Europski parlament 2014-2019

USVOJENI TEKSTOVI

P8_TA(2016)0006

Pregled stanja i izazovi u regulaciji financijskih usluga u EU-u

Rezolucija Europskog parlamenta od 19. siječnja 2016. o pregledu stanja i izazovima u

regulaciji financijskih usluga u EU-u: put prema učinkovitijem i djelotvornijem okviru

EU-a za financijsku regulaciju i prema uniji tržišta kapitala te njihov utjecaj

(2015/2106(INI))

Europski parlament,

– uzimajući u obzir zelenu knjigu Komisije naslovljenu „Stvaranje unije tržišta kapitala”

(COM(2015)0063) i rezoluciju Parlamenta od 9. srpnja 2015. na tu temu1,

– uzimajući u obzir izvješće skupine na visokoj razini kojom predsjeda Jacques de

Larosière o financijskom nadzoru u EU-u od 25. veljače 2009.,

– uzimajući u obzir izvješće Bazelskog odbora za nadzor banaka o učinku i odgovornosti

nadzora banaka iz srpnja 2015.,

– uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije naslovljen „Prva promišljanja o

zaprekama na putu prema razvoju produbljenih i integriranih tržišta kapitala u EU-u”

(SWD(2015)0013),

– uzimajući u obzir zaključke Vijeća o uniji tržišta kapitala, koje je Vijeće za ekonomske i

financijske poslove donijelo 19. lipnja 2015.,

– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 26. studenoga 2014. naslovljenu „Plan

ulaganja za Europu” (COM(2014)0903),

– uzimajući u obzir neslužbeno izvješće Odbora ECON naslovljeno „Poboljšanje

koherentnosti zakonodavstva EU-a o financijskim uslugama” i usvojeno u Odboru

30. siječnja 2014.2,

– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 15. svibnja 2014. naslovljenu

„Reformirani financijski sektor za Europu” (COM(2014)0279),

– uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije naslovljen „Gospodarski pregled

programa za regulaciju financijskog sustava” (SWD(2014)0158),

1 Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0268. 2 http://www.europarl.europa.eu/document/activities/cont/201402/20140210

ATT79138/20140210ATT79138EN.pdf

– uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 11. ožujka 2014. o pregledu Europskog sustava

financijskog nadzora (ESFS)1,

– uzimajući u obzir Izvješće Komisije o misiji i organizaciji Europskog odbora za

sistemske rizike (ESRB) (COM(2014)0508),

– uzimajući u obzir Izvješće Komisije o djelovanju europskih nadzornih tijela (ESA) i

Europskog sustava financijskog nadzora (ESFS) (COM(2014)0509),

– uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 26. veljače 2014. o dugoročnom financiranju

europskog gospodarstva2,

– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 27. ožujka 2014. naslovljenu „Dugoročno

financiranje europskoga gospodarstva” (COM(2014)0168),

– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 19. svibnja 2015. naslovljenu „Bolja

regulativa za bolje rezultate – Agenda EU-a” (COM(2015)0215),

– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 19. svibnja 2015. naslovljenu „Prijedlog

međuinstitucijskog sporazuma o boljoj regulativi” (COM(2015)0216),

– uzimajući u obzir Izvješće Europskog odbora za sistemske rizike o regulatornom

postupanju s izloženošću javnom dugu iz ožujka 2015.3,

– uzimajući u obzir završno izvješće parlamentarnog povjerenstva Ujedinjene Kraljevine

za bankovne standarde naslovljeno „Trajna promjena bankarstva”,

– uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

– uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku i mišljenje

Odbora za industriju, istraživanje i energetiku (A8-0360/2015),

A. budući da je do financijske krize koja se pojavila 2007. – 2008. i njezinih dalekosežnih

negativnih posljedica među ostalim došlo i zbog manjkave primjene odgovarajućih

visokokvalitetnih propisa o financijskim uslugama za sve složenija tržišta i proizvode;

budući da je posljednjih godina pokrenut ambiciozan program reformi u financijskom

sektoru EU-a uz pomoć kojeg se želi ojačati financijska regulacija i nadzor, ponovno

uspostaviti financijska stabilnost i ojačati otpornost financijskog sustava na šokove,

smanjiti rizici za porezne obveznike te bolje odgovoriti na potrebe ulagača i potrebe

financiranja realnog gospodarstva; budući da, unatoč boljim izgledima za rast u Europi,

još nije postignut potpuni oporavak;

B. budući da su u svim financijskim sektorima, uključujući bankarstvo, osiguranje, tržište

vrijednosnih papira, investicijske fondove i infrastrukturu financijskog tržišta,

zabilježene korjenite promjene koje su i dalje u tijeku;

C. budući da su prenošenje u nacionalna zakonodavstva i provedba financijske regulatorne

1 Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0202. 2 Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0161. 3 http://www.esrb.europa.eu/pub/pdf/other/esrbreportregulatorytreatmentsove

reignexposures032015.en.pdf?29664e3495a886d806863aac942fcdae

reforme još uvijek u tijeku i još nisu privedeni kraju te se brojne važne reforme tek

trebaju poduzeti, a mnogi delegirani i provedbeni akti tek dovršiti; budući da je stanje u

bankarskom sektoru i sektoru osiguranja te na financijskim tržištima obilježeno stalnim

promjenama i inovacijama, što znači da se propisi kojima se reguliraju ti sektori trebaju

podvrgnuti trajnoj procjeni u cilju postizanja proporcionalnosti i učinkovitosti te shodno

tomu stalne prilagodbe tih propisa;

D. budući da je tržište kapitala u Uniji i dalje fragmentirano; budući da unija tržišta

kapitala može pružiti dragocjen okvir kako bi se malim i srednjim poduzećima u

cijelom EU-u zajamčio jednak pristup financijskim sredstvima i kako bi se promicale

inovativne platforme za tržišno utemeljeno financiranje; budući da konkretni nedostatak

kreditiranja za mala i srednja poduzeća i mikropoduzeća među ostalim proizlazi iz

gospodarske nestabilnosti i nedostatka ciljanih rješenja za realno gospodarstvo; budući

da se kao primjer često navodi kontekst temeljen na tržištu kapitala u SAD-u, ali da se

on bitno razlikuje od konteksta temeljenog na bankarstvu u Europskoj uniji te se ne bi

trebao preuzimati niti koristiti kao predložak; budući da je unija tržišta kapitala prilika

za jačanje tržišta kapitala u Europskoj uniji kao dodatak bankovnom financiranju;

budući da se u SAD-u nakon financijske krize bankovno financiranje poduzeća razvilo

jače nego financiranje temeljeno na tržištima kapitala;

