REMENSKIPRIJENOS

Remenski prijenosi prenose sile i okretna gibanja izmeu vratila, anaroito su prikladni za vee razmake osi vratila. Zbog elastinostiremena remenski prijenosi rade gipkije nego lanani i zupani prijenosi.

Dio remena izmeu dvije remenice remenskog prijenosa koji vue nazivase vuni ogranak, a drugi, povratni, slobodni ogranak remena.

Potrebno predzatezanje remena ostvaruje se:Vastitom teinom remena u vodoravnom poloaju. Zbog provjesa od

vlastite teine pojedini djelii remena svojom teinom stvarajukomponente sila u uzdunom smjeru remena. Zato treba da je remendovoljno dugaak, a razmak vratila da bude a 5 m.

Elastinom deformacijom remena.Zatezanjem remena pomicanjem pogonskog motora priteznicama.Zateznom remenicom, koja djelovanjem utega ili opruge tlai na

povratni slobodni ogranak remena.Samozateznim ureajima (Sepsa). Motor se nalazi na okretnom

postolju. Reaktivnim momentom rotora motora na kuite, zakree sepostolje u smjeru strelice i ostvaruje predzatezanje remena.

vuni ogranak remena

slobodni ogranak remena

a

bc

d e

f

Princip zatezanja pogonskogremenja:a) vlastitom masom remenab) navlaenjem remena

predzatezanjemc) pomicanjem motora pomou

pritezniced) zateznom remenicome) pomou momenta

izazvnog teinom motoraf) Pomou obodne sile zupanika

Za razne sluajeve pogona postoje:

Otvoreni remenski prijenos. Za njega je najpogodniji vodoravan poloaj,tako da je s donje strane vuni ogranak, a s gornje strane slobodniogranak, koji svojom teinom stvara provijes i na taj nain poveavaobuhvatni kut.

Krini remenski prijenos upotrebljava se za prijenos snage prisuprotnom smjeru okretanja vratila. Zbog krianja remena poveava seobuhvatni kut, a krini remen manje naginje klizanju.

Polukrini remenski prijenos upotrebljava se za prijenos snage kodmimosmjernih vratila. Obuhvatni kut je obino vei od 180

Prijenos stupnjevanim remenicama otvoreni ili krini. Upotrebljava seza prijenos snage s promjenjivom brzinom vrtnje

Prijenos pomou pogonske i slobodne (jalove) remenice, otvoreni ilikrini, omoguuje iskljuenje gornjeg stroja pri daljnjim radu pogona. Zavrijeme rada remen se pomou vilice moe prebaciti od pogonske naslobodnu remenicu i obrnuto

Remenski prijenos pomou zatezne remenice upotrebljava se primalom razmaku osi i velikom prijenosnom odnosu, kada otvoreniremenski prijenos zbog premalog obuhvata remenica ne bi zadovoljio

Vrste remenskih prijenosa: a) otvoreni remenski prijenos, b) krini prijenos,c) polukrini prijenos, d) prijenos stupnjevanom remenicom, e) prijenospogonskom i slobodnom remenicom, f) prijenos zateznom remenicom

a)

b)

c)

d)

e)

f)

Umjetne mase kao poliamid, najlon i perlon. Rijetko se upotrebljava remenjesamo od jedne umjetne mase. Najee je to jedna beskonana najlonskatraka, koja je zbog poveanja koeficijenta trenja prevuena umjetnom gumom.

Krajevi remena veu se ivanjem, lijepljenjem ili se mehaniki spajaju ubeskonanu traku. Iako je ljepljenje najbolje i najsigurnije, ipak se najvieremenja sastavlja spajalicama, kako bi se u sluaju potrebe moglo nakon trajnedeformacije obaviti skraivanje ili demontaa.

Spajanje remenja: a) iana spajalica, b) spajalice u obliku kuka,c) kandasta spajalica

a)b) c)

Materijali remenja i nain spajanja Najvaniji zahtjevi koji se postavljaju na materijal remenja jesu: dobra

adhezija izmeu remena i ramenice (velik koeficijent trenja), velikavrstoa na kidanje, velika elastinost s malom trajnom deformacijom,velika dinamika izdrljivost na savijanje, neosjetljivost na atmosferskeutjecaje, na ulja, a po mogunosti i na kemikalije

Materijal za plosnate remene preteno su: Koa, koja ima koeficijente trenja koji drugi materijali jedva mogu

dosei. Prema sadraju masti u koi razlikuje se standardna koa (S),gipka koa (G) i vrlo gipka koa (HG). S-koa dolazi u obzir kod manjihbrzina remena, kod pogona koji se iskljuuju i kod grubih pogona. G-koa je za normalne i krine prijenose, i prijenose pomou koninihremenica. HG-koa je prikladna za sve vrste pogona.

