Temeljna naela i principi regulacije i nadzora financijskog sektoraI. II. III. IV. Uloga regulacije u financijskom sektoru i gospodarstvu Uloga i ciljevi supervizije u financijskom sektoru Optimalan dizajn regulacije i supervizije Izazovi financijske regulacije

I. ULOGA REGULACIJE U FINANCIJSKOM SEKTORU I GOSPODARSTVU - regulacija u irem smislu je pojam javne politike, koji podrazumijeva razne politike i ekonomske ideje - regulatorni proces se definira kao endogeni odgovor na promjene u financijskom sustavu, osobito na krize i probleme u funkcioniranju sustava (Honohan, P., 1995.) - cilj regulacije i nadzora financijskog sektora je izgradnja trita i infrastrukture za mobilizaciju kapitala u svrhu rasta realnog sektora i zapoljavanja - promjene u financijskom okruenju voene su liberalizacijom koja djeluje silama slobodnog trita s jedne strane i njihovom regulacijom s druge strane, te inovacijama u obliku sekuritizacije i transfera rizika - povjerenje, siguran i stabilan financijski sustav Financijski sustav i ekonomski rast - empirijska istraivanja koja se bave vezom financijskog posredovanja banaka i ekonomskog rasta imaju ogranienja - radovi se dijele na radove iji je zakljuak da financije uzrokuju ekonomski rast i one iji je zakljuak da financije katkad uzrokuju ekonomski rast - prva skupina radova dokazala je znaajnu statistiku povezanost efikasnosti banke i ekonomskog rasta - autori radova iji je zakljuak da financije katkad uzrokuju rast oprezniji su u svojim analizama i zakljucima pa pokazuju da se utjecaj financijskog razvoja na ekonomski rast, iako veinom pozitivan, mijenja ovisno o regijama, vremenskom razdoblju, razinama dohotka i sl. (korupcija, gospodarski ciklusi, inovacije, pravni sustavi i sl.) Ciljevi bankovne regulacije odravanje domaeg i meunarodnog povjerenja zatita deponenata zatita poreznih obveznika poveanje informiranosti investitora (zatita potroaa) osiguranje stabilnosti financijskog sustava poveanje kontrole provoenja monetarne politike (monetarna kontrola) struktura trita i konkurentnost alokacija kredita

1

Shema 1: Elementi financijskog sustava i njihova povezanostPravni sustav, financijska regulacija i korporativno voenje

Monetarne institucije

Financijska struktura

Trina infrastruktura

FINANCIJSKA INTEGRACIJA Financijski razvoj/modernizacija

Uspjenost financijskog sustava

Financijska efikasnost

Uspjenost gospodarskog sustava

Ekonomska efikasnost ekonomski rast

Ekonomska stabilnost stabilnost cijena

Financijska stabilnost - financijska trita zadovoljavaju svoju alokacijsku funkciju na zadovoljavajui nain ak i u sluaju okova - stabilnost financijskih institucija i trita - fundamentalni zadatak sredinje banke je odravanje stabilnosti cijena - sredinja banka ima zadatak odravati financijsku stabilnost odnosno stabilnost bankovnog sustava - sistemska financijska stabilnost je preduvjet za efikasan rast gospodarstva

2

Shema 2: Preduvjeti stabilnosti financijskih tritaKONKURENCIJA ZATITA POTROAA FINACIJSKA STABILNOST Sustav plaanja STABILNOST SUSTAVA Indivudualne PRUDENCIJALNA SUPERVIZIJA TRINO VOENI NADZOR INDIVIDUALNA ZATITA POTROAA MIKRO PRUDENCIJALNI GRAANSKO PRAVO 'SLUAJ PO SLUAJ' PREGLED MONETARNA STABILNOST zakonska podloga i procedure JAVNO PRAVO SUSTAVNI PREGLED

ZLOUPORABA TRINE MOI ASIMETRINE INFORMACIJE

STABILNOST CIJENA

SEKTOR REGULATIVA I SEKTOR MONOPOLA

NELOJALNA KONKURENCIJ A

FOKUS CENTRALNE BANKE FOKUS PRUDENCIJALNE KONTROLE

II. ULOGA I CILJEVI SUPERVIZIJE U FINANCIJSKOM SEKTORU - supervizija iri pojam od nadzora (ukljuuje i kontrolu) - kroz zakon, podzakonske akte, preporuke i mjere supervizije - u supervizorsku regulativu ugraditi meunarodno prihvaene smjernice (standarde) i preporuke za zdravo i stabilno poslovanje banaka - odrediti instituciju koja e nadzirati provoenje propisa (smjernica i preporuka) i poduzimati mjere Ciljevi supervizije superviziju ine aktivnosti i mjere poduzete od strane nadzornika da bi se: pridonijelo uinkovitijoj intermedijaciji poveala djelotvornost sustava plaanja poveala raspoloivost kredita osigurala likvidnost kreditnih institucija smanjili rizici bankovnih operacija zatitili deponenti i ostali ulagatelji povealo povjerenje javnosti u financijski sustav promovirala stabilnost i rast nacionalne ekonomije Preduvjeti (eksterni) za djelotvornu superviziju banaka 1) zdrava i odriva makroekonomska politika 2) razvijena javna infrastruktura 3) jaka trina disciplina 4) fleksibilnost djelotvorno rjeavanje problema 5) odgovarajua razina sistemske zatite (sigurnosna mrea) u sluaju krize povjerenja3

6) educiranost supervizora Organizacijska struktura supervizije banakaSektor za superviziju banaka

On-site kontrola - 'Fact Finders' - ovlateni kontrolori - timski rad - izvjee o kontroli korektivne mjere

Off-site nadzor - analize pokazatelja - pregledi, prognoze, nadzor - redovna propisana izvjea sanacija restrukturiranje

Pravni odjel - Off-site - sastavljanje / mijenjanje Odluke - prisilne mjere - odobrenja i ovlatenja

Proces supervizije

4

(nakon odobrenja) Off-site supervizija sve je u redu propisana izvjea uobiajeni postojanje nedostataka posebna izvjeivanja ee kontrole programi korektivnih nadzor poslovanja potvrda stanja i usklaenosti On-site supervizija

Proces kontrole

stanje je OK ili se poboljava usklaenost je zadrana primjenjuje se program korektivnih mjera 4 KVALITETA AKTIVE - investicije - zajmovi i predujmovi - ostalo 5 ADEKVATNOST KAPITALA 4 ZARADE - izvori - trokovi - trend - razina 5

LIKVIDNOST - investicije - depoziti - pozajmljivanje - upravljanje fondovima 5

LIKVIDNOST - dubina org. strukture - iskustvo - vlasnitvo 5 1a

3

usklaenost sa zakonom i monetarnom politikom

2 ukupno stanje izvjee o kontroli

2

politike, prakse, procedure, interna kontrola, revizija / inspekcija vanjski imbenici - ekonomski - politiki - socijalni (?)

1b

banine analize

Off site: analize i nadzor

5

- svrha: utvrivanje stanja (likvidnost/solventnost), nadzor poslovanja (trendovi), nadzor usklaenosti (zakonske/prisilne mjere), predvianje i modeliranje (studije utjecaja) - izvori informacija za superviziju: sustav propisanih izvjea, revidirana/objavljena izvjea, glasine, izvjee o kontroli i sl. - kljuni polazni pokazatelji: prinos na prosjenu aktivu, neto operativni prihod/prosjena aktiva, neto kamatna mara/prosjena aktiva, ukupni prihod od kamata/prosjena aktiva, ukupni trokovi kamata/prosjena aktiva, ostali prihodi/prosjena aktiva, ostali trokovi/prosjena aktiva, trokovi osoblja/prosjena aktiva, trokovi najma/prosjena aktiva, opi administrativni trokovi/prosjena aktiva, trokovi provizija/prosjena aktiva i sl.

III. OPTIMALAN DIZAJN REGULACIJE I SUPERVIZIJE - nacionalne regulatorne agencije - regulatorne i supervizorske prakse - 7 podruja vanih za adekvatan dizajn regulacije i supervizije 1. Regulacija bankovnih aktivnosti i povezanosti sa trgovanjem - bankarstvo moe postati efikasnije odvajanjem i ograniavanjem bankovnih aktivnosti i povezanih bankovnih trgovinskih aktivnosti kao to su supotpisivanje vrijednosnica, osiguranje, ulaganje u nekretnine - ogranienja i nedostaci: konflikt interesa, moralni hazard, oteani nadzor kompleksnijih banaka, neke banke postaju ekonomski i politiki snane, veliki financijski konglomerati mogu reducirati konkurenciju i efikasnost i sl. - s druge strane blaa regulatorna ogranienja omoguavaju ekonomiju obujma i djelokruga, poveavaju franiznu vrijednost banaka, omoguava se diverzifikacija izvora prihoda i kreacija stabilnije banke 2. Regulacija domaih i ulaska stranih banaka Konfliktna stajalita ekonomske teorije o potrebi i uinku regulacije ulaska u bankarstvo. Neki naglaavaju da uinkovit screening ulaska banaka moe poveati stabilnost. Ostali naglaavaju da banke sa monopolistikim poloajem posjeduju uveanu franiznu vrijednost to omoguava razborito ponaanje kod preuzimanja rizika. Istie se i vanost konkurencije i negativnih posljedica restrikcija ulaska u bankarstvo. 3. Regulacija adekvatnosti kapitala Tradicionalni pristupi bankovne regulacije istiu pozitivne uinke zahtjeva za kapitalnom adekvatnou, no kapitalni zahtjevi mogu pospjeiti rizinije ponaanje banaka ili mogu biti arbitrani i neadekvatni. 4. Dizajn osiguranja depozita Uveden je u svrhu spreavanja bankovnih juria. U svrhu zatite kreditnog i sustava plaanja veina strunjaka favorizira sustav osiguranja depozita i razborit nadzor. Sheme osiguranja depozita poivaju na trokovima i stoga banke mogu biti potaknute na poveanje izloenosti rizicima. S druge strane smatra se da regulacija i supervizija moraju uspostaviti odgovarajui sustav limita pokria, djelokruga pokrivanja, koosiguranja, financiranja, strukture premija, zahtjeva managementu i lanovima.6

5. Supervizija - neki teorijski modeli istiu prednosti poveanja snage supervizora 1) zbog trokova i tekoa kod supervizije banaka (navedeno utjee na smanjenje nadgledanja banaka i suboptimalnost poslovanja i stabilnosti) 2) zbog informacijske asimetrije banke su zatiene od drutvenog troka juria na banke. U tom sluaju supervizija ima socijalno uinkovitu ulogu - veina zemalja je prihvatila sustav osiguranja depozita. Ova situacija kreira poveano preuzimanje rizika od strane banaka i smanjuje inicijativu deponenata da nadgledaju banke. U tom smislu potrebna je snana supervizija banaka. - snana supervizija moe utjecati na smanjenje korupcije, ali s druge strane nee poticati razvoj bankarstva, uspjenosti i stabilnosti. 6. Regulacija monitoringa banaka od strane privatnog sektora Supervizorske agencije mogu poticati privatno nadziranje kroz poticanje primjene certificiranih revizora i poticanje koritenja meunarodnih kreditnih rejting agencija. Neujednaena miljenja o privatnom nadzoru banaka. U nekim zemljama supervizori nisu dovoljno nagraivani i odlaze u poslovno bankarstvo. U konanici preveliko oslanjanje na nadzor iz privatnog sektora moe dovesti do eksploatacije deponenata i loijeg bankovnog poslovanja. 7. Dravno vlasnitvo banaka Veina istraivanja potvruje da drave sa viom razinom dravnog vlasnitva imaju nii i sporiji financijski i gospodarski rast.

