Radni priručnik za sakupljanje samoniklog bilja

Lokalne inicijative za poticanje zapoljavanja Mogunosti samozapoljavanja kroz odrivo sakupljanje samoniklog bilja

RADNI PRIRUNIK ZA SAKUPLJANJE SAMONIKLOG BILJA

Nositelj projekta: Poljoprivredna zadruga Glinska Banovina, Maja 42, 44400 Glina, tel/fax 044/880-129, www.pzglinskabanovina.hr

Partneri na projektu: Hrvatski Crveni kri, Gradsko drutvo Glina | Hrvatski zavod za zapoljavanje - ispostava Glina | Udruga ena Gora-Sibi |

Drutvo za socijalnu ekologiju Zeleno Zlato

Vie informacija:

Hrvatski zavod za zapoljavanje, Ured za financiranje i ugovaranje projekata Europske unije | www.hzz.hr/dfc, [email protected]

Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije | www.mrrfeu.hr

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava | www.mrms.hr

www.strukturnifondovi.hr

Sadraj ove publikacije iskljuiva je odgovornost Poljoprivredne zadruge Glinska Banovina.

Ulaganje u budunost Europska unija Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda

Izdava: Poljoprivredna zadruga Glinska Banovina

Za izdavaa: Dragan Beko

Urednik: Igor ili

Recenzent: Ivan Lesinger

Lektor: Sanja Tomazini Krotin

Obrada teksta: Galerija ili, Petrinja

Dizajn naslovnice: Galerija ili, Petrinja

Tisak: Tiskara Domigraf, Sisak

Naklada: 200 primjeraka

ISBN:

CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline

knjinice u Zagrebu pod brojem _________.

Glina, 2014.

Napomena:

Nijedan dio ove knjige ne smije se umnoavati,

fotokopirati ni na bilo koji nain reproducirati bez

nakladnikova pisanog doputenja.

OVAJ PRIRUNIK PRIPADA:

IME I PREZIME

ULICA I KUNI BROJ

POTANSKI BROJ, MJESTO

MOBITEL / TELEFON

E-POTA


UVOD

4 4

UVOD

Ovaj radni prirunik namijenjen je beraima samoniklog bilja za upotrebu na terenu. Beraima e posluiti kao podsjetnik u

prepoznavanju pojedinog bilja i vremenu njegovog sakupljanja. Ipak prije svega ovaj prirunik berai e koristiti kao dnevnik

izvianja terena, branja bilja i ouvanja stanita i kao takav bit e nezamjenjiv u odrivom, ekoloki osvijetenom sakupljanju

samoniklog bilja. Prirunik je predvien za koritenje uz pripadajui Udbenik za sakupljanje samoniklog bilja.

SADRAJ

Uvod ............................................................................................................................................................................................................... 4

Popis bilja ....................................................................................................................................................................................................... 5

Kalendar branja bilja ..................................................................................................................................................................................... 15

Zapisi o istraivanju stanita ......................................................................................................................................................................... 18

Zapisi obnavljanja stanita kroz odrivo sakupljanje ................................................................................................................................. 24

Dnevnik branja ............................................................................................................................................................................................. 62

Biljeke ......................................................................................................................................................................................................... 90

MOGUNOSTI SAMOZAPOLJAVANJA KROZ ODRIVO SAKUPLJANJE SAMONIKLOG BILJA

POPIS BILJA

5

POPIS BILJA

U ovom poglavlju navedena su osnovna obiljeja svake biljke i osnovni podaci o njihovom sakupljanju. Vie informacija o svakoj

pojedinoj biljci, kao i pravila sakupljanja, konzervacije i skladitenja potraite u udbeniku.

Anelika (Angelica archangelica L.) - Velika dvogodinja biljka

koja naraste i do 2 metra visine. Na vrhu stabljike nalaze se

velike titasto-okruglaste nakupine cvjetia bijeli ili zelenkaste

boje. Raste na umskim istinama i oko rubova uma na

vlanom tlu, uz brdske rijeke i potoke. Sakupljaju se listovi,

korijen, podanak i plod (sjeme).

Vie informacija potraite u udbeniku na strani 38.

Bazga (Sambucus nigra L.) - Viegodinja grmolika ili drvenasta

biljka visoka do 5 m. Cvate sitnim titasto-grupiranim bijelim

cvjetiima koji izuzetno jako miriu. Sitni jednako grupirani

plodovi tamnoljubiaste boje sazrijevaju u kasno ljeto. Raste na

vlanim i zaputenim mjestima, uz rubove uma i imanja, uz

potoke i rijeke. Sakupljaju se cvjetovi, plodovi, list i kora.


Betonika (Betonica officinalis L.) - Biljka uspravne

etverobridne stabljike visoke do 60 cm. Cvjeta dugakim

cvatom s ruiasto-modrim cvjetovima. Nalazi se u svijetlim

prozranim umama, sunanim obroncima i brdskim livadama.

Sakuplja se list, cijela biljka i korijen. Vie informacija potraite u udbeniku na strani 41.

Bljut (Tamus communis L.) - Trajna povijua srcolikih listova

koja naraste do 3 metra. Raste na sjenovitim terenima uz

rubove uma, najee bukovih, na vlanim mjestima, po

poljima. Penje se po ogradama i ivicama. Sakupljaju se mladi

izdanci i korijen.


