7 prikazano je izvršeno izdvajanje za poljoprivredu u 2012. godini i 2013. godini, te

procjenjeno izdvajanje u 2014. godini. Na temelju tih podataka može se zaklju�iti kako se

financijska sredstva za Zajedni�ku poljoprivrednu politiku smanjuju. Odnosno, iznos je pao sa

147 443,3 mil.eura (2012. godina) na 138 634,5 mil.eura (2014. godina).

��

�

Tablica 7: Prora�unsko izdvajanje za Zajedni�ku poljoprivrednu politiku (u mil.eura, 2012.-

2014.)

2012.godina Izvršenje

2013.godina Prora�un

2014.godina Procjenjeni Prora�un

EU PRORA�UN 147 443,3 147 085,4 138 634,5 POLJOPROVREDA I RURALNI RAZVOJ 59 514,1 58 851,9 57 993,6 1. administrativni troškovi 132,9 133,2 133,1 2. intervencije na tržištu poljoprivrede 3 406 2 773,4 2 496,3 3. Direktne potpore 40 880 40 931,9 41 240,8 4. Ruralni razvoj 14 594,7 14 805 13 987,3

5. Pretpristupne mjere u podru�ju poljoprivrede i ruralnog razvoja 231,2 259,3 90 6. Revizija poljoprivrednih troškova 110,4 -84,9 6,8 7. Politi�ka strategija i koordinacija 45,6 27,3 32,6 Dodjeljeni prihodi EAGF-u 1 341,1 1 533 828




Ve�e zemlje iziskuju ve�a sredstva, dakle, �lanica poput Francuske iziskuje najviše sredstava

iz fondova za ruralni razvoj u iznosu od 9 866,3 mil. eura u 2012. godini, a prati ju i

Španjolska sa 7 103,3 mil. eura, te Njema�ka sa 6 842,2 mil. eura tako�er za 2012. godinu

(Grafikon 5). Dok zemlja poput Malte dobiva tek 16,1 mil. eura, no osim što je geografski

mala, ruralno je siromašna. Tako�er to vrijedi i za Cipar ( 68 mil. eura) i za Luksemburg (48,3

mil. eura).

��

�

Grafikon 5: Izdvajanja iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EAFRD) i

Europskog poljoprivrednog jamstvenog fonda (EAGF) po zemljama �lanicama za 2012.

godinu




Na grafikonu 6 prikazano je nacionalno izdvajanje za poljoprivredu u 2012. godini po

zemljama �lanicama EU-27, na temelju koje se može vidjeti koja zemlja je uložila više u

2012. godini nego u prethodnoj, i obrnuto. Tako�er vidljiv je i iznos koji odre�uje razliku

izme�u 2011. i 2012.godine. Zemlje koje odvajaju znatno više za poljoprivredu u 2012.

godini nego u prethodnoj su Francuska, Poljska, Španjolska, �eška i Ma�arska, dok zemlje

koje su odvajale više u 2011. godini su npr. Finska, Njema�ka, Italija i Nizozemska.

��

�

Grafikon 6: Nacionalna izdvajanja za poljoprivredu (2012.godina)




Grafikon 7: Financijska provedba (odnos izme�u izjave o izdacima do 28.08.2013. i

financijskog plana za programsko razdoblje 2007.-2013. po zemlji �lanici u postocima)



http://ec.europa.eu/agriculture/statistics/rural-development/index_en.htm

��

�

Razvoj u provedbi programa (2007.-2013. godine) vidljiv je kod slijede�ih zemalja (Grafikon

7): Irskoj (86,6%), Luksemburgu (86%), Belgiji (83,6%) i u Austriji (81,4%). Dok najmanji

postotak je u Gr�koj (46,9%) i Bugarskoj (49,1%).

��

�

4. DETERMINANTE EKONOMSKE I SOCIJALNE KOHEZIJE NA RURALNI

RAZVOJ

Sposobnost neke zemlje da bude što efikasnija kod postizanja ekonomske i socijalne kohezije

ovisi o njenim �imbenicima poput poslijeratnog stanja, geografskim osobinama teritorija, te

najve�im dijelom o vo�enju politike. Me�u bitnijim politikama vodi se socijalna politika i

politika zapošljavanja (kroz ESF). Upravo iz razloga jer je usmjerena direktno kroz programe

zapošljavanja na pove�anje kvalitete života gra�ana Unije. Tako�er, i politika obrazovanja

uvelike utje�e na ekonomsku i socijalnu koheziju, jer svojim programima nudi mladim

ljudima ve�i broj opcija glede zanimanja, te poti�e mobilnost, dok starijem stanovništvu nudi

dodatne kvalifikacije unutar programa cjeloživotnog obrazovanja.

Nadalje, kohezijska politika za razliku od ostalih je najkompleksnija. Ona se fokusira na

sveukupne nejednakosti, te zbog lakšeg definiranja strategije za smanjivanje jaza unutar

Unije, dobiva ¨potporu¨ od strukturne i regionalne politike, koje djeluju putem svojih fondova.

Dakle, Kohezijski fond je zadužen za financiranje isklju�ivo slabije razvijenih zemalja

�lanica, dok strukturni fondovi (ERDF, EAFRD, EAGF i EMFF) se fokusiraju na pojedine

regije unutar zemalja �lanica, što ujedno približava politiku gra�anima.

U svrhu postizanja ruralnog razvoja ekonomska i socijalna kohezija djeluje kroz svoje politike

koje u kona�nici djeluju kroz svoje fondove. Funkcioniranje politika usmjerava se prema

postavljenim zajedni�kim ciljevima Europe 2020 koja se sastoji od pametnog, održivog i

uklju�ivog razvoja.

U sklopu pametnog razvoja podrazumijeva se ulaganje u istraživanje i razvoj, postizanje

konkurentnosti, te ulaganje u obrazovanje.

Ulaganjem u istraživanje i razvoj postižu se novi rezultati u tehnologiji, agronomiji, te na

kraju u samoj porizvodnji poljoprivrednih proizvoda. Konkurentnost uvelike ovisi o

istraživanju i razvoju jer inovativne ponude su uvijek korak ispred ostalih ponuda na tržištu.

Odnosno, kvalitetnijom i efikasnijom poljoprivrednom proizvodnjom postiže se ve�i napredak

ruralnih regija, a time i boljitak za stanovništvo, koje bi se vjerojatno sve više odlu�ivalo za

ruralne djelatnosti.

��

�

Obrazovanje uvelike doprinosi razvoju stanovništva. Kako u gradovima, tako i u selima.

Pogotovo ako se kre�e od pretpostavke da �e obrazovaniji ljudi lakše se nositi sa izazovima

koje im name�e tržište ili smanjiti posljedice klimatskih promjena.

Stupanj nezaposlenosti i BDP glavni su pokazatelji razvijenosti gospodarstva na temelju kojih

se može odrediti koliko je koja regija ili zemlja �lanica konkurentna. Ukoliko je ruralno

podru�je obilježeno velikom proizvodnjom koja ujedno sadrži veliki broj zaposlenih, ono je

manje ovisno o izravnim potporama, koje su s godinama sve manje.

