REGULACIJE d.o.o

Naručitelj: SPLITSKO-MAKARSKA NADBISKUPIJA Split, Poljana kneza Trpimira 7

Investitor: VODOVOD I KANALIZACIJA d.o.o. Split, Biokovska 3 OIB: 56826138353

Izvršitelj: REGULACIJE d.o.o. SPLIT Split, Mosećka 52 OIB: 35346450430

Građevina: KANALIZACIJSKI SUSTAV NA GOSPINOM OTOKU U SOLINU

Lokacija građevine: SOLIN

Vrsta projekta: GRAĐEVINSKI PROJEKT MAPA 1 OD 3

Razina projekta: GLAVNI PROJEKT

Oznaka projekta: T.D. 04-16/18-G

ZOP: KANALIZACIJSKI SUSTAV NA GOSPINOM OTOKU U SOLINU

Glavni projektant: DALIBOR KASALO, dipl.ing.građ

Projektant: DALIBOR KASALO, dipl.ing.građ.

Suradnici: MISLAV IVANIŠEVIĆ, dipl.ing.građ. ANTUN DOMAZET, mag.ing.aedif.

Datum: Split, ožujak, 2018. godine

Direktor: DALIBOR KASALO, dipl.ing.građ.

REGULACIJE d.o.o. OIB 35346450430

za projektiranje i nadzor Tel: 021/371-800, Fax: 021/371-800

21000 SPLIT, Mosećka 52 E-mail: [email protected]

prostor za ovjeru

NARUČITELJ: KANALIZACIJSKI SUSTAV NA ožujak, 2018. SPLITSKO-MAKARSKA GOSPINOM OTOKU U SOLINU NADBISKUPIJA

REGULACIJE d.o.o. Split T.D. 04-16/18-G

SADRŽAJ

I. OPĆI PRILOZI

- Popis mapa i elaborata glavnog projekta

- Izvadak iz sudskog registra poduzeća

- Rješenje o imenovanju projektanta

- Rješenje o imenovanju glavnog projektanta

- Rješenje o upisu u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva Hrvatske

komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu

- Izjava o obilasku terena

- Izjava o primjeni tehničkih pravila zaštite na radu

- Izjava o primjeni zaštite od požara

- Izjava o usklađenosti glavnog projekta sa važećim zakonima - Lokacijska dozvola i posebni uvjeti - Izjava o usklađenosti Glavnog projekta sa Lokacijskom dozvolom i drugim

propisima s kojima mora biti, te s važećom prostorno-planskom dokumentacijom

- Izjava projektanta o međusobnoj usklađenosti dijelova glavnog projekta

- Procjena troškova građenja

- Procjena vremenskog roka potrebnog za izvođenje radova

- Situacija građevine na geodetskoj podlozi građevine iz geodetskog projekta

- Situacija građevine na ortofoto karti s uklopljenim službenim katastarskim planom



II. TEKSTUALNI PRILOZI

1. Tehnički opis

2. Hidraulički proračun

3. Statički proračun

4. Posebni tehnički uvjeti građenja

5. Elaborat zaštite na radu

6. Prikaz predviđenih mjera zaštite od požara

7. Troškovnik radova

III. GRAFIČKI PRILOZI

1. Pregledna situacija MJ 1:1000

2. Situacije

2.1. Situacija fekalne kanalizacije – list 1 MJ 1:200

2.2. Situacija fekalne kanalizacije – list 2 MJ 1:200

2.3. Situacija svih instalacija – list 1 MJ 1:200

2.4. Situacija svih instalacija – list 2 MJ 1:200

2.5. Građevinska situacija crpne stanice MJ 1:100

3. Uzdužni presjeci

3.1. Uzdužni presjek fekalne kanalizacije – list 1 MJ 1:200/100

3.2. Uzdužni presjek fekalne kanalizacije – list 2 MJ 1:200/100

4. Karakteristični presjeci

4.1. Rov fekalne kanalizacije i tlačnog cjevovoda MJ 1:25

4.2. Revizijska okna fekalne kanalizacije MJ 1:25

4.3. Crpna stanica MJ 1:50

4.4. Rasteretni prsten za okna i slivnike MJ 1:25

4.5. Građevna jama crpne stanice MJ 1:50

4.6. Detalji križanja EE kabela s ostalim instalacijama MJ 1:25



4.7. Križanje kolektora fekalne kanalizacije sa

postojećim vodoopskrbnim instalacijama MJ 1:25

4.8. Križanje kolektora fekalne kanalizacije sa

postojećim EKI MJ 1:25

5. Detalji

5.1. Detalji – ograda i vrata MJ 1:50

5.2. Detalji – AB sanduk i poklopnice MJ 1:50

5.3. Detalji – ograda gradilišta i pješačkog mosta MJ 1:50

5.4. Detalji – opteživač RO5, RO6, i PVC cijevi MJ 1:25

5.5. Detalji – silazne ljestve s leđobranom MJ 1:25

5.6. Detalji – silazne ljestve u zasunskoj komori MJ 1:25



I. OPĆI PRILOZI

- Popis mapa i elaborata glavnog projekta

- Izvadak iz sudskog registra poduzeća

- Rješenje o imenovanju projektanta

- Rješenje o imenovanju glavnog projektanta

- Rješenje o upisu u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva Hrvatske

komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu

- Izjava o obilasku terena

- Izjava o primjeni tehničkih pravila zaštite na radu

- Izjava o primjeni zaštite od požara

- Izjava o usklađenosti glavnog projekta sa važećim zakonima - Lokacijska dozvola i posebni uvjeti - Izjava o usklađenosti Glavnog projekta sa Lokacijskom dozvolom i drugim

propisima s kojima mora biti, te s važećom prostorno-planskom dokumentacijom

- Izjava projektanta o međusobnoj usklađenosti dijelova glavnog projekta

- Procjena troškova građenja

- Procjena vremenskog roka potrebnog za izvođenje radova

- Situacija građevine na geodetskoj podlozi građevine iz geodetskog projekta

- Situacija građevine na ortofoto karti s uklopljenim službenim katastarskim planom



POPIS MAPA I ELABORATA GLAVNOG PROJEKTA

MAPA 1 - GRAĐEVINSKI PROJEKT

KANALIZACIJSKI SUSTAV NA GOSPINOM OTOKU U SOLINU

T.D. 04-16/18-G, ožujak, 2018. godine

Dalibor Kasalo, dipl.ing.građ.

Regulacije d.o.o. SpliT

MAPA 2 - PROJEKT KONSTRUKCIJE


T.D. 07-GS/18, ožujak, 2018. godine

Božidar Marušić, dipl.ing.građ. G336

GABARIT d.o.o. Split

MAPA 3 - PROJEKT ELEKTRIČNIH INSTALACIJA, AUTOMATIKE I KATODNE ZAŠTITE


T.D. 819/17, ožujak, 2018. godine

Ante Kovačević, dipl.ing.el

KAPAR d.o.o. Split

GEOTEHNIČKI ELABORAT

CRPNA STANICA ZA POTREBE SVETIŠTA GOSPE OD OTOKA U SOLINU

Oznaka geotehničkog elaborata: 5/18, ožujak, 2018. Godine

Ivica Samardžija, dipl.ing.građ.

Institut IGH d.d., RC Split







Na temelju članka 51. Zakona o gradnji (NN 153 /13, 20/17) donosim sljedeće

RJEŠENJE

o imenovanju PROJEKTANTA

Projektna dokumentacija: GLAVNI PROJEKT

Investitor: Vodovod i kanalizacija d.o.o. - Split Građevina: KANALIZACIJSKI SUSTAV NA

GOSPINOM OTOKU U SOLINU

Mjesto građenja: SOLIN Projektant: DALIBOR KASALO, dipl.ing.građ. Imenovani projektant ima odgovarajuću stručnu spremu, položen stručni ispit (Uvjerenje

Klasa: 133-04/05-01/469, Ur.broj: 531-02/1-1, redni broj evidencije 5674 od 07.07.2005.),

upisan je u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva Hrvatske komore arhitekata i

inženjera u graditeljstvu (Rješenje Klasa: UP/I-360-01/06-01/3739, Ur. broj: 314-02-06-1,

redni broj evidencije 3739 s danom upisa 15.03.2006.), te ima potrebno radno iskustvo na

projektiranju.

Split, ožujak, 2018. god. Direktor: Dalibor Kasalo, dipl.ing.građ.

NARUČITELJ: KANALIZACIJSKI SUSTAV NA ožujak, 2018. SPLITSKO-MAKARSKA GOSPINOM OTOKU U SOLINU

NADBISKUPIJA


Split, ožujak, 2018. god. BROJ: 04-89/7-18 Na temelju članka 52. Zakona o gradnji (NN 153 /13, 20/17), te ugovora između investitora i izvršitelja donosim sljedeće

RJEŠENJE o imenovanju GLAVNOG PROJEKTANTA

Projektna dokumentacija: GLAVNI PROJEKT Građevina (ZOP): KANALIZACIJSKI SUSTAV NA GOSPINOM OTOKU U

SOLINU

Mjesto građenja: SOLIN Glavni projektant: DALIBOR KASALO, dipl.ing.građ. Imenovani glavni projektant ima odgovarajuću stručnu spremu, položen stručni ispit

(Uvjerenje Klasa: 133-04/05-01/469, Ur.broj: 531-02/1-1, redni broj evidencije 5674 od

07.07.2005.), upisan je u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva Hrvatske komore

arhitekata i inženjera u graditeljstvu (Rješenje Klasa: UP/I-360-01/06-01/3739, Ur. broj:

314-02-06-1, redni broj evidencije 3739 s danom upisa 15.03.2006.), te ima potrebno

radno iskustvo na projektiranju.

Direktor: Dalibor Kasalo, dipl.ing.građ.





REGULACIJE d.o.o.

Split, Mosećka 52

IZJAVA

Kojom se potvrđuje da je

za građevinu: KANALIZACIJSKI SUSTAV NA


u glavnom projektu: T.D. 04-16/18-G

KANALIZACIJSKI SUSTAV NA


izvršen obilazak terena na kojem je predviđena projektirani kanalizacijski sustav.

PROJEKTANT:




REGULACIJE d.o.o.

Split, Mosećka 52

Na temelju Zakona o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14, 154/14) daje se sljedeća

IZJAVA

Kojom se potvrđuje da su

za građevinu: KANALIZACIJSKI SUSTAV NA




primijenjena tehnička rješenja za primjenu pravila zaštite na radu.

PROJEKTANT:




REGULACIJE d.o.o.

Split, Mosećka 52

Na temelju članka 28. Zakona o zaštiti od požara (NN 92/10) daje se sljedeća

IZJAVA

Kojom se potvrđuje da su

za građevinu: KANALIZACIJSKI SUSTAV NA GOSPINOM OTOKU U SOLINU



primijenjene mjere zaštite od požara u skladu sa Zakonom o zaštiti od požara, posebnim

uvjetima, tehničkim normativima i standardima.

PROJEKTANT:




REGULACIJE d.o.o.

Split, Mosećka 52

Na temelju Zakona o gradnji (NN 153/13 20/17) daje se sljedeća

IZJAVA

o usklađenosti glavnog projekta:

Projektant: Dalibor Kasalo, dipl.ing.građ.

ovlašteni inženjer građevinarstva

Oznaka projekta: T.D. 04-16/18-G


Ovaj projekt je usklađen sa odredbama zakona:

1. Zakona o gradnji NN 153/13, 20/17

2. Zakona o zaštiti na radu NN 71/14, 118/14, 154/14

3. Zakona o zaštiti od požara NN 92/10

PROJEKTANT:


Datum: ožujak 2018. god.



LOKACIJSKA DOZVOLA I POSEBNI UVJETI

REGULACIJE D.O.O.

sPl-tTMOSEEKA 52

Tel.

ELEKTRODALMACIJA SPLIT21 000 SPLIT - Poljidka cesta 73

SLUZBA A RAZVOJ I INVESTICIJEOdjel za ra tol i pristup mreZi

Poljiika cesfa 73Tel. 439-111 Fax. 439-321

Broj i znak:

sPLtT , 06.03.2017.

PRETHODNA ELEKTROEN ERGETSKA SUGLASNOST BR. 1947-11-0012017

Na VaS zahtjev-poziv, za izdavanje posebnih uvjeta u svrhu ishodenja lokacijske dozvole za gradenjeinfrastrukturne gradevine: "Kanalizacijski sustav na Gospinom Otoku u Solinu", lnvestitora Vodovod i

kanalizacija d.o.o., Split, daje se suglasnost na ldejni projekt, Vrsta projekta: Gradevinski projekt, Oznakeprojekta: T.D. 04-11114,ve\1ada2017., izraden od REGULAGIJE d.o.o., Split.TakoderVas izvje5tavamo da se u zoni zahvatanalaze na5ielektroenergetskikabeli20(10) kV i 1kV.U Glavnom projektu potrebno je detaljno obraditi sva kriZanja i paralelna votlenja s na5im podzemnimelektroenergetskim objektima, te na isti ishoditi suglasnost HEP-ODS, Elektrddalmacija Split.Investitor je duZan prije podetka radova pribaviti geodetsku snimku podzemnih instalacija i izvr5iti todnuidentifikaciju istih.Sve tro5kove eventualnih zahvata na na5im elektroenergetskim objektima duZan je snositi investitorpredmetne gradevine, a radove povjeriti HEP-ODS, Elektrodalmacija Split.

Suglasnost se izdaje u svrhu ishotlenja lokacijske dozvole.

Dostavlja se:

1. Podnositelju2. Odjelu razvq3. Pogon Split4. Pismohran

Direktor

DISTRIBUCIJSKO PODRUCJ E

ELEKTRODALMACIJA SPLIl

HRVATSKE VODEvoDNocosPoDARSr( oDJEL

ZA SLIVOVE JUZNOC JADRANA2 I 000 5plit. Vu l<ovars lca 3 5

Telefon: 021 i 309 400

Telefax: 021 i 309 491

KLASA: UP /l-325-01/ 17 -07 /0O01O81,URBROJ: 374-24-3-t7-2Datum: 21.03.2017

Hrvatske vode, Vodnogospodarski odjel za slivove juinoga Jadrana - Split, na temelju dlanka 143. stavka 7. Zakona ovodama (NN broj !53109,I301!t,56113i1,4/!4) idlanka 96. Zakona o opiem upravnom postupku (NN broj 47109),upovcidu zahtjeva Regulacije d.o.o., Mosedka 52,2L000 Split, za investitora Vodovod i kanalizacija d.o.o. Split,Biokovska 3,21000 Split, za izdavanje vodopravnih uvjeta, nakon pregleda dostavljene i ostale dokumentacije, izdaju

VODOPRAVNE UVJETE

za izgradnju kanalizacijskog sustava na Gospinom otoku k.o. Solin

Vodopravni uvjeti su:

1) Investitor je duZan izgraditi predmetni sustav odvodnje prema usvojenom idejnom rje5enju na nadin da dovrienid ijelovi sustava predstavljaju jedinstvenu cjelinu.

2) Investitor je duian rije5iti odvodnju otpadnih voda na nadin da projektno rjeienje sustava odvodnje uskladi s

postojeiom i vaZeiom projektnom dokumentacijom kanalizacijskog sustava, te s ostalom vaZeiom prostorno -planskom dokumentacijom.

3) lnvestitoru se zabranjuje koriStenje predmetnog sustava fekalne odvodnje sve dok se isti ne prikljudi na dio sustavaodvodnje koji vodi na uredaj za prodiSiavanje otpadnih voda. Do tada treba biti zabrtvljen na ulazima iizlazu.

4) Investitor moie prihvatiti tehnolo5ke otpadne vode samo ako su te otpadne vode predtretmanom svedene na nivokvalitete komunalnih otpadnih voda.

Crpna stanica fekalnih voda mora biti izgradena kao podzemna gradevina s vodonepropusnim crpnim bazenom i

venti lacijom za 0dstranjivanje neugodnih mirisa.

Crpna stanica fekalnih voda kao prvi stupanj zaStite mora imati osigurano rezervno napajanje elektridnomenergijom (mogu6 i pokretni izvor napajanja).

7) U sludaju da se kao rezervno napajanje el. energijom predvida pokretni izvor napajanja, potrebno je volumencrpnog bazena dimenzionirati na nadin da se uz koriStenje retencijskog prostbra u gravitacijskom cjevovoduomoguii dovoljno zadriavanje otpadne vode do ukljudenja agregata.

8) Investitor je duian ostvariti vezu crpne stanice s centrom upravljanja kanalizacijskog sustava. Veza osiguravatrenutnu dojavu o kvaru ili nestanku elektridne energije, a time i potrebu za pokretnim izvorom napajanjaelektridnom energijom.

Investitor je duZan svim objektima na sustavu omoguiiti nesmetan pristup servisnom vozilu.

Investitorje duZan cijeli sustav odvodnje otpadnih voda pokriti sustavom za praienje, dojavu i centralno upravljanjeistim.

11) Investitor je duZan izvesti sve objekte i uredaje predmetnog sustava odvodnje na nadin da se zadovolje svojstvavodonepropusnosti, strukturalne stabilnosti i funkcionalnosti prema Provilniku o tehniikim zahtjevimo zo gradevineodvodnie otpodnih voda, koo i rokovimo obvezne kontrole isprovnosti gradevina odvodnje i proiiSiovanjo otpodnihvoda (NN 03/20L1-)te o tome priloZitiodgovarajuia uvjerenja prilikom tehnidkog prijema.

12) Investitor je duian rijeiiti imovinsko-pravne odnose prije podetka gradnje za destice koje imaju status javnogvodnog dobra. Udaljenost usuglasiti sa strudnim sluZbama Hrvatskih voda kod izrade glavnih projekata.

13) -Upozorava se investitor kako se trasa predmetnog kanalizacijskog kolektora i CS nalaze u potencijalno poplavnompodrudju rijeke Jadro. U skladu sa gore navedenim, investitoru, odnosno korisniku, se preporuda da projektnorjeSenje objekta sa svim pripadaju6im instalacijama ispita i uskladisa uvjetima koji se mogu javiti uslijede plavljenjaistih (vodonepropusni poklopci i sl.).

14) Investitor je duZan trasu kolektora poloiiti na nadin da isti ne smije prolaziti uzduino unutar korita rijeke Jadro, teisti izvesti na minimalnoj udaljenosti kojom ie se osigurati statidka i hidraulidka stabilnost korita, odnosno vodenjetrase paralelno sa reguliranim koritom vodotoka izvesti na min.3,0 m udaljenosti od ruba korita. Sve detalje

11il1ililililuililil1iluililuilililtil

s)

6)

ql

10)

polaganja predmetnih instalacija paralelno sa reguliranim koritima rijeke iostalom komunalnom infrastrukturom

unutar predmetnog pojasa treba obraditi i prikazati u projektnoj dokumentaciji'

L5) popredni prijelazi predmetnog kolektora preko korita vodotoka treba projektirati na nadin kojim se neie nikako

umanjiti postojeii ili budu6i protjecajni profil korita ili propusta, te isto prikazati u uzduinom presjeku predmetnog

kolektora. Mjesto prijelaza izvesti popredno ipo moguinosti 5to okomitije na uzduZnu os korita' Investitor je duian

mjesto prijelaza kolektora ispod korita rijeke .ladro osigurati na nadin da je uvude u betonski blok - zaititu dija ie

gornja kota biti min. 0.70 - 0.g0 m ispod kote dna rijeke Jadro, Na mjestu prijelaza preko vodotoka ne smiju se

postavljati revizijska okna i ostali prateii objekti.

16) projektnorjeienjepredmetnogkolektoramorabiti usvemuuskladenosaprojektomregulacijerijekeJadronanadin

da je omoguieno nesmetano odrZavanje obaju objekata, odnosno polaganjem kanalizacije ne smije se onemogu6iti

pristup teike mehanizacije za odriavanje vodotokava (nosivost revizijskih okana i drugih podzemnih okana, nisu

dozvoljena nadzemna okna i slidno).

17) Investitor ne smije izgradnjom predmetnih objekata umanjiti propusnu mo6 postoje6ih korita vodotoka, niti

uzrokovati erozije u istim, a za vrijeme izvotlenja radova mora omoguiiti stabilnost icjelovitost istih' Investitor je

duZan otkloniti sve eventualne Stete koje se mogu javiti na koritima vodotokova. Projektnim rjesenjem se treba

osigurati lakSi pristup vodotoku radi odrZavanja istog.

18) Investitor je duZan za viSak iskopa projektom odrediti mjesto, nadin deponiranja i konadno uredenje deponija' U

tijeku radova iskopani materijal se ne smije odlagati na desticu "javno dobro vode", odnosno u vodotoke ina

njegove obale, odnosno ne smije se na bilo koji nadin umanjiti njihova propusna mo6. Teren na trasi kanalizacije i

uz trasu, devastiran radovima, dovesti u prvobitno stanje'

19) Investitor je duian izgradnju predmetnih objekata uskladiti sa postojeiim iplaniranim komunalnim vodovima na

terenu, te za moguda kriZanja (sa vodovodom, kanalizacijom, strujom, telekomunikacije isl.) ishoditi posebne

uvjete i suglasnosti nadleZnih poduze6a i iste priloiiti, kao sastavni dio dokumentacije.

20) projektnom dokumentacijom potrebno je predvidjeti idruge odgovarajuie mjere da izgradnjom gratlevine za kojt,

se izdaju ovi vodopravni uvjeti ne dode do Steta ili nepovoljnih posljedica za vodnogospodarske interese.

21) Investitor, odnosno korisnik grailevine, duZan je projektnu dokumentaciju za predmetni zahvat u prostoru izradit'

sukladno ovim vodopravnim uvjetima.

promjena i razdoblje vaZenja vodopravnih uvjeta propisani su dlanko m !47 . Zakona o vodama (N N broj t53lO9, 1301fi,

s6/13 i t4/1.4l..

Ovi se vodopravni uvjeti mogu izmjeniti ukoliko za to nastanu opravdani razlozi, a zainteresirana stranka podnese

dokumentirani zahtjev.

ObrazloienjeReguf acije d.o.o., Mose6ka 52,1LOOO Split, za investitora Vodovod i kanalizacija d.o.o. Split, Biokovska 3, 21000 Split,

podnio je zahtjev zaprimljen Ot.o3.2017.god., za izdavanje vodopravnih uvjeta za izgradnju kanalizacijskog sustava na

Gospinom otoku k.o. solin. Dostavljenom dokumentacijom predvida se izgradnja gravitacijskog kolektora ukupne

duiine L=264,75 m, tladnog cjevovoda duZine 21,58 m te crpne stanice kapaciteta Q= 4,2I1/s.

Uz zahtjev za izdavanje vodopravnih uvjeta dostavljena je sljede6a dokumentacija:

- ldejniprojekt, izraden od Regulacije d'o.o., Split;T.D'O4-Ill1'4;veliaia2OtT'

U provedenom postupku je utvrdeno da ie se gradenjem predmetne gradevine uz pridrZavanje vodopravnih uvjeta

naredenih u izreci osigurati odgovarajuii vodni reZim.

podnositelj zahtjeva je priloZio dokaz o pla6enoj upravnoj pristojbi u iznosu od 20,00 kn prema Tar.br.1. iu iznosu

2L0,OO kn prema Tar.br.43. tod. 1. Priloga l. Tarifa upravnih pristojbi koje su sastavni dio Uredbe o tarifi upravnih

pristojbi (NN broj 8l21t7), sukladno odredbama Zakona o upravnim pristojbama (NN broj 115/201'6).

Naputak o pravnom lijeku:protiv ovih vodopravnih uvjeta moie se u roku od 15 dana od dana dostave istog izjaviti Zalba Ministarstvu zaStite

okoliSa ienergetike, Upravi vodnoga gospodarstva, Zagreb, Ulica grada Vukovara 220, putem ovog tijela, a moZe se

predati neposredno ili poStom preporudeno odnosno izjaviti na zapisnik. Na Zalbu se pla6a 50,00 kn upravne pristojbe.

Upravna pristojba moZe se platiti izravno na radun: HR1210010051863000160, model HR64, poziv na broj: 5002-47053-

olB ili u driavnim biljezima. Ako se pristojba uplaiuje izravno na propisani radun, ovom tijelu potrebno je dostaviti

dokaz o uplati ito: presliku naloga za plaianje (uplatnica) ako je pristojba plaiena gotovinskim nalogom, odnosno

presliku izvatka raduna ako je pristojba plaiena bezgotovinskim nalogom.

plaianje upravnih pristojbi propisano je Zakonom o upravnim pristojbama (NN broj L15120!6'), a visina upravne

iristoibe propisana je Tar.br. 3. todkom 2.

Dostava:

7. Regulacije d.o.o., Moseika 52, 21000 Split (AR);

2. SluZba 24-3 (u spis);

3. Pismohrana;

4, Ministarstvo poljoprivrede, Uprava vodnoga gospodarstva,

Ulica grada Vukovara 220 (PDF - mail);s. VGI Split (PDF - mail).

koja je sastavni dio Uredbi o tarifi upravnih pristojbi (NN broj 8120!71

l' .qlV""^

REPUBLIKA HRVATSKAsPlrrsKo- DALMATTNSKA Zu pnnrrnGRAD SOLINUpravni odjel za komunalne djelatnosti,gospodarstvo, upravljanje prostorom i

europske fondoveOIB:406424644tLKlasa: 350-051 t7-02l0003Urbr. : 2l80l0l-04-0t-L7 -2Solin, 28. oZujka 20t7.

REGULACIJE d.o.o.Mose6ka 5221 000 Split

PREDMET: Zahvat u prostoru, izgradnja kanalizacijskog sustavaposebni uvjeti, daje se

Objekt: Kanalizacijski sustav na Gospinom otoku u SolinnuInvestitor: SPLITSKO-MAKARSKANADBISKUPUALokacija: k.d.zem. 8059/3, 6377|L, 637216,8101/1, 8103, 63721t, 637212, 627217,

6699, 8238 I 63731t K.O. SOLINIdejni projektFaza:.

Na VaSe traZenje, u svrhu izrade idejnog projekta za ishodenje lokac'rjske dozuole,Grad Solin, Upravni odjel za komunalne djelatnosti, gospodarstvo i upravljanje prostorom i

europske fondove sukladno dl. 135 Zakona o prostornom uredenju (NN br. 153/13) izdajeposebne uvjete kako slijedit i

Navedeni zahvat uskladiti s PPUG-a Solina (SluZbeni vjesnik Grada Solina, br. 4106, 4108,6/10 i 6/15) i GUP-om Grada Solina (SluZbeni vjesnik Grada Solina, br. 5/06, L2106, 4108 i

T lts).Nakon izrade glavnog projekta Investitor je duian dostaviti isti ovom javnopravnom

t'tjelu radi izdavanja potvrde glavnog projekta sukladno dl, 82. i dl. 83. Zakona o gradnji.

PROCELNICA:

Dostaviti:1. Regulac'rje d.o.o., Mose6ka 52, Split2. Arhiva

Txu;"'*

ELEKTRODALMACIJA SPLIT

21OOO SPLIT, POLJICKA CESTA 73

VODOVOD I KANALIZACIJA D.O.O.

BIOKOVSKA 321OOO SPLIT

NAS BROJ I ZNAK: VAS BROJ I ZNAK:

Ur. broj: 401 3001/10033/17JM

Datum: 05.07.2017.

Na zahtjev gornjeg naslova, a na temelju Zakona o energiji (NN br. 120112, 14114 i 102115), Opiih uvjeta za koriStenje mreZeiopskrbu elektridnom energijom (NN br.85/15), Pravilnika o naknadi za priklju6enje na elektroenergetsku mreZu iza pove6anjeprikljuene snage (NN br. 28/06), a u skladu s MreZnim pravilima elektroenergetskog sustava (NN br. 36/06), HEP-Operatordistribucijskog sustava d.o.o., ELEKTRODALMACIJA SPLIT, OIB: 46830600751 (u daljnjem tekstu HEP-ODS)donosi:

PRETHODNU ELEKTROENERGETSKU SUGLASNOST ( PEES )

Broj: 40 1 300-1 72239-001 1

koja se izdaje Kupcu

VODOVOD I KANALIZACIJA D.O.O., SPLIT, BIOKOVSKA 3, OIB; 56826138353radi sagledavanja mogu6nosti priklju6enja za graclevinu

(vrsta objekta: posloVni, POSLOVNI, )na lokaciji (adresa, broj katastarske destice i katastarska opOina)

SOLIN, SOLIN, k.d.br. 8059/3lTD, k.o. SOLIN

uz sljede6e uvjete:

I. POSEBNI UVJETI ZA LOKACIJU GRAEVINE

II. SWARANJE TEHNTEKIH UVJETA U MREZI

III. TEHNlEKO ENERGETSKI UVJETI

1. Mjesto priklju6enja graclevine na mreZu:

2. Napajanje iz TS: AMPOVAC 3

izvod: Br:43. Napon priklju6ka: 0.40 kV

4. Opis izvedbe prikljudka kupca: NN - podzemni

Vanjski prikljudak izvesti kabelom XP00-A 4x50 mm2 iz postoje6eg KRO-a, do kudnog prikljudnog mjernog ormara,smjeStenog u ogradnom zidu parcele.

5. PrikljuEna snaga: 13,80 kW

6. Faktor snage (cos fi): od 0,95 induktivno do 1

7. Predvidiva godi5nja potro5nja elektriEne energije (kWh/god): 5000 kwh

8. Na6in koriStenja snage i energije: po potrebi

9. Predvidivo vrijeme prikljudenja:

10. Procijenjeno vrijeme realizacije uvjeta u NN mreZi:

11. Mjesto predaje elektriEne energije: KPMO

12. ZaEtilu od indirektnog dodira izvesti: TN-S sustavom i ugradnja strujne za5titne sklopke

uz obvezatnu izvedbu temeljnog uzemljivada i glavnog izjednadenja potencijala.

13. Vrijednost faktora ukupnog harmonijskog izoblidenja (THD) napona uzrokovanog prikljudenjem kupca na mjestu

preuzimanja moZe iznositi najvi5e: 2,5 o/o

't4. Nadin mjerenja, kategorija potro5nje i mjerna oprema za mjerenje potrosnje elektridne energije:

OSO-ograni6avalo strujnog optereCenJa, SMT-strujni mjerni transformatori, NMT-naponski mjerni transformatori

4r13i:0"'i l223s-tc11 S}-fr+{ t{€F &$#Pf Stznir:;<r "i i li

Rbr Sifra MM Naziv snaga(kw)

tsro.l

tazaKategorijapotroSnje

Brojilo Ostalo

2235666 Crpna stanica 13,80 3 NN - poduzetnistvo Brojilo elektronieko kombi OSO 3x203F/47

uvjetima za obradunsko mjemo mjesto'

mjesto, tako da se svi radovi i oditanja' q'olil" T-?9-1:?"uitimlesta koja nisu grupirana' treba iristalaciju pripremiti za

rani i iaredeni prema zahtievima utvrctenim MreZnim pravilima'

e na nadelima odredivanja negativnog povratnog djelovanja na

ri, nestmetrije i sli6no)' a sukladno

. povratnog napona' ivojoj instalaciji zbog kojih keba skinuti plombe s mjerne opreme obvezan je od

19. Ukoliko postole6i Kupac izvodi r?-d:Y: l::HEP-ODS-a zatraZiti dopusnicu za raO na oOradinskom mjernom mjestu'

6enju u kojem 6e se urediti uvjeti priklju6enja na distribucijsku

SN ili VN mreZi ugovorne strane

rania uvieta u mreZi i priklju6ka za

"t i"t"tj"t ove PEES i zahtjeva

Kupca.