Pregled stanja i izazovi u postojećem okviru

1. napominje da se u komunikaciji Komisije naslovljenoj „Reformirani financijski sektor

za Europu” daje prvi pregled stanja reformi financijskog sektora, ali ne i cjelovita

procjena i kvantitativna analiza ukupnih učinaka i međudjelovanja pojedinačnih mjera;

2. pozdravlja paket ulaganja Komisije, uključujući uniju tržišta kapitala; ističe potrebu za

dodatnim nebankovnim financiranjem poduzeća kao i to da središnje načelo izgradnje

unije tržišta kapitala mora biti stavljanje jačeg naglaska na krajnje korisnike tržišta

kapitala, tj. poduzeća i ulagače; ističe da je učinkovit i djelotvoran okvir za financijske

usluge kojim se jamči financijska stabilnost preduvjet za povećanje (dugoročnih)

ulaganja i poticanje rasta u konkurentnom europskom gospodarstvu; ističe povezanost

gospodarske i financijske stabilnosti; ističe isto tako da pouzdane gospodarske politike,

učinkovite strukturne reforme i zdrave proračunske politike otvaraju put za potencijal za

zdravlje i rast realnog gospodarstva u državama članicama i u EU-u; priznaje važnu

ulogu koju tržišta kapitala mogu imati u rješavanju financijskih potreba gospodarstava

država članica;

3. priznaje činjenicu da je aktualna financijska i dužnička kriza dovela do neviđenih

negativnih posljedica, posebice za realno gospodarstvo i novac poreznih obveznika; u

tom kontekstu priznaje financijske propise oko kojih su se u posljednjih pet godina

suglasile europske institucije i kojima je ojačana europska financijska arhitektura u

slučaju pojave kriza u budućnosti; pozdravlja akcijski plan Komisije za uniju tržišta

kapitala; pozdravlja činjenicu da je Komisija kao jedno od načela kojim se podupire

unija tržišta kapitala uvela djelotvornu razinu zaštite potrošača i ulagača;

4. priznaje postignuća financijske regulacije u pogledu odgovora na posljedice financijske

krize; izražava zabrinutost zbog sve veće složenosti, koja se odražava u činjenici da su

propisi i nadzor sve brojniji, detaljniji i da postoje na više razina i s obzirom na zahtjeve

na međunarodnoj, europskoj i nacionalnoj razini; napominje da složena regulativa

odražava i složena financijska tržišta, uključujući financijske instrumente, tržišnu

infrastrukturu i institucije; naglašava da pretjerano složena regulativa i stroži preduvjeti

mogu negativno utjecati na ulaganja; smatra da se složenosti regulative mora pristupiti i

u pogledu njezine primjene na nefinancijske krajnje korisnike financijskih proizvoda;

ističe potrebu za međunarodnom regulatornom suradnjom u globalnom okviru s

poboljšanom suradnjom i većom odgovornošću;

5. napominje da je za zdravu i snažnu uniju tržišta kapitala potrebno priznati međuovisnost

s drugim financijskim sektorima, istražiti dodatne tržišno utemeljene izvore financiranja

za realno gospodarstvo i da se ona u prvom redu mora temeljiti na ustaljenim

postojećim strukturama; ističe potrebu za sveobuhvatnim pristupom regulaciji

financijskih usluga u EU-u, u okviru kojeg unija tržišta kapitala doprinosi dopunjavanju

bankovnog financiranja; poziva da se u uniji tržišta kapitala odražavaju perspektive

potrošača i ulagača, uz njezino usmjerenje na financiranje poduzeća; u tu bi svrhu

Komisija trebala usko surađivati s Europskim odborom za sistemske rizike, europskim

nadzornim tijelima i nacionalnim nadležnim tijelima kako bi se riješile sve

neusklađenosti u pristupu koje bi mogle dovesti do potkopavanja ciljeva unije tržišta

kapitala; traži od Komisije da iskoristi najbolje prakse koje dobro funkcioniraju kako bi

se razvilo tržište kapitala za cijelu Uniju;

6. smatra da zakonodavstvo nije uvijek najprimjereniji politički odgovor te da bi trebalo

uzeti u obzir nezakonodavne pristupe i one koji se temelje na tržištu;

7. poziva Komisiju da primjeni integrirani pristup kad je riječ o uniji tržišta kapitala i da

vodi računa o drugim političkim programima kao što su razvoj jedinstvenog digitalnog

tržišta i tekuće reforme u području prava trgovačkih društava i upravljanja poduzećima;

osim toga, smatra da bi Komisija trebala uzimati u obzir najnovija tehnološka

dostignuća; u vezi s tim upozorava na prijetnju cyber-sigurnosti i poziva Komisiju da

učini sve da ta dimenzija bude obuhvaćena strategijom EU-a;

8. smatra da bi učinkoviti i djelotvorni propisi o financijskim uslugama u EU-u trebali biti

usklađeni, dosljedni (uključujući na međusektorskoj osnovi), proporcionalni, da ne bi

trebali biti duplicirani, da moraju biti lišeni nepotrebne složenosti i takvi da ne dovode

do pravne nesigurnosti, regulatorne arbitraže i visokih transakcijskih troškova; isto tako

smatra da bi trebali omogućiti posrednicima da ostvare svoju ulogu kanaliziranjem

sredstava k realnom gospodarstvu i da tako doprinesu njegovu financiranju, da budu na

usluzi štedišama i ulagačima te da se na djelotvoran način pozabave rizicima za

financijsku stabilnost i porezne obveznike i pritom spriječe ponovno izbijanje

financijskih kriza te djeluju kao zaštita od sistemskih rizika; smatra da trebaju

pridonijeti produbljenju jedinstvenog tržišta i da im naglasak treba biti na konkretnim

ciljevima koje je lakše ostvariti na europskoj razini te da bi se pritom trebalo ostaviti

prostora za inovativno financiranje s jačim naglaskom na lokalnoj razini;

9. izražava zabrinutost zbog stalnih problema koji se odnose na međunarodne brojeve

bankovnog računa (IBAN) koji se još ne smatraju valjanima za izravno terećenje

bankovnih računa u jednoj državi članici u korist subjekta u drugoj državi članici;