Borovica (Juniperus communis L.) - Viegodinji zimzeleni grm

ili nisko drvo. Raste u umama i uz rubove uma na brdskim i

planinskim podrujima uglavnom na krkoj i kamenitoj podlozi.

Raa sitnim plaviasto crnim bobicama. Sakupljaju se zrele

bobice.


Breza (Betula alba L.) - Vitko stablo sivo bijele kore visoko do

30 m. Raste svugdje, u bjelogorinim umama, ali i kao ukrasno

drvo po parkovima. Sakupljaju se listovi, kora i nektar.



POPIS BILJA

6

Brljan (Hedera helix L.) - Zimzelena puzava biljka koastih

listova. Raste na raznim terenima u listopadnim umama, u

dvoritima, na zaputenim imanjima, uz zidove, stabla...

Sakupljaju se listovi.


estoslavica (Veronica officinalis L.) - Trajnica dugakih

stabljika polegnutih po zemlji. Cvjetovi su svjetlo-plavi ili

svijetlo-ljubiasti. Raste obilno na sunanim okrajcima uma,

livadama i mjestima uz ivice i puteve. Sakuplja se lie i cvjetni

vrhovi.


iak (Arctium lappa L.) - Dvogodinja biljka velikih srcolikih

listova neravne povrine na rubu nazubljenih. Na vrhu stabla

nalaze se cvasti s purpurno-ljubiastim cvjetovima koji

zavravaju mnotvom kukica. Raste na zaputenim povrinama

uz naselja i pored puteva. Sakupljaju se korijen, list i sjeme.


Divizma (Verbascum tapsus L.) - Viegodinja uspravna maljava

biljka visine i do dva metra sa sjedeim listovima i veliki utim

cvjetovima u velikom uspravnom grozdu. Raste uz puteve,

potoke, na pjeskovitom tlu, na zaputenim zemljitima,

krevinama, ruevinama i umskim istinama. Sakuplja se prije

svega cvijet, ali i list i ponekad korijen.


Dobriica (Glechoma hederacea L.) Viegodinja djelomino

puzea biljka s ljubiastim cvjetovima. Raste u velikim

nakupinama u ikarama, ivicama, na livadama i rubovima

uma. Sakuplja se nadzemna stabljika.


Gavez (Symphytum officinale L.)- Viegodinja biljka upljih

stabljika visokih do 1 metar. Ima velike, na dodir grube,

dlakave, duguljaste, kopljaste listove jednako maljave kao i

stabljika. Cvijeta zvonastim blijedoutim, ruiastim do

crvenkastim cvjetovima grupiranim u visee cvati u pazuhu

gornjih listova. Raste po vlanim livadama, u jarcima, uz rijeke i

potoke. Sakuplja se list i korijen.


Glog, bijeli i crveni (Crataegus monogyna Jacq., Crataegus

oxyacantha L.) - Grm ili stablo visoko do 4 metra. Cvjetovi su

bijeli s crvenkastim pranicima. Plod je crvena ovalna bobica.

Raste po ikarama, livadama, uz rubove uma i skoro na svim

zemljitima. Sakupljaju se cvijet, list, plod i kora.


Gospina trava ( Hypericum perforatum L.) Viegodinja

uspravna biljka visoka do 50-80 cm. Jako je razgranata s

jajolikim listovima Na vrhovima nosi male ute cvjetove

grupirane u bogate zlatnoute cvatove. Raste na livadama, kraj

puteva, na zaputenim povrinama, suhim breuljcima ili

kamenjaru. Sakuplja se gornja polovica biljke u cvatu.


POPIS BILJA

7


Hmelj (Humulus Lupulus L.) - Trajna povijua dugaka 3-6

metara. Raste na sjenovitim terenima uz rubove uma, na

vlanim mjestima, uz vodotoke, u vonjacima. Penje se po

ogradama i ivicama. Sakupljaju se mladi proljetni izdanci ili

vrci mladih stabljika i plodovi (eeri).


Ivanjsko cvijee (Galium verum L.) - Viegodinja biljka visoka

do 80 cm. uti cvjetovi grupirani su u druge rastresite cvasti na

vrhu stabljika. Na zaputenim povrinama, na panjacima i

pored puteva. Sakupljaju se vrhovi stabljika u cvatu.


Kadulja (Salvia officinalis L.) - Viegodinja polugrmovita

zimzelena biljka visine do 60 cm srebrnih ovalnih listova.

Cvijeta ljubiastim cvjetovima sloenima u klasove na vrhovima

ogranaka. Raste na suhim i sunanim mjestima blagih zima. U

ostalim podrujima se uzgaja. Sakupljaju se listovi i

neodrvenjeli vrhovi mladih granica.


Kamilica (Matricaria chamomilla L.) - Jednogodinja do pola

metra visoka razgranata biljka. Miriljave cvjetne glavice

posebno su ugodnog mirisa. Raste na zaputenim suhim

osunanim mjestima, na glinastu tlu, na neplodnim mjestima,

uz naselja, puteve i u itaricama. Sakupljaju se samo cvjetne

glavice.


Kiica (Centaurium erytrea L.) - Jednogodinja ili dvogodinja

10-40 cm visoka biljka. Ima pri vrhu razgranatu stabljiku koja na

vrhovima nosi crvene cvasti. Cvate od srpnja do rujna. Nema

mirisa, a izrazito je gorkog okusa. Raste na vlanim umskim

livadama, istinama i uz puteve. Sakuplja se vrni dio biljke.