" TtJ:'l"t"..""',,tt:ve prethodne erektroenersetske sugrasnosti, Kupac ne moZe ostvariti prikrju.ak ." ".:::_":"1::::: r""*

izdavanjeelektroenergetskesug|asnostiisk|apanjeugovorao

energetske suglasnosti koji je podnesen prije isteka roka vaZenja'

e se ProduZiti za jo5 dvije godine'

VI. UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:JTA o PRAVNOM LIJEKU: ,ERli-i, Zagreb, uuca grada Vukovara-14' Zalba

protiv ove pEES podnositetj zahtjev-am::":::Il"tl:"J" t:ll'f+J3'3ir"o",rA spLrr, sptrlbii;b-KA^9-:"lf 1'Protiv ove PEEI p:dl-o-slterj zahtjevam::":::Iy"tl.:T",0:ll'f+{#iffiiEih-s"Piiir ^i*' P.LJT.KA cEsrA 73

:il;;j" nEF bp"r"tot'ql,",l'_0.":f*9n- ;:ili""" ora6a uoravna pristoiizu iI"""" "o so,oo rn prema Tarifnom broju'3'rro.v uv- rLLv tsvYr!--oi'oistri6uciiskog sustava d'o'o' ' ELE^rr{\rrJA:i:"1;:":";iiri

oo rn prema Tarifnom broju'3'se Predaje HEP OPeratt

pisanim put", n"por|."ooffi;stH. 2"";;id; ;";i;;;;t;*" pristojbau iznosu od 50'00 kn I

liion, o uPravnim Pristojbam a' r-'L-^

Obradio: MARKoVIC JOSKO

Dostaviti:

1. KuPac2, Odjel zarazvoi i PristuP mrezt

3. Pismohrana

H E P- Operaror OisiribuciiskoU sustava d, o,o, ZAGREB

DISTRIBUCUSKO PODRUcJE 3

ELEKTRODALMAC IJA SPLIT

4C13i)Q ',: 122-19'{}ti I*agra xgr 6&tjnxa

Sira!\ri:;i) ? I :l

g+-'>!!{5{u,E

rEEF-

:EE

.E|fET;tl

E

t[:=tl{u

dEIf[dH{J1 5fi3strf,tL fLlru dLEE

REPUBLIKA HRVATSKAMINISTARSTVO KULTURE

Uprava zazaltitu kulturne baStineKonze

'Klasa:

Urbroj \+-IU Splitu, 16. oLujkaz)lT. godine

vKegulacue d.o.o.Moseika 52Split

sustava na Gospinom otoku u Solinu

Na temelju dlanka 60. u svezi s dlankom 6. stavkom 1. todka 9. Zakona o za5titi i oduvanjukulturnih dobara (,,Narodne novine" 69199 i dr.), a povodom zalrtjeva Regulacije d.o.o. zaizdavanjem posebnih uvjeta na idejni projekt gradnje kanalizacijskog sustava na Gospinomotoku u Solinu, oznaka projekta T.D.04-1 1lI4 iz veljade 2017 . godine, daju se posebni uvjetikako slijedi:

1. Prije rzrade glavnog projekta rizdavanjaprethodnog odobrenja na isti, na ukupnoj trasizahvata obavezno je provodenje prethodnih arheoloSkih istraZivarija kojima ie se utvrditimogu6nost predmetnih radova i daljnji uvjeti nadleZnog tijela.

Dostaviti:1. Naslovu2. Pismohrana

€-gri, dipl.arheolog

REPUBLIKA HRVATSKAMINISTARSTVO ZDRAVSTVAUPRAVA ZA SANITARNU INSPEKCIJUS ektor Zupanij ske sanitarne inspekcij eSluZba za jlLnu DalmacijuIspostava Solin

KLASA: 5 40-021 r7 -03 I IB7 2URBROJ: 534-07 -2-1,-6-6 I 1,-I1 -2SoIin,02.03.2017

ViSa sanitarna inspektorica Ministarstva zdravstva, u predmetu utvrdivanja posebnih uvjeta upostupku ishodenja Lokacijske dozvole po zahtjevu REGULACIJE d.o.o. za projektiranje i nadzorMoseika 52,21000 Split od 0L.03.2017. godine, zaprimljen u ovu Inspekciju dana 02.O3.2O17.

godine, na temelju dlanka 73. Zakona o sanitarnoj inspekciji (,,Narodne novine", broj 1 13/08 i 88/10),utvrduje

SANITARNO.TEHNIdKE UVJETE I UVJETE ZASTITE OD BUKE

za izgradnju: Gradevinski projekt kanalizacijskog sustava na Gospinom otoku, Solin nalokaciji Gospin otok, Solin k.d.br. 8059/3, 637711,,637216, BlOIl1.,81.03,63721I,637212,627217,6699, 8238, 631 3 I t, k.o. Solin,

INVESTITOR: VODOVOD I KANALIZACIJA, dru5tvo s ogranidenom odgovorno56u za

vodoopskrbu, odvodnju i prodi5davanje otpadnih voda Biokovska 3, 21000 Split

l-. Predmetnu gradevinu locirati prema lokacijskoj dozvoli nadleZnog tijela graditeljstva, te sukladnoIdejnom projektu T.D. 04-11/L4 od veljada 2017 godine izradenonl od REGULACIJE d.o.o. za

projektiranje i nadzor Mose6ka 52,21000 Split.

2. U predmetnoj gradevini pri projektiranju predvidjeti opie mjere za spredavanje i suzbijanjezaraznih bolesti:

- osiguranjem sanitarno{ehnidkih i.h_igij.enskih_ uvjeja odvodnje otpadnih voda,- osiguranjem sanitarnotehnidkih i higijenskih uvjeta skupljanja otpadnih tvari do konadne

dispozicije,3. U predmetnoj gradevini pri projektiranju i privodenju namjeni prostora primijeniti odredbe:- Zakona o za5titi pudanstva od zaraznih bolesti (,,Narodne novine" br.79107 ,1 13/08 i 43109)08,90/10).

Upravna pristojba u iznosu od 70,00 kn po tarifnom broju 48. stavak L. Uredbe o tarifiupravnih pristojbi ('Narodne novine", broj 8/17), upla6ena je na st.2. i poni5tena na

zahtjevu sukladno dlanku 17.st,3. Zakona o upravnimpristoj ine", broj 1 l5l16) .

U privitku: Idejni projekt (u povratu)a inspektorica

DJE d.o.o. za projektiranje iovdje.

nadzor, Mose6ka 52, 21000 Split

/

REGULAGIJE d.o.o. Split

Mosedka 5221000 Split

Predmet: Posebni uvjeti gradenja

VODOVOD IKANALIZACIIA

SPLITVODOVOD I

KANATIZACIJA d.o,o.

SPLIT

SPLiT ITATER &

SE\fERAGE COMP.

Biohorska i I H1..-2 I 000 Sp litCroatia /,

Split, 04 04.17

Na6 broj: 6762

NaS znak: TUA,/LLokacijska dozvola

KANALIZACIJSKI SUSTAV NA GOSPINU OTOKU U SOLINU (graclenje)

kat,dest. 8059/3, 637711, 637216, i dr. k o.Solin

Investitor: Vodovod i kanalizacUa d.o.o. Split

Referentna projektna doKumentacija: ldejni projekt (CD) TD 04-11/14,veljata2017(REGULACIJE d o.o, Split)

Na vaS zahtjev kojim se traZe Posebni uvjeti gradenja, izvje5tavamo vas kako slijedi:

VODOOPSKRBA I ODVODNJA:

U prif ogu ovog dopisa dostavljamo Posebne uvjete grade nja za zahvat u prostoru, izgradnju:KANALIZACIJSKISUSTAV NA GOSPINU OTOKU U SOLINU.

Ur.br: 04-89/1-17

01 03.17

Ovi uvieti su utvrdeni za potrebe izdavanja Lokacijske dozvole, te kao osnova za izradu projektne dokumentacije.

S po5tovanjem,

Prilozi: ;kaoutekstu;

Na znanje: Naslov

Tehnidki uredOdsjek mreza SOLINPismohrana

Tebfon-cntraln 0211407-200, Tebfak: 0211343-466, Poinwbi prctina hr, 488, 1Ik 56826138353, lbo miuu 2330M3-1run56750 SPLITSKA BAI,IKA dd

Posebni uuj eti graetenja

za zahvat u prostoru, izgradnja: KANALIZACIJSKI SUSruVNA GOSPINA OTOKA A SOLINA

VODOOPSKRBA:

' Prihvaia se tehnidko rjesenje planiranog zahvatauprostoru, prikazano upriloZenomIdejnom projektu, Gradevinski projekt, izradenom od strane REGULACIJE d.o.o. Split,oznaka proj ekta: TD 04- 1 | I | 4, od velj ade 20 17 . godine.

o Zapadno od RO1 nalazi se, odnosno poloZen je vodoopskrbni cjevovod A 350 mm,pnkazano na ortofoto podlozi u privitku;

o Prilikom projektiranja, a i kod izvodenja radova, pidriavati se zakonskih obveza itehnidkih normativa postavljanja svih vrsta instalacija komunalne infrastrukture,(presj ecanj e vodoopskrbnih i kanalizacijskih cj evov o da, r azmaci, i sl.) ;

ODVODNJA:

' Prihvada se tehnidko rje5enje planiranog zahvatau prostoru, prikazano u priloZenomIdejnom projektu, Gradevinski projekt, izradenomod strane REGULACIJE d.o.o. Split,oznakaprojekta: TD 04-11/14, od veljade2017. godine.

Smjernice (uujeti\ za opremanje kanalizacijskih crpnih stanica

Pidrlavati se dolje navedenih "Smjernica zaopremanjekanalizacijskih crpnih stanica".Zamjerenjerazine predvidjeti dvije hidrostatske sonde, radnu i rezervnu, ne stavljati plovke.Mjerad protoka predvidjeti u odvojenoj verziji- senzor od transmitera.

. Crpni bazen i zasunska komora trebaju biti u betonskoj izvedbi;

. Zasunsku komoru potrebno odvojiti od crpnog bazena;

' Minimalni promjeri cjevovoda, nepovratnih ventila i zasuna u crpnom bazenui zasunskoj, komori - DN 80;. Na ulazuu crpni bazenobvezna je ugradnja zapomica;

' Projektiranje incidentnih preljeva, a u nemogu6nosti osigurati vi5esatne retencije u sludajubilo kakovog zastoja u radu. PoZeljni su retencijski bazeni u koje bi se dotok preusmjerio usludaju bilo kakovog servisa u clpnom bazenu;

' Crpke ABS (s kontrablok varijantom ukoliko je ista dostupna zaradnutodku crpke);

' Osigurati dodatne crpke s postoljem kao rezervana skladi5tu. (Broj crpki ovisit 6e o brojuistih u eksploataciji);

Propelerni mjesadi s mogudno5iu jednostavnog vadenja bezpraLnjenja crpnog bazenatipaivelidine prilagodenih uvj etima sustava;

. Strojarska oprema za odvajanje mehanidkog otpada treba biti proizvodada "Huber";

. Potrebno je ugraditi prikljudak za agregat (detveropolni), a za objekte "veie vaZnosti"osigurati "Diesel" statidne agregate;

. Oprema u crpnom bazenu i zasunskoj komori treba biti od nehrdajuieg delika;

. Obvezna je katodnazaltita armature i cjevovoda;

. Obvezna je ugradnja mjerada protoka;

. . Nadin opremanja objekata elektro opremom treba biti sukladno ve6 postojedim tehnidkimrj e5enj ima investitora " Vodovod i kanahzacij a" d. o. o. Split;

. Crpke trebaju imati senzore prodora vode u ulje i visoka temperatura namota, koji morajubiti povezani na PLC;

. Soft starteri ili uputnici crpki i mjesada trebali bi biti proizvodada "SCHNEIDER", modelAIS48, kao i druga pripadaju6a oprema, kao Sto su nadstrujne zaltite, releji i sklopke;

. Mogu6nost daljinskog reseta soft startera preko SDNU;

. Prilikom isporuke mjerne opreme trebauzeti u obzir mjesto ugradnje (crpni bazen, zasunska

komora), kao i uvjete koji se javljaju u radu (otpadna voda, plinovi, i dr.);. Opdenito se u crpne stanice odvodnje ugraduju: mjerad razine 'rE+H'r sa odvojenim

senzorom od transmitera (neprekinutim original tvomidkim kabelom od senzora do

transmitera), ili hidrostatska sonda zaotpadne vode, plovne sklopke zaotpadne vode koje se

postavljaju na dvije ili vi3e todaka unutar crpnog bazena, elektromagnetski mjerad protoka'tE+Hrr s odvojenim senzorom od transmitera, (senzor mora imati IP 68), mjernimpretvaradem;

. Zamjeranje razine u clpnom bazenutreba koristiti mjerade u odvojenoj verziji, (sonda se

ugraduje u crpni bazen, a mjerni pretvarad u razdjelnik);. Mjerenje nivoa mole biti i preko hidrostatskih sondi, plovke ne ugradivati;. Napajanje transmitera ili sonde mora biti preko 24Y,tako da u sludaju nestanka napaianja

mreLe moLe napajati preko akumulatora. Isto vrijedi i zamjerenje protoka;. Upravljadki krug crpki u rudnom radu treba biti neovisan o uvjetima automatskog rada i

PLC;. Signale iz sustava procesnih mjerenja treba u PLC proslijediti preko galvanskih odvajanja ili

odvojnih releja;. Crpna stanica treba sadrLavati PLC modulame izvedbe proizvodada "Simens";. IJz PLC se u razdjelnik treba ugraditi tekstualni operaterski panel;. Sa operatorskog panela se moraju mo6i proditati stanja elektromotornih pogona, procesnih

mjerenja, te liste alarma i dogadaja;. Preko komunikacijskog procesora PLC treba integrirati u sustav daljinskog nadzorar

upravljanja (SDNU);. Fizidko povezivanje objekata treba ostvariti svjetlovodnim kabelima, a komunikacija se

odvija preko "Ethernet mreLe";. Takoder, objekte je mogu6e povezati i preko GPRS mreLe;

: Sve nacrte treba predati u izvornom obliku, otvorene za kasnije eventualne rzmjene:'. PLC program treba predatr zajedno s komentarima, takoder u izvomom obliku.

"Vodovoda i kanalizacijett d.o.o. Split.

spt,rrsKo - DALMATINSKA Zup,A.Nr.raUpravni odjel za komunalne poslove,komunalnu infrastrukturu i zadtitu okolidaKLASA: 351 -01/1 7-0 1 10202URBROJ: 2l8I I l-10 107 -17 -0002SpllI, 24.04.2017 . godine

Na VaS zahtjev ovo Upravno tijeloprojekta: T.D. 04-1lll4, izradeno od tvrtkeslijedi:

PREDMET:Izgrud Gospinu otoku u Solinu,na kat. 6,8101/1, 8103.,6572/1,637212, Sotinhvestitor: vodovod ikanalizaclja d.o.o. iz Splita, Biokovska 3

- oditovanje, dostavlja se

izvr5ilo je uvid u Idejni projekt predmetnog zahvata, brojaRegulacije d.o.o. iz Splita u veljadi 2017., te se odituje kako

Ministarstvo za(tite okoli5a i prirode je nakon ene utjecaja zahvata na

9t9t1S dana28. srpnja 2016. donijelo je Rje5enje 2/61, URBROJ:517_06_2-1-2-16-26 kojim $e5enjem je utvrdeno d rekonstrukcije sustavavodoopskrbe, odvodnje i}led ja za prodi5iavanje otpadnih voda aglomeracije Split - Solin, temeljemStutlijt o utjecaiju n-a okoli5kojn je u srpnju 2015. iziadio i u lipnju 2016. dopunio ovla5tenik Dvokutecro d'o.o. iz Zagreba - prihvatljiv za okoli5 uz primjenu ,ukono- propiianih i ovim Rjesenjem

a pr a5enja stanj a okoli Sa;

denog postupka ocjene o potrebi procjene utjecajao je \je3enje KLASA: Up/I -351-03A7-08t25,

no da za. namjeravni zahvat - izmjenei ureclaja za prodi5iavanje otpadnih voda

postupak procjene udecaja na okoli5 uz primjenukoli5a utvrclenih u Rje5enju (KLASA: Up/I -351-srpnja 2016.) o prihvatljivosti zahvataza okoli5.

Citiranim Rje5enjem je takoder utvrdeno da za izmjene'rekonstrulicije i dogradnje sustavavodoopskrbe, odvodnje i uredaja za prodi56avanje otpadnih voda aglomeiacije Sp-lit - Solin nijepotrebno provesti glavnu ocjenu prihvatljivosti zahr ata za ekolosku mreZu.

rzgradnja kanalizaclj nu otoku u Solinu, na kat" dest. zem. g0s9/3, 637711,6372/6,8101/1, 8103,637211 g238,63731L k.o. Solin sastarmi je dio zahvata zakoji je!19y:d-"1postupak procjene lis i Ministarstvo donijelo Rjesenje KLASA: Up/I -351-03lf 5-02161, URBROJ: 517-06-2-I-2-16-26 od 28. srpnja 2016,

L .Nu1-^t,.citirana Rjesenja odnosila st se n? zahvate na podrudju grada Splita (Split, Stobred, Kamen,Zmounica i Srinjine), grada Solina (Solin, Vranjic, Mravince i Kudine;, te op6ina Dugopolje (Dugopolje iKoprivno), Klis i Podstrana.

Slijedom navedenog, tijekom pripreme, izy,radmjere za5tite okoli5a i program pradenja stanja oko-lii

l{Lrtru\v 1

ililililililil ] ilililfl]l2o,l7GOGBE59!

Regulacije d.o.o.Mosedka 5221000 Split

zahvata trebale bi se koristiti

a Vukovid. d.i.a.


NADBISKUPIJA


REGULACIJE d.o.o. Split, Mosećka 52

U skladu s Zakonom o gradnji (NN 153/13, 20/17) daje se sljedeća

IZJAVA

o usklađenosti glavnog projekta s lokacijskom dozvolom i drugim propisima s kojima mora

biti, te s važećom prostorno-planskom dokumentacijom

Projektant: Dalibor Kasalo, dipl.ing.građ. ovlašteni inženjer građevinarstva

ZOP: KANALIZACIJSKI SUSTAV NA GOSPINOM OTOKU U SOLINU

Ovaj projekt je usklađen s:

Lokacijskom dozvolom Klasa:UP/I -350-05/17-01/000022

Urbroj: 2181/1-11-00-06/03-18-0005

SOLIN, 14.02.2018. godine.

i posebnim uvjetima građenja, sadržanim u sklopu Lokacijske dozvole, izdanih od

posebnih tijela i osoba određenih prema posebnim propisima, važećom prostorno-

planskom dokumentacijom, te s drugim propisima s kojima mora biti usklađen.

GLAVNI PROJEKTANT:



NADBISKUPIJA


REGULACIJE d.o.o. Split, Mosećka 52

Na temelju članka 52. Zakona o gradnji (NN 153/13, 20/17) daje se sljedeća

IZJAVA

o cjelovitosti i međusobnoj usklađenosti dijelova Glavnog projekta

Ovom izjavom se potvrđuje da

glavni projekt: T.D. 04-16/18-G


sadrži cjelovite i međusobno usklađene projekte.

ZAJEDNIČKA OZNAKA PROJEKTA (ZOP): KANALIZACIJSKI SUSTAV NA GOSPINOM OTOKU U SOLINU GLAVNI PROJEKTANT:



NADBISKUPIJA


PROCJENA TROŠKOVA GRAĐENJA

U svojstvu projektanta na izradi projekta: KANALIZACIJSKI SUSTAV NA GOSPINOM OTOKU U SOLINU

IZJAVLJUJEM

PRORAČUNSKA VRIJEDNOST RADOVA PREMA OVOM PROJEKTU, SRAČUNATA NA BAZI TROŠKOVNIKA RADOVA TE TRENUTNIM TRŽIŠNIM CIJENAMA MATERIJALA I RADA, IZNOSI (bez PDV-a):

1.350.000,00 Kn

Projektant :

Dalibor Kasalo, dipl.ing. građ.


NADBISKUPIJA


PROCJENA VREMENSKOG ROKA POTREBNOG ZA IZVOĐENJE RADOVA

U svojstvu projektanta na izradi projekta


IZJAVLJUJEM

VRIJEME POTREBNO ZA IZVOĐENJE RADOVA PREDVIĐENIH OVIM PROJEKTOM IZNOSI:

3 mjeseca Projektant :


�� !� �� "��!��

��#$��

��"��%��&'()� � ��#��* �+,�� "�

�

�

��

��-./(0�(��&(1�

��2(%3��'(0�(�&3�3�0�/�

4��)�)(0�(�&3�3�0�/�

*��1-5/(�)-./(0�(��6�-)(�73�8-/��

9��'�5�3�)�:�;)()-�/��3�%��

+��3(��:�&3-%6(8-/(.�<�-3��:�;)()-��%�&��3��

=��3�;��6/(��3�%�6��

�� !� �� "��!��

��#$��

��"��%��&'()� � ��#��* �+,�� "�

��

��

��

��

�

�

��2��

�

��

�


REGULACIJE d.o.o. Split 1/14 T.D. 04-16/18-G

1. Tehnički opis

1.1. Obuhvat projekta

Predmet ove tehničke dokumentacije je izgradnja kanalizacijskog sustava na

Gospinom otoku za potrebe SVETIŠTA GOSPE OD OTOKA. Predmetni sustav

prolazi zapadnim dijelom Gospinog otoka, te ispod rijeke Jadro, spaja se u planiranu

crpnu stanicu, te se od nje tlačnim cjevovodom odvodi u okno RO7, odakle se

gravitacijski spaja sa postojećim oknom u ulici Marka Marulića u Solinu.

Planirani sustav fekalne kanalizacije – gravitacijski kolektori izvest će se od PVC SN8

cijevi profila DN 250 mm, PP ili PE korugiranih SN 8 cijevi profila DN 250 mm i

PEHD cijevi profila DN 250 mm. Mreža je linijskog oblika, ukupne dužine 261,52 m,

te tlačni cjevovod koji će se izvesti od PEHD cijevi profila DN 110 mm, dužine 20,15

m.

Predmetni kanalizacijski kolektor prolazi sjevero-zapadnim i zapadnim dijelom

Gospinog otoka koji je većinom zatravljena površina, samo manji dijelovi su pješačke

staze od betona ili betonskih ploča, koje je potrebno dovesti u prvobitno stanje. Na

južnom dijelu predmetnog sustava cjevovod se polaže ispod korita rijeke Jadro. Na

tom se mjestu izvodi betonski sanduk svijetlog otvora 60x60 cm, debljine zidova i dna

betonskog sanduka 30 cm, a dužina pojedine sekcije je 5 (m). Ukupno ima 5 sekcije

ukupne dužine 25 (m). Predviđeno je pokrivanje betonskog sanduka poklopnicama

dimenzija 200x90x20 (cm) 12 komada, te dimenzija 100x90x20 (cm) 1 komad.

Unutar samog sanduka položiti će se planirane PVC cijevi profila DN 250 mm, na

betonsku podlogu, koje će se nakon polaganja zaštiti pješčanom oblogom. Betonske

sekcije je potrebno postaviti na sloj od kamenog nabačaj debljine 40 cm. Gdje je prvo

potrebno postaviti geotekstil, na njega se postavlja kameni nabačaj frakcije od 0-63

(mm) u debljini od 10 (cm), te na njega postaviti kameni nabačaj frakcije 100-300

(mm) u debljini od 30 cm. Nakon postavljanja betonskih sekcija sa poklopnicama

postavlja se geotekstil, na njega kameni nabačaj frakcije 0-63 (mm) debljine 10 (cm),

a ostali dio do postojećeg korita rijeke Jadro se zatrpava kameni nabačajem frakcije

od 100-300 (mm). Minimalna dubina vrha poklopnice od dna korita rijeke Jadro je 70

cm, a maksimalna 90 cm. Nakon završetka radova korito i obalne zidove rijeke Jadro

je potrebno vratiti u prvobitno stanje. Dalje se planirani sustav spaja sa crpnom

stanicom, od koje se tlačnim cjevovodom koji će se izvesti od PEHD cijevi profila DN

110 mm, dužine 20,15 metra planira odvest fekalne vode do okna RO7, od kojeg će

se gravitacijski odvest do postojećeg okna u ulici Marka Marulića u Solinu.

Nivelete cjevovoda položene su tako da prate nivelete postojećeg terena s

predviđenim min. nagibima nivelete 0,4 % do max. 1,25 % što je uvjetovano

konfiguracijom terena.



PP ili PE korugirane SN8 cijevi se postavljaju na uređenu podlogu od pijeska

debljine 10 cm, prethodno dobro nabijenu i izvedenu u padu prema uzdužnim

profilima. PVC SN8 cijevi postavljaju se na betonsku podlogu debljine 10 cm radi

postizanja nagiba nivelete od 0,4%, i na mjestima gdje je kolektor potopljen radi

djelovanja sile uzgona, potrebno je cijevi oblagati betonskim opteživačima kako je

vidljivo u nacrtu 6.4.Detalj opteživača okna RO5, RO6 i PVC cijevi. Cijevi i spojni

elementi međusobno se spajaju naglavcima s labirintnim brtvama. PVC cijevi su

predviđene na dijelu kanalizacijske mreže koja prolazi ispod rijeke Jadro, odnosno od

revizijskog okna RO5 do ulaza u crpnu stanicu. Na dijelu neposredno ispod rijeke

Jadro PVC cijevi se polažu unutar betonskog sanduka, dodatno zaštićuju betonskom

oblogom, te se na posljetku postavljaju pokrovne ploče.

Predviđena je ugradnja PP korugiranih revizijskih okana (ukupno 7 kom):

-Početnih i prolaznih

-Kaskadnih za padove do 6%

Unutar predmetne mreže predviđena su PP korugirana revizijska okna 800 mm (za

dubine manje od 2,1 metra) i 1000 mm (za dubine veće od 2,1 metra), koja se izvode

kao početna, prolazna i kaskadna okna. Okna se montiraju po narudžbi, prema

detaljima iz projekta i u skladu s uputama proizvođača. Montirana okna postavljaju se

na izravnatu i dobro nabijenu pješčanu posteljicu, minimalne debljine 15 cm. Pravilno

izvedena okna moraju biti vodonepropusna što je jedan od bitnih elemenata kvalitete

izvedbe kanalizacijskih objekata. Revizijska okna RO 5 i RO6 je potrebno dodatno

opteretiti betonskim opteživačima debljine 40 cm, do visine 200 cm radi djelovanja

sile uzgona, s obzirom da su ta dva okna pod utjecajem vode. Betonski opteživači

okana RO5 i RO6 su vidljivi u nacrtu Detalj opteživača okna RO5, RO6 i PVC

cijevi.

Na revizijska okna postavljaju se poklopci Klase B (nosivosti 12,5 t) na površinama

bez prometa, odnosno 40 t na površinama s prometom.

S obzirom na površinske karakteristike terena, za očekivati je da će se iskop izvoditi

u materijalu A, B i C kategorije. Iskopi su uglavnom dubine cca 1,20 – 4,32 m. Na

mjestu prolaza kanalizacijske cijevi ispod rijeke Jadro predviđena je zaštita

kanalizacijske cijevi betonskim sandukom i poklopnicama.

Na predmetnom području procijenjuje se maksimalna količina otpadnih voda od 3,0

l/s. Stoga je protočni kapacitet planirane mreže feklane kanalizacije (cijev DN 250)

znatno veći od mjerodavnih količina otpadnih voda.



Na predmetnom području nema dotoka industrijskih otpadnih voda. Budući da je na

području Grada Solina usvojen razdjelni sustav odvodnje, oborinske i eventualne

podzemne vode zabranjuju se ispuštati u projektirani sustav odvodnje fekalnih voda.

Po završetku polaganja cjevovoda i montaže revizijskih okana obavezno izvršiti

ispitivanje vododrživosti. Ispitivanje treba provesti prema uputama proizvođača i u

nazočnosti predstavnika „Vodovoda i kanalizacije“ d.o.o. Split. O provedenom

ispitivanju treba se priložiti zapisnik.

Obavezno izvršiti geodetski snimak izvedenog stanja od strane ovlaštene tvrtke.

1.2. Crpna stanica i tlačni cjevovod

Predviđena crpna stanica je smještena na zelenoj površini između dva parkirališta,

južno od Gospina otoka. Građevina CS je potpuno podzemna, armirano-betonske

izvedbe, a sastoji se od crpnog zdenca s dvije uronjive kanalizacijske crpke u mokroj

izvedbi kapaciteta Q = 4,21 l/s, koje bi radile u režimu rada 1 radna + 1 pričuvna,

naizmjenično, zatim zasunske komore s potrebnim armaturama, i uljevnog okna.

Dovod u crpni zdenac odvija se preko uljevnog okna u kojem su dva otvora promjera

250 mm s pločastim zapornicama. Svaki od otvora vodi u jedan od dva dijela crpnog

zdenca. Previđena je ugradnja pločastih zapornica s gumenim brtvama i ručnim

mehanizmom za podizanje i spuštanje. Okviri, zapornice i navojna vretena trebaju biti

izvedeni od nehrđajućeg čelika (inox -W. 1.4301, AISI 304). Postavljanjem zapornica

dotok u jedan dio ili u cijeli crpni zdenac se može privremeno zaustaviti, kako bi se

osigurao nesmetan pristup kod održavanja crpnog zdenca i ugrađenih crpki.

Crpni zdenac podijeljen je na dva dijela armirano-betonskim zidom debljine 20 cm, a

komunikacija između njih omogućena je otvorom dimenzija 30x30 cm sa pločastom

zapornicom. Na taj način moguće je po potrebi izolirati jedan dio crpnog zdenca

spuštanjem zapornice u uljevnom oknu i u crpnom zdencu, te tako omogućiti lakši

pristup za održavanje crpnog zdenca i ugrađenih crpki. U normalnim uvjetima zapornica

između dva dijela crpnoga zdrnca je otvorena kako bi crpke mogle raditi naizmjenično.

Za potrebe izvlačenja i ponovne montaže crpki u crpnom zdencu projektirane su

vodilice kanalizacijskih crpki od inox materijala (inox -W. 1.4301, AISI 304).. Lanci crpki

su čelični, vruće pocinčani.

Zasunska komora smještena je neposredno uz crpni zdenac i omogućava jednostavan

pristup i manipulaciju zapornim ventilima.

Ovim projektom crpne stanice nije predviđen retencijski bazen ni incidentni preljev, ali

zbog podjele crpnog zdenca na dvije komore i mogućnosti odvajanja jedne od druge,



moguće je u slučaju potrebe jednu komoru crpnog zdenca iskoristiti kao retencijski

bazen.

