REGULACIJA I NADZOR-PAVKOVIĆ 2012.

1.FINANCIJSKI SUSTAV I EKONOMSKI RAST

Empirijska istraživanja koja se bave vezom financijskog posredovanja BANAKA i EKONOMSKOG RASTA

imaju ograničenja.

-radovi se dijele na:

a)RADOVE čiji je zaključak da financije UZROKUJU EKONOMSKI RAST i

b)RADOVE čiji je zaključak da financije KATKAD UZROKUJU EKONOMSKI RAST

PRVA skupina radova dokazala je značajnu statističku povezanost efikasnosti banke i ekonomskog rasta,

DRUGA skupina radova pokazuje da se UTJECAJ fin.razvoja na EKONOMSKI rast (iako većinom pozitivan)

mijenja ovisno o regijama, vremenskom razdoblju, razini dohotka, pravnom sustavu...

2.CILJEVI SUPERVIZIJE

Superviziju čine aktivnosti i mjere poduzete od strane nadzornika da bi se ostvarili sljedeći CILJEVI:

1. UČINKOVITIJA intermedijacija

2. povećanje djelotvornosti SUSTAVA PLAĆANJA

3. povećanje RASPOLOŽIVOSTI KREDITA

4. povećanje POVJERENJA JAVNOSTI u financijski sustav

5. osiguranje LIKVIDNOSTI kreditnih institucija

6. ZAŠTITA deponenata i ostalih ulagatelja

7. smanjenje RIZIKA bankovnih operacija

8. promoviranje STABILNOSTI i rasta NACIONALNE EKONOMIJE

3.OPTIMALAN DIZAJN REGULACIJE I SUPERVIZIJE

- 7 područja VAŽNIH za adekvatan dizajn regulacije i supervizije:

1. Regulacija BANKOVNI I TRGOVINSKI AKTIVNOSTI

2. Reg. DOMAĆIH i ulazak STRANIH BANAKA

3. Reg. ADEKVATNOSTI KAPITALA

4. DIZAJN OSIGURANJA DEPOZITA

5. SUPERVIZIJA

6. Reg. MONITORINGA BANAKA sa strane privatnog sektora

7. DRŽAVNO VLASNIŠTVO BANAKA

1.REGULACIJA BANKOVNIH I TRGOVINSKIH AKTIVNOSTI

-bankarstvo može postati efikasnije odvajanjem i ograničavanjem bankovnih aktivnosti kao što su

supotpisivanje vrijednosnica, osiguranje, ulaganje u nekretnine..

-OGRANIČENJA I NEDOSTATCI: konflikt interesa, moralni hazard, otežan nadzor kompleksnih banaka..

-s druge strane- blaža regulatorna ograničenja omogućavaju ekonomiju obujma i djelokruga, povećavaju

franšiznu vrijednost banaka, diverzifikaciju izvora prihoda...

2.REG.DOMAĆIH I ULAZAK STRANIH BANAKA

-konfliktna stajališta po tom pitanju

-neki naglašavaju da učinkovit screening ulaska banaka može povećati stabilnost, ostali naglašavaju da

banke sa monopolističkim položajem posjeduju uvećanu franšiznu vrijednost što omogućava razborito

ponašanje kod preuzimanja rizika

-ističe se važnost konkurencije i negativnih posljedica RESTRIKCIJE ulaska u bankarstvo

3.REG.ADEKVATNOSTI KAPITALA

-tradicionalni pristupi bankovne regulacije ističu pozitivne učinke zahtjeva za kapitalnom adekvatnošću, no

oni također mogu pospješiti rizičnije ponašanje banaka ili mogu biti arbitražni i neadekvatni

4.DIZAJN OSIGURANJA DEPOZITA

-uveden u svrhu sprječavanja BANKOVNIH JURIŠA, u svrhu ZAŠTITE KREDITNOG SUSTAVA i SUSTAVA

PLAĆANJA

-sheme osiguranja depozita počivaju na troškovima i stoga banke mogu biti potaknute na povećanje

izloženosti rizicima

5.SUPERVIZIJA

-neki teorijski modeli ističu prednost povećanja snage supervizora zbog troškova i teškoća kod supervizije

banaka

-zbog informacijske asimetrije banke su zaštićene od društvenog troška juriša na banke