Kopriva (Urtica dioica L.) - Viegodinja biljka visoka oko 1 m.

Cijela nadzemna biljka je obrasla dlaicama (alcima) koje na

dodir izazivaju peckanje i plikove. Cvjetovi su neugledni zeleni

grupirani u visee rese u pazucima listova. Raste gotovo

svuda, a osobito na plodnim neodravanim terenima. Sakuplja

se list, zelen, podanak i sjeme.


Kruina (Rhamnus frangula L.) - Nisko drvo nepravilne kronje

visoke od 3 do 6 m. Ima ovalne nasuprotne listove sitno

nazubljenih bridova zailjenih prema vrhu. Cvate neuglednim

zelenkasto bijelim cvjetovima. Plodovi su kao graak male

bobice, modro-crne boje. Kora kod mladih izbojaka je svijetlo

siva, a kasnije je tamnosive boje i poinje se ljutiti. Kora je

iznutra naranasto-uta. Na kori su uoljive male svijetle

poprene linije (slino trenji). Raste u brdskom podruju na

suhim, sunanim i kamenitim mjestima s vapnencem. Ponekad

raste u velikom mnotvu. U proljee prije listanja skida se kora

s mladih grana i mlaih stabala.


POPIS BILJA

8


Lazarkinja (Asperula odorata L.) Viegodinja biljka uspravne,

glatke, stabljike visoke do 50 cm. Na lancima raste 6-8 dugih

jajastih listova uokolo stabljike. Sitni bijeli cvjetovi grupirani su

na vrhu stabljika. Ugodnog je i intenzivnog mirisa. Raste u

ogradama, u grmlju, na rubovima, najee bukovih, uma.

Sakuplja se nadzemna stabljika poetkom cvjetanja.


Lipa, velelisna (Tilia grandifolia L.) i sitnolisna (Tilia cordata

Mill.) - Listopadno razgranato stablo visoko 20 do 40 metara.

Moe doivjeti starost i do nekoliko stotina godina. Ovisno o

vrsti listovi se razlikuju po veliini i boji, ali svi su srcolikog

oblika sitno nazubljenih rubova. Cvate blijedoutim mirisnim

cvjetovima grupiranih u male cvatove. Uz njih imaju dugake

priperke koji su prirasli uz drak cvata. Raste na plodnijim tlima

brdskih podruja ali se esto sadi u gradovima kao ukrasno

stablo. Sakuplja se cvijet s priperkom na poetku cvatnje.


Lovor (Laurus nobilis L.) - Zimzeleno grmoliko stablo s vrstim i

do 10 cm dugakim koastim i kopljastim listovima koji stoje na

kratkim peteljkama. List je s gornje strane gladak, sjajan i

tamno zelene boje, dok je s donje strane svjetliji i bez sjaja.

Ugodnog je mirisa. Ima neugledne blijedo-zelene cvjetove iz

kojih nastaju modro crne bobice. Raste u toplim primorskim

krajevima. Sakupljaju se listovi i plodovi.


Ljubiica (Viola odorata L.) - Viegodinja biljka okruglasto-

bubreastih listova. Cvate ljubiastim, a ponekad i bijelim

cvjetovima koji stoje na dugakim drkama. Ugodnog je mirisa.

Nalazi se u svijetlim listopadnim umama, na sjenovitim

livadama, uz vrtove, ivice, grmlje, te na obalama rijeka i

potoka. Cvjetovi i listovi sakupljaju se u razdoblju cvjetanja.


Majina duica (Thymus serpyllum L.) - Viegodinja niska biljka

grmolikog rasta do 20 cm visine. Listovi su sitni jajasti, blago

savijeni prema dolje. Cvate grimiznim cvjetovima koji ine

okruglaste zbijene cvatove na vrhu stabljike. Ima jak i ugodan

miris. Raste na sunanim mjestima, kamenjarima, vapnenakim

terenima, panjacima, suhim travnjacima i jarcima uz cestu.

Sakuplja se nadzemna stabljika s cvijetom u razdoblju

cvjetanja, ali bez odrvenjelih dijelova.


Marulja (Marrubium vulgare L.) - Viegodinja biljka visine 30

do 60 cm, uplje stabljike i prekrivene sitnim bijelim dlaicama.

Bijelo-srebrni sitno maljavi listovi rastu nasuprotno i ovalnog su

oblika nepravilno nazubljenog ruba. Ima bijele cvjetie bez

peteljke koji grupirani oko stabljike rastu iz pazuaca listova i

tvore male guste vjenie. Cvjetne ake imaju 8-10 zubaca po


POPIS BILJA

9

emu se razlikuju od drugih srodnih vrsta. Raste samonikla

pored zidova, puteva, na kamenjarima i kru, kao i na

neobraenim i zaputenim povrinama. Sakuplja se gornji dio

nadzemne stabljike u razdoblju cvjetanja.


Maslaak (Taraxacum officinale L.) - Viegodinja niska biljka

izduenih i viestruko usjeenih listova koji tvore prizemnu

rozetu. Cvjetovi su ute glavice koje stoje na upljim

stabljikama. Raste na livadama i zaputenim vlanim

povrinama. Sakuplja se cvijet, list i korijen.


