Sakupljanje Samoniklog Bilja CG

Prirunik o organskom sakupljanju samoniklog bilja

Oktobar 2007

usermonteorganica

Po pitanju zahtjeva vezanih za sakupljanje samoniklog bilja nekako je logian redoslijed stvari daoperatori moraju biti upoznati prvo sa crnogorskom pravnom regulativom, procedurama a nakon toga saRegulativom (EEC) 2092/91 i USDA Nacionalnim Organskim Programom.

Domaa regulativa-Pravilnik o nainu i uslovima sakupljanja i korienja nezaticenih biljnih vrsta Sl.RCG br.27/2002 11.06.2002-Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o nainu i uslovima sakupljanja i korienja nezatienih biljnih vrsta Sl.RCG br.64/2003 21.1.2003

-Rjeenje o stavljanju pod zatitu pojedinih biljnih i ivotinjskih vrsta Sl.RCG br.76/2006 12.12.2006-Zakon o organskoj poljoprivredi Sl.RCG br.49/2004 19.07.2004-Pravilnik o metodama organske biljne proizvodnje i sakupljanju umskih plodova i ljekovitog bilja Sl.RCG br.64/2003 21.1.2003

Procedure vezane za organsko sakupljanje samoniklih biljaka su detaljno opisane u priruniku no ukratko je dat pregled redoslijeda aktivnosti koje je operator obavezan da obavi prije nego popuni prijavu sertifikacionog tijela.-Dobijanje dozvole za sakupljanje samoniklog bilja koju izdaje Republika Uprava za ume-Saglasnost za sakupljanje , koritenje i izvoz samoniklog bilja koja se dobija od Ministarstva turizma i zatite ivotne sredine. Ukoliko je proizvod namijenjen izvozu: -Dobijanje dozvole za izvoz od strane Ministarstva poljoprivrede umarstva i vodoprivrede

1

userTextBoxmonteorganica

3 rovogderP

Dio A: Osnovni Principi 51. UVOD.................................................................................................................................................. 5

1.1 Samoniklo Bilje ........................................................................................................................ 51.2 Struktura Projekta......................................................................................................................... 6

2. PROCEDURE ORGANSKE SERTIFIKACIJE............................................................................ 82.1 Organsko ...................................................................................................................................... 82.2 Inspekcija ..................................................................................................................................... 82.3 Sertifikacija .................................................................................................................................. 9

3. KRITINE TAKE ........................................................................................................................ 103.1 Odrivost .................................................................................................................................... 10

3.1.1 Koliine .............................................................................................................................. 103.1.2 Trening ............................................................................................................................... 10

3.2 Rizik Kontaminacije................................................................................................................... 113.3 Traceability-Retrogradno praenje/Transparentnost .................................................................. 113.4 Pitanja Kvaliteta ......................................................................................................................... 12

Dio B: Interna Pravila Sakupljanja 131. SAKUPLJANJE............................................................................................................................... 13

1.1 Podruja Sakupljanja.................................................................................................................. 131.2 Sakupljene biljke ........................................................................................................................ 14

1.2.1 Biljke pogodne za organsko sakupljanje ............................................................................ 141.2.2 Informacije o Sakupljenim Biljkama i Metodi Sakupljanja ............................................... 15

1.3 Sakupljai ................................................................................................................................... 161.3.1 Odobrena Lista Sakupljaa................................................................................................ 161.3.2 Trening-obuka .................................................................................................................... 171.3.3 Ugovori............................................................................................................................... 17

2. SUENJE I PRERADA U KUI SAKUPLJAA ........................................................................ 182.1 Higijena/Rizik Kontaminacije .................................................................................................... 182.2 Paralelna Proizvodnja i Separisanje............................................................................................ 182.3 Transport od Sakupljaa do Otkupne Stanice............................................................................. 19

Dio C: Otkup, Prerada i Prodaja 201. OTKUP I PRERADA ..................................................................................................................... 20

1.1 Procedure Otkupa ....................................................................................................................... 201.2 Skladitenje i Rukovanje ............................................................................................................ 211.3 Prerada........................................................................................................................................ 22

2. MARKETING/IZVOZ .................................................................................................................... 23

2

Rijenik 24

Prilog 2 5


Predgovor

Ovaj prirunik za organsko sakupljanje samoniklih biljaka je kreiran kao vodi pri implementaciji optih zahtjeva vezanih za sakupljanje samoniklog bilja kako je to izloeno u Regulativi (EEC) 2092/91. Ovaj prirunik koriste operatori koji sakupljaju samonikle biljke ili dijelove biljaka i koji ele da te proizvode plasiraju na trite kao organske. On definira strukturne i dokumentarne zahtjeve u primjeni evropske organske regulative i USDA Nacionalnog Organskog Programa, budui da se moe javiti mala razlika kod nekih procedura. Mogu ga koristiti operatori iz projekata koji jo uvijek nisu sertifikovani kao uputstvo kako da usaglase svoj rad sa zahtjevima organske regulative ili ve sertifikovani projekti koji rade na sakupljanju organskog samoniklog bilja kao bazini dokument za evaluaciju postojeeg sistema i identifikaciju aspekata upravljanja za koje bi postojala potreba da budu poboljani. Struktura Prirunik se sastoji iz tri dijela. Dio A ovog prirunika se bavi uvodnim razmatranjima, definicijom i bazinim principima organskog sakupljanja samoniklog bilja.

Dio B objanjava sadraj Internih Pravila Sakupljanja. Svaki operator koji se bavi sakupljanjem samoniklog bilja treba da uspostavi neku vrstu Internog Prirunika ili sistem standardnih operacija, koji opisuje interne procedure i Pravila sakupljanja. Svaki projekat koji podnosi zahtjev za sertifikaciju treba da popuni formular IMO II 15.1.g, koji je dizajniran tako da istovremeno poslui i kao bazini upitnik za sertifikaciono tijelo i kao Interno Pravilo Sakupljanja (Annex 1).

Dio C: opisuje zahtjeve koji pokriva sve segmente od otkupnog centra pa do Prodaje/Izvoza organskih proizvoda.

U poglavljima B i C slijedea ilustracija ukazuje na to koji dio lanca snabdjevanja se razmatra u datom poglavlju. Lanac snabdjevanja simbolizira protok proizvoda. Naravno, u stvarnosti on moe imati dodatne elemente ili neki naprijed spomenuti nisu neovisni operatori. Lanac snabdjevanja poinje sa sakupljanjem i zavrava sa potroaem.

Sakupljanje Otkup Glavna

jedinica za preradu

Izvoz, Prodaja

Uvoz Kupac

Potroa

Svako poglavlje Dijela B i C ovog prirunika sadri slijedee informacije:

Minimalni zahtjevi

Ovo su minimalni zahtjevi koji se odnose na organsku sertifikaciju; tj., u principu oni moraju biti zadovoljeni kod organske sertifikacije. Ukoliko neki odreeni zahtjevi mogu biti implementirani samo postepeno, tijelo koje se bavi organskom sertifikacijom donosi odluku da li se sertifikat moe dati, to e zavisiti od ukupne ocjene..* Minimalni zahtjevi koji su oznaeni sa * moraju biti ispunjeni ve kod prve inspekcije.

3


userTextBox

Implementacija Opisuje kako e se gore pomenuti princip implementirati

Opisuje dokument, koji treba da pripremi i uva operator. Primjeri kako treba da izgledaju ovi dokumenti se mogu nai u prilogu.

Opisuje formalni dokument, koji je izdalo tree lice kao to su odgovarajua nadlena tijela, elnici u zajednici, vanjski eksperti itd..

Komentari i Sugestije Ad XY: U ovom dijelu se iznose neki komentari i sugestije. Oni mogu da ukljue primjere za koje je pokazano

da dobro funkcioniraju ili objanjenja u pogledu onoga to stoji iza odreenih minimalnih zahtjeva.

Prilog U prilogu su dati pojedini dokumenti kao primjeri. Dokumenti se mogu slobodno prilagoditi vlastitim potrebama, ali oni pokrivaju minimalne zahtjeve koji se odnose na organsku sertifikaciju.