-snažna supervizija može utjecati na smanjenje korupcije, ALI sa druge strane NEĆE poticati razvoj

bankarstva, uspješnosti i stabilnosti

6.REG.MONITORNINGA BANAKA OD STRANE PRIVATNOG SEKTORA

-suprvizorske agencije mogu poticati privatno nadziranje kroz poticanje primjene CERTIFICIRANIH

REVIZORA i poticanje korištenja MEĐ.KREDITNIH REJTING AGENCIJA

-neujednačena mišljena o privatnom nadzoru

-preveliko oslanjanje na privatni nadzor može dovesti do eksploatacije deponenata i lošijeg bankovnog

sustava

7.DRŽAVNO VLASNIŠTVO BANAKA

-države sa VIŠOM razinom drž.vlasništva banaka imaju niži i sporiji financijski i gospodarski rast

4.IZAZOVI FINANCIJSKE REGULACIJE

-CILJ- efikasniji financijski sustav, isporuka NAJBOLJE financijske usluge po najnižem trošku NAJŠIRE

mogućem setu klijenata

-okidači promjene u FSI: DEREGULACIJA, TEHNOLOŠKI NAPREDAK, GLOBALIZACIJA

IZAZOVI:

-pristup SVIMA i spec.uloga banaka

-politika konkurencije

-zaštita potrošača

-ocjena troškova regulacije

-postizanje bolje harmonizacije

1.PRISTUP SVIMA I SPEC.ULOGA BANAKA

-banke postaju manje specijalne budući da opada značenje tradicionalnih bankovnih proizvoda

-rezultat despecijalizacije banaka je APLIKACIJA PRINCIPA koji su vrijedili za NEBANKOVNE financijske

institucije

-navedeno vodi boljem poslovanju, većoj efikasnosti operacija...

2.POLITIKA KONKURENCIJE

-konkurencija je značajan čimbenik razvoja fin. sektora(kroz diferencijaciju proizvoda, niže troškove..)

-pitanje financijske inkluzije zahtjeva specifične mjere koje nisu komplementarne povećanju konkurencije

3.ZAŠTITA POTROŠAČA

-CILJ- osigurati efikasno tržište za sve krajnje potrošače

-financijske institucije moraju sve više uskladiti poslovanje sa većom odgovornošću kroz promociju ili

osiguranje informacija potrošačima

-osnovni problem je stupanj edukacije

4.OCJENA TROŠKOVA REGULACIJE

-pre-regulacija može dovesti do neefikasnosti u proizvodnji financijskih usluga kao i posljedicu da banke ne

mogu proizvesti usluge po najnižem trošku

-rezultat je da se troškovi prekomjerne regulacije PREBACUJU na krajnje kupce

-prekomjerna regulacija može i zakinuti pristup fin.uslugama

-NOVA REGULACIJA zadnjih desetljeća implicirala je NOVE troškove za financijsku servisnu industriju (FSI)

5.POSTIZANJE BOLJE HARMONIZACIJE

-harmonizacija regulacije pružatelja fin.usluga je NUŽNA također harmonizacija između različitih ali

funkcionalno ekvivalentnih vrsta proizvoda

-CILJ- izbjeći regulatornu arbitražu, povećati konkurenciju, reducirati razlike u regulaciji proizvoda i sl.

5.UPRAVLJANJE RIZICIMA

-skup postupaka i metoda za UTVRĐIVANJE, MJERENJE, odnosno PROCJENJIVANJE, OVLADAVANJE i

PRAĆENJE rizika, uključujući i izvješćivanje o rizicima kojima je kreditna institucija izložena ili bi mogla biti

Izložena u svom poslovanju

-OPĆE ODREDBE O UPRAVLJANJU RIZICIMA:

- kreditna institucija dužna je osigurati da u svakom trenutku ima iznos kapitala ADEKVATAN vrstama,

opsegu i složenosti USLUGA koje pruža i RIZICIMA kojima je izložena ili bi mogla biti izložena

-KI je dužna radi sigurnog i stabilnog poslovanja održavati odg.visinu JAMSTVENOG KAPITALA