Matinjak (Melissa officinalis L.) Viegodinja 60-ak cm

visoka grmolika biljka uspravnih razgranatih stabljika. Listovi su

iroko-jajoliki i pomalo slie koprivi. U pazuhu gornjih listova

razvijaju se svjetlo ljubiasti ili bijeli cvjetovi. Cvjeta od lipnja do

rujna. Ima izuzetno ugodan miris na limun. Raste samonikla u

blizini naselja, na sjenovitim mjestima uz ivice, grmlje i puteve.

Voli vlanija zemljita. Sakupljaju se listovi neposredno prije

cvatnje.


Medvjei luk (Allium ursinum L.) Listovi su plosnati, kopljasti,

sjajni i izbijaju iz duguljaste lukovice ve krajem zime i u rano

proljee. Stoje na 0,5 do 2 cm dugoj peteljci. Cvjetna stabljika

raste uspravno do 30 cm, a na sebi nosi bijeli okruglasti cvat.

Cvijeta od svibnja do lipnja. Cijela biljka ima karakteristian

miris na enjak. Raste na humusnom vlanom tlu najee u

bjelogorinim umama. Moe ga se nai i na sjenovitim i

vlanim dolinama. Sakupljaju se mladi listovi prije cvjetanja.


Mravinac (Origanum vulgare L.) - Viegodinja biljka uspravne

stabljike jajolikih kopljastih listova Najee je visoka 50 do 80

cm. Cvate od lipnja do kolovoza ruiasto-crvenim cvatovima

na vrhu stabljika. Cijela biljka jako je aromatina i ima ugodan

miris. Raste na neobraenom tlu, sunanim livadama, rijetkim

umama, uz ikare i ivice. Sakuplja se gornja polovica biljke u

cvatu.


Petrovac (Agrimonia eupatoria L.) - Vitka uspravna biljka visoka

do 70 cm. Rijetko je razgranata i cijela je obrasla sitnim

dlaicama. Na njoj rastu veliki naizmjenini tamnozeleni perasti

listovi koji su s donje strane obrasli bijelim dlaicama. Ima male

ute cvjetove u dugakim grozdovima na vrhu stabljike. Cvate

od lipnja do rujna. Raste na osunanim mjestima, najee uz

puteve, po meama, livadama. Sakuplja se nadzemni dio

stabljike u cvatu.


Plunjak (Pulmonaria officinalis L.) - Trajnica irokih jajolikih

dlakavih listova s karakteristinim bjelkastim mrljama. Biljka

dosegne 30 cm. Cvjeta od oujka do lipnja raznobojnim

ljevkastim cvjetovima (ljubiastim, plavim i crvenim)


POPIS BILJA

10

grupiranim na vrhu stabljike. Raste po umama, uz ivice i

grmlja uglavnom na vlanijim tlima. Sakuplja se nadzemna

stabljika za vrijeme cvjetanja.


Podbjel (Tussilago farfara L.) - Viegodinja biljka s vodoravnim

podankom. Cvijeta u rano proljee u oujku i travnju. Stabljike

su 15-ak cm visoke, a na glavi nose ute cvjetne glavice. Lista

nakon cvjetanja. Oni dosegnu visinu do 30 cm, imaju nazubljen

rub i tvore lisnu rozetu. Lice listova je zeleno, a nalije je

prekriveno bijelim dlaicama. Raste na vlanijim ilovastim

stanitima, na livadama, jarcima i pored vodotoka, a ponekad i

na vapnenastim terenima. Sakuplja se cvijet i list.


Preslica (Equisetum arvense L.) - U rano proljee iz zemlje

izbijaju do 30 cm visoke plodne stabljike sa sporangijima, a tek

nakon njih dolaze sterilne stabljike. Te stabljike su izbrazdane

povrine, lankovite i uplje, visoke do 100 cm. Listovi su

igliasti i rastu prstenasto oko lanaka stabljike. Izgledom

podsjeaju na malu jelu. Raste na vlanim livadama, njivama i

panjacima. Moe se nai uz puteve i eljeznike nasipe.

Pokazatelj je kiselog tla. Sakuplja se nadzemna stabljika

sterilnih biljaka.


Rusomaa (Capsella bursa-pastoris L.) - Dvogodinja biljka

visoka do 40 cm. Ima uspravne tanke stabljike koje na vrhu

nose sitne bijele cvjetove. Donji listovi su krupniji urezanog

ruba i tvore rozetu slinu maslaku, dok su gornji listovi sitniji,

cijelog ruba, bez drki i osnovom obuhvaaju stabljiku. Cvjeta

od oujka do studenog malim neuglednim cvjetiima iz kojih

nastaju trokutaste komuice koje asociraju na mala srca. Raste

kao korov na zaputenim povrinama, najee uz puteve,

ograde ili pored manjih vodotoka. Sakuplja se nadzemna

stabljika.


Sljez bijeli (Althea officinalis L.) - Viegodinja biljka visoka do 2

m. Cijela biljka je gusto obrasla svilenkastim dlaicama. Korijen

je jak, razgranat, bjeliasto-ute boje. Stabljika je uspravna,

slabo razgranata, pri dnu odrvenjela. Listovi su naizmjenini,

jajoliki, usjeenog ruba, razliite veliine. Cvjetovi su lijepi bijeli

ili rozikasti, a rastu grupno u pazuhu vrnih listova. Cvjeta cijelo

ljeto. Raste samoniklo uz potoke, pored puteva i u jarcima ili se

uzgaja na vlanim mjestima. Sakuplja se list i korijen, a rjee

cvijet.