CS je spojena na tlačni PEHD cjevovod Ø110 ( NP 10 bara ) duljine 20,50 m kojim se

otpadne fekalne vode transportiraju od okna RO7, od kojeg će se gravitacijski odvest

do postojećeg okna u ulici Marka Marulića u Solinu. Prekidno okno na kraju tlačnog

cjevovoda potrebno je prilagoditi da bi se umirio i usmjerio dotočni mlaz u odvodni

otvor postojećeg kolektora.

Tlačni cjevovod koji vodi od crpki do izlaza iz zasunske komore predviđen je od

lijevanoželjeznih fazonskih komada za radni pritisak od 10 bara. U sklopu istog

cjevovoda planirana je ugradnja zasuna i kuglastih nepovratnih ventila promjera Ø

100mm. Za potrebe pražnjenja tlačnog cjevovoda predviđena je izvedba odvojka sa

zasunom, kojim se otpadna voda može ispustiti u crpni zdenac. Obzirom na

agresivnost medija svi fazonski komadi i armature moraju biti, izvana i iznutra, dodatno

zaštićeni epoxy premazom.

Sukladno posebnim uvjetima Vodovoda i Kanalizacije d.o.o. Split odabrana je ABS

crpka (tip AS 0841.177 S 13/4 D), s kontrablok radnim kolom. U slučaju izbora crpki

drugog proizvođača potrebno je izvršiti hidrauličku provjeru i prilagoditi montažne nacrte

dimenzijama odabranih crpki.

Za potrebe izvlačenja i ponovne montaže crpki u crpnom bazenu projektirane su

vodilice kanalizacijskih crpki od inox materijala. Lanci crpki i vodilice su od inoxa (W.

1.4301, AISI 304).

S ciljem sprječavanja stvaranja površinske kore u crpnom zdencu koju tvore masnoće,

ulja i detergenti (netopivi sapuni), te pojave taloženja, projektom je predviđena ugradba

uronjenih propelernih mješača, konstruiranih upravo za ovu namjenu. Snaga

predviđenih propelernih mješača je 1,9/1,3 kW, a promjer krilaca propelera je 200 mm.

Propelerni mješači se ugrađuju u crpne zdence, a uronjeni su 10 cm ispod minimalnog

nivoa (isklopni nivo crpki). Rad mješača je definiran vremenskim regulatorom

ugrađenim u elektroormar s lokalnom automatikom. Za potrebe izvlačenja i ponovne

montaže propelernih mješača također je projektirana vodilica od inox materijala (W.

1.4301, AISI 304).

Za mjerenje protoka unutar zasunske komore ugrađen je elektromagnetski mjerač

protoka, DN 100, tipa kao E+H Promag L 400., sa odvojenim senzorom od

transmiterara.

Uključivanje i isključivanje instaliranih crpki vršit će se automatski preko nivomjera i

odgovarajućeg programa. Napajanje crpki predviđeno je s javne elektroopskrbne

mreže, prema uvjetima poduzeća nadležnog za predmetno elektrodistribucijsko



područje. Za slučaj dužeg prekida opskrbe električnom energijom napajanje crpnih

stanica bi se trebalo vršiti preko pokretnog agregata, kojeg će osigurati Investitor.

Između crpnog zdenca i zasunske komore, i zasunske komore i upravljačkog ormara

potrebno je izvesti otvore DN 50 i DN 100 od PVC cijevi za prolazak kabela. Detalji i

položaj otvora su obrađeni KNJIGOM 3 ovog projekta.

Na pokrovnoj ploči crpnog zdenca iznad crpki predviđena su dva otvora dimenzija

110x170 cm s jednodjelnim poklopcem. Na pokrovnoj ploči uljevnog okna predviđena

su dva otvoar dimenzija 100x100 cm, a na pokrovnoj ploči zasunske komore otvor

dimenzija 80x80 cm. Poklopci nad otvorima moraju biti dodatno ojačani postavljanjem

ukruta s unutarnje strane poklopca u „x“ izvedbi po dijagonalama te opremljeni

odzračnim kapama s aktivnim ugljenom radi osiguranja prirodne ventilacije. Odzračne

kape na svim poklopcima moraju biti s ispunom (filterom) protiv neugodnih mirisa, osim

nad poklopcem iznad zasunske komore.

Svi poklopci trebaju biti izrađeni od inox-a (inox -W. 1.4301, AISI 304) i opremljeni

bravicom s ključem, te hidrauličkom napravom koja onemogućava nekontrolirano

zatvaranje poklopca, primjerice zbog djelovanja vjetra.

Spuštanje u crpni zdenac, zasunsku komoru, uljevno okno osigurat će se ugradnjom

sigurnosnih ljestava od inox materijala (inox -W. 1.4301, AISI 304) sa sigurnosnom

vodilicom i leđobranom.

Na pokrovnoj ploči crpne stanice predviđeno je izvesti vanjsku hidroizolaciju s

bitumenskim premazom i dvije hidroizolacijske bitumenske trake. Izvedena

hidroizolacija treba se zaštiti mršavim betonom, te obložiti betonskim pločama u

cementnom mortu, ili betonskim prizmama u cementnom mortu. Sve unutarnje plohe

(dno, zidovi i strop) potrebno je premazati sredstvima koja povećavaju

vodonepropusnost.

Na zidovima s vanjske strane potrebno je izvesti hidroizolaciju s bitumenskim

prednamazom i dvije hidroizolacijske bitumenske trake te zaštitu izvesti postavom

čepaste folije.

Prostor oko crpne stanice predviđeno je ograditi. Ograda visine 120 cm postavit će

se na ogradni zid, a vrata za ulaz na parcelu crpne stanice postavit će se na sjevero-

istočnom dijelu parcele. Vrata će se opremiti bravom i ključevima, a detalj izvedbe

vrata i ograde obrađen je u grafičkim prilozima. Između ulaza i crpne stanice

predviđa se popločavanje betonskim pločama , a preostali dio parcele između crpne

stanice i ogradnog zida predviđeno je hortikulturalno urediti.

Konstruktivno rješenje

U konstruktivnom smislu zasunska komora, crpni zdenac i uljevno okno čine jednu

cjelinu međusobno kruto povezanu. Konstrukcija crpne stanice se izvodi kao

predgotovljeni element do razine pojave pozemne vode, te se auto dizalicom spušta na



dno građevne jame. Statički proračun kontrukcije, način izvođenja i materijali obrađeni

su KNJIGOM 2 ovog projekta, oznake T.D. 07-GS/18, izrađenom od strane GABARIT

D.O.O. (Božidar Marušić dipl.ing.građ.), te izvršeno je dimenzioniranje objekata i dani

su uvjeti za osiguranje mehaničke otpornosti i stabilnosti građevine u projektnom vijeku

građevine.

Prije početka izvođenja radova na iskopu za građevnu jamu crpne stanice potrebno je

na cijeloj parceli izvesti pripremne radove na čišćenju parcele i uklanjanju površinskog

zemljanog sloja. Iskop za građevnu jamu izvodi se sa apsolutne kote terena +3,00

m.n.m., u tri etape. Podatci o tlu na temelju kojih je projektirano rješenje izvođenja

građevne jame crpne stanice obrađeni su GEOTEHNIČKIM ELABORATOM, oznake

5/18, izrađenom od strane INSTITUTA IGH D.D. (Ivica Samardžija, dipl.ing.građ) u

ožujku 2018. Prva faza iskopa izvodi se do nivoa podzemne vode na apsolutnoj koti

+1,30 m n.m, s nagibom pokosa 2:1. Druga faza iskopa izvodi se do apsolutne kote

-2,20 m n.m. na kojoj se pojavljuje matična stijena s nagibom pokosa 2:1. Treća faza

iskopa je izvođenje ukopavanja u matičnoj stijeni tehnikom štemanja do apsolutne kote

-3,20 m n.m. u nagibu 5:1. Konstrukcija crpne stanice se izvodi kao predgotovljeni

element do razine pojave pozemne vode, te se auto dizalicom spušta na dno građevne

jame. Zahvat je predviđeno radi osiguranja građevne jame izvesti u što kraćem

vremenskom roku, praktično u jednom danu. Navedeno rješenje zaštite pokosa je

privremenog karaktera, do faze izrade armirano-betonskih elemenata koji trajno

preuzimaju opterećenja.

Prostor između građevne jame i kosine zasjeka zasut će se kvalitetnim kamenim

materijalom kako bi se izbjeglo naknadno slijeganje.

Nakon izvedenog iskopa potrebno je da geotehničar pregleda izvedene pokose kako bi

se na vrijeme moglo intervenirati u cilju njihovog dodatnog osiguranja.



hidroizolacija treba se zaštiti mršavim betonom u sloju debljine 5 cm, te obložiti

betonskim pločama debljine 5 cm u cementnom mortu, ili betonskim prizmama u

cementnom mortu. Sve unutarnje plohe (dno, zidovi i strop) potrebno je premazati

sredstvima koja povećavaju vodonepropusnost.

Betonske ploče potrebno je izvesti u padu 2 % te u nadozidu nad crpnom stanicom

iznad pokrovne ploče ostaviti žljebove širine 10 cm, visine 8 cm (od vrha zida do

poklovnih ploča), za ispuštanje oborinske vode s pokrovne ploče u okolni teren.



čepaste folije.



1.3. Električne instalacije i upravljanje objektom

Električne instalacije i upravljanje objektom su obrađeni KNJIGOM 3 ovog projekta, te

se u ovoj knjizi daje samo kratki opis istih.

Objekt će biti izgrađen kao podzemni dok će elektro razvodni i upravljački ormar biti

postavljen kao samostojeći na građevini unutar ograde. U crpnom bazenu nalaziti će se

dva uronjena crpna agregata u mokroj izvedbi. Pogonski elektromotori crpnih agregata

su snage 1,3 kW, 400 V (3,6 A), a predviđeni režim rada je 1+1. Predviđa se da u

normalnim radnim uvjetima, radi jedan crpni agregat do postizanja minimalne razine u

crpnom zdencu. Crpni agregati se u radu ciklički smjenjuju, radi ravnomjernog

korištenja istih. Unutar crpnog zdenca nalaziti će se dva potopna mješača 1,9/1,3 kW,

400 V, In=3,6 A. U razvodnom ormaru objekta +GR-CS se predviđa ugradnja opreme

za zaštitu, napajanje i upravljanje pogonskim motorima crpki uz mekano pokretanje i

zaustavljanje pomoću "soft startera". Priključak objekta na elektrodistributivnu mrežu

predlaže se unutar tipskog kućnog priključnog mjernog ormara +KPMO koji će biti

smješten na vlastitom temelju neposredno s vanjske strane ograde objekta. Unutar

istog bi bilo ugrađeno trofazno dvotarifno brojilo električne energije sa zaštitnim

uređajima napojnog kabela objekta. Sistem zaštite od indirektnog dodira je TN-S sistem

uz ugradnju strujne zaštitne sklopke.

Napajanje pogonskih elektromotora crpki izvest će se kabelima koje isporučuje

proizvođač, a koji su već povezani s pogonskim motorima crpki. Za prolaz svih napojnih

i signalnih kabela u zasunsku komoru predviđeno je postavljanje PVC cijevi. U

zasunskoj komori kabeli se polažu na kabelske police, te kroz otvore u gornjoj ploči

zasunske komore uvode u podnožje upravljačkog polja ormara +GR-CS. U dijelu

niskonaponskih polja smješteni su energetski i mjerni pretvarači, zaštitna, sklopna i

upravljačka oprema, potrebna za optimalan i funkcionalan rad crpne stanice. Ormar

+GR-CS je predviđen za vanjsku ugradnju, a postavit će se na vlastitom temelju iznad

ploče zasunske komore.

U objektu će biti izvedena katodna zaštita, odnosno zaštita metalnih djelova i opreme

od korozije. Biti će primjenjen sustav katodne zaštite sa upotrebom vanjskog izvora

struje s automatskom regulacijom zaštitnog potencijala.

Predmetna kanalizacijska crpna stanica će biti izvedena za potpuno automatski rad bez

posade, na osnovi podataka o razini otpadnih voda u crpnom zdencu koja se mjeri

analogno (dovodi se na analogni ulaz 4-20 mA u PLC). Svi tehnološki podaci obrađuju

se u programabilnom logičkom kontroleru (PLC-u) koji ujedno i upravlja automatskim

radom kanalizacijske crpne stanice. Kao dodatna mjera sigurnosti predviđa se i

sekundarni automatski režim rada odnosno automatski rad bez PLC-a. Pogonom se

može, u iznimnim situacijama, upravljati i ručno pomoću sklopki i tipkala na vratima

blokova elektroenergetskog i upravljačkog postrojenja. Predviđena je i mogućnost



daljinskog načina upravljanja i nadzora rada kanalizacijske crpne stanice na način da

se poveže komunikacijski s Centrom sustava za daljinski nadzor i upravljanje tvrtke

Vodovod i kanalizacija d.o.o. Split.



Opis ispunjenja temeljnih zahtjeva za projektirani dio građevine

Ovim glavnim projektom ispunjeni su temeljni zahtjevi za građevinu: Mehanička otpornost i stabilnost U sklopu KNJIGE 2 ovog projekta, oznake T.D. 07-GS/18, izrađenom od strane

GABARIT D.O.O. (Božidar Marušić dipl.ing.građ.). obrađen je statički proračun te

izvršeno je dimenzioniranje objekata i dani su uvjeti za osiguranje mehaničke otpornosti

i stabilnosti građevine u projektnom vijeku građevine.

Stabilnost pokosa građevne jame osigurat će se oblikovanjem pokosa u određenom

nagibu. Pokosi zasjeka građevne jame mogu se izvoditi u privremenom nagibu 2:1

odnosno 5:1.

Navedeno rješenje zaštite pokosa je privremenog karaktera, do faze izrade armirano-

betonskih elemenata koji trajno preuzimaju opterećenja. Nakon izvedenog iskopa

potrebno je da geotehničar pregleda izvedene pokose kako bi se na vrijeme moglo

intervenirati u cilju njihovog dodatnog osiguranja.

Sigurnost u slučaju požara Požarna otpornost konstrukcije definirana je u skladu s odredbama norme HRN EN

1992-1-2:2013/NA i nacionalnog dodatka, te u skladu s time, a uzimajući u obzir i

razred izloženosti, definirani su zaštitni slojevi betona. Prilikom izrade statičkog

proračuna korištene su za pojedine konstruktivne elemente vrijednosti prema sljedećoj

tabeli:

Konstruktivni element

Razred izloženosti

Klasa betona

Minimalni zaštitni sloj (mm)

Požarna otpornost (minuta)

Širina elemenata b (mm)

Udaljenost od ruba presjeka u/us (mm)

Vanjski zidovi i temeljna ploča XC3 C30/37 40 120 >100 140/200

Unutarnji zidovi i ploče XC3 C30/37 35 120 >100 220/300

Sigurnost od stvaranja eksplozivne atmosfere osigurana je na način da je zasunska

komora fizički potpuno odvojena od crpnog bazena čime je onemogućan ulazak

opasnih plinova (sumporovodika i metana) u zasunsku komoru. Ventilacija crpnog

bazena će se vršiti prirodnim putem preko odzračnih cijevi kojima se osigurava da

koncetracija eksplozivnih plinova bude daleko ispod granice stvaranje eksplozivne

atmosfere.



Higijena, zdravlje i okoliš

Građevina je projektirana na način da ne predstavlja prijetnju za higijenu ili zdravlje i

sigurnost radnika, korisnika ili susjeda te da tijekom cijelog svog vijeka trajanja i nema

iznimno velik utjecaj na kvalitetu okoliša ili klimu, tijekom građenja. To se odnosi na

sljedeće:

Istjecanja otrovnog plina

U otpadnim vodama mogu nastati neki plinovi koji u povećanim koncetracijam mogu biti

otrovni (sumporovodik, metan i sl.). Radi zaštite okoliša i ljudi predvinena je prirodna

ventalicija crpnog bazena kroz koje će prolaziti vrlo male količine eventualno stvorenih

plinova, i isti će prolaziti kroz predviđene filtere aktivnim ugljenom, a kojima se ujedno

uklanjaju i neugodni mirisi.

Emisije opasnih tvari, hlapljivih organskih spojeva (VOC), stakleničkih plinova ili

opasnih čestica u zatvoreni i otvoreni prostor

Otpadne vode u načelu ne bi trebali sadražavati hlapljive organske spojeve dok u

načelu mogu sadržavati stakleničke plinove (ugljični dioksid, metan i sl.). Način

rješavanja ovih plinova opisan u prethodnoj točki.

Emisije opasnog zračenja

Prema Pravilniku o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 80/13) otpadne

vode ne bi trebali sadržavati opasano zaračenje te nisu predviđene mjere za njegovo

uklanjanje.

Ispuštanja opasnih tvari u podzemne vode, morske vode, površinske vode ili

tlo

Ovim glavnim projektom predvineno je ispitivanje:

– crpnog bazena sukladno hrvatskoj normi HRN EN 1508

– tlačnog cjevovoda sukladno hrvatskoj normi HRN EN 805

– gravitacijskih cjevovoda (kanala) sukladno hrvatskoj normi HRN EN 1610

Ispitivanje se vrše sukladno Pravilniku o tehničkim zahtjevima za građevine

odvodnje otpadnih voda, kao i rokovima obvezne kontrole ispravnosti

granevina odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda (NN 03/11) i naznačenoj

hrvatskoj normi. Ispitivanje vrše akreditiraine tvrtke sukladno Pravilniku o posebnim

uvjetima za obavljanje djelatnosti ispitivanja vodonepropusnosti građevina za

odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda (NN 01/11). Nakon ovako izvršenih

ispitivanja može se jamčiti da crpne stanice, skupa sa svojim priključcima (na tlačni



cjevovod odnosni dovodni kanal) neće vršiti ispuštanja opasnih tvari u podzemne

vode, morske vode, površinske vode ili tlo.

Ispuštanja opasnih tvari u pitku vodu ili tvari koje na drugi način negativno

utječu na pitku vodu

U načelu otpadne vode ne smiju imati nikakav kontakt s pitkim vodama što je

osigurano s dva potpuno odvojena sustava: vodoopskrba se vrši vodoopskrbnim

sustavom, a odvodnja otpadnih voda sustavom odvodnje. Oba sustava trebaju biti

vodonepropusna, a vodonepropusnost dijela sustava odvodnje koji je predmet ovog

glavnog projekta opisana je u prethodnoj točki.

Pogrešno ispuštanje otpadnih voda, emisije dimnih plinova ili nepropisno

odlaganje krutog ili tekućeg otpada

Pogrešno ispuštanje otpadnih voda nije moguće izuzev u slučaju zloupotrebe, što se

ne može spriječiti projektnim rješenjima. Kao prvi stupanj zaštite u slučaju nestanke

električne energije predviđeno je da djelatnici komunalnog poduzeća interveniraju s

pokretnim diesel agregatima kojima će osigurati privremeno napajanje električnom

energijom (dok ne dođe primarno napajanje iz elektro-distributivne mreže). U

Hidrauličkom proračunu izračunato je da sam crpni bazen i priključena kanalska

mreža imaju dovoljno retencijskog kapaciteta da osiguraju vrijeme potrebno da

djelatnici komunalnog poduzeća mogu intervenirati (tj. dopremiti pokretni diesel

agregat) i osigurati privremenu opskrbu električnom energijom. Dakle, pogrešno

ispuštanje otpadnih voda je nemoguće, osim ako netko namjerno ne želi ispustiti

otpadne vode u okoliš tako što će isključiti crpke.

Glede emisije dimnih plinova, nepropisno odlaganje krutog ili tekućeg otpada

namjena crpnih stanica je takva (transport otpadnih voda) iz tehnološkog procesa ne

postoji nastanak dimnih plinova niti odalaganje otpada. Odlaganje otpada postoji

tijekom građenja, a način i postupci odlaganja otpada opisani su posebnom poglavlju

ovog glavnog projekta.

Prisutnost vlage u dijelovima građevine ili na površini unutar građevine

Priustnost vlage u dijelovima građevine ili na površini unutar građevine crpnih stanica

je vjerojatna, posebno u crpnom bazenu jer je upravo to i njegova namijena: da

prikuplja otpadne vode. U zasunskoj komori manja je mogućnost stvaranja vlage, ali

ona ipak postoji zbog moguće kondezacije vlage iz zraka.

Zaštita od vlage crpne stanice provedena je u odgovarajućoj mjeri, prvenstveno

imajući na umu da crpne stanice nisu namijenjene za boravak ljudi niti radnika.

Moguća je povremena prisutnost radnika na održavanju koji će kraće vrijeme biti u

dotjecaju s vlažnom sredinom. Zaštita crpnog bazena i zasunske komore od utjecaja

vlage prvenstveno je osigurana izborom adekvatne klase betona i razreda



izloženosti. Odabrani razredi izloženosti (XC3) i odgovaraćuje klase betona (C30/37)

od kojih je planirano graditi crpne stanice, osiguravaju adekvatnu otpornost

konstrukcije na predviđena djelovanja okoliša i predviđene namjene građevine

(prikupljanje i transport otpadnih voda). Obzriom da odbrani materijali osiguravaju

otpornost građevine na predviđena djelovanja okoliša i namjene građevine, time je

osigurana i otpornost građevine na vlagu koja ima puno manje zahtjeve.

Sigurnost i pristupačnost tijekom uporabe

Crpne stanice su potpuno ukopane podzemne građevine. Pristup u crpni bazen i

zasunsku komoru crpne stanice predviđen je samo za to posebno obučenom osoblju

komunalnog poduzeća koje održava sustav odvodnje. Poklopci su pod ključom kojeg

ima samo komunalno poduzeće. Sigurnost radnika koje rade na održavanju

osigurana je upotrebnom odgovarajuće opreme koja zadovoljava uvjete zaštite na

radu (detaljnije vidi: u Ealboratu zaštite na radu).

Sigurnost u radu crpne stanice osigurava izabrana oprema (crpke i ostala oprema)

koja je predviđena od takvih materijala koji su predviđeni za rad u otpadnoj vodi.

Sigurnost od stvaranja eksplozivne atmosfere opisana je u prethodnom poglavlju.

Zaštita od buke

Jedini izvor buke u radu crpnih stanica su crpke. Obzriom da je crpna stanica

potpuno ukopana, obzriom da su crpke uronjene u vodu i da su izabrane crpke

stvaraju nisku razinu buke nisu primjenjene nikakve mjere za zaštitu od buke jer svi

navedeni čimbeni osiguravaju da će razina bike biti ispod razine propisane za

mješovite zona, pretežito stambene namjene, a to znači da će razina buke biti ispod

razine od 50 dB(A) danju, odnosno 40 dB(A) noću sukladno Pravilniku o najvišim

dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04).

Gospodarenje energijom i očuvanje topline

U sklopu hidrauličkog proračuna odabrane su takvi tipovi crpki čije korištenje

osigurava najmanju potrošnju električne energije. Mjere za očuvanje topline nisu

korištene obzirom da se radi o građevini koja nije namijenjena ni stalnom niti

povremenom boravku ljudi te sukladno tome nije predviđeno zagrijavanje građevine.

Održiva uporaba prirodnih izvora

Ovim projektom predviđena je uporaba materijala iz prirodnih izvora. Tako je

konstrukcija crpnih stanica izvedena od armiranog betona, dok je sva oprema

uglavnom od ljevanog željeza i čelika. Svi ovi materijali se nakon proteka uporabnog



vijeka mogu reciklirati i ponovo koristiti kao sirovine za proizvodnju recikliranih

materijala i ponovnu ugradnju.

Održavanje konstrukcije građevine

(prema prilogu J.3. Održavanje betonskih konstrukcija, Tehničkog propisa za

betonske konstrukcije NN RH 139/09, 14/10, 125/10, 136/12)

- Radnje u okviru održavanja betonskih konstrukcija treba provoditi prema

odredbama Priloga J.3. Održavanje betonskih konstrukcija, Tehničkog propisa za

betonske konstrukcije i normama na koje upućuje Prilog J.3., te odgovarajućom

primjenom odredaba ostalih priloga Tehničkog propisa za betonske konstrukcije.

- Redoviti pregledi za industrijske, prometne, infrastrukturne i druge građevine, koje

nisu uključene u Zgrade stambene i javne namjene i mostove, svakih 5 godina.

- Izvanredne preglede građevine provoditi nakon nekog izvanrednog događaja

(ekstremne vremenske neprilike, potres, požar, eksplozija i slično) ili prema zahtjevu

inspekcije.

Osim ovih pregleda preporučuje se da korisnici i suvlasnici građevine vrše godišnje

preglede i ukoliko primijete neku nepravilnost na konstrukciji zatraže redoviti ili

izvanredni pregled i prije roka predviđenog ovim projektom.

Način obavljanja pregleda uključuje:

- vizualni pregled, u kojeg je uključeno utvrđivanje položaja i veličine napuklina i

pukotina te drugih oštećenja bitnih za očuvanje mehaničke otpornosti i stabilnosti

građevine,

- utvrđivanja stanja zaštitnog sloja armature, za betonske konstrukcije u umjereno ili

jako agresivnom okolišu,

- utvrđivanje veličine progiba glavnih nosivih elemenata betonske konstrukcije za

slučaj osnovnog djelovanja, ako se na temelju vizualnog pregleda sumnja u

ispunjavanje bitnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti.

Nakon obavljenih pregleda konstrukcije potrebno je izraditi dokumentaciju o stanju

konstrukcije nakon pregleda sa potrebnim mjerama i radovima na saniranju i

održavanju konstrukcije. Ovu i drugu dokumentaciju o održavanju betonske

konstrukcije dužan je trajno čuvati vlasnik građevine.

Vlasnik (ili suvlasnici) građevine dužni su postupiti prema potrebnim zahtjevima i

mjerama iz dokumentacije o stanju konstrukcije te izvesti neophodne radove

održavanja, obnove i izmjene uređaja i dijelova te radove popravka, ojačanja i

rekonstrukcije. Sve radove pregleda i izvedbe radova na konstrukciji potrebno je

povjeriti za to ovlaštenim osobama.



POSTOJEĆE INSTALACIJE

Vodoopskrbne instalacije

Na predmetnom području nalaze se postojeće vodopskrbne instalacije vidljive u

grafičkom prilogu Situacija svih instalacija. Preris postojećih instalacija zatražen je u

skladu sa posebnim uvjetima od Vodovoda i kanalizacije d.o.o. , te dobiven. Mjesta

križanja vodoopskrbnih instalacija s drugim instalacijama obrađena se u grafičkim

prilozima Karakteristični presjeci, u kojima je predviđena zaštita postojećih cijevi

betonskom oblogom.

EKI instalacije

Na predmetnom području nalaze se postojeće EK instalacije vidljive u grafičkim

prilozima Situacija svih instalacija. Preris postojećih instalacija zatražen je u skladu

sa posebnim uvjetima , te dobiven. Temeljm njega vidljivo je da prilikom predmetnog

zahvata dolazi do križanja planirane infrastrukture sa postojećim EK instalacijama.

Mjesta kolizije EK instalacija i predmetne građevine osigurati će se u skladu s

Pravilnikom o načinu i uvjetima odrađivanja zone elektroničke komunikacijske

infrastrukture i povezane opreme, zaštitne zone i radijskog koridora te obaveze

investitora radova ili građevine (NN 42/09. 39/11 i 75/13), a mjesta križanja fekalnog

kolektora s drugim instalacijama obrađena su u grafičkim prilozima, te je predviđena

zaštita postojećih EK instalacija.

EE instalacije

Na predmetnom području nalaze se postojeće EE instalacije vidljive u grafičkim

prilozima Situacija svih instalacija. Preris postojećih instalacija zatražen je u skladu

sa posebnim uvjetima , te dobiven. Temeljm njega vidljivo je da prilikom predmetnog

zahvata dolazi do križanja planirane infrastrukture sa postojećim EE instalacijama.

Mjesta križanja fekalnog kolektora s drugim instalacijama obrađena su u grafičkim

prilozima, te je predviđena zaštita postojećih EE instalacija.

Projektant:

DALIBOR KASALO, dipl.ing.građ.

�� !� �� "��!��

��#$��

��"��%��&'()� � ��#��* �+,�� "�

��

��

��

�

�

�

�

�

��2�#��


REGULACIJE d.o.o. Split 1/5 T.D.04-16/18-G

2. Hidraulički proračun

2.1. Mjerodavni protoci

Pod otpadnim fekalnim vodama podrazumijevamo sve vode iz vodoopskrbnog

sustava ili iz drugih izvora koje se ispuštaju u kanalizaciju. Zbog toga su količine

otpadnih voda direktno u funkciji opskrbnih (potrošenih) količina voda.

U proračun mjerodavnih količina kanalizacijskog sustava na Gospinom otoku ulaze 3

objekta: postojeća crkva Gospe od otoka, te planirani objekti Svetišta Gospe od

otoka (Crkva i pastoralni centar).

2.2. Dimenzioniranje crpke

Vrijednost mjerodavnog dotoka u crpnu:

- maksimalni dotok - Qmax =3,0 (l/s) - minimalni dotok - Qmax =0,18 (l/s) - srednji dotok - Qsre =1,59 (l/s)

2.3. Proračun tlačnog cjevovoda i odabir crpke

Polazni podaci:

-duljina tlačnog cjevovoda 20,50 (m)

-profil cjevovoda PEHD DN 110

-pogonska hrapavost 0,1 (mm)

-geodetska visina 4,72 (m)

Hidraulički proračun zasniva se na Darcy-Weisbach-ovoj i Colebrook-White-ovoj

jednadžbi za tečenje u potpuno ispunjenoj cijevi.

Darcy-Weisbach-ova jednadžba za proračun pada energetske linije zbog trenja po

duljini cijevi glasi:

g

v

DL

HIII tr

oe2

2

(1)

gdje su:

trH - hidraulički gubici trenja

L - duljina cijevi

- koeficijent otpora trenja



D - unutarnji promjer cijevi m

v - srednja brzina u cijevi 1ms

g - ubrzanje sile teže 12 sm

Vrijednost koeficijenta dana je jednadžbom Colebrook-Whitea:

Re

51.2

71.3log2

1 D (2)

gdje su:

- apsolutna hidraulička hrapavost mm

Re - Reynoldsov broj definiran izrazom

vDRe (3)

gdje su:

v - srednja brzina u cijevi

ni - kinematički koeficijent viskoznosti vode 12 sm

Kombinirajući ove dvije jednadžbe (jed. 1 i jed. 2) dobiva se izraz za brzinu:

DIgDDIgD

2

71.32

51.2log2v

(4)

Uz uvođenje jednadžbe neprekinutosti dobivamo izraz za protok:

vAQ

DIgD

DDIgdQ

2

271.32

51.2log

2 (5)

Ovo je konačni izraz za proračun protoka u potpuno ispunjenim cijevima okruglog

poprečnog presjeka.



