Click here to load reader
Upload
nemanjamilica2012
View
10
Download
4
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Turizam
Citation preview
VISOKA POSLOVNA ŠKOLA STRUKOVNIH STUDIJA LESKOVAC
OSNOVNE STRUKOVNE STUDIJE
SEMINARSKI RAD
Predmet: UPRAVLJANJE RURALNIM RAZVOJEM
TEMA: RURALNI TURIZAM ZLATIBORSKOG OKRUGA
Mentor: Student:
Prof. dr Naum Marinoski Jovana Petrović
Broj indeksa: 12397
Smer: Turizam i ugostiteljstvo
Leskovac, 2015.
Sadržaj
Uvod ...................................................................................................................................3
Ruralni turizam zlatiborskog okruga ..................................................................................4
1. Zlatibor.................................................................................................................4
1.1. Kulturno-istorijski spomenici ..............................................................4
1.2. Spomenici ............................................................................................5
1.3. Etno selo Sirogojno ..............................................................................6
1.4. Seoski turizam ......................................................................................6
2. Tara .....................................................................................................................8
3. Drvengrad ...........................................................................................................9
4. Kremna ..............................................................................................................10
5. Šarganska osmica ..............................................................................................10
6. Manasitr Mileševa .............................................................................................11
7. Seoski turizam u užičkom kraju ........................................................................12
Zaključak ...........................................................................................................................13
Literatura ...........................................................................................................................14
2
Uvod
Prirodne lepote Zlatiborskog okruga, te kvalitetan smeštaj i hrana, posebno u seoskim
turističkim destinacijama, dobili su visoke ocene turista koji su posetili ovaj region, dok
se njihove zamerke, između ostalog, odnose na slabu putnu infrastrukturu, bez auto-puta
i aerodroma.
Zlatiborski okrug raspolaže sa obijem prirodnih lepota koje su za turiste atrakcija.
Planinska mesta zauzimaju posebno mesto u turističkoj ponudi Zlatiborskog okruga jer se
broj domaćih i stranih turista iz godine u godinu povećava. Rad se bavi analizom.
Materijalna osnova turističke destinacije se sastoji od prirodne i materijalne komponente.
Prirodna i materijalna komponenta u turizmu sačinjavaju turistički potencijal, odnosno
utiču na kretanje, boravak i turističku potrošnju.
Postavlja se pitanje da li prirodna ili materijalna komponenata doprinosi povećanju broja
turista odnosno da li je odnos između ove dve komponente saglasan i podjednako
doprinosi razvoju turizma.
3
Ruralni turizam zlatiborskog okruga
1. Zlatibor
Zlatibor je planina u Srbiji koja se prostire na površini od oko 1000 km², dugačka je 55
km, a široka i do 20 km. Pruža se pravcem severozapad-jugoistok. Najviši vrh je Tornik
(1496 m). Zlatibor se prostire između 43° 31' N i 43° 51' N, i između 19° 28' E i 19° 56'
E. Poznato je letovalište i zimovalište, kao i klimatsko lečilište. Zlatibor se nalazi na
severonm delu oblasti Stari Vlah, granične oblasti između Raške, Hercegovine i Polimlja.
Obuhvata predele tri opštine Republike Srbije: Čajetinu i jedan deo opštine Užice
(Kremanska oblast) severni Zlatibor i jedan manji deo opštine Nove Varoši (Murtenička
oblast) južni Zlatibor. Administrativni centar Zlatibora je varošica Čajetina.1
Južna i istočna granica Zlatibora su reke Uvac i Veliki Rzav. Na zapadu se Zlatibor
graniči sa Republikom Srpskom, selima Mokrom Gorom, Semegnjevom i Jablanicom.
Zlatibor je oduvek imao veliki pogranični značaj. Na brdu Cigli kod Jablanice i danas se
raspoznaje granica Srbije sa dvema carevinama — Austrougarskom i Turskom. Zlatibor
se nalazi na pola puta od Beograda do crnogorskog i dubrovačkog primorja. Preko njega
prelaze mnogi značajni magistralni putevi i pruge, među kojima je i pruga Beograd-Bar.