Sljez crni (Malva sylvestris L.) - Viegodinja biljka visoka oko 1

m. Stabljike su uspravne, slabo obrasle kratkim dlaicama.

Listovi su na dugim drkama, tamnozelene boje, sjajne

povrine duboko urezanog ruba. Nalije listova je slabo obraslo


POPIS BILJA

11

kratkim dlaicama. Svjetlo ljubiasti cvjetovi isprugani su crnim

linijama, imaju duge drke, rastu u pazuhu listova i imaju

dlakavu aicu u drku. Cvjeta cijelo ljeto. Raste samoniklo uz

naselja, na njivama, zaputenim mjestima, pored puteva.

Sakuplja se cvijet i list.


Smilje (Helichrysum arenarium L.) - Viegodinja biljka visoka

od 10 do 30 cm. Raste kao niski polugrm. Stabljika i listovi

prekriveni su gustim bijelim maljama. Na Listovi su uski,

duguljasti i pri vrhu zaobljeni. Na vrhu stabljika cvate utim

okruglastim cvjetovima koje su skupljeni u guste cvasti. Cvate

od srpnja do kolovoza. Raste na suhim i neplodnim stanitima

u toplim primorskim krajevima. Moe se nai uz puteve, po

kamenjarima, u pukotinama stijena i na zaputenim

zemljitima. Sakuplja se vrni dio biljke s cvjetovima.


Stolisnik (Achilea millefolium L.) - Viegodinja biljka visoka 40

do 80 cm. Ima nerazgranatu uspravnu stabljiku s dugim

perastim listovima. Mnogobrojni bijeli cvjetovi rastu na vrhu

stabljike i tvore titastu cvat. Raste gotovo svuda u velikoj

koliini, a osobito na plodnim neodravanim terenima.

Sakuplja se vrni dio stabljike u cvatu.


ipak (Rosa canina L.) Viegodinji trnoviti grm s jako

razgranatim uspravnim stabljikama visokim nekad i preko dva

metra. Cvjetovi su najee pojedinani, bijele do ruiaste

boje s pet latica savinutih prema dolje. Plod je duguljasta

crvena bobica s tamnim vrhom ispunjena dlakavim koticama.

Raste samoniklo na zaputenim mjestima. U umarcima i uz

mee. Sakuplja se plod.


umska jagoda (Fragaria vesca L.) - Viegodinja biljka visoka

do 15 cm. Listovi se sastoje od tri listia sa svilenkasto dlakavim

nalijem i zupastog ruba. Dugake cvjetne drke na vrhu nose

bijele pravilne cvjetie s pet latica. Raa malim crvenim

njenim plodovima. Raste samoniklo u umama, na livadama,

uz mee i na krevinama. Sakuplja se list, podanak i plod.


Trava iva (Tecurii montana L.) - Viegodinja biljka koja tvori

mali grm poleglih stabljika koje se izdiu pri vrhu. Listovi su

duguljasti, cijelog ruba, a na naliju su obrasli gusto zbijenim

dlaicama. Cvjeta malim bijelo-ukastim cvjetovima

skupljenim u cvasti na vrhu stabljika. Raste na viim

nadmorskim visinama, na suhim krenjakim obroncima.

Sakupljaju se vrhovi u cvatu.


Troskot (Polygonum aviculare L.) - Jednogodinja biljka s

tankim, dugim i razgranatim stabljikama koje puze po zemlji.

Listovi su sitni i duguljasti bez drke. Cvjetovi su sitni, bijele do

svijetlo ruiaste boje. Moe dosta razliito izgledati ovisno o


POPIS BILJA

12

tlu na kojem raste. Raste samoniklo kao korov na ugaenim

mjestima oko kua i puteva. esto raste u napuklinama asfalta

i betona. Sakuplja se nadzemna biljka u cvatu.


Trputac uskolisni (Plantago lanceolata L.) - Viegodinja biljka

iji listovi tvore prizemnu rozetu. Listovi su uski, dugi i iljasti,

na kratkim drkama. Cvjetne drke su due od listova,

zavravaju kratkom klasastom cvasti. Cvjetovi su bjeliasti.

Sjeme je sitno, smee boje. Raste samoniklo na livadama,

panjacima, okunicama i pored puteva. Sakuplja se list i

sjeme.


Valerijana (Valeriana officinalis L.) - Viegodinja biljka s

uspravnom pri vrhu razgranatom stabljikom visokom nekad i

do 2 m. Stabljika je gola i pri zemlji pahuljasto dlakava. Ima

kratak i zadebljao podanak iz kojeg izbijaju mnogobrojni

korjenii. Na povrini je ukasto-sme, a iznutra je bjelkaste

boje. Listovi su neparno perasto izdijeljeni. Cvjetovi su sitni,

ruiasto-bijele boje, titasto grupirani na vrhu stabljike.

Ugodnog su mirisa. Raste samoniklo na vlanim mjestima,

pored potoka i rijeka, uz umarke, na vlanim livadama.

Sakuplja se podanak s korijenjem.