4


Dio A: Osnovni Principi

1. Uvod

Organsko trite reguliraju razliiti standardi usvojeni u formi zakona ili privatnih organskih standarda i pravilnika; tj. u velikom broju zemalja irom svijeta, svi proizvodni koraci u proizvodnji proizvoda koji e biti plasiran na trite kao organski treba da ispune odreene kriterije koji se odnose na organsku proizvodnju. Da li su pravila usaglaena ustanovljava se tokom inspekcije i sertifikuje od strane sertifikacionog tijela. Veina organskih proizvoda koji se plasiraju na trite potie iz uzgoja koji treba da bude u skladu sa zahtjevima organske proizvodnje koji se odnose na nju. Ali odreeni broj organskih proizvoda nije uzgajan nego sakupljen u prirodi na mjestima gdje rastu. Na proizvode sakupljene kao samonikle se primjenjuju principi organske regulative kao i na uzgajane usjeve. Ipak, odreene razlike koje se odnose na rizik kontaminacije, vlasnitvo zemlje, vie razliitih podruja sakupljanja i odrivost, nameu neke razlike u pogledu zahtjeva koji se odnose na organsku sertifikaciju samoniklog bilja. Zbog toga veina organskih standarda sadri malo poglavlje koje se odnosi na organsko samoniklo bilje. Ovaj prirunik objanjava minimalne zahtjeve koji se odnose na organsko samoniklo bilje u skladu sa organskom regulativom Europske Unije (Regulation (EEC) No 2092/91) i USA standardima (USDA NOP), navodei takoer dodatne zahtjeve koji se odnose na vajcarsku privatnu marku Bio Suisse.

1.1 Samoniklo Bilje

Samoniklo Bilje 1. Sakupljeno bilje treba da raste u prirodi na podruju koje ne smije biti tretirano sa

zabranjenim sastojcima-inputima (u skladu sa danom organskom regulativom) u periodu od najmanje tri godine.

2. Podruja sakupljanja nisu u vlasnitvu same kompanije (javno zemljite) i/ili se radi o prostranom zemljitu.

3. Sakupljene biljke moraju prirodno rasti i regenerirati se bez ikakvih poljoprivrednih mjera.

4. Sertifikovane su biljke, koje rastu na odobrenim (od strane sertifikacionog tijela) podrujima. Zemljite samo po sebi nije sertifikovano.

Ad. 2.: Generalno govorei, zaputeni stari zasadi viegodinjih biljaka kao to su vonjaci ne mogu biti smatrani samonikli budui da je obino vlasnik jasno definisan i da biljke nisu rasle spontano. Vlasnik ima jasan interes da povea proizvodnju takvog zasada i kao posljedica toga rizik da koristi zabranjene impute je vii nego kod zemlje koja pripada nekome drugom.

Sa druge stane manje je vjerovatno da neko zaista koristi nedozvoljene inpute kao to su mineralna ubriva ili pesticidi na podruju koje je prostrano i teko pristupano da bi poveali prinos samoniklih biljaka.

U tom sluaju se primjenjuje normalni sistem inspekcije (kultivacija) poljoprivrednog dobra koji uzima u obzir sistem niske-kljune proizvodnje. U sluajevima gdje situacija nije jasna od sertifikacionog tijela zavisi odluka da li projekat moe biti smatran za projekat koji se bavi samoniklim biljem.

Ad 3.: Biljke koje nisu autohtone, ali se sakupljaju kao samonikle (prirodno regenerisane) se smatraju samonikle.

Ad 4.: U organskoj poljoprivredi zemljite i usjevi su sertifikovani kao organski. Kod projekata koji rade sa samoniklim biljem samo su biljke sertifikovane kao organske. Zemljite treba da bude odobreno, ali nije sertifikovano. Ovo predstavlja vanu razliku u odnosu na organsku poljoprivredu, budui da zemlja koritena kao podruje sakupljanja ne moe automatski da se koristi za organsku poljoprivredu bez perioda konverzije.

5


1.2 Struktura Projekta

Sva mjesta gdje se beru sakupljene biljke, uvaju ili prerauju trebaju da budu u skladu sa organskom regulativom i moraju biti predmet inspekcije od strane sertifikacionog tijela.

Sve strane koje su ukljuene trebaju da definiu svoju saradnju putem ugovora. Sertifikaciono tijelo treba biti upoznato sa svim podrujima sakupljanja. Lokaliteti

gdje se odvija otkup kao i glavni preraivaki i trgovaki lokaliteti predstavljaju predmet inspekcije inspekcijskog tijela svake godine. Pregleda se i kua sakupljaa.

Organska sertifikacija se odvija pratei cijeli lanac snabdjevanja. Svaki korak poevi od sakupljanja pa do police treba da bude poznat sertifikacionom tijelu. Da bi se postigla neophodna transparentnost svih aktivnosti vezanih za sakupljanje samoniklog bilja neophodno ih je organizovati u dobro strukturirani projekat. Takvi projekti se obino sastoje od tri glavna dijela: sakupljaa, otkupnih centara i glavnog preraivaa/preduzetnika, koji je aktuelni operator projekta sakupljanja samoniklog bilja (pogledati Model a ispod). Glavna preraivaka/trgovinska jedinica je obino odgovorna za organizaciju (i organsku sertifikaciju) projekta. Otkupni centri veinom pripadaju glavnoj kompaniji, ali isto tako mogu biti nezavisni trgovci koji imaju ugovor i sa glavnom kompanijom i sa organskom sertifikacijskom kuom. Sakupljai su ugovorom vezani za glavnu kompaniju (ili za otkupljivaa). Jednostavna prerada kao to je suenje i ienje se esto odvija u kui sakupljaa ili u otkupnim centrima. Dalja prerada, pakovanje i promet se odvija u postrojenjima operatora projekta i takve centralne jedinice prerade se od strane sertifikacijske kue smatraju organske jedinice za preradu. Nekada ne postoje odvojeni otkupni centri nego se sva dobra direktno transportiraju od sakupljaa do postrojenja operatora projekta (pogledati Model b ispod). Oba Modela a i b predstavljaju mogue naine organizacije projekata sakupljanja samoniklog bilja. Model a)

Marketing/Izvoz

Otkupni centri

Sakuplja

Sakuplja Sakuplja

Sakuplja

Sakuplja

Sakuplja Sakuplja

Sakuplja

Sakuplja

Otkupni centri

Operator Projekta Sakupljanja Samoniklog Bilja (Glavni preraiva i Preduzetnik-stavlja robu u promet)

Sakuplja

6


Projekat Sakupljanja

Samonikolog Bilja

Operator (Otkupni centar/

Preduzetnik-promet robe)

Sakuplja

Sakuplja Sakuplja

Sakuplja

Marketing/Izvoz

Sakuplja

Model b)

7


2. Procedure Organske Sertifikacije

2.1 Organsko

U velikom broju zemalja izraz organsko je zatien zakonom. Samo proizvodi koji su proizvedeni u skladu sa odreenim standardima mogu biti prodati kao organski. U razliitim zemljama postoji razliita regulativa koja regulira organsku proizvodnju (npr. EU, USA, Japan) koje esto nisu meusobno prihvaene. Regulativa EU 2092/91 se odnosi na sve proizvode koji se prodaju u zemljama lanicama EU. To je bio prvi organski propis i stupio je na snagu 1991 god. Nacionalni Organski Program (NOP) je stupio na snagu 2002 god. On je relevantan propis za organske proizvode u SAD-u. Tree vano trite organskih proizvoda je Japan. Zbog toga je 2002 god. uveden JAS organski standard. Sve vie zemalja irom svijeta uvodi svoje vlastite organske standarde i zbog toga je vano znati u skladu sa kojim standardom(-ima) treba usaglasiti proizvodnju organske hrane. Osim toga postoje i brojni privatni organski standardi koji su esto usvajani znatno prije propisa. Privatni standardi se obino oslanjaju na neki od standarda usvojen propisom, ali isto tako esto imaju i neke dodatne zahtjeve. Proizvodi proizvedeni u skladu sa tim standardima se obino oznaavaju odreenim logom (Bio Suisse Pupoljak, Demeter, Krav itd..) Akreditovano sertifikaciono tijelo kontrolie usaglaenost sa odreenim standardom. IFOAM Bazini Standardi predstavljaju bazu za sve organske standarde. To je okvir koji je osnova svim organskim standardima. Generalno govorei veina organskih standarda je slina i bavi se sa istim aspektima. Ipak mogu postojati i neke kljune razlike izmeu njih, pa zbog toga treba imati na umu zahtjeve ukoliko se trai sertifikacija u skladu sa razliitim standardima. Ovaj prirunik slijedi zahtjeve Regulative (EEC) 2092/91 i iznosi razlike u odnosu na NOP i Bio Suisse privatni standard.