10. naglašava da je potrebno sagledati stanje okvira za financijske usluge primjenom i

kvantitativnog i kvalitativnog pristupa; napominje da se slične prakse primjenjuju i u

drugim jurisdikcijama, osobito u SAD-u; naglašava da bi taj pregled stanja trebao

doprinijeti izgradnji funkcionalnijih financijskih tržišta koja odgovaraju na financijske

potrebe realnog gospodarstva, između ostalog i tako što će se uhvatiti u koštac s rupama

u zakonu, manjkavostima, nedosljednostima, neusklađenosti i neproporcionalnosti, da

ne bi smio ugroziti ono što je ostvareno u području zakonodavstva i da je pritom

potrebno voditi računa o zahtjevima iz odredbi o reviziji usvojenih u svakom

pojedinačnom zakonodavnom aktu te da se bez predviđanja rezultata ne bi smio

smatrati praksom koja vodi k deregulaciji;

11. smatra da jedinstveno tržište financijskih usluga koristi poduzećima, ali da u konačnici

mora koristiti korisnicima i ulagačima; ustrajan je u ideji da još postoje brojne zapreke i

prepreke kada je riječ o prekograničnom pristupu, plasmanu i ulaganjima te da ih je

potrebno proučiti, uhvatiti se u koštac s njima i nadići ih, a da se pritom održi najviša

razina zaštite ulagača; podsjeća da nije moguće sa sigurnošću predvidjeti da će se

smanjenjem zapreka tokovima kapitala poboljšati izgledi dugoročnog rasta ako ukupni

poticaji tvrtkama nisu pravilno postavljeni; nadalje uzima u obzir važnost dobro

razvijenog lokalnog ekosustava koji manjim poduzećima omogućuje privlačenje

kapitala za rast;

12. smatra da zaštita potrošača ne podrazumijeva nužno velike količine informacija te da bi

se naglasak trebao staviti na kvalitetu i razumljivost informacija kako bi se omogućilo

donošenje dobrih odluka – informacije moraju biti relevantne, točne, usporedive,

prilagođene korisnicima, pouzdane i pravovremeno dostupne; zabrinut je zbog toga što

se mnoštvom i složenošću informacija namijenjenih korisnicima u konačnici možda ne

zadovoljavaju njihove stvarne potrebe; zalaže se za uspostavu ravnoteže kako bi se

potrošačima pružile one informacije koje su im potrebne za donošenje utemeljenih

odluka i razumijevanje prisutnih rizika, a da se pritom nepotrebno ne opterećuju

poduzeća, osobito ona mala i srednja; podupire daljnju digitalizaciju podataka; ističe da

bi financijski savjetnici i zaposlenici u financijskim institucijama koji potrošačima

pružaju usluge savjetovanja trebali proći obuku i imati dovoljno vremena kako bi

klijentima mogli pružiti dobru uslugu; napominje da su važne djelotvorne nadzorne

ovlasti kako bi se, ako je potrebno, interveniralo na području plasmana proizvoda; ističe

da je najkasnije do kraja 2016. potrebna europska inicijativa za obuhvatnije i bolje

financijsko obrazovanje pri čemu je potrebno voditi računa o posebnim potrebama

svake države članice, među ostalim i kako bi se postigla puna svijest o prednostima i

nedostatcima ulaganja na tržištu kapitala; također napominje da bi financijsko

obrazovanje trebalo biti usmjereno na mala i srednja poduzeća koja bi trebalo podučiti o

tomu kako iskorištavati tržišta kapitala; smatra da je veća transparentnost korisna kako

bi se poduzećima, ulagačima i potrošačima omogućilo da razumiju komparativne

troškove i prednosti različitih usluga koje pružaju sudionici na tržištu, no također

napominje da veća transparentnost sa sobom mora nositi dodanu vrijednost za klijente

ili nadležna nadzorna tijela i biti usmjerena k praktičnoj upotrebi informacija i

podataka;

13. ističe prednosti diversifikacije imovine, i u smislu kategorije imovine i u smislu izvora

imovine, kako bi se omogućila bolja diversifikacija rizika i odgovor na potrebe ulagača;

naglašava da svrha bonitetne regulative nije davanje prednosti određenim kategorijama

imovine; poziva na pristup regulaciji temeljen na procjeni rizika, pri čemu će se za iste

rizike primjenjivati ista pravila, i koji će se nadopunjavati drugim standardiziranim

mjerama; smatra da je za kategorije imovine primjerena detaljnija kategorizacija,

osobito uvođenje kategorija kao što je infrastruktura; prepoznaje da infrastrukturni

projekti nisu sami po sebi manje rizični te poziva na odgovarajuću bonitetnu regulaciju;

podupire daljnja istraživanja rizika i korisnosti infrastrukture, uključujući navođenje

primijenjene metodologije, kako bi se mogli donositi zaključci utemeljeni na dokazima;

14. naglašava da je kod pristupa temeljenog na procjeni rizika potrebna dosljednost, a time i

manje mogućnosti regulatorne arbitraže; ističe da je potpunom i dosljednom

nacionalnom provedbom Direktive o oporavku i sanaciji banaka te odredbi o

jedinstvenom sanacijskom mehanizmu i jedinstvenom sanacijskom fondu potrebno

dokinuti vezu između država i banaka na nacionalnoj razini; prepoznaje doprinos

Bazelskog odbora za nadzor banaka i Europskog odbora za sistemske rizike kad je riječ

o izloženosti banaka državnom dugu koji uključuje pomno razmatranje daljnjih mjera;

ističe da bi se u politikama trebalo izričito voditi računa o međusobnom djelovanju

pojedinačnih i endogenih rizika, osobito kada financijske institucije koriste iste

standardne modele za mjerenje rizika koje je odobrio regulator;

15. napominje da može doći do neželjenih posljedica višestrukih kapitalnih zahtjeva i

zahtjeva koji se odnose na likvidnost i financijsku polugu za promjene dospijeća,

pružanje dugoročnog financiranja i stvaranje tržišta i likvidnosti, podsjećajući pritom da

su ti zahtjevi uvedeni kao odgovor na financijsku krizu; zabrinut je da bi nesrazmjerni

zahtjevi mogli ugroziti poslovni model malih i srednjih banaka i stoga imati neželjene

posljedice za strukturu financijske industrije; poziva Komisiju da u suradnji s

nadzornim tijelima kao prioritet analizira te posljedice za bankarstvo i osiguranje kao i

moguće komplementarnosti;

16. izražava zabrinutost u vezi s međudjelovanjem između tržišnog zakonodavstva i

kapitalnih zahtjeva, s obzirom na to da su novi subjekti revizijom Direktive o tržištima

financijskih instrumenata obuhvaćeni kao regulirani subjekti, dok Direktiva o

kapitalnim zahtjevima nije prilagođena kako bi odražavala različite vrste poduzeća;