Verbena (Verbena officinalis L.) - Jednogodinja i viegodinja

biljka visoka do 70 cm. Ima etverobridnu vrstu dugaku i

golu stabljiku razgranatu u gornjem dijelu. Na donjem dijelu

stabljike listovi su manji i grublje nazubljeni dok su na srednjem

dijelu vei i sastoje se od tri renja od kojih je srednji puno vei

od bonih. Svi listovi su nasuprotni. Cvate malim ljubiastim

cvjetovima u klasastim cvatovima na vrhu stabljika. Nalazi se uz

puteve, jarke, na panjacima, uz rubove uma i na livadama.

Sabire se cijeli nadzemni dio biljke.


Vidac (Euphrasia officinalis L.) - Jednogodinja poluparazitska

biljka s drvenastim puzeim korijenom. Stabljika je njena,

visoka 12-25 cm, pri vrhu slabo razgranata. Listovi su sitni,

jajasti, sjedei, urezanog ruba, tamno zelene boje. Cvjetovi su

bijeli ili svijetlo uti s ljubiastom pjegom na bazi latice.

Smjeteni su u pazucima listova na gornjem dijelu stabljike.

Raste samoniklo na umskim livadama, u svijetlim umama, po

suhim obroncima, vritinama i pored puteva. Sakuplja se

nadzemna stabljika.


Vlasac (Allium Schoenoprasum L.) - Sitna vrsta luka visoka 15-

35 cm. Lukovica je sitna i njena. Iz nje izbijaju gusti, elastini,

uski i uplji plavkasto-zeleni listovi. Na vrhu stabljike, koja se

jedva razlikuje od listova, u svibnju i lipnju cvatu crvenkasti

cvjetovi skupljeni u polukuglasti cvat. Cijela biljka ima


POPIS BILJA

13

intenzivan miris po luku. Javlja se meu prvim zelenim biljkama

nakon zime. Raste uz obale rijeka, na vlanim livadama i

travnjacima, nekad i u velikim koliinama. esto raste skriven u

travi gdje ga je lako prepoznati zbog boje listova koja odskae

od ostatka okolne trave. Sakuplja se nadzemna stabljika.


Vodopija (Cichorium intybus L.) - Viegodinja biljka duge

uspravna i pri vrhu razgranate stabljike visoke i do jedan metar.

List je duguljast, grubo nazubljeni, sueni u drku, tvore rozetu

i slie listovima maslaka. Cvijet je lijepe svijetloplave boje, sa

ljubiastim pranicima koji imaju svjetliji vrh. Latice su na

vrhovima nazubljene. Korijen je vretenast, valjkastog oblika.

Okus biljke je gorak, kako listova, tako i korijena. Moe ju se

pronai posvuda, raste kao korov, pored staza i puteva, po

panjacima, livadama, rubovima uma. Sakuplja se list, cvijet i

korijen.


Vrbovica (Epilobium parviflorum L.) - Biljka uspravne neznatno

razgranate u gornjem dijelu maljave stabljike. Visoka je 20 80

cm. Podanak je jako razvijen, s puno vrijea. Listovi su sjedei,

dugi, jajoliki, nejednoliko nazubljeni sa iljastim vrhom. Cvjetovi

su sitni, blijedo ruiasti s etiri latice i rastu na duguljastim

sjemenim mahunama. Kad ocvate mahuna se raspukne i otkrije

pahuljaste sjemenke koje raznosi vjetar. Raste na umskim

istinama, sjeama, paljevinama, meu borovima, uz umske

putove, u crnogorinim ili u listopadnim umama. Voli svjea

hranjiva tla bogata duikom. Sakuplja se cijela biljka u doba

cvjetanja tako da se prelomi u sredini.


Vrijesak (Calluna vulgaris L.) - Nizak jako razgranati grm 30 do

60 cm visine. Granice su uspravne ili polegle, vrlo guste,

ibolike i krhke. Ima vrlo sitne i uske nasuprotne listie

poredane unakrsno. Cvijeta sitnim zvonastim blijedo-crvenim

cvjetiima sakupljenim u cvasti dugake do 20 cm. Raste u

velikom mnotvu na siromanim zemljitima kiselog tla. Raste

na vritinama, suhim livadama i panjacima gorskih predjela.

Sakupljaju se cvjetovi tako da se povlaenjem uklone s

granica.


Vrijesak, planinski (Satureia montana L.) - Sakuplja se cijeli

neodrvenjeli dio nadzemne biljke za vrijeme cvatnje. Trajni grm

koji naraste 20-40 cm u visinu. Ima snaan i razgranat korijen.

Stabljika je u dnu drvenast. Listovi su nasuprotni, uski, mali i

gotovo igliasti. Cvjetovi rastu u pazuhu listova i uglavnom su

bijele boje. Cijela biljka pokrivena je vrlo kratkim dlaicama i

lijezdama s eterinim uljem zbog ega je izuzetno aromatina.

Raste po suhim, toplim, kamenitim i vapnenastim tlima.


Vrkuta (Alchemilla vulgaris L.) - Viegodinja biljka vrste

uspravne stabljike visoke do 50 cm. Ima polukrune listove sa


POPIS BILJA

14

sedam, devet ili jedanaest renjeva zupastog ruba obraslih

sitnim dlaicama. Na naliju lista jako se istiu glavne ile.