Najbliži veći grad je Užice.
1.1. Kulturno-istorijski spomenici
Danas na Zlatiboru postoje tri crkve brvnare. To su crkvice malih dimenzija kojih je
nekada bilo više, a danas postoje još samo u selima Dobroselici, Jablanici i Kućanima
Crkva brvnara u Dobroselici iz 1821-ve godine čuva ikone Janka Mihailovića Molera i
Aleksija Lazovića. Osim Mitra Udovičića iz sela Stubla, imena ostalih graditelja nisu
zabeležena. Sva njena arhiva i biblioteka je uništena za vreme Prvog svetskog rata, samo
1 http://www.zlatibor.org.rs/, pristupljeno 08.03.2015. u 16.50.
4
je sačuvan mali broj knjiga koje se i danas koriste. Prema legendi, tu crkvu je podigao
sebi za zadužbinu jedan hajduk. Turci su je iz osvete prema njemu zapalili 1809-te
godine, ali ju je iznenadna kiša spasila. 1821-ve godine je obnovljena, zajedno sa
grobljem koje je takođe osnovao onaj hajduk.2
U selu Kućani, smeštenom na južnim obroncima Zlatibora i dosta udaljenom od svih
većih saobraćajnica, nalazi se crkva posvećena Hristovom Vaznesenju. Ova brvnara
minijaturnih razmera (12m²) podignuta je najverovatnije u 18. veku, iako se često datuje
u 18. vek zbog sačuvanih carskih dveri, dela Simeona Lazovića. Izvedene u pozlaćenom
duborezu i sa predstavama proroka i Blagovesti, njih je – prema sačuvanom natpisu –
slikar priložio „crkvi Sv. arhanđela 1780“.3
Crkva brvnara u Donjoj Jablanici podignuta je 1838-me godine, a okružena je manjim
drvenim građevinama istaknutih porodica iz sela, tzv. sobrašicama. Imena graditelja su
ostala nepoznata, ali izgleda da su to bili meštani, osim jednog, koji je bio sa Tare.4
1.2. Spomenici
Spomen-česme se nalaze u Čajetini ("... u spomen na srećno spasenje Nj. v. kralja Milana
u Ivanjdanskom atentatu..." i "... u slavu besmrtnih ratnika sreza zlatiborskog palih u
ratovima za oslobođenje i ujedinjenje 1912-1918..."), na Oku (podignuta ratnicima od
1912-te do 1918-te godine iz sela Semegnjeva, Branežaca i Šljivovice), i Popovoj Vodi
(izginulim ratnicima od 1912-te do 1918-te iz sela Drijetnja, Ljubanja, Kačera, Mačkata i
Krive Reke).5
Spomen-ploče izginulim ratnicima za slobodu i ujedinjenje od 1912-te do 1918-te se
nalaze i u crkvama u Ljubišu i Beloj Reci. Spomenička obeležja sa spomen-pločama
borcima Prvog i Drugog svetskog rata urađena su u Kremnima i Mokroj Gori.
1.3. Etno selo Sirogojno2 http://www.zlatibor.org.rs/, pristupljeno 08.03.2015. u 16.50.3 http://www.zlatibor.org.rs/, pristupljeno 08.03.2015. u 16.50.4 http://www.zlatibor.org.rs/, pristupljeno 08.03.2015. u 16.50.5 http://www.zlatibor.org.rs/, pristupljeno 08.03.2015. u 16.50.
5
Nalazi se u Sirogojnu i jedan od najznačajnijih turističkih objekata na Zlatiboru. Nalazi se
pod vedrim nebom. To je Etno-selo koje se sastoji od 40 starih kuća donetih sa svih
strana Zlatibora. Etno-selo je sagrađeno 1979. godine, na 4,5 ha površine. U jednoj od
kuća muzeja „Staro selo“ napravljena je i krčma, a neke manje kolibe su preuređene za
stanovanje, vajat samo za spavanje mladih bračnih parova, gostinska kuća, ambar,
grnčarska radionica, i monumentalna crkva Svetog Petara i Svetog Pavla. Nalazi se
dvadeset i šest kilometara od turističkog centra Zlatibor.6
1.4. Seoski turizam
Gostilje leži na obroncima planine, 30 km od centra na Zlatiboru. U selu živi oko 400
ljudi koji se uglavnom bave stočarstvom i voćarstvom. Okolina pruža idealne uslove za
sakupljanje lekovitog bilja, ribolov i pešačenje. Okruženje sela je živopisno, posebnu
atrakciju predstavlja vodopad visok 20 m na reci Vrelo, na kojoj je sačuvana i vodenica.