2.2 Inspekcija

U sklopu standardne procedure akreditovano sertifikaciono tijelo provodie kompletnu inspekciju svake operativne jedinice jednom godinje. To znai da treba obii sva podruja sakupljanja, sve otkupne stanice, skladita i skladine prostore i sve pogone u kojim se odvija prerada.

Osim toga treba obezbijediti da sertifikaciono tijelo ima pristup kompletnoj dokumentaciji. Ukoliko se knjigovodstvo vodi izvan kompanije originalni dokumenti trebaju da budu pripremljeni za inspekciju.

U toku sezone osoblje koje radi kao inspektori moe posjetiti podruja sakupljanja vie puta, pratiti sakupljae u toku njihovog rada i uraditi inspekcije kua sakupljaa.

Sertifikaciona agencija je ovlatena da izvri nenajavljene provjere nekih segmenata ili nenajavljene dodatne inspekcije cijele kompanije ili njenih dijelova u bilo koje vrijeme u toku godine.

8



2.3 Sertifikacija

Sertifikacija predstavlja konanu ocjenu i odobrenje rezultata evaluacije u pogledu usaglaenosti operacija u odnosu na postavljene standarde. Sertifikacija je striktno odvojena od inspekcije i uvijek se odvija u okviru kancelariji sertifikacionog tijela.

Ukoliko se nae da su aktivnosti u skladu sa primjenjivim standardom uz izuzetak nekih manjih nedostataka, organski sertifikat e biti izdat. Kao uslov za nastavak sertifikacije mogu biti navedeni zahtjevi za izmjenu utvrenih manjih neusaglaenosti uz navoenje vremenskih rokova.

Operator dobiva obavjetenje o sertifikaciji od sertifikacionog tijela, inspekcijski ili evaluacioni izvjetaj kao i operacijski sertifikat. Ukoliko su izvrene neke analize operator pravovremeno dobiva rezultate provedenih testova.

Obavjetenje o sertifikaciji navodi sertifikacioni status odreenih koliina navedenih biljnih vrsta na definisanom podruju. Samoniklo bilje moe biti klasificirano kao organsko ili konvencionalno, tako da za te biljke ne postoji status organsko u konverziji. sertifikacija ne opunomouje operatora da proda bilo koju drugu biljku iz iste regije kao organsku niti proglaava cijelo podruje za organsko.

U sluaju da operator nije u stanju da zadovolji minimalne zahtjeve dobie obavjetenje o neusaglaenosti uz navode o neophodnim korekcijama. Obavjetenje o odbijanju sertifikacije moe biti ukljueno u ovo obavjetenje kada korekcije nedostataka nisu mogue.

9


3. Kritine Take

3.1 Odrivost

U velikom broju zemalja prekomjerno sakupljanje samoniklih biljaka esto prati gubitak stanita, to vodi ozbiljnom smanjenju odreenih biljnih vrsta koje postaju ugroene ili njihovom kompletnom nestanku. Zbog toga najvea briga projekata organskog sakupljanja samoniklog bilja mora biti odrivost sakupljanja. Projekti su stoga odgovorni da osiguraju da ni metodi sakupljanja niti koliine sakupljene ne ugroavaju sposobnost biljnih vrsta da se regeneriu. Biljna populacija ne smije biti reducirana zbog sakupljanja. (Regulation EEC 2092/91 Annex 1 taka 4). Osim toga aktivnosti sakupljanja ne smiju otetiti stanite ili ugroziti druge biljne vrste ili prirodu u cjelini.

3.1.1 Koliine

Neke zemlje su uspostavile sistem dozvola za sakupljanje koji definiu koliine pojedinih biljaka koje se mogu sakupiti na odreenom podruju. U drugim zemljama ne postoji takav sistem, odnosno sistem koji je na snazi ne uzima u obzir odrivost. U tom sluaju sam operator projekta treba da osigura da sakupljene koliine nee dovesti do smanjenja biljne populacije. Procjena koliine biljnog materijala koja moe biti uzeta iz odreenog podruja mora biti bazirana na procjeni resursa bar osjetljivih vrsta. Bilo bi najbolje da procjenu resursa uradi botaniar koji e to iz godine u godinu raditi u saradnji sa sakupljaima koji najbolje poznaju podruje. Isto tako moe biti uraeno na osnovu dugotrajnog iskustva sakupljaa u odreenom podruju. Ali ne smije se orijentisati prema potranji trita. Sakupljanje na zahtjev Najozbiljnije se preporuuje da se postigne dogovor sa sakupljaem o koliini pojedinih biljaka koje treba sakupiti. U suprotnom sakuplja sakuplja onoliko koliko moe da sakupi, a moda proda samo dio jer operator projekta ne moe da otkupi ostatak. Takoe se preporuuje da operator projekta dogovori sa svojim klijentima koliine prije nego pone sezona sakupljanja. U tom sluaju sakupljaju se samo traene koliine, a ni jedna biljka se ne sakuplja ako ne postoji mogunost da stvarno bude prodata. Ovo je naroito vano za biljke koje ne mogu da budu uskladitene na dui vremenski period. Nekoliko kompanija na istom podruju Ukoliko nije usvojen sistem izdavanja dozvola za sakupljanje treba uzeti u obzir da se esto vie kompanija sakuplja na istom podruju. Trebalo bi vidjeti da li postoji mogunost sklapanja sporazuma sa drugom kompanijom u pogledu koliine sakupljenih biljaka. Ova taka je u procesu evaluacije i kreiranja: potrebno je mnogo vie istraivati i razmiljati.

3.1.2 Trening

Znanje sakupljaa je od ogromnog znaaja za odrivost sakupljanja. Projekat je odgovoran za provoenje obuke sakupljaa o pitanjima odrivosti. Sakupljai trebaju da razumiju koliko od svake pojedinane biljke moe biti sakupljeno, a da to ne dovede do smanjenja populacije biljke. Metod sakupljanja mora imati najmanji mogui uticaj na biljku, biljnu populaciju i eko sistem uopte. Svaki sakuplja mora tano znati kako da sakuplja koju biljku.