Prizemni listovi rastu u obliku rozete iz koje raste stabljika.

Cvjeta neuglednim ukasto-zelenim cvjetovima na vrhovima

stabljika. Biljka je gorkastog okusa. Raste uz rubove uma i

putova meu kamenjem, na obroncima i livadama uglavnom

na viim i planinskim podrujima. Sabire se cijela biljka u doba

cvatnje.


Zdravac (Geranium robertianum L.) - Jednogodinja vrlo

razgranata biljka do 40cm visoka. Ima slab, ali razgranat

korijen. Stabljika je crvenkasta, sona i lako lomljiva. Listovi su

perasto izdijeljeni, s obje strane obrasli dlakama. Cijela biljka je

obrasla dlaicama i jakog je i neugodnog mirisa. Cvjetovi su na

dugim drkama, sitni, crvenkasti. Raste na vlanim, sjenovitim

mjestima, u rijetkim umama, uz zidove, plotove i po

stijenama. Sakuplja se cijela nadzemna biljka u cvatu.


Zeja stopa (Geum urbanium L.) - Viegodinja biljka od 20 do

100 cm visine sa slabo razgranatom i dlakavom stabljikom.

Podanak je smee boje i mirii na klini, a iz njega izbija brojno

debelo korijenje. Prizemni listovi su grupirani u rozetu od

sedam listova i perasto su izdijeljeni, s urezanim rubom. Listovi

stabljike su trodijelni s dva palistia, osnovom obuhvaaju

stabljiku, imaju urezan rub. Cvjetovi su uti i imaju dugu drku.

Nakon cvatnje cvjetovi se pretvaraju u male ike s crvenkasto-

smeim kukicama. Raste samoniklo u sjenovitim mjestima na

rubovima uma i umskim istinama, uz grmlja, pored puteva i

ograda. Sakuplja se nadzemna biljka i podanak s korijenjem.



KALENDAR BRANJA BILJA

15


U ovom poglavlju nalazi se tablica s pojednostavljenim prikazom vremena branja odreenih biljnih vrsta i dijelova koji se beru u

navedeno doba. Vie informacija potraite u udbeniku u poglavlju Vrijeme branja bilja na stranici 18.