Atraktivna je za obilazak i rodna kuća Dimitrija Tucovića. U selu je 70 ležajeva sa
utvrđenom kategorijom smeštaja.7
Rožanstvo je udaljeno 15 km od centra Zlatibora, ima oko 450 stanovnika koji se
uglavnom bave poljoprivredom. Poznato je po proizvodnji buradi, kaca i drugih
proizvoda od drveta. Kroz selo protiče Prištavica na čijoj je desnoj obali jedna od
najlepših pećina u Srbiji, Stopića pećina. U neposrednoj blizini je i banja Vapa. Selo ima
40 kategorisanih ležaja, jedno domaćinstvo ima i bazen.8
Kriva Reka je pitomo zlatiborsko selo 17 km udaljeno od centra Zlatibora. Živo i bogato,
sa oko 1350 stanovnika, uređenom školom, terenima za fudbal i košarku, prostire se u
širokoj travnatoj udolini sa blagim padinama okolnih brda, prekrivenih voćnjacima,
prvenstveno šljivicima. U centru sela je čuveni izvor Kotren čija ledena voda ne
presušuje ni u vreme najvećih žega. Posetiocima stoji na raspolaganju smeštaj u
6 http://www.zlatibor.org.rs/, pristupljeno 08.03.2015. u 16.50.7 http://www.selo.co.rs/index.php, pristupljeno 08.03.2015. u 15.46.8 http://www.selo.co.rs/index.php, pristupljeno 08.03.2015. u 15.46.
6
petnaestak živopisnih domaćinstava sa oko 80 kategorisanih ležajeva, uglavnom druge
kategorije.9
Tripkova je udaljena 20 km od Zlatibora. Iako malo po broju stanovnika, oko 350 ljudi, u
selu se organizuje niz manifestacija. Leti se organizuje likovna kolinija i radionica za
izradu umetničkog stakla, kao i međunarodni seminari o srpskom folkloru. Povoljna
klima, prirodne lepote, bistro jezero Vrutci koje je bogato ribom, čine značajne turističke
potencijale ovog sela. Raspolaže sa 45 ležaja.10
Mačkat je udaljen 16 km od centra Zlatibora i odavno se u njega svraća i zbog dobre
hrane u nadaleko čuvenim kafanama. U selu živi oko 800 stanovnika koji se uglavnom
bave poljoprivredom i proizvodnjom suvomesnih proizvoda. Pršuta ovde proizvedena
vrhunskog je kvaliteta i postala je simbol zlatiborskog kraja. Mačkat je nadaleko poznat i
po jagnjećem i prasećem pečenju. Svake zime, u januaru, se održava “Pršutijada” koju
poseti deset hiljada posetilaca. Raspolaže sa 20 ležaja.11
Semegnjevo je udaljeno 16 km od centra Zlatibora. Nalazi se na nadmorskoj visini od
1000 m sa okolinom koja pogoduje za lovni i rekreativni turizam. Do sela vode, osim
asfaltnog, vode i šumski putevi koji su idealne staze za vožnju planinskih bicikala.
Brojni su izvori čiste planinske vode dok u bistrim potocima ima ribe i rakova.
Turistima stoji na raspolaganju 10 ležajeva u privatnom smeštaju.12
2. Tara
9 http://www.selo.co.rs/index.php, pristupljeno 08.03.2015. u 15.46.10 http://www.selo.co.rs/index.php, pristupljeno 08.03.2015. u 15.46.11 http://www.selo.co.rs/index.php, pristupljeno 08.03.2015. u 15.46.12 http://www.selo.co.rs/index.php, pristupljeno 08.03.2015. u 15.46.