IV. IZAZOVI FINANCIJSKE REGULACIJE - cilj: efikasniji financijski sustav, odnosno isporuka najbolje financijske usluge po najniem troku najirem moguem setu klijenata - financijska stabilnost i rast sistemskog rizika (novog) - deregulacija, tehnoloki napredak, globalizacija okidai promjena u FSI - kombinacija deregulacije i tehnologije dovodi do institucionalnih promjena i promjena u trinoj strukturi (novi proizvodi, novi rizici, velike banke i financijski konglomerati, novi pruatelji financijskih usluga i sl.) - sistemska kriza uzrokovana propadanjima nefinancijskih institucija (hedge fondovi i velike korporacije koje su bile ukljuene u nefinancijske transakcije) je pokazala da rizici mogu narasti ili migrirati u podsektore izvan tradicionalnog financijskog sustava Deregulacija - promjene u financijskim sustavima diljem svijeta u zadnja dva desetljea potaknute su financijskom deregulacijom (uklanjanje barijera izmeu proizvoda, trita i zemalja) - poveanje globalne konkurencije kao rezultat - rezultat su M&A banaka i ostalih financijskih institucija (veliina trita, ekonomija obujma, borba s konkurencijom i sl.) - s druge strane novi igrai (hedge fondovi, on-line pruatelji financijskih usluga) su uli na trite7

Tehnologija - informacijske, komunikacijske i tehnoloke inovacije (engl. ICT) u FSI - znaajan utjecaj tehnologije na tzv. 'high-level' financije (npr. kreditni derivati), ali i na polju povoljnijih i jednostavnijih usluga za kuanstva i male tvrtke - tehnologija omoguava nastanak novih financijskih trita, trgovinskih sustava i financijskih proizvoda - tehnologija utjee izravno i neizravno na ukupnu trinu strukturu - tehnoloke prednosti utjeu na sposobnost i komfor supervizora da nadgledaju banke 1. Pristup svima i (specijalna) uloga banaka - banke postaju manje specijalne budui da opada znaenje tradicionalnih bankovnih proizvoda (plaanja, depoziti i krediti) - rezultat despecijalizacije banaka je aplikacija principa koji su vrijedili za nebankovne financijske institucije (npr. financijsko izvjetavanje banaka postaje blie izvjetavanju korporacija, uvodi se standardno korporativno voenje, trina disciplina i odmie se od supervizije bazirane na usklaenosti ka superviziji baziranoj na superviziji upravljanja rizicima) - navedeno vodi boljem poslovanju, veoj efikasnosti operacija, manjoj izloenosti manjinskih dioniara kontrolirajuim vlasnicima i sl. 2. Politika konkurencije - konkurencija je znaajan imbenik razvoja financijskog sektora (kroz diferenciju proizvoda, nie trokove financijske intermedijacije, vei pristup financijskim uslugama i poveanje stabilnosti) - koristi koje su nastale zbog unutranjih i regionalnih deregulacija u SAD i EU ili zbog vanjskih utjecaja (CEE) znaajno su doprinijeli razvoju bankovnih sustava. Uinci su vidljivi i na tritu kapitala, ali i na potroakom/tritu maloprodajnih usluga. - pitanje financijske inkluzije zahtijeva specifine mjere koje nisu komplementarne poveanju konkurencije - tri mree (za plaanja, distribuciju i informacijske sustave) u nekim situacijama onemoguavaju da neki pruatelji pruaju osnovne usluge 3. Zatita potroaa - ciljevi: osigurati efikasno trite za sve krajnje potroae (zatita pojedinanih potroaa, zatita potroaa na tritu kapitala) - financijske institucije sve vie moraju uskladiti poslovanje sa veom odgovornou kroz promociju ili osiguranje informacija potroaima - sa stajalita potroaa teko je usporeivati realne trokove i rizike pojedinog financijskog instrumenta za individualnim zahtjevima i preferencijama potroaa - osnovni problem je u stupnju edukacije 4. Ocjena trokova regulacije - pre-regulacija moe dovesti do neefikasnosti u proizvodnji financijskih usluga kao i posljedicu da banke ne mogu proizvesti uslugu po najniem troku (primjerice zbog zahtjeva regulacije da se neke funkcije razdvoje) - rezultat je da se trokovi prekomjerne regulacije prebacuju na krajnje kupce8

- prekomjerna regulacija moe i zakinuti pristup financijskim uslugama - nova regulacija zadnjih desetljea implicirala je nove trokove za financijsku servisnu industriju (npr. trokovi su ukljuivali direktne stavke trokova, usklaivanja, poveanog izvjetavanja, unaprjeenja internih sustava i sl.) 5. Postizanje bolje harmonizacije - nuna je harmonizacija regulacije pruatelja financijskih usluga (banaka, osiguravatelja, mirovinskih fondova), ali i izmeu razliitih, ali funkcionalnog ekvivalentnih, vrsta proizvoda - cilj: izbjei regulatornu arbitrau, poveati konkurenciju, reducirati razlike u regulaciji proizvoda i sl. - jo uvijek je regulacija regionalna, ali u znaajnoj mjeri ovisi o meunarodnim standardima (BCBS, IOSCO, IAIS, CPSS)

9

Regulatorni okvir poslovanja kreditnih institucija u HrvatskojI. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII. XIII. XIV. XV. Ope odredbe Temeljni kapital i dionice Tijela kreditne institucije Pruanje usluga Upravljanje rizicima Eksternalizacija poslovnih aktivnosti Bankovna tajna Poslovne knjige i financijski izvjetaji Javna objavljivanja Sustav unutarnjih kontrola Vanjska revizija Supervizija kreditnih institucija Povjerenik i posebna uprava Likvidacija i steaj kreditne institucije Zatita potroaa

I. OPE ODREDBE 1. Definicija kreditne institucije i upotreba naziva - kreditna institucija je pravna osoba koja je od nadlenog tijela dobila odobrenje za rad, a ija je djelatnost primanje depozita ili drugih POVRATNIH sredstava od JAVNOSTI i odobravanja kredita za svoj raun - kreditna institucija sa sjeditem u Republici Hrvatskoj moe se osnovati kao: banka, tedna banka, stambena tedionica 2. Bankovne i financijske usluge - bankovne usluge su primanje depozita ili drugih povratnih sredstava od javnosti i odobravanje kredita iz tih sredstava, a za svoj raun - osnovne financijske usluge su: odobravanje kredita i zajmova, financiranje komercijalnih poslova (engl. forfeiting), faktoring, financijski najam, izdavanje garancija ili drugih jamstava, trgovanje za svoj raun ili za raun klijenta, usluge platnog prometa u zemlji i s inozemstvom, sudjelovanje u izdavanju financijskih instrumenata te pruanje usluga vezanih uz izdavanje financijskih instrumenata u skladu sa zakonom koji ureuju trite kapitala, investicijske i pomone usluge, izdavanje elektronikog novca i sl. - dodatne financijske usluge su: 1) poslovi vezani uz prodaju polica osiguranja 2) pruanje usluga upravljanja platnim sustavima 3) druge usluge sline financijskim uslugama koje su navedene u odobrenju za rad kreditne institucije - depozitom se smatra novani polog na nain kako je definiran Zakonom o obveznim odnosima10

- pod primanjem depozita ili drugih povratnih sredstava od javnosti NE SMATRAJU SE (novina) 1) primici institucije za elektroniki novac u obliku uplata koje se odmah zamjenjuju za elektroniki novac 2) primici pravne osobe koja nije kreditna institucija u obliku depozita ili drugih povratnih sredstava od Republike Hrvatske, jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave Republike Hrvatske ili od javnog meunarodnog tijela u kojem je Republika Hrvatska jedna od lanica 3) primici pravne osobe koja nije kreditna institucija u obliku depozita ili drugih povratnih sredstava od drava lanica, jedinica regionalne ili lokalne uprave drava lanica ili od javnoga meunarodnog tijela u kojem su jedna ili vie drava lanica lanice 4) primici u obliku depozita koje kreditna unija primi od svojih lanova 5) primici lanarina, dobrovoljnih priloga i slinih nepovratnih sredstava udruge 6) primici od izdavanja dunikih vrijednosnih papira pravne osobe koja nije kreditna institucija kojima ona financira obavljanje svoje osnovne djelatnosti, a pod uvjetom da njezina osnovna djelatnost nije odobravanje zajmova, ili 7) primici sredstava koje institucija za platni promet primi

II. TEMELJNI KAPITAL I DIONICE - temeljni kapital banke iznosi najmanje 40 milijuna kuna - temeljni kapital tedne banke iznosi najmanje 8 milijuna kuna - temeljni kapital stambene tedionice iznosi najmanje 20 milijuna kuna - kreditna institucija je dioniko drutvo - dionice kreditne institucije glase na ime - dionice kreditne institucije moraju biti u cijelosti uplaene u novcu prije upisa osnivanja ili upisa poveanja temeljnog kapitala u sudski registar - dionice kreditne institucije izdaju se u nematerijaliziranom obliku - kreditna institucija ne moe, izravno ili neizravno, kreditirati stjecanje ili izdavati garancije ili druga jamstva za stjecanje svojih dionica ili dionica, odnosno poslovnih udjela drutava u ijem kapitalu sudjeluje s 20 ili vie posto udjela - iznimno kreditna institucija moe davati kredite ili jamstava za kredite svojim radnicima i radnicima drutava u kojima kreditna institucija ima sudjelujui udio, i to za kupnju vlastitih dionica te kreditne institucije. Ukupan iznos takvih kredita ne smije prelaziti 10 POSTO TEMELJNOGA KAPITALA TE KREDITNE INSTITUCIJE - ako se dionice kreditne institucije vode na skrbnikom raunu, skrbniki raun mora glasiti na ime - ukupan iznos temeljnoga kapitala koji se odnosi na povlatene dionice ne smije prijei jednu etvrtinu iznosa temeljnog kapitala kreditne institucije III. TIJELA KREDITNE INSTITUCIJE Uprava dva lana, predsjednik uprave prokurist i ogranienje prokure11

uvjeti za lana uprave kreditne institucije suglasnost za obavljanje poslova lana uprave opomena lanu uprave Nadzorni odbor uvjeti za lana nezavisni lan

IV. PRUANJE USLUGA - bankovne usluge na podruju Republike Hrvatske moe pruati: 1) kreditna institucija sa sjeditem u Republici Hrvatskoj koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za pruanje bankovnih usluga 2) kreditna institucija drave lanice koja u skladu s ovim Zakonom osnuje podrunicu na podruju Republike Hrvatske ili je ovlatena neposredno pruati bankovne usluge na podruju Republike Hrvatske 3) podrunica kreditne institucije iz tree drave koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za pruanje bankovnih usluga na podruju Republike Hrvatske 1. Odobrenje za rad - odobrenje za rad osim odobrenja za pruanje bankovnih usluga moe sadravati i odobrenje za pruanje osnovnih i dodatnih financijskih usluga - odobrenje za spajanje, pripajanje, razdvajanje sa osnivanjem i razdvajanje s preuzimanjem Odbijanje zahtjeva za izdavanje odobrenja - Hrvatska narodna banka odbit e zahtjev za izdavanje odobrenja ako bi time u Republici Hrvatskoj dolo ili moglo doi do: 1) naruavanje sigurnosti i stabilnosti poslovanja jedne od kreditnih institucija ili financijskog sustava u cjelini 2) koncentracije na tritu bankovnih i financijskih usluga koja bi mogla naruiti slobodu trinog natjecanja 3) nepovoljnog utjecaja na provoenje monetarne i devizne politike 2. Trino natjecanje - Hrvatska narodna banka obavlja upravne i strune poslove koji se odnose na zatitu trinog natjecanja na tritu usluga kreditnih institucija - u obavljanju poslova Hrvatska narodna banka e zatraiti miljenje tijela nadlenog za zatitu trinog natjecanja - Hrvatska narodna banka procjenjuje doputenost svih koncentracija koje nastaju stjecanjem dionica kreditnih institucija bez obzira na visinu prihoda sudionika koncentracije

V. UPRAVLJANJE RIZICIMA - upravljanje rizicima je skup postupaka i metoda za utvrivanje, mjerenje, odnosno procjenjivanje, OVLADAVANJE i praenje rizika, ukljuujui i izvjeivanje o rizicima kojima je kreditna institucija izloena ili bi mogla biti izloena u svojem poslovanju 1. Vrste rizika12