Lokalni gubitci na tlačnom cjevovodu su zanemareni, a usvojeni koeficijenti lokalnih

gubitaka na fazonskim komadima i armaturama u crpnoj stanici su:

Fazon Profil (mm) Komada ζ

Luk 90º 100 4 1,4

Protupovratni ventil 100 1 1,5

TT- komad 100 1 1,25

Zasun 100 1 0,2

Redukcija 80/100 1 0,1

Mjerač protoka 100 1 0,1

g

vHlok

2

2

Hman=Hgeod.+ΔHtlačno+ΣΔHcrpno(lok)+ΔHusisno

ε (mm) 0,1

υ (mm2/s) 1,3

D(mm)= 100

Ltlačni(m)= 20,50

Lusisni(m)= 9,15

Q(l/s)= 3,0

v(m/s)= 0,38

Re(m0)= 29172,95

λ (m0)= 0.026

ΔHtlačno 0,04

ΔHusisno 0,22

∑ΔHcrpno 0,26

Hgeod. = 4,72

Hman +1 m= 5,72

Za manometarsku visinu od 5,72 (m) i protok 3,0 (l/s) odabrana je crpka sljedećih

karakteristika:

Tehnikčke karakteristike crpke:

- kapacitet 4,21 (l/s)

- visina dizanja 6,66 (m)

- tlačni nastavak DN 80

- snaga 1,3 kW



Krivulja odabrane crpke

Napomena:

Za dimenzioniranje crpne stanice korišten je proizvodni program crpki proizvođača ABS

(crpke tip AS 0841.177 S 13/4 D). U slučaju izbora crpki drugog proizvođača potrebno je

izvršiti hidrauličku provjeru i prilagoditi montažne nacrte dimenzijama odabranih crpki.



2.4. Crpna stanica

Volumen crpnog zdenca

(1,1 x 2,0 x 0,35) x 2 = 1,54 m3

Crpka : Q = 4,21 l/s (252 l/min)

Maksimalni dotok : Qmax = 3,0 l/s (180 l/min)

Minimalni dotok : Qmin = 0,18 l/s (10,8 l/min)

Srednji dotok: Qsr = 1,59 l/s (96 l/min)

Vrijeme punjenja

min1696

1540t

Vrijeme crpljenja

min9,996252

1540

t

Ukupno vrijeme ciklusa

min9,259,916 tuk

Oko 2 ukapčanja u jednom satu < max 15 ukapčanja

Volumen retencije

Crpni zdenac : (1,1 x 2,0 x 5,5) x 2 = 24,2 m3

Uljevno okno : 1,0 x 2,4 x 4,8 = 11,52 m3

Ukupno : 35,72 m3

Vrijeme zadržavanja vode:

ht 2,6min37296

35720

Napomena:

U danima minimalog dotoka Qmin=0,18 (l/s) ukupno vrijeme ciklusa je 2,5 sati, što je

zadovoljavajuće jer je ispod kriterija o maksimalnom zadržavanju vode u tlačnom cjevovodu.

Da bi se to vrijeme ciklusa dodatno smanjilo po potrebi se može zatvoriti jedan dio crpnoga

bazena, te protok preusmjeriti na otvoreni dio spuštanjem zapornica. Na taj način volumen

crpnog zdenca i ukupno vrijeme ciklusa se smanjuje za pola.

Projektant: Dalibor Kasalo dip.ing.građ.

�� !� �� "��!��

��#$��

��"��%��&'()� � ��#��* �+,�� "�

��

��

�

�

�

�

�

�

4��

�

�

�

NARUČITELJ: KANALIZACIJSKI SUSTAV NA ožujak, 2018. SPLITSKO-MAKARSKA GOSPINOM OTOKU U SOLINU NADBISKUPIJA KNJIGA 1


3.1. Statički proračun

Armirano-betonski zid kanala TIP 1

Mjerodavan zid AB sanduka

s najvećom visinom od 80 cm

3.1.1. Analiza opterećenja AB zidova sanduka

Stalno opterećenje

Hidrostasko opt. = 3,50 x 10 = 35,00 kN/m2

nasipni materijal = 1,10 x 20 = 22,00 kN/m2

AB ploča = 0,18 x 25 = 4,50 kN/m2

ukupno g1 = 61,50 kN/m2

φ = 30º , γ = 18 kN/m3

Ka = tg2(45º-φ/2) = 0,333

qv = g1 = 61,50 kN/m2

qh1 = g2 = 0

qh2 = g3 = 18,0 x 0,80 x 0,333 = 4,80 kN/m2



3.1.2. Dimenzioniranje AB zidova şanduka

Mg = (g3 x 0,802 / 2) / 3 + Ka x (g1 x 0,902) / 2 =

= 0,52 + 8,30 = 8,82 kNm

Materijal:

Beton: C25/30 (MB-30)

Armatura: B 500 (MA 500/560)

Msd = 1,35 x 8,82 = 11,91 kNm

fcd = 1,667 kN/cm2

fyd = 43,48 kN/cm2

μsd = Msd/(b x d2 x fcd) = 1191/(100 x 26,02 x 1,667) = 0,0106

za μRd = 0,014........εc2 = - 0,9 ; εc1 = 20,00 ; ς = 0,985

Apotr. = Msd/( ς x d x fyd) = 1191/(0,985 x 26,0 x 43,48) = 1,07 cm2

Asmin. = 0,2 x b2 = 0,2 x 30 = 6,00 cm2

Odabrana armatura: vilice Ø14/25 cm,

3.1.3. Dimenzioniranje AB poklopnice sanduka

Stalno opterećenje

Mg = (g1 x L2) / 8 = 0,125 x 61,50 x 0,902 = 6,22 kNm



Materijal:

Beton: C25/30 (MB-30)

Armatura: B 500 (MA 500/560)

Msd = 1,35 x 6,22 = 8,40 kNm

fcd = 1,667 kN/cm2

fyd = 43,48 kN/cm2

μsd = Msd/(b x d2 x fcd) = 840/(100 x 16,02 x 1,667) = 0,0197

za μRd = 0,023.........εc2 = -1,20 ; εc1 = 20,00 ; ς = 0,980

Apotr. = Msd/( ς x d x fyd) = 840/(0,980 x 16,0 x 43,48) = 1,23 cm2

Odabrana armatura Q 785

NARUČITELJ:

SPLITSKO-MAKARSKA

NADBISKUPIJA

KANALIZACIJSKI SUSTAV NA GOSPINOM

OTOKU U SOLINUožujak, 2018.

3.2. Statički proračun AB potpornih zidova

θ

G1-2

a1

a2

b1-2

A G1

G2

y1

x1

y2

x2

ß

.

B

b1 b2 b3

Df

dH

h

H

REGULACIJE d.o.o. Split 4/16T.D. 04-16/18-G

NARUČITELJ:

SPLITSKO-MAKARSKA

NADBISKUPIJA



Karakteristike nasipnog materijala iza konstrukcije:

Jedinična težina tla: γ1 = 20.00 kN / m3

Karakteristična vrijednost kuta unutarnjeg trenja: φ1k = 35.00 °

Karakteristična vrijednost kohezije: c1k = 0.00 kPa

Nagib terena iza zida: β = 0.00 °

Kut nagib stražnje plohe zida: θ = 0.00 °

Kut trenja između zida i tla: δ1k = 23.33 °

Karakteristike temeljnog tla:

Jedinična težina tla: γ2 = 22.00 kN / m3

Karakteristična vrijednost kuta unutarnjeg trenja: φ2k = 35.00 °

Karakteristična vrijednost kohezije: c2k = 10.00 kPa

Kut trenja između zida i tla: δ2k = ρ2k = 30.00 °

Proračunski parametri tla:

Nasipni materijal:

Proračunska vrijednost kuta unutarnjeg trenja:

φ1k = 35.00 °

φ1d = arctg (tgφ1k / γtgφ) = 35.00 ° γtgφ = 1.00

Proračunska vrijednost kuta trenja između tla i površine zida:

δ1k = 23.33 °

δ1d = arctg (tgδ1k / γtgφ) = 23.33 ° γtgφ = 1.00

Temeljno tlo:

Proračunska vrijednost kuta unutarnjeg trenja:

φ2k = 35.00 °

φ2d = arctg (tgφ2k / γtgφ) = 29.26 ° γtgφ = 1.25

Proračunska vrijednost kuta trenja između tla i površine zida:

δ2k = 30.00 °

δ2d = arctg (tgδ2k / γtgφ) = 24.79 ° γtgφ = 1.25


NARUČITELJ:

SPLITSKO-MAKARSKA

NADBISKUPIJA



3.2.1. TIP 1

3.2.1.1. Analiza opterećenja na zid TIP-a 1 h = 0.40 m

dH = min 10% h = 0.50 m

Df = a1 + dH = 0.70 m

γbetona = 25.00 kN / m3

G1 = a1* B * γbetona = 2.50 kN / m' a1 = 0.20 m

x1 = B / 2 = 0.25 m a2 = 0.90 m

y1 = a1 / 2 = 0.10 m b1 = 0.30 m

b2 = 0.20 m

G2 = a2* b2* γbetona = 4.50 kN / m' b3 = 0.00 m

x2 = b1 + b2 / 2 = 0.40 m b1-2 = 0.00 m

y2 = a1 + a2 / 2 = 0.65 m

B = 0.50 m

G1-2 = b1-2 * a2 / 2 * γbetona = 0.00 kN / m'

x1-2 = b1 - b1-2 / 3 = 0.00 m

y1-2 = a1 + a2 / 3 = 0.00 m

Gu= 7.00 kN / m'

G1 * x1 + G2 * x2 + G1-2 * x1-2 = Gu * xu xu = 0.35 m

G1 * y1 + G2 * y2 + G1-2 * y1-2 = Gu * yu yu = 0.45 m

Koeficijent aktivnog tlaka tla na potporni zid:

Koeficijent normalnoga tlaka na stražnju površinu zida:

Kn = 0.22907

Kutevi mt i mw:

mt = 62.50 °

mw= 52.33 °

Koeficijent horizontalnog tlaka za jediničnu težinu tla:

Kaγ = 0.229


NARUČITELJ:

SPLITSKO-MAKARSKA

NADBISKUPIJA



Koeficijent horizontalnog tlaka za dodatno opterećenje:

Kaq = 0.229

Koeficijent horizontalnog tlaka za koheziju:

Kac = 1.101

Promjenjiva djelovanja:

Prometno opterećenje:

Opterećenje na prometni trak prema HRN ENV 1991-3 - MODEL 1:

- dva osovinska tereta Qik = 0.0 kN

- mjerodavna površina vozila P = 3 * 5 m = 15.0 m2

- kontinuirano opterećenje qik = 2.50 kN/m2

Korekcijski faktor: αQi = 1.0

Jednoliko raspoređeno opterećenje:

qk = αQi * (2 * Qik)/P = qk = 0.00 kN/m2

Ukupno kontinuirano opterećenje:

q = qik + qk = q = 2.50 kN/m2

Aktivni tlak na potporni zid:eah [kPa]

z [m]

eah2

eah1

Eqv

EqhEav

Eah

1 2 H

1 3 H


NARUČITELJ:

SPLITSKO-MAKARSKA

NADBISKUPIJA



Efektivno vertikalno geostatičko naprezanje:

H = 1.10 m

σ'v = γ1 * H = 22.00 kPa

Efektivno horizontalno geostatičko naprezanje:

σ'v = 0.00 kPa 0.57 kPa

σ'v = 22.00 kPa 5.61 kPa

Horizontalna komponenta aktivnog tlaka tla na potporni zid:

- od tla:

Eah =1/2 Kaγ * σ'v * H = 2.77 kN/m' yEah = 1/3 * H = 0.37 m

- od prometnog opterećenja:

Eqh = Kaq * q * H = 0.63 kN/m' yEgh = 1/2 * H = 0.55 m

Vertikalna komponenta aktivnog tlaka tla na potporni zid:

- od tla:

Eav =Eah * tan(θ + δ1d)= 1.20 kN/m' xEav = b1 + b2 = 0.50 m

- od prometnog opterećenja:

Eav =Eqh * tan(θ + δ1d)= 0.27 kN/m' xEqv = b1 + b2 = 0.50 m

3.2.1.2. Specifična opterećenja uslijed seizmičkog djelovanja

PRORAČUN PREMA HRN EN 1998-5:2012, dodatak E: povratni proračunsko

period: ubrzanje:

ZA 6° MSK-64 OČITANO: Tp = 475 godina agR = 0.200 g

αg = ag / g = 0.200

kh = α * S / r = 0.100

kv = 0,5 * kh = 0.050

S - parametar tipa tla S = 1.00

r - faktor koji utječe na horizontalni potresni koeficijent r = 2.00

eah1 = Kaγ * σ'v + Kaq *q - Kac * c' =

eah2 = Kaγ * σ'v + Kaq *q - Kac * c' =


NARUČITELJ:

SPLITSKO-MAKARSKA

NADBISKUPIJA



Seizmička inercijalna sila (djelovanje na masu zida):

Gdh = kh * Gu = 0.70 kN/m' yGdh = 0.45 m

Gdv = kv * Gu = 0.35 kN/m' xGdv = 0.35 m

Aktivni seizmički tlak na potporni zid:γs = 20.00 kN / m

3

Razina podzemne vode je ispod temelja: γw = 0.00 kN / m3

γ' = γs - γw = γ = 20.00 kN / m3

Vertikalno ubrzanje kv - djeluje prema gore:

tg θ = γ*kh/(γ'*(1 - kv)) = 0.105 θ = 6.01 °


NARUČITELJ:

SPLITSKO-MAKARSKA

NADBISKUPIJA



Vertikalno ubrzanje kv - djeluje prema dolje:

tg θ = γ*kh/(γ'*(1 + kv)) = 0.095 θ = 5.44 °

β > ρ'd - θ

K = sin2(ψ + φ1d - θ) / (sin

2ψ * sin(ψ - θ - φ1d) * cosθ

β < ρ'd - θ

za θ = 6.01 °

ψ = 90.00 °

φ1d = 35.00 °

δ1d = 23.33 °

β = 0.00 °

K = 0.310Ukupna (statička i dinamička) proračunska sila:

Ed = 3.56 kN / m'

Edh = Ed * cos( θ + δ1d) = 3.10 kN / m'

Edv = Ed * sin( θ + δ1d) = 1.74 kN / m'

Ukupna (statička i dinamička) proračunska sila sastoji se od statičke i dinamičke komponente djelovanja:

Ed = Ea + Epot

Dinamička sila iznosi:

Epot = Ea - Ed

i djeluje u polovini visine zida:

ypot = 0,5 * H = 0.55 m

xpot = b1 + b2 = 0.50 m

Ukupna (statička i dinamička) proračunska sila u odnosu na točku A ima krak djelovanja:

yEdh = 0.39 m

xEdv = 0.50 m

uvjet nije zadovoljen


NARUČITELJ:

SPLITSKO-MAKARSKA

NADBISKUPIJA



za θ = 5.44 °

ψ = 90.00 °

φ1d = 35.00 °

δ1d = 23.33 °

β = 0.00 °

K = 0.303

Ukupna (statička i dinamička) proračunska sila:

Ed = 3.85 kN / m'

Edh = Ed * cos( θ + δ1d) = 3.37 kN / m'

Edv = Ed * sin( θ + δ1d) = 1.85 kN / m'

ypot = 0,5 * H = 0.55 m

xpot = b1 + b2 = 0.50 m

Ukupna (statička i dinamička) proračunska sila u odnosu na točku A ima krak djelovanja:

yEdh = 0.40 m

xEdv = 0.50 m

- za: K = 0.310

Ukupna (statička i dinamička) proračunska sila: Qd = q * H * (1 - kv) * K = 0.81 kN / m'

Qdh = Qd * cos( δ1d) = 0.74 kN / m'

Qdv = Qd * sin( δ1d) = 0.32 kN / m'

- za: K = 0.303

Ukupna (statička i dinamička) proračunska sila: Qd = q * H * (1 + kv) * K = 0.87 kN / m'

Qdh = Qd * cos(δ1d) = 0.80 kN / m'

Qdv = Qd * sin(δ1d) = 0.35 kN / m'


NARUČITELJ:

SPLITSKO-MAKARSKA

NADBISKUPIJA



3.2.1.3. Kontrola stabilnosti zida TIP-a 1

3.2.1.3.1. Kombinacija 1 opterećenja (seizmičko djelovanje):

Težina sloja zemlje iznad stope temelja (b3): Gzv1 = γ1 * b3 * a2= 0.00 kN/m'

na kraku: xz1 = 0.50 m

Težina sloja zemlje iznad stope temelja (b1): Gzv2 = γ2 * b1 * dH= 3.30 kN/m'


Kontrola stabilnosti na prevrtanje oko točke A:

Edst,d < Estb,d

Edst,d = Gdh * yGdh + Edh * y Edh + Qdh * y Q = 1.93 kNm / m'

Estb,d = Gu * x Gu + Gzv1 * xz1 + Gzv2 * xzv2 - Gdv * x Gdv + Edv * x Edv = 3.67 kNm / m'

1.93 < 3.67

Fs = 1.91

Proračun stabilnosti na klizanje:

Edst,d < Estb,d * tan δ

Edst,d = PH1 = Gdh + Edh + Qdh = 4.55 kN / m'

Estb,d = PV2 = Gu + Gz1 + Gz2 - Gdv + Edv = 11.69 kN / m'

Za prefabricirane elemente: k = 2/3 = 0.67

Za betoniranje na licu mjesta: k = 1.00

δ = k * φ2d = 29.26 °

4.55 < 6.55

Fs = 1.44

Nosivost tla ispod temelja (GEO):

Pv < qR,d * A'

qR,d = cd * Nc * bc * sc * ic + σ'v0 * Nq * bq * sq * iq + 0,5 * B' * γ * Nγ * bγ * sγ * iγ =

σ'v0 = ( Df - dH) * γ2 = 4.40 kPa


NARUČITELJ:

SPLITSKO-MAKARSKA

NADBISKUPIJA



Ekscentricitet:

M = Estb,d - Edst,d = 1.75 kNm / m'

Pv = Estb,d = 11.69 kN / m'

x = M / Pv = 0.15 m

e = B/2 - x = 0.10 m

B' = B - 2 * e = 0.30 m

A' = B' * 1 [m] = 0.30 m2

Faktor nosivosti:

Nc = (Nq - 1) * ctg φ2d = 28.39

Nq = tg2 (45° + φ2d / 2) * e

π*tgφ2d = 16.91

Nγ = 2 * (Nq - 1) * tg φ2d = 17.82

Nagib baze temelja za horizontalnu bazu:

bc = bq = bγ = 1.00

Faktori oblika temelja za trakasti temelj: L' = ∞ 99999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999

sc = sq = sγ = 1.00

Faktori nagiba rezultante opterećenja:

m = (2 + B'/L')/(1+B'/L') = 2.00

iq = 0.54

iγ = 0.39

ic = 0.51

qR,d = cd * Nc * bc * sc * ic + σ'v0 * Nq * bq * sq * iq + 0,5 * B' * γ * Nγ * bγ * sγ * iγ = 207.27 kPa

Pv < qR,d * A'

11.69 < 61.89

Fs = 5.29

iz uvjeta stabilnosti može se izraziti i stupanj iskorištenost kao:

U = Pv / Rd * 100 % = 18.90 %


NARUČITELJ:

SPLITSKO-MAKARSKA

NADBISKUPIJA



3.2.1.3.2. Kombinacija 2 opterećenja (seizmičko djelovanje):

Težina sloja zemlje iznad stope temelja: Gzv = γh * b3 * a2= 0.00 kN/m'

na kraku: xz = 0.50 m

Težina sloja zemlje iznad stope temelja (b1): Gzv2 = γ2 * b1 * dH= 3.30 kN/m'


Kontrola stabilnosti na prevrtanje oko točke A:

Edst,d < Estb,d

Edst,d = Gdh * yGdh + Edh * y Edh + Qdh * y Q = 2.11 kNm / m'

Estb,d = Gu * x Gu + Gzv1 * xz1 + Gzv2 * xzv2 + Gdv * x Gdv + Edv * x Edv = 3.97 kNm / m'

2.11 < 3.97

Fs = 1.88

Proračun stabilnosti na klizanje:

Edst,d < Estb,d * tan δ

Edst,d = PH1 = Gdh + Edh + Qdh = 4.88 kN / m'

Estb,d = PV2 = Gu + Gz1 + Gz2 + Gdv + Edv = 12.50 kN / m'

Za prefabricirane elemente: k = 2/3 = 0.67

Za betoniranje na licu mjesta: k = 1.00

δ = k * φ2d = 29.26 °

4.88 < 7.00

Fs = 1.44

Nosivost tla ispod temelja (GEO):

Pv < qR,d * A'

qR,d = cd * Nc * bc * sc * ic + σ'v0 * Nq * bq * sq * iq + 0,5 * B' * γ * Nγ * bγ * sγ * iγ =

σ'v0 = ( Df - dH) * γ2 = 4.40 kPa


NARUČITELJ:

SPLITSKO-MAKARSKA

NADBISKUPIJA



Ekscentricitet:

M = Estb,d - Edst,d = 1.86 kNm / m'

Pv = Estb,d = 12.50 kN / m'

x = M / Pv = 0.15 m

e = B/2 - x = 0.10 m

B' = B - 2 * e = 0.30 m

A' = B' * 1 [m] = 0.30 m2

Faktor nosivosti:

Nc = (Nq - 1) * ctg φ2d = 28.39

Nq = tg2 (45° + φ2d / 2) * e

π*tgφ2d = 16.91

Nγ = 2 * (Nq - 1) * tg φ2d = 17.82

Nagib baze temelja za horizontalnu bazu:

bc = bq = bγ = 1.00

Faktori oblika temelja za trakasti temelj: L' = ∞ 99999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999

sc = sq = sγ = 1.00

Faktori nagiba rezultante opterećenja:

m = (2 + B'/L')/(1+B'/L') = 2.00

iq = 0.53

iγ = 0.38

ic = 0.50

qR,d = cd * Nc * bc * sc * ic + σ'v0 * Nq * bq * sq * iq + 0,5 * B' * γ * Nγ * bγ * sγ * iγ = 203.00 kPa

Pv < qR,d * A'

12.50 < 60.45

Fs = 4.84

iz uvjeta stabilnosti može se izraziti i stupanj iskorištenost kao:

U = Pv / Rd * 100 % = 20.68 %


NARUČITELJ:

SPLITSKO-MAKARSKA

NADBISKUPIJA



3.2.1.4. Dimenzioniranje zida TIP-a 1

Beton: C25/30 (MB30)

Armatura: B500/550

G2= a2* b2* γbetona = 4.50 kN / m'

x2 = b2 / 2 = 0.10 m

G1-2= b1-2 * a2 / 2 * γbetona = 0.00 kN / m'

x1-2 = b2 + b1-2 / 3 = 0.20 m

Gzid= 4.50 kN / m'

G2 * x2 + G1-2 * x1-2 = Gzid * xzid

xzid = 0.10 m

a2 = 0.90 m

σ'sd = γ1 * a2 = 18.00 kPa

Eah =1/2 Kaγ * σ'sd * a2 = 1.86 kN/m'

yah = 1/3 * a2= 0.30 m

Eqh = Kaq * q * a2 = 0.52 kN/m'

yqh = 1/2 * a2= 0.45 m

Gdv = kv * Gzid = 0.23 kN/m'

Gdh = kh * Gzid = 0.45 kN/m'

ydh = 0.45 m

xdv = 0.35 m

Msd = 1,35 * (Eah * yah ) + 1,5 * (Eqh * yqh ) + Gdh * ydh + Gdv * xdv +Gzid * xzid =

Msd = 1.83 kNm / m'

fcd = 1.667 kN/cm2

fyd = 43.48 kN/cm2

d = 16.00 cm

μsd = Msd / (b * d2 * fcd) = 0.0043

za μRd = 0.0050 očitano: ζ = 0.992

As1 = Msd / (ζ * d * fyd) = 0.27 cm2

Asmin = 0,2xb2= 4.00 cm2

ODABRANO: Ø 12/25 cm


�� !� �� "��!��

��#$��

��"��%��&'()� � ��#��* �+,�� "�

��

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

*��$��2�� "��>��

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�



4. Posebni tehnički uvjeti građenja

4.1. Uvod - program kontrole i osiguranja kvalitete

Svi sudionici u građenju, a to su Investitor, Projektant, Izvođač, Nadzorni inženjer i

Revident, dužni su pridržavati se odredbi Zakona o gradnji (NN 153/13, 20/17).

Investitor je dužan:

Projektiranje, nadzor i građenje povjeriti osobama registriranim za obavljanje

tih djelatnosti,

osigurati stručni nadzor nad građenjem,

napraviti elaborat iskolčenja predmetne građevine

po završetku gradnje poduzeti potrebne radnje za obavljanje tehničkog

pregleda i ishođenje uporabne dozvole,

pridržavati se svih ostalih obveza po navedenom zakonu.

Izvođač radova je, prema zakonu, dužan:

graditi u skladu s građevnom dozvolom odnosno potvrdom glavnog projekta,

te dokumentacijom koja je istoj prethodila – posebnim suglasnostima,

lokacijskom dozvolom i projektnom dokumentacijom,

radove izvoditi na način da se zadovolje svojstva u smislu pouzdanosti,

mehaničke otpornosti i stabilnosti, sigurnosti u slučaju požara, zaštite od

ugrožavanja zdravlja ljudi, zaštite korisnika od povreda, zaštita od buke i

vibracija, toplinske zaštite i uštede energije, zaštita od korozije, te svih ostalih

funkcionalnih i zaštitnih svojstava,

ugrađivati materijale, opremu i proizvode predviđene projektom, provjerene u

praksi, a čija je kvaliteta dokazana certifikatom proizvođača koji dokazuje da je

kvalitet određenog proizvoda u skladu sa važećim propisima i

normama(odnosno o dokazima o sukladnosti),

osigurati dokaze o kvaliteti radova i ugrađenih proizvoda i opreme u skladu sa

projektom i zakonom.

Kako bi se osigurao ispravan tok i kvaliteta građenja, Izvođač mora na gradilištu

posjedovati odgovarajuću dokumentaciju za građenje i obavljati potrebne radnje

prema istoj, kako slijedi:

građevnu dozvolu odnosno potvrdu glavnog projekta i dokumentaciju koja

prethodi navedenoj,

građevinski dnevnik i građevinsku knjigu,



rješenja o postavljenju odgovornih osoba,

elaborat organizacije gradilišta sa primijenjenim mjerama zaštite na radu i

zaštite od požara,

elaborat montaže konstruktivnih skela i vođenja knjige montaže,

izvršiti osiguranje iskolčenja građevina,

dokumentaciju o kvaliteti radova i ugrađenim materijalima i opremi,

izvještaj o ispitivanju kontrole betona od strane ovlaštene organizacije prema

programu ispitivanja,

zapisnik o ispitivanju građevina, prema preporukama proizvođača i važećim

propisima,

odgovarajuće ateste i uvjerenja za svu ugrađenu opremu,

zapisnike o montaži opreme,

jamstvene listove,

uputstva o pogonu i održavanju,

rezultate ispitivanja kvalitete – odgovarajuće ateste i uvjerenja,

izvještaje o ostalim eventualnim radovima i opremi (vareni spojevi, izolacije i

sl.),

sva ostala ispitivanja i radnje koja nisu navedena, a koja su potrebna radi

osiguranja kvalitete radova i ugrađenog materijala i opreme.

Po završetku svih radova izvođač treba napraviti elaborat izvedenog stanja građevine

i katastra instalacija.

O izvršenim kontrolnim ispitivanjima materijal koji se ugrađuju u građevinu, a koji su

predmet ovog Programa potrebno je za cijelo vrijeme građenja voditi dokumentaciju

te napraviti izvješća o pogodnosti primjene-ugradnje ispitivanim materijala na način

opisan u ovom Programu ili navedenim Normama.

Izvješće o pogodnosti materijala mora sadržavati slijedeće dijelove:

naziv materijala, laboratorijsku oznaku uzorka, količinu uzorka, namjenu

materijala, mjesto i vrijeme (datum) uzimanja uzorka te izvršenih ispitivanja,

podatke o proizvođaču i investitoru, podatke o građevini za koju se uzimaju

uzorci odnosno vrši ispitivanje,

prikaz svih rezultata laboratorijskih (terenskih) ispitivanja za koje se izdaje

uvjerenje (izvješće) odnosno ocjena kvalitete u skladu sa ovim Programom i

važećim propisima,

ocjenu kvalitete i mišljenje o pogodnosti (upotrebljivosti) materijala za primjenu

na navedenoj građevini te rok do kojeg vrijedi izvješće.



Rezultati svih laboratorijskih ispitivanja moraju se redovito upisivati u laboratorijsku

dokumentaciju (dnevnik, knjiga i sl.).

Uz dokumentaciju koja prati isporuku proizvoda, proizvođač je dužan priložiti

rezultate tekućih ispitivanja koji se odnose na isporučene količine.

Za materijale koji podliježu obaveznom atestiranju izdaje se atestna dokumentacija

prema propisima.

Izvješća odnosno rezultati ispitivanjima izdaju se na formularima koji nose oznaku

ovlaštene organizacije uz naznaku mjesta i osoba koje su izvršile ispitivanje.

Izvješća te rezultati ispitivanja moraju se pravovremeno dostavljati Nadzornom

inženjeru

4.2. Posebni tehnički uvjeti

4.2.1. Opći uvjeti Sve radove na projektiranim građevinama izvesti u skladu sa odredbama "Zakona o

gradnji" (NN 153/13, 20/17), te propisima donesenih na osnovu njega. U toku

izvođenja radova i ekspoloataciji, također se pridržavati "Zakona o zaštiti na radu"

(NN 71/14, 118/14, 154/14), "Pravilnik o zaštiti na radu za mjesta rada“ (NN 29/13) ",

te ostalih važećih pravila i Hrvatskih normi. Ujedno je neophodno zadovoljiti sve

ekološke uvjete u cilju zaštite čovjekove okoline.

Prije početka radova na objektu, moraju biti prethodno regulirani imovinsko pravni

odnosi, tj. Odštetni zahtjevi vlasnika zemljišta, poljoprivrednih kultura itd. Prije

početka iskopa, izvršiti iskolčenje objekata i trase kanala, kao i obilježavanje trase

postojećih podzemnih instalacija.

Izvođač radova treba osigurati takvu organizaciju rada, kvalitetan materijal prema

tehničkim standardima, Hrvatskom normama i uzancama građevinarstva,

odgovarajuću mehanizaciju i stručnu radnu snagu, te time omogućiti kvalitetno i

precizno izvođenje radova.

Jamstveni rokovi za kvalitet radova regulirani su važećim propisima. Kod otklanjanja

kvarova koji su nastali u jamstvenom roku izvođač snosi sve troškove nastale

prilikom otklanjanja kvarova, bez obzira je li u pitanju loš rad ili loš materijal.

Ako stavkama troškovnika nije propisan određeni materijal, izvođač radova izabire

podesni materijal, koji odgovara zahtjevima izvođenja, vrsti podloge ili

eksploatacijskim uvjetima, a sve u skladu sa Hrvatskim normama.



Za sve materijale izvođač je dužan podnijeti dokaze o kvaliteti upotrijebljenog

materijala.

Ispitivanje tj. kontrola za vrijeme izgradnje osigurava kvalitet radova. Ispitivanja u

tijeku izgradnje sadrže kontrolu materijala, kontrolu proizvodnje, ispitivanje podloga,

kontrolu betona, kontrolu opreme. Sva ispitivanja za vrijeme izgradnje se vrše prema

važećim normama i propisima, osim ukoliko posebnim dijelom projekta, ili

troškovnikom nisu zatraženi strožiji kriteriji ispitivanja. Sva ispitivanja idu na teret

izvođača.