Tkanine od organskog ili sintetikog materijala. U prvu grupuspadaju pamuk, celulozna vuna, ivotinjske dlake (dlake od deve ikoza), konoplja (kudelja), lan, prirodna svila, a u drugu grupu umjetnasvila, najlon i perlon. Tkano remenje ima, nasuprot konatom, jednolikustrukturu, a moe se izraditi u obliku beskonane trake, zbog ega imje mirniji rad. Remeni od tkanina osjetljivi su na rubove i vemalaoteenja mogu dovesti do njegova kidanja

Cilindrine remeniceRemenice se izrauju najee od sivog lijeva, elinog lijeva, lakih metala,od elinih poluproizvoda. Glavne mjere su standardizirane prema DIN 111Vijenci se izrauju cilindrini ili zaobljeni (bombirani). Kod zaobljenih remenicamora se remen naknadno prilagoditi (priljubiti) zaobljenju. Kod konatogremenja se u pravilu za pogonsku remenicu predvia ravna cilindrina, a zagonjenu zaobljena remenica. Pri brzini remena preko 30 m/s uzimaju se objeremenice zaobljene. Za remenje od tekstila i umjetnih masa dovoljne sucilindrine remenice. Za obodne brzine do 35 m/s zadovoljavaju remenice odsivog lijeva, a iznad toga remenice su od elinog lijeva ili elika.

Remenice s rebrom koje povezuju vijenac i glavinu

Vee remenice od sivog lijeva: a) jednodjelna, b) dvodjelna

a) b)

Proraun

Pod prijenosnim omjerom podrazumijeva se odnos brzina vrtnjeremenica:prijenosni omjer i=n1/n2D2/D1n1 u min-1 brzina vrtnje male remenicen2 u min-1 brzina vrtnje velike remeniceD1 u m promjer male remeniceD2 u m promjer velike remenice

Uobiajeni su: i6 za otvorene prijenose, i15 za prijenose sa zateznomremenicom, i20 za vieslojno remenje.

Okretni moment male remenice dobiva se iz snage i brzine vrtnje:Okretnimoment male remenice

M1 = P/1M1 u Nm okretni moment male remeniceP u W snaga koja se prenosi1u rad/s kutna brzina male remenice =2n1 sa n1 u s-1

Proraun Obuhvatni kut kod male remenice izraunava se za:Otvoreni prijenos cos /2=D2-D1/2a Doputeno naprezanje u vlanom ogranku remena

1dop = dop ( Ef s/D1 + Q/kg/dm3 v2/(m/s)2 0,1 N/cm2)1dop u N/cm2 doputeno naprezanje vunog ogranka,dop u N/cm2 doputeno vlano naprezanje za materijal remenaE f u N/cm2 savojni modul elastinosti materijala remenaS u cm debljina remena,D1 u cm promjer male remeniceQ u kg/dm3 gustoa materijala remenav u m/s brzina remena

Koeficijent trenja za kone remene iznosi0,22 + f v/m/s

f faktor prianjanja = 0,012 pri radu na unutarnjoj strani koe(normalni sluaj!), =0,02 pri radu na vanjskoj strani,

v u m/s brzina remena

Proraun

Specifina nazivna snagaPN = FN v = 1dop s (1-1/e)v

PN u W/cm korisna snaga koja se u graninom sluaju moeprenositi po cm irine remena

1dop u N/cm2 doputeno naprezanje u vunom ogrankus u cm debljina remena, koeficijent trenjau rad obuhvatni kut na maloj remenici v u m/s brzina remena prema jednadbi

irina remena b = P/PN c1 c2 c3b u cm potrebna irina remena,P u kW snaga koja se prenosi,PN u kW/cm specifina nazivna snaga remena prema jednadbi,c1 faktor optereenja zavisan od vrste stroja, snage i naina

ubrzavanja,c2 korekcioni faktor za uvijete okolinec3 korekcioni faktor za vrst pogona, (za pogone sa zateznim

remenicama je c3 = 1).

Proraun

Unutarnja duljina remena kodOtvorenog prijenosa Lu = D1/2 + (2-) D2/2 + 2a sin /2 Lu u mm nominalna duljina remena (unutarnja duljina remena),u rad obuhvatni kut kod male remenice D1 u mm promjer male remenice, D2 u mm promjer velike remenice, a u mm razmak osi

Kod nedovoljno elastinih remena treba bezuvjetno predvidjetimogunost nastavljanja razmaka osi a, osobito kod kratkih prijenosa ilibeskonanog remenja, npr. pomou priteznica. Mogunost mijenjanjarazmaka osi treba da iznosi najmanje +3% do 1,5% duljine remena

Remenski prijenos zateznom remenicom Prijenos zateznom remenicom u odnosu na otvoreni prijenos prua

slijedee prednosti: manje predzatezanje, automatsko izjednaavanjeduljine remena, vei obuhvatni kut, manja optereenost remena pri malojsnazi i u stanju mirovanja, kada se zatezna remenica odigne.