-minimalna stopa adekvatnosti jamstvenog kapitala mora iznositi najmanje 12%

VRSTE RIZIKA:kreditni, likvidnosni, kamatni rizik, tržišni rizici, rizik namire i rizik druge ugovorne strane, rizik

usklađenosti, koncentracijski, rezidualni te razrjeđivački rizik

6.SUSTAVI UNUTARNJE KONTROLE

-KI je dužna uspostaviti i provoditi djelotvoran sustav unutarnjih kontrola u SVIM područjima poslovanja te

uspostaviti 3 KONTROLNE FUNKCIJE:

1. FUNKCIJA KONTROLE RIZIKA

2. FUNKCIJA PRAĆENJA USKLAĐENOSTI

3. UNUTARNJA REVIZIJA

1.FUNKICJA KONTROLE RIZIKA

-treba osigurati usklađenost KI sa strategijama i politikama upravljanja rizicima

-poslovi vezani uz FKR: analiza i praćenje rizika, izvještavanje uprave i ostalih osoba o rizicima, sudjelovanje

u izradi, primjeni i nadzoru NAD FUNKCIONIRANJEM METODA I MODELA za upravljanje rizicima

2.FUNKCIJA PRAĆENJA USKLAĐENOSTI

-KI je dužna utvrditi i osigurati provođenje politike koja se odnosi na FPU kojom će se osigurati da KI posluje

u skladu s relevantnim propisima, standardima i kodeksima te internim aktima

-poslovi vezani u FPU: utvrđivanje i procjena rizika usklađenosti, savjetovanje uprave i dr.odgovornih osoba

o načinu primjene relevantnih zakona, standarda i pravila, provjere usklađenosti novih proizvoda ili novih

postupaka s relevantnim zakonima i propisima

3.UNUTARNJA REVIZIJA

-KI je dužna organizirati FUR kao POSEBAN ORGANIZACIJSKI DIO, funkcionalno i organizacijski neovisnu o

aktivnostima koje revidira i o drugim org.djelovima KI

-UR obavlja unutarnje revidiranje u skladu s propisima, pravilima, načelima i standardima struke

-UR na temelji godišnjeg plana rada donosi operativne planove rada za svako planirano područje rada

unutar revizije

-akt o unutarnjoj reviziji donosi uprava KI uz prethodnu suglasnost nadzornog ili revizorskog odbora

7.NAKNADA ZA SUPERVIZIJU

-obračunava se i plaća na godišnjoj razini

-za obavljanje supervizije KI plaća HNB naknadu za superviziju, čiju će VISINU, NAČIN IZRAČUNA i PLAĆANJA

propisati HNB

-OSNOVICA za izračun god.naknade za superviziju KI sa SJEDIŠTEM U RH je ukupan iznos kapitalni zahtjeva

-OSNOVICA za izračun god.naknade supervizije za PODRUŽNICE KI sa SJEDIŠTEM VAN RH su imovina i

potencijalne obveze te kreditne institucije koje se odnose na poslovanje njezine podružnice u RH

8.POVJERENIK I POSEBNA UPRAVA

-POVJERENIK nadzire provođenje naloženih supervizorski mjera i o tome,kao i o stanju KI, izvješćuje HNB

-imenuje ga guverner HNB na razdoblje koje se određuje odlukom o imenovanju, ne može biti dulje od 6mj.

(ev. Posebnom odlukom guvernera još dodatnih 6 mj.)

-u slučajevima KRŠENJA ZAKONA i dr.propisa ili u situacijama kada je financijsko stanje KI takvo da je

NEIZVJESTAN njezin nastavak poslovanja HNB može poduzeti sljedeće mjere:

oduzeti odobrenje za pružanje ODREĐENIH fin.usluga

IMENOVATI POSEBNU UPRAVU

Oduzeti odobrenje za rad

Pokrenuti prisilnu likvidaciju KI

Podnijeti prijavu za stečajni postupak

-posebna uprava VODI poslove KI, članovi posebne uprave imaju pravo na naknadu za svoj rad koju

isplaćuje HNB

9.JAMSTVENI KAPITAL

-predstavlja iznos sredstava koji je KI dužna održavati radi sigurnog i stabilnog poslovanja, odnosno

ispunjenja obveza prema svojima vjerovnicima

-JK je ZBROJ osnovnog kapitala i dopunskog kapitala I i II umanjenog za odbitne stavke

-JK kreditne inst. NI U JEDNOM trenutku ne smije biti manji od ZBROJA iznosa sljedećih kapitalnih zahtjeva :