Ispitivanja kanalizacije na vodonepropusnost izvest će izvođač montažerskih radova

uz prisustvo odgovorne osobe. Izvođač je dužan ukloniti utvrđene nedostatke, a

neispravne dijelove zamijeniti novima.

Prilikom iskopa rova posebnu pažnju treba posvetiti na postojeće podzemne

instalacije. Svi troškovi oštećenja navedenih instalacija, te objekata uz trasu, nastali

nepažnjom, idu na teret izvođača. Podzemne instalacije izvođač je dužan stručno

osigurati i očuvati za cijelo vrijeme izvođenja radova.

Štete na objektima uz trasu nastale miniranjem također snosi izvođač radova.

Sigurnost prometa i ljudi osigurava izvođač, prema postojećim propisima i to izvođač

montažerskih radova od preuzimanja iskopa rova do kraja ispitivanja vodovoda, a

prije i poslije izvođač zemljanih radova.

Sve eventualne promjene i odstupanje od projekta, unijeti u građevinski dnevnik, i

izvesti uz suglasnost projektanta i nadzornog inženjera.

Prije davanja ponude izvođač mora pregledati projekte i zatražiti eventualno potrebne

izmjene, jer se kasnije primjedbe neće uzimati u obzir. Sve primjedbe na projekt i

stavke troškovnika izvođač mora pismeno obrazložiti najkasnije sa davanjem

ponude.

U suprotnome, bez obzira na eventualne nejasnoće, izvođač mora radove izvesti

prema važećim propisima i normama, a pri tome nema pravo na naknadu cijene ili

izmjenu jedinične cijene. Obračun radova vrši se na temelju stvarno izvedenih

količina, u skladu sa projektom i kako je to određeno prosječnim normama u

građevinarstvu.



MATERIJAL

Pod jediničnim cijenama materijala podrazumijeva se cijena materijala, svi transporti,

utovari i istovari, kao i skladištenje i osiguranje dotičnog materijala, kako bi ostao

potpuno kvalitetan do trenutka ugradbe, ispitivanje kvaliteta, pribavljanje potrebnih

atesta, te ostali radovi u vezi materijala, a sve prema stavkama troškovnika, općim i

posebnim uvjetima izvođenja radova, kao i programu kontrole i osiguranja kvalitete.

RAD

Sav rad se obračunava prema opisu u stavkama sa prijenosima i prijevozima koji

nisu uračunati u cijenu materijala.

FAKTOR

Na radnu snagu dodaje se faktor (rad f1 + materijal f2) u koji pored ostalog treba

uračunati održavanje gradilišta, postavljanje objekata na gradilištu kao i njihova

demontaža. Pri tome se ne priznaju režijski troškovi gradilišta.

IZMJERE

U pogledu izmjera pridržavati se uputstava iz "Prosječnih normi u građevinarstvu", tj.

U pogledu dodavanja i odbijanja za dužine, kubature i slično. Geodetske kontrole i

izmjere potrebne za izvođenje moraju se izvesti u skladu sa nacrtima, a izvođač ih je

dužan uključiti u jediničnu cijenu radova.

ZIMSKI RAD

Ukoliko je ugovornim rokom obuhvaćeno vrijeme zime, eventualne nadoplate za rad

pri niskoj temperaturi i otežanim uvjetima se neće posebno priznavati, kao i zaštita

cjevovoda od elementarnih nepogoda, jer izvođač mora na vrijeme poduzeti sve

potrebne zaštitne mjere.



KATEGORIJA TLA

- Opis kategorija

A kategorija

Ovo su čvrsti materijali gdje je potrebno miniranje ili djelomično uporaba

strojeva s hidrauličkim čekićem. To su:

sve vrste čvrstih kamenih tala- kompaktnih stijena (eruptivnih, metamorfnih i

sedimentnih) u zdravom stanju, uključujući i eventualne tanje slojeve

rastrešenog materijala na površini, ili takve stijene s mjestimičnim gnijezdima

ilovače i lokalnim trošnim ili zdrobljenim zonama. U ovu kategoriju spadaju tla

koja imaju više od 50% samaca većih od 0,5 m3 za čiji je iskop potrebno

miniranje.

B kategorija

Ovo su polučvrsta kamenita tla, koja se kopaju izravno odgovarajućim

strojevima, ali uz djelomičnu uporabu eksploziva ili posebnih strojeva s

hidrauličkim čekićima. To su:

flišni materijali uključujući i rastrašeni materijal, homogeni lapori, trošni

pješčenjaci i mješavine lapora i pješčenjaka, većina dolomita, raspadnute

stijene na površini u dubljim slojevima s miješanim raspadnutim zonama, jako

zdrobljeni vapnenac, škriljci, neki konglomerati i slični materijali.

C kategorija

Ovo su tla koja se kopaju izravno bez miniranja uporabom odgovarajućih

strojeva kao što su bageri, buldozeri ili skreperi. To su:

sitnozrnata vezana (koherentna tla) kao što su gline, prašinaste gline (ilovača),

pjeskovite prašine i les;

krupnozrnata nevezana (nekoherenta) tla kao što su pijesak, šljunak odnosno

njihove mješavine, prirodne kamene drobine – siparišni ili slični materijali;

mješovita tla kao mješavina nevezanih i sitnozrnatih vezanih materijala.

Stvarne kategorije tla treba ustanoviti kod iskopa rova, uz prisustvo svih odgovornih

osoba, a granice pojedinih kategorija unijeti u odgovarajuće nacrte.



4.3. Uvjeti glavnih radova

ZEMLJANI RADOVI

Zemljani radovi su raspoređeni u grupe: raščišćavanje terena, iskopi, nasipavanje,

nabijanje, planiranje i transport iskopanog materijala. Prije početka izvođenja

zemljanih radova, potrebno je teren za izvođenje objekata očistiti od postojećeg

raslinja, privremenih i stalnih objekata, iskolčiti podzemne postojeće instalacije, te

izvršiti predviđenu regulaciju prometa pješaka i vozila.

Izvođač radova je dužan osigurati stručnu radnu snagu, mehanizaciju i potreban

materijal kako bi se zemljani radovi izveli u skladu sa važećim propisima, i uzancama

građevinarstva.

Iskop građevne jame za objekte ili rova za polaganje cjevovoda se vrši strojno ili

ručno. Kategorije terena se prilikom izvođenja radova definitivno utvrđuju.

Sve radove na iskopu treba snimiti i unijeti u građevinsku knjigu. Sve promjene koje

nastanu u toku izvođenja zemljanih radova, uslijed nepredviđenih okolnosti, treba

evidentirati u građevinskoj knjizi, te će se obračunati prema građevinskim normama,

kao nepredviđeni radovi, uz suglasnost projektanta i nadzornog inženjera.

Dio materijala iz iskopa potrebno je odložiti sa strane radi zatrpavanja rova, a

preostali dio utovariti i odvesti na trajnu deponiju koja će se odrediti prije početka

radova. Po završetku iskopa jedne dionice, to jest od okna do okna treba se pristupiti

montaži cijevi i okana, odnosno dionicu treba završiti do izrade nosivog sloja kolnika

koji bi se izvodio tek po uređenju cijele trase kanala.

Za podlogu cijevi treba koristiti pjeskoviti materijal. Nakon polaganja cijevi treba

izvršiti zatrpavanje rova neagresivnim pjeskovitim materijalom veličine zrna do 8 mm,

30 cm iznad tjemena cijevi. Obloga se izvodi u slojevima, a zbijanje se vrši ručnim

nabijačima. Prilikom zatrpavanja potrebno je najprije zatrpati bočne strane cijevi do

visine cijevi. Nakon toga važno je dobro nabiti materijal sa bočnih strana i tek potom

nastaviti sa zatrpavanjem. Ukoliko materijal iz iskopa ne zadovoljava kvalitetom,

zatrpavanje je potrebno izvršiti jalovinom.

Podloga crpne stanice izvodi se od podložnog betona debljine 20 cm.

Zemljane radove treba pažljivo izvoditi zbog postojećih podzemnih instalacija i to

vodoopskrbnih instalacija, EK i EE instalacija. Prilikom izvođenja radova gradilište se

treba zaštititi metalnom zaštitnom ogradom.



Prije samog početka radova obveza izvođača je pribaviti katastar podzemnih

instalacija. Eventualna oštećenja koja nastanu prilikom izvođenja radova na

obilježenim instalacijama treba popraviti i to o trošku izvođača radova.

Sve radove je potrebno izvoditi u skladu "Zakona o zaštiti na radu" (NN 71/14,

118/14, 154/14), "Pravilnika o zaštiti na radu za mjesta rada“ (NN 29/13) ", te ostalih

važećih pravila i Hrvatskih normi.

Način obračuna iskopa je po m3, na osnovu mjera iz projekta, odnosno snimljenog

profila nakon izvršenja iskopa. Obračun ostalih zemljanih radova je po m3, m2, m' u

skladu sa stavkama troškovnika.

Koeficijent stalnog i privremenog povećanja zapremine se obračunava u stavkama

transporta materijala. U jediničnu cijenu uključeno je crpljenje podzemnih voda ili

nadošlih oborinskih voda, te otežan rad zbog podzemnih instalacija.

Jedinična cijena treba sadržavati još:

- obilježavanje pravca za iskop

- potreban rad, materijal, alat i građ. strojeve

- dovoz, odvoz i premještanje strojeva

- troškove zaštite na radu ukoliko stavkama predračuna nije drugačije

predviđeno

- troškove regulacije prometa, ukoliko nisu obuhvaćeni posebnim stavkama

troškovnika

BETONSKI I ARMIRANOBETONSKI RADOVI

Svi betonski i armiranobetonski radovi i materijali moraju se izvršiti stručno i

kvalitetno u skladu s "Tehničkim propisom za betonske konstrukcije“ (NN 139/09,

14/10, 125/10, 136/12). Upotrijebljeni materijal mora biti u skladu sa važećim

Hrvatskim normama.

- Cement

Za spravljanje betona upotrijebiti cement čija tehnička svojstva ispunjavaju opće i

posebne zahtjeve bitne za krajnju namjenu betona i moraju biti specificirana prema

normama HRN EN 197-1, HRN EN 197-1prA1, HRN EN 197-4, ili HRN EN 14216.



Ispitivanja svojstava cementa, ovisno o vrsti cementa, provodi se prema normama

HRN EN 197-1, HRN EN 197-1prA1, HRN EN 197-4, HRN B.C1.015 ili HRN EN

14216.

Uzimanje i priprema uzoraka za ispitivanje provodi se prema normi HRN EN 196-7.

- Voda

Za spravljanje betona upotrebljava se voda koja udovoljava uvjetima kvaliteta,

utvrđenim normom U.M1.058.

Iznimno, bez dokaza o kvaliteti, može se upotrijebiti voda za piće. Morska voda se

smije upotrijebiti samo za betone nearmiranih konstrukcija.

- Agregat

Agregat mora biti iz zdrave stijene, bez štetnih sastojaka, mehanički čvrst i otporan

na utjecaj atmosferilija i otporan na smrzavanje.

Za spravljanje betona upotrebljava se agregat koji udovoljava uvjetima kvaliteta,

utvrđenim normom B.B3.100 i B.B2.010, uz atest ovlaštenog poduzeća. Prirodni

neseparirani agregat može se upotrijebiti samo za nearmirani beton, najviše do MB-

15, za ispune, slojeve izravnanja, i sl. Najveće zrno agregata ne smije biti veće od

jedne četvrtine najmanje dimenzije presjeka betonskog elementa (kod ploče od jedne

trećine debljine ploče) ili od 25% povećanog, najmanjeg čistog horizontalnog

razmaka šipki armature.

- Dodaci betonu

Za spravljanje betona upotrebljavaju se dodaci koji udovoljavaju uvjetima kvalitete,

utvrđenim normama U.M1.035 i U.M1.037, uz atest ovlaštenog poduzeća.

- Oplata

Oplata mora biti izvedena od čvrste drvene građe - glatka ili limena. U pojedinim

stavkama predračuna radova uključena je i potrebna oplata. Nadzorni inženjer mora

upisom u dnevnik odobriti postavljenu oplatu.

- Armatura

U armirano-betonskim konstrukcijama se upotrebljavaju slijedeće vrste čelika:

-glatki čelik GA 240/360



-visokovrijedni, prirodno tvrdi rebrasti čelik RA 400/500; B500B

-hladnovučene, glatke i orebrene žice - mrežasta armatura MAG i MAR 500/560;

B500B.

Svaka isporuka čelika mora imati atest o kvaliteti.

Za slučaj nedovoljne dužine neobrađenog čelika Izvođač će vršiti nastavljanje

armature preklopom ili zavarivanjem. Rezultate ispitivanja - ateste o kvaliteti varova

Izvođač je dužan dostaviti nadzornom inženjeru na kontrolu i odobrenje.

Podobnost zavarivanja je utvrđena normom C.K6.020.

Prije početka betoniranja nadzorni inženjer utvrđuje upisom u građevinski dnevnik da

li ugrađena armatura zadovoljava u pogledu:

- broj, promjer i geometrija šipki

- učvršćenje armature u oplati

- mehaničke karakteristike prema projektu (granica razvlačenja i kidanja).

Ukoliko za vrijeme betoniranja dođe do popuštanja armature i ona izmijeni svoj

položaj, tako da to ugrožava njenu statičku funkciju, izvođač je dužan na zahtjev

nadzornog inženjera obustaviti betoniranje, izvršiti uklanjanje betona, te izvršiti

ponovno armiranje i betoniranje, i to bez naknade troškova.

- Beton

Beton se treba ugrađivati prema projektu betona, kojega osigurava izvođač radova.

Uvjeti kvalitete betona se odnose na slijedeće:

- čvrstoća na pritisak betonskih kocki 20x20x20 cm U.M1.005, U.M1.020

- vlačna čvrstoća U.M1.010, U.M1.011

- vodonepropusnost U.M1.015

- habanje B.B8.015

- otpornost na djelovanje mraza U.M1.016

Kod važnijih konstrukcija ili elemenata konstrukcija, kod svih betona MB-30 i više, za

betone sa posebnim svojstvima, te za transportne betone svih marki (BII), potrebno

je izvršiti prethodna ispitivanja kvalitete, te ispitivanja za vrijeme građenja. Mješavine

za prethodna ispitivanja svježeg i očvrslog betona mogu se spraviti u laboratoriju ili

tvornici betona. Ukoliko su prethodna ispitivanja obavljena u laboratoriju, odabrani

sastav mješavine mora se ponovno ispitati u tvornici betoan.



Hidrotehnički betoni za izvođenje hidrotehničkih konstrukcija imaju posebna svojstva i

spadaju u BII kategoriju betona. Ukoliko je projektom predviđen hidrotehnički beton,

on se izrađuje i ugrađuje u hidrotehničke konstrukcije prema normi U.E3.010.

Za ostale konstrukcije i elemente konstrukcija, te za beton marke manje od MB-30,

dovoljno je vršiti ispitivanja kvaliteta u toku građenja. Betoni ove vrste mogu se

ugrađivati samo na gradilištu na kome se spravljaju. Tekuća ispitivanja se dijele na

ispitivanja svježe smjese i na ispitivanje gotovog betona.

Ispitivanje svježe smjese treba vršiti svaki dan za vrijeme betoniranja, a obuhvaća

slijedeće:

- vodocementni faktor

- konzistencija metodom slijeganja

- analiza granulometrijskog sastava i količine cementa

- temperatura svježeg betona - prema potrebi

- kontrola pripremanja transporta i ugradnje

Minimalna količina cementa za ovakve betone određena je članom 26. "Pravilnika o

tehničkim normativima za beton i armirani beton".

Uzimanje uzoraka (betonskih kocki) vrši se uz prisustvo nadležnog rukoviditelja

objekta. Ispitna tijela se moraju označiti, ne smiju se prevrtati i treba ih do otpreme

čuvati u optimalnoj vlazi.

- Tehnologija betoniranja

Nije dozvoljeno odstupanje od mjere predviđenih projektom, osim uz suglasnost

projektanta i nadzornog inženjera.

Beton se nakon ugradbe mora održavati vlažnim najmanje 7 dana, kako bi se

osigurala zadovoljavajuća hidratacija i spriječilo oštećenje uslijed ranog i brzog

skupljanja.

Ukoliko se beton ugrađuje na nižoj temperaturi od +5°C, potrebno je poduzeti

posebne mjere, tj. okolnu temperaturu zraka održavati višom kroz 72 sata nakon

završetka betoniranja.

Obračun radova se vrši po m3, m2, m', kg ili komadu, u skladu sa stavkama

predračuna radova.

Jedinična cijena treba sadržavati:



- izradu, dopremu i ugradbu betona

- zaštitu betona ugrađenog u betonske konstrukcije

- postavu i skidanje oplate

- sve troškove za rad, materijal, alat i strojeve

- troškove ispitivanja betona.

KANALIZACIJSKI RADOVI

Kanalizacijski radovi su raspoređeni u grupe: raznošenje, polaganje i montaža cijevi,

raznošenje, polaganje i montaža revizijskih okana , te montaža fazonskih komada i

armatura.

Po završetku iskopa jedne dionice, to jest od okna do okna treba se pristupiti montaži

cijevi i okana.

Prije početka polaganja i montaže cijevi potrebno je pripremiti dno rova u skladu sa

projektom, osigurati sav potreban materijal, te pripremiti cijevi i okna uz rub rova.

Prilikom izvođenja kanalizacijskih radova pridržavati se uputstava proizvođača cijevi,

vezanih uz transport, istovar, uskladištenje i manipulaciju cijevima. Obavezno

provjeriti ispravnost cijevi i okana.

Obračun radova vrši se po komadu, kg ili m, u skladu sa stavkama predračuna

radova. Svi vodovodni radovi se moraju upisati u građevinsku knjigu.

Izvođač radova dužan je osigurati stručnu radnu snagu, kvalitetan materijal i

mehnanizaciju kako bi se radovi izveli u skladu sa važećim propisima. Prilikom

izvođenja radova potrebno je, osim građevinske knjige, pripremiti ateste o tvorničkim

ispitivanjima cijevi i drugom upotrebljenom materijalu, te voditi zapisnike o izvršenim

probama na vodonepropusnost (potpisuje izvođač, odgovorna osoba investitora i

isporučitelj).


- sve troškove vezane za rad, materijal, alat i strojeve,

- troškove dobave materijala, dopreme na gradilište,

- zaštita svih dijelova podložnih koroziji antikorozijskim sredstvima,

- troškove snimka izvedenog stanja, ukoliko stavkama troškovnika nije drukčije

predviđeno.



- Izbor i ugradnja cijevi

Koristiti će se PP, PE odnosno PVC SN8, cijevi DN 250 mm s potrebnim spojnim

elementima. Cijevi se postavljaju na uređenu podlogu načinjenu od mješavine

pijeska i šljunka veličine zrna do 8 mm debljine 10 cm, izvedenu prema situaciji i

uzdužnim profilima.

Prilikom izvođenja radova potrebno je pridržavati se u potpunosti uputstava

proizvođača cijevi u vezi transporta, skladištenja, manipulacije i montaže cijevi. PP

korugirane cijevi i fazonski komadi izuzetno su lagani, otporni su na visoke

temperature, udarce i pri temperaturama ispod 0° C, što olakšava transport i

polaganje cijevi naročito u zimskom periodu, te brže spajanje cijevi.

- Montaža PVC cijevi i okana

Koristiti će se PP, PE odnosno PVC SN8, cijevi DN 250 mm s potrebnim spojnim

elementima.

Manipulaciju, transport i skladištenje treba organizirati tako da ne dođe do oštećenja

vanjske i unutarnje površine cijevi. Utovar, transport i istovar cijevi mora se obaviti

pažljivo i s prikladnim pomagalima (dizalica, viljuškar, pričvršćena traka od tkanine i

sl.). Za vrijeme transporta i skladištenja cijevi u palicama moraju ležati po cijeloj

dužini. Najviše tri palete mogu se skladištiti jedna na drugu, pri čemu drveni okviri

paleta moraju biti postavljeni točno jedni na druge. Nepaletirane cijevi ne smiju se

skladištiti na visinu veću od 1,5 m. Da bi se izbjegla oštećenja potrebno je cijevi

zaštititi i sa strane koristeći drvene oplate. Cijevi se ne smiju bacati ni vući po zemlji

ili oštrim predmetima. Moguće ih je skratiti na bilo koju duljinu.

Skraćivanje cijevi se vrši pilom s finim zubima između orebrenja cijevi tako da rez ima

ravan kraj bez nazubljenja.

Polaganju cijevi i okana u rov prethodi njihovo raznošenje duž trase te detaljan

pregled kako bi se uklonile one s oštećenjima. Spuštanje cijevi u rov se obavlja ručno

ili mehanizacijom , i to vrlo pažljivo kao i kod istovara cijevi. Prije montaže potrebno je

utvrditi da cijev cijelom svojom duljinom naliježe na pripremljenu podlogu s

unutrašnjim kutem

nalijeganja od 90°. Na mjestima spojeva podlogu je potrebno ručno produbiti za

debljinu spojnice.

Cijevi se postavljaju na uređenu podlogu od pijeska debljine 10 cm, prethodno dobro

nabijenu i izvedenu u padu prema uzdužnim profilima. Betonske posteljice ili

betonska omatanja nisu dozvoljena zbog epoksilnih cijevi i njihove sposobnosti

savijanja. Ako je betonska obloga potrebna zbog strukturalnih zahtjeva, između cijevi



i betonske oplate mora se ugraditi pjeskovita ili šljunčana posteljica min. debljine 100

mm + 1/10 DN.

Cijevi i spojni elementi međusobno se spajaju naglavcima s labirintnim brtvama. Prije

spajanja unutrašnja površina krajeva cijevi, naglavaka i brtvi mora se temeljito očistiti.

Radi lakšeg spajanja kao sredstvo za podmazivanje brtvi i elemenata na koje brtve

dolaze koristi se kalijev sapun. Ulja i masti se ne smiju upotrebljavati. OEM proizvodi,

min. ulja i sl. mogu negativno utjecati na trajnost brtvi.

Na naglavku cijevi nalazi se oznaka za kontrolu dubine ulaganja – potrebno je uložiti

cijev do te oznake na naglavku. Spajanje se može obaviti ručno ili se kao poluga

može upotrijebiti cijev ili drvena palica. Poluga se upotrebljava uvijek preko ploče ili

dovoljno širokog komada drveta i to na način da ne dođe do oštećenja kraja cijevi koji

će se uvoditi.

Nakon polaganja cijevi i izvedbe ogranaka za kućne priključke, kanalizacijski rov se

zatrpava pješčano – šljunčanim materijalom veličine zrna do 8 mm, 30 cm iznad

tjemena cijevi. Preostali dio rova zatrpava se sitnijim materijalom iz iskopa (bez

kamena).

- Objekti na kanalu

Unutar predmetne mreže predviđena su PP korugirana revizijska okna svjetlog

otvora 800 mm i 1000 mm, koja se izvode kao početna, prolazna, sabirna i kaskadna

okna.

Okna se montiraju na izravnatu i dobro nabijenu pješčanu posteljicu, minimalne

debljine 15 cm. Pravilno izvedena okna moraju biti vodonepropusna što je jedan od

bitnih elemenata kvalitete izvedbe kanalizacijskih objekata.

Cijevi i okna međusobno se spajaju PP dvostrukim naglavcima s labirintnim brtvama.

Prije samog spajanja potrebno je voditi računa o čistoći svih elemenata. Radi lakšeg

spajanja kao sredstvo za podmazivanje brtvi i elemenata na koje brtve dolaze koristi

se kalijev sapun.

Materijal za zatrpavanje okna učvršćuje se po slojevima u širini najmanje 50 cm od

stijenke okna. Radi centričnosti okna za zatrpavanje se koristi materijal veličine zrna

0-16 mm do visine dna (baze) okna, a zatim probranim materijalom iz iskopa u

slojevima od 30 cm uz nabijanje.



Na okno se montira armirano betonska ploča s otvorom Ø 60 cm na koji se polaže

lijevano željezni poklopac Ø 600 mm.

Na prometnim površinama na okno se polažu lijevano željezni poklopci nosivosti 40 t.

Ogranci za kućne priključke izvode se odmah, prilikom montaže cijevi, te se zatvaraju

slijepom spojnicom.

Ostali detalji prikazani su u grafičkim prilozima.

Po završetku polaganja cjevovoda i montaže revizijskih okana potrebno je izvršiti

ispitivanje kanalizacijske mreže na vododrživost uz prisustvo predstavnika

„Vodovoda i kanalizacije“ Split. Način ispitivanja cijevi i revizijskih okana odrediti će

nadzorni inženjer u dogovoru s izvođačem radova prema uputama proizvođača. O

provedenom ispitivanju mora se priložiti zapisnik.

Nakon završetka svih radova neophodno je izvršiti geodetski snimak izvedenog

stanja i dostaviti ga „Vodovodu i kanalizaciji“ Split.

- Ispitivanje vododrživosti kanalizacijskog cjevovoda

Ispitivanje vododrživosti kanalizacijskog kolektora u uvjetima tečenja sa slobodnim

vodnim licem obavlja se prema standardu HRN B.C4.026 ( ISO 4483) na dionicama

povoljne duljine, uvjetovane uzdužnim presjekom terena. Odabrana dionica se na

početnom i krajnjem oknu zatvori odgovarajućim balonima. Ostala međuokna moraju

biti zatvorena. Dionicu treba puniti vodom postupno kako bi se zrak u cjelosti

odstranio. Protok pri punjenju određuje se prema brzini protjecanja od 0,05 m/s i

izračunava se prema obrascu:

1000405,0

2

DQ

pri čemu je: Q – protok vode punjenja cjevovoda (l/sek), D- unutarnji promjer cjevovoda (mm). Pravilno napunjena dionica ostavlja se 24 sata pod hidrostatičkim tlakom. Ukoliko se

nisu pokazali kvarovi ili curenje pristupa se glavnoj tlačnoj probi. Visina probnog tlaka

na najvišem dijelu ne smije biti manja od 0,04 MPa. Probni tlak se minimalno

zadržava u cjevovodu 30 minuta. Upijanje vode se mjeri ako nije moguć vizuelan

pregled spojeva. Količina upijene vode za uspostavljanje probnog tlaka na smije

poslije 30 minuta biti veća od 0,1 l/m² unutarnje površine cjevovoda. O ispitivanju se



vodi zapisnik koji ovjeravaju nadzorni inženjer, izvođač i montažer cjevovoda ukoliko

to nije glavni izvođač radova, te predstavnik komunalnog poduzeća.

KANALIZACIJSKI RADOVI NA TLAČNOM CJEVOVODU

Kanalizacijski radovi su raspoređeni u grupe: raznošenje, polaganje i montaža cijevi,

te montaža fazonskih komada i armatura.

Po završetku iskopa jedne dionice treba se pristupiti montaži cijevi, odnosno dionicu

treba završiti do izrade nosivog sloja kolnika koji bi se izvodio tek po uređenju cijele

trase kanala.

Prije početka polaganja i montaže cijevi potrebno je pripremiti dno rova u skladu sa

projektom, osigurati sav potreban materijal, te pripremiti cijevi uz rub rova. Prilikom

izvođenja kanalizacijskih radova pridržavati se uputstava proizvođača cijevi, vezanih

uz transport, istovar, uskladištenje i manipulaciju cijevima. Obavezno provjeriti

ispravnost cijevi.

Obračun radova vrši se po komadu, kg ili m, u skladu sa stavkama predračuna

radova. Svi kanalizacijski radovi se moraju upisati u građevinsku knjigu.

Izvođač radova dužan je osigurati stručnu radnu snagu, kvalitetan materijal i

mehnanizaciju kako bi se radovi izveli u skladu sa važećim propisima. Prilikom

izvođenja radova potrebno je, osim građevinske knjige, pripremiti ateste o tvorničkim

ispitivanjima cijevi i drugom upotrebljenom materijalu, te voditi zapisnike o izvršenim

probama na vodonepropusnost (potpisuje izvođač, odgovorna osoba investitora i

isporučitelj).


- sve troškove vezane za rad, materijal, alat i strojeve,

- troškove dobave materijala, dopreme na gradilište,

- zaštita svih dijelova podložnih koroziji antikorozijskim sredstvima,

- troškove snimka izvedenog stanja, ukoliko stavkama troškovnika nije drukčije

predviđeno.

- Izbor i ugradnja cijevi

Projektom su za kanalizaciju tlačnog cjevovoda predviđene PEHD, PN 10 , SDR 17

cijevi DN 110 s potrebnim montažnim elementima. Cijevi se postavljaju na uređenu



podlogu načinjenu od mješavine pijeska i šljunka veličine zrna do 8 mm debljine 10

cm, izvedenu prema situaciji i uzdužnim profilima.

Prilikom izvođenja radova potrebno je pridržavati se u potpunosti uputstava

proizvođača cijevi u vezi transporta, skladištenja, manipulacije i montaže cijevi.

- Montaža PEHD cijevi

Cijevi dolaze na paletama ili u namotajima. Cijevi se ne smiju bacati ni vući po zemlji

ili oštrim predmetima. Moguće ih je skratiti na bilo koju duljinu.

Skraćivanje cijevi se vrši pilom s finim zubima između orebrenja cijevi tako da rez ima

ravan kraj bez nazubljenja.

Polaganju cijevi u rov prethodi njihovo raznošenje duž trase te detaljan pregled kako

bi se uklonile one s oštećenjima. Spuštanje cijevi u rov se obavlja ručno ili

mehanizacijom , i to vrlo pažljivo kao i kod istovara cijevi. Prije montaže potrebno je

utvrditi da cijev cijelom svojom duljinom naliježe na pripremljenu podlogu s

unutrašnjim kutem nalijeganja od 90°. Na mjestima spojeva podlogu je potrebno

ručno produbiti za debljinu spojnice.

Cijevi se postavljaju na uređenu podlogu od pijeska debljine 10 cm, prethodno dobro

nabijenu i izvedenu u padu prema uzdužnim profilima. Betonske posteljice ili

betonska omatanja nisu dozvoljena zbog epoksilnih cijevi i njihove sposobnosti

savijanja. Ako je betonska obloga potrebna zbog strukturalnih zahtjeva, između cijevi

i betonske oplate mora se ugraditi pjeskovita ili šljunčana posteljica min. debljine 100

mm + 1/10 DN.

Cijevi i spojni elementi međusobno se spajaju elektrofuzijskim varenjem,

elektrofuzijskim spojnicama ili spojnim elementima za PEHD cijevi.

Po završetku polaganja cjevovoda i montaže revizijskih okana potrebno je izvršiti

ispitivanje kanalizacijske mreže na vododrživost uz prisustvo predstavnika

„Vodovoda i kanalizacije“ Split. Način ispitivanja cijevi i revizijskih okana odrediti će

nadzorni inženjer u dogovoru s izvođačem radova prema uputama proizvođača. O

provedenom ispitivanju mora se priložiti zapisnik.

Nakon završetka svih radova neophodno je izvršiti geodetski snimak izvedenog

stanja i dostaviti ga „Vodovodu i kanalizaciji“ Split.