A) kreditni rizik je rizik gubitka zbog neispunjavanja dunikove novane obveze prema kreditnoj instituciji B) trinim rizicima smatraju se pozicijski rizik, valutni rizik i robni rizik - pozicijski rizik jest rizik gubitka koji proizlazi iz promjene cijene financijskog instrumenta ili kod izvedenog financijskog instrumenta, promjene cijene odnosne varijable. Pozicijski rizik dijeli se na opi i specifini rizik opi pozicijski rizik jest rizik gubitka koji proizlazi iz promjene cijene financijskog instrumenta nastale zbog promjene razine kamatnih stopa ili veih promjena na tritu kapitala nevezanih uz bilo koju specifinu karakteristiku toga financijskog instrumenta specifini pozicijski rizik jest rizik gubitka koji proizlazi iz promjene cijene pojedinanoga financijskog instrumenta nastale zbog initelja vezanih uz njegova izdavatelja, odnosno kod izvedenoga financijskog instrumenta uz izdavatelja osnovnoga financijskog instrumenta - valutni rizik jest rizik gubitka koji proizlazi iz promjene teaja valuta i/ili promjene cijene zlata - robni rizik jest rizik gubitka koji proizlazi iz promjene cijene robe C) likvidnosni rizik jest rizik gubitka koji proizlazi iz postojee ili oekivane nemogunosti kreditne institucije da podmiri svoje novane obveze u dospijeu D) kamatni rizik u knjizi banke jest rizik gubitka koji proizlazi iz moguih promjena kamatnih stopa, a koje utjeu na stavke u knjizi banke E) rizik namire i rizik druge ugovorne strane su rizici gubitka koji proizlaze iz neispunjavanja obveza druge ugovorne strane F) operativni rizik jest rizik gubitka zbog neadekvatnih ili neuspjelih internih procesa, ljudi i sustava ili vanjskih dogaaja, ukljuujui pravni rizik G) rizik usklaenosti jest rizik od izricanja moguih mjera i kazna te rizik od nastanka znaajnoga financijskog gubitka ili gubitka ugleda to ga kreditna institucija moe pretrpjeti zbog neusklaenosti s propisima, standardima i kodeksima te internim aktima H) koncentracijski rizik jest svaka pojedinana, izravna ili neizravna, izloenost prema jednoj osobi, odnosno grupi povezanih osoba ili skup izloenosti koje povezuju zajedniki initelji rizika kao to su isti gospodarski sektor, odnosno geografsko podruje, istovrsni poslovi ili roba, odnosno primjena tehnika smanjenja kreditnog rizika, koji moe dovesti do takvih gubitaka koji bi mogli ugroziti nastavak poslovanja kreditne institucije I) rezidualni rizik jest gubitka koji nastaje ako su priznate tehnike smanjenja kreditnog rizika kojim se koristi kreditna institucija manje djelotvorne nego to se oekivalo J) razrjeivaki rizik jest rizik gubitka zbog smanjenja iznosa otkupljenih potraivanja nastalog zbog gotovinskih ili negotovinskih potraivanja dunika koja proizlaze iz pravnog odnosa s prijanjim vjerovnikom, na temelju kojeg su nastala potraivanja koja su predmet otkupa13

2. Ope odredbe o upravljanju rizicima - adekvatnost kapitala kreditna institucija duna je osigurati da u svakom trenutku ima iznos kapitala adekvatan vrstama, opsegu i sloenosti usluga koje prua i rizicima kojima je izloena ili bi mogla biti izloena u pruanju tih usluga - kreditna institucija duna je radi sigurnog i stabilnog poslovanja, odnosno ispunjenja obveza prema svojim vjerovnicima odravati odgovarajuu visinu JAMSTVENOG KAPITALA - internim kapitalom smatra se kapital koji je kreditna institucija ocijenila adekvatnim u odnosu na vrstu i razinu rizika kojima je izloena ili bi mogla biti izloena u svojem poslovanju - minimalna stopa adekvatnosti jamstvenog kapitala mora iznositi najmanje 12 posto 3. Kapitalni zahtjevi za kreditne i ostale rizike - kreditna institucija duna je za izraun iznosa izloenosti ponderiranoga kreditnim rizikom koristiti se STANDARDIZIRANIM PRISTUPOM - iznimno, kreditna se institucija za izraun iznosa izloenosti ponderiranog kreditnim rizikom i iznosa oekivanoga gubitka moe, ako je za to dobila obobrenje Hrvatske narodne banke, koristiti IRB PRISTUPOM - kreditna institucija koja je dobila odobrenje, ukljuujui nadreena i podreena drutva u grupi kreditnih institucija, primijenit e IRB pristup na sve izloenosti u opsegu koji je utvren odobrenjem - opseg primjene IRB pristupa obuhvaa: 1) osnovni IRB pristup 2) napredni IRB pristup - kreditna se institucija moe istovremeno koristiti s vie pristupa uz prethodno odobrenje Hrvatske narodne banke za upravljanje NE-KREDITNIM rizicima

VI. EKSTERNALIZACIJA POSLOVNIH AKTIVNOSTI - eksternalizacija je ugovorno povjeravanje obavljanja aktivnosti kreditne institucije pruateljima usluga, koje bi inae kreditna institucija sama obavljala - pruatelj usluga moe biti: 1) lanica grupe kreditnih institucija ili 2) bilo koja pravna ili fizika osoba koja je prema propisima drave u kojoj je osnovana, ovlatena za obavljanje djelatnosti koje su predmet eksternalizacije - materijalno znaajne aktivnosti - odobrenje HNB-a VII. BANKOVNA TAJNA - bankovna tajna su svi podaci, injenice i okolnosti koje je kreditna institucija saznala na osnovi pruanja usluga klijentima i u obavljaju poslova s pojedinanim klijentom - kreditna institucija duna je uvati bankovnu tajnu - lanovi tijela kreditne institucije, dioniari kreditne institucije, radnici kreditne institucije i druge osobe koje zbog naravi poslova koje obavljaju s kreditnom institucijom ili za kreditnu instituciju imaju pristup povjerljivim podacima, moraju uvati bankovnu tajnu te je ne smiju priopiti treim osobama, iskoristiti je protiv interesa kreditne institucije i njezinih klijenata ili omoguiti treim osobama da je iskoriste14

- obveza uvanja bankovne tajne postoji i nakon prestanka njihova rada u kreditnoj instituciji, odnosno nakon prestanka svojstva dioniara ili lanstva u tijelima kreditne institucije, kao i nakon prestanka ugovornog odnosa u obavljanju poslova za kreditnu instituciju - proirene mogunosti otkrivanja bankovne tajne novom regulacijom

VIII. POSLOVNE KNJIGE I FINANCIJSKI IZVJETAJI - kreditna institucija duna je voditi poslovne knjige, ostalu poslovnu dokumentaciju i evidencije, vrednovati imovinu i obveze te sastavljati i objavljivati godinje financijske izvjee u skladu s vaeim propisima i standardima struke - kreditna institucija duna je sastavljati, kontrolirati i uvati knjigovodstvene isprave u skladu s vaeim propisima i standardima struke - iznimno kreditna institucija duna je najmanje JEDANAEST godina uvati 1) isprave koje se odnose na otvaranje i zatvaranje te evidentiranje promjena stanja na raunima platnog prometa te depozita 2) isprave o ostalim promjenama, a na temelju kojih su podaci uneseni u poslovne knjige kreditne institucije 3) ugovore i druge isprave o zasnivanju poslovnog odnosa - kreditna institucija duna je poslovne knjige uvati najmanje jedanaest godina - Hrvatska narodna banka moe propisati kontni plan za kreditne institucije - kreditna institucija duna je primjenjivati kontni plan

IX. JAVNA OBJAVLJIVANJA - Hrvatska narodna banka propisuje sadraj i rokove javnog objavljivanja informacija - kreditna institucija duna je javno objavljivati ope informacije iz podruja svog poslovanja, i to o: 1) ciljevima i politikama upravljanja rizicima 2) osobama na koje se odnose objavljene informacije, kao i druge informacije u vezi s tim osobama 3) jamstvenom kapitalu 4) ispunjavanju kapitalnih zahtjeva i procjeni adekvatnosti internog kapitala 5) izloenosti riziku druge ugovorne strane 6) izloenosti kreditnom riziku te razrjeivakom riziku 7) standardiziranom pristupu mjerenju kreditnog rizika 8) mjerenju kreditnog rizika primjenom IRB pristupa 9) kapitalnim zahtjevima za trine rizike 10) internim modelima za izraun kapitalnih zahtjeva za trine rizike 11) pristupima te nainima i opsegu primjene pristupa za izraun kapitalnih zahtjeva za operativni rizik 12) vlasnikim financijskim instrumentima u knjizi banke 13) izloenosti kamatnom riziku za stavke u knjizi banke 14) sekuritizaciji 15) drugim podrujima koje propie Hrvatska narodna banka - poveana transparentnost poslovanja15

X. SUSTAV UNUTARNJIH KONTROLA - kreditna institucija duna je uspostaviti i provoditi djelotvoran SUSTAV unutarnjih kontrola u svim podrujima poslovanja te uspostaviti TRI KONTROLNE FUNKCIJE 1. Funkcija kontrole rizika - funkcija kontrole rizika treba osigurati usklaenost kreditne institucije sa strategijama i politikama upravljanja rizicima - poslovi vezani uz funkciju kontrole rizika ukljuuju: 1) analizu rizika 2) praenje rizika 3) izvjetavanje uprave i ostalih osoba o rizicima 4) sudjelovanje u izradi, primjeni i nadzoru nad funkcioniranjem metoda i modela za upravljanje rizicima 2. Fukcija praenja usklaenosti - kreditna institucija duna je utvrditi i osigurati provoenje politike koja se odnosi na funkciju praenja usklaenosti kojom e se osigurati da kreditna institucija posluje u skladu s relevantnim propisima, standardima i kodeksima te internim aktima - poslovi vezani uz funkciju praenja usklaenosti ukljuuju najmanje: utvrivanje i procjenu rizika usklaenosti, savjetovanje uprave i drugih odgovornih osoba o nainu primjene relevantnih zakona, standarda i pravila ukljuujui i informiranje o aktualnostima iz tih podruja, provjeru usklaenosti novih proizvoda ili novih postupaka s relevantnim zakonima i propisima kao i s izmjenama propisa i sl. 3. Unutarnja revizija - kreditna institucija duna je organizirati funkciju unutarnje revizije kao POSEBAN ORGANIZACIJSKI DIO, funkcionalno i organizacijski neovisno o aktivnostima koje revidira i o drugim organizacijskim dijelovima kreditne institucije - unutarnja revizija obavlja unutarnje revidiranje u skladu s propisima, pravilima, naelima i standardima struke - Akt o unutarnjoj reviziji donosi uprava kreditne institucije uz prethodnu suglasnost nadzornoga ili revizorskog odbora - uprava kreditne institucije, prethodno miljenje revizorskog odbora i suglasnost nadzornog odbora, prihvaa godinji plan rada unutarnje revizije - unutarnja revizija, na temelju godinjeg plana rada, donosi operativne planove rada za svako planirano podruja rada unutarnje revizije - izvjea o svakoj obavljenoj reviziji u skladu s utvrenim operativnim planovima rada unutarnje revizije. Izvjee se dostavlja revizorskom odboru, lanu uprave odgovornom za podruja koja su bila predmet revizije i odgovornim osobama organizacijskog dijela kreditne institucije u ijoj su nadlenosti podruja poslovanja koja su bila predmet revizije (iznimno e se dostaviti svim lanovima uprave kreditne institucije)

XI. VANJSKA REVIZIJA16

- godinji financijski izvjetaji kreditne institucije, konsolidirani godinji financijski izvjetaji grupe kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj i konsolidirani godinji financijski izvjetaji cijele grupe ako su lanovi grupe i nefinancijske institucije moraju se revidirati za svaku poslovnu godinu - glavna skuptina kreditne institucije imenuje revizorsko drutvo koje e obaviti reviziju financijskih izvjetaja za poslovnu godinu na koju se revizija odnosi najkasnije do 30. rujna te poslovne godine. Odluku o imenovanju revizorskog drutva uprava kreditne institucije duna je dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci u roku od osam dana od dana donoenja odluke - isto revizorsko drutvo moe obavljati reviziju financijskih izvjetaja odreene kreditne institucije najvie za sedam uzastopnih godina (ZOB 4) - isto revizorsko drutvo ne moe preuzeti niti mu kreditna institucija moe povjeriti obavljanje revizije svojih financijskih izvjetaja ako je to revizorsko drutvo u prethodnoj godini vie od polovine svojih ukupnih prihoda ostvarilo obavljanjem revizije financijskih izvjetaja te kreditne institucije ili grupe kreditnih institucija kojoj ta kreditna institucija pripada

XII. SUPERVIZIJA KREDITNIH INSTITUCIJA - supervizija je provjera da li kreditna institucija posluje u skladu s pravilima o upravljanju rizicima, drugim odredbama ovoga Zakona i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona te drugim zakonima kojima se ureuje obavljanje financijskih djelatnosti koje obavlja kreditna institucija i propisima donesenim na temelju tih zakona, kao i vlastitim pravilima, standardima i pravilima struke - Hrvatska narodna banka poblie propisuje uvjete i nain provedbe supervizije, izricanja supervizorskih mjera te obveze tijela kreditne institucije tijekom i nakon supervizije koju obavlja Hrvatska narodna banka - osnovni ciljevi supervizije koju obavlja Hrvatska narodna banka su odravanje povjerenja u hrvatski bankovni sustav te promicanje i ouvanje njegove sigurnosti i stabilnosti

