godina XV. prosinac 2010. bbrroojj 5566IISSSSNN 11333311 11 11337799

hrvatskih sluæbenika i namjeπtenika

SINDIKALNILIST

Interview

GGrraaaannii zzaasslluuææuujjuu ddaalleekkoo vviiππeeoodd oonnooggaa ππttoossaaddaa iimmaammoo

ZORANMILANOVI∆PREDSJEDNIKSDP-a

Sretan BoæiÊ

SRETNANOVA2011 !

Nacrt prijedloga izmjena i dopuna Zakona o dræavnim sluæbenicima predvianeograniËenu privatizaciju pomoÊno-tehniËkih poslova

22

Sindikati dræavnih sluæbi dobili su namiπljenje Nacrt Prijedloga izmjena i do-puna Zakona o dræavnim sluæbenicimakojim se legalizira neograniËena priva-tizacija pomoÊno-tehniËkih poslova.

To su poslovi koje u dræavnim tijeli-ma obavljaju naπi kolege namjeπtenici.

Doduπe, donoπenjem Zakona o dræ-avnim sluæbenicima 2005. godine, kojije zamijenio Zakon o dræavnim sluæbe-nicima i namjeπtenicima, Vlada je na-govijestila ovakav rasplet dogaaja veÊsamim nazivom zakona, u kojem na-mjeπtenika nema.

To su ljudi pokraj kojih svaki danprolazimo, s kojima razgovaramo, kojisu dio naπe radne sredine, vaæan kota-ËiÊ koji omoguÊava rad sloæenog me-hanizma dræavne uprave.

Njih je Vlada odluËila „outsourcira-ti“, odnosno izdvojiti namjeπtenike izkorpusa zaposlenih u dræavnoj sluæbi inastaviti trend usvajanja i nekritiËkogpreslikavanja svega loπeg πto nam do-lazi iz „razvijenijih“ druπtava.

Naime, politika „outsourcinga“ ili iz-dvajanja netemeljnih djelatnosti iz tvrt-ki i u ovom sluËaju, dræavne uprave, ni-je niπta drugo do li politika segregacijegraana i radnika i razbijanja radniËkesolidarnosti, a time i druπtvene kohezi-je.

Velike tvrtke i poslovni sustavi „out-sourcingom“ se razbijaju na radnu sre-dinu u kojoj zaposleni nisu u radnomodnosu kod istog poslodavca.

Na porti vas doËekuju zaπtitari kojeizrabljuje „vanjski pruæatelj usluga“, aËistaËice koje se „muvaju“ naokolo va-πem poslodavcu iznajmljuje drugi pri-vatnik.

Kad vam „zaπteka“ kompjuter, valjapozvati tvrtku koja odræava vaπ infor-matiËki sustav. Ali to nije tvrtka koja jedræavnom tijelu u kojem radite isporu-Ëila softver pa Êe stvar malo priËekatidok se ne utvrdi koja od dvije ili tri pri-vatne tvrtke je odgovorna i sposobna

rijeπiti vaπ problem. „Karika koja nedostaje“ u ovom

savrπeno ugoenom poslovnom lancuje politika i druπtveni poredak koji sveto omoguÊava i ljudima koji odluËuju oangaæiranju „vanjskih pruæatelja uslu-ga“ dala moÊ o odluËivanju o ljudskimsudbinama.

Dok zaposleni shvate da je neπto πtoim se servira kao poslovna logika ustvari najobiËnija prijevara, s ciljemomoguÊavanja ekstra profita iznajmlji-vaËima radne snage odreenih profilai poslodavcima koji koriste njihove us-luge, ovaj sustav legalne prostitucijeradne snage veÊ ih je progutao.

U dræavnim tijelima „outsourcing“omoguÊava, pored podjele rukovode-Êih duænosniËkih i sluæbeniËkih poloæa-ja izmeu stranaka koje su trenutnona vlasti, i dodjelu poslova tvrtkama -satelitima politiËkih stranaka, odnosnotvrtkama koje posjeduju stranaËki pri-jatelji, roaci i sponzori.

Takve tvrtke „sponzoruπe“ poslovedobivaju zakonito, na namjeπtenimjavnim natjeËajima i najbolji su dokazkako se suvremena demokratska dru-πtva protiv kriminalne aktivnost borenjenom legalizacijom.

A da je rijeË o kriminalu, najboljesvjedoËe viπestruka premazivanja tune-la ili sluËaj privatizacije pomoÊno-teh-niËkih poslova u bivπem Ministarstvupomorstva, prometa i veza.

Tamo je posao putem javnog natje-Ëaja i odluke stranaËkog kolege minis-tra pomorstva i potpredsjednika hrvat-

ske vlade dobila tvrtka koja je „Ëistila iodræavala“ prostorije politiËke strankeiz koje je proistekao vrli potpredsjed