- Fazonski komadi i armature

Fazonski komadi koji se ugrađuju unutar crpne stanice izrađeni od DUCTIL lijevanog

željeza. Standardno su izrađene za spajanje prirubnicama.

Fazoni i armature koje će se ugrađivati moraju odgovarati hrvatskim standardima,

ispitane i atestirane.

Prilikom preuzimanja na svakom komadu kontrolirati dimenzije, kvalitet vanjske i

unutarnje izolacije, dimenzije spojnih dijelova, točnost bušenja rupa na prirubnicama,

mehanička oštećenja, kvalitet brtvljenja, traženi radni pritisak i dr.

Prilikom manipuliranja fazonskim komadima i armaturama voditi računa da se ne

ošteti izolacija.

Armature i fazonske komade treba ugrađivati točno prema priloženim nacrtima.

Spajanje prirubnicama obavlja se tako da se dobro očiste prirubničke površine spoja.

Zatim se postavlja brtva. Za spajanje se koriste standardni nehrđajući vijci s

maticama, očišćeni i naljeni. Pritezanje vijaka obavlja se nasuprotno naizmjenično,

propisanim moment-ključem.

Izvođač mora osigurati da gumene brtve i spojne površine moraju biti odgovarajuće

klase i dimenzija, a spojne površine čiste.

Kako bi se postiglo jednoliko zatezanje vijaka na prirubnicama, matice treba pritezati

«u križ».

Od hidromehaničke opreme na cjevovodu su predviđeni zasuni i zračni ventil. Zasuni

služe za zatvaranje pojedinih dionica cjevovoda radi popravki ili izmjene pojedinih

dionica cjevovoda. Manipulacija zasunima mora biti povjerena isključivo obučenim

radnicima. Zatvaranje i otvaranje zasuna na cjevovodima se treba vršiti polagano, sa

što dužim vremenima zatvaranja, ali ne kraće od 30 s u zadnjoj trećini hoda vretena,

kako bi se hidraulički udar sveo na minimum.

- Objekti na cjevovodu

Prilikom ugradnje betona, pridržavati se «Pravilnika o tehničkim noramtivima za

beton i armirani beton», te ispuniti uvjete za izradu i isporuku hidrotehničkog betona

u skladu sa HRN.U.E3.010.

Na horizontalnim i vertikalnim lomovima cjevovoda, gdje se montiraju fazonski

komadi – lukovi, izvode se betonska ukrućenja od C 16/20 radi neutraliziranja

smičućih sila i spriječavanja izvlačenja spojeva, uslijed naprezanja cjevovoda prilikom

tlačnih proba i poslije u pogonu. Ukoliko se utvrdi drugačija nosivost tla od

pretpostavljene treba izvršiti korekciju proračunatih dimenzija ukrućenja.



- Ispitivanje cjevovoda na vodonepropusnost

Tlačne probe se izvode u skladu sa propisima DIN 4279. Cijevi smiju polagati i cjevovod ispitivati samo stručne osobe s ovlaštenjem i iskustvo na tim radovima.

Podjela cjevovoda na dionice

Duljinu ispitne dionice definira položaj spojnih okana, odnosno prekidnog okna. Svaka dionica će se ispitati posebno u cijeloj svojoj duljini. Krajevi dionice se moraju osigurati od pomaka prije početka ispitivanja, a u skladu s uputama proizvođača. Sve zasune koji bi za vrijeme trajanja probe trebali biti zatvoreni treba privremeno skinuti (ako su već postavljeni) i zamijeniti slijepom prirubnicom (ne odnosi se na skupnu probu). Osim o dužini cjevovoda podjela na probne dionice ovisi i o ostalim faktorima kao što su godišnje doba, mjesne prilike, izgrađenost terena, visinske razlike kao i pad tlačne linije. Općenito, dužinu probne dionice bi trebalo odabrati u granicama 500 – 1500 m.

Provedba tlačne probe

Prije tlačne probe cijevi se u probnoj dionici djelomično zatrpaju. Spojevi moraju ostati slobodni radi vizualnog pregleda cijevi. Prije punjenja cjevovoda vodom treba izraditi betonska ukrućenja horizontalnih i vertikalnih krivina, krajeva dionica i ogranaka kako bi izbjegli pomake koji su opasni za nepropusnost spojeva tokom ispitivanja i kasnije tokom eksploatacije. Usidrenje treba izvesti prema projektu. Doprema vode vrši se prema mjesnim prilikama. Cjevovod se mora pažljivo potpuno ispuniti vodom kako ne bi došlo do opasnih udara u svezi s istiskivanjem zraka, jer nakupine zraka u cjevovodu dovode do njegova loma, a ometaju i tlačnu probu. Cjevovod se puni na najnižoj točki polako kako bi sav zrak mogao mirno izaći. Između punjenja i ispitivanja treba ostati vremena da bi voda stigla iz cjevovoda istisnuti preostale nakupine zraka.

Predproba

Izvođač treba naručitelja pravovremeno izvijestiti kada će izvršiti predprobu. Jedan dan nakon punjenja izvođač provodi predprobu najvećim tlakom koji bi mogao nastati u pogonu. Ako se već kod radnog tlaka pokažu pomaci ili propusnosti, potrebno je tlak po mogućnosti povećati do «probnog tlaka» kako bi se lakše ocijenile izvedbene pogreške.



Proba

Ako se kod predprobe ne pojave pomaci ni vidljivo istjecanje ili kapanje kroz stijenku cijevi ili na spojevima, kao ni na zasunima, ventilima, ograncima i ostalim cijevima vrši se proba. Kod ispitivanja naglavnih spojeva potrebno je osobno pregledati svaki naglavak. Stijenke cijevi se, unatoč djelomičnoj zatrpanosti kontroliraju tako što određujemo koliko je potrebno vode da bi se postigao traženi tlak. To se vrši očitanjem tlaka na kazalu litara u rezervoaru tlačne pumpe. Očitanje se vrši prije povećanja tlaka, kao i kod svakog povećanja tlaka većeg od 1.0 bara. Nakon završetka tlačne probe treba zadržati najveći pogonski tlak dok se rov sasvim ne zatrpa ili se zatrpa min 30 cm iznad tjemena cijevi, kako bi se na tlakomjeru uočila eventualna oštećenja cjevovoda nastala uslijed zatrpavanja rova.

Probni tlak

Probni tlak se odabire prema povećanom opterećenju cjevovoda koji može nastati u budućnosti djelovanjem automatskih zatvarača kod puknuća cijevi, naglog prekida crpljenja i sl. Prevelik tlak je štetan za spojeve, a uz to zahtijeva i skupa predimenzioniranja fazona, ukrućenja i sl. Općenito, za cjevovode sa pogonskim tlakom do 10 bara, probni tlak treba bit za 50% veći od nominalnog tlaka, a za cjevovode s pogonskim tlakom većim od 10 bara, probni tlak treba biti uvećan za 5.0 bara od nominalnog tlaka. Nominalni tlak se za čelične cjevovode određuje prema nominalnim tlakovima za armature i fazone, obzirom da su same cijevi izrađene za mnogo veće tlakove od potrebnih.

Trajanje probe

Trajanje probe ovisi o promjeru cijevi, važnosti cjevovoda kao i o dužini dionice, a mora biti toliko da se pokaže i polagano puzanje cijevi zbog nedostatnog i kvalitetnog sidrenja posebno na strminama, istiskivanje loše ugrađenih brtvi kod naglavaka i sl.

Prema promjeru i dužini ispitivane dionice preporučuju se ovo trajanje probe:

- za nazivne promjere do 400 mm i dužinu dionice preko 50 m – 6 sati

- za nazivne promjere od 400 – 700 mm i dužinu dionice preko 50 m – 12 sati

- za nazivne promjere veće od 700 mm i dužinu dionice preko 50 m – 24 sati

Povišenje probnog tlaka sa skraćenjem trajanja probe se ne preporuča. Da bi se smanjio utjecaj temperature, probu treba provesti u onom dijelu u kojem su promjene temperature nula, a temperatura na početku probe jednaka predviđenoj temperaturi na kraju probe.



Mjerenje tlaka, temperature i nepomičnosti

Za nadziranje tlačne probe potrebno je da naručitelj i izvođač imaju svaki svoj tlakomjer najvišoj i najnižoj točki dionice. Za vrijeme trajanja tlačne probe naručitelj mora na svoj račun, osigurati prisustvo stručnjaka koji će stručno nadzirati ispitivanje. U vremenu trajanja probe nisu dozvoljeni nikakvi radovi u rovu, a osobito popravljanje naglavnih spojeva kao i dopumpavanje vode zbog održavanja tlaka. Tlakomjeri moraju imati skalu koja omogućava besprijekorno očitavanje promjene tlaka od 0.1 bara. Prije tlačne probe tlakomjere treba prekontrolirati. Za utvrđivanje nepomičnosti cjevovoda treba mjeriti pomake u krivinama, na ograncima, zatvaračima, redukcijama, dilatacijama i sl.

Nepropusnost

Ako se na stijenki ili spoju pokažu propusna mjesta, probu treba prekinuti, te polako prazniti cjevovod sve dok propusna mjesta ostanu bez vode. Proba se smije ponoviti tek nakon što se te greške uklone. Prema iskustvu, tlačne probe dionica ograničenih zasunima mogu biti uspješne samo ako su zasuni ugrađeni bez otvaranja nakon dopreme iz ljevaonice. Kod zavarenih spojeva, prije tlačne probe preporuča se izvesti tlačnu probu zrakom od 2.0 bara nadtlaka, kako bi se otkrile i najmanje popustljivosti.

Skupna tlačna proba

Nakon završetka veće dionice cjevovoda, koju čini više ispitanih dionica, treba izvršiti skupnu tlačnu probu najvećim predviđenim pogonskim tlakom u vremenu od 12 sati, kako bi se ispitali i još neispitani spojevi između ispitanih dionica. Nakon pregleda spojnih mjesta kanal se u potpunosti zatrpava.

Preuzimanje

Smatra se da su tlačne probe dokazale upotrebljivost cjevovoda ako mjerodavni tlakomjer (po mogućnosti postavljen na najnižem mjestu cjevovoda) nije pokazao smanjenje tlaka veće od 0.1 bara, a detaljni pregled voda nije pokazao ništa prema čemu bi se dalo zaključiti da je nastao pomak ili propusnost. Tlačna proba se priznaje samo ako je prizna od naručitelja imenovani predstavnik. O izvršenju tlačne probe treba napraviti zapisnik kojeg ovjeravaju izvođač i naručitelj.



CRPNA STANICA

Objekt crpne stanice izvoditi monolitno. Nastavak betoniranja potrebno je izvesti na

način koji će osigurati monolitnost konstrukcije. Sve radove na izgradnji crpne

stanice je predviđeno izvoditi u suhim uvjetima bez podvodnog betoniranja.

Elementi će se armirati mrežastom armaturom MAG 500/560 i rebrastom armaturom

RA 400/500. Kod ugradnje armature potrebno je posebnu pažnju posvetiti

zahtijevanom položaju armature i debljini zaštitnog sloja betona.

U konstruktivnom smislu zasunska komora, crpni zdenac i uljevno okno čine jednu

cjelinu međusobno kruto povezanu. Konstrukcija crpne stanice se izvodi kao

predgotovljeni element do razine pojave pozemne vode, te se auto dizalicom spušta na

dno građevne jame. Statički proračun kontrukcije, način izvođenja i materijali obrađeni

su KNJIGOM 2 ovog projekta, oznake T.D. 07-GS/18, izrađenom od strane GABARIT

D.O.O. (Božidar Marušić dipl.ing.građ.), te izvršeno je dimenzioniranje objekata i dani

su uvjeti za osiguranje mehaničke otpornosti i stabilnosti građevine u projektnom vijeku

građevine.

Sva opterećenja na građevini uzeta su u skladu s važećim pravilima i propisima. Zidovi

crpne stanice provjereni su na vanjsko i unutrašnje opterećenje (potisak tla i potisak

vode).

Prije početka izvođenja radova na iskopu za građevnu jamu crpne stanice potrebno je

na cijeloj parceli izvesti pripremne radove na čišćenju parcele i uklanjanju površinskog

zemljanog sloja. Iskop za građevnu jamu izvodi se sa apsolutne kote terena +3,00

m.n.m., u tri etape. Podatci o tlu na temelju kojih je projektirano rješenje izvođenja

građevne jame crpne stanice obrađeni su GEOTEHNIČKIM ELABORATOM, oznake

5/18, izrađenom od strane INSTITUTA IGH D.D. (Ivica Samardžija, dipl.ing.građ) u

ožujku 2018. Prva faza iskopa izvodi se do nivoa podzemne vode na apsolutnoj koti

+1,30 m n.m, s nagibom pokosa 2:1. Druga faza iskopa izvodi se do apsolutne kote

-2,20 m n.m. na kojoj se pojavljuje matična stijena s nagibom pokosa 2:1. Treća faza

iskopa je izvođenje ukopavanja u matičnoj stijeni tehnikom štemanja do apsolutne kote

-3,20 m n.m. u nagibu 5:1. Konstrukcija crpne stanice se izvodi kao predgotovljeni

element do razine pojave pozemne vode, te se auto dizalicom spušta na dno građevne

jame. Zahvat je predviđeno radi osiguranja građevne jame izvesti u što kraćem

vremenskom roku, praktično u jednom danu. Navedeno rješenje zaštite pokosa je

privremenog karaktera, do faze izrade armirano-betonskih elemenata koji trajno

preuzimaju opterećenja.

Prostor između građevne jame i kosine zasjeka zasut će se kvalitetnim kamenim

materijalom kako bi se izbjeglo naknadno slijeganje.



Nakon izvedenog iskopa potrebno je da geotehničar pregleda izvedene pokose kako bi

se na vrijeme moglo intervenirati u cilju njihovog dodatnog osiguranja.



hidroizolacija treba se zaštiti mršavim betonom u sloju debljine 5 cm, te obložiti

betonskim pločama debljine 5 cm u cementnom mortu, ili betonskim prizmama u

cementnom mortu. Sve unutarnje plohe (dno, zidovi i strop) potrebno je premazati

sredstvima koja povećavaju vodonepropusnost.

Betonske ploče potrebno je izvesti u padu 2 % te u nadozidu nad crpnom stanicom

iznad pokrovne ploče ostaviti žljebove širine 10 cm, visine 8 cm (od vrha zida do

poklovnih ploča), za ispuštanje oborinske vode s pokrovne ploče u okolni teren.



čepaste folije.

4.4. Način zbrinjavanja građevnog otpada

Nakon završetka radova izvođač je dužan izvršiti slijedeće radove na sanaciji okoliša

gradilišta:

- ukloniti sve pripremne građevine koje su služile tijekom gradnje,

- ukloniti višak materijala sa gradilišta i ostatke upotrijebljenog materijala,

- okoliš građevine urediti prema odredbama projekta, a okoliš lokacije dovesti u

prvobitno stanje, demontirati i ukloniti privremene instalacije.

Projektant :


�� !� �� "��!��

��#$��

��"��%��&'()� � ��#��* �+,�� "�

�

�

�

�

�

��

�

�

�

�

�

�

9��$��?��#��

��

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�



5. Elaborat zaštite na radu

5.1. Opći podaci o tehničkoj dokumentaciji NAZIV: T. D. 04-16/18-G


INVESTITOR: Vodovod i kanalizacija d.o.o. - Split TVRTKA PROJEKTANTA: REGULACIJE d. o. o. SPLIT

PROJEKTANT: DALIBOR KASALO, dipl.ing.građ.

5.2. Općenito

Ovaj prikaz tehničkih rješenja za primjenu propisa zaštite na radu izrađen je u skladu sa Zakonom o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14,154/14) i sadrži sljedeće:

opasnosti i štetnosti koje proizlaze iz procesa rada i način na koji se te

opasnosti otklanjaju;

primijenjene propise zaštite na radu koji se odnose na lokaciju objekta,

odstranjivanje štetnih otpadaka, prometnice, radni prostor, pomoćne prostorije

i drugo;

predvidiv broj zaposlenika prema spolu;

čimbenike ergonomske prilagodbe objekata za rad invalida;

radne postupke koji imaju utjecaja na stanje u radnom i životnom okolišu;

popis opasnih radnih tvari štetnih po zdravlje koje se pri radu koriste ili nastaju;

popis propisa i naznaka odredaba o zaštiti na radu koje su primijenjene u

tehničkoj dokumentaciji.



5.3. Opis građevine i tehnološkog procesa koji će se u njoj obavljati

5.3.1. Opis građevine








zdenca.






bazen.



do postojećeg okna u ulici Marka Marulića u Solinu.

Svi poklopci trebaju biti izrađeni od inox-a i opremljeni bravicom s ključem, te

hidrauličkom napravom koja onemogućava nekontrolirano zatvaranje poklopca,

primjerice zbog djelovanja vjetra.

5.3.2. Temeljne odrednice građevine obrađene ovim projektom, a koje definiraju mjere zaštite

U nacrtima koji su sastavni dio ovog projekta su naznačena i detaljno obrađena sva tehnička rješenja primjene propisa zaštite na radu, a ona su sastavni dio ovog prikaza.



5.4. Opasnosti i štetnosti koje proizlaze iz procesa rada i način na koji se te opasnosti otklanjaju

Na projektiranim objektima predviđena su slijedeća rješenja i mjere zaštite ljudi i okoline prema Zakonom o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14,154/14)

Poslodavac je dužan prestati sa radom u objektima namijenjenim za rad na

kojima nastanu promjene zbog kojih postoji opasnost po sigurnost i zdravlje

zaposlenika

Poslodavac je dužan osigurati odgovarajuća zaštitna sredstva i skrbiti da ih

zaposlenici koriste pri obavljanju poslova

Poslodavac je dužan osigurati da strojevi i uređaji i osobna zaštitna sredstva u

svakom trenutku budu u ispravnom stanju

Poslodavac je dužan proces rada tako planirati, pripremiti i provoditi da se

osigura što djelotvornija zaštita zaposlenika, te da se osigura djelotvorna

zaštita okoliša

5.5. Predvidiv broj zaposlenika prema spolu

Na predmetnom objektu nakon završetka radova nema stalno zaposlenog osoblja. Broj zaposlenika za vrijeme izvođenja radova određuje izvođač radova na način da se maksimalno poštuju mjere zaštite na radu.

5.6. Čimbenici ergonomske prilagodbe objekata

Korištenje predmetne građevine od strane invalidnih osoba omogućeno je odgovarajućom širinom nogostupa, te korištenjem invalidskih rampi na mjestima pješačkih prijelaza.

5.7. Popis opasnih radnih tvari Obzirom na namjenu građevine, nema prisutnih opasnih radnih tvari.

5.8. Prikaz mjera zaštite okoliša

Projektirano predmetno rješenje projektirano je tako da udovoljava uvjetima zaštite života i zdravlja ljudi, te ne ugrožava radni i životni okoliš, posebice uslijed:

oslobađanja opasnih plinova, para i drugih štetnih tvari (zagađivanje zraka i

sl.)

opasnih zračenja

udara struje

eksplozije

zagađivanja voda i tla



neodgovarajućeg postupanja s otpadom

vibracije i buke

Građevina kao takva ne stvara štetna djelovanja navedena u točkama 1. do 7. Korisnici građevine se moraju pridržavati važećih zakona i propisa Republike Hrvatske kako ne bi došlo do štetnih djelovanja navedenim u točkama 1. -7. Sve mjere zaštite prikazane su detaljno u ostalim dijelovima elaborata, te projektima i proračunima (dimenzioniranjima) objekata i opreme, a ovdje je prikazan sažetak primijenjenih mjera.

5.9. Popis propisa i naznaka odredaba o zaštiti na radu koje su primijenjene u projektu

Za valjanu provedbu mjera zaštite na radu odgovorno je imenovano osoblje od strane izvođača radova. To može biti inženjer na gradilištu, voditelj pojedinih radova ili neka druga osoba imenovana od strane izvođača radova, a koja udovoljava uvjetima propisanim zakonom za obavljanje navedene aktivnosti.

1. Zakon o gradnji (NN 153/13, 20/17)

2. Zakon o prostornom uređenju (NN 153/13, 65/17)

3. Zakon o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14,154/14)

4. Zakon o zaštiti od požara (NN 92/10)

5. Zakon o zaštiti od buke, (NN 30/09, 55/13, 153/13,41/16)

6. Pravilnik o katastru vodova, (NN 71/08, 148/09)

7. Zakon o vodama, (NN 153/09, 63/11, 130/11, 56/13, 14/14)

8. Zakon o zaštiti prirode, (NN 80/13)

9. Zakon o zaštiti zraka, (NN 130/11, 47/14)

10. Zakon o zaštiti okoliša, (NN 80/13, 153/13, 78/15, 12/18)

11. Zakon o održivom gospodarenju otpadom, (NN 94/13, 73/17)

12. Zakon o normizaciji, (NN 80/13)

13. Pravilnik o razvrstavanju građevina, građevinskih dijelova i prostora u

kategoriji ugroženosti od požara (NN 62/94, 32/97)

14. Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe, (NN 35/94, 55/94, 142/03)

15. Pravilnik o vatrogasnim aparatima (NN 101/11, 74/13)

16. Pravilnik o hidrantskoj mreži (NN 8/06)

17. Pravilnik o zaštiti na radu za mjesta rada (NN 29/13)

18. Pravilnik o upotrebi osobnih zaštitnih sredstava (NN 39/06)

19. Pravilnik o mjerama za zaštitu od požara kod građenja, (NN 141/11)

20. Pravilnik o maksimalno dopustivim koncentracijama štetnih tvari u atmosferi

radnih prostorija i prostora i o biološko graničnim vrijednostima, (NN 92/93)

21. Pravilnik o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta, (NN 66/11)

22. Zakon o vodi za ljudsku potrošnju, (NN 56/13)

23. Pravilnik o vrstama otpada, (NN 27/96)



24. Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN 23/14, 51/14)

25. Pravilnik o tehničkim normativima i izvedbi radova na temeljenju građevinskih

objekata, SL.L. 15/90

26. Pravilnik o tehničkim propisima za izvođenje betonskih i armiranobetonskih

konstrukcija u sredinama izloženim agresivnom djelovanju vode i tla, SL.L. 32/70

27. Pravilnik o tehničkim propisima o gromobranima (SL.L. 13/68, 21/90 //Čl. 53.

Zakona o normizaciji, NN 55/96, 163/03, 87/08, 80/13)

28. Tehnički propis za sustave zaštite od djelovanja munje na građevinama (NN

87/08, 33/10)

29. Pravilnik o zaštiti na radu pri korištenju električne energije, (NN 88/12)

30. Tehnički propis za niskonaponske električne instalacije (NN 5/10)

31. Pravilnik o sigurnosti i zdravlju pri radu s električnom energijom (NN 88/12)

32. Pravilnik o temeljnim zahtjevima za zaštitu od požara elektroenergetskih

postrojenja i uređaja (NN 146/05)

33. Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu NN mreža i pripadajućih TS (Sl.

list br. 13/78)

34. Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu elektroenergetskih postrojenja od

prenapona (Sl. list br. 7/71 i 44/76)

35. Propisi o tehničkim mjerama za pogon i održavanje elektroenergetskih

postrojenja (Sl. list br. 74/90)

36. Pravilnik o tehničkim zahtjevima za elektroenergetska postrojenja nazivnih

izmjeničnih napona iznad 1 kV (NN 105/2010)

37. Tehnički propis za betonske konstrukcije NN (139/09, 14/10, 125/10, 136/12)

38. Tehnički propis za građevinske konstrukcije NN 17/17

39. Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš, (NN 61/14)

40. Uredba o klasifikaciji voda, (NN 77/98, 137/08)

41. Uredba o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom, (NN 32/98, 23/07)

42. HRN N.B2.741, Zaštita od električnog udara

43. HRN U.J6.201, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada

44. Zakon o sigurnosti prometa na cestama (NN 80/13, 158/13, 92/14, 64/15,

108/17)

45. Pravilnik o prometnim znakovima, opremi i signalizaciji na cestama (NN 14/11)

46. Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i

smanjene pokretljivosti (NN 151/2005, 61/2007, 76/2007, 75/2013)

Projektant :


�� !� �� "��!��

��#$��

��"��%��&'()� � ��#��* �+,�� "�

�

�

�

�

�

��

�

�

�

�

�

�

+�� #��>��2�!��?��#��@��

��

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�



6. Prikaz predviđenih mjera zaštite od požara

6.1. Opći podaci o tehničkoj dokumentaciji

NAZIV: T. D. 04-16/18-G

KANALIZACIJSKI SUSTAV NA

GOSPINOM OTOKU U SOLINU INVESTITOR: Vodovod i kanalizacija d.o.o. - Split TVRTKA PROJEKTANTA: REGULACIJE d. o. o. SPLIT

PROJEKTANT: DALIBOR KASALO, dipl.ing.građ.

6.2. Popis primijenjenih propisa

"Zakon o zaštiti od požara" (NN 92/10)

"Zakon o gradnji" (NN 153/13, 20/17)

"Pravilnika o razvrstavanju građevina u skupine po zahtjevanosti mjera zaštite od požara" (NN 56/12, 61/12)

"Pravilnik o razvrstavanju građevina, građevinskih dijelova i prostora u kategorije ugroženosti od požara" (NN 62/94, 32/97)

"Pravilnik o izradi procjene ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije" (NN 35/94,110/05, 28/10)

"Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe" (NN 35/94, 55/94, 142/03)



6.3. Opis sadržaja građevine








zdenca.






bazen.



do postojećeg okna u ulici Marka Marulića u Solinu.

Svi poklopci trebaju biti izrađeni od inox-a i opremljeni bravicom s ključem, te

hidrauličkom napravom koja onemogućava nekontrolirano zatvaranje poklopca,

primjerice zbog djelovanja vjetra.

Požarna otpornost konstrukcije definirana je u skladu s odredbama norme HRN EN

1992-1-2:2013/NA i nacionalnog dodatka, te u skladu s time, a uzimajući u obzir i

razred izloženosti, definirani su zaštitni slojevi betona. Prilikom izrade statičkog

proračuna korištene su za pojedine konstruktivne elemente vrijednosti prema sljedećoj

tabeli:

Konstruktivni element

Razred izloženosti

Klasa betona

Minimalni zaštitni sloj (mm)

Požarna otpornost (minuta)

Širina elemenata b (mm)

Udaljenost od ruba presjeka u/us (mm)

Vanjski zidovi i temeljna ploča XC3 C30/37 40 120 >100 140/200

Unutarnji zidovi i ploče XC3 C30/37 35 120 >100 220/300



Sigurnost od stvaranja eksplozivne atmosfere osigurana je na način da je zasunska

komora fizički potpuno odvojena od crpnog bazena čime je onemogućan ulazak

opasnih plinova (sumporovodika i metana) u zasunsku komoru. Ventilacija crpnog

bazena će se vršiti prirodnim putem preko odzračnih cijevi kojima se osigurava da

koncetracija eksplozivnih plinova bude daleko ispod granice stvaranje eksplozivne

atmosfere.

6.4. Mjere zaštite od požara

Mjere zaštite od požara, primijenjene u glavnom projektu, izrađene su sukladno hrvatskim propisima koji reguliraju ovu problematiku. Ovim projektnim rješenjem predviđene su sljedeće mjere: Na projektiranoj građevini, koristit će se materijali koji su slabo gorivi, i u normalnim

uvjetima ne mogu biti uzrok požara.

Ugradnja električne opreme predviđena je na objektima crpnih stanica. Ostali objekti planiranog sustava odvodnje (kolektori, revizijska okna, tlačni cjevovodi) izvode se bez električnih instalacija.

Uzdužni pad i profil cjevovoda osiguravaju kontinuiran gravitacijski tok bez zadržavanja otpadnih voda u kolektoru

Transport otpadnih voda odvija se zatvorenim sustavom pod tlakom

Crpni zdenac je opremljen s odzračnim cijevima profila min. Ø 150 mm ili većim koja omogućuje 6 izmjena na sat. U odzračnike se ugrađuju tipski filtri od aktivnog ugljena.

Crpke koje se ugrađuju u crpnu stanicu su uronjenog tipa. Start crpki predviđen je u uvjetima potpune potopljenosti i reguliran je lokalnom automatikom crpne stanice.

Sva predviđena oprema isporučuje se i montira tvornički izrađena i previđena je za rad u kanalizacijskim objektima.

Sve crpne stanice kontroliraju se putem sustava daljinskog nadzora i upravljanja (SDNU) iz kanalizacijskih podcentara na uređajima "Stupe" i "Divulje", te iz glavnog centra u pogonskoj zgradi "Kopilica". Sva tri centra imaju ljudsku posadu 24 sata na dan/365 dana godišnje što znači da VIK ima trostruki sustav kontrole.



SDNU prebacuje svoje podatke osim u centre i na LAN (Local Area Network –lokalnu mrežu) VIK-a, što znači da sve odgovorne osobe na svojim računalima mogu pratiti rad sustava, odnosno svih crpnih stanica.

SDNU omogućuje automatsku registraciju svakog kvara u sustavu i ti se podaci o kvaru putem mobilne mreže u vidu SMS (Short Message Service - usluga kratkih poruka) automatski šalju osobama zaduženim za održavanje.

Svo osoblje koje je uključeno u održavanje crpnih stanica, osim općih mjera zaštite na radu, pri radu na održavanju crpnih stanica dužni su pridržavati se mjera propisanih u "Priručniku obveznih uputa za održavanje crpnih stanica".

Obzirom na navedeno, u uvjetima normalnog rada sustava (kontinuiran dotok svježih otpadnih voda, automatski rad ugrađene opreme) onemogućeno je nastajanje anaerobnih uvjeta, tako da prostor nije ugrožen razvijanjem zapaljivih plinova. Dulje zadržavanje otpadnih voda nije moguće ni kod incidentnih situacija jer su, za slučaj kvara, sve crpne stanice opremljene rezervnim crpkama koje se automatski uključuju. U slučaju prestanka opskrbe električnom energijom predviđeno je pričuvno napajanje putem prijenosnih dizel agregata. Sve nepravilnosti u radu crpne stanice (kvar crpke, prestanak opskrbe električnom energijom, postizanje maksimalne razine vode u crpnom zdencu crpne stanice) mogu se uočiti u trenutku nastanka na centrima u Divuljama, Stupama i Kopilici tako da osoblje za održavanje sustava ima vremena promptno reagirati i otkloniti svaki kvar, pa i najteži, u roku od maksimalno jednog dana. Mjere zaštite od požara potrebno je provoditi i tijekom održavanja objekta. Posebnu pozornost na provođenje ovih mjera potrebno je obratiti nakon incidentnih situacija (kvarova na opremi, prekidu napajanja i sl.) koje bi uzrokovale dulji prestanak rada crpki.

Svi radnici na održavanju moraju biti osposobljeni za gašenje požara, a što se temelji na članku 8. Pravilnika o programu i načinu osposobljavanja pučanstva za provedbu preventivnih mjera zaštite od požara, gašenje požara i spašavanje ljudi i imovine ugroženih požarom (NN br. 61/94).

Prije bilo kakvih zahvata na opremi crpne stanice ili u crpnom bazenu, ili nakon njihovog ponovnog puštanja u pogon, potrebno je podići sve poklopce i izvršiti provjetravanje objekta.