17. izražava zabrinutost zbog toga što su valjana izuzeća iz Uredbe o infrastrukturi

europskog tržišta (EMIR) za nefinancijska poduzeća djelomično poništena Direktivom

o kapitalnim zahtjevima i Uredbom o kapitalnim zahtjevima u pogledu primjene troška

prilagodbe kreditnom vrednovanju; poziva Komisiju da bolje obavlja svoju ulogu kad je

riječ o jamčenju dosljednosti političkog pristupa i ishoda u okviru različitih

zakonodavnih prijedloga;

18. smatra da bi posebne odredbe koje se u postojećim propisima odnose na nefinancijska

poduzeća trebalo proširiti i učiniti ih razmjernijima kako bi se ograničilo

administrativno opterećenje, a ne smanjivati kapital koji je dostupan gospodarstvu za

buduća ulaganja; poziva Komisiju da pri reviziji EMIR-a odgovori na poteškoće u

primjeni složenih sustava pojednostavljivanjem postupaka, ali da nastavi priznavati

svrhu izuzeća kako bi se zajamčilo da nefinancijska poduzeća ne budu opterećena

zakonodavstvom usmjerenim na sudionike financijskog tržišta;

19. poziva Komisiju da pri reviziji EMIR-a ispita učinak koji bi smanjenje kvalitete

kolaterala prihvaćenih od središnjih drugih ugovornih strana moglo imati na otpornost

središnjih drugih ugovornih strana te da razmotri trebaju li određeni sudionici na tržištu

poput mirovinskih fondova biti trajno izuzeti iz središnjeg poravnanja u slučaju da

njihovo sudjelovanje dovede do smanjenja stabilnosti ukupnog financijskog sustava

zbog prihvaćanja alternativnih negotovinskih kolaterala;

20. zabrinut je zbog nepostojanja dostupnih i privlačnih (dugoročnih) ulaganja prihvatljivih

u smislu rizika i troškovno učinkovitih i prikladnih štednih proizvoda za potrošače;

ponovno izražava potrebu za raznolikošću izbora za ulagače i potrošače jer je povjerenje

ulagača ključno za veća ulaganja; ističe da se mora poticati okruženje koje stimulira

inovacije u području financijskih proizvoda, stvarajući pritom veću raznolikost i korist

za realno gospodarstvo i omogućujući poboljšane poticaje za ulaganja i koje također

može doprinijeti jamčenju primjerenih, sigurnih i održivih mirovina, kao što je

primjerice razvoj paneuropskog mirovinskog proizvoda, s jednostavnim transparentnim

dizajnom; poziva europska nadzorna tijela da u skladu sa svojim ovlastima analiziraju

potrošačke trendove, osobito u vezi s maloprodajnim proizvodima, te da o tome sastave

izvješće;

21. pozdravlja raznolikost poslovnih modela; poziva da se ta raznolikost odražava u

propisima i nadzoru uzimajući pritom potpuno u obzir prirodu, veličinu, rizičnost i

složenost subjekata koji se razmatraju, pod uvjetom da se ispune načela poštenog

tržišnog natjecanja i učinkovitog nadzora; podsjeća da je raznolikost sredstava

financiranja vrlina;

22. smatra da bi uspješna unija tržišta kapitala trebala omogućiti poduzećima u EU-u svih

veličina i u različitim fazama rasta pristup tržištima kapitala u EU-u na korisnicima

pristupačan, učinkovit i jeftin način; smatra da propisi ne bi smjeli otežavati uvrštavanje

na burzu i da ne bi smjeli onemogućivati neuvrštenim poduzećima da budu uvrštena;

naglašava potrebu za pojednostavljenim regulatornim sustavom primarnog tržišta kako

bi se olakšalo prikupljanje financijskih sredstava jamčeći pritom odgovarajuću razinu

zaštite ulagača; ističe potencijal inovativnog tržišno utemeljenog financiranja, osobito

mogućnosti koje pružaju financijske tehnologije, uključujući grupno financiranje i tzv.

peer-to-peer kreditiranje, te ističe potrebu za pojednostavljivanjem odgovarajućih

regulatornih zahtjeva; poziva Komisiju da stvori prostor za pojavu tih novih modela te

da ih ispita i promiče dajući pritom prednost njihovoj prekograničnoj dimenziji i

jamčeći smanjivanje prepreka ulasku na tržište; poziva Komisiju da podupre države

članice sa sektorima tržišta kapitala u razvoju s pomoću svoje Službe za potporu

strukturnim reformama;

23. poziva na odgovarajuću i jasnu podjelu nadležnosti između EU-a i nacionalnih razina,

uzimajući u obzir činjenicu da nacionalna nadzorna tijela bolje poznaju obilježja

lokalnih tržišta; ističe da se treba osigurati djelotvornost jedinstvenog nadzornog

mehanizma, stvaranje jednakih uvjeta za sve i transparentnost te da se treba spriječiti

sukob interesa između nadzornih tijela i subjekata pod nadzorom; zabrinut je zbog

učinka pristupa nadzoru koji je jednak za sve, u okviru jedinstvenog nadzornog

mehanizma, na manje subjekte koji u prvom redu djeluju u nacionalnim okvirima;

24. prepoznaje postignuća na planu uspostave bankovne unije i naglašava njezinu veoma

važnu ulogu u rješavanju problema međuovisnosti država i bankovnih rizika i

smanjivanju sistemskih rizika zajedničkim djelovanjem; prima na znanje postupno

dovršenje procesa stvaranja bankovne unije; ističe da je nužna potpuna i pravovremena

provedba postojećeg zakonodavstva; prima na znanje raspravu o europskom sustavu

osiguranja depozita u kojoj će Parlament kao suzakonodavac imati pravo glasa; ističe

cilj izbjegavanja moralnog rizika i osiguranja da načelo odgovornosti i dalje bude

vodeća tema; kritizira nisku osjetljivost na rizik u izračunu doprinosa za jedinstveni

fond za sanaciju; prepoznaje napore uložene u zaključivanje uredbe o strukturnoj

reformi banaka;

25. naglašava potrebu za provođenjem i izvršavanjem primjene donesenog zakonodavstva,

prije daljnjeg razmatranja materijalne revizije tog zakonodavstva; ističe da brzo

prenošenje Direktive 2014/59/EU u nacionalna zakonodavstva i odgovarajuće

financiranje i djelotvornost jedinstvenog sanacijskog mehanizma moraju biti prioritet te

se stoga ustrajno zalaže za potpunu provedbu tih mjera u okviru odgovarajućeg

zakonodavnog okvira; u vezi s tim ističe temeljnu važnost prekidanja izravne

međupovezanosti državnih proračuna i bankarskih rizika, koji predstavljaju veliku

prijetnju financijskoj stabilnosti; napominje da se zbog nedostatka pravila za postupanje

s državama koje velikom zaduženošću gube pristup financijskim tržištima mjere često

prekasno poduzimaju, što može negativno utjecati na financijsku stabilnost;