Održivi razvoj uklju�uje siguran transport i zaštitu okoliša koja je posebno bitna za ruralna

podru�ja. Do kraja 2012. godine približno 2 550 km nove ceste je konstruirano projektima iz

Kohezijskog fonda. Najve�im dijelom konstruirane su u manje razvijenim (ruralnim) regijama

gdje je prometna povezanost najpotrebitija. Za seoska podru�ja je veoma važna cestovna

infrastruktura jer na taj na�in ih povezuje s gradovima, te �ini manju izoliranost, što ujedno

daje potporu o borbi protiv deruralizacije.

Do kraja 2012. godine 2,7 milijuna ljudi diljem EU-a u slabije razvijenim podru�jima je

opskrbljeno sa kvalitetnom vodom kao rezultat sufinanciranja od strane EU projekata.

Naro�ito u konvergentnim regijama Španjolske (1,7 milijuna). Tako�er, sre�ivanjem

odvodnih kanala i kvalitetnijim zbrinjavanjem otpada rezultira pove�anje prirodnih vrijednost,

odnosno zemlje. Fokusiranjem na o�uvanje i obnovu prirodnih resursa produljuje se i

pove�ava kvaliteta života gra�ana Unije.

Pod uklju�ivim razvojem se podrazumijeva socijalna uklju�enost, smanjenje siromaštva, te

zdravlje stanovništva. Socialnoj uklju�enosti se posljednjih nekoliko godina pridodaje velika

pozornost. Programi koji pove�avaju socijalnu uklju�enost imaju glavni cilj posti�i višu

razinu zaposlenosti. Glavna meta su siromašnije regije, izolirana podru�ja, odnosno

ugroženije skupine poput etni�kih manjina i samohranih majki. To uklju�uje stvaranje grupa

fokusiranih na pronalazak posla, javnih kampanji kako bi se obeshrabrila diskriminacija,

raznoliki seminari za poslodavce i ljudske upravitelje resursa, te osposobljavanje agencije za

zapošljavanje.

Postizanje s jedne strane ekonomske i socijalne kohezije, s druge strane ruralnog razvoja,

svodi se na zajedni�ka ulaganja u ljudske resurse, u poticanje zaposlenosti, pove�anje

obrazovanja te u pojednostavljenje sustava za provedbu i financiranje programa i inicijativa

koje to sve omogu�uju. Dakle, kohezija utje�e na ruralni razvoj, jer ono zapravo �ini i stvara

koheziju.

��

�

5. MJERE I INSTRUMENTI RURALNOG RAZVOJA

Za ruralni razvoj potrebno je uskladiti i indirektno, kroz ulaganja kontrolirati ruralna

podru�ja, te stvoriti jednaka pravila i propise. Za to je zaslužna politika ruralnog razvoja.

Prve mjere u podru�ju ruralnog razvoja Zajednice odnose se na tri smjernice iz 1972. godine o

modernizaciji poljoprivrednih gospodarstava, obustavi poljodjelskih aktivnosti te

socioekonomskim smjernicama i strukovnom osposobljavanju poljoprivrednika. Uskoro su

uslijedile i mjere kojima je cilj bio pomo� brdsko-planinskim i manje povlaštenim

podru�jima. Nakon reforme strukturalnih fondova iz 1988. godine ruralni razvoj financirao se

u okviru tih fondova, odnosno zajedni�ke politike regionalnog razvoja (pomo� zaostalim

regijama, prilagodba poljoprivrednih struktura, razvoj ruralnih podru�ja), a nakon sljede�e

reforme 1992. godine uvedene su nove mjere (rano umirovljenje, agroekološke metode i

zdravlje životinja, pomo� posebno ugroženim podru�jima, udovoljavanje normama) i dodani

novi prioriteti (Kandžija, V., Cve�i�, I., 2010.).

Mjere koje mogu koristiti programi ruralnog razvoja baziraju se na �etiri prioritetne osi (Slika

3). Postoje tri tematske osi i jedna horizontalna, metodološka os sa glavnim ciljem širenja

LEADER-ova pristupa i potpora partnerstvima kroz lokalne akcijske grupe (LAG), koje

provode lokalne razvojne strategije.

Slika 3: �etiri prioritetne osi politike ruralnog razvoja EU

Izvor: Europska komisija, Revija ruralnog razvoja EU 2011.godina, Europska mreža za

ruralni razvoj, pregledano 18.04.2014.godine, dostupno na:

http://www.hr.undp.org/content/dam/croatia/docs/Research%20and%20publications/local_de

velopment/europarurale/UNDP_HR_europarurale1.pdf

��

�

Kako bi ruralna politika bila što efikasnija, treba se držati optimalne kombinacije raspodjele

sredstava na temelju navedenih �etiriju prioritetnih osi.

Posljednjih se godina znatno pridodaje važnost procesu financiranja ruralnog razvoja. Prema

prijašnjem navodu najve�i dio sredstava Europske unije izdvaja se na poljoprivredu, stoga je

veoma bitno znati kako se ta sredstva iskorištavaju. Glavni izvor financiranja segmenta

najve�eg doprinosa ruralnom razvoju, odnosno poljoprivredi, jest Europski poljoprivredni

fond za ruralni razvoj (EAFRD) koji sufinancira aktivnosti zemalja �lanica u sklopu programa

ruralnog razvoja. Glavni ciljevi fonda su poboljšanje konkurentnosti poljoprivrede i

šumarstva, zaštita okoliša i krajolika, te poboljšanje kvalitete života i diversifikacija

gospodarstva u ruralnim sredinama.

Grafikon 8: Raspored ukupnih sredstava EAFRD-a po prioritetnim osima

Izvor: Europska komisija, Revija ruralnog razvoja EU 2011.godina, Europska mreža za

ruralni razvoj, pregledano 18.04.2014.godine, dostupno na:

http://www.hr.undp.org/content/dam/croatia/docs/Research%20and%20publications/local_de

velopment/europarurale/UNDP_HR_europarurale1.pdf

Kako bi strategija bila uravnotežena, za svaku prioritetnu os, propisani su minimalni udjeli

financiranja, pa tako za I. prioritetnu os udio iznosi 10%, za II. prioritetnu os 25% sredstava,

za III. prioritetnu os tako�er 10% sredstava iz prora�una, dok za LEADER-ovu aktivnost

barem 5% sredstava iz prora�una (Europska komisija, Revija ruralnog razvoja, 2012.).

��

�

U sklopu unaprije�enja konkurentnoti sektora poljoprivrede i šumarstva (I. prioritetna os)

podrazumijevaju se razvojne mjere poput ulaganja u poljoprivredna i šumska gospodarstva,

razvoj ljudskog kapitala kroz pakete potpora za ranije umirovljenje, pomo� mladim

poljoprivrednicima u pokretanju posla, stru�nog obrazovanja i razvoj poljoprivrednih

savjetodavnih službi. Uz to postoje i mjere koje imaju za cilj podizanje vrijednosti cijelog

poljoprivredno-prehrambenog lanca, te tako�er poti�u inovativnost i širenje novih tehnologija

uz promociju kvalitetnih proizvoda.