10


3.2 Rizik Kontaminacije

Kupac organskih proizvoda oekuje da proizvod bude bez rezidua. Da bi se to osiguralo podruje gdje se odvija sakupljanje ne smije biti tretirano sa nedozvoljenim supstancama navedenim u organskom standardu koji se u datom sluaju primjenjuje, a ne smiju postojati ni potencijalni izvori kontaminacije. Treba izbjei mogunost nanoenja kontaminanata vazdunim strujama iz izvora kontaminacije koji se nalaze u blizini; to znai da udaljenost od izvora kontaminacije treba da bude dovoljna. Slijedee take opisuju neke potencijalne izvore kontaminacije koje treba uzeti u obzir kod izbora odreenog podruja sakupljanja kao podruja sakupljanja organskog samoniklog biljka. Ljudska naselja Ljudska naselja predstavljaju oigledan izvor potencijalne kontaminacije. Sagorjevanje goriva u vozilima, postrojenjima za grijanje i industriji i bilo koja vrsta emisije iz industrijskih postrojenja, opte zagaivanje vode kod odlaganja otpada i odvoenja kanalizacionih voda itd. predstavljaju optu prijetnju i dovode do zagaenja okolia. Osim toga odreena podruja koja se nalaze u blizini ljudskih naselja mogu biti redovno zasipana insekticidima (npr. protiv komaraca). to su vei gradovi ili aglomeracije via je emisija i iri je njen domet. Jasno je da ni jedna biljka ne smije biti sakupljena u naseljima ili u njihovoj blizini. Da bi se procijenila udaljenost podruja sakupljanja u odnosu na najblii grad treba uzeti u obzir topografiju, najvanija vazduna strujanja i intenzitet i vrstu zagaenja. Poljoprivreda Neke biljne vrste koje se sakupljaju u prirodi mogu se nai i na podrujima gdje se odvija poljoprivredna aktivnost. Sakupljanje na i u blizini konvencionalnih (koji nisu sertifikovani kao organski) polja mora biti iskljueno budui da polja mogu biti tretirana sa mineralnim ubrivima i pesticidima koji nisu dozvoljeni prema organskoj regulativi. Zapraivanje pesticidima iz zraka moe biti jo jedan izvor kontaminacije podruja sakupljanja koji se nalaze u blizini poljoprivrednih povrina. Zbog toga, sakupljanje moe da se odvija samo na zemljitu na kojem se ne postoje nikakve poljoprivredne aktivnosti osim ekstenzivne ispae. Industrija Bilo koja vrsta industrije, a naroito metalurka i hemijska industrija, nose rizik kontaminiranja oblinjih podruja sakupljanja. Ukoliko su definisane granice podruja sakupljanja treba uzeti u obzir glavne vazdune struje, topografske uslove, visinu dimnjaka kao i prirodu emisije. Rudarstvo, u zavisnosti od tehnike koja se koristi kod eksploatacije ruda ili minerala, moe predstavljati ozbiljan izvor kontaminacije vode, zemljita i vazduha. Polja i odlagalita otpada Odlagalita otpada koja sadre razliite toksine supstance mogu ugroziti vodu. Mala divlja odlagalita mogu kontaminirati tlo u svojoj okolini zbog otputanja toksinih supstanci. Putevi / saobraaj Velike i prometne ceste predstavljaju izvor tekih metala (Kadmijum, Olovo), ali i drugih toksinih supstanci. Sakupljanje se ne moe odvijati u blizini cesta. Radioaktivnost U blizini nuklearnih centrala ili u blizini industrijskih postrojenja koja rukuju sa radioaktivnim materijalom (ukljuujui i rudnike i odlagalita) treba provesti jasnu procjenu radioaktivne kontaminacije. Treba uzeti u obzir da radioaktivne estice mogu biti distribuirane na velike udaljenosti putem vazduha (npr. ernobil).

3.3 Traceability-Retrogradno praenje/Transparentnost

Jo jedan vaan princip organske sertifikacije predstavlja traceability-retrogradno praenje proizvoda. U osnovi ovaj princip mora da omogui retrogradno praenje svake serije proizvoda do podruja gdje se odvijalo sakupljanje. Zbog toga je neophodna detaljna dokumentacija svakog koraka proizvodnog procesa. Sve aktivnosti operatora koje ukljuuju sve detalje vezane za otkup i preradu trebaju biti poznate sertifikacionom tijelu. Primjeri dokumenata se nalaze u prilogu ovog prirunika.

11



3.4 Pitanja Kvaliteta

Aktuelni kvalitet proizvoda nije predmet organske sertifikacije. U budunosti Monteorganica e biti u stanju da na zahtjev klijenta ukljui u inspekcijsku proceduru i provjeru pitanja kvaliteta (npr. Quality assurance systems - Sisteme osiguranja kvaliteta - kao to je GACP Good Agricultural and Collection Practice-Dobra Poljoprivredna Sakupljaka Praksa, HACCP). Generalno govorei kvalitet proizvoda treba da zadovolji zatjeve trita, a interne standarde treba prilagoditi datim standardima.

12


Dio B: Interna Pravila Sakupljanja

Dio B definie zahtjeve organskog sakupljanja samoniklog bilja na nivou sakupljanja. Ovo poglavlje se bavi pitanjem Internih Pravila Sakupljanja. Interna Pravila Sakupljanja mogu se shvatiti kao neki vid internog organskog prirunika kvaliteta ili standardne operativne procedure. Sve aktivnosti sakupljanja i procedure projekta se baziraju na Internim Pravilima Sakupljanja. Svaka kompanija treba da objedini vlastita Interna Pravila Sakupljanja. Sve take opisane u dijelu B prirunika trebaju biti ukljuene u Interni Prirunik Sakupljanja. Sertifikaciono tijelo treba da odobri Interna Pravila Sakupljanja. Svaka kompanija je slobodna da ukljui i dodatne zahtjeve koji nisu predmet organske sertifikacije (npr. pitanja kvaliteta). Svaki operator projekta treba da popuni formular Monteorganica-e kao bazini opis projekta za sertifikaciono tijelo i da ga aurira. On je dizajniran tako da istovremeno ima ulogu kompletnih Internih Pravila Sakupljanja.

1. Sakupljanje

Sakupljanje

Otkup Glavna

jedinica za preradu

Izvoz, Prodaja

Uvoz Kupac

Potroa

1.1 Podruja Sakupljanja

Treba definisati podruje gdje se sakupljaju organske biljke koje treba da zadovolji odreene zahtjeve. Ali podruje samo po sebi nije sertifikovano na nain kako se sertifikuje organsko polje. Kao organski sertifikovani su samo proizvodi koji rastu kao samonikli na definisanom podruju.

Organsko sakupljanje samoniklog bilja moe da se odvija samo na dobro-definisanim podrujima. Granice podruja sakupljanja treba da budu poznate svim sakupljaima. 1

Podruje sakupljanja ne smije biti tretirano sa nedozvoljenim inputima (u skladu sa relevantnim organskim propisima) u vremenskom periodu od najmanje tri godine. 2

Na podruju sakupljanja ne smiju da budu prisutni mogui izvori kontaminacije. 1. Mape (pogledati prilog 1): U svakoj otkupnoj stanici treba biti na raspolaganju set

mapa, a na njima trebaju biti jasno oznaena podruja sakupljanja. Dobre mape su potrebne i zbog toga da se lociraju potencijalni izvori kontaminacije kao to je industrija, putevi, kamenolomi, gradovi, depoi otpada itd. ( razmjer mape barem 1:50.000).

Vanjske granice podruja sakupljanja trebaju biti oznaene. Svi otkupni centri i preraivaki pogoni trebaju biti oznaeni na mapi. Svi glavni izvori potencijalne kontaminacije trebaju biti jasno oznaeni na

mapi i iskljueni iz podruja sakupljanja.

1 Regulation EEC N 2092/91 Anex III, Sekcija A.1, taka 1 2 Regulation EEC N 2092/91 Anex I, Sekcija A, taka 4

13


*2. Mjesta koja nisu pogodna za sakupljanje (Unutranje granice): Mali izvori

kontaminacije trebaju biti definisani i iskljueni iz podruja sakupljanja. Odgovarajua lista treba biti na raspolaganju u svakoj otkupnoj stanici.

*3. Potvrda: Sertifikaciono tijelo moe traiti potvrdu od ovlatenog organa da u posljednje tri godine podruja sakupljanja nisu tretirana sa nedozvoljenim inputima (u skladu sa relevantnom organskom regulativom).

Ad 1: Treba definisati odgovarajuu udaljenost podruja sakupljanja od glavnih izvora kontaminacije. Treba

uzeti u obzir intenzitet i prirodu kontaminacije, glavne pravce strujanja vjetra i topografiju. Ad 2: Mali izvori kontaminacije kao to su mali putevi, divlje deponije otpada ili polja koritena za potrebe

domainstva itd. trebaju biti poznati svim sakupljaima budui da nisu pogodni za podruja sakupljanja. Takvi mali izvori kontaminacije su obino tako mali da bi bili oznaeni na mapi, ali sakupljai trebaju da poznaju definiciju ovih unutranjih granica, tako da su u stanju da prepoznaju rizik na pojedinim lokacijama. Sva mjesta koja nisu odgovarajua moraju biti nabrojana u okviru Internih Pravila i po mogunosti spomenuta u ugovoru sa sakupljaem (pogledati poglavlje.1.3.3.).