- za KREDITNI RIZIK – k.z. za sve poslove u knjizi banke i to u iznosu NE manjem od 12% ukupnog

iznosa izloženosti ponderiranog kreditnim rizikom

- za RIZIK DRUGE UG.STRANE – ne manji od 12% uk.iznosa izloženosti ponderiranog kred.rizikom

- za POZICIJSKI RIZIK i RIZIK NAMIRE – k.z. za poslove u knjizi trgovanja

- VALUTNI I ROBNI RIZIK – k.z.za sve poslove KI

- za OPERATIVNI RIZIK – k.z. za sve poslove KI

10.STOPA ADEKVATNOSTI JAMSTVENOG KAPITALA

-predstavlja odnos između JK banke i RIZIKOM PONDERIRANE AKTIVE uvećane za druge RIZIKOM

PONDERIRANE STAVKE (iznos izloženosti ponderiran kreditnim rizikom, iznos inicijalnih kap.zahtjeva za

tržišne rizike pomnožen sa 12.5, iznos k.z. za operativne rizike pomnožen sa 12.5)

-mora iznositi najmanje 12%

11.KOMPONENTE OSNOVNOG KAPITALA – osnovni kapital i odbitne stavke*

KI je dužna u osnovni kapital UKLJUČITI sljedeće komponente:

- uplaćeni kapital ostvaren IZADAVNJEM dionica KI osim kumulativnih povlaštenih dionica

- rezerve i zadržanu dobit

- rezerve za opće bankovne rizike

OBITNE STAVKE (umanjuju osnovni kapital)

- gubitak protekle i gubitak tekuće godine

- vlastite dionice

- nematerijalna imovina

- NEOTPLAĆENI iznos kredita koji je KI odobrila za kupnju dionica KI osim kumulativnih povlaštenih

dionica

*iz Zakona o kred.instucijam

12.KONCEPT VELIKE IZLOŽENOSTI

-propisan je ZOKIom i Odlukom o velikim izloženostima KI

-VELIKA IZLOŽENOST je izloženost KI prema jednoj osobi ili grupi povezanih osoba koja je jednaka ili veća

od 10% njezinog kapitala

-velika izloženost izračunava se PRIJE primjene tehnika smanjenja kreditnog rizika

-izloženost KI prema jednoj osobi ili grupi povezanih osoba (NAKON primjene tehnika smanjenja kreditnog

rizika) NE smije prelaziti 25% JK kreditne institucije

-za smanjenje izloženosti dovoljno je koristiti propisanu kreditnu zaštitu, znači ograničava se samo onaj dio

izloženosti koji NIJE osiguran priznatom kreditnom zaštitom

13.FAZE ICAAP-a (plan.adekvatnosti internog kapitala)

1) UTVRĐIVANJE RIZIKA

2) MJERENJE RIZIKA i IZRAČUN internih k.z.

3) UTVRĐIVANJE raspoloživog KAPITALA

4) USKLAĐIVANJE potrebnog JAMSTVENOG i INTERNOG kapitala

1)UTVRĐIVANJE RIZIKA – katalog rizika (klasifikacija i definicija rizika, analiza izvora rizika, utvrđivanje

profila rizičnosti, određivanje značajnosti rizika)

2)MJERENJE I PROCJENA RIZIKA – KI za mjerenje i procjenu rizika koristi metodologije i pristupe koji us

NAJPRIKLADNIJI za njeno poslovanje

-KI određuje koje će rizike u okviru ICAAPa tretirati KVANTITATIVNO (izračunavat će interne k.z.) i obvezno

KVALITATIVNO (za kreditne, tržišne i operativne rizike)

3)DEFINICIJA KAPITALA

-KI sama definira sastavne elemnte internog kapitala

-može uključiti neke elemente koji NISU dozvoljeni u okviru jamstvenog kapitala

-KI treba raspolagati internim kapitalom koji MORA biti NAJMANJE jednak iznosu kapitalnih zahtjeva

zajedno

4)USKLAĐIVANJE INTERNIH I PROPISANIH K.Z.