26. ponavlja da su u EU-u potrebni jednaki uvjeti za sve, također i kada je riječ o bankama

nadziranima u okviru jedinstvenog nadzornog mehanizma i bankama država članica

koje u njemu ne sudjeluju te potiče potpuno uključivanje država članica izvan

europodručja u bankovnu uniju, priznajući pritom da određeni elementi trenutačno

omogućuju dobrovoljno sudjelovanje; poziva Komisiju da osigura daljnji razvoj

jedinstvenog tržišta uzimajući pritom u obzir nacionalne posebnosti; poziva Komisiju

da i dalje zauzima snažan pristup, u smislu regulacije i nadzora, kad je riječ o

usporednom bankarstvu ili bankarstvu u sjeni u cilju ublažavanja sistemskih rizika i

povećanja transparentnosti; pozdravlja važne korake u europskim propisima o

osiguranju postignute primjenom Direktive Solventnost II od 1. siječnja 2016. koju je

potrebno ocijeniti i eventualno dodatno razviti uzimajući pritom u obzir međunarodni

okvir za globalne sistemski važne osiguravatelje;

27. uzima u obzir da se mala i srednja poduzeća tradicionalno oslanjaju na bankovna

financiranja zbog svoje posebne prirode, različitih profila rizičnosti i raznolikosti diljem

Europe; poziva Komisiju da, u suradnji s europskim nadzornim tijelima, ESB-om i

nacionalnim tijelima, procijeni dostatnost financiranja malih i srednjih poduzeća, prouči

koje su prepreke i koristi u pogledu diversifikacije kanala financiranja te kako

omogućiti bankama i nebankovnim subjektima da povećaju financiranje malih i srednjih

poduzeća, proširujući izbor različitih metoda financiranja namijenjenih poduzećima za

različite faze njihova razvoja; podsjeća na važnost instrumenata kao što je „pomoćni

faktor za mala i srednja poduzeća”; predlaže da se inicijativama za unapređenje

financiranja malih i srednjih poduzeća obuhvate novoosnovana poduzeća,

mikropoduzeća i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije; naglašava potencijal

inovativnih i u velikoj mjeri neiskorištenih izvora za financiranje malih i srednjih

poduzeća, uključujući tzv. peer-to-peer kreditiranje, grupno financiranje i privatne

plasmane te ističe potrebu za pojednostavljivanjem relevantnih regulatornih zahtjeva;

28. ističe važnost brze provedbe već donesenih mjera koje prate ciljeve unije tržišta

kapitala; poziva Komisiju i države članice da budućim propisima o financijskim

uslugama predvide aktivnu primjenu kategorije rastućeg tržišta malih i srednjih

poduzeća;

29. smatra da bi poduzeća trebala imati pristup primjerenom broju različitih vrsta tržišta u

EU-u ovisno o njihovoj veličini, složenosti i ambicijama u vezi s prikupljanjem

sredstava te naglašava potrebu za stvaranjem dubljih i integriranijih paneuropskih tržišta

kapitala koja su usklađena s ključnim regionalnim i lokalnim tržištima, iako su od njih

odvojena;

30. pozdravlja nadolazeću reviziju Direktive o prospektu; naglašava da bi revizija trebala

biti usmjerena na smanjivanje troškova i pojednostavljenje postupaka za mala i srednja

poduzeća, a da se pritom uspostavi odgovarajuća ravnoteža u smislu zaštite ulagača;

31. prepoznaje napore koji se trenutačno ulažu u uspostavu transparentnijeg

sekuritizacijskog tržišta osiguravajući pritom visoke standarde procesa, pravnu

sigurnost i usporedivost sekuritizacijskih instrumenata; ističe potrebu za uvođenjem

registra podataka; ističe da su potrebni strogi zahtjevi za odnosnu visokokvalitetnu

imovinu i kalibracije s obzirom na stvaran profil rizičnosti i svijest svih sudionika o

riziku na tržištima sekuritizacije, uzimajući u obzir rizičnost sekuritizacije, osobito

sintetske sekuritizacije, kao što se pokazalo tijekom krize, pri čemu se prepoznaje

različitost iskustva u EU-u i SAD-u; ustrajan je u traženju da se zahtjevi za zadržavanje

ne smiju smanjivati kako bi se izbjegao moralni rizik; naglašava potrebu razmatranja

neovisne certifikacije sukladnosti s kvalificirajućim kriterijima; poziva Komisiju da kao

prioritet provede temeljitu procjenu rizika i koristi sekuritizacije za mala i srednja

poduzeća te ulagače i procjenu financijske stabilnosti i mogućnosti plasiranja

sekuritizacijskih instrumenata, te o tomu izvijesti Parlament;

32. smatra da pristup usmjeren na veću standardizaciju proizvoda i postupaka može smanjiti

složenost, ali i povećati rizike koncentracije; zabrinut je da bi tržišni sudionici u slučaju

šoka na tržištu mogli krenuti u istom smjeru i traži odgovarajuće zaštitne mjere i nadzor

na nadležnoj razini u pogledu razvoja kvalitetnog sekuritizacijskog tržišta;

33. ističe da je potrebno pojednostaviti sadržaj i učestalost zahtjeva za izvješćivanje i

područja izvješćivanja, između ostalog tako što će subjekti imati jednu kontaktnu točku

kako bi se izbjeglo bilo kakvu dupliciranje zahtjeva i kanala za izvješćivanje; poziva

Komisiju, europska nadzorna tijela i jedinstveni nadzorni mehanizam da prouče koji su

podaci zaista potrebni, da usklade obrasce i uvedu pojednostavljenja te, za mala i

srednja poduzeća, izuzeća; naglašava da su podaci dobiveni izvješćivanjem najkorisniji

nadzornim tijelima ako se mogu preispitati i ako su međunarodno usklađeni; smatra da

je potrebno primjenjivati proporcionalni pristup u razvoju Skupa analitičkih podataka o

kreditima (Anakredit); smatra da je potrebno dodatno procijeniti opseg i razinu

granularnosti s obzirom na njezine troškove i koristi;

34. traži od Komisije i nadzornih tijela da se pozabave pitanjem međudjelovanja

međunarodnih standarda financijskog izvješćivanja i bonitetnih zahtjeva jer bi bolja

usklađenost koristila i gospodarstvu i bonitetnom nadzorniku te da preispitaju utjecaj

poreznog računovodstva na vlastita sredstva; podupire nastojanja da se uskladi

definicija nenaplativih kredita;