Nedostaci: brz zamor zbog naizmjeninog savijanja remena vea savojnauestalost zbog zatezne remenice i zbog esto malog razmaka vratila.

Promjer zatezne remenice treba da bude to vei, da remen ne bi bioprejako savijan. Zato se promjer odabire tako da ne bude manji odpromjera male remenice. Zatezna remenica mora biti uvijek cilindrina,kako bi se izbjeglo savijanje remena po irini. Ako su, meutim, objeremenice cilindrine, moe se zbog potrebnog voenja remena uinitiiznimka.

Zateznu remenicu treba postaviti na slobodni povratni ogranak remena,jer je naprezanje na vunom ogranku vee. Osim toga se ne smijezateznu remenicu staviti preblizu remena, kako bi se remen mogaooporaviti od jednog savijanja do savijanja u protivnom smjeru

REMENSKI PRIJENOS S KLINASTIM REMENOM

Lake izrade remenskih prijenosa s plosnatim remanjem i sazateznim remenicama potisnute su gotovo potpuno prijenosimaklinastim remenjem. U alatnim strojevima i motornim vozilimaupotrebljavaju se umjesto prijenosa s plosnatim remenjem samoprijenosi s klinastim remenjem. Klinasto remenje ima u odnosu naplosnato, pri istoj sili kojom remen tlai na remenicu, priblinotrostruku sposobnost prijenosa, blago putanje u rad, i praktikivuku bez puzanja. Mogu raditi s malim obuhvatnim kutom, i na tajnain omoguuju velik prijenosni odnos. Potreban prostor je manji,a i optereenja vratila i leaja su manja. Dalja prednost je umogunosti da vie klinastih remena radi paralelno.

REMENSKI PRIJENOS S KLINASTIM REMENOM Uvidjelo se da normalni klinasti remen sudjeluje samo jednim

dijelom svog presjeka u prijenosu snage (rafirani dio), tako da jeuski klinasti remen mogao dobiti samo1/3 povrine presjekanormalnog klinastog remena. Zato je uski klinasti remen potisnuonormalni klinasti remen.

Kod prijenosnika s kontinuiranompromjenom prijenosnog omjeraupotrebljava se iroki nazubljeniklinasti remen s kutom profila = 30do 33o. Njegova struktura odgovaranormalnom klinastom remenu sulokom od upletenih tekstilnih niti.

Remenice za klinaste remene Remenice se lijevaju, zavaruju ili se, kao to je uobiajeno u

automobilskoj industriji i masovnoj proizvodnji, preaju od lima.Promjer male remenice ne bi smio biti manji od najmanjedoputenog promjera. Ako se izuzetno mora smanjiti promjerremenice ispod nominalnog, smanjuje se i snaga koja se moeprenositi. Da bi se postigao dug vijek rajanja remena, potrebne suglatke i iste bone povrine utora.

Za obodne brzine do 35 m/s zadovoljavaju uobiajeni materijaliremenica (sivi lijev). Iznad toga potrebni su vrlo esti materijali(elini lijev, elik). Do obodne brzine od 25 m/s dovoljno je samostatiko uravnoteavanje, a preko toga potrebno je dinamikouravnoteavanje

PRIJENOS SA ZUPASTIM REMENOM

Zupasti remeni mogu biti ozubljeni samo s donje ili s donje i gornjestrane i zahvaaju u odgovarajue ozubljene remenice, te na taj nainprenose snagu i gibanje pomou veze oblikom. Omoguuju brzineremena do v=60 m/s. Vunu silu preuzima pletivo od tankih elinih icauloeno kod beskonanog remenja od plastinih masa, u neopren ilivulkollan (trgovaki nazivi firme Bayer). elino pletivo daje remenu velikusavitljivost i veliki otpor protiv rastezanja.

Plastina masa remena veoma je otporna prema troenju, neosjetljiva jena ulje, benzin i alkohol, postojana u odnosu na starenju, na ozon i nasunano svjetlo. Budui da je remene potrebno samo malo predzatezati,optereenje leaja razmjerno je nisko. Remeni mogu raditi na pogonskimtemperaturama do 80oC. Neozubljeni, mogu takvi remeni sluiti i kaoplosnati remeni od plastinih masa. Ozubljene remenice izraene supreteno od metala (prvenstveno iz AlCuMg), s glodnim zubimaspecijalnog ozubljenja, ali i od plastine mase.