II. prioritetna os obuhva�a unaprije�enje okoliša i ruralnog krajolika EU-a,kroz održive

metode korištenja poljoprivrednog zemljišta i šuma, pošumljavanjem, ulaganjem u

neprivredne aktivnosti, te upravljanjem podru�jima s otežanim uvjetima gospodarenja. Unutar

ove prioritetne osi posebno se isti�u poljoprivredna podru�ja velike prirodne vrijednosti, te

stvaranje mjera koje ciljano poti�u bioraznolikost unutar ruralnih podru�ja, kao i angažiranost

poljoprivrednika koji djeluju na tim podru�jima.

Kvaliteta života u ruralnim podru�jima, te diversifikacija ruralnog gospodarstva smatra se III.

prioritetnom osi. Ona sadrži mjere koje pove�avaju kvalitetu ponude usluga u ruralnim

krajevima. Prvenstveno se misli na dje�je vrti�e, trgovine, obrazovanje, zdravstvo, prijevoz, te

objekte za smještaj starijih, žena, mladih i manjina. Tako�er, III. prioritetna os podrazumijeva

i ulaganja u infrastrukture i višenamjenske zajedni�ke objekte, odnosno obnovu i razvoj sela,

te poticanje aktivnosti u turizmu (Europska komisija, Revija ruralnog razvoja, 2011.).

Program LEADER (IV. prioritetna os) pomo�u svojih lokalnih akcijskih grupa (LAG) nastoji

kroz projekte i dodatna ulaganja posti�i što bolji i održivi ruralni razvoj, a samim time i

koheziju ruralnih regija.

U nastavku se navode primjeri inicijativa lokalnih akcijskih grupa u svrhu poboljšanja života i

razvoja unutar ruralnh podru�ja (Revija ruralnog razvoja EU, 2013.):

Primjer inovativnog sela – okupljanje partnera – projekt je iznesen u travnju, 2011. godine od

strane Sveu�ilišta primjenjenih znanosti i pet lokalnih akcijskih grupa (LAG), me�u kojima su

Viisari i Jyväs Riihi iz središnje Finske, a namijenjen je unaprije�enju pružanja usluga u

ruralnim podru�jima. Unutar projekta podrazumijeva se uvo�enje i procjena metoda za

poticanje oblika pružanja usluga na lokalnoj razini. Cilj projekta je podu�iti lokalne zajednice

znanjima i vještinama koje su nužne u obavljanju usluga.

�*�

�

Smatra se kako je pristup osnovnim uslugama u ruralnim podru�jima �est problem zemalja

EU, te nedugo nakon objavljivanja projekta na internetskoj stranici Europske mreže za ruralni

razvoj, odazvalo se 28 LAG-ova s pitanjem kako i kada se mogu pridružiti takvom projektu.

Primjer me�unarodne suradnje i kratkih lanaca opskrbe hranom – okupljanjem LAG-ova iz

Finske, Francuske, Ma�arske i Nizozemske postavio se cilj razvoja kratkih lanaca opskrbe

lokalnih prehrambenih proizvoda. LAG-ovi me�usobno sura�uju kako bi izmijenili svoja

korisna iskustva i na�ine kojima se prehrambeni proizvodi plasiraju u njihovim regijama, te

samim time da se upozanju i sa zakonskim okvirima koja se odnose na prijevoz prehrambenih

proizvoda me�u partnerskim državama. Tako�er, na svojim okupljanjima nastoje prona�i

poveznicu izme�u poljoprivrede i turizma.

Primjer suradnje protiv klimatskih promjena, inicijativa Cheviot6 futures - projekt je smišljen

od strane predstavnika agencija i organizacija koje sura�uju s ruralnim zajednicama u tom i

okolnom podru�ju. Projekt je zapo�et na podru�ju uz rijeku Tweed, te je svojim nizom

projekata o razvoju i razmjeni najbolje poljoprivredne prakse pomogao poljoprivrednicima u

prilagodbi klimatskim promjenama. Odra�ivali su se nizovi problema s kojima se seoske

zajednice susre�u, poput pove�anog broja poplava i ispiranja plodnog tla, one�iš�iva�a, suše,

požara, erozije vjetrom i njihovih u�inaka na tetrijebe, ovce i losose. Uspjeh ovog projekta

potaknuo je širenje aktivnosti na duže podru�je uz rijeku Tweed i tako postao me�uregionalni

projekt izme�u LAG-a Northumberland Uplands i LAG-a Scottish Border.

Djelovanjem lokalnih grupa koje se ujedno financiraju preko LEADER-ovog programa, koji u

kona�nici izvla�i sredstva iz EAFRD-a Europska unija se nastoji približiti svojim gra�anima.

Na taj na�in postiže bolji i precizniji pogled na glavne probleme, na temelju kojih sastavlja

svoje prioritete i izazove koji odgovaraju i doprinose postizanju ekonomske i socijalne

kohezije.

Iako je EAFRD glavni izvor financijskih sredstava za ruralni razvoj, tako�er razvoj ruralnih

podru�ja ostvariv je i kroz druge fondove poput Europskog fonda za regionalni razvoj, te

Europski fond za ribarstvo i pomorstvo.

Ruralni razvoj ostvariv je korištenjem razli�itih fondova kod koordinacije i planiranja

aktivnosti koje stvaraju prilike za sinergiju ruralnog razvoja. Kao primjer jest kako države

�lanice s obalnim podru�jima dobivaju korisna iskustva iz razli�itih fondova EU u okviru

�� /-�� , �� 8�� 2��2��:7�� &��

��

�

lokalnih razvojnih strategija. To se doga�a suradnjom LAG-ova i Ribarskih lokalnih akcijskih

grupa (FLAG)7 koje djeluju putem Europskog ribarstvenog fonda. Gr�ka je primjer kako

takva taktika djeluje, a kao dokaz tome, jesu pozitivni rezultati projekta vezanih za uzgajališta

dagnji iz Thessaloniki. Veliki dio suradnje LAG-a i FLAG-a odnosi se na regije s razgranatim

mrežama uzgajališta dagnji, koja se nalaze u mirnim vodama u blizini obale. Projekat se

fokusirao na prirodne resurse, te je na taj na�in sjeverni dio Gr�ke postao turisti�ka atrakcija.

Glavni zadatak je bio približiti i više informirati posjetitelje o uzgajalištima, te postaviti eko-

rutu koja bi pomogla posjetiteljima uživati u prethodno nedostupnim dijelovima obale

(Europska mreža za ruralni razvoj, 2012.).

�� $��-� ��&��& �� !$;()%��

��

�

6. U�INCI RURALNOG RAZVOJA NA KOHEZIJU EUROPSKE UNIJE

Prema prethodnom navodu ruralni razvoj �ini preko 90 % teritorija EU-a. To povla�i i tezu

kako sve što se zbiva u ruralnim podru�jim odražava se na dobrobit cijele Unije.