7
Planina Tara je jedna od naših najlepših planina i svakako jedan od najprivlačnijih
predela Srbije. Pokrivena gustim četinarskim i listopadnim šumama, protkana pašnjacima
i livadama, ova lepotica planinskog sistema Srbije ali i celog kontinenta, svakako
zaslužuje epitet Kraljice planina.
Masiv Tare nalazi se u zapadnom delu Srbije, u graničnom pojasu prema Bosni i
Hercegovini, odnosno Republici Srpskoj. Sa juga i jugoistoka, Tara je oivičena rekom
Kamišnom i Kremanskom kotlinom oslanjajući se na Zlatibor i Mokru Goru. Na istoku se
naslanja na ogranke Ponikava i Stapara. Na severoistoku granicu joj čini reka Pilica. Sa
severa masiv Tare oivičen je kanjonom reke Drine, sa severozapada rekom Derventom,
dok je sa zapada omedjan Belim Rzavom. Površina Planine Tare u navedenim granicama
je 183 km2, a nadmorska visina iznosi 1000m do 1200m. Najviši vrh Tare je Zborište sa
nadmorskom visinom od 1544 m.13
Najpoznatiji turistički lokaliteti na Planini Tari su Kaluđerske Bare, Mitrovac, Zaovine sa
svojim jezerima, Šljivovica, Sokolina, Predov Krst i prelepi vidikovac na njemu. Na
našoj najlepšoj planini Tari zasigurno možete izabrati odgovarajući smeštaj za vaš idealni
odmor u prirodi. U turističkoj ponudi su prelepe vikendice, apartmani i hoteli. U širem
području planine Tare nalaze se mnoge prirodne i kulturne atrakcije, gradski i turistički
centri, poput Bajine Bašte, Zlatibora ili Višegrada, a podno Tare nalazi se Manastir Rača
iz 13. veka, centar kulturne i duhovne baštine ovoga kraja. Prepoznatljivi zaštitni znak
Drine i Bajine Bašte je čuvena Kućica na steni.14
Tara je prostor čiste i netaknute prirode. Zahvaljujući njenim povoljnim klimatskim i
geološkim faktorima, iskazuje izuzetno pozitivnu ulogu na život i zdravlje biljaka,
životinja i čoveka. Vazduh, svojim kvalitetom i čistotom predstavlja neprocenjivu
vrednost i pravu oazu zdravlja. Planina Tara, bogatstvom svog biljnog i životinjskog
sveta, predstavlja riznicu sadašnjeg, ali i, na drugim mestima, davno izumrlog životnog
13 Unković, S. Zečević, B.(2005): Ekonomika turizma, Ekonomski fakultet, Beograd, str. 222.14 Unković, S. Zečević, B.(2005): Ekonomika turizma, Ekonomski fakultet, Beograd, str. 222.
8
blaga. Upravo ovde raste čuvena Pančićeva Omorika, relikt i endemit zaostao još iz
praistorije i opstao samo na ovim prostorima. Omoriku je otkrio naš veliki naučnik Josif
Pančić po kome je kasnije ova „nova fela četinara“ dobila ime „Pančićeva Omorika“.15
Spoj izuzetnih prirodnih uslova i jedinstvenog ambijenta, Planina Tara predstavlja retku
turističku dragocenost i idealno mesto za odmor i rekreaciju, kako za vrhunske sportiste i
planinare, tako i za rekreativce i zaljubljenike u prirodu. Zahvaljujući idealnim prirodnim
uslovima i značajnim smeštajnim kapacitetima, kako hotelskim, tako i seosko-
apartmanskim, pruža izuzetne mogućnosti za turizam svih 365 dana u toku godine.
3. Drvengrad
Drvengrad je etno-selo u Srbiji kod Mokre Gore u Zlatiborskom okrugu. Drvengrad je
smešten na razmeđi Zlatibora i Tare.