-KI je dužna uskladiti potreban interni i jamstveni kapital, tj.interne i propisane kapitalne zahtjeve, te

specificirati RAZLIKE među njima

-ako se utvrdi da je potrebni iznos internog kapitala MANJI od minimalnog jamstvenog kapitala. KI u tom

trenutku treba ima KAPITAL koji odgovara iznosu MINIMALNOG JK

14.REZULTATI TESTIRANJA (STRES TEST)

STRES TEST – važan alat upravljačima rizicima koji upotrebljavaju banke kao dio njihove unutarnje prakse

menadžmenta rizika, ali i supervizora kao bi ocijenili elastičnost fin.sustava EU s obzirom na mogući

nepovoljan ekonomski razvoj i sposobnost banaka u apsorpciji mogućih kreditnih i tržišnih šokova

-test se provodi na principu 'banka po banka' na bazi konsolidiranih podataka za kraj godine i scenarij se

primjenjuje za dvogodišnje razdoblje

REZULTATI TESTIRANJA:

-u testu sudjeluje više od 60% bankovnog sektora EU prema uk.imovini, većinom su to bankovne grupe

koje posluju u više zemalja

-svaka zemlja je zastupljena u stres testu s najmanje 50% svog bankovnog sektora, prema ukupnoj imovini

-test su prošle banke koje imaju ZADOVOLJAVAJUĆU RAZINU TIER 1 (2009. i 2010.god) odnosno CT1R

(CORE TIER 1) 2011.godine

-prema Basel II minimalna razina TIER 1 kapitala iznosi 4% a za potrebe ovog testa 2010.godine 6%, također

razina CT1Ra 2011.god iznosila je 5%

-banke koje su ISPOD ili BLIZU minimalne zadovoljavajuće razine moraju ojačati svoju otpornost

npr.prikupljanjem svježeg kapitala

2009.godina - 22 najveće EURO banke sa 60% uk.imovine bankarskog sektora – sve su prošle test

2010.godine - 91 banka – 65% uk.imovine bankarskog sektora – 7 banaka je imalo TIER1 ispod 6%

2011.godine - 90 banaka – 65% ukupne imovine bankarskog sektora – 8 banaka je imalo CT1R manji od 5%,

a 16 banaka između 5 i 6% (prema najnepovoljnijem scenariju)

15.VRSTE SUSTAVA OSIGURANJA DEPOZITA

=> IMPLICITNI i EKSPLICITNI SOD

IMPLICITNI SOD je sustav osiguranja depozita od strane DRŽAVE koji NIJE službeno potvrđen, što znači da

država NE MORA nužno osiguravati depozite jer zakonom i dr.pravilima to nije regulirano

- PREDNOSTI – ne stvara se trošak za državu dokle god postoji stabilnost bankarskog sustava i sigurnost da

banka neće otići u stečaj

EKSPLICITNI SOD karakterizira uspostava institucije osigurana ZAKONOM, sa specifičnim pravilima koja se

tiču opsega osiguranja, upravljanja i financiranja sustava tj. Tipa depozita i deponenata koji se osiguravaju

-kreiran je kako bi se pružila stabilnost bank.sustava i zaštitili depoziti stanovništva od prevelikih gubitaka

zbog propasti banaka

16.KONKURENCIJA BANAKA U RH

-politika i pravo konkurencije banaka u RH zajamčeno je Ustavom RH

-banke nikad nisu bile izuzete iz primjene prava konkurencije ali DO 2002.godine nadležnost nad

provedbom propisa imala je Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, a OD 2002.godine nadležna je HNB –

guverner samostalno

-politika konkurencije koju u bankovnom sustavu provodi HNB obuhvaća:

- Kontrolu sporazuma

- Zlouporabe vladajućeg položaja tržišno natjecanje u užem

- Kontrolu koncentracije smislu

- Zagovaranje konkurencije

- regulatorni okvir – Zakon o bankama iz 2002. i Odluka o zaštiti tržišnog natjecanja unutar bankarskog

sektora iz 2003.

17.NAČELA REGULACIJE I NADZOR INSTITUCIONALNIH INVESTITORA

- institucionalni investitori – mirovinski i investicijski fondovi, društva za osiguranje

Temeljna načela MIROVINSKIH FONDOVA obuhvaćaju sljedeća područja:

1. Uvjete za efikasnu regulaciju i superviziju

2. Osnivanje mirovinskih planova, fondova i društva za upravljanje mir.fondovima

3. Obveze mirovinskih fondova, pravila pokrića, likvidacija i osiguranje

4. Upravljanje sredstvima

5. Prava članova i osiguranika te dostatnost mirovina

6. Sustav upravljanja

7. Supervizija

INVESTICIJSKI FONDOVI - Definirano je 38 načela grupiranih unutar 9 kategorija obuhvaćenih IOSCOm te