Hrvatska narodna banka obavlja superviziju kreditnih institucija: 1) obavljanjem nadzora prikupljanjem i analizom izvjea i informacija, kontinuiranim praenjem poslovanja kreditnih institucija i drugih osoba koje su dune izvjetavati Hrvatsku narodnu banku 2) obavljenjem IZRAVNOG nadzora nad poslovanjem kreditne institucije 3) NALAGANJEM SUPERVIZORSKIH MJERA Izravni nadzor poslovanja - kreditna institucija duna je ovlatenoj osobi, na njezin zahtjev, omoguiti da obavi izravni nadzor - kreditna institucija duna je ovlatenoj osobi, na njezin zahtjev, omoguiti da obavi kontrolu poslovnih knjiga, poslovne dokumentacije te administrativne ili poslovne evidencije, kao i kontrolu informacijske tehnologije i drugih pridruenih tehnologija, u opsegu potrebnom za obavljanje pojedinog nadzora - Hrvatska narodna banka duna je obavijest o izravnom nadzoru poslovanja dostaviti kreditnoj instituciji najkasnije osam dana prije poetka izravnog nadzora. Obavijest17

sadrava predmet nadzora te informacije o tome to kreditna institucija treba pripremiti ovlatenim osobama za potrebe obavljanja izravnog nadzora - nakon obavljene supervizije poslovanja kreditne institucije sastavlja se zapisnik o obavljenoj superviziji - Hrvatska narodna banka po obavljenoj superviziji kreditne institucije, ovisno o nalazima iz zapisnika, moe naloiti kreditnoj instituciji supervizorske mjere prema odredbama ovoga Zakona Naknada za superviziju - obraunava se i plaa na godinjoj razini - za obavljanje supervizije kreditne institucije plaaju Hrvatskoj narodnoj banci naknadu za proviziju, iju e visinu, nain izrauna i nain plaanja propisati Hrvatska narodna banka - osnovica za izraun godinje naknade za supervizije kreditne institucije sa sjeditem u Republici Hrvatskoj jest ukupan iznos kapitalnih zahtjeva - osnovica za izraun godinje naknade za podrunice kreditnih institucija sa sjeditem izvan Republike Hrvatske jest imovina i potencijalne obveze te kreditne institucije koje se odnose na poslovanje njezine podrunice u Republici Hrvatskoj Supervizorske mjere - cilj supervizorskih mjera Hrvatske narodne banke jest PRAVODOBNO poduzimanje aktivnosti za poboljanje sigurnosti i stabilnosti poslovanja kreditne institucije te otklanjanja utvrenih nezakonitosti - supervizorske mjere provode se: 1) sporazumom o razumijevanju, ili 2) rjeenjem o nalaganju supervizorskih mjera

Sporazum o razumijevanju - Hrvatska narodna banka moe s kreditnom institucijom sklopiti sporazum o razumijevanju ako utvrdi slabosti ili nedostatke u poslovanju kreditne institucije koje nemaju znaaj krenja propisa ili ako po obavljenoj superviziji ocjeni potrebnim da kreditna institucija poduzme radnje i postupke za poboljanja u poslovanju - Sporazumom o razumijevanju obvezno se odreuje 1) rok i nain postupanja kreditne institucije radi otklanjanja slabosti ili nedostataka u poslovanju kreditne institucije 2) rok odnosno dinamika kojom e kreditna institucija izvjetavati Hrvatsku narodnu banku o izvravanju obveza preuzetih sporazumom o razumijevanju - ako kreditna institucija ne ispuni obveze koje je preuzela sporazumom o razumijevanju u roku i na nain utvren tim sporazumom. Hrvatska narodna banka donijet e RJEENJE I OPOMENU ODGOVORNOJ OSOBI IZ UPRAVE kreditne institucije Rjeenje o nalaganju supervizorskih mjera - Hrvatska narodna banka moe rjeenjem naloiti kreditnoj instituciji supervizorske mjere ako pri obavljanju supervizije utvrdi:18

1) da je kreditna institucija svojim radnjama ili proputanjem odreenih radnji postupila protivno zakonu ili drugim propisima 2) slabosti ili nedostatke u poslovanju kreditne institucije koje nemaju znaaj krenja propisa 3) da je potrebno da kreditna institucija poduzme radnje i postupke za poboljanje poslovanja - rjeenjem se obvezno odreuje rok i nain postupanja kreditne institucije - kreditna institucija moe, najkasnije 15 dana prije isteka roka obrazloenim zahtjevom zatraiti produljenje roka - Hrvatska narodna banka moe donijeti RJEENJE I TIJEKOM IZRAVNOG NADZORA te naloiti kreditnoj instituciji poduzimanje mjera za otklanjanje odreenih nezakonitosti

XIII. POVJERENIK I POSEBNA UPRAVA - Hrvatska narodna banka moe imenovati POVJERENIKA u kreditnoj instituciji (uz izreene supervizorske mjere ili uz kredit za likvidnost odobren od Hrvatske narodne banke) - povjerenika imenuje guverner Hrvatske narodne banke - povjerenik se imenuje na razdoblje koje se odreuje odlukom o imenovanju i koje ne moe biti dulje od est mjeseci, a moe se posebnom odlukom guvernera Hrvatske narodne banke produljiti za jo najvie est mjeseci - povjerenik NADZIRE PROVOENJE NALOENIH SUPERVIZORSKIH MJERA i o tome, kao i o stanju u kreditnoj instituciji, izvjeuje Hrvatsku narodnu banku

Posebna uprava - u sluajevima krenja zakona i drugih propisa ili u situacijama kada je financijsko stanje kreditne institucije takvo da je neizvjestan daljnji nastavak njezina poslovanja, Hrvatska narodna banka moe: 1) oduzeti odobrenje za pruanje odreenih financijskih usluga 2) IMENOVATI POSEBNU UPRAVU 3) oduzeti odobrenje za rad 4) pokrenuti prisilnu likvidaciju kreditne institucije ili 5) podnijeti prijedlog za pokretanje steajnog postupka - posebna uprava VODI poslove kreditne institucije - odredbe Zakona kojima se regulira uprava kreditne institucije na odgovarajui se nain primjenjuju i na lana posebne uprave - lanovi posebne uprave imaju pravo na NAKNADU za svoj rad koju isplauje Hrvatska narodna banka

XIV. LIKVIDACIJA I STEAJ KREDITNE INSTITUCIJE Redovita likvidacija kreditne institucije19

- glavna skuptina dioniara kreditne institucije moe donijeti odluku o prestanku kreditne institucije - likvidatori kreditne institucije duni su obavijestiti Hrvatsku narodnu banku prvog radnog dana nakon njezina donoenja - likvidatori kreditne institucije duni su okonati poslove koji su u tijeku, naplatiti trabine, unoviti imovinu kreditne institucije i podmiriti obveze prema vjerovnicima Prisilna likvidacija kreditne institucije - Hrvatska narodna banka donosi odluku o pokretanju prisilne likvidacije kreditne institucije - Hrvatska narodna banka e odlukom za likvidatora imenovati instituciju nadlenu za osiguranje depozita - institucija nadlena za osiguranje depozita duna je u roku od 24 sata od primitka odluke imenovati dva ili vie likvidatora - na zahtjev Hrvatske narodne banke, institucija nadlena za osiguranje depozita duna je dostaviti izvjee o tijeku postupka likvidacije Steaj kreditne institucije - steaj nad kreditnom institucijom moe se otvoriti samo ako se utvrdi postojanje nekog od steajnih razloga: 1) kreditna institucija ne moe due od 21 dan neprekidno podmirivati svoje dospjele novane depozite odreene zakonom kojim se ureuje osiguranje depozita 2) kreditna institucija ne moe due od 60 dana podmirivati dospjele novane obveze koje nisu obuhvaene tokom 1, ili 3) imovina kreditne institucije ne pokriva njezine postojee obveze - prijedlog za otvaranje steajnog postupka nad kreditnom institucijom mogu podnijeti: 1) Hrvatska narodna banka (po slubenoj dunosti ili kao vjerovnik kreditne institucije) 2) vjerovnici kreditne institucije 3) uprava kreditne institucije te 4) likvidatori kreditne institucije - nakon zaprimanja prijedloga za otvaranje steajnog postupka nadleni sud e zakazati i odrati roite radi izjanjenja o prijedlogu najkasnije u roku od deset dana od dana zaprimanja prijedloga

XV. ZATITA POTROAA - potroa je svaka fizika osoba koja je klijent kreditne institucije - usklaeno sa Zakonom o potroaima i Zakonom o potroakim kreditima - kreditna institucija duna je s potroaem zakljuiti ugovor o pruanju pojedine bankovne usluge u pisanom obliku, na hrvatskom jeziku i najmanje jedan primjerak predati potroau - kreditna institucija duna je ope uvjete poslovanja, koji sadravaju informacije o uvjetima uvjetima pruanja usluga, uiniti potroaima dostupnim, na hrvatskom jeziku i na pogodnom mjestu u poslovnim prostorijama u kojima se pruaju usluge potroaima20

- u sluaju kada su ugovorene promjenjive kamatne stope, kreditna institucija duna je obavijestiti potroaa o promjeni tih stopa najmanje petnaest dana prije nego to se one ponu primjenjivati, a kod ugovora o kreditu duna mu je dostaviti i izmijenjeni otplatni plan - Hrvatska narodna banka ne rjeava pojedinane prigovore potroaa, odnosno klijenata kreditne institucije

21

Adekvatnost kapitalaPodzakonski akti za implementaciju Basela II - Odluka o adekvatnosti jamstvenog kapitala kreditnih institucija - Odluka o jamstvenom kapitalu kreditnih institucija - Odluka o izvjeima vezanim uz adekvatnost jamstvenog kapitala (COREP) - Odluka o superviziji grupe kreditnih institucija na konsolidiranoj osnovi - Odluka o postupku ocjenjivanja adekvatnosti internog kapitala - Odluka o javnoj objavi bonitetnih zahtjeva kreditnih institucija Minimalni iznos jamstvenog kapitala Jamstveni kapital kreditne institucije prema ZOKI-ju - kapitalni zahtjev za kreditni rizik 12 posto ukupnog iznosa izloenosti ponderiranog kreditnim rizikom - kapitalni zahtjev za rizik druge ugovorne strane - 12 posto ukupnog iznosa izloenosti ponderiranog kreditnim rizikom - kapitalni zahtjev za pozicijski rizik i rizik namire za poslove u knjizi trgovanja - kapitalni zahtjev za prekoraenje doputenih izloenosti za pozicije knjige trgovanja iz kojih proizlazi prekoraenje - kapitalni zahtjev za valutni rizik i robni rizik za sve poslove kreditne institucije - kapitalni zahtjev za operativni rizik Stopa adekvatnosti jamstvenog kapitala SAK mora iznosi najmanje 12 posto (ZOKI lanak 130.) JAMSTVENI KAPITAL --+ iznos izloenosti ponderiran kreditnim rizikom + iznos inicijalnih kapitalnih zahtjeva za trine rizike pomnoenih s 12,5 + iznos inicijalnih kapitalnih zahtjeva za operativni rizik pomnoenih s 12,5 Stopa adekvatnosti kapitala u RH

22

JAMSTVENI KAPITAL + Osnovni kapital + Dopunski kapital 1 + Dopunski kapital 2 - Odbici od bruto jamstvenog kapitala OSNOVNI KAPITAL Osnovni kapital 1. redovne i nekumulativne povlatene dionice - vlastite dionice 2. rezerve + kapitalna dobit od vlastitih dionica - kapitalni gubitak od vlastitih dionica + zadrana dobit - gubici proteklih godina + dobit tekue godine - gubitak tekue godine 3. rezerve za ope bankovne rizike Odbitne stavke 4. nematerijalna imovina 5. neotplaeni iznos kredita odobrenih za kupnju dionica KI 6. nerealizirani gubitak s osnove vrijednosnog usklaivanja financijske imovine raspoloive za prodaju 7. gubitak po transakcijama zatite 8. ostalo (dobit na osnovi obveza vrednovanih po fer vrijednosti, kumulativni rashodi dugotrajne imovine namijenjene prodaji i negativne revalorizacijske rezerve) DOPUNSKI KAPITAL 1 1. uplaene kumulativne povlatene dionice 2. (-) vlastite kumulativne povlatene dionice 3. hibridni instumenti23