Osnovano je i izgrađeno na brdu Mećavnik po zamisli filmskog reditelja Emira Kusturice
za potrebe snimanja filma „Život je čudo“. Mećavnik nadvisuje selo Mokra Gora i
visinski je na istom nivou sa železničkom stanicom Jatare kroz koju prolazi pruga uskog
koloseka „Šarganska osmica“.
Drvengrad je etno-selo u gradskom obličju i strukturi. U obliku je pravougaonika čija
duža (glavna) osa na jednom kraju ima ulaznu kapiju, odakle polazi glavna ulica i
prostire se do drugog gde se nalazi mala drvena pravoslavna crkva sa drvenim zvonikom.
Crkva je građena po ugledu na ruske crkve brvnare (videti sliku u galeriji) i posvećena je
Svetom Savi. U centralnom delu sela je trg popločan drvenom kockom i sečenim drvenim
pragovima i opkoljen brvnarama. Brvnare su autentične i prenete, neke iz tih krajeva, a
neke iz Republike Srpske, u vidu skeleta i postavljene na kamene temelje.
4. Kremna
15 Unković, S. Zečević, B.(2005): Ekonomika turizma, Ekonomski fakultet, Beograd, str. 222.
9
Turističke atrakcije ove oblasti su Šarganska osmica, pruga jednog koloseka koja pravi
figuru broja osam da bi lakše savladala uspon brda Šargana, rodna kuća vidovnjačke
porodice Tarabića u Kremnima, Dom proroka u Kremnima i lekoviti izvor Bele vode u
Mokroj Gori.16
5. Šarganska osmica
Šarganska osmica je naziv za muzejsko-turističku železnicu uzanog koloseka 760 mm,
Mokre Gora - Šargan Vitasi „Železnica Srbije“, obnovljene deonice nekadašnje pruge
Užice - Višegrad - Sarajevo, kojom saobraća muzejski voz "Nostalgija", u letnjoj sezoni
od aprila do oktobra i zimskoj od 25. decembra do 25. januara. Stara pruga uzanog
koloseka je uklonjena 1974. godine, a na zahtev grupe entuzijasta iz Udruženja
„Šarganska osmica“ obnovljena je najatraktivnija dionica od Mokre Gore do stanice
Šargan Vitasi u dužini od 15.440 metara. Karakteristika šarganske pruge je da je jedini
način da se savlada visinska razlika od samo 300 metara bila izgradnja petlje - osmice.
Rastojanju u obliku džinovske osmice voz dva puta prolazi kroz istu geografsku tačku. Za
sat vremena vožnje, voz prolazi kroz 22 tunela i preko pet mostova, prugom koja savlada
visinsku razliku i uspon od 300 metara.17
6. Manastir Mileševa
16 Unković, S. Zečević, B.(2005): Ekonomika turizma, Ekonomski fakultet, Beograd, str. 224.17 Unković, S. Zečević, B.(2005): Ekonomika turizma, Ekonomski fakultet, Beograd, str. 224.
10
Manastir Mileševa je srpski srednjovekovni manastir. Nalazi se na šestom kilometru od
Prijepolja na reci Mileševci. Raški po stilu, podigao ga je kralj Stefan Vladislav (1234—
1243) u prvoj polovini XIII veka kao svoju zadužbinu, a u njoj je i sam sahranjen.
U priprati, koju je kralj Vladislav dogradio 1235. godine, položio je mošti svog strica
svetog Save. Njih su Turci 1594. godine prilikom osvajanja preneli na Vračar (Beograd) i
spalili, u pokušaju da slome srpski duh.
Manastir je nastao u vreme Latinskog carstva, kada i nastaje takozvani „plastični stil“
koji se odlikuje monumentalnošću, izbegava dekorativnost i naginje formama klasične
antike. U manastirskoj crkvi se 1377. godine za kralja Srbljem i primorjem krunisan je
Tvrtko I Kotromanić, sestrić Cara Dušana. Stefan Vukčić Kosača se u njoj 1446. godine
proglasio „hercegom od Svetog Save“, po čemu je Hercegovina dobila ime.