35. poziva na znatno smanjenje pristranosti u omjeru duga i kapitala kako bi se povećala

ekonomska otpornost i raspodjela kapitala te osnažila unija tržišta kapitala, što će

kapital učiniti privlačnijim za izdavatelje i ulagače; ističe da porez na transakcije utječe

na likvidnost tržišta, osobito kratkoročno, te da istodobno doprinosi ograničavanju

prekomjernog špekuliranja;

36. ističe da uz regulaciju i nadzor treba nastaviti ulagati napore u to da se promijeni način

razmišljanja u financijskom sektoru; poziva sve aktere u financijskom sektoru,

uključujući banke, nebankovne subjekte, središnje nacionalne banke i Europsku

središnju banku, da porade na promjeni načina razmišljanja i kulturi usklađivanja unutar

svojih organizacija kojima će se prednost dati interesima potrošača, osigurati sustav

odgovornosti za nadležne ključne upravitelje i dugoročno usmjerenje sudionika

financijskog tržišta te doprinijeti raznolikosti izvora financiranja; ističe prednost

pristupa dugoročnog partnerstva za financiranje i diversificirani europski bankovni

sektor s važnom ulogom bankarstva s ciljem produbljivanja odnosa s klijentom (engl.

relationship banking) za potrošače te mala i srednja poduzeća i mikropoduzeća, osobito

u pogledu smanjivanja asimetričnosti informacija, zahvaljujući među ostalim i

instrumentima dostupnima u okviru novih digitalnih tehnologija;

37. poziva na promicanje dodatnih pružatelja usluga kreditnog rejtinga radi povećanja

konkurentnosti na visoko koncentriranom tržištu; podsjeća da Komisija treba objaviti

izvješće o prikladnosti i održivosti potpore europskoj javnoj rejting agenciji za državni

dug i/ili europskoj zakladi za kreditni rejting za sve druge kreditne rejtinge do kraja

2016.; izražava kritiku zbog visokih troškova pribavljanja vanjskih usluga kreditnog

rejtinga koje snose mala i srednja poduzeća; naglašava potrebu za daljnjim

istraživanjem načina na koji je moguće određivati rejting malih i srednjih poduzeća na

usporediv i cjenovno pristupačan način koji uključuje pristup temeljen na naprednom

internom rejtingu (AIRB pristup); poziva Komisiju da nastavi ulagati napore u

premošćivanje asimetričnosti informacija;

38. traži da se pri stvaranju politika stavi jači naglasak na globalnu konkurentnost

financijskih sektora EU-a i da se pritom spriječi regulatorna utrka do dna i narušavanje

financijske stabilnosti i zaštite potrošača; ističe da se unija tržišta kapitala na razini EU-

a mora promatrati u kontekstu jačanja konkurentnosti europskih poduzeća i

gospodarstva EU-a; ističe da je djelotvoran financijski sektor nužan uvjet za učinkovitu

raspodjelu kapitala, a time i rast;

39. naglašava važnost međunarodnog okvira s obzirom na njegov opseg, metode i

implikacije za okvir EU-a; poziva države članice, Vijeće, Komisiju i europska nadzorna

tijela da usklade stajalište EU-a, radi povećanja njegova utjecaja i promicanja

zakonodavstva koje je donio demokratskim postupkom; ističe da je potrebno postići

dosljednost novih propisa, i s europskom pravnom stečevinom i s međunarodnim

smjernicama, te proporcionalnu provedbu, uključujući i opsegom, kako bi se izbjegla

nepotrebna razilaženja i dupliciranje zakonodavstva; smatra da su to preduvjeti za

uspješno ostvarenje glavnih ciljeva promicanja dugoročne globalne stabilnosti, očuvanja

privlačnosti Europe za međunarodne ulagače i izbjegavanja nepotrebnih negativnih

posljedica za konkurentnost financijskih sektora EU-a; podsjeća na načelo iskrene

suradnje između Europske unije i država članica, iz članka 4. stavka 3. Ugovora o

Europskoj uniji; smatra da europska nadzorna tijela trebaju biti uključena u rasprave o

globalnim regulatornim načelima unutar međunarodnih tijela za postavljanje standarda;

naglašava da bi se regulatorni dijalog s SAD-om trebao dodatno ojačati; ponavlja, u tom

kontekstu, da se regulatorna pitanja o financijskim uslugama trebaju, ako je potrebno,

uključiti u međunarodne pregovore;

40. ističe da su odluke o jednakosti potrebne za rješavanje prepreka u pristupu tržištu i

povezanih regulatornih okvira, imajući na umu da takve jednostrane odluke moraju

koristiti europskim poduzećima i potrošačima te da jednakost s drugim jurisdikcijama

može povećati dotok kapitala i privući daljnja ulaganja u Europu; ističe potrebu za

razvojem u smjeru dosljednog i usklađenog sustava razumnog međusobnog priznavanja

jednakih ili sličnih standarda;

41. poziva Komisiju da predloži dosljedan, usklađen, transparentan i praktičan okvir za

postupke i odluke o jednakosti trećih zemalja, vodeći računa o analizi temeljenoj na

rezultatu i međunarodnim standardima ili sporazumima; poziva da se sve odluke o

jednakosti donesu delegiranim aktima; smatra da bi europska nadzorna tijela trebala

imati primjerenu ulogu u usklađivanju procjena trećih zemalja za odluke o jednakosti;

Bolja regulacija financijskih usluga u EU-u

42. smatra da bolja financijska regulacija podrazumijeva snažan okvir i počinje s

primjenom postojeće pravne stečevine u državama članicama; ističe da je veoma važna

djelotvorna, učinkovita i dosljedna provedba zakonodavstva te poziva Komisiju da

Parlament redovito izvješćuje o stanju u pogledu prenošenja propisa u nacionalna

zakonodavstva i njihove provedbe te, ako je to primjenjivo, o postupcima zbog povrede

propisa protiv država članica; potiče države članice da pravilno provode zakonodavstvo;

smatra da se prekomjernom regulacijom ne olakšava funkcioniranje unutarnjeg tržišta i

tržišno natjecanje; smatra da se funkcioniranje unutarnjeg tržišta ne olakšava ni

privlačenjem poduzeća diskrecijskom primjenom nižih standarda; traži od Komisije da

do kraja 2016. Parlamentu podnese detaljno izvješće o analizi svih mjera prekomjerne

regulacije poduzetih u državama članicama u području financijskog zakonodavstva;