4. podreeni instrumenti (ali samo do 50% osnovnog kapitala) 5. viak rezervacija prema IRB pristupu 6. (-) potraivanja i potencijalne obveze osigurani hibridnim ili podreenim instrumentima 7. (-) neotplaeni iznos kredita odobrenih za kupnju kumulativnih povlatenih dionica KI 8. (-) dopunski kapital I iznad ogranienja (iznad visine osnovnog kapitala) Hibridni instrumenti - dospijee instrumenta mora biti dulje od est godina - isplata vjerovnicima prije dospijea nije mogua - u tijeku steajnoj postupka/likvidacije KI obveze povrata po instrumentu podreene su drugim obvezama KI - instrument je neosiguran, odnosno KI ga nije dodatno osigurala vlastitim jamstvima, hipotekama ili na neki drugi nain - ako iznos jamstvenog kapitala KI padne ispod propisanog minimalnog iznosa, KI ne moe isplatiti kamate, naknade i druge prinose s naslova tih instrumenata sve dok ne dosegne propisani iznos, a ako padne ispod 75% mora ih pretvoriti u dionice - mora biti zakljuen u pisanom obliku, mora sadravati sve propisane uvjete i mora sadravati napomenu da instrument nije depozit, te da ga nije osigurao DAB Podreeni instrumenti - dospijee instrumenta mora biti dulje od pet godina - isplata vjerovnicima prije dospijea nije mogua - u tijeku steajnog postupka/likvidacije KI obveze povrata po instrumentu podreene su drugim obvezama KI, odnosno isplauju se tek nakon podmirenja obveza prema svojim drugim vjerovnicima, a prije podmirenja obveza prema imatelju hibridnog instrumenta - instrument stoji na raspolaganju za pokrie gubitaka tek u steajnom postupku/likvidaciji KI i ne stoji na raspolaganju za pokrie gubitaka za vrijeme redovnog poslovanja KI - instrument je neosiguran, odnosno KI ga nije dodatno osigurala vlastitim jamstvima, hipotekama ili na neki drugi nain - mora biti zakljuen u pisanom obliku, mora sadravati sve propisane uvjete i mora sadravati napomenu da instrument nije depozit, te da ga nije osigurao DAB DOPUNSKI KAPITAL II Dopunski kapital II 1. kratkoroni podreeni instrumenti 2. (-) neiskoriteni dopunski kapital II dopunski kapital II se pri izraunu jamstvenog kapitala smije ukljuiti najvie do iznosa u kojem je iskoriten za pokrie kapitalnih zahtjeva za trine rizike 3. (-) dopunski kapital II iznad ogranienja dopunski kapital II se pri izraunu jamstvenog kapitala smije ukljuiti najvie do 150 posto iznosa osnovnoga kapitala umanjenog za pripadajui dio odbitnih stavki Dopunski kapital II podreeni instrumenti - dospijee instrumenta mora biti dulje od dvije godine - isplata vjerovnicima prije dospijea nije mogua24

. instrument je neosiguran, odnosno KI ga nije dodatno osigurala vlastitim jamstvima, hipotekama ili na neki drugi nain - u tijeku steaja/likvidacije KI obveze povrata po instrumentu podreene su drugim obvezama KI, odnosno isplauju se tek nakon podmirenja obveza prema svim drugim vjerovnicima, a prije podmirenja obveza prema imatelju podreenog ili hibridnog instrumenta - sadri klauzulu zabrane isplate kamata i glavnice (ak i o dospijeu) ako takvo plaanje znai da e se JK KI smanjiti ispod propisanog iznosa - sadri klauzulu da u sluaju ako iznos JK padne ispod iznosa koji ini 75 posto propisanog iznosa KI mora instrument pretvoriti u dio osnovnog kapitala - mora biti zakljuen u pisanom obliku, mora sadravati sve propisane uvjete i mora sadravati napomenu da instrument nije depozit te da ga nije osigurao DAB Odbici od jamstvenog kapitala 1. izravna ili neizravna ulaganja u druge KI i FI, u drutva za osiguranje, drutva za reosiguranje i koncerne osiguravatelja (vie od 10% kapitala) 2. ulaganja u podreene i hibridne instrumente drugih KI i FI odnosno u dopunski kapital drutva za reosiguranje ili koncerna osiguravatelja u kojima KI ima izravna ili neizravna ulaganja (vie od 10% kapitala) 3. viak ukupnog iznosa ulaganja u kapital, podreene i hibridne instrumente drugih KI i FI (iznad 10% jamstvenog kapitala same KI) 4. manjak rezervacija prema IRB pristupu i oekivani gubitak po vlasnikim ulaganjima 5. iznos izloenosti sekuritizacijskih pozicija (ponder rizika 1250%) 6. slobodne isporuke (ako je prolo vie od 4 dana od dana namire) 7. potraivanja i potencijalne obveze (po povlatenim uvjetima) prema pravnim osobama nad kojima KI ima kontrolu 8. potraivanja i potencijalne obveze (po povlatenim uvjetima) prema osobama u posebnom odnosu s KI 9. potraivanja i potencijalne obveze osigurani dionicama drugih kreditnih institucija koje ne kotiraju na priznatim burzama 10. iznos prekoraenja ulaganja u kapital nefinancijskih institucija 11. ulaganja u kapital drutva koja su iskljuena iz grupe KI u RH Struktura jamstvenog kapitala u RH

25

Izloenost podlona ponderiranju - izloenost kreditne institucije je iznos svih aktivnih bilannih stavki i stavki izvanbilance - stavke izvanbilance podlone ponderiranju su: derivatni financijski instrumenti, izdane garancije, izdane supergarancije, izdane kontragarancije, otvoreni nepokriveni akreditivi, mjenina jamstva, obveze (neopozive) po neiskoritenim kreditima, obveze po neiskoritenim okvirnim kreditima, obveze (neopozive) po poslovima faktoringa i forfaitinga, ostale (neopozive) potencijalne obveze Izloenost se umanjuje za: rezervacije za identificirane gubitke utvrene po pojedinanoj osnovi umanjenje vrijednosti plasmana koji pripadaju potrfelju malih kredita (koji imaju slina svojstva s obzirom na namjenu, dospijee, kamatnu stopu, instrumente osiguranja i druga slina obiljeja), a koje se utvruje na skupnoj osnovi umanjenje vrijednosti plasmana jednom duniku nad kojim je pokrenut steajni postupak, a koje se utvruje na skupnoj osnovi - izloenost se ne umanjuje za umanjenje vrijednosti plasmana skupine A na skupnoj osnovi Kategorije izloenosti 1. izloenosti prema sredinjoj dravi ili sredinjim bankama 2. izloenosti prema tijelima lokalne i podrune (regionalne) samouprave 3. izloenosti prema javnim dravnim tijelima 4. izloenosti prema multilateralnim razvojnim bankama 5. izloenosti prema meunarodnim organizacijama 6. izloenosti prema institucijama 7. izloenosti prema trgovakim drutvima 8. izloenosti prema stanovnitvu 9. izloenosti osigurani nekretninama26

10. dospjela nenaplaena potraivanja 11. visokorizina potraivanja 12. potraivanja u obliku pokrivenih obveznica 13. sekuritizacijske pozicije 14. potraivanja u obliku ulaganja u investicijske fondove 15. ostale stavke

27

Primjer konverzije izvanbilannih stavaka kreditne institucije izvanbilanna stavka iznos carinska garancija 10.000 odobren kredit po 15.000 tekuem raunu graana koji KI moe opozvati bez prethodne obavijesti duniku jamstvo trgovakom 100.000 drutvu akcept mjenice 8.000 ukupno 133.000 Ostale izloenosti vrste izloenosti gotovina i ekvivalenti gotovine gotovinske stavke u postupku naplate zlatne poluge institucije specijalizirane za domae meubankovno trite, ako ispunjavaju uvjete plaeni predujmovi i prihodi budueg razdoblja za koje se ne moe utvrditi druga ugovorna strana materijalna imovina ponder rizika 0% 20% 0% 10% 100% Faktor 0,5 0 konveritrani iznos 5.000

1 1

100.000 8.000 113.000

100%

Iznos izloenosti ponderiran kreditnim rizikom u RH

Kapitalni zahtjevi za trine rizike28

- knjiga trgovanja obuhvaa pozicije u financijskim instrumentima i robi koje se dre s namjerom trgovanja ili da bi se zatitili odreeni elementi knjige trgovanja - uvjet te pozicije nemaju nikakvih ogranienja s obzirom na njihovu utrivost ili s obzirom na mogunost zatite rizika koji ih njih proizlazi - namjera trgovanja pozicija se dri radi preprodaje u kratkom roku i/ili s namjerom ostvarivanja dobiti u kratkom roku od stvarne ili oekivane razlike izmeu njihove kupovne i prodajne cijene, ili od drugih promjena cijena ili kamatnih stopa Specifini rizik dunikih VP - kreditna institucija rasporeuje neto pozicije u dunikim instrumentima u odgovarajue kategorije ovisno o: izdavatelju/duniku odnosno ponderu koje nosi potraivanje od tog sunika preostalom roku do dospijea - pozicije u pojedinim kategorijama mnoe se propisanim ponderima, a ponderirane se pozicije zbrajaju u njihovim apsolutnim iznosima - izraunava se za svaku valutu (u kojoj su nominirane stavke u knjizi trgovanja) zasebno stavke koje ne nose rizik (ponder 0%) kvalificirajue stavke - do 6 mjeseci (ponder 0,25%) - preko 6 mjeseci i do 24 mjeseca (ponder 1,00%) - preko 24 mjeseca (ponder 1,60%) stavke koje nose srednji rizik (ponder 8%) druge stavke (ponder 12%) Opi kamatni rizik - za potrebe izraunavanja kapitalnog zahtjeva za opi kamatni rizik kreditna institucija primjenjuje: pristup koji je zasnovan na dospijeu ili pristup koji je zasnovan na trajanju - pristup koji je zasnovan na trajanju smiju primjenjivati samo one kreditne institucije koje posjeduju odobrenje supervizora (HNB). Modificirano trajanje dobije se dijeljenjem duration (1+r) jer se pri izraunu durationa koristi sadanja vrijednost (discreat compounding) a ne (continious compounding) - za svaku valutu (u kojoj su nominirane stavke u knjizi trgovanja) izraunava se zasebno - vrijednost pozicija izraunavaju se diskontiranjem buduih novanih tijekova pojedinog instrumenta nerizinim kamatnim stopama za odgovarajuu valutu - kod instrumenata iji je preostali rok dospijea krai od godinu dana banka nije obvezna provoditi diskontiranje, ve uzima u obzir trinu vrijednost instrumenta (uveanu za eventualnu obraunatu nedospjelu kamatu) - u RH diskontiranje nije obavezno provoditi ni za pozicije nominirane u valutama za koje ne postoji nerizina krivulja prinosa (npr. HRK i sl.) Opi kamatni rizik portfelja u29

- pristup koji je zasnovan na trajanju - za svaki pojedinani instrument izraunava se pozicija ponderirana prethodno izraunatim modificiranim trajanjem (ponderirana pozicija PP) PP = TV * Dmod * PPKS TV trina vrijednost instrumenta Dmod modificirano trajanje instrumenta PPKS odgovarajua pretpostavljena promjena kamatne stope sa prethodnog slajda Kapitalni zahtjev za rizik ulaganja u vlasnike vrijednosne papire Specifini i opi rizik vlasnikih vrijednosnih papira - vlasnikim instrumentima se smatraju: dionice, potvrde depozitne institucije (npr. GDR), burzovni indeksi, konvertibilni vrijednosni papiri i derivati koji se odnose na dionice ili burzovne indekse - pozicije u vlasnikim instrumentima razvrstavaju se po nacionalnim tritima na kojima su vrijednosni papiri uvrteni - postupak izrauna primjenjuje se za svako nacionalno trite odvojeno - pozicija u odreenom vlasnikom instrumentu iskazuje se po njegovoj trinoj vrijednosti Kapitalni zahtjev za valutni rizik - kreditna institucija izraunava kapitalni zahtjev za valutni rizik samo ako ukupna otvorena devizna pozicija kreditne institucije uveana za neto poziciju u zlatu prelazi 2% jamstvenog kapitala kreditne institucije - kreditna institucija izraunava kapitalni zahtjev za valutni rizik standardnom metodom na nain da zbroj ukupne otvorene devizne pozicije kreditne institucije i neto pozicije u zlatu pomnoi s 12% primjenom internog modela Kapitalni zahtjev za robni rizik - kreditna institucija izraunava kapitalni zahtjev za robni rizik primjenom jednostavnog pristupa ili pristupom ljestvice dospijea pristupom proirene ljestvice dospijea primjenom internih modela ako je dobila prethodno odobrenje odobrenje supervizora - roba je fiziki proizvod kojim se trguje ili moe trgovati na sekundarnom tritu, npr. poljoprivredni proizvodi, minerali (ukljuujui naftu), plemeniti metali (ukljuujui zlato) i izvedeni financijski instrumenti koji se odnose na te proizvode - svaka pozicija u robi mora biti izraena u standardnim mjernim jedinicama za tu vrstu robe koje ukoliko su iskazane u stranim sredstvima plaanja moraju biti preraunate u izvjetajnu valutu Interni modeli - kapitalni zahtjev za valutne, pozicijske rizike i robni rizik banka moe izraunavati upotrebom internim modela - potrebno je prethodno odobrenje supervizora30