Sve prije navedene mjere zaštite od požara temelje se na tome da se predmetna crpna stanica

NE KLASIFICIRA KAO EKSPLOZIJSKI UGROŽENI PROSTOR

Navedeni zaključak je izveden obzirom na istovjetnost predmetne crpne stanice sa crpnim stanicama koje su obrađene u sljedećim izrađenim dokumentima:



1. KANALIZACIJSKI SUSTAV KAŠTELA-TROGIR I. FAZA, "KLASIFIKACIJA PROSTORA CRPNIH STANICA", Oznaka / broj elaborata: T. D. 37/08, kojeg je izradila tvrtka: Roterm d.o.o. Split, projektant: Rodoljub Vidović, dipl. ing., ovlašteni inženjer strojarstva, (SEUGP 209), u Splitu, u listopadu 2008. (u nastavku: Elaborat klasifikacija prostora crpnih stanica).

2. Dopis Vodovoda i kanalizacije d.o.o. Split o Održavanju fekalnih crpnih stanica, broj: 325574, znak: OV/GP/SB od 20.05.2008. (u nastavku: Dopis VIK-a Split).

3. Dopis Agencije za prostore ugrožene eksplozivnom atmosferom, Zagreb od 25.03.2009. sa znakom: PB. 08. SM. 1826/GK/JD (u nastavku: Dopis Ex Agencije).

ad 1. U Elaboratu klasifikacija prostora crpnih stanica proveden postupak klasifikacije za 19 crpnih stanica kanalizacijskog sustava Kaštela – Trogir u skladu sa normom HRN EN 60079-10, koja je kod nas jedino važeća kod definiranja klasifikacije prostora crpnih stanica. U Elaboratu su analizirane pozicije crpnih stanica u okviru cjelokupnog kanalizacijskog sustava Kaštela – Trogir, kako bi se što točnije odredile karakteristike dolaznih otpadnih voda pa su crpne stanice podijeljene na: - crpne stanice sekundarnog razvoda (15 crpnih stanica) - crpne stanice primarnog razvoda (4 crpne stanice) Crpne stanice sekundarnog razvoda u funkciji su prihvata otpadnih voda pojedinog naselja, dok crpne stanice primarnog razvoda prihvaćaju vode glavnog gravitacijskog kolektora na najnižoj točki i prebacuju ih tlačnim cjevovodom u nastavak glavnog kolektora na višoj geodetskoj visini do sljedeće crpne stanice primarnog razvoda ili sustava za prečišćavanje otpadnih voda. Inače, crpna stanica koja je predmet ovih mjera zaštite od požara prema svojim karakteristikama i položaju u mreži kanalizacijskog sustava može se svrstati u crpne stanice sekundarnog razvoda. Klasifikacija prostora crpnih stanica provedena je na temelju detaljne analize eksploatacijskih uvjeta, sastava otpadnih voda i proračuna nastajanja eksplozivne atmosfere u najnepovoljnijim eksploatacijskim uvjetima (prekid rada crpki). Razmatrana je opasnost od prisutnosti metana (CH4), sumporovodika (H2S) i amonijaka (NH3). Za metan (CH4) i amonijak (NH3) je utvrđeno da ne postoji opasnosti od stvaranja eksplozivne koncentracije. Za metan zbog toga što je to plin koji je gotovo dvostruko lakši od zraka te odmah po nastajanju izlazi kroz ventilacijske otvore vani, dok je za amonijak (NH3) utvrđeno da ostaje otopljen u otpadnoj vodi. Dakle, postoji eventualna opasnost od stvaranja eksplozivne atmosfere od sumporovodika. Za crpne stanice sekundarnog razvoda proračunom je utvrđeno da



vrijeme nastajanja potencijalno eksplozivna atmosfera od sumporovodika u teoretski najnepovoljnijim uvjetima (koji u praksi i nisu mogući) iznosi prosječno 19,48 dana. Zbog navedenog u zaključku je temeljem provedenog postupka klasifikacije utvrđeno da prostori crpnih stanica nisu ugroženi od nastajanja eksplozivne atmosfere uzrokovane razgradnjom otpadnih voda, te da se crpni zdenci i zasunske komore svih 19 crpnih stanica se NE KLASIFICIRAJU KAO EKSPLOZIJSKI UGROŽENI PROSTORI. Temeljem gore navedenog ni predmetna crpna stanica (C.S. Podine-Franina) se ne klasificira kao eksplozijski ugroženi prostor. ad 2. U Dopisu VIK-a Split vezanim na održavanje crpnih stanica konstatirano je da je održavanje fekalnih crpnih stanica organizirano na način (citati iz navedenog dopisa):

da prekid bilo kojeg elementa ne smije trajati duže od 10 sati

VIK je ekipirao svoje stručne službe ljudstvom, opremom i pričuvnim dijelovima kako bi mogao u gore navedenom roku otkloniti svaki pa i najteži kvar na crpnoj stanici

VIK je u tu svrhu osigurao da se rad crpne stanice rad svake crpne stanice permanentno prati iz centra upravljanja i nadzora koji se nalazi na uređaju "Stupe", a koji će biti oformljen i na uređaju "Divulje". Osim toga, postoji i glavni centar u pogonskoj zgradi "Kopilica" pa na taj način i sustav kontrole ima trostruku rezervu

Pomoću ovog sustava kvar svakog elementa crpne stanice bit će detektiran odmah, a interventne ekipe raspoređene su tako da mogu reagirati u rok od najviše 20 min.

U slučaju kvara na elektrodistributivnoj mreži VIK raspolaže dovoljnim brojem diesel električnih agregata koje odmah može priključiti na crpnu stanicu i omogućiti rad iste sve dok se kvar elektrosustava ne otkloni.

Kao zaključak utvrđeno je da svaka crpne stanica kojom gospodari VIK-Split ili njen vitalni element ne mogu biti van pogona više od jednog dana. ad 3. U Dopisu Ex Agencije na temelju Elaborata klasifikacija prostora crpnih stanica i Dopisa VIK-a Split kao zaključak navedenog dopisa konstatira se:

Prostori predmetnih objekata mogu se smatrati prostorima neugroženim eksplozivnom atmosferom. Naravno, preduvjet navedenom je tijekom eksploatacije osiguravanje aerobnih uvjeta u svim dijelovima predmetnog kanalizacijskog sustava (crpne stanice i dovodni i odvodni



kanali), tj. kako je navedeno u predmetnom dopisu da se u normalnom radu predmetnih objekata ne može stvoriti eksplozivna atmosfera, kao ispunjenje preostalih mjera primarne protuekspozijske zaštite definirane predmetnom dokumentacijom

Uvjet provedenoj klasifikaciji prostora je osiguravanje učinkovitosti predviđenih sustava ventilacije (npr. prohodnost ventilacijskih otvora)

Osim toga, u napomeni je traženo sljedeće: Potrebno je osigurati dobro održavanje predmetnog sustava, praćenje rada predmetnih objekata, redovito ispitivanje kakvoće zraka i otpadnih voda unutar istog te propisati postupke djelovanja servisnog osoblja u slučaju incidentnih situacija. Potrebno je osigurati održavanje predmetnog sustava na način kako je opisano u dopisu Vodovoda i kanalizacije Split. 6.5. PROJEKT SANACIJE GRADILIŠTA

Zahvati koje Izvođač radova mora obavljati za vrijeme izvođenja radova, a u cilju konačnog uređenja okoliša gradilišta po izvedenim radovima: • Za potrebe izvođenja radova i skladištenja kanalizacijskog i ostalih materijala i opreme Izvođač radova mora formirati odgovarajuće deponije i zatvorena skladišta na pogodnim lokacijama duž trase. • Iskopi kanala obavit će se prema projektnom rješenju. Sav materijal iz iskopa će se odvoziti na privremenu deponiju. Odgovarajući dio iskopanog materijala poslije će se koristiti za zatrpavanje kanala, nakon polaganja istih, dok će preostali dio biti odvezen na trajnu deponiju. • Iskopani kanali moraju imati projektirane pokose ili se odgovarajuće razupirati da ne bi došlo do obrušavanja iskopanih stranica. • Iskopani kanali moraju se odgovarajuće ograditi i označiti radi sprječavanja upada ljudi i vozila. • Za prijelaze ljudi i vozila preko otvorenih kanala Izvođač radova mora postaviti privremene mostove i mostiće, odgovarajuće nosivosti s propisanim ogradama. Broj, razmještaj i nosivost takvih prijelaza utvrdit će se na gradilištu prema uputama Nadzora. • Višak zemljanog i kamenog materijala iz svih iskopa mora se odvesti na odgovarajuću trajnu deponiju i rasplanirati na njoj prema zahtjevima vlasnika deponije.



• Pri izvođenju radova na kanalima voditi računa o okolnim površinama i građevinama da na njima ne nastanu štete. Na okolnim površinama ne smije se odlagati nikakav materijal iz iskopa niti otpadni materijal. • Prilikom izvođenja radova voditi računa o postojećim podzemnim instalacijama HEP-a, HT-a, vodovoda i dr. na trasi kanala. • Sve postojeće građevine, nadzemne i podzemne instalacije Izvođač radova mora na odgovarajući način zaštititi od oštećenja. Po završetku radova privremena zaštita se mora trajno ukloniti. Nakon završetka izgradnje potrebno je izvršiti sanaciju okoliša gradilišta u skladu s projektom, i prema slijedećem: • Ukloniti sve privremeno izgrađene objekte koji su služili za skladištenje materijala, alata i opreme, kao i sve objekte koji su izgrađeni i korišteni za smještaj i boravak ljudi, za potrebe vođenja gradilišta, ishrane radnika, garderobe i sl. • Ukloniti sve privremene priključke gradilišta na komunalne instalacije, kao i privremene elektroenergetske priključke, te mjesto radova urediti, očistiti i dovesti u stanje ispravnosti kakvo je bilo prije početka izvođenja radova. • Sve površine koje su se koristile kao privremeni deponiji materijala, alata, opreme i strojeva, kao i površine koje su oštećene radi privremenog deponiranja materijala iz iskopa, potrebno je u potpunosti očistiti i sanirati sva oštećenja nastala na tim površinama. • Nakon završenih radova i pojedinih etapa radova potrebno je gradilište potpuno očistiti od sveg otpadnog građevinskog materijala i ostalih otpadaka. Isto tako, potrebno je ukloniti sve privremene mostove i mostiće, skele, prepreke i zaštitne ograde i preostale građevinske alate, opremu i strojeve. • Asfaltirane i betonirane javne površine moraju se kompletno urediti prema odredbama Posebnih uvjeta Lokacijske dozvole. Svi navedeni radovi, kao i ostali eventualno potrebni radovi na sanaciji okoliša, ne obračunavaju se kao posebne stavke troškovnika, već se smatraju troškovima koje Izvođač treba uračunati u jedinične cijene radova.

6.5. PRIKAZ MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA

Građevine u sklopu projekta koje obrađuje ova mapa su projektirane tako da udovoljavaju uvjetima zaštite života i zdravlja ljudi te da ne ugrožavaju radni i životni okoliš posebice uslijed: 1. oslobađanja opasnih plinova, para i drugih štetnih tvari (zagađivanje zraka i sl.),



2. opasnih zračenja, 3. onečišćenja voda i tla, 4. neodgovarajućeg odvođenja otpadnih i oborinskih voda, dima, plinova te tekućeg otpada, 5. nepropisnog postupanja s krutim otpadom, 6. sigurnosti u korištenju tako da se tijekom uporabe izbjegnu moguće ozljede korisnika građevine koje mogu nastati uslijed poskliznuća, pada, sudara, opeklina, električnog udara i eksplozije

7. zaštite od buke tako da zvuk što ga zamjećuju osobe koje borave u građevini ili u njezinoj blizini bude na razini koja ne ugrožava zdravlje i osigurava noćni mir i zadovoljavajuće uvjete za odmor i rad. Sve mjere zaštite prikazane su detaljno u ostalim dijelovima elaborata, te projektima i proračunima (dimenzioniranju) objekata i opreme, a ovdje je prikazan sažetak primijenjenih mjera. CRPNE STANICE

Crpna stanica je predviđena bez stalne posade. Servisno osoblje Vodovoda i kanalizacije d.o.o. Split u pravilu će povremeno obilaziti objekt i neće se dulje vrijeme zadržavati u objektu, osim u slučaju popravaka ili redovitog održavanja crpe stanice.

1. Širenje neugodnih mirisa po okolišu spriječeno je zatvorenim sustavom tečenja medija kroz objekt.

2. U crpnoj stanici nema izvora opasnih zračenja.

3. Statičkim proračunom dokazana je pouzdanost građevine u cjelini, kao i u svakom njezinom dijelu, stabilnost tla na okolnom zemljištu, te sposobnost građevine da izdrži sva predvidiva djelovanja koja se javljaju pri normalnoj uporabi. Osim toga, u statičkom računu izvršena je kontrola na pukotine čime je osigurana vodonepropusnost armiranobetonske konstrukcije. Ovim je ujedno osigurana zaštita podzemne vode i tla od eventualnog zagađenja otpadnim vodama procijeđenim iz građevine. U sklopu crpnih stanica predviđen je retencijski bazen kao zadnji stupanj zaštite crpne stanice, uslijed nestanka električne energije. Vodonepropusnost svih betonskih objekata dokazana je statičkim proračunom i premazivanjem unutrašnjosti crpne stanice polimercementnim hidroizolacijskim premazom. Nakon izgradnje objekata od kojih je ovim projektom zahtijevana vodonepropusnost mora se na licu mjesta izvršiti ispitivanje vodonepropusnosti tih građevina sukladno tehničkom opisu i ostalim pisanim prilozima u sklopu ovog glavnog projekta odnosno prema Tehničkim uvjetima.

5. Obzirom na namjenu građevina - prikupljanje i transport sanitarno-potrošnih i fekalnih otpadnih voda - u njima će se nalaziti standardne gradske otpadne vode koje sadrže standardne otpadne tvari kakve se nalaze u njima. Kako je



fekalna crpna stanica u razdjelnom sustavu kanalizacije nije predviđena ugradnja rešetki prije crpnog bazena tako da se u crpnoj stanici ne stvara nikakav otpad.

6. Buku i vibracije u crpnoj stanici mogu stvarati crpke kada su u pogonu. Crpke su potopljene tako da otpadna voda u kojoj su crpke potopljene djeluje kao medij koji prigušuje buku i vibracije.

Projektant : Dalibor Kasalo, dipl.ing. građ.

�� !� �� "��!��

��#$��

��"��%��&'()� � ��#��* �+,�� "�

�

�

�

�

�

��

�

�

�

�

�

�

=��? �� #��

��

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

NARUČITELJ:

Splitsko-Makarska

nadbiskupija

Kanalizacijski kolektor na

Gospinom otoku u Solinu

KNJIGA 1

ožujak, 2018

Sta

vk

a

bro

j

OPIS STAVKEJed.mj Količina

Jed.

Cijena

(kn)

Ukupno

A)GRAĐEVINSKI RADOVI

1.KANALIZACIJSKA MREŽA

GRAVITACIJSKI KOLEKTOR

I PRIPREMNI I ZAVRŠNI RADOVI

II ZEMLJANI RADOVI

III BETONSKI I ARMIRANOBETONSKI RADOVI

IV ASFALTERSKI RADOVI

V OBRTNIČKI RADOVI

VI KANALIZACIJSKI RADOVI

VII OSTALI RADOVI

VIII HORTIKULTURNI RADOVI

UKUPNO:


1.1. Iskolčenje trase cjevovoda i priključaka s

obilježavanjem i osiguranjem svih važnijih točaka.

Obračun radova po m' iskolčenog cjevovoda. m' 261.52

Obračun radova po komadu iskolčenog priključka. kom 2.00

1.2. Čišćanje terena u granicama gradilišta.

Obračun radova po m' očišćene površine. m' 50.00

1.3. Lociranje, snimanje i obilježavanje svih

podzemnih instalacija, koja se križaju ili idu

paralelno s trasom cjevovoda. Obilježavanje

obaviti uz pomoć vlasnika ili koncesionara

instalacija odnosno predstavnika komunalnih

službi (javnih poduzeća). U cijenu sadržano i

korištenje detektora.

Obračun radova po kompletu izvedenog rada.

- vodovodne instalacije kompl 1.00

- EEK instalacije kompl 1.00

- DTK instalacije kompl 1.00

- javna rasvjeta kompl 1.00

1.4. Osiguranje svih podzemnih instalacija koje se

ne izmještaju, te pridržavanje istih prilikom

izvođenja radova. Radove je potrebno izvesti uz

suglasnost i odobrenje komunalnih službi

(javnih poduzeća). U stavku je potrebno uključiti

i troškove potrebne sanacije ukoliko dođe do

oštećenja istih, te ručni iskop oko istih

podzemnih instalacija.






Regulacije d.o.o. 1/25 T.D.04-16/18-G

NARUČITELJ:

Splitsko-Makarska

nadbiskupija



KNJIGA 1

ožujak, 2018

1.5. Građevinski radovi za potrebe izmještanja

postojećih instalacija koje je potrebno izmještati

radi izgradnje kanalizacijskog kolektora.

Montažerske radove obavlja nadležno komunalno

poduzeće ili javna tvrtka u čijoj nadležnosti je

postojeća instalacija. Odluku o potrebi izmještanja

postojećih instalacija donosi vlasnik instalacija uz

odobrenje i suglasnost Naručitelja i nadzornog

inženjera.






1.6. Osiguranje prolaza lokalnog stanovništva.

Obračun radova po komadu izvedenog prijelaza. kom 2.00

1.7. Nabava, doprema, montaža i demontaža zaštitne

građevinske ograde.

Obračun radova po m1

obostrano postavljene

ograde, dužina ograde=dužina cjevovoda. m1

533.00

1.8. Strojno i ručno uklanjanje AB zidova na trasi

fekalne kanalizacije. Uklonjene dijelove zidova

potrebno je deponirati na trajnu deponiju, te

troškove deponiranja uključiti u cijenu stavke.

Obračun po m3 uklonjenog AB zida. m

35.38

1.9. Izrada izvedbenog projekta privremene regulacije

prometa s ishođenjem potrebnih suglasnosti (6

primjeraka).

1.10. Privremena regulacija prometa prema grafičkom

prilogu iz Izvedbenog projekta privremene

regulacije prometa uključujući svu potrebnu

signalizaciju i prometne znakove.

1.11. Izrada izvedbenih projekata (1 komplet = 6

primjeraka).

Obračun po kompletu. komplet 1

1.12. Završni radovi sa izradom projekta izvedenog

stanja i elaborata za uplanu (1 komplet = 6

primjeraka).

1.13. Projekt izvedenog stanja. komplet 1

1.14. Elaborat za uplanu. komplet 1

II ZEMLJANI RADOVI

uključeno u jedinične

cijene radova

uključeno u jedinične

cijene radova


NARUČITELJ:

Splitsko-Makarska

nadbiskupija



KNJIGA 1

ožujak, 2018

2.1. Strojni i ručni iskop rova za polaganje cjevovoda

u tlu. "A", "B" i "C" kategorije s utovarom u

prijevozno sredstvo, pravilnim odsijecanjem

bočnih strana i dna, odnosno iskopu rova prema

grafičkim prilozima. Prilikom izvođenja radova

očekuje se procjeđivanje podzemnih voda u rov.

U cijenu potrebno uključiti crpljenje podzemnih i

procjednih voda.


iskopanog materijala u

sraslom stanju. m3

749.24

2.2. Dodatni strojni ili ručni iskop za proširenja i

produbljenja rova za revizijska okna u tlu. "A",

"B", "C" kategorije s utovarom u prijevozno

sredstvo.



sraslom stanju. m3

24.86

2.3. Planiranje dna rova cjevovoda s točnošću +/- 2

cm, prema uzdužnim profilima i grafičkom prilogu

tipskih okana.


isplaniranog dna. m2

251.91

2.4. Izrada posteljice gravitacijskog cjevovoda,

debljine d=10 cm, nevezanim materijalom

veličine zrna od 0 do 8 mm, te posteljice ispod

korugiranih revizijskih okana debljine d=15 cm.


ugrađenog materijala. m3

19.95

2.5. Izrada obloge oko gravitacijskog cjevovoda

nevezanim materijalom veličine zrna od 0 do 8

mm. Zasipavanje vršiti 30 cm iznad tjemena cijevi

uz pažljivo nabijanje.



113.97

2.6. Nabava, dovoz i zatrpavanje preostalog dijela

rova zamjenskim materijalom (tucanik 0-63 mm).

Zatrpavanje se vrši u slojevima 30 - 40 cm s

nabijanjem.



586.75

2.7. Odvoz materijala iz iskopa na trajnu-legalnu

deponiju. U cijenu je uračunat utovar, prijevoz,

istovar na deponiji s razastiranjem i naknada za

deponiranje.


odvezenog materijala u

sraslom stanju. m3

774.10


NARUČITELJ:

Splitsko-Makarska

nadbiskupija



KNJIGA 1

ožujak, 2018

2.8. Nabava, doprema i ugradnja nosivog sloja

postojećeg parkirališta, nogostupa,te ispod

pojedinih okana fekalne kanalizacije od zrnatog

kamenog materijala (0-63 mm) bez veziva,

najmanje debljine 20 cm. Potreban modul

stišljivosti Ms=100 Mpa mjereno kružnom pločom

Ø 30 cm.Odstupanje ravnosti površine izvedenog

sloja ne smije iznositi više od +- 2 cm.


ugrađenog materijala,

mjereno u zbijenom stanju. m3

14.31

2.9. Nabava, doprema i ugradnja kamenog nabačaja u

debljini od 10 cm neposredno na geotekstil, ispod

predviđenog betonskog sanduka ispod rijeke

Jadro, te na geotekstil iznad poklopnica. Kameni

nabačaj izvesti od kamenog materijala (0-63 mm)

bez veziva, najmanje debljine 10 cm.




8.00

2.10. Nabava, doprema i ugradnja kamenog nabačaja u

debljini od 30 cm ispod predviđenog betonskog

sanduka, te do nivo dna rijeke Jadro u debljini od

60-80 cm iznad betonskog sanduka. Kameni

nabačaj izvesti od kamenog materijala (100-300

mm) bez veziva.




30.09

2.11. Zaštita bokova rova razupiranjem.

Obračun radova se vrši po m2

stvarno razuprte

obostrane površine, a količina će se odrediti uz

prisustvo nadzornog inženjera. m2

1032.00


3.1. Dobava i ugradnja donjeg armirano-betonskog

prstena od betona klase C 25/30, s potrebnom

armaturom, potrebnog za oslanjanje gornjeg

armiranobetonskog prstena. Količina betona 0,35

m3/kom, armatura 55 kg/kom za okno DN 1000,

te 0,30 m3/kom, armatura 45 kg/kom za okno DN

800.

Obračun rada po komadu ugrađenog prstena

okna DN 1000. kom 4.00




NARUČITELJ:

Splitsko-Makarska

nadbiskupija



KNJIGA 1

ožujak, 2018

3.2. Dobava i ugradnja gornjeg armirano-betonskog

prstena od betona klase C 25/30, s potrebnom

armaturom, potrebnog za postavu lijevano-

željeznog poklopca. Količina betona 0,40

m3/kom, armatura 55 kg/kom za okno DN 1000,

te 0,30 m3/kom, armatura 45 kg/kom za okno DN

800 .





3.3. Armirano - betonski sanduk i poklopnice ispod

rijeke Jadro.

Jedinična cijena uključuje nabavu dopremu i

ugradnju betona C25/30, sa potrebnom oplatom i

armaturom. Napomena da će se betonski sanduk

izvesti u 5 sekcija koje će se izvesti neposredno

blizu samog mjesta ugradnje, te će se dizalicom

spuštati na predviđeno mjesto, te je u cijenu ove

stavke potrebno uključiti i korištenje dizalice.

Količina armature: B

500 B (RA 400/500): 1117,78 kg B

500 B (MAR 500/560) : 2207,28 kg kg 3325.06

Obračun po m3 ugrađenog betona. m

324.00

3.4. Betonska podloga ispod PVC SN 8 cijevi unutar

betonskog sanduka ispod rijeke Jadro.


ugradnju betona C25/30 .


31.50

3.5. Izvedba betonskih opteživača okana RO5 i RO6,

te cijevi fekalne kanalizacije od okna RO5 do

spoja sa C.S. Betonske opteživače okana izvesti

debljine 40 cm do visine od 200 cm sa 15 cm

podloge ispod okna, a cijevi fekalne kanalizacije

sa podlogom od 10 cm, te po 30 cm sa strane i od

tjemena cijevi.


ugradnju betona C25/30 .


318.60

3.6. Obnova armirano-betonskih obalnih zidova na

trasi fekalne kanalizacije, na desnoj i lijevoj obali

rijeke Jadro.


ugradnju betona C25/30 sa potrebnom oplatom i

armaturom.

Obračun po m3 izvedenog AB zida. m

311.29


NARUČITELJ:

Splitsko-Makarska

nadbiskupija



KNJIGA 1

ožujak, 2018

3.7. Obnova armirano-betonskog zida na trasi fekalne

kanalizacije između revizijskog okna RO7 i

spojnog okna.


ugradnju betona C25/30 sa potrebnom oplatom i

armaturom.

Obračun po m3 izvedenog AB zida. m

35.27


4.1. Zasijecanje i pilanje postojećeg asfaltnog ili

betonskog zastora na trasama cjevovoda.

Obračun rada po m1 izvedenog zapilavanja. m

160.25

4.2. Razbijanje postojećeg asfaltnog ili betonskog

zastora, utovar u prijevozno sredstvo, te odvoz na

stalnu deponiju uključujući i naknadu za

deponiranje.

Obračun rada po m2

uklonjene betonske ili

asfaltne površine. m2

73.35

4.3. Ponovno asfaltiranje prethodno uklonjenog

cestovnog zastora i oštećenih površina

(postojećeg parkirališta te prometnica kroz koje

prolazi planirani kolektor). Stavkom je

obuhvaćena izrada AC 22 base (BIT 50/70)AG6

M2 u sloju debljine 6 cm .

Obračun rada po m2 izvedenog asfaltiranja. m

273.35



(postojećeg parkirališta te prometnica kroz koje

prolazi planirani kolektor). Stavkom je

obuhvaćeno frezanja postojećeg oštećenog

asfalta s pripremom podloge za novi habajući sloj

i premaza frezane površine s bitumenskom

emulzijom. Završni habajući sloj se izvodi asfalt

betonom AC11 surf (BIT 50/70) AG3 M4 u sloju

debljine 4 cm .


273.35


zastora nogostupa. Stavkom je obuhvaćeno

frezanja postojećeg oštećenog zastora s

pripremom podloge za novi sloj i premaza

frezane površine s bitumenskom emulzijom.

Završni habajući sloj se izvodi asfalt betonom AC

8 surf (BIT (50/70) AG4 M4 u sloju debljine 4 cm .


212.00


NARUČITELJ:

Splitsko-Makarska

nadbiskupija



KNJIGA 1

ožujak, 2018

V OBRTNIČKI RADOVI

5.1. Nabava, doprema i montaža okruglih ljevano

željeznih samozatvarajućih poklopaca s

amortizirajućom brtvom protiv buke i okvirom na

revizijskim oknima. Ljevano željezni poklopac je

svijetlog otvora 600 mm, nosivosti 125 kN.

- poklopac nazivne nosivosti 125 kN kom 7

VI KANALIZACIJSKI RADOVI

6.1. Dobava, doprema i ugradnja korugiranih cijevi

PP, PE ili PVC krutosti prstena SN8. Cijevi će

se polagati na posteljicu od nevezanog

materijala na koju trebaju jednomjerno

nalijegati, a kut nalijeganja iznosi 90 stupnjeva

ili na betonsku podlogu. Specifikacija i kvaliteta

materijala i radova u svemu prema projektu i

važećem propisima. Obračun po m' kompletno

vodonepropusno montirane cijevi. - SN 8; DN 250, PP, PE ili PVC m

1164.26

- SN 8; DN 250 PVC m1

97.28

6.2. Nabava, doprema i postavljanje korugiranih

revizijskih okana promjera DN 800 i DN 1000 s

integriranim penjalicama. U cijenu je uračunata

nabava, doprema i ugradnja tipskih revizijskih

okana. Okna su podijeljena prema promjeru.

Obračun po komadu ugrađenog okna

DN 800 kom 3

Obračun po komadu ugrađenog okna

DN 1000 kom 4

6.3. Izrada kanalizacijskih kućnih priključaka od PVC

SN 8 cijevi DN 160 mm.

Izrada kanalizacijskih kućnih priključaka od PVC

SN 8 cijevi DN 160 mm prosječne dužine 5 m´ sa

spajanjem na revizijsko okno. Ogranak za

priključak se postavlja prilikom montaže glavnog

cijevovoda ili revizijskog okna. Spajanje se izvodi

pomoću el.bušilice i krunske pile na tijelu okna te

montira priključak koji se zatvara čepom. U cijenu

je potrebno uključit sve građevinske i

montažerske radove, uključujući i radove na

dovođenju terena u prvobitno stanje.

Obračun se vrši po komadu (kom) izvedenog

priključka. kom 2

6.4. Ispitivanje vodonepropusnosti kolektora i

revizijskih okana. Ispitivanje izvesti u svemu

prema priloženim tehničkim uvjetima.

Obračun po m1 ispitanog cjevovoda. m

1261.54

Obračun po komadu ispitanog okna DN 1000 kom 7


NARUČITELJ:

Splitsko-Makarska

nadbiskupija



KNJIGA 1

ožujak, 2018

VII OSTALI RADOVI

7.1. Skidanje postojećih rubnjaka na trasi

planiranog fekalnog kolektora ( na parkiralištu,

te u ulici Marka Marulića) te njihovo privemeno

odlaganje na sigurno mjesto jer će se isti vratiti

nakon završenih radova na samom kolekotru.

Stavka obuhvaća ponovnu doprema i ugradnja

postojećih betonskih rubnjaka, te potrebnu

količinu betona za temelj i montažu rubnjaka.

Obračun se vrši po metru dužnom (m´)

skinutog, te ponovno postavljenog rubnjaka. m' 15.30

7.2. Skidanje postojećih betonskih kanalica na trasi

planiranog fekalnog kolektora ( na parkiralištu)

te njihovo privemeno odlaganje na sigurno

mjesto jer će se isti vratiti nakon završenih

radova na samom kolekotru. Stavka obuhvaća

ponovnu doprema i ugradnja postojećih

betonskih kanalica, te potrebnu količinu betona

za temelj i montažu istih.

Obračun se vrši po metru dužnom (m´) skinute,

te ponovno postavljenog betonske kanalice.m' 3.00

7.3. Skidanje postojećih kamenih rubnjaka na trasi

planiranog fekalnog kolektora (na lijevoj i

desnoj kruni obalnog zida) te njihovo privemeno

odlaganje na sigurno mjesto jer će se isti vratiti

nakon završenih radova na samom kolekotru.