43. poziva države članice da se obvežu poštovati zadane rokove za prenošenje direktiva u

nacionalna zakonodavstva jer je to, osim što je zakonska obveza, ključno kako bi se

izbjegla nepotrebna kašnjenja u punoj provedbi zakonodavstva, kao i njegova

djelomična ili neujednačena primjena diljem Unije, što bi moglo rezultirati nejednakim

uvjetima za sve za različite subjekte i drugim vrstama poremećaja;

44. ističe da je, kada je riječ o nacrtima Komisije ili europskih nadzornih tijela i postupku

izrade nacrta, potrebna veća kvaliteta i međusektorska koordinacija, što uključuje

tempiranje, određivanje prioriteta i izbjegavanje preklapanja; naglašava da bi se time

trebalo izbjeći bilo kakvo dupliciranje temeljnog akta u delegiranim aktima, ali i

situacija u kojoj se političke odluke koje trebaju biti riješene u okviru temeljnog akta

ostavljaju za delegirane akte;

45. poziva Komisiju da omogući rano uključivanje svih bitnih dionika, uključujući i one na

razini stručnih skupina; potiče Komisiju da zajamči uravnoteženo sudjelovanje u

savjetovanjima koje odražava raznoliku strukturu dionika te olakšava i omogućuje bolje

uvjete za sudjelovanje malih dionika koji predstavljaju poduzeća, potrošače i civilno

društvo, uključujući i u pogledu načina na koji se organiziraju savjetovanja i postavljaju

pitanja;

46. pozdravlja ciljeve programa za bolju regulaciju; priznaje opću potrebu da se analizira

prikladnost propisa, i sada i ubuduće; međutim, ta se prikladnost ne može odvojiti od

funkcioniranja financijskog sektora u cjelini; ističe ulogu programa REFIT u postizanju

učinkovite i djelotvorne regulacije financijskih usluga koja uzima u obzir načelo

proporcionalnosti i u podupiranju prakse sagledavanja stanja; zahtijeva veću ulogu

Parlamenta u donošenju odluka i procjena svojstvenih programu REFIT; podsjeća da

naglasak treba biti na boljoj regulaciji, a ne na deregulaciji; naglašava da jamstvo

transparentnosti, jednostavnosti, dostupnosti i pravednosti diljem unutarnjeg tržišta

treba biti dio programa za bolju regulaciju za potrošače; također naglašava da EU ne

smije stvoriti neželjeno opterećene u pogledu usklađivanja u želji da ostvari veći stupanj

usklađenosti u okviru unije tržišta kapitala;

47. smatra da europska nadzorna tijela i jedinstveni nadzorni mehanizam imaju ključnu

ulogu u postizanju ciljeva bolje regulacije i nadzora; ističe ulogu koju europska

nadzorna tijela i jedinstveni nadzorni mehanizam imaju za osiguravanje usklađenosti i

dosljednosti među različitim zakonodavnim aktima, smanjenje nesigurnosti i

regulatorne arbitraže te poticanje suradnje na obostranu korist sudionika na tržištu;

ističe da se za europska nadzorna tijela i jedinstveni nadzorni mehanizam moraju

osigurati odgovarajuća financijska sredstva i osoblje kako bi mogli obavljati zadaće

koje su im zadali suzakonodavci;

48. ističe da se u reviziji uredbi o europskim nadzornim tijelima moraju odražavati odredbe

o odgovornosti i transparentnosti za poboljšani nadzor od strane Parlamenta, kao što je

određeno uredbama o jedinstvenom nadzornom mehanizmu i jedinstvenom sanacijskom

mehanizmu te da se revizijom mora ojačati neovisnost europskih nadzornih tijela od

Komisije; smatra da je nužno istražiti mogućnosti olakšavanja većeg sudjelovanja

europskih nadzornih tijela na savjetodavnoj razini tijekom faze prve razine poštujući

pritom ovlasti suzakonodavaca;

49. ističe da je potrebno poštovati međudjelovanje, dosljednost i usklađenost temeljnih

akata s delegiranim i provedbenim aktima; ponovno ističe da suzakonodavci moraju

donositi političke odluke u okviru temeljnih akata i da se one ne smiju ostavljati za

delegirane akte koji se donose „radi dopune ili izmjene određenih elemenata

zakonodavnog akta koji nisu ključni” (članak 290. Ugovora o funkcioniranju Europske

unije); ustraje u tomu da se Komisija i europska nadzorna tijela pri izradi nacrta

delegiranih i provedbenih akata i smjernica drže svojih ovlasti koje su određene u

temeljnim aktima i da poštuju dogovor suzakonodavaca; žali što u prošlosti nadzorna

tijela pri izradi provedbenih akata nisu uvijek poštovala ovlasti koje su definirali

europski zakonodavci; izražava žaljenje zbog toga što koordinacija između Komisije

(delegirani akti) i europskih nadzornih tijela (tehnički standardi) nije dovoljna i stoga

može negativno utjecati na kvalitetu sukladnosti, posebno onda kada nisu usvojeni

detaljni zahtjevi sve do malo prije isteka roka za provedbu iz temeljnog akta;

50. poziva Komisiju da u potpunosti razdvoji i delegirane i provedbene akte te da izbjegava

pristupe „u paketu” kako bi se omogućilo pravodobno donošenje tih akata;

51. poziva Komisiju da se pobrine za to da sve izmjene u nacrtima regulatornih tehničkih

standarda i provedbenim tehničkim standardima koje su predložila europska nadzorna

tijela budu transparentni za suzakonodavce i dionike;

52. naglašava da zbog rane pravne revizije koju provodi Komisija transparentnost postupka

u odnosu na Parlament kao ni pravo Parlamenta na savjetovanje ne bi smjeli biti

smanjeni; zahtijeva da tijekom izrade nacrta europska nadzorna tijela Parlamentu

dostavljaju proaktivno, redovito, u cijelosti i bez odgode provizorne nacrte i privremene

podatke o napretku rada te da se o njima savjetuju s Parlamentom;

53. poziva Komisiju i europska nadzorna tijela da u potpunosti poštuju rokove za

podnošenje koje su suzakonodavci odredili i da suzakonodavcima odmah dostave

objašnjenje u slučaju da se očekuje prekoračenje roka;