- kapitalni zahtjev izraunava se tako to se dobiveni iznos internim modelom mnoi s 3-4 faktorom ovisno o prekoraenjima, te uveava za dio Var-a koji predstavlja specifini rizik ili VaR portfelja dunikih ili vlasnikih vrijednosnih papira - VaR vrijednosti koriste se u procesu upravljanja rizicima (npr. dnevni limiti i sl.) - uprava je redovito izvjetavana o VaR vrijednostima u kontekstu izloenosti rizicima - redovito provoenje 'stress' testova - redovita interna revizija - dnevni izraun VaR-a - 99 percentil, one-tailed interval pouzdanosti - desetodnevno ekvivalentno razdoblje dranje ('holding period') - povijesno razdoblje promatranja od barem godinu dana - tromjeseno auriranje podataka Kapitalni zahtjev za operativni rizik Relevantni pokazatelj je zbroj sljedeih elemenata: neto kamatnog prihoda neto prihoda od provizija i naknada prihoda od vlasnikog ulaganja osim prihoda od ulaganja u zajednike pothvate, pridruena drutva i podrunice dobiti (gubitka) od aktivnosti trgovanja u kategoriji financijske imovine/obveza koja se dri radi trgovanja dobiti (gubitka) od aktivnosti trgovanja u kategoriji financijske imovine/obveza koja se vrednuje po fer vrijednosti u raunu dobiti i gubitka realiziranih dobitaka (gubitaka) u kategoriji financijske imovine/obveza koja se ne vrednuje po fer vrijednosti u raunu dobiti i gubitka dobitaka (gubitaka) koji su proizali iz transakcija zatite neto teajnih razlika ostalih operativnih prihoda i trokova eksternalizacije ako je pruatelj usluga nadreeno ili podreeno drutvo kreditne institucije ili podreeno drutvo kreditnoj instituciji nadreenog drutva Relevantni pokazatelj - u relevantni pokazatelj ne ukljuuju se sljedee stavke: izvanredni prihodi prihodi na osnovi ugovora o osiguranju realizirani dobici (gubici) u kategoriji financijske imovine koja se dri do dospijea - relevantni pokazatelj izraunava se na osnovi podataka za dvanaestomjeseno razdoblje koje zavrava na kraju financijske godine 1. Jednostavni pristup - prema jednostavnom pristupu inicijalni kapitalni zahtjev za operativni rizik jest 15% prosjeka posljednja tri relevantna pokazatelja. Prosjek posljednja tri relevantna pokazatelja rauna se kao aritmetika sredina 2. Standardizirani pristup31

- kapitalni zahtjev za operativni rizik jest trogodinji prosjek relevantnog pokazatelja ponderiranog rizika - relevantni pokazatelj ponderiran rizikom rauna se na nain da se relevantni pokazatelj izraunat za pojedinu poslovnu liniju pomnoi s pripadajuom stopom kapitalnog zahtjeva za predmetnu poslovnu liniju te se tako dobiveni iznosi za odreenu godinu zbroje - trogodinji prosjek relevantnog pokazatelja ponderiranog rizikom rauna se kao aritmetika sredina posljednja tri relevantna pokazatelja ponderirana rizikom 3. Napredni pristup - kreditna institucija duna je u sklopu prikupljanja internih podataka prikupljati najmanje sljedee podatke bruto iznos gubitka bez naknada od osiguranja i drugih mehanizma za prijenos rizika dan, mjesec i godinu nastanka dogaaja ili, ako ga nije mogue utvrditi, dan, mjesec i godinu utvrivanja dogaaja ili knjigovodstvenog evidentiranja gubitka bilo kakve povrate u odnosu na bruto iznos gubitka i opis izvora i uzroka dogaaja - kreditna institucija duna je u svoj sustav mjerenja operativnog rizika ukljuiti koritenje relevantnih eksternih podataka o gubicima zbog operativnog rizika, uzimajui u obzir prirodu, opseg i sloenost poslovanja odnosno profil rizinosti za operativni rizik

Struktura kapitalnih zahtjeva u RH

32

33

Velike izloenostiIzloenost i koncentracijski rizik - velike izloenosti su jedan od osnovnih bonitetnih zahtjeva - cilj im je smanjiti izloenost koncentracijskom riziku - sadri nekoliko vanih elemenata od kojih je jedan i grupa povezanih osoba, kao i visina ogranienja - zahtijeva od kreditnih institucija detaljno poznavanje svojih klijenata i praenje visine izloenosti prema njima - svaka pojedinana, izravna ili neizravna, izloenost prema jednoj osobi, odnosno ili grupi povezanih osoba ili - skup izloenosti koje povezuju zajedniki initelji rizika kao to su isti gospodarski sektor odnosno geografsko podruje, istovrsni poslovi ili roba, odnosno primjena tehnika smanjenja kreditnog rizika, koji moe dovesti do takvih gubitaka koji bi mogli ugroziti nastavak poslovanja kreditne institucije Koncept velikih izloenosti - reim velikih izloenosti propisan je Zakonom o kreditnim odnosima i Odlukom o velikim izloenostima kreditnih institucija kojima su obuhvaeni sljedei osnovni elementi: definicija i nain utvrivanja iznosa izloenosti, visina ogranienja, grupa povezanih osoba, osobe u posebnom odnosu s KI, izuzea od ogranienja, suglasnosti nadzornog odbora i prekoraenje izloenosti - izloenost KI prema jednoj osobi ili grupi povezanih osoba obuhvaa: aktivne bilanne stavke, izvanbilanne obveze i ostale izloenosti (nenamirene transakcije i slobodne isporuke, izvedenog financijskog instrumenta, kreditne izvedenice, repo, obratnog repo ugovora i sl.) - VELIKA IZLOENOST je izloenost kreditne institucije prema jednoj osobi ili grupi povezanih osoba koja je jednaka ili prelazi 10 posto njezinog jamstvenog kapitala - velika izloenost izraunava se prije primjene tehnika smanjenja kreditnog rizika Primjer izloenost prema klijentu A pozicija kredit za obrtna sredstva udio u kapitalu A izdana garancija ukupno izloenost jamstveni kapital banke % jamstvenog kapitala

iznos 350 100 500 950 8.000 11,88%

velika izloenos t

34

Visina ogranienja izloenosti Najvea doputena izloenost l. 150 ZOKI - izloenost kreditne institucije prema jednoj osobi ili grupi povezanih osoba, nakon primjene tehnika smanjenja kreditnog rizika, ne smije prelaziti 25 posto jamstvenog kapitala kreditne institucije - za smanjenje izloenosti dozvoljeno koristiti propisanu kreditnu zatitu, to znai da se ograniava samo onaj dio izloenosti koji nije osiguran priznatom kreditnom zatitom - vano razlika izmeu utvrivanja velike izloenosti i najvee doputene izloenosti Primjer izloenost prema klijentu B izraun velike pozicija izloenosti kredit za obrtna sredstva 350 kredit osiguran obveznicama 550 RH trine vrijednosti 400 udio u kapitalu klijenta B 100 izdana garancija 500 ukupno izloenost 1.500 jamstveni kapital banke 8.000 % jamstvenog kapitala 18,75%velika izloenos t

izraun ogranienja izloenosti 350 150 100 500 1.100 8.000 13,75%moe iznositi do 25%

Izloenost prema institucijama Institucije obuhvaaju kreditne institucije i investicijska drutva Izloenost prema kreditnoj instituciji ili investicijskom drutvu i grupi s njima povezanim osobama ne smije prelaziti vei od sljedea 2 iznosa: 25% JAK ili 3 mil. knkreditna institucija

kreditna institucija

Nain odreivanja najvee doputene izloenosti prema institucijamaNajvea doputena izloenost

35

vee od 25% ili 3 mil. ako je 3 mil. kn > 25% JAK Najvea doputena izloenost manje od 25% ili 3 mil.

Osobe u posebnom odnosu s KI 1. dioniari s 5 i vie posto glasova 2. lanovi uprave i nadzornog odbora KI te prokuristi 3. osobe s ugovorima o radu s posebnim uvjetima 4. pravne osobe u ijem kapitalu KI ima sudjelovanje (20 ili vie posto udjela) Osobe u posebnom odnosu su i osobe povezane s navedenim osobama na nain iz l. 24 ZOKI koji regulira grupu povezanih osoba. Ogranienje izloenosti prema osobama u posebnom odnosu - izloenost prema osobi u posebnom odnosu, nakon primjene tehnika smanjenja kreditnog rizika, ne smije prelaziti 10% JAK - zbroj svih izloenosti prema osobama u posebnom odnosu ne smije prelaziti 50% JAK - danom pristupanja RH u EU ukidaju se oba ova ogranienja Ogranienja ukupnih izloenosti (l. 151) - zbroj svih velikih izloenosti ne smije prelaziti 600% JAK - ogranienje se ukida danom pristupanja RH u EU primjer izloenost prema klijentu A: 11,88% izloenost prema klijentu B: 13,75% izloenost prema klijentu C: 25% izloenost prema klijentu D: 12,5% ukupno: 62,5% (ne smije prelaziti 600%)

Ogranienje izloenosti prema grupi (l. 152) - ukupna izloenost KI prema njoj nadreenom drutvu, njoj podreenim drutvima i s njima povezanim osobama ne smije prelaziti 25% JAKnadreeno drutvo

36

kreditna institucija

podreeno drutvo A

podreeno drutvo B

Pregled propisanih ogranienja najvea doputena izloenost prema jednoj osobi ili grupi povezanih osoba prema institucijama prema jednoj osobi u posebnom odnosu s ki ukupno prema grupi kojoj pripada ki ukupno sve vrste izloenosti ukupno izloenost prema osobama u posebnom odnosu visina ogranienja, % JAK 25% 25% ili 3 mil. kuna 10% 25% 600% 50%

Prekoraenje najvee doputene izloenosti - prekoraenje na osnovi stavki iz knjige banke: KI je duna bez odgaanja obavijestiti HNB i priloiti opis mjera i navesti rokove usklaenja - prekoraenje na osnovi stavke iz knjige trgovanjaje: doputeno ako su zadovoljeni sljedei uvjeti prekoraenje proizlazi iskljuivo i u cijelosti iz stavaka u knjizi trgovanja kapitalni zahtjev za prekoraenje pokriven je JAK-om i drugi uvjeti - grupa povezanih osoba su dvije ili vie pravnih ili fizikih osoba i lanovi njihovih uih obitelji koje, ako se ne dokae drukije, za KI predstavljaju jedan rizik jer: 1. postoji odnos kontrole 2. su meusobno gospodarski i financijski povezane - lanovi ue obitelji koji su povezane osobe jesu: 1. brani drug ili osoba s kojom due ivi u zajednikom kuanstvu koja ima poloaj jednak poloaju u branoj zajednici 2. djeca ili posvojena djeca te djeca ili posvojena djeca osoba iz toke 1. ovoga stavka koji nemaju punu poslovnu sposobnost 3. druge osobe koje nemaju punu poslovnu sposobnost i koje su stavljene pod skrbnitvo te osobe - lanovima ue obitelji smatraju se samo djeca koja nemaju punu poslovnu sposobnost bez obzira je li rije o vlastitoj ili posvojenoj djeci