Ad. 3: Potvrdu da podruje nije tretirano u periodu od tri godine treba da izda odgovorni organ u oblasti

umarstva, vlasnik zemlje ili ekspert koji poznaje situaciju u tom podruju. Potvrde koje izdaje sama kompanija se ne prihvataju. Ukoliko nije jasno ko je odgovoran za izdavanje potvrde molimo da pitate sertifikaciono tijelo. sertifikaciono tijelo moe traiti ovu potvrdu jednom ili godinje u zavisnosti od rizika kontaminacije.

1.2 Sakupljene biljke

1.2.1 Biljke pogodne za organsko sakupljanje

Sakupljene biljke moraju da rastu prirodno. 1

Sakupljanje samoniklih biljaka mora biti odrivo i nikako ne smije ugroziti eko-

sistem. 3

Moraju se zadovoljiti svi zakonski zahtjevi u pogledu sakupljanja samoniklog

bilja. *1. Biljke, koje su pogodne za organsko sakupljanje samoniklih biljka:

Samo biljke koje prirodno rastu. Samo biljke koje su este u tom podruju. Ne vrste sa Crvene Liste , Rjeenje o stavljanju pod zatitu pojedinih biljnih i ivotinjskih vrsta. Sl.RCG br. 76/06 Samo biljke za koje je dozvoljeno legalno sakupljane. Vrste sa niskom reproduktivnom stopom mogu biti sakupljane u veoma

ogranienim koliinama i to samo ako se moe garantovati pridravanje ogranienja u pogledu sakupljanja.

*2 Ukoliko se dozvole sakupljanja trae u skladu sa zakonom, one trebaju da

budu na raspolaganju . Dozvole izdaje Uprava za ume u Plevljima

3. Potvrda odrivosti: Ukoliko ne postoji sistem dozvola, za odreene vrste sertifikaciono tijelo moe traiti potvrdu odrivosti branja odreene koliine, koju izdaje nezavisni ekspert ili relevantno tijelo.

3 Regulation EEC N 2092/91 anex I, sekcija A taka 4

14


4. Procjena Resursa: Ukoliko ne postoje dozvole sakupljana niti eksperti, a ni relevantna tijela koja mogu definisati koliine koje osiguravaju odrivo sakupljanje na odreenom podruju moe se traiti procjena resursa. Treba procijeniti cjelokupni potencijal sakupljanja i definisati koliine koje odgovaraju odrivom sakupljanju za svaku biljku/dio biljke.

Ad. 1: Nije dozvoljeno sakupljanje rijetkih i vulnerabilnih vrsta budui da sakupljanje i malih koliina moe da ugrozi cjelokupnu populaciju. ak i kada biljka nije na crvenoj listi moe biti klasifikovana kao osjetljiva i neprikladna za sakupljanje (npr. u sluaju oteane regeneracije, sporog rasta itd.). Ad 2: Sakupljanje treba da bude u skladu sa zakonom. Zatiene vrste se ne smiju sakupljati. Sve traene dozvole za sakupljanje trebaju biti na raspolaganju. Ad 3: Sertifikaciono tijelo moe traiti paljiv monitoring biljne populacije od strane eksperta. Ad 4: Treba detaljno opisati metod koji je koriten za procjenu resursa i dostaviti ga sertifikacionom tijelu.

1.2.2 Informacije o Sakupljenim Biljkama i Metodi Sakupljanja

Za organsku sertifikaciju treba da bude na raspolaganju kompletna lista sakupljenih biljaka.4

Treba da bude na raspolaganju dovoljno informacija o svakoj biljci da bi se garantiralo odrivo sakupljanje.

*1. Lista svih sakupljenih biljaka/dijelova biljaka ukljuujui sakupljene koliine mora biti sainjena i stalno na raspolaganju.

*2. Informacije o svim sakupljenim biljkama: Botaniko ime Lokalno ime Dio biljke koji se sakuplja Period sakupljanja Podruje sakupljanja (na kojem od podruja sakupljanja je naena

data biljka) Stanite biljke Metod sakupljanja: Za svaku biljku/dio biljke treba da bude na

raspolaganju detaljan opis metoda sakupljanja. On treba da garantira slijedee:

- Odrivost: Za svaku biljku/dio biljke treba definisati koliko od svake biljke/ukupne populacije moe biti sakupljeno bez ugroavanja cjelokupne biljne populacije. Regeneracija populacije treba da bude mogua.

- Da sakupljanje ne oteuje druge biljke niti doprinosi eroziji.

- Najbolji mogui kvalitet i najmanje gubitke sakupljenih biljaka: Mogu se sakupljati samo one biljke koje zadovoljavaju zahtjeve kvaliteta.

4 Regulation EEC N 2092/91 Aneks III, Sekcija A.1 taka 1

15


Ad 1: Svake godine prije poetka sakupljanja sertifikacionom tijelu treba dostaviti listu biljaka koja ukljuuje planirane koliine na svakom podruju i za svaku vrstu. (pogledati prilog 2)

Nove biljke: Ukoliko kompanija eli da pone sakupljati novu vrstu u toku sezone sertifikaciono tijelo treba da bude informisano i sve informacije spomenute pod takom 2 trebaju biti na raspolaganju sakupljaima i odobrene od strane sertifikacionog tijela.

Ad 2. Formular Monteorganica Specifikacija Sakupljenih Dobara. (pogledati prilog 3) treba biti popunjen za svaku

biljku osim u sluaju da su gore spomenute informacije detaljno date u drugom dokumentu. Najkompletniji nain da se dostave sve neophodne informacije o biljkama i sakupljaima i sertifikacionom tijelu predstavljaju Monografije Biljaka za svaku biljku koja se sakuplja. Kao primjer moe posluiti Prirunik o Sakupljanju Samoniklog Bilja koji je uradio GTZ, IMO i SIPPO. (primjer pogledati u prilog 5)

Da bi se osigurala odrivost sakupljanja, mogue je primijeniti kombinaciju slijedeih mjera: kod sakupljanja ne sakupiti sve biljke (odreeni procent biljaka se ostavlja nedirnut), kod sakupljanja ne sakupiti svo sjeme, cvijee, listove ili korijenje biljaka tako da se biljke mogu

lako oporaviti, rotirati lokacije na kojim se trenutno odvija sakupljanje u sklopu podruja sakupljanja.

Naprijed navedeni procenti koji se odnose na biljke/dijelove biljaka koje je neophodno ostaviti nedirnute se iznose kao okvirno i opte pravilo:

korijenje, gomolji: 80% populacije, lie (grmovi, drvee): 70% lia, cvijee: 30% cvjetova na svakoj biljci i dodatno 20% od cjelokupne populacije, sjemena/Plodovi: 20-30%.

Molimo da imate na umu da ovi procenti mogu da se znaajno razlikuju za odreene vrste. Da bi se definisali procenti trebaju biti konsultovani i iskusni sakupljai i botaniari. Cilj u pogledu kvaliteta bi trebao biti da se samo sakupljaju ona dobra koja zadovoljavaju zahtjeve kvaliteta. Biljke, koje ne zadovoljavaju zahtjeve kvaliteta se ostavljaju nedirnute. Ukoliko se sakupljaju samo biljke/dijelovi biljaka najboljeg kvaliteta, automatski se ostavlja vie za regeneraciju.

1.3 Sakupljai

1.3.1 Odobrena Lista Sakupljaa

Da bi se osiguralo da su svi sakupljai dobro obueni i da poznaju pravila sakupljanja, svi sakupljai moraju biti registrovani.

1. Odobrena Lista Sakupljaa: U svakoj otkupnoj stanici treba da bude na raspolaganju kompletna lista svih ugovorom vezanih sakupljaa (ukljuujui ime, broj koda, adresa) za dato podruje sakupljanja. Lista treba da bude odobrena od strane sertifikacionog tijela. Otkup organskih proizvoda je dozvoljen samo od sakupljaa koji se nalaze na listi.