Po�evši od primjera Irske koja sa svojih 98,7% ruralnog teritorija postiže tek nešto ve�i BDV

od 57,8%, dok u skromnih 1,3% urbanog teritorija postiže BDV od 42,2%. Bez obzira što je i

zaposlenost dvostruko ve�a u ruralnim krajevima Irske (66,3%), dok u urbanim upola manje

odnosno, 33,4%, može se izvu�i glavna problematika. Naime, ve� je jasno poznati problem

iseljavanja ljudi iz sela u gradove, a �injenica od 42,2% BDV-a uz samo 27% populacije

(Irska) govori kako se u gradovima lai�ki re�eno više zara�uje. To dodatno podržava

deruralizaciju.

Ako se pogleda u budu�nost, sve ve�a pustoš u selima rezultirala bi sve manjom

proizvodnjom poljoprivrednih proizvoda. Dakle, pove�ao bi se uvoz hrane u Europu.

Automatski slijedi situacija u kojoj je Europa kao integracija manje konkurentnija i ovisnija o

ostatku svijeta.

Tako�er, koheziji koja se zalaže za održivi razvoj i smanjenje divergencije, ne ide u prilog

razlika me�u zemljama �lanicama u kategoriji BDP-a po stanovniku. Odnosno, jedna zemlja

poput Bugarske ostvaruje 28% BDP-a po stanovniku u pretežno ruralnim podru�jima, te se ne

može ni usporediti s Nizozemskom koja u istoj kategoriji ostvaruje 148% BDP-a/stanovniku.

Iako za razdoblje od 2006. do 2009. godine postoje pozitivni pomaci u pojedinim zemljama

(Slova�ka, Poljska i Rumunjska), razlika u razvijenosti ruralnih i urbanih podru�ja je znatno

velika.

Od 277 regija EU-a, u njih 210 se pove�ala nezaposlenost (2007.-2012.), stoga se do 2013.

godine više od 45 milijardi eura (13% od ukupnog izdvajanja fondova) alociralo u svrhu

smanjenja nezaposlenosti. Unato� tim sredstvima nezaposlenost se posebno pove�ala u

ruralnim podru�jima.

Stanovništvo ruralnih podru�ja je ve�im dijelom slabije obrazovano stanovništvo, dok oni koji

su stekli ve�u razinu obrazovanja naj�eš�e odlaze u gradove sa zaklju�kom da �e svoje

ste�eno znanje mo�i bolje ünov�iti¨ nego na selu, gdje si prilike i mogu�nosti treba sam

stvoriti. U gradu ipak ima više izbora.

��

�

Prema podacima iz izvješ�a Europske komisije (2013. godine) izdaci za ZPP u razdoblju od

2012. do 2014. godine (procijenjeni za 2014.) smanjeni su za 6%, a unutar toga za ruralni

razvoj za 4,1%. Dok su se administrativni troškovi pove�ali. Dodijeljeni prihodi EAGF-a

tako�er su znatno smanjeni za 38,2%, kao rezultat ¨Zdravstenog pregleda¨ (2008.) ZPP-a,

gdje su se direktna pla�anja poljoprivrednicima izdvojila i transferirala za ruralni razvoj.

Tako�er, na temelju rezultata programa 2007.-2013. godine za ruralni razvoj, dolazi se do

slijede�eg problema. Naime, sredstva su strategijski razvrstana iz EAFRD-a po zemlji �lanici,

me�utim kako bi se sredstva mogla preuzeti svaka zemlja treba izložiti vlastitu strategiju

razvoja. Stoga nastaje situacija u kojoj sredstva namijenjena za ruralni razvoj nisu

maksimalno iskorištena. Kao primjer je Bugarska gdje je iskorištenost programa tek 49,1%,

za razliku od Irske sa 86,6 % iskorištenosti programa.

Ruralna podru�ja suo�ena su s nizom problema. Osim ve� spomenutih poput deruralizacije,

slabe razine obrazovanja i sve ve�eg starenja stanovništva tako�er, prisutan je i problem

nedostatka infrastrukture, što dodatno isklju�uje ruralna podru�ja s ostatkom regija.

Na temelju �imbenika gospodarskog rasta ruralnih podru�ja (BDP-a), nacionalnih izdvajanja

za poljoprivredu i veli�ina ruralnog teritorija, može se zaklju�iti kako utjecaj ruralnih

podru�ja na ekonomsku i socijalnu koheziju postoji, jer ono �ini ve�inski dio stanovništva i

teritorija, a s time i ve�inski dio unutarnjeg tržišta kojim se bave politike EU-a.

Dakle, ako se usporedi postotak ruralnog teritorija koje svaka �lanica posjeduje i njeno

izdvajanje za poljoprivredu, jasno se vidi neuskla�enost (Tablica 8). Odnosno, Španjolska

koja posjeduje 29,4% ruralnog teritorija u poljoprivredu ulaže dvostruko više (530 mil. eura)

od Gr�ke koja posjeduje 82% ruralnog teritorija a ulaže tek 208 mil. eura. Finska i Irska su

zemlje koje su u svim triju parametrima me�u vode�ima, odnosno Finska sa 82,3% ruralnog

teritorija, financiranjem u poljoprivredi od 1 279 mil. eura postiže 96% BDP/stan. u odnosu

na prosijek EU, dok Irska uz još ve�i postotak ruralnih podru�ja, a manja ulaganja u

poljoprivredi postiže ve�i BDP/stan. (106%).

Tako�er, može se utvrditi kako slabije razvijene zemlje poput Bugarske, Rumunjske, Estonije,

Poljske, te Latvije nisu u mogu�nosti iskoristiti optimalno poljoprivredu, odnosno, sa velikim

postocima ruralnog zemljišta postižu manje BDP/stan. u odnosu na ostatak Unije.

Zemlje poput Cipra, Malte i Luksemburga nisu usporedivi s ostalima, jer su to zemlje bez

ruralnih podru�ja, odnosno pretežito posjeduju prijelazna podru�ja.

��

�

Tablica 8: U�inkovitost ruralne politike i gospodarskog rasta

ZEMLJA

BDP/stan (PPS) (EU-27=100)

¨2009.¨8 Ruralna podru�ja

Nacionalna izdvajanja za poljoprivredu

2010. (mil.eura)

Ruralni teritorij

2010. (% od

ukupnog)

Belgija 75 115 33,6

Bugarska 28 19 53,6

�eška Republika 67 219 48,4

Danska 104 95 51,3

Njema�ka 97 775 38,5

Estonija 43 29 82,4

Irska 106 720 98,7

Gr�ka 73 208 82

Španjolska 90 530 29,4

Francuska 82 1 708 53,6

Italija nedostupno 836 45,2

Cipar / 28 /

Latvija 33 33 62,8

Litva 43 82 64,7

Luksemburg / 22 /

Ma�arska 47 198 66,3

Malta / 11 /

Nizozemska 148 660 2,1

Austrija 98 186 79,2

Poljska 43 682 51,2

Portugal 65 9 81,1

Rumunjska 33 95 59,8

Slovenija 72 76 58,6

Slova�ka 58 57 59

Finska 96 1 279 82,3

Švedska 109 58 44

Ujedinjeno Kraljevstvo 73 460 27,6

EU-27 70 9 187 51,6

Izvor: samostalna izrada studentice prema podacima sa Eurostata, 2014.