37

Kontrola Odnos izmeu nadreenog i podreenog drutva: nadreeno drutvo ima veinu glasakih prava u podreenom drutvu dioniar je ili imatelj udjela i ima pravo imenovanja ili opoziva veine lanova uprave, nadzornog odbora ima pravo ostvarivanja dominatnog utjecaja nad podreenim drutvom na temelju ugovora ili sporazuma ima sudjelujui udio u podreenom drutvu i nad njim ostvaruje dominantan utjecaj dioniar je ili imatelj udjela u podreenom drutvu na temelju udjela na nain da nadzire veinu glasakih prava u tom drutvu ili ima sudjelujui udio u podreenom drutvu i ima sklopljen ugovor o voenju poslova drutva s podreenim drutvom na temelju kojeg vodi poslove podreenog drutva ili slian odnos Indikatori kontrole 1. mo donoenja kljunih poslovnih odluka vezanih uz drugu pravnu osobu, kao to je raspodjela dobiti i gubitka 2. mo upravljanja poslovanjem druge osobe 3. mo usmjeravanja veine glasova na glavnoj skuptini, sjednicama uprave, kada se kontrola nad drugom pravnom osobom provodi preko tog tijela 4. mo koordiniranja voenja poslova jedne pravne osobe s voenjem poslova druge pravne osobe radi ostvarivanja zajednikih ciljeva i 5. veina lanova uprave ili NO tih drutava su iste osobe 6. slini odnosi naziv podreenog drutva Atlantic grupe d. d. Atlantic grupa ulaganja d. o. o., Hrvatska Atlantic nalobe d. o. o., Slovenija Atlantic media d. o. o., Hrvatska Cedevita d. o. o., Hrvatska Multivita d. o. o., Srbija Neva d. o. o., Zagreb, Hrvatska Atlantic Trade d. o. o., Zagreb, Hrvatska Atlantic BG d. o. o., Srbija Atlantic Trade d. o. o., Slovenija Atlantic Trade d. o. o., Makedonija Atlantic Trade Sofia Eood, Bugarska Atlantic Farmacia d. o. o., Hrvatska Ljekarne Farmacia, Hrvatska Ljekarne Ljubuki, Bosna i Hercegovine Bamapharm, Hrvatska Ljekarne Barievi, Hrvatska Farmacia Plus d. o. o., Hrvatska Livia d. o. o., Hrvatska Farmacia specijalizirana prodavaonica d. o. o. Hrvatska Montana d. o. o., Hrvatska38

udio Atlantic grupe 100% 100% 50% 81% 100% 100% 100% 100% 100% 75% 100% 95% 100% 100% 75% 100% 100% 49% 100% 100%

neposred no podreen

neposred no podreen

Atlantic s. r. i., Milano, Italija Hopen Investments, BV, Nizozemska Atlantic Multipower GmbH & Co OHG, Germany Atlantic Multipower, UK Ltd. Great Britain Sports Direct Ltd. Great Britain Atlantic Multipower, s. r. i., Italija Aktivkost HandelsgesellschaftmbH, Germany Atlantic Management GmbH, Germany Fidifarm d. o. o., Rakitje, Hrvatska Atlantic Pharmacentar d. o. o., Hrvatska

100% 100% 100% 65% 100% 100% 100% 100% 100% 100%

Ako je KI odobrila kredit npr. Cedeviti, Nevi i Farmaciji iz Atlantic grupe, tada sve te iznose treba zbrojiti, a zbroj ne smije prelaziti 25% JAK-a Indikatori gospodarske i financijske povezanosti 1. kada jedna osoba u cijelosti ili djelomino jami za izloenost druge osobe, a iznos jamstva je toliko velik da bi naplata na temelju njega mogla izdavatelju uzrokovati ozbiljne financijske potekoe 2. kada vlasnik stambene ili poslovne nekretnine prima veinu prihoda od najamnine/zakupnine od jednog najmoprimca/zakupoprimca 3. kada je znatan dio proizvodnje odreenog proizvoaa namijenjen jednom kupcu 4. kada se znatan dio potraivanja ili obveza odnosi na jednu ugovornu stranu 5. kada je poslovanje osobe (npr. proizvoaa) ovisno o jednom ili vie dobavljaa odnosno trgovaca i potrebno je dulje vrijeme da se za njih nae zamjena 6. kada pravne osobe imaju mali broj istih klijenata, a mogunosti pronalaenja novih klijenata su ograniene 7. kada se pravne osobe u znatnijem iznosu koriste istim izvorom financiranja koji se ne moe brzo zamijeniti 8. kada u poslovima sa stanovnitvom te malim i srednjim poduzetnitvom postoji odnos: - dunika i sudunika - dunika i jamca ili davatelja garancije ili kolaterala, ako je iznos jamstva / garancije / kolaterala toliko velik da bi naplata na temelju jamstva / garancije / kolaterala uzrokovati ozbiljne financijske potekoe 9. odnosi po svojoj biti slini odnosima iz toke 1. do 8. Izuzea od ogranienja izloenosti Primjerice - odbitne stavke od jamstvenog kapitala, osim ulaganja u podreene i hibridne instrumente - izloenosti prema sredinjim dravama, sredinjim bankama, meunarodnim organizacijama, multilateralnim razvojnim bankama i javnim dravnim tijelima, tijelima lokalne i podrune (regionalne) samouprave koje bi dobile ponder rizika 0% - izloenosti osigurane garancijama i vrijednosnim papirima sredinje drave i drugih tijela koja dobivaju ponder rizika 0% - izloenosti osigurane novanim depozitom poloenim kod te KI koja izraunava izloenost ili kod njoj nadreene ili njoj podreene kreditne institucije39

- izloenosti osigurane potvrdama o depozitu koje je izdala ta kreditna institucija ili njoj nadreena ili njoj podreena kreditna institucija i koje su poloene kod neke od njih - izvanbilanne obveze koje proizlaze iz ugovorenih, a neiskoritenih kredita koje se smatraju stavkama niskog rizika i pod uvjetom da je s tim klijentom sklopljen ugovor na temelju kojed se neiskoriteni dio moe povui samo ako time nee doi do prekoraenja najvee doputene izloenosti i sl. Primjena tehnika smanjenja kreditnog rizika Za smanjenje izloenosti dozvoljeno koristiti sljedee vrste kreditne zatite - materijalna kreditna zatita financijski kolateral ostala materijalna kreditna zatita - gotovinski polog kod tree strane - police ivotnog osiguranja - instrumenti otkupivi na zahtjev - nematerijalna kreditna zatita garancije i jamstva kreditne izvedenice, osim kreditnih zapisa materijalna i nematerijalna kreditna zatita mora ispunjavati uvjete propisane za potrebe izrauna adekvatnosti kapitala Neizravna izloenost nematerijalna KZ - KI moe izloenost koja je osigurana nematerijalnom kreditnom zatitom (NKZ) tree strane smatrati izloenou prema treoj strani, a ne prema klijentu

Neizravna izloenost financijski kolateral - kreditna institucija moe izloenost koja je osigurana financijskim kolateralom izdanim od tree strane smatrati izloenou prema treoj strani, a ne prema klijentu (jednostavna metoda financijskoga kolaterala)

40

Banka odobrila kredit duniku A u iznosu 950, uz osiguranje u obliku dionica drutva B trine vrijednosti 800, koje ispunjavaju uvjete za priznatu kreditnu zatitu. Financijski kolateral smanjenje izloenosti - KI moe pri izraunu najvee doputene izloenosti koristiti 'potpuno prilagoenu vrijednost izloenosti E*' odnosno smanjiti izloenost za korigiranu vrijednost kolaterala - sloena metoda financijskog kolaterala (SMFK) dosljedna primjena za potrebe izrauna izloenosti i za izraun kapitalnih zahtjeva Odabir metoda kod financijskog kolaterala

Primjer primjena metoda za financijski kolateral - kredit u iznosu 5 mil kuna ili 12% JAK odobren duniku A - kao kolateral KI primila je dionice drutva B koje ima kreditni rejting VIPKR-a i pripada 3. stupnju kreditne kvalitete, u iznosu trine vrijednosti 2 mil. kuna

41

Utvrivanje izloenosti Banke A bilanne i izvanbilanne pozicije neto iznos kredit Banci B, osiguran garancijom Banke C 100 (40) kredit Banci C 10 kredit Osobi A, osiguran novanim pologom 130 od 50 kredit Osobi B, osiguran nekretninom 95 vrijednosti 90 obveznice RH u kunama 80 izdana garancija za Drutvo A, bez kreditne 60 zatite kredit drutvu B, koje je pod kontrolom 30 drutva A kredit lanu uprave Banke A 35 jamstveni kapital Banke je 400 doputena kreditna zatita ispunjava uvjete za priznavanje naziv klijenta iznos % JAK Banka B 100 40 = 60 15% Banka C 10 + 40 = 50 12,50% Osoba A 130 50 = 80 20% Osoba B 95 23,75% Republika Hrvatska izuzee Grupa povezanih osoba 60 + 30 = 90 22,50% (Drutva A+B) lan uprave 35 8,75% Izvjeivanje o velikim izloenostima kreditna institucija duna je izvjeivati HNB o: - svakoj velikoj izloenosti, ukljuujui i velike izloenosti koje su izuzete od ogranienja - o svakom davatelju kolaterala i pruatelju nematerijalne kreditne zatite primljene na sve izloenosti koje predstavljaju velike izloenosti i - o svakom davatelju kolaterala i pruatelju NKZ i kada je ukupni iznos svih izloenosti pokrivenih kolateralom ili NKZ tog davatelja/pruatelja prelazi 10% jamstvenog kapitala kreditne institucije42

Primjer popunjavanja obrasca izvjetajna banka je banka A iji JAK iznosi 400 koristi se metoda supstitucije kredit banci B iznosi 100 banka C je dala garanciju u iznosu od 40 za banku B kredit banci C je 10 Dunik Banka B bilanna izloenost izloenost na osnovu izvedenica izvanbilanna izloenost neizravna izloenost izloenost prije ispravaka vrijednosti i rezerviranja ispravci vrijednosti i rezerviranja neto izloenosti ukupno % jamstvenog kapitala materijalna kreditna zatita nematerijalna kreditna zatita neto izloenost nakon kreditne zatite izuzea od izloenosti izloenost za potrebe ogranienja ukupno % jamstvenog kapitala Banka C 100 0 0 0 100 0 100 25% 0 -40 60 0 60 15% 10 0 0 40 50 0 50 12,5% 0 0 50 0 50 12,5%

43

Adekvatnost internog kapitala kreditnih institucijaI. II. III. Upravljanje kapitalom i rizicima ICAAP i interno upravljanje Izvjeivanje HNB.a

I. Upravljanje kapitalom i rizicma - vrste kapitala i pojmovi u vezi s kapitalom temeljni kapital bilanni ili knjigovodstveni kapital trina kapitalizacija regulatorni ili jamstveni kapital interni kapital ekonomski kapital - Rizici bankovno poslovanje inherentno je izloeno rizicima rizik se najee definira kao vjerojatnost gubitka, i to onih neoekivanih mnogo je vrsta rizika upravljanje rizicima je jedan od kljunih elemenata za sigurnost poslovanja banke Struktura Basela II

Usporedba Stupa 1 i Stupa 2

44

Ciljevi ICAAP-a 1. uspostava sustava upravljanja rizicima koji je ili kojima bi kreditna institucija mogla biti izloena u svojem poslovanju - utvrivanje, mjerenje, ovladavanje, praenje i izvjetavanje o rizicima 2. odravanje odgovarajue visine internog kapitala koja je usklaena s profilom rizinosti kreditne institucije - utvrivanje i odravanje potrebnog kapitala za pokrie gubitaka Strategije i politike ua upravljanje rizicima - definiraju pristup KI prema izloenosti rizicima - odreuju kojima je sklonost preuzimanju rizika trebalo bi je odrediti kvantitativno bilo kao postotak JAK-a, ciljani kreditni rejting i sl. - definiraju naela preuzimanja i upravljanja rizicima jasno utvrivanje odgovornosti za preuzimanje rizika KI e primjenjivati vlastitu metodologiju za mjerenje rizika i usklaivat e je s meunarodnim standardima i dobrim praksama poslovanje se odvija po naelu sprjeavanja sukoba interesa sklonost riziku utvruje se uzimajui u obzir sve rizike - redovito usklaivati strategiju upravljanja rizicima s poslovnom strategijom Planiranje kapitala - strategija planiranja internog kapitala treba uzeti u obzir: oekivani rast plasmana budue izvore sredstava i njihovo koritenje politiku dividendi promjene minimalnog iznosa jamstvenog kapitala - plan za kapital treba obuhvatiti: strateke ciljeve i vrijeme na koje se odnose postupke planiranja kapitala nain na koji e se udovoljavati KZ u budunosti relevantna ogranienja kapitala (uinak nove regulative) opi plan za postupanje u nepredvienim okolnostima

45

II. ICAAP i interno upravljanje - ICAAP mora biti sastavni dio sustava upravljanja kreditnom institucijom - rezultati ICAAP-a koriste se barem u: 1. definiranju i praenju ostvarenja strategije upravljanja rizicima 2. alokaciji kapitala na pojedine organizacijske dijelove 3. donoenju odluka o kreditiranju i budetiranju 4. donoenju znaajnih stratekih odluka - analiza, praenje i izvjetavanje o ICAAP-u provodi se u sklopu funkcije kontrole rizika

Faze ICAAP-a

Proces upravljanja rizicima i ICAAP

1. Proces utvrivanja rizika46

- katalog rizika klasifikacija rizika definicije rizika - utvrivanje rizika analiza izvora rizika - utvrivanje profila rizinosti - odreivanje znaajnosti rizika