2. Za svako podruje sakupljanja imenuje se odgovorna osoba. Ad 1: Za cijele porodice, koje su aktivni sakupljai, dovoljno je da glavna odgovorna osoba porodice bude

registrovana na Listi Sakupljaa. Ali je neophodno da se zna koliko lanova porodice sakuplja. Registrovani lan porodice je odgovoran da drugi lanovi porodice sakupljaju u skladu sa pravilima koji su dati u ugovoru.

Svi sakupljai bi trebali da imaju jedinstven kod tako da ne dolazi do zamjene identiteta. Ukoliko sakuplja prekida ugovor njegov kod ne bi trebao biti dodijeljen drugom sakupljau da se ne bi stvorila zabuna.

Sugerie se uvoenje Kartice Sakupljaa za sve obuene i ugovorom vezane sakupljae. Ona predstavlja

jednostavnu identifikacijsku kartu sa imenom sakupljaa i fotografijom, kojom sakuplja dokazuje da je bio na obuci i da je obavezan da slijedi organska pravila koja vrijede za sakupljanje samoniklog bilja. Otkup organskih dobara sa dozvoljava samo od sakupljaa koji posjeduju vaeu karticu sakupljaa.

16


1.3.2 Trening-obuka

Kompanija koja vri otkup je odgovorna da svi sakupljai budu dobro obueni tako da osiguraju i odrivost sakupljanja, ali i kvalitet proizvoda.

Kompanija koja vri otkup je odgovorna da sakupljai na odgovarajui nain sprovode dogovorene procedure.

*1.Trening-obuka: Sakupljai trebaju biti obueni u skladu sa Internim Pravilima Sakupljanja prije poetka sezone sakupljanja.

2. Datum i sadraj treninga treba biti dokumentiran za svakog sakupljaa. 3. Odgovornost: Kompanija treba da bude u stanju da osigura da se sakupljai

pridravaju Internih Pravila Sakupljanja i treba da ima uspostavljen sistem sankcija za sakupljae koji se ne pridravaju pravila.

Ad 1: Znanje sakupljaa je kljuno za garanciju odrivog sakupljanja. Obuka sakupljaa moe biti

organizirana kao obuka cijele grupe na formalnom seminaru ili kao pojedinana obuka. Obuka treba da bude redovno obnavljana i nadziran njen efekt. Sakupljai moraju biti informisani o svim novim biljkama i detaljno obueni na novom treningu. Obuka treba da slijedi principe koji su dati u Internim Pravilima Sakupljanja.

Ad. 2: Datum treninga mora biti naznaen na listi sakupljaa ili na kartici sakupljaa (pogledati poglavlje

1.3.1. i prilog 6). Ad 3: U sluaju velikih i kompleksnih projekata sertifikaciono tijelo moe traiti da projekat formalno zadui

jednu osobu za monitoring sistema organskog sakupljanja samoniklog bilja. Ova osoba je zaduena da provjeri da li sve strane korektno implementiraju Interna Pravila Sakupljanja.

1.3.3 Ugovori

Potpisivanjem ugovora sa projektom svaki sakuplja treba da potvrdi da e njegove aktivnosti sakupljanja biti u skladu sa odgovarajuom organskom regulativom.

Svi sakupljai treba da potpiu Ugovor Sakupljaa sa kompanijom koja vri otkup.

Ugovor mora da ukljui barem slijedee take: (pogledati prilog 7) 1. Pravila sakupljanja: Sakuplja treba da se sloi da e se pridravati

pravila sakupljanja koje je definirala kompanija. Ugovor treba da sadri rezime Pravila sakupljanja.

2. Pristup: Sakuplja je saglasan da e sertifikacionom tijelu obezbijediti

pristup svim postrojenjima koritenim za sakupljene proizvode (suenje, skladitenje, itd) i da e pruiti informacije o podrujima sakupljanja.

3. Sankcije: Sakuplja se slae da prihvata sankcije koje je odredila

kompanija koja vri otkup u sluaju kada kri dogovor.

Svi sakupljai treba da potpiu ugovor. Detalji o metodu sakupljanja mogu biti odvojeno dokumentovani npr. kao dio Monografije Biljaka (pogledati prilog 5), koja treba stalno biti na raspolaganju svim sakupljaima barem u otkupnim stanicama. Isto se odnosi i na mape podruja sakupljanja.

17


2. Suenje i Prerada u Kui Sakupljaa

Sakupljanje

Otkup Glavna

jedinica za preradu

Izvoz, Prodaja

Uvoz Kupac

Potroa

2.1 Higijena/Rizik Kontaminacije

Rizik kontaminacije sakupljenog biljnog materijala nakon branja treba svesti na minimum.

Dok su proizvodi uskladiteni ne smiju se koristiti nikakva hemijska sredstva u borbi protiv tetoina.

*1. U kui sakupljaa sakupljena dobra moraju biti osuena/uskladitena samo na istom materijalu. Lijese za suenje trebaju biti sainjene od netretiranog drveta ili drugog materijala ija upotreba ne nosi rizik kontaminacije robe koja se sui.

Ukoliko se suenje i skladitenje odvija u kui sakupljaa, ta mjesta trebaju biti pristupana za inspekcijski nadzor od strane sertifikacionog tijela. Preporuuje se da otkupljiva sakupljaima dostavi neophodnu opremu koju e koristiti nakon branja sa ciljem da se postigne najbolji mogui kvalitet i da se minimizira rizik kontaminacije robe zbog koritenja neadekvatne opreme. (npr. kontaminacija u toku suenja radi koritenja hemijski tretiranih drvenih stalaa) Takoe se preporuuje da otkupljiva sakupljaima distribuie iste vree da bi bili sigurni da oni ne koriste bilo kakav kontaminiran materijal (npr. stare vree u kojima je bilo mineralno ubrivo itd.) Prostor za suenje i skladitenje treba biti dobro provjetren da se izbjegnu gljivine bolesti. Takoe bi trebao da bude dobro zatien od pristupa ivotinja (npr. insekti, glodari, ptice itd.). Upotreba sintetikih proizvoda u toku skladitenja je dozvoljena samo onda kada je tretman apsolutno neophodan, a ti proizvodi mogu biti koriteni kada je skladite prazno. Prije ponovnog koritenja tretiranih prostorija treba da proe odreen period. Upotreba svih proizvoda mora biti dokumentovana.

2.2 Paralelna Proizvodnja i Separisanje

Ista biljka moe biti sakupljana i preraena samo kao biljka organskog kvaliteta ILI konvencionalnog kvaliteta.1

*1. Sakupljau nije dozvoljeno da rukuje sa istom robom konvencionalnog (= ne

sertifikovana) i organskog kvaliteta (Paralelna Proizvodnja).

Ad. 1. Ovaj paragraf treba da bude sastavni dio Internog Ugovora Sakupljaa (pogledati poglavlje 1.3.3, prilog 7) tako da bude jasno da sakuplja ne moe sakupljati isti proizvod konvencionalnog kvaliteta da bi ga prodao drugoj kompaniji. (definiciju Konvencionalnog pogledati u Rjeniku strana 24).

1 Regulation EEC N 2092/91, Aneks III, Sekcija A1, taka 3

18


2.3 Transport od Sakupljaa do Otkupne Stanice

Treba svesti na minimum rizik kontaminacije, mijeanje i gubitak kvaliteta u toku transporta do otkupne stanice.

*1. Sve vree i kontejneri koji se koriste trebaju biti isti i sainjeni od materijala ija upotreba ne nosi rizik kontaminacije robe.

*2. U toku transporta ne smiju se mijeati organski i konvencionalni proizvodi.

Interna pravila usmjeravaju aktivnosti sakupljanja sve dok proizvod ne bude prodat u otkupnoj stanici. Kada doe do promjene vlasnitva primjenjuju se procedure i pravila data u poglavlju C.

19


monte

organ

monte

organ

monte

organ

monte

organ

Dio C: Otkup, Prerada i Prodaja

Dio C opisuje usaglaenost kriterija u lancu snabdijevanja od otkupnog centra do Prodaje/Izvoza organskih proizvoda

1. Otkup i Prerada

Otkup Glavna

jedinica za preradu

Izvoz, Prodaja

Uvoz Kupac

Potroa Sakupljanje

1.1 Procedure Otkupa

Kupac treba da nadzire kvalitet sakupljenih dobara i treba da dokumentuje sve relevantne podatke koji e mu omoguiti da prati protok proizvoda unazad sve do podruja sakupljanja.

1. Potrebno je provjeriti da li se sakuplja koji dostavlja robu nalazi na Odobrenoj Listi

Sakupljaa. Otkup organskih roba moe se odvijati samo od sakupljaa koji su navedeni na listi sakupljaa.

2. Ukoliko dobra koja se donose nisu u skladu sa zahtjevima ili postoji sumnja da sakuplja ne primjenjuje Interna Pravila Sakupljanja, proizvod mora biti odbijen ili stavljen u karantin. Ovo treba dokumentovati (razlog albe, sakuplja na koga se to odnosi, datum itd).

3. Na samoj otkupnoj stanici sve proizvode treba biti oznaavati cijelo vrijeme, i to podruje sakupljanja, organic, ime i kod sertifikacionog tijela (certified byMonteorganica), godina berbe, proizvod i broj are (ukoliko je primijenljivo). (pogledati prilog11)

4. Na svakoj otkupnoj stanici treba voditi registar otkupa. Za svaki otkup treba dokumentirati datum, kvantitet, sakupljaa, podruje sakupljanja, proizvod, status prerade (svjee, suvo). (pogledati prilog 8.)

5. U toku otkupa sakuplja treba da dobije potvrdu, na kojoj stoji proizvod koji je okupljen, koliinu i ime sakupljaa i organski kvalitet; ove dokumente sakuplja treba uvati u svojoj kui.

6. Ukoliko otkupni centar radi kao nezavisan operator, on treba da bude vezan ugovorom za glavnog operatora projekta sakupljanja samoniklog bilja.

7. Na kraju godine svaka otkupna stanica treba da dostavi sertifikacionom tijelu ukupne koliine otkupa za svaki proizvod.

8. Procedura otkupa mora biti u pismenoj formi i poznata cjelokupnom personalu.

Ad 2: Dokumentacija koja se odnosi na albe ili odbijanje moe biti integrisana u protokol otkupa. Ad 3: Poevi od otkupa sve vree i kontejneri trebaju biti oznaeni cijelo vrijeme.

20


Ad 4: Registar otkupa treba detaljno voditi budui da on omoguava da kompanija i sertifikaciono tijelo nadziru sakupljanje. Zbog toga ga treba detaljno voditi tako da je vidljivo koje su koliine uzete iz koje oblasti, koji sakupljai imaju problema da zadovolje zahtjeve kvaliteta itd..

Ad 7: Koliine pri otkupu su potrebne da bi se procijenilo koliko je biljnog materijala zaista uzeto iz odreenog podruja. Ovi iznosi trebaju biti automatski dostavljeni sertifikacionom tijelu nakon zavretka sezone.

Ad 8: Procedure otkupa trebaju biti napisane i postavljene na vidljivo mjesto u otkupnoj stanici.

1.2 Skladitenje i Rukovanje

U toku rukovanja organskim proizvodima mora se osigurati organski kvalitet proizvoda i saglasnost sa datim dokumentovnim zahtjevima organskog standarda koji se primjenjuje.

Zbog toga sve procedure treba da ukljue slijedee minimalne zahtjeve:

*1. Generalni zahtjevi u pogledu rukovanja u svim fazama proizvodnog procesa: Identifikacija (oznaavanje) proizvoda tokom svih koraka u skladu sa

kvalitetom (organski, ne-organski) u toku svih faza proizvodnog procesa, (podgledati aneks 11)

striktna separacija u skladu sa kvalitetom (organski, ne-organski), ne koristiti zabranjene metode (fumigacija kontejnera, zraenje/jonizacija,

itd.), transportna dokumentacija.

2. Zahtjevi u toku skladitenja: dokumentacija: protokol skladita, organsko skladite (dio) mora biti oznaen kaoorganski,

tretman sa sintetskim proizvodima u borbi protiv tetoina samo u praznim skladitima,

treba voditi sanitarni protokol. Ad 1: Ovo obino namee da na proizvodu ili prateem dokumentu bude oznaen organski kvalitet izrazom

organic (ili lokalnim prevodom izraza). U nekim sluajevima, najbolje rezultate daje dodatni kolorisani sistem kodova ili specijalne vree za organske proizvode.

Sa ciljem da bude u stanju da identifikuje porijeklo proizvoda u sluaju albi od strane uvoznika, organizacija

treba da bude u stanju da retrogradno prati svaku aru izvezenog proizvoda i da identifikuje podruje porijekla. Iz sigurnosnih razloga projektima se savjetuje da uvedu sistem retrogradnog praenja kroz brojeve-ari koji e omoguiti projektima da prate unatrag svaki proizvod sve do podruja porijekla. Takav sistem nalae da kad god se manje are konsolidiraju u vee are kod prerade da se to paljivo dokumentuje.

Ad 2: Ukoliko su organski i ne-organski proizvodi uskladiteni u istom skladitu, zahtjeva se njihovo fiziko

odvajanje. Postupak Protiv tetoina u Pogonu: moraju se primjenjivati odgovarajue mjere prevencije infestacije tetoinama. Upotreba sintetickih proizvoda u toku skladitenja je dozvoljena samo ukoliko je tretman apsolutno neophodan i takvi proizvodi se mogu koristiti samo kada je skladite prazno. Period u kojem se skladite ostavlja prazno i eka se sa unoenjem proizvoda treba da bude odgovarajui. Upotreba bilo kojeg proizvoda mora da bude dokumetovana.

21


monte

organica

monte

organica

monte

organica

monte

organica

1.3 Prerada

Glavna jedinica za

preradu

Izvoz, Prodaja

Uvoz Kupac

Potroa Sakupljanje Otkup

U toku kompletnog rukovanja organskim proizvodima mora se osigurati organski kvalitet proizvoda i saglasnost sa datim dokumentovanim zahtjevima.

Centralna Jedinica za Preradu je uvijek predmet kompletne eksterne inspekcije od strane sertifikacionog tijela.

1. Provjera robe koja ulazi Treba izvriti pregled robe koja ulazi i vidjeti da li zadovoljava zahtjeve kvaliteta. Ta

provjera treba da bude dokumentovana.

2. Otkup od drugog organskog operatora Ukoliko snabdjeva organskim proizvodima ne pripada samom projektu, kompanija koja

kupuje treba da dobije kopiju vaeeg organskog sertifikata snabdjevaa. Ukoliko je snabdjeva sertifikovan od strane druge sertifikacijske kue, potrebno je dobiti od sertifikacijske kue Nacionalni Inspekcijski Sertifikat, NIC (ranije nacionalni Transakcioni Sertifikat).

*3. Sastojci i Pomone supstance kod prerade moraju biti deklarisani ( formular Monteorganica -recept, prilog 11)

svi poljoprivredni sastojci moraju biti organski (neki izuzetci pojasniti sa sertifikacionom agencijom),

samo dozvoljeni ne-poljoprivredni sastojci i pomone supstance kod prerade, treba uvati detaljan i kompletan recept ukljuujui sve pomone supstance

kod prerade. (pogledati prilog 8)

*4. Separacija i identifikacija separacija i identifikacija (oznaavanje-etiketiranje) u skladu sa kvalitetom

(organsko, ne-organsko) u toku svih stadija proizvodnog procesa, svi proizvodni koraci su odgovarajue dokumentovani. (pogledati prilog 10)

5. Shema proizvodnje: Svi proizvodni koraci trebaju biti predstavljeni na emi proizvodnje. Osim

toga treba da bude na raspolaganju i plan svih postrojenja.

Ovo poglavlje se bavi samo sa preradom koja se odvija na glavnoj preraivakoj lokaciji projekta (ili otkupni lokalitet ili glavni preraiva), koji je uvijek predmet kompletne inspekcije i sertifikacije od strane sertifikacionog tijela. U zavisnosti od ugovora, za ispunjavanje organskih zahtjeva odgovorna je strana koja posjeduje proizvod ili npr. ugovorni preraiva (potreban ugovor sa preraivaem). Ad 3: Brojni projekti koji se bave samoniklim biljem proizvode jednostavne proizvode koji su samo sueni ili

mehaniki preraeni. U tom sluaju su bitne take 1, 2 i 4. U toku prerade nekada ipak mogu biti potrebne neke pomone supstance i u tom sluaju mora biti osigurano da svi sastojci/pomone supstance zadovoljavaju organske standarde. U organskim standardima postoji lista1 sastojaka i pomonih supstanci koja se moe koristiti kod organske prerade.

Ad 5: ta je uraeno, gdje i kojim redom: koristei simbole i strelice treba grafiki predstaviti cijelu proceduru poevi sa ulaznom sirovinom pa do izvoza.

1 Regulation EEC N 2092/91 aneks VI

22


2. Marketing/Izvoz

Izvoz, Prodaja

Uvoz Kupac

Potroa

Glavna jedinica za

preradu Sakupljanje Otkup

Treba biti mogue unazad pratiti sve organske proizvode do njihovog porijekla. Zbog toga sva ulazna i izlazna dobra trebaju biti detaljno dokumentirana.

1. Protokol prodaje: Sva prodaja treba biti protokolisana. (Pogledati prilog 12)

2. Kod izvoza u Evropsku Uniju i vicarsku potrebni su sertifikati inspekcije, CI, (ranije Transakcijski Sertifikati TC) za svaku izvoznu aru.

3. Za proizvode kupljene od snabdjevaa kojeg je sertifikovala druga sertifikacijska

agencija potreban je nacionalni CI kada se prijavljuje za sertifikat inspekcije CI.

Ad. 1: Sva prodaja treba biti dokumentovana. Treba protokolisati i prodaju organskih proizvoda koji su prodati

kao organski. Potrebno da bude mogue pratiti unazad cijeli proizvodni proces. Treba uvati ne samo rezime prodaje nego i originalne raune/potvrde.

Ad. 2: Za svaki organski izvoz na dan slanja izvoznik treba da dostavi sertifikacionom tijelu Monteorganica ispunjen

EU formular za prijavu(pogledati prilog 13) skupa sa originalnim raunom i tovarnim listom ili CMR-om. Ako su dokumenta korektna i kompletna izdaje se inspekcijski sertifikat (CI), alje uvozniku (i kopija izvozniku). Uvoznik u EU treba ovaj dokument da bi zavrio carinske formalnosti vezane za robu.

Ad 3: Za proizvode kupljene od razliitih organizacija/snabdjevaa organskih proizvoda, svi proizvodi koji su

izvezeni kao organski moraju biti sertifikovani organski i svi snabdjevai poznati sertifikacionom tijelu.. Kod prijave za gore spomenuti sertifikat inspekcije za proizvode koji su sertifikovani od strane druge sertifikacijske agencije, za date proizvode treba biti dostavljen nacionalni CI izdat od strane ovog drugog sertifikacionog tijela.

23


Rijenik

Termini spomenuti ranije su koriteni na nain ovdje definiran: Konvencionalno: suprotno u odnosu na organsko. Svi proizvodi i mjere uzgoja koje nisu sertifikovane od

strane akreditovane sertifikacijske agencije kao organske se smatraju za konvencionalne. Gajene: biljke koje nisu sponatano rasle nego ih je neko sijao ili sadio se smatraju gajenim. Ovaj se

prirunik ne bavi sa zahtjevima sertifikacije koji se odnose na gajene biljke. Operator Projekta Sakupljanja Samoniklog Bilja: Preduzetnik, koji je odgovoran za cijeli projekat i define

interna pravila sakupljanja i primjenjuje na organsku sertifikaciju. Organsko: organsko znai da je sertifikovano kao organsko od strane sertifikacijske kue. Sve to

nije sertifikovano se smatra konvencionalnim. Otkupni centar: pogon gdje sakuplja donosi svoja sakupljena dobra. U otkupnoj stanici moe da se odvija i

skladitenje i jednostavna prerada. Paralelna proizvodnja: sakupljanje jedne biljne vrste, konvencionalnog i organskog kvaliteta, od strane istog

sakupljaa. Period konverzije: uobiajeno je da u organskoj poljoprivredi polje treba da proe period konverzije pod

nadzorom koji traje od 2-3 godine prije nego bude sertifikovano kao organsko. Jedna velika razlika projekata sakupljanja samoniklog bilja u odnosu na organski uzgoj je ta da nema takvog perioda konverzije za samonikle proizvode. To znai da svi proizvodi sakupljeni u skladu sa organskom regulativom mogu biti prodati kao organski poevi ve od prve godine.

Podruje sakupljanja: definisano podruje gdje moe da se odvija sakupljanje samoniklih biljaka koje e biti sertifikovane kao organske. Podruje sakupljanja mora biti oznaeno na karti (pogledati takoe Dio B poglavlje 2.1.).

Sakupljanje Samoniklog Bilja (pogledati Dio A, poglavlje 1.1).

24


Prilog

Svi dokumenti u prilogu mogu biti koriteni kao primjer kako bi set odreenih dokumenata mogao da izgleda. Ali svaki operator moe prilagoditi dokumente prema vlastitim potrebama.

1. Interna Pravila Sakupljanja (IMO II 15.1g) 2. Mape 3. Lista biljka 4. Informacije o biljkama (minimalne) 5. Monografije biljka 6. Lista Sakupljaa 7. Ugovor Sakupljaa 8. Protokol prodaje 8b Rezime prodaje 9. Protokol prerade 10. Recepti 11. Etikete 12. Protokol prodaje 13. Formular za CI Aplikaciju

25


UvodSamoniklo BiljeStruktura Projekta

Procedure Organske CertifikacijeOrganskoInspekcijaCertifikacija

Kritine TakeOdrivostKoliineTrening

Rizik KontaminacijeTraceability-Retrogradno praenje/TransparentnostPitanja Kvaliteta

SakupljanjePodruja SakupljanjaSakupljene biljkeBiljke pogodne za organsko sakupljanjeInformacije o Sakupljenim Biljkama i Metodi Sakupljanja

SakupljaiOdobrena Lista SakupljaaTrening-obukaUgovori

Suenje i Prerada u Kui SakupljaaHigijena/Rizik KontaminacijeParalelna Proizvodnja i SepariranjeTransport od Sakupljaa do Otkupne Stanice

Otkup i PreradaProcedure OtkupaSkladitenje i RukovanjePrerada

Marketing/Izvoz

Textfield: z: Predgovor: Textfield0: Textfield1: Textfield2: Textfield3: Textfield4: Textfield5: Minimalni_zahtjevi: 3: Prilog: 4: Textfield6: 1_Uvod: 5: MarketingIzvoz: Sakupljac: Sakupljac0: Sakupljac1: Sakupljac2: Sakupljac3: Sakupljac4: Sakupljac5: Sakupljac6: Sakupljac7: Sakupljac8: 6: Sakupljac9: Sakupljac10: Sakupljac11: Sakupljac12: Sakupljac13: 7: Textfield7: 8: 9: 3_Kriticne_Take: 10: 11: 12: Textfield8: 1_Sakupljanje: Textfield9: Textfield10: Textfield11: Textfield12: Textfield13: 13: Textfield14: 14: Textfield15: 15: 1_Odobrena_Lista_Sakupljaca_U_svakoj_otkupnoj_stan: 16: 17: 2_Susenje_i_Prerada_u_Kuci_Sakupljaca: Textfield16: Textfield17: Textfield18: Textfield19: Textfield20: Textfield21: Textfield22: 18: Textfield23: 19: Textfield24: 1_Otkup_i_Prerada: Textfield25: Textfield26: Textfield27: Textfield28: Textfield29: Textfield30: 20: 21: Textfield31: Textfield32: Textfield33: Textfield34: Textfield35: Textfield36: i_Regulation_EEC_N_209291_aneks_VI: 22: 2_MarketingIzvoz: Textfield37: Textfield38: Textfield39: Textfield40: Textfield41: Textfield42: Textfield43: 23: Textfield44: 24: Prilog0: 25:

Documents

Sakupljanje Samoniklog Bilja CG