Manastir je danas sedište episkopije Srpske pravoslavne crkve na čijem je čelu episkop
Filaret Mićević, pod čijim su rukovodstvom okruženje manastira i manastirski konaci
dobili izuzetno sređen izgled.18
Sarkofag Svetog Save je obnovljen 2003. godine radom vajara Rajka Blažića.
7. Seoski turizam u užičkom kraju
18 Unković, S. Zečević, B.(2005): Ekonomika turizma, Ekonomski fakultet, Beograd, str. 225.
11
Čari erskog sela, odvajkada lek za umornog i sivilom betona zasićenog čoveka, otvaraju
se za turiste. Uredili su mnogi domaćini svoje kuće i okućnice, sagradili vajate, zdanja i
bazene, a turističke organizacije opština Zlatiborskog okruga zajedno osmislile novi
projekat za sadržajniji seoski odmor.
Nazvale su ga, moderno, „Kreativna mreža za razvoj seoskog turizma“, a u taj poduhvat,
od koga mnogo očekuju, uključili ne samo seoske domaćine, već i turističke agencije,
prevoznike, hotelijere, kao i Regionalnu razvojnu agenciju „Zlatibor“.
U Zlakusi, selu grnčara, nude se izleti na osam raznih odredišta. Da tokom jednog
boravka ceo kraj upozna. Naravno, pristojan komfor u selu se podrazumeva, pa zato
isprva u ponudu uključuju ona bolja, uređenija domaćinstva. A ko od domaćina uđe u
mrežu vremenom dobija priliku da mu država pomogne u ulaganju u objekte, u
standardizaciju usluga i normativa ishrane, pa da tako stekne stroge evropske sertifikate o
tome.
Priča oko izlaska erskih sela na turističko tržište zasnovana je, pre svega, na ovdašnjim
lepotama, zdravoj domaćoj hrani i čistim vodama, tradicionalnom gostoprimstvu. Jer, u
užičkom kraju gost se dočekuje s posebnom pažnjom. A posluženje: čašica rakije, meze s
pršutom, pa i ručak i konak se podrazumevaju.19
Zaključak
19 http://www.selo.co.rs/index.php, pristupljeno 08.03.2015. u 15.46.
12
Razvojem turizma i njegovom materijalizacijom mora se voditi računa i o ekologiji i
razvoju turizma kao održivom razvoju. U tom smislu određenim projektima na nivou
regiona ali i na samim planinama potrebno je podstaći zaštitu sredine i razvoj turizma,
kao i unaprediti ove dve oblasti koje su međusobno povezane i predstavljaju važan
preduslov ukupnog regionalnog i privrednog razvoja.
Turistička posećenost se povećava na Zlatiboru i Tari pod uticajem prirodne i materijalne
komponente. Uz povećanje broja domaćih turista povećava se i broj stranih turista.
Zaštita životne sredine je globalni, nacionalni, regionalni i problem svake turističke
destinacije ponaosob. Između zaštite životne sredine i razvoja turizma treba da postoji
odnos međuzavisnosti i dopunjavanja. U Zlatiborskom okrugu se počelo na vreme
razmišljati o važnosti i potrebi očuvanja životne sredine kako zbog čuvanja prirodnih
vrednosti tako i zbog napretka turizma i doprobiti lokalnog stanovništva.
Daljom zaštitom prirodne sredine i planskim razvojem materijalne sredine, turizam će
zadovoljiti potrebe sadašnjih korisnika i svojim obimom će uticati na brži regionalni i
privredni razvoj, a u tom pogledu će važno mesto imati planinska mesta Zlatiborskog
okruga.
Literatura
13
Vujović, S. (2008): Materijalna osnova turizma, Institut za ekonomiku poljoprivrede,
Beograd.
Dulčić, A. (2001): Upravljanje razvojem turizma, Mate, Zagreb.
Unković, S. Zečević, B.(2005): Ekonomika turizma, Ekonomski fakultet, Beograd.
http://www.selo.co.rs/index.php, pristupljeno 08.03.2015. u 15.46.
http://www.zlatibor.org.rs/, pristupljeno 08.03.2015. u 16.50.
14