3 KLJUČNA CILJA regulacije tržišta vrijednosnih papira:

1. Zaštita ulagača

2. Osiguranje ravnopravnog, transparentnog i efikasnog tržišta

3. Smanjenje sustavnog rizika

DRUŠTVA ZA OSIGURANJE – temeljna načela i metodologija osig.poslovanja sadržana u IAIS u

(Međ.udruženju supervizora), dokument je podijeljen na 7 CJELINA koje se odnose na :

1. Uvijete za efikasnu superviziju društva osiguranja

2. Sustav supervizije / nadzora

3. Objekt supervizije – društvo za osig.

4. Stalni nadzor

5. Prudencijalne zahtjeve i odredbe

6. Tržište i potrošače / osiguranike

7. Sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma

18.RAZVOJ REGULATORNIH OKVIRA INSTITUCIONALNIH INVESTITORA

I. ETAPA – regulacija utemeljena na strogim pravilima => ograničenja ulaganja,

administrativne ili indeksne odredbe visine i adekvatnosti kapitala – SOLVENCY I

II. ETAPA – prudencijalna regulacija poslovanja => načelo razborite osobe i razboritog

upravljanja, administrativne ili indeksne odredbe visine i adekvatnosti kapitala – IORPS

DIREKTIVA i UCITS IV DIREKTIVA

III. ETAPA – regulacija utemeljena na riziku => adekvatnost kapitala i rizikom utemeljeni

kapitalni zahtjevi – SOLVENCY II i BASEL II

IV. ETAPA – regulacija utemeljena na riziku uz administrativna ograničenja => rizikom

utemeljeni k.z., ograničenja odnosa kapitala i imovine, smanjenje procikličnosti i sustavnog

rizika – BASEL III i OMNIBUS II

19.TRI STUPA SOLVENCY II

-CILJEVI – zaštita osiguranika, upravljanje svim rizicima kojima je društvo izloženo, anticipiranje tržišnih

promjena i utemeljenost na principima ne pravilima

I.STUP – kvantitativne mjere; definira vrednovanje imovine, obveza, izračun tehničkih pričuva,

kategorizaciju vlastitih sredstava, granicu solventnosti, minimalni potrebni kapital

II. i III.STUP – značajni dijelovi SOLVENCY II, pretpostavlja proces supervizije, razvijanje internih kontrola i

procesa upravljanja rizicima u II.STUPU te tržišnim disciplinama i transparentnosti poslovanja u III.STUPU

20.REGULACIJA FINANCIJSKIH KONGLOMERATA U RH

- REGULATORNI OKVIR - Smjernice dodatnom nadzoru KI, društva za osiguranje i investicijskog društva u

financ.konglomeratu, Smjernice Radnog odbora za fin.konglomerate, Pravilnik o fin.konglomeratima,

Pravilnik o načinu izračuna adekvatnosti JK na razini fin.konglomerata

-regulirani subjekti u financijskom konglomeratu dužni su održavati adekvatnost JK na način da JK na razini

financijskog konglomerata bude uvijek jednak ili veći od zbroja dodatnih k.z. SVI OSOBA koje čine

financijski konglomerat

21.SUVREMENA ULOGA REJTING AGENCIJA

-posljednjih godina rejting se koristi kao REGULATORNI INSTRUMENT za nadzor i regulaciju subjekata i

institucija koji posluju na financijskom tržištu

-praćenje i preispitivanje dodijeljenih rejtinga

-model plaćanja naknada – do 70'ih po sustavu pretplate, od 70'ih do 20.st naplata naknade od izdavatelja

-inovacijama na financijskom tržištu nastaju novi rizici, masovne i učestalije procjene i izostanak vlastitih

dubinskih ocjena investitora

-u krizi se vidjelo da djelovanje agencije može urušiti povjerenje u financijski sustav i negativno utjecati na

financijsku stabilnost

22.REGULACIJA POSLOVANJA REJTING AGENCIJA

-uređenje reg.okvira u SADu započelo je 70'ih godina prošlog stoljeća, intenzivirano početkom ovog

stoljeća zbog korporativnih skandala u SADu

-globalno; SAD i EUROPA

-IOSCO; CRA (cilj – veća uključenost ECB u njihovu regulaciju)