Stavka obuhvaća ponovnu doprema i ugradnja

postojećih kamenih rubnjaka, te potrebnu

količinu betona za temelj i montažu rubnjaka.


skinutog, te ponovno postavljenog kamenog

rubnjaka. m' 12.00

7.4. Skidanje postojećih betonskih opločnika na

trasi planiranog fekalnog kolektora, te njihovo

privemeno odlaganje na sigurno mjesto jer će

se isti vratiti nakon završenih radova na samom

kolekotru. Stavka obuhvaća ponovnu doprema i

ugradnja postojećih betonskih opločnika, te

potrebnu količinu sitnog kamenog pijeska

potrebnog za njihovu montažu.

Obračun se vrši po metru dužnom (m2

)

skinutog, te ponovno postavljenog rubnjaka. m2

46.45


NARUČITELJ:

Splitsko-Makarska

nadbiskupija



KNJIGA 1

ožujak, 2018

7.5. Skidanje postojećih kamenih opločnika na trasi

planiranog fekalnog kolektora, te njihovo


se isti vratiti nakon završenih radova na samom

kolekotru. Stavka obuhvaća ponovnu doprema i

ugradnja postojećih kamenih opločnika, te

potrebnu količinu betona za njihovu montažu.

Obračun se vrši po metru dužnom (m2

)

skinutog, te ponovno postavljenog rubnjaka. m2

18.00

7.6. Obnova gabionskih obalnih zidova uz ručno

punjenje lomljenim kamenom na trasi fekalne

kanalizacije, na lijevoj obali rijeke Jadro.

Jedinična cijena uključuje slaganje žičanih

koševa, ručnu ispunu koševa lomljenim kamenom

veličine 15-30 cm uz ručno poravnavanje

kamena, te zatvaranje žicom

Obračun po m3 izvedenog gabionskog zida zida.

m3

12.20

7.7. Zaštite obloge od pijeska oko kanalizacijskih

cijevi i kamenog nabačaja ispod i iznad

betonskog sanduka sa geotekstilom (300

gr/m2) dimenzija prema projektu.

Rad je uključena nabava, doprema i ugradnja

prema projektu.

Obračun se vrši po m2 ugrađenog geotekstila. m

2749.47

7.8. Arheološki nadzor tijekom izvedbe zemljanih

radova.

-obračun radova po m' trase po čitavoj visini sve

do "sterilnog" sloja

- kanalizacijska mreža m' 261.52

VIII HORTIKULTURNI RADOVI

8.1. Hortilukturno uređenje površine na trasi

kanalizacijskog kolektora.

Rad obuhvaća nabavu, dopremu i ugradnju

plodne zemlje u sloju dubine do 40 cm, te

hortikulturno uređenje iste, odnosno

zatravljenje iste.

Rad se mjeri po m2 izvedenog zasipa. m

2579.85


NARUČITELJ:

Splitsko-makarska

nadbiskupija



KNJIGA 1

ožujak, 2018

Sta

vk

a

bro

j


Jed.

Cijena (kn)Ukupno

A) GRAĐEVINSKI RADOVI

2. KANALIZACIJSKA MREŽA-TLAČNI

CJEVOVOD

3. CRPNA STANICA

II KANALIZACIJSKA MREŽA

2. TLAČNI CJEVOVOD

III CRPNA STANICA

3. CRPNA STANICA

II KANALIZACIJSKA MREŽA

2. TLAČNI CJEVOVOD


II ZEMLJANI RADOVI

III ASFALTERSKI RADOVI

IV ZIDARSKI RADOVI

V KANALIZACIJSKI RADOVI

UKUPNO:

III CRPNA STANICA

3. CRPNA STANICA


II ZEMLJANI RADOVI



V ZIDARSKI RADOVI

VI OBRTNIČKI RADOVI

VII KANALIZACIJSKI RADOVI

VIII OSTALI RADOVI

IX HORTIKULTURNI RADOVI

UKUPNO:

2.TLAČNI CJEVOVOD


1.1. Iskolčenje trase cjevovoda i priključaka s

obilježavanjem i osiguranjem svih važnijih točaka.

Obračun radova po m1 iskolčenog cjevovoda. m

120.15


NARUČITELJ:

Splitsko-makarska

nadbiskupija



KNJIGA 1

ožujak, 2018


podzemnih instalacija, koja se križaju ili idu

paralelno s trasom cjevovoda. Obilježavanje

obaviti uz pomoć vlasnika ili koncesionara

instalacija odnosno predstavnika komunalnih

službi (javnih poduzeća). U cijenu sadržano i

korištenje detektora.



- EE instalacije kompl 1.00



1.3. Osiguranje svih podzemnih instalacija koje se

ne izmještaju, te pridržavanje istih prilikom

izvođenja radova. Radove je potrebno izvesti uz

suglasnost i odobrenje komunalnih službi

(javnih poduzeća). U stavku je potrebno uključiti

i troškove potrebne sanacije ukoliko dođe do

oštećenja istih, te ručni iskop oko istih

podzemnih instalacija.






1.4. Građevinski radovi za potrebe izmještanja

postojećih instalacija koje je potrebno izmještati

radi izgradnje kanalizacijskog kolektora.

Montažerske radove obavlja nadležno komunalno

poduzeće ili javna tvrtka u čijoj nadležnosti je

postojeća instalacija. Odluku o potrebi izmještanja

postojećih instalacija donosi vlasnik instalacija uz

odobrenje i suglasnost Naručitelja i nadzornog

inženjera.







NARUČITELJ:

Splitsko-makarska

nadbiskupija



KNJIGA 1

ožujak, 2018




obostrano postavljene

ograde, dužina ograde=dužina cjevovoda. m1

40.30

1.6. Izrada izvedbenih projekata (1 komplet = 6

primjeraka).




primjeraka).



II ZEMLJANI RADOVI

2.1. Strojni i ručni iskop rova za polaganje cjevovoda

u tlu. "A", "B" i "C" kategorije s utovarom u

prijevozno sredstvo, pravilnim odsijecanjem

bočnih strana i dna, odnosno iskopu rova prema

grafičkim prilozima. Prilikom izvođenja radova

očekuje se procjeđivanje podzemnih voda u rov.

U cijenu potrebno uključiti crpljenje podzemnih i

procjednih voda.



sraslom stanju. m3

24.38

2.2. Planiranje dna rova cjevovoda s točnošću +/- 2

cm, prema uzdužnim profilima i grafičkom prilogu

tipskih okana.


isplaniranog dna. m2

16.12

2.3. Izrada posteljice cjevovoda, debljine d=10 cm,

nevezanim materijalom veličine zrna od 0 do 8

mm.



1.63

2.4. Izrada obloge oko cjevovoda nevezanim

materijalom veličine zrna od 0 do 8 mm.

Zasipavanje vršiti 30 cm iznad tjemena cijevi uz

pažljivo nabijanje.



7.25


NARUČITELJ:

Splitsko-makarska

nadbiskupija



KNJIGA 1

ožujak, 2018

2.5. Nabava, dovoz i zatrpavanje preostalog dijela

rova zamjenskim materijalom (tucanik 0-63 mm),

na dionicama koje se koriste kao parkirališne

površine. Zatrpavanje se vrši u slojevima 30 - 40

cm s nabijanjem.



9.07

2.6. Odvoz materijala iz iskopa na trajnu legalnu

deponiju. U cijenu je uračunat utovar, prijevoz,


deponiranje.


odvezenog materijala u

sraslom stanju. m3

24.38


kolnika, od zrnatog kamenog materijala (0-63

mm) bez veziva, najmanje debljine 20

cm.Potreban modul stišljivosti Ms=100 Mpa

mjereno kružnom pločom Ø 30 cm.Odstupanje

ravnosti površine izvedenog sloja ne smije iznositi

više od +- 2 cm.




8.20

2.8. Zaštita bokova rova razupiranjem.

Obračun radova se vrši po m2

stvarno razuprte

obostrane površine, a količina će se odrediti uz

prisustvo nadzornog inženjera. m2

52.39

III ASFALTERSKI RADOVI


betonskog zastora na trasama cjevovoda.


137.00




deponiranje.

Obračun rada po m2



41.00


cestovnog zastora i oštećenih površina. Stavkom

je obuhvaćena izrada AC 22 base (BIT

50/70)AG6 M2 u sloju debljine 6 cm .


241.00


NARUČITELJ:

Splitsko-makarska

nadbiskupija



KNJIGA 1

ožujak, 2018


cestovnog zastora i oštećenih površina. Stavkom

je obuhvaćeno frezanja postojećeg oštećenog

asfalta s pripremom podloge za novi habajući sloj

i premaza frezane površine s bitumenskom



debljine 4 cm .


241.00

IV ZIDARSKI RADOVI

4.1. Izrada priključka cjevovoda na postojeće okno. U

cijenu uračunata izrada prodora i njegovo

brtvljenje nakon postavljanja cijevi kao i svi radovi

na eventualnim sanacijama i dogradnji postojećeg

okna.

Obračun rada po komadu izvedenog spoja. kom 1

V KANALIZACIJSKI RADOVI

5.1. Nabava, doprema i montaža PE(100) tlačnih cijevi

promjera DN110/96.8 mm, za radni tlak 10 bara.

Spajanje cijevi izvršit će se sučeonim

zavarivanjem ili elektrofuzijskim spojnicama.

Obračun rada po m1 ugrađenog cjevovoda. m1

20.15

5.2. Ispitivanje vodonepropusnosti tlačnog cjevovoda

DN110/96.8 mm. Ispitivanje izvesti u svemu

prema priloženim tehničkim uvjetima.

Obračun po m1 ispitanog cjevovoda. m

120.15


NARUČITELJ:

Splitsko-makarska

nadbiskupija



KNJIGA 1

ožujak, 2018

3. CRPNA STANICA


1.1. Iskolčenje objekta crpne stanice s obilježavanjem

i osiguranjem svih važnijih točaka.

Obračun radova po kompletu iskolčenja. komplet 1.00

1.2. Čišćanje terena u granicama gradilišta.

Obračun radova po m2 očišćene površine. m

2160.00

Obračun radova po komadu uklonjenih stabala i

panjeva. kom 4.00


podzemnih instalacija, koja se nalaze na mjestu

buduće crpne stanice. Obilježavanje obaviti uz

pomoć vlasnika ili koncesionara instalacija

odnosno predstavnika komunalnih službi (javnih

poduzeća). U cijenu sadržano i korištenje

detektora.


iskolčenja. m2

38.40



Obračun radova po m1 postavljene ograde. m

170.00

1.5. Izrada građevinsko-strojarskog izvedbenog

projekata (1 komplet = 6 primjeraka).




primjeraka).



II ZEMLJANI RADOVI

2.1. Strojni i ručni iskop humusa u slojevima debljine

do 30 cm, odguravanje otkopanog materijala,

utovar u prijevozno sredstvo i odvoz na stalnu

deponiju.


iskopanog humusa u

sraslom stanju. m3

47.4


NARUČITELJ:

Splitsko-makarska

nadbiskupija



KNJIGA 1

ožujak, 2018

2.2. Iskop građevne jame za crpnu stanicu u tlu "A",

"B" i "C" kategorije s planiranjem dna i uređenjem

pokosa prema priloženim poprečnim presjecima

građevne jame crpne stanice. Iskop će vršiti uz

procjeđivanje podzemnih voda (mora) u građevnu

jamu. U cijenu iskopa potrebno uključiti crpljenje

podzemnih i procjednih voda.



sraslom stanju. m3

616.60

2.3. Utovar i odvoz humusa na privremenu deponiju.

U cijenu je uračunat utovar, prijevoz i istovar na

deponiji s razastiranjem i naknada za deponiranje.

m3

41.82

2.4. Utovar i odvoz materijala na trajnu legalnu

deponiju. U cijenu je uračunat utovar, prijevoz i


deponiranje. m3

622.18

2.5. Utovar i dovoz humusa sa privremene deponije. U

cijenu je uračunat utovar, prijevoz i istovar.

m3

41.82

2.6. Zatrpavanje preostalog dijela građevne jame do

nivoa podzemne vode 1.30 m.n.m., lomljenim

kamenom frakcije 0-300 mm po izradi objekta uz

nabijanje u slojevima do projektirane kote terena.

Obračun radova po m3 izvedenog zatrpavanja. m

3260.06

2.7. Zatrpavanje preostalog dijela građevne jame

iznad nivoa podzemne vode 1.30 m.n.m., do

nivoa humusa kamenim materijalom (drobljenac)

frakcije 0-100 mm u slojevima debljine 25-30 cm

do projektirane kote terena.

Obračun radova po m3 izvedenog zatrpavanja. m

3361.74


postojećeg parkirališta oštećenog zbog izvođenja

građevne jame crpne stanice, od zrnatog

kamenog materijala (0-63 mm) bez veziva,

najmanje debljine 20 cm. Potreban modul

stišljivosti Ms=100 Mpa mjereno kružnom pločom

Ø 30 cm. Odstupanje ravnosti površine izvedenog

sloja ne smije iznositi više od +- 2 cm.




21.69


NARUČITELJ:

Splitsko-makarska

nadbiskupija



KNJIGA 1

ožujak, 2018


3.1. Izrada podložnog betona ispod crpne stanice,

betonom C12/15, debljine 20 cm. m3

4.76

3.2. Betoniranje armiranobetonske temeljne ploče

crpne stanice debljine 30 cm, vodonepropusnim

betonom C30/37, dimenzija i oblika prema

nacrtima.na. m3

5.58

3.3. Betoniranje armiranobetonskih zidova crpne

stanice debljine 30 cm, vodonepropusnim

betonom C30/37. m3

30.31

3.4. Izrada armiranobetonske pokrovne ploče crpne

stanice s kvadratnim otvorima u glatkoj oplati, s

podupiranjem, debljine 20 cm, vodonepropusnim

betonom C30/37. m3

3.72

3.5. Izrada betonskih blokova za oslanjanje tlačnog

cjevovoda u zasunskoj komori betonom C16/20,

dimenzija 25x25x80 cm. kom 12.00

3.6. Dobava, sječenje, savijanje i ugradnja armature

crpne stanice prema specifikaciji iz projektne

dokumentacije.

- Mreže kg 1,500.00

- Šipke kg 1,800.00

3.7.Nabava, doprema i ugradnja podložnog betona C

16/20, debljine 5 cm ispod ogradnog zida.

U obračun je uključen i podbeton na mjestima

denivelacije temelja.

Obračun rada se vrši po m3

izvedenog podložnog

betona. m3

0.74

3.8. Izrada temeljne stope ogradnog zida iz betona C

25/30 u dvostranoj oplati, u svemu prema

nacrtima i detaljima iz projekta.

U cijenu je uključena izvedba oplate, čišćenje i

priprema gornje površine podloge, priprema,

doprema i ugradnja betona, izravnanje do

projektirane kote, zaštita i njega betona, kontrola

kvalitete i zbijenosti betona, skidanje oplate i

odvoz otpadaka.

Obračun rada se vrši po m3 ugrađenog betona. m

32.48


NARUČITELJ:

Splitsko-makarska

nadbiskupija



KNJIGA 1

ožujak, 2018

3.9. Izrada tijela zidova iz betona C 25/30 u dvostranoj

oplati, u svemu prema nacrtima i detaljima iz

projekta.

U cijenu je uključena izvedba oplate, čišćenje i

priprema gornje površine podloge, priprema,

doprema i ugradnja betona, izravnanje do

projektirane kote, zaštita i njega betona, kontrola

kvalitete i zbijenosti betona, skidanje oplate i

odvoz otpadaka.

Obračun rada se vrši po m3 ugrađenog betona. m

34.46

3.10. Nabava, doprema i armature B 500 B u AB

ogradni zid.

Obračun rada se vrši po kg ugrađene armature.

B 500 B (RA 400/500) kg 525.89

B 500 B (MAR 500/560) kg 324.79



betonskog zastora na mjestu građevne jame.


144.24




deponiranje.

Obračun rada po m2



108.45



(postojećeg parkirališta). Stavkom je obuhvaćena

izrada AC 22 base (BIT 50/70)AG6 M2 u sloju

debljine 6 cm .


2108.45



(postojećeg parkirališta). Stavkom je obuhvaćeno

frezanja postojećeg oštećenog asfalta s

pripremom podloge za novi habajući sloj i

premaza frezane površine s bitumenskom



debljine 4 cm .


2108.45


NARUČITELJ:

Splitsko-makarska

nadbiskupija



KNJIGA 1

ožujak, 2018

V ZIDARSKI RADOVI

5.1. Izrada vanjske hidroizolacije pokrovne ploče

crpne stanice m2

18.60

5.2.

Izrada zaštite vanjske horizontalne hidroizolacije

pokrovne ploče mršavim betonom u sloju debljine

5 cm u minimalnom nagibu 1% prema vanjskim

zidovima crpne stanice radi površinske odvodnje. m2

18.60

5.3. Izrada vanjske hidroizolacije zidova crpne stanice

s bitumenskim prednamazom i dvije

hidroizolacijske bitumenske trake m2

92.94

5.4. Zaštita hidroizolacije vanjskih zidova crpne

stanice čepastom folijom. m2

92.94

5.5. Izrada vodonepropusnog premaza unutar zidova

crpne stanice, podne i pokrovne ploče m2

133.68

5.6. Izrada hidroizolacije na mjestima prolaza cijevi

kroz zidove crpne stanice. Spoj betona i cijevi

dodatno zaštititi premazom kita na bazi epoxy

smola, bez štemanja betona uz cijev. kom 5.00

5.7. Oblaganje pokrovne ploče betonskim pločama

debljine 5 cm u cementnom mortu debljine 2 cm

izvesti u nagibu 1% prema vanjskim zidovima

crpne stanice radi površinske odvodnje.

m2

12.25

5.8. Oblaganje betonskim pločama pristup crpnoj

stanici od parkirališta do samog ruba crpne

stanice u širini 120 cm, debljine 5 cm u

cementnom mortu debljine 2 cm. m2

2.50


NARUČITELJ:

Splitsko-makarska

nadbiskupija



KNJIGA 1

ožujak, 2018

VI OBRTNIČKI RADOVI

6.1. Nabava doprema i montaža jednodijelnog

poklopca s odzrakom i filterom protiv neugodnih

mirisa za natkrivanje otvora iznad crpnog zdenca,

u pokrovnoj betonskoj ploči crpne stanice,

dimenzija (svijetli otvori) 170 x 110 cm. Iznad

kanalizacijskih crpki je poklopac s odzrakom

izrađen od lima 2 mm sa X-okvirom oslonjenim na

gornju plohu ploče. Poklopci su opremljeni

bravicom s ključem i mehanizmom za zaštitu od

nekontroliranog zatvaranja. Materijal izrade,

uključivo spojni materijal, je inox AISI 304.

Gumena brtva osigurava vodonepropusnost.

kom 2.00

6.2. Nabava doprema i montaža poklopaca u

pokrovnoj betonskoj ploči iznad zasunske

komore, dimenzija (svijetli otvori) 80 x 80 cm.

Poklopac je izrađen od lima 2 mm sa X- okvirom

oslonjenim na gornju plohu ploče. Poklopac je

opremljeni bravicom s ključem i mehanizmom za

zaštitu od nekontroliranog zatvaranja. Materijal

izrade, uključivo spojni materijal, je inox AISI 304.


kom 1.00

6.3. Nabava doprema i montaža poklopca s odzrakom

i filterom protiv neugodnih mirisa za natkrivanje

otvora u pokrovnoj betonskoj ploči iznad uljevnog

okna dimenzija (svijetli otvori) 100 x 100 cm.

Poklopac je izrađen od lima 2 mm sa X-okvirom

oslonjenim na gornju plohu ploče. Poklopci su

opremljeni bravicom s ključem i mehanizmom za

zaštitu od nekontroliranog zatvaranja. Materijal

izrade, uključivo spojni materijal, je inox AISI 304.


kom 2.00

6.4. Nabava, doprema i montaža sigurnosnih ljestava

od inox materijala AISI 304 sa leđobranima nakon

visine 2.00 (m) od dna (razmak lukova je max 140

cm, a povezani su vertikalama razmaka max 25

cm). Položaj i oblikovanje prema priloženim

nacrtima.

Obračun po kompletu izvedenih skala visine 490

cm . komplet 2.00


cm . komplet 1.00


NARUČITELJ:

Splitsko-makarska

nadbiskupija



KNJIGA 1

ožujak, 2018

6.5. Nabava, doprema i montaža silaznih ljestvi u

zasunskoj komori od inox materijala AISI 304.

Položaj i oblikovanje prema priloženim nacrtima.


cm . komplet 1.00

6.6. Nabava, doprema i montaža uronjene pregrade

na dovodnom kanalu u crpni zdenac, kao zaštita

od ulaza zraka u kanalizacijske crpke. Pregrada

je izrađena od lima debljine 3 mm, dimenzija

(razvijena dužina) 1300/1700 mm. Materijal izrade

uronjene pregrade, uključivo spojni materijal je

inox (W. 1.4301, AISI 304).

kom 2.00

6.7. Dobava, doprema i ugradnja metalne ograde.

Ogradu izraditi od stupova dužine 120 cm (, na

razmaku 2.00 m i okvir polja s vertikalnim

prečkama veličine prema priloženim nacrtima.

Prečke na razmaku cca 10 cm. Svi elementi

ograde od standardnih čeličnih profila. Nosive

stupove okvira ugraditi u pripremljene rupe na

kruni ogradnog zida cementnim mortom. Na

stupove pričvrstiti okvir s 4 vijka M12. Bojanje u

zelenoj nijansi. m' 23.60

6.8. Izrada, doprema i bravarska ugradnja vrata

duljine 1.2 m i visine 1.5 m, okvir i ispuna od

profila kao i ograda. U cijenu uračunata brava s tri

ključa. Obojiti u zelenu nijansu. kom 1.00

VII KANALIZACIJSKI RADOVI

7.1. Ispitivanje vodonepropusnosti crpne stanice.

Ispitivanje izvesti u svemu prema priloženim

tehničkim uvjetima. komplet 1.00

VIII OSTALI RADOVI

8.1. Skidanje postojećih rubnjaka radi izvođenja

građevne jame crpne stanice, te njihovo


se isti vratiti nakon završenih radova na crpnoj

stanici. Stavka obuhvaća ponovnu dopremu i

ugradnja postojećih betonskih rubnjaka, te

potrebnu količinu betona za temelj i montažu

rubnjaka.


skinutog, te ponovno postavljenog rubnjaka. m' 30.95


NARUČITELJ:

Splitsko-makarska

nadbiskupija



KNJIGA 1

ožujak, 2018

8.2. Demontaža postojećih stupova JR unutar

građevne jame, te njihovo privemeno odlaganje

na sigurno mjesto jer će se isti vratiti nakon

završenih radova na crpnoj stanici. Stavka

obuhvaća ponovnu dopremu i montažu stupova

JR. Jedinična cijena uključuje nabavu dopremu

i ugradnju betona C25/30 sa potrebnom

oplatom i armaturom za izradu temelja stupova

JR.Obračun se vrši po komadu izvedenog stupa.

kom 2.00

8.3. Arheološki nadzor tijekom izvedbe zemljanih

radova.

-obračun radova po m' trase po čitavoj visini

sve do "sterilnog" sloja

-tlačni cjevovod m' 20

-crpna stanica komplet 1

IX HORTIKULTURNI RADOVI

9.1. Ponovno uređenje zelenih površina po završetku

planiranih radova oko crpne stanice, te unutar

ogradnih zidova crpne stanice. Stavkom

obuhvaćeno čišćenje površine, razistiranje

humusa u sloju debljine 40 cm i sadnja trave s

odgovarajućom njegom.

m2

139.45


NARUČITELJ:

Splitsko-makarska

nadbiskupija



KNJIGA 1

ožujak, 2018

Sta

vka

bro

j


Jed.

cijena

(kn)

Ukupno

(kn)

B) STROJARSKI RADOVI

1. CRPNA STANICA

I CRPNI AGREGATI

II PROPELERNI MJEŠAČ

III MJERAČ PROTOKA

IV FAZONSKI KOMADI

V KANALIZACIJSKE ARMATURE

I CRPNI AGREGATI

1.A Nabava i doprema i montaža

1.B Obvezni pričuvni djelovi

1.C Preporučeni pričuvni djelovi

1.D Ispitivanje



III MJERAČ PROTOKA


IV FAZONSKI KOMADI


1.B Ispitivanje



I CRPNI AGREGATI

1.A Nabava i doprema

1.1. Nabava i doprema i montaža uronjive

kanalizacijske crpke kao ABS AS 0841.177

S 13/4 D.

U stavku uračunati i sav potreban pribor

(postolje crpke, kabel, vodilice, lanaci i spojni

materijal iz nehrđajućeg čelika AiSi 304).

Glavne tehničke karakteristike crpke:

- kapacitet crpke 4.21 l/s

- visina dizanja 6.66 m

- snaga 1.3 kW (400 V, 3.6 A)

- tlačni nastavak DN 80 mm

kom 2.00

1.B Obvezni pričuvni djelovi

1.2. Nabava i doprema obveznih pričuvnih

dijelova za crpni agregat iz stavke 1.1. ovog

troškovnika

− fco skladište investitora komplet 1.00


NARUČITELJ:

Splitsko-makarska

nadbiskupija



KNJIGA 1

ožujak, 2018

Sta

vka

bro

j


Jed.

cijena

(kn)

Ukupno

(kn)

1.C Preporučeni pričuvni djelovi

1.3. Nabava i doprema preporučenih pričuvnih

dijelova za crpni agregat iz stavke 1.1. ovog

troškovnika

− fco skladište investitora

Ponuditelj mora ponuditi preporučenih

pričuvnih djelova minimalno u vrijednosti

10% od ukupne cijene svih crpnih agregata

koje nudi.

Obračun po kompletu. komplet 1.00

1.D Ispitivanje

1.4. Ispitivanje i puštanje u rad opreme,

uključujući sve troškove el. energije i

dopremu vode. komplet 1.00



2.1. Nabava i doprema i montaža uronjivog

propelernog mješača za razbijanje

površinske kore i sprječavanje taloženja. U

stavku su uračunati i sav potreban pribor

(kabel, nosač kabela, horizontalni nosač

propelera, vodilice i lanci), kao i spojni

materijal.

Glavne tehničke karakteristike propelera:

- broj okretaja propelera 1450 min-1

- instalirana snaga 1.9/1.3 kW

- jakost 3.6 A

kom 2.00

III MJERAČ PROTOKA


3.1. Nabava i doprema i montaža razdjelnog

elektromagnetskog mjerača protoka, DN

100, tipa kao E+H Promag L 400. U stavku

je uračunat i sav potreban pribor.kom 1.00


NARUČITELJ:

Splitsko-makarska

nadbiskupija



KNJIGA 1

ožujak, 2018

Sta

vka

bro

j


Jed.

cijena

(kn)

Ukupno

(kn)

IV FAZONSKI KOMADI


4.1. Nabava i doprema i montaža fazonskih

komada od lijevanog željeza (nodularni lijev),

za radni tlak 10 bara, kompletno s potrebnim

priborom za spajanje (brtve i vijci).

FFG − 1000 DN 80 kom 6.00

FFG − 500 DN 80 kom 2.00

FFG − 1000 DN 100 kom 2.00

FFG − 700 DN 100 kom 3.00

FFG − 500 DN 100 kom 1.00

FFG − 200 DN 100 kom 1.00

Q 90° DN 100 kom 7.00

TT DN 100/100 kom 1.00

MDK −A 100/100 DN 100 kom 3.00

FFR DN 100/80 kom 2.00

FA 100/110 DN 100 kom 1.00

4.2. Nabava i doprema i ugradnja

lijevanoželjezne cijevi (nodularni lijev) DN

250, duljine 30 cm, na spoju uljevnog okna i

crpnog zdenca. kom 2.00

1.B Ispitivanje

4.3. Ispitivanje vodonepropusnosti vodova u

crpnoj stanici, prema tehničkim uvjetima.

komplet 1.00



5.1. Nabava i doprema i montaža SGG EURO

20, TIP 23 zasuna promjera 100 mm od

lijevanog željeza i mjedi s potrebnim

priborom za spajanje i ručnim kolom za

otvaranje i zatvaranje za radni tlak 10 bara.

kom 3.00

5.2. Nabava i doprema i montaža

lijevanoželjeznog kuglastog nepovratnog

ventila promjera Ø 100 mm, za radni tlak 10

bara. kom 2.00

5.3. Nabava i doprema i montaža pločaste

zapornice na uljevnom oknu s gumenom

brtvom od nehrđajućeg čelika, DN 300 mm

kom 2.00

5.4. Nabava i doprema i montaža pločaste

zapornice na crpnom zdencu s gumenom

brtvom od nehrđajućeg čelika, DN 400 mm

kom 1.00


�� !� �� "��!��

��#$��

��"��%��&'()� � ��#��* �+,�� "�

�

�� "��A�� 3-7'-%/��1()��B(�� !� ��

�� ()��B(�-�

�� ()��B(��C-��'/-��/�'(:�B(�-�D�'(1)�� !� ��

��()��B(��C-��'/-��/�'(:�B(�-�D�'(1)�� !� ��

��4��()��B(��16(.�(/1)�'�B(��D�'(1)�� !� ��

��*��()��B(��16(.�(/1)�'�B(��D�'(1)�� !� ��

��9��"3�8-6(/1��1()��B(��B3&/-�1)�/(B-��!� ��

4�� :%��/(�&3-1�-B(� � �

4�� :%��/(�&3-1�-��C-��'/-��/�'(:�B(�-�D�'(1)�� !� ��,��

4�� :%��/(�&3-1�-��C-��'/-��/�'(:�B(�-�D�'(1)�� !� ��,��

*�� 3��)-3(1)(0/(�&3-1�-B(� � � � � � �

*�� 6�C-��'/-��/�'(:�B(�-�(�)'�0/�7�B�-6�6�%��!� ��9�

*�� -6(:(�1��/��C-��'/-��/�'(:�B(�-��!� ��9��

*�4�� 3&/��1)�/(B�� !� ��9��

*�*�� 1)-3-)/(�&31)-/�:��/��(�1'(6/(�-�� !� ��9��

*�9�� "3�8-6/��<��B3&/-�1)�/(B-� � � � !� ��9��

*�+�� #-)�'�(��3(��/��5-'��1��1)�'(<�(/1)�'�B(��<�� !� ��9�

*�=�� 3(��/�-��'-�)�3��C-��'/-��/�'(:�B(�-�1��

&�1)��-E(<�6�%��&1�35/(<�(/1)�'�B(��<�� !� ��9�

*�� 3(��/�-��'-�)�3��C-��'/-��/�'(:�B(�-�1��

&�1)��-E(<�� !� ��9�

�

9�� #-)�'�(��

9�� #-)�'�(�D��73�%��(�63�)�� !� ��9��

9�� #-)�'�(�D��$�1�/%��(�&��'�&/(B-�� !� ��9��

9�4�� #-)�'�(�D��73�%��73�%('(;)��(�&�-;�0��7�<�1)�� !� ��9��

9�*�� #-)�'�(�D��&)-�(6�0��9��+��(��B(�-6(� � !� ��9�

9�9�� #-)�'�(�D�1('�:/-�'�-1)6-�1�'-8�53�/�<� � � !� ��9�

9�+�� #-)�'�(�D�1('�:/-�'�-1)6-��:�1�/1��<�3(� � !� ��9�

Documents

REGULACIJE d.o.o