54. podsjeća europska nadzorna tijela da je za tehničke standarde, smjernice i preporuke

obvezujuće načelo proporcionalnosti; poziva europska nadzorna tijela da zauzmu

oprezan pristup u pogledu opsega i broja smjernica, osobito ako nisu za to izričito

ovlaštena temeljnim aktom; napominje da je takav oprezan pristup nužan i kad je riječ o

ograničenim resursima europskih nadzornih tijela i potrebi da se odrede prioriteti u

pogledu njihovih zadaća, pri čemu proračunska ograničenja ne smiju biti razlogom

praktičnih ograničenja djelotvornog nadzora, te traži da se za europska nadzorna tijela

predvidi dovoljno sredstava kako bi ona izvršavanjem svojih ovlasti mogla provoditi

pouzdan, neovisan i djelotvoran nadzor;

55. poziva europska nadzorna tijela da koriste svoje pravo da zatraže informacije o tomu

kako države članice primjenjuju temeljne akte te da redovitije provode stručne procjene

o nacionalnim nadležnim tijelima kako bi se poboljšala konvergencija nadzorne prakse

u državama članicama;

56. poziva Komisiju i europska nadzorna tijela da na svojim mrežnim stranicama redovno

objavljuju pročišćene verzije uredbi o financijskim uslugama, uključujući sažetak kojem

mogu pristupiti i koji mogu razumjeti poslovni subjekti, potrošači, organizacije civilnog

društva i ostali; smatra da je izrada zajedničkog registra s uputama na nacionalnu

provedbu mogućnost koju vrijedi razmotriti;

Daljnji koraci

57. poziva Komisiju i europska nadzorna tijela da redovno (najmanje jednom godišnje)

provode provjere dosljednosti i usklađenosti, između ostalog i na međusektorskoj

osnovi i za svaki nacrt zakonodavnog akta, kao i provjere provedbe donesenog

zakonodavstva, uključujući regulatorne tehničke standarde i provedbene tehničke

standarde, te da odvoje sredstva za te provjere;

58. poziva Komisiju i europska nadzorna tijela da redovno (najmanje jednom godišnje)

provode provjere proporcionalnosti i djelotvornosti, osobito kada je riječ o zahtjevima

primjenjivim na po veličini male i srednje sudionike na tržištu te za svaki nacrt

zakonodavnog akta, te da odvoje sredstva za te provjere; poziva Komisiju da objavi

zelenu knjigu u kojoj će se ispitati novi pristupi promicanju proporcionalnosti

financijske regulative;

59. ističe da učinak pojedinačnih zakonodavnih mjera nije jednak njihovu kumulativnom

učinku; poziva službe Komisije da u suradnji s europskim nadzornim tijelima,

jedinstvenim nadzornim mehanizmom i Europskim odborom za sistemske rizike svakih

pet godina provedu opsežnu kvantitativnu i kvalitativnu procjenu kumulativnog učinka

regulacije financijskih usluga u EU-a na financijska tržišta i sudionike na razini EU-a i

na razini država članica kako bi se utvrdili nedostatci i rupe u zakonu, ocijenila

uspješnost, djelotvornost i učinkovitost propisa o financijskim uslugama i kako bi se

zajamčilo da oni ne ugrožavaju pošteno tržišno natjecanje i razvoj gospodarstva, te da

podnesu izviješće Parlamentu; naglašava važnost provođenja detaljnih procjena učinka i

analiza troškova i koristi za svako buduće zakonodavstvo kako bi se dokazala dodana

vrijednost zakonodavstva, posebice u pogledu gospodarskog rasta i otvaranja novih

radnih mjesta; naglašava da procjene učinka te analize troškova i koristi trebaju

uključivati temeljite ocjene učinka mjera prve razine koje čine znatan dio financijskog

regulatornog okvira EU-a; podsjeća da bi kvantificiranje učinka zakonodavnih mjera

moglo biti teško, osobito jer je teško izmjeriti njihovu korisnost, no da bi se metode

kvantifikacije svakako trebale primjenjivati;

60. poziva službe Komisije da prvu procjenu dovrše do kraja 2016. te da uzimajući u obzir i

neovisna istraživanja podnesu izvješće o sveukupnom učinku i, u posebnim

poglavljima, o sljedećim stavkama:

– utjecaju na različite financijske sektore, uključujući odgovarajuću diferenciranu

raščlambu sudionika na tržištu prema veličini, složenosti i poslovnom modelu, te

na nefinancijske subjekte,

– mogućim nedostatcima i rupama u zakonu, uzimajući u obzir mogući razvoj novih

prijetnji i rizika kao i preklapanja i neželjene posljedice,

– stvarnim i očekivanim ekonomskim učincima, kao i o konkurentnosti europskog

financijskog sektora u svijetu,

– mogućnostima ostvarenja koristi za realno gospodarstvo, uključujući za mala i

srednja poduzeća, potrošače i zaposlenost,

– potrebi da se dodatno poboljšaju postojeći i da se prošire dodatni kanali

financiranja, uključujući i utjecaj na pristup financijama za mala i srednja

poduzeća i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije,

– utjecaju na ponudu i potražnju dugoročnog financiranja,

– utjecaju na raspodjelu i diversifikaciju imovine i rizika te na razvoj omjera

osnovnog kapitala i ukupne imovine u financijskim institucijama,

– učinkovitosti i primjerenosti okvira za male ulagače, institucijske ulagače te

potrošače i klijente, uključujući i okvir o transparentnosti,

– djelotvornosti uklanjanja prepreka za jedinstveno tržište, smanjenja regulatorne

arbitraže i jačanja konkurentnosti,

– ukupnom utjecaju na financijsku stabilnost i moralni rizik, uključujući i procjenu

mogućih troškova i rizika nedostatne regulative, vodeći pritom računa o

djelotvornoj provedbi preporuka skupine G20, i razinu međupovezanosti

financijskih poduzeća,

– učinku na financijsku stabilnost računovodstva poštene vrijednosti u usporedbi s

opreznim računovodstvom za međunarodne standarde financijskog izvješćivanja

(MSFI),

– učinkovitosti i primjerenosti okvira za makrobonitetni nadzor u EU-u,

– kapacitetu europskih nadzornih tijela da ispune zadaće koje su dobila unutar

sadašnjeg zakonodavnog okvira i o koracima koji bi mogli biti potrebni za

poboljšanje okvira, a posebno financiranje europskih nadzornih tijela u bliskoj

budućnosti,

– međuovisnosti s međunarodnim standardima i utjecaju na globalnu konkurentnost

europskih poduzeća, uzimajući pritom u obzir usporedbu između EU-a i drugih

velikih jurisdikcija u pogledu postojeće regulative i mjere u kojoj se ona provodi;

61. poziva Komisiju da svoje zaključke predstavi Parlamentu i Vijeću te da prema potrebi

predloži mjere;

°

° °

62. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.