Veljaa

maslaak list i korijen

medvjei luk list

podbjel cvijet

Oujak

bazga kora i mladice

bljut izdanci i korijen

breza lisni pupoljci i nektar

iak korijen

gavez korijen

hmelj izdanci

kruina kora

ljubiica cvijet

maslaak list i korijen

medvjei luk list

plunjak zelen

podbjel cvijet

rusomaa zelen

sljez, crni korijen

valerijana korijen

vlasac zelen

vodopija list i korijen

zeja stopa podanak

Travanj

anelika list i korijen

bljut izdanci

breza list

brljan list

iak korijen i list

dobriica zelen

glog cvijet

hmelj izdanci

kamilica cvijet

ljubiica cvijet

maslaak cvijet i list

plunjak zelen

podbjel cvijet i list

rusomaa zelen

sljez, crni list

umska jagoda list

trputac list

vlasac zelen

vodopija list i korijen

Svibanj

anelika list

bazga cvijet

breza list

brljan list

estoslavica zelen

dobriica zelen

gavez list

glog cvijet

hmelj vrhovi

kadulja zelen

kamilica cvijet

kopriva list

lazarkinja zelen

majina duica zelen

matinjak list

plunjak zelen

podbjel list

preslica zelen



16

rusomaa zelen

stolisnik zelen

umska jagoda plod i list

trputac list

vlasac zelen

vodopija zelen

vrkuta zelen

zdravac zelen

zeja stopa zelen

Lipanj

anelika list

bazga cvijet

brljan list

estoslavica zelen

divizma cvijet

dobriica zelen

gavez list

gospina trava zelen

ivanjsko cvijee

zelen

kamilica cvijet

kopriva zelen

lazarkinja zelen

lipa cvijet

majina duica zelen

marulja zelen

matinjak zelen

mravinac zelen

petrovac zelen

plunjak zelen

podbjel list

preslica zelen

rusomaa zelen

sljez, bijel zelen

sljez, crni cvijet

stolisnik zelen

umska jagoda plod

trava iva zelen

trputac list

verbena zelen

vidac zelen

vlasac zelen

vodopija zelen

vrbovica zelen

vrkuta zelen

zdravac zelen

zeja stopa zelen

Srpanj

anelika list

betonika zelen

brljan list

estoslavica zelen

divizma cvijet

gospina trava zelen

ivanjsko cvijee

zelen

kadulja zelen

kamilica cvijet

kiica zelen

konara cvijet

lazarkinja zelen

majina duica zelen

marulja zelen

mravinac zelen

petrovac zelen

sljez, bijeli zelen

sljez, crni cvijet

podbjel list

preslica zelen

rusomaa zelen

smilje zelen

stolisnik zelen

umska jagoda plod

trava iva zelen

troskot zelen

trputac list

verbena zelen

vidac zelen

vlasac zelen

vodopija zelen

vrbovica zelen

vrijesak cvijet

vrkuta zelen

zdravac zelen



17

Kolovoz

bazga plod

betonika zelen

borovica plod

brljan list

divizma cvijet

gospina trava zelen

ivanjsko cvijee

zelen

kamilica cvijet

kiica zelen

kopriva zelen i sjeme

majina duica zelen

marulja zelen

mravinac zelen

planinski vrijesak

zelen

petrovac zelen

preslica zelen

rusomaa zelen

sljez, crni cvijet

smilje zelen

stolisnik zelen

troskot zelen

trputac list

vidac zelen

vlasac zelen

vodopija zelen

vrbovica zelen

vrijesak cvijet

vrkuta zelen

zdravac zelen

Rujan

anelika sjeme

bazga plodovi

betonika zelen

bijeli sljez cvijet i list

borovica plod

brljan list

iak korijen

hmelj eeri

kopriva sjeme

marulja zelen

planinski vrijesak

zelen

preslica zelen

rusomaa zelen

ipak plod

troskot zelen

trputac sjeme

valerijana korijen

vlasac zelen

vrbovica zelen

vrijesak cvijet

Listopad

anelika sjeme i korijen

bijeli sljez korijen

borovica plod

iak korijen

gavez korijen

kopriva sjeme

lovor list

ljubiica korijen

marulja zelen

maslaak korijen

preslica zelen

rusomaa zelen

sljez bijeli korijen

valerijana korijen

vodopija korijen

vrijesak cvijet

zeja stopa podanak

Studeni

anelika sjeme i korijen

borovica plod

iak korijen

lovor list

ljubiica korijen

maslaak korijen

vodopija korijen


ZAPISI O ISTRAIVANJU STANITA

18


U priloenim tablicama potrebno je voditi zabiljeke o terenu i pronaenom bilju tijekom istraivanja stanita. Prvi red je ispunjen

samo kao primjer ispunjavanja tablice.

DATUM:

IME / LOKACIJA STANITA VRSTA TERENA PRONAENE BILJKE NAPOMENE

IBINE, GLINA BRDSKA LIVADA NA

JUGOZAPADNOJ STRANI

GOSPINA TRAVA,

IVANJSKO CVIJEE,

MAJINA DUICA,

KIICA

NAJBLIA CESTA UDALJENA

JE 150 METARA,

BILJA IMA U VELIKIM

KOLIINAMA



19

DATUM:




20

DATUM:




21

DATUM:




22

DATUM:




23

DATUM:



ZAPISI OBNAVLJANJA STANITA KROZ ODRIVO SAKUPLJANJE

24


U tablice treba unositi stanje na odreenom stanitu kroz periode branja kako bi se pratila koliina bilja. Vie informacija odrivom

skupljanju bilja potraite u udbeniku u poglavlju Pravila branja bilja na stranici 14. I poglavlju Zatita stanita na stranici 22. Prvi red

je ispunjen samo kao primjer ispunjavanja tablice.

IME / LOKACIJA STANITA DATUM BILJE ZATEENO STANJE PREPORUKA

VLAHOVI, GLINA ZAPUTENI VONJACI JUGOZAPADNO OD

SELA 25.4.2014. GLOG, BIJELI DVA MANJA GRMA

PRIPAZITI KOD BRANJA CVIJETOVA KAKO BI OSTALO

DOVOLJNO ZA RAZVOJ PLODA



25




26




27




28




29




30




31




32




33




34




35




36




37




38




39




40




41




42




43




44




45




46




47




48




49




50




51




52




53




54




55




56




57




58




59




60




61



DNEVNIK BRANJA

62

DNEVNIK BRANJA

U ove tablice treba unositi traene podatke o svakom branju bilja. Promjene na odreenom stanitu koje mogu utjecati na koliinu

ili kvalitetu bilja upisuju se u posljednji stupac zateeno stanje. Prvi red je ispunjen samo kao primjer ispunjavanja tablice.

NAZIV BILJA LOKACIJA DATUM KOLIINA ZATEENO STANJE

KIICA AEVA LIVADA NA PRILAZU SELU 1.8.2014. POVREMENO KOENJE LIVADE SMANJUJE KOLIINU BILJA


DNEVNIK BRANJA

63



DNEVNIK BRANJA

64



DNEVNIK BRANJA

65



DNEVNIK BRANJA

66



DNEVNIK BRANJA

67



DNEVNIK BRANJA

68



DNEVNIK BRANJA

69



DNEVNIK BRANJA

70



DNEVNIK BRANJA

71



DNEVNIK BRANJA

72



DNEVNIK BRANJA

73



DNEVNIK BRANJA

74



DNEVNIK BRANJA

75



DNEVNIK BRANJA

76



DNEVNIK BRANJA

77



DNEVNIK BRANJA

78



DNEVNIK BRANJA

79



DNEVNIK BRANJA

80



DNEVNIK BRANJA

81



DNEVNIK BRANJA

82



DNEVNIK BRANJA

83



DNEVNIK BRANJA

84



DNEVNIK BRANJA

85



DNEVNIK BRANJA

86



DNEVNIK BRANJA

87



DNEVNIK BRANJA

88



DNEVNIK BRANJA

89



BILJEKE

90

BILJEKE

Slijedee stranice predviene su za slobodno upisivanje biljeki ili skiciranje.


BILJEKE

91


BILJEKE

92


BILJEKE

93


BILJEKE

94


BILJEKE

95


BILJEKE

96


BILJEKE

97


BILJEKE

98


BILJEKE

99

Documents

Radni priručnik za sakupljanje samoniklog bilja