Prona�i usku povezanost s ulaganjima u ruralni razvoj i ekonomskom i socijalnom kohezijom

veoma je kompleksno, jer postoje mnogi �imbenici (vanjski i unutarnji) ruralnog razvoja na

koje zemlja �lanica ne može utjecati i koliko god nastojala ulagati u ruralna podru�ja u svrhu

postizanja kohezije, ne mora nužno zna�iti da �e to i dovesti u kona�nici do izjedna�avanja

ruralnih regija unutar EU.

�� 4�**�5�� **�+��**��*�*��

��

�

7. IZAZOVI I PERSPEKTIVE RURALNOG RAZVOJA I KOHEZIJE U

EUROPSKOJ UNIJI

Svakako je nužno preispitati glavnu problematiku ruralnih podru�ja kako bi se što efikasnije

pristupilo stvaranju planskog okvira za budu�nost. U ovom poglavlju predstavljeni su izazovi

i strategije ruralne i kohezijske politike za budu�e razdoblje od 2014. do 2020. godine.

7.1. Izazovi ruralne politike za razdoblje od 2014. do 2020. godine

U cijelosti ruralna politika nakon reforme koju je donijela Europska komisija (2011.-2013.),

treba doprinijeti (Ruralni razvoj EU, 2013.):

- Promicanju konkurentnosti u poljoprivredi

- Osiguranju održivog upravljanja prirodnim resursima i poticanju aktivnosti vezanih uz

klimu

- Postizanje ravnoteže izme�u teritorijalnog razvoja ruralne ekonomije i zajednica,

uklju�uju�i i postizanje stalne zaposlenosti.

Op�i koncept ostaje nepromijenjen, odnosno države �lanice ili regije �e i dalje morati

sastavljati vlastite višegodišnje programe na temelju mjera koje su postavljene na razini EU-a

i koje odgovaraju potrebama njihovih ruralnih regija. O tome koje mjere �e zemlje ili regije

koristiti kako bi se postigao glavni cilj postavljen na temelju šest glavnih to�aka ovisi o njima

samima. Dakle, slobodne u sastaviti vlastitu najbolju kombinaciju mjera u svoj Program o

ruralnom razvoju za rješavanje svojih posebnih situacija i izazova.

Države �lanice �e morati izdvojiti barem 30% od njihovog financiranja za ruralni razvoj iz

prora�una EU-a na temelju odre�enih mjera vezanih uz upravljanje zemljištem i borbe protiv

klimatskih promjena, i najmanje 5% na LEADER pristup.

U nastavku slijedi šest glavnih to�aka koje su postavljene za ruralni razvoj za razdoblje 2014.-

2020. godine (Europska unija, 2011.):

1. Poticanje prijenosa znanja i inovacija u poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim podru�jima –

znanje, vještine i inovacije su neizostavni temelj održivog razvoja. �esto je potrebna

pomo� te vrste u ruralnim regijama (primjerice, samo 20% poljoprivrednika EU-a su

��

�

primili op�u poljoprivrednu obuku) i jaz izme�u znanstvenika i poljoprivrednika ili

šumara mora biti sužen.

2. Ja�anje održivosti farmi i konkurentnost svih vrsta poljoprivrede u svim regijama i

promicanje inovativnih poljoprivrednih tehnologija i održivog upravljanja šumama –

razne sile predstavljaju prijetnje prihodu poljoprivrednika, a s time poljoprivrednici koji

rade s razli�itim modelima uzgoja moraju imati za cilj biti što više konkurentniji. Što bi u

nekim situacijama zna�ilo i daljnje restrukturiranje farme. S obzirom da je samo 6%

menadžera na farmi u dobi ispod 35 godina, treba više poticati mlade ljude zbog njihove

energije i svježih ideja unutar poljoprivrede.

3. Promicanje organizacije u lancu prehrane, uklju�uju�i preradu i trgovinu poljoprivrednih

proizvoda, dobrobiti životinja i upravljanje rizicima u poljoprivredi – položaj

poljoprivrednika u lancu opskrbe hranom može biti relativno slab, te me�usobnom

organizacijom mogu izvu�i ve�e koristi i poboljšati prihode. Jedna od opcija je bolji fokus

na lokalno tržište i kratke lance opskrbe. Tako�er, potrebni su upravlja�ki alati koji bi

smanjili nesigurnost poljoprivrednika i ublažili posljedice nastale od viših sila poput

vremena, životinjskih bolesti i volatilnost na tržištu.

4. Obnavljanje, o�uvanje i poboljšanje ekosustava vezanih uz poljoprivredu i šumarstvo –

pritisak na okoliš još uvijek je veoma rasprostranjen. Na primjer samo 17% staništa EU-a i

11% ekosustava smatra se da su u povoljnom stanju, dok 45% tla EU-a pati od problema

kvalitete. Te izazove treba ukloniti, a pozitivne ekološke doprinose u poljoprivredi i

šumarstvu dodatno oja�ati.

5. Promicanje u�inkovitosti resursa i podupiranje cilja prema niskoj razini ugljika i

klimatskoj promjeni gospodarstva u poljoprivredi, šumarstvu i prehrani – u svim

gospodarskim sektorima pametan i održiv rast uklju�uje brigu o oskudnim resursima.

Poljoprivreda treba koristiti vodu i energiju na naju�inkovitiji na�in (farme �ine oko 24%

ukupnih crpilišta vode EU-a), dok uz to nastoje smanjiti emisije stakleni�kih plinova i

ugljika. Poljoprivreda i drugi ruralni sektori mogu opskrbiti proizvodnju osnovnim

sirovinama bio-ekonomije.

6. Promicanje gospodarskog rasta ruralnih regija, te smanjenje socijalne isklju�enosti i

siromaštva ruralnih regija – nekih 14% stanovništva u pretežito ruralnim podru�jima pati

od stope nezaposlenosti koja je manja od polovice prosjeka EU-a, a tu su i podru�ja

niskog BDP-a po glavi stanovnika.

��

�

Novi zakonski okvir zahtijeva i novi sustav pra�enja i evaluiranja politika, stoga je u nastavku

prikazana interventna logika pomo�u koje se može vidjeti kako razli�iti elementi unutar

politike ruralnog razvoja pristaju i zajedno pridonose sveukupnim ciljevima ZPP-a i strategiji

Europa 2020 (Slika 4).

Slika 4: Interventna logika za politiku ruralnog razvoja (2014.-2020.)

Prilago�eno prema: Ruralni razvoj EU-a: Statisti�ke i ekonomske informacije; Izvješ�e 2013.

godine, pregledano 25.08.2014., dostupno na:


Poltika ruralnog razvoja mora stajati ¨rame uz rame¨ s drugim politikama u Europskoj uniji

kako bi se što bolje postigli ciljevi Europe 2020. Iz tog razloga, stvoren je novi mehanizam

pod nazivom ¨Zajedni�ki strategijski okvir¨ (CSF)9.