Usporedni prikaz rizika red. br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. Ostali rizici strateki rizik makroekonomski rizik rizik ulaganja u nekretnine rizik vlasnikih ulaganja rizik eksternalizacije rizik usklaenosti sistemski rizik rizik modela Primjer Banka ABC (bilanca) manje KI mogu analizirati: koncentracijski rizik upravljaki rizik kreditni rizik kamatni rizik valutni rizik likvidnosni rizik operativni rizik strateki rizik i utjecaj vanjskih imbenika ostale KI dune su analizirati: koncentracijski rizik --------------kreditni rizik kamatni rizik u knjizi banke valutni rizik likvidnosni rizik operativni rizik strateki rizik utjecaj vanjskih imbenika ostali trini rizici (robni, pozicijski) rizike koji nisu u potpunosti pokriveni Odlukom o AJAK reputacijski rizik ostali rizici

47

Opis poslovanja banke ABC - banka odobrava velike plasmane klijentima u sektoru trgovakih drutava - u sektoru stanovnitva prevladavaju krediti osigurani stambenim nekretninama - stambeni krediti odobreni su uz valutnu klauzulu - rona neusklaenost imovine i obveza po razdoblju promjene kamatnih stopa - sustav upravljanja zasniva se na nekoliko kljunih pojedinaca koji donose bitne poslovne odluke - najvei dioniar banke ima financijskih potekoa u poslovanju svojih drugih trgovakih drutava u kojima je takoer dioniar Rezultati postupka utvrivanja rizika

Znaajnost rizika i nain procjene - mogui initelji znaajnosti rizika: povijesni podaci o gubicima, visina izloenosti rizicima mjerena primjerice, kao ponderirana aktiva ili kapitalni zahtjevi, udio te izloenosti u ukupnoj imovini KI, volatilnost - nain procjene znaajnosti48

rangiranje, ocjenjivanje, ponderi za svakog initelja - vano je povezati ocjene znaajnosti s tretmanom tog rizika u ICAAP-u Odreivanje znaajnosti rizika (alternativa)

Matrica znaajnosti rizika

49

Rizici koji nisu znaajni rizici koji nisu znaajni rizik vlasnikih ulaganja rizik drave

reputacijski rizik

obrazloenje zato rizik nije znaajan izloenost banke je vrlo mala, nije bilo gubitaka po ovim ulaganjima banka vrlo rijetko ostvaruje izloenosti prema drugim dravama, a ni u budunosti ne namjerava poveati orijentaciju na strana trita bilo po kreditnom ili trinom portfelju banka dosad nije imala gubitaka po osnovi ovog rizika niti ih oekuje u budunosti

50

2. Mjerenje ili procjena rizika - KI moe, za potrebe izrauna internog kapitala, rizike mjeriti ili procjenjivati koristei metodologiju i pristupe koji su najprikladniji za njeno poslovanje - KI e odrediti koje rizike e u okviru ICAAP-a tretirati kvantitativno: izraunat e interne kapitalne zahtjeve (obavezno kvalitativno: za kreditni, trine i operativni) nee izraunati interne kapitalne zahtjeve ve e umjesto toga koristiti tehnike smanjenja ili kontrole rizika Propisani i interni kapitalni zahtjevi

Utvrivanje ukupnih internih KZ - manje kreditne institucije utvruju ukupne interne kapitalne zahtjeve zbrajanjem kapitalnih zahtjeva za pojedinane znaajne rizike - ostale KI koriste druge pristupe za izraun internih kapitalnih zahtjeva (matrice korelacije izmeu rizika, scenario analize i simulacije, i sl.) 3. Definicija kapitala - KI sama definira sastavne elemente internog kapitala moe ukljuiti neke elemente koji nisu dozvoljeni u okviru jamstvenoga kapitala ne treba iskljuiti neke elemente koji su odbitna stavka u jamstvenom kapitalu - interni kapital moe biti sastavljen od identinih elemenata kao i jamstveni kapital - KI treba raspolagati internim kapitalom koji mora biti najmanje jednak iznosu internih kapitalnih zahtjeva

51

Raspoloivi kapital

4. Usklaivanje internih i propisanih KZ - KI duna je uskladiti potrebni interni i jamstveni kapital, odnosno interne i propisane kapitalne zahtjeve, te specificirati razlike izmeu njih - ako se utvrdi da je potrebni iznos internog kapitala manji od minimalnog JAK-a, KI treba u svakom trenutku imati kapital koji odgovara iznosu minimalnog JAK-a propisano interno - ICAAP kapital 525 550 kapitalni zahtjevi 244 255 stopa adekvatnosti 24,6% 21,8%

III. IZVJEIVANJE HNB-A - jednom godinje KI dostavljaju ICAAP izvjee - u RH se prvo izvjee dostavilo u 2011. godini za 2010. godinu - nakon analize izvjea poinje dijalog s kreditnom institucijom - HNB i KI bi se trebale usuglasiti oko visine potrebnog kapitala kojeg KI treba odravati

52

Zakljuak - ICAAP, odnosno adekvatnost internog kapitala interni je alat kreditne institucije - pretpostavlja uspostavu sustava upravljanja rizicima i podizanje svijesti o izloenosti rizicima - cilj ICAAP-a je osigurati da kapital kreditne institucije bude primjeren njezinom profilu rizinosti, te da KI pri planiranju poslovanja vodi rauna o sklonosti riziku te planira i odrava kapital na razini koja joj osigurava zatitu od rizika

53

Basel II kao uzrok globalne financijske krizeI. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. Regulacija na bazi kapitala Basel II kao pogrean oblik regulacije Likvidnost i poluga Interni modeli Osjetljivost na rizike i prociklinost Oslajanje na rejting agencije Problem implementacije Ekskluzivitet i diskriminatorni aspekt Basela II Problem jedinstvenog pristupa za sve Basel II kao vjeba usklaenosti

Uvod - Baselski odbor za bankovnu superviziju (BCBS) - Meunarodni standardi o adekvatnosti kapitala banaka (International Convergence od Capital Measurement and Capital Standards Document) - Razvoj meunarodne regulacije kapitalnih zahtjeva banaka - u irem smislu cilj je razvoj okvira koji e promicati (mikro i makro) stabilnost bankovnog sustava - OpRisk & Compliance iz studenog 2008. 'Basel II is dead, Long live Basel III'. - 10 podruja kritike Basel II Basel I 1988. godine jedinstvena mjera rizika i kapitala za meunarodno aktivne banke stopa 8% jedinstvena za sve fokusirala se na kreditni rizik kritika: jedinstven ponder rizika za sve kredite bez obzira na kvalitetu banke poticane preuzimati vie rizika Basel II 2004. godine s ciljem promicanja meunarodne konvergencije supervizorske regulacije cilj: ujednaiti pravila upravljanja rizicima poslovnih banaka na temelju regulacije kapitala pristup vie osjetljiv na rizike dva pristupa metodologiji kalkulacije kapitalnih zahtjeva banaka standardizirani pristup interni rejting sustav banke izdvajaju vie kapitala za rizinije aktivnosti pri emu je ukljuen uz kreditni i trini i operativni rizik54

I. REGULACIJA NA BAZI KAPITALA - cilj: zatiti financijske institucije od nesolventnosti - ideja tvrtke koje su adekvatno kapitalizirane ostaju solventne ak i ako su pogoene velikim gubitkom ali u tom sluaju pada reputacija tvrtke - istraivanja o regulaciji kapitala i profitabilnosti - Hawkins i Turner: primjena regulatornog kapitala banke ini opreznijima i osigurava inicijativu izbjegavanja vika rizika zbog straha od znaajnih gubitaka te se javlja problem agenata - Rochet: regulacija kapitala moe ograniiti bankovno preuzimanje rizika i vrijedi samo za banke koje imaju averziju prema rizicima - Atik (2009.): kapitalna adekvatnost nije sustav izoliran od neuspjeha iz tri razloga: 1. podeavanje razine signalizira magnitudu ispod koje e kapital biti iscrpljen 2. ranjiv je na pogreke zbog potencijalne atipinosti povijesnih podataka koritenih za podeavanje razine kapitala 3. korelacija profitabilnosti imovine nee biti vaea za ekstermne uvjete

II. BASEL II POGREAN OBLIK REGULACIJE - Rebonato (2007.): banke ne trebaju biti regulirane na isti nain kao to je regulirano i upravljanje njima - McConnell (2006.): regulatori stakeholdersi (uloga Basel II u regulaciji je zatita stabilnosti financijskog sustava dok za ostale viak kapitala nije poeljan) - Kaufman (2005.): Basel II moe biti tetan jer velike banke mogu raditi pritisak ne regulatore u cilju smanjenja smjera kapitala - Wihlborg (2005.): 'Regulatorna zarobljenost'

III. LIKVIDNOST I POLUGA - Doering: likvidnost i poluga daleko vanije kategorije od kapitala - Goldstein (2008.): veina kriza uzrokovane likvidnou odnosno praksom banaka da 'just-intime' uzajmljuju likvidnost umjesto da posjeduju vlastite rezerve likvidnosti: potrebno definirati regulatornu likvidnost i kvantitativno mjerilo - Timmermans: vrste poluge koje su potakle nagli razvoj i posljedinu propast 1. financijske institucije se optereuju dugom da bi poveale ROE dok cijene imovine rastu 2. financijske institucije su izloene proizvodnoj poluzi kroz kompleksne proizvode kao to su CDO 3. pustile su se u polugu likvidnosti kroz SIV ili su se previe oslanjale na veleprodajno trite

55

IV. INTERNI MODELI - ukupna izloenost rizicima izraunata je kao zbroj kreditnim rizikom ponderirane aktive (ukljuujui i kreditnim rizikom ponderirane rizine i derivatne izvanbilanne stavke) uveane za ukupnu izloenost devizne pozicije valutnom riziku, za kapitalni zahtjev za pozicijske rizike, za kapitalni zahtjev za rizik namire i rizik druge ugovorne strane i za kapitalni zahtjev za prekoraenje doputene izloenosti Model VAR kao mjera rizika se kritizira zbog npr. broj koji je sam po sebi mjera s pogrekom u procjeni rizika rezultat se mora interpretirati u odnosu na statistiku metodologiju nezadovoljavajua mjera kad su na tritu brze i otre promjene jer zanemaruje mogunosti velikih promjena cijena procjena sa 99,9%-tnom preciznou nemogua zbog ogranienih podataka na krivulji distribucije gubitaka Problemi koritenja internih metoda 1. banke previe optimistine oko izloenosti rizicima da bi minimizirale regulatorne zahtjeve i maksimizirale ROE, posljedino Basel II potie podcjenjivanje kreditnog rizika 2. regulatori moraju odobriti koritene modele ali ne moraju biti osposobljeni izvriti zadatak uinkovito. Regulatori nemaju ekspertize za vrednovanje internih modela. 3. regulatorna zarobljenost, politika odgovornost za propadanje banke 4. Ferguson: modeli iskljuuju povijest i ljudski faktor 5. Ci3 Op Risk and Compilance modeli ne ukljuuju rizik neusklaenosti sa regulacijom, ne projiciraju budunost i previe su fokusirani na mjerenje rizika, a manje na upravljanje rizikom

V. OSJETLJIVOST NA RIZIKE I PROCIKLINOST - ideja Basela II bankarstvo je prociklina djelatnost u smislu da banke smanjuju kreditnu aktivnost u vrijeme recesije i poveavaju je u vrijeme prosperiteta - provedene brojne studije: regulacija na bazi kapitala je openito prociklina - Caruana: problem to banke vie pozornosti posveuju regulatornim zahtjevima, a manje upravljanju rizicima i menaderske prakse ne mogu biti harmonizirane jer su specifine za svaku instituciju. S druge strane banke nastoje efikasnije upravljati rizicima da bi poveale profitabilnost - prociklinost Basela II proizlazi iz kalkulacije omjera kapitala na bazi rizicima prilagoene imovine pri emu je poveana osjetljivost na rizike kontraproduktivna - neki ekonomisti predlau da se kapitalni omjeri raunaju na ukupnu neprilagoenu imovinu

VI. OSLANJANJE NA REJTING AGENCIJE - agencije su bile blagonaklone u davanju visokih AAA ocjena rejtinga vrijednosnica koje su nastale na temelju drugorazrednih kredita da bi zadovoljile klijente naruitelje odnosno izdavatelje vrijednosnica

56

- neodgovarajue i bez krize: rejting agencije ne osiguravaju konzistentnu procjenu kreditne sposobnosti - Basel II zahtjeva kredibilitet, neovisnost, objektivnost i transparentnost - Hawkins i Turner: rejting agencije vie promatraju prolost, a manje budunost - Rodriguez: rejting agencije slijede trendove, a ne anticipiraju ih

VII. PROBLEM IMPLEMENTACIJE - problem parcijalne, nepotpune i selektivne implementacije meu drava - sporazum e se razlikovati od zemlje do zemlje s obzirom na nain na koji je voen - Imeson: Basel II e postati drugi primjer nejedinstvenosti meu dravama i predmet neslaganja - E