-Europa – kroz direktive uključeno u europsku regulaciju

- BIS (istraživanje o ulozi CRA u regulaciji) – 11 od 12 zemalja koristi CRA (CODE OF CONDUCT) kao

mehanizam u svrhu izučavanja A/C i prudencijalna regulacije banaka

Područja primjene rejtinga u regulaciji:

1. Politika nadgledanja i regulacije poduzeća na tržištu

2. Regulacija investicijski odluka

3. Zadovoljavanje kapitalnih zahtjeva

23.INVESTICIJSKE I POMOĆNE USLUGE

A. INVESTICIJSKE USLUGE :

1. ZAPRIMANJE i PRIJENOS naloga u svezi jednog ili više financijski instrumenata

2. IZVRŠAVANJE naloga za račun klijenata

3. TRGOVANJE za vlastiti račun

4. UPRAVLJANJEM PORTFELJEM

5. Investicijsko SAVJETOVANJE

6. Usluge PROVEDBE PONUDE, odnosno PRODAJE fin.instrumenata UZ OBVEZU otkupa

7. Usluge PROVEDBE PONUDE, odnosno PRODAJE fin.instrumenata BEZ OBVEZE otkupa

8. Upravljanje MTP-om

B. POMOĆNE USLUGE:

a) POHRANA i ADMINISTRACIJA fin.instrumenata za RN klijenta( plus poslovi skrbništva)

b) DAVANJE KREDITA i zajma ulagatelju

c) SAVJETOVANJE o strukturi kapitala, poslovnim strategijama i srodnim pitanjima, te

savjetovanje i usluge vezane uz spajanje i stjecanje udjela u društvima

d) Usluge DEVIZNOG POSLOVANJA ako su vezane uz pružanje invest.usluga

e) Investicijsko ISTRAŽIVANJE i FINANCIJSKA ANALIZA kao i ostale preporuke koje se odnose na

transakcije sa financijskim instrumentima

f) USLUGE VEZANE UZ NAVEDENE USLUGE

g) Investicijske usluge i aktivnosti te pomoćne usluge

24.OSNIVANJE INVESTICIJSKOG DRUŠTVA

-investicijsko društvo se osniva i posluje kao d.o.o. ili d.d.

-investicijsko društvo može pružati investicijske usluge i obavljati investicijske aktivnosti te pružati S NJIMA

POVEZANE pomoćne usluge za čije je obavljanje dobilo odobrene Agencije i upisalo ih kao djelatnost u

sudski registar

-u sudski registar NE MOŽE se upisati tvrtka koja sadrži riječ 'investicijsko društvo' ili izvedenice te riječi,

ako pravna osoba nema odobrenje Agencije za pružanje investicijski usluga i obavljanje investicijskih

aktivnosti

-Agencija izdaje odobrenje za rad na neodređeno vrijeme

25.NADZOR INVESTICIJSKIH DRUŠTAVA

- Agencija je nadležna za nadzor nad poslovanjem invest.društava sa registriranim sjedištem U RH glede

SVIH investicijskih usluga i aktivnosti koje pruža i obavlja na području i van RH te za nadzor na

KONSOLIDARNOJ OSNOVI nad grupom invest.društva u RH

-nadzor je provjera posluje li investicijsko društvo koje je subjekt nadzora u skladu s odredbama zakona,

propisima donesenim na temelju njega, kao i u skladu sa vlastitim pravilima, standardima i pravilima struke

-nadzor nad poslovanjem investicijskog društva u RH obavlja Agencija samostalno ili u suradnji sa HNB

-provjere i ocjene obavlja Agencija najmanje jednom godišnje za svako investicijsko društvo

-kontinuirani i neposredni nadzor

26.SUSTAVNO VAŽNE INSTITUCIJE

- CILJ – identificirati financijske institucije čije je poslovanje bitno za funkcioniranje ukupnog financijskog

sustava

-velike su, vrlo povezane i u nemogućnosti izaći sa tržišta Bez uzrokovanja poremećaja

-nove politike njihovog identificiranja su još uvijek u dijalogu, a za buduću stabilnost ključni su indikatori i

metodologija njihova određivanja

-razmatraju se 2 KONCEPTA IDENTIFICIRANJA:

1. Samo identificiranje sistema RELEVANTNIH financijskih institucija

2. 'BENCHMARKING' banaka i nebankovnih financijski institucija u regulatorne svrhe

-novi ključni element režima sustavno važnih financijskih institucija bit će poboljšanje regulatornog i

supervizorskog okvira

27.REFORMA REGULATORNE ARHITEKTURE U SADu

-4 PODRUČJA REFORME financijskog sustava:

1. Reforma institucionalnog okvira regulacije i supervizije

2. Prudencijalna regulacija banaka i ostalih fin.institucija

3. Pravila zaštite investitora

4. Pravila zaštite potrošača

-'DODD-FRANK WALL STREET REFORM' – najznačajnija reforma 30'ih godina prošlog st.

CILJEVI: ekonomsi utjecaj, financijska stabilnost, zaštita potrošača, povećanje transparentnosti, razvoj

tržišne strukture.....

28.REFORMA REGULATORNE ARHITEKTURE EU

-odr.stupanj harmonizacije postignut smjernicama ali još uvijek postoje značajne razlike

-prijedlog reforme regulacije financijskog sekotora (EK)

-IZVJEŠĆE LAROSIERE GRUPE – sadrži 30 preporuka za promjenu postojeći okvira fin.supervizije EU

-CILJ – ispravljanje regulatornih nedostataka i poboljšanje supervizije globalno i na razini EU

-3 DIJELA : preporuka za ispravljanje regulatornih nedostataka, poboljšanje supervizije u EU i poboljšanje

globalne supervizije

29.MODELI SUPERVIZIJE EU

a) SEKTORSKI MODEL :Grčka, Španjolska, Cipar, Slovenija, Rumunjska, Litva, Portugal

b) INTEGRIRANI SEKTORSKI MODEL: Bugarska, Luksemburg, francuska, Nizozemska i Italija

-Grčka, Belgija, Portugal i V.B. planiraju prihvatiti ovaj model

c) JEDINSTVENO SUPERVIZORSKO TIJELO : Belgija, Češka, Danska, Estonija, Njemačka, Mađarska,

Irska, Latvija, Malta, Austrija, Poljska, Slovačka, Finska, Švedska i V.B.

-trend konsolidacije supervizorskih tijela

-veća uključenost CB u supervizorske aktivnosti

30.ZAŠTITA POTROŠAČA U RH

-potreba za zaštitom potrošača proizlazi iz neravnoteže snage, sredstava i informacija između potrošača i

pružatelja financijskih usluga koje potrošače dovode u nepovoljan položaj

-glavni zakon koji uređuje zaštitu potrošača u RH je Zakon o zaštiti potrošača iz 2003., ažuriran 2007.radi

usklađivanja sa direktivama EU

-najviše slabosti u zaštiti potrošača ima mehanizam za riješavanje sporova

-9 INSTITUCIJA ZA PRITUŽBE :

1) Interni odjel u financijskim institucijama

2) Odjel interne revizije u fin.institucijama

3) HNB ili HANFA

4) Udruge za zaštitu potrošača

5) Državni inspektorat

6) Centri za savjetovanje potrošača

7) Centar za mirene pri HGK ili HUP

8) Sud časti HGK

9) Stalno izabrano sudište pri HGK

-ni jedna od njih nije odgovorna za cjelovito preispitivanje pritužbi i pronalaženje pravednih rješenja

Preporuka za daljnje poboljšanje:

- Pružanje informacija i objava podataka

- Mehanizmi za rješavanje sporova

- Financijsko obrazovanje i fin.pismenost

31.TIJELA INVESTICIJSKOG DRUŠTVA

-UPRAVA investicijskog društva mora imati najmanje dva člana koji vode poslove i zastupaju investicijsko

društvo

-IZNIMNO!!! – uprava investicijskog društva koje nije ovlašteno držati novac i financijske instrumente

klijenta MOŽE imati samo 1 ČLANA

-jedan od članova uprave MORA biti imenovan za predsjednika uprave

-članovi uprave MORAJU voditi poslovanje u PUNOM radnom vremenu i biti u radnom odnosu sa

investicijskim društvom

-najmanje 1 član mora znati hrvatski jezik

-u slučaju da investicijsko društvo vodi UPRAVNI ODBOR, isti mora imenovati minimalno 2 IZVRŠNA

DIREKTORA