Kao što je ve� spomenuto u radu (pogl. 2.2.), ruralni razvoj financijski poti�u nekoliko

fondova: Europski fond za regionalni razvoj (ERDF), Europski socijalni fond (ESF),

Kohezijski fond (CF) i Europski pomorski i ribarstveni fond (EMFF). Identifikacijom

�� /�� &�� 0� ��!/'$%�

��

�

zajedni�kih karakteristika tih fondova svrstavanjem u jedan zajedni�ki dokument postiže se

harmonizacija i jednostavnost pravila (Slika 5).

Slika 5: Politika ruralnog razvoja u novom okviru (2014.-2020.)

Prilago�eno prema: Europska unija, kratki vodi� kroz prijedloge Europske komisije, vezano

uz ruralni razvoj od 2014. do 2020.godine,pdf, 2011.godina

Važnost CSF-a je što �e pomo�i razli�itim fondovima koji su uklju�eni u ruralni razvoj kod

me�usobnog nadopunjivanja. Konkretno, pojasnit �e kako se može zajedno raditi u postizanju

kona�nih ciljeva koji su uklju�eni u Europa 2020. Nadalje, takav sustav �e dodatno poboljšati

teritorijalnu i me�usektorsku suradnju izme�u fondova, dakle igrat �e važnu ulogu kod

povezivanja ruralno-urbanih tema.

CSF sustav bit �e detaljan ali opet dovoljno fleksibilan kako bi se omogu�ilo fondovima

provo�enje svojih misija. Ono �e zamijeniti Strateške smjernice EU-a koje se trenutno

primijenjuju za ruralni razvoj.

��

�

7.2. Strategija kohezijske politike za razdoblje od 2014. do 2020. godine

U listopadu 2011. godine Europska komisija je donijela okvir za kohezijsku politiku u

razdoblju od 2014. do 2020. godine. Konkretnije, donesene promjene u oblikovanju i

provedbi kohezijske politike (Ured za publikacije EU-a, 2011.):

- fokusiranje na prioritete pametnog, održivog i sveobuhvatnog rasta iz strategije

Europa 2020

- nagra�ivanje uspješnosti

- podrška integriranom programskom procesu

- fokusiranje na rezultate – pra�enje postizanja dogovorenih ciljeva

- ja�anje teritorijalne kohezije, i

- pojednostavnjenje izvršenja.

Prema Europskom fondu za regionalni razvoj, u razvijenim regijama, i regijama u tranziciji,

najmanje 80% sredstava ERDF-a na nacionalnoj razini mora biti odvojeno za energetsku

u�inkovitost i obnovljive izvore energije, inovacije te podršku malim i srednjim poduze�ima

(manje razvijene regije minimalno 50%), a najmanje 20% od tih sredstava za energetsku

u�inkovistost i obnovljive izvore energije.

Poseban fokus bit �e na podru�jima specifi�nih prirodnih ili demografskih zna�ajki s osvrtom

na najudaljenije i rijetko naseljene regije. Najviše 50% tih sredstava morat �e biti dodijeljeno

aktivnostima koje pridonose diversifikaciji i modernizaciji gospodarstva u najudaljenijim

regijama uz osobit naglasak na istraživanje i inovacije, informacijske i komunikacijske

tehnologije te na konkurentnost malih i srednjih poduze�a.

Za postizanje ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije, glavnu ulogu ima Europski

socijalni fond, gdje �e se u novom okviru za razdoblje 2014.-2020. godine dodatno pove�ati

ve� postavljeni ciljevi poput zaposlenosti, obrazovanja, borbe protiv siromaštva i socijalne

isklju�enosti. Odnosno, najmanje 20% ESF-a mora biti usmjereno na promicanje socijalne

uklju�enosti i borbi protiv siromaštva. Tako�er, prijedlog sadrži zajedni�ke pokazatelje koji

omogu�uju bolje pra�enje te olakšavaju procjenu u�inka ulaganja putem ESF-a na razini EU-

a. Dakle, da bi se olakšalo korištenje ESF-a, osobito malim sudionicima, sastavljen je nacrt na

kojemu su pojednostavljene mogu�nosti troškova. Uz to zemlje �lanice za male radove

�*�

�

moraju koristiti standardne ljestvice jedini�nih troškova ili skupne iznose, što u kona�nici

smanjuje administrativno optere�enje na do 50% projekata.

Što se ti�e samog Kohezijskog fonda, ono je usmjereno na zaštitu okoliša. Pod time se misli

na dodatna ulaganja u energetiku s pozitivnim u�inkom na okoliš, energetsku u�inkovitost i

obnovljive izvore energije. Kad se radi o okolišu, važno je spomenuti i glavne one�iš�iva�e

okoliša, trasportna sredstva. KF �e uz mrežu TEN-T pridonijeti i ulaganjima u transportne

sustave s malim udjelom ugljika, te u gradski prijevoz (Europski parlament, 2014.)

Nadalje, prije�i �e se na E-koheziju, što obvezuje zemlje �lanice do kraja 2014. godine na

postavljanje sustava koji korisnicima omogu�uje predaju podataka elektroni�kim putem. To

�e znatno smanjiti administrativno optere�enje, te pove�ati kontrolu nad projektima i

potrošnjom.

U nastavku je prikazano razdoblje od 2014. do 2020. godine gdje može vidjeti kako se najviše

iz prora�una za kohezijsku politiku izdvaja najviše za manje razvijene regije (162,6

mild.eura), dok najmanje za najudaljenije i sjeverne regije (0,9 mild.eura). Za sami instrument

za povezivanje Europe izdvojit �e se 40 milijardi eura.

Grafikon 9: Prora�un za kohezijsku politiku nakon 2013.godine (cijene iz 2011.godine)

Izvor: Europski ured za publikacije: Kohezijska politika 2014.-2020.; 2011.godina,

pregledano 20.08.2014.godine, dostupno na: http://ec.europa.eu/inforegio

��

�

Novim strategijama i planovima kohezijske i ruralne politike, zapravo se želi ujediniti sustav,

koji se dijeli na niz programa striktno usmjerenih na aktualne probleme s kojima se suo�ava

gospodarstvo Europske unije.

��

�

8. ZAKLJU�AK

Na razini Europske unije nužno je postaviti što precizniju strategiju za cilj koji se želi posti�i.

Još od Rimskog ugovora isticala se je važnost ujedinjenja politika radi me�usobnog

približavanja zemalja.

EU se s godinama sve više širi, a što je više �lanica to je više zahtjeva i problema koji se

trebaju rješiti. Upravo zbog toga potrebno je redovito postavljati nove strategijske okvire.

Ekonomska i socijalna kohezija sastoji se od niza politika koje direktno ili indirektno utje�u

na njeno stvaranje. Djelovanjem tih politika EU lakše rješava probleme integracije jer ih se

razvrstava u odre�ene kategorije, što daje bolji pogled na njih, te se može brže intervenirati

kod suzbijanja ve�ih problema.

Ekonomska i socijalna kohezija nastoji smanjiti velike razlike izme�u država �lanica, ali i

samih regija EU-a, koje su zahvaljuju�i krizi dodatno porasle. Kao primjer jaza, vidljive su

razlike izme�u ruralnih i urbanih podru�ja.

U Europskoj uniji sve se više pridodaje zna�aj na ruralni razvoj. Naime, kako ruralna

podru�ja zauzimaju ve�inski dio i teritorija i stanovništva Europe itekako utje�u na dobrobit

cjelokupnog tržišta. Ulaganjem u ruralni razvoj postiže se garancija za neovisnu budu�nost.

Glavni zadatak politike ruralnog razvoja je istaknuti i osvjestiti gra�ane o kvaliteti i

vrijednosti prirodnih proizvoda koji najve�im dijelom proizlaze upravo iz ruralnih krajeva.

Tako�er, tu se podrazumijeva i provo�enje aktivnosti koje olakšavaju funkcioniranje tržišta

poljoprivrednih proizvoda, te zaštita okoliša.

EU nastoji sa vrha djelovati kroz Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EAFRD), no

kako bi se što efikasnije suzbili glavni problemi ruralnih podru�ja, treba krenuti od gra�ana

kao pojedinca. Dakle, djelovanjem na lokalnoj razini rješavaju se problemi cijele regije, dok

rješavanjem problema regije, dolazi se do smanjenja problema cijele Unije. U kona�nici,

postižu se ciljevi i svrha postojanja unutarnjeg tržišta.

Analizom ruralnih podru�ja stvorio se uvid u njihovu razvijenost na temelju �ega se može

zaklju�iti koliko je zapravo poticanje i naglašavanje kohezije nužno. Problematika ruralnih

regija leži u starijem stanovništvu, dok se mladi iseljavaju u gradove u potrazi za ve�im

prihodima i mogu�nostima. To dodatno otežava i situaciju glede obrazovanja, gdje

��

�

obrazovanije stanovništvo rijetko odlu�i ostati u selu i baviti se poljoprivredom. Stoga je

nastala situacija u kojoj ruralna podru�ja sve više odmi�u (u negativnom smislu) od gradova.

Kroz determinante ekonomske i socijalne kohezije potrebno je istaknuti kako se kohezija

provodi kroz socijalnu politiku i politiku zapošljavanje, te obrazovnu i kohezijsku politiku.

Nadalje, na ostvarivanje kohezije uvelike utje�u i strukturalna, odnosno regionalna politika,

koje djeluju kroz svoje fondove (ESF, EAFRD, EFRD i EFMF).

Mjere kojima se postiže ruralni razvoj, orijentiraju se prema �etiriju prioritetnim osima. Me�u

kojima su prve tri prioritetne osi bazirane na konkurentnosti i unaprije�enju poljoprivrede i

šumarstva, kao i na zaštitu okoliša uz isticanje važnosti ruralnog krajolika i uzdizanjem

prirodnih vrijednosti, te direktne mjere za poboljšanje kvalitete života (vrti�i, škole,

zdravstvo...). Dok posljednja, �etvrta prioritetna os se odnosi na LEADER i njegove lokalne

akcijske grupe (LAG).

Svaka zemlja �lanica treba težiti svojem razvoju bez obzira na stanje u drugim zemljama. Kod

više razvijenih zemalja, vidljivo je kako su dobivena sredstva za ruralni razvoj, te njihova

vlastita nacionalna izdvajanja bolje iskorištena nego kod zemalja koje su slabije razvijena.

Kao primjer su Bugarska i Rumunjska koje su ve�inski prekrivene ruralnim podru�jima a

ostvaruju najmanju proizvodnju unutar ruralnih regija. Dok opet, s druge strane, tu je Irska

kao izuzetak, koja unato� obuhva�enoj krizi uspijeva postizati rast unutar ruralnih podru�ja.

Me�usobna povezanost ekonomske i socijalne kohezije s ruralnim razvojem postoji, samo što

na ruralni razvoj utje�e i cijeli niz drugih �imbenika, zbog kojih su neke zemlje �lanice manje

razvijene od drugih. No, svakako se može re�i kako ulaganje u ruralni razvoj uvelike

doprinosi ekonomskoj i socijalnoj koheziji.

Za razdoblje 2014.-2020. godine vrijedi poseban fokus na ruralni razvoj od strane kohezijske i

ruralne politike. Te je stvoren Zajedni�ki strategijski okvir pomo�u kojeg �e se lakše provoditi

zajedni�ki ciljevi Europe 2020., a da pritom politike ne izgube svoj karakter.

Tako�er, vrijedi i za kohezijski politiku, osim konkretno postavljenih izazova, predstavljen je

i sustav koji �e dodatno olakšati i smanjiti administrativne troškove, ali i pojednostaviti

provedbu aktivnosti EU fondova.

U kona�nici, to �e voditi harmonizaciji i pojednostavljenju pravila diljem unutarnjeg tržišta, a

time i ve�oj efektivnosti EU fondova.

��

�

LITERATURA:

KNJIGE

1. Ackrill, R., 2000., ¨The common agricultural policy¨, Sheffield Academic press Ltd.; str.

42.

2. Cifri�, I., 2003., ¨Ruralni razvoj i modernizacija¨, Prilozi istraživanju ruralnog identiteta,

Institut za društvena istraživanja, Zagreb, str.32.

3. Kandžija, V., Cve�i�, I., 2010., Ëkonomika i politika Europske Unije¨, Sveu�ilište u

Rijeci, Ekonomski fakultet, Rijeka,

4. Molle, W., 2007., Ëuropean cohesion policy¨; str. 4.

5. OECD, 2003., ¨The future of rural policy, From sectoral to place-based policies in rural

areas¨; str. 81.

6. OĆonnor, D., Renting, H., Gorman, M., Kinsella, J., 2006., ¨Driving rural

development:policy and practice in seven EU countries¨; str. 4.

�LANCI/ZNANSTVENI RADOVI

9. Kandžija, V., Andrijani�, I., Ljubi�, F.,: Zajedni�ka agrarna politika Europske Unije,

izvorni znanstveni rad, objavljen 25.03.2002.godine

10. Službeni �asopis EU, 30.04.2004.godine, L 167; pregledano 18.07.2014.godine, dostupno

na:

http://www.central2013.eu/fileadmin/user_upload/Downloads/Document_Centre/OP_Res

ources/Decision_884_2004_EC.pdf

11. Europska unija, kratki vodi� kroz prijedloge Europske komisije, vezano uz ruralni razvoj

od 2014. do 2020. godine, 2011.godina

12. Europski ured za publikacije: Kohezijska politika 2014.-2020.; 2011.godina, pregledano

20.08.2014. godine, dostupno na: http://ec.europa.eu/inforegio

13. Europska mreža za ruralni razvoj: Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj, Primjeri

povezanosti s ostalima EU fondovima, 2012., pregledano 10.09.2014. godine

��

�

OSTALO

14. EUCIS 2014., Investiranje u edukaciju, 2012.godina, preuzeto 16.07.2014.godine,

dostupno na: http://www.eucis-lll.eu/eucis-lll/wp-content/uploads/2012/03/ EUCIS-LLL-

policy-briefing-note-Investing-in-education-and-training3.pdf

15. European Citizen`s panel, „Equal Europe: definitions, issues and policies“, pregledano


http://www.foundationfuturegenerations.org/UserFiles/File/Infopack_en.pdf

16. Europska komisija 2014., Europski socijalni fond, pregledano 16.07.2014.godine,

dostupno na:http://ec.europa.eu/social/main.jsp?catId=325&langId=hr

17. Europska komisija, Analiza i planovi poljoprivrede u ruralnom podru�ju EU, 2010.godina,

str.9 i 10, pregledano 18.04.2014.godine, dostupno na:

http://ec.europa.eu/agriculture/publi/situation-and-prospects/2010_en.pdf

18. Europska komisija – DG poljoprivreda i ruralni razvoj, „Važnost ruralnih podru�ja“,

izvješ�e 2013., 2.str., pregledano 22.04.2014., dostupno na:

http://ec.europa.eu/agriculture/statistics/rural-development/2013/ch31_en.pdf

19. Europska komisija, Indicators in the Rural development report 2013., Importance of rural

areas, pregledano 28.04.2014., dostupno na:

http://ec.europa.eu/agriculture/statistics/rural-development/2013/indicators_en.pdf

20. Europska komisija, Revija ruralnog razvoja EU 2011.godina, Europska mreža za ruralni

razvoj, pregledano 18.04.2014.godine, dostupno na:

http://www.hr.undp.org/content/dam/croatia/docs/Research%20and%20publications/local

_development/europarurale/UNDP_HR_europarurale1.pdf

21. Europska komisija, regionalna politika: Kohezijski fond, pregledano 18.07.2014.godine,

dostupno na: http://ec.europa.eu/regional_ policy/thefunds/cohesion/index_en.cfm

22. European network for rural development: Revija ruralnog razvoja EU, 2013., pregledano


http://www.hr.undp.org/content/dam/croatia/docs/Research%20and%20publications/local

_development/europarurale/UNDP_HR_europarurale7.pdf

23. Europski parlament, Rural development policy, 2004.godina, pregledano


http://www.europarl.europa.eu/facts_2004/4_1_5_en.htm

��

�

24. Europski parlament 2014., Obrazovanje i strukovno osposobljavanje, pregledano


http://www.europarl.europa.eu/aboutparliament/hr/displayFtu.html?ftuId=FTU_5.13.3.ht

ml

25. Europski parlament 2014., Politika okoliša, pregledano 18.07.2014.godine, dostupno na:

http://www.europarl.europa.eu/aboutparliament/hr/displayFtu.html?ftuId=FTU_5.4

.1.html

26. Europski parlament 2014., Politika transporta, pregledano 18.07.2014., dostupno na:

http://www.europarl.europa.eu/aboutparliament/hr/displayFtu.html?ftuId=FTU_5.8.1.html

27. Europska zajednica: LEADER-ov pristup, 2006., pregledano 20.08.2014.godine, dostupno

na:

http://www.environ.ie/en/Community/RuralDevelopment/EURuralDevelopment/Publicati

onsDocuments/FileDownLoad,29632,en.pdf

28. Eurostat, pregledano 17.06.2014.godina, dostupno na:

http://epp.eurostat.ec.europa.eu/cache/ITY_PUBLIC/3-31012014-AP/EN/3-31012014-

AP-EN.PDF

29. Ministarstvo ruralnog razvoja i fondova EU, pregledano 17.04.2014.godine, dostupno na:

http://www.mrrfeu.hr/UserDocsImages/EU%20fondovi/SAPARD_PROGRAM__hr_v_2_

19_09_07%2016%2002%202012.pdf

30. Odbor EU-a, 9. Izvješ�e sa sjednice 2009.-10.godine, pregledano 16.07.2014.godine,

dostupno na:

http://books.google.hr/books?id=mrhwzrp7IjQC&printsec=frontcover&dq=European+soc

ial+fund&hl=hr&sa=X&ei=CxHrU_W3Keo4gSwIHYDA&ved=0CEYQuwUwCg#v=one

page&q=European%20social%20fund&f=false

31. Ruralni razvoj EU-a: Statisti�ke i ekonomske informacije; Izvješ�e 2013.godine,



32. Trans-europske transportne mreže, 07.02.2012.godine, House of commons library SN478,


��

�

http://www.google.hr/url?url=http://www.parliament.uk/briefing-papers/sn00478.

pdf&rct=j&frm=1&q=&esrc=s&sa=U&ei=RRvzU--aL4eK4gT6-4F4&ved=0CC

MQFjAD&usg=AFQjCNFyvcYAElQ8wMmlY6Xq7X7KJ_X-lw

��

�

POPIS TABLICA

stranica

1. Važnost ruralnih podru�ja..............................................................................................15

2. Bruto doma�i proizvod po stanovniku (%, EU-27=100) za ¨2009.¨ godinu..................18

3. Stopa nezaposlenosti (% radno aktivno stanovništvo) u 2012. godini...........................20

4. Bruto dodana vrijednost primarnog sektora po �lanicama EU-27 za 2012. godinu.......22

5. Obuka i edukacija stanovništva koji se bave poljoprivredom za 2010. godinu (%).......24

6. Cjeloživotno obrazovanje u ruralnim podru�jima, prema �lanicama EU-27 (2012.),

te indeks promjene za razdoblje od 2007.-2012. godine.................................................28

7. Prora�unsko izdvajanje za ZPP (2012.-2014. godina).....................................................31

8. U�inkovitost ruralne politike i gospodarskog rasta.........................................................44

��

�

POPIS GRAFIKONA

stranica

1. BDP po glavi stanovnika, prema vrsti regije, u odnosu na prosjek EU-27

(2005.-2010. godina).........................................................................................................19

2. Ukupno navodnjavano zemljište kao apsolutan iznos (ha) i kao udio u ukupnom

iskorištenom poljoprivrednom zemljištu (UAA) za 2010. godinu...................................26

3. Postotak standardne i širokopojasne NGA pokrivenosti u ruralnom podru�jima

EU-27 za 2012. godinu......................................................................................................27

4. Glavne mjere ruralnog razvoja za period 2007.-2013. godine (EU-27, %).......................30

5. Izdvajanja iz EPFRR i EPJF po zemljama �lanicama za 2012. godinu.............................32

6. Nacionalna izdvajanja za poljoprivredu (2012. godina)....................................................33

7. Financijska provedba (odnos izme�u izjave o izdacima do 28.08.2013. godine

i financijskog plana zaprogramsko razdoblje 2007.-2013. po zemlji �lanici, u %)...........33

� Raspored ukupnih sredstava EPFRR-a po prioritetnim osima...........................................38�

9. Prora�un za kohezijsku politiku nakon 2013.godine (cijene iz 2011. godine)..................50

�*�

�

POPIS SLIKA

stranica

1. Veli�ina ruralnih podru�ja u 2010. godini unutar EU-a.....................................................14

2. Gusto�a naseljenosti ruralnog stanovništva (stanovnika/km²)...........................................17

�� etiri prioritetne osi politike ruralnog razvoja EU-a..........................................................37�

4. Interventna logika za politiku ruralnog razvoja (2014.-2020.)..........................................47

5. Politika ruralnog razvoja u novom okviru (2014.-2020.)..................................................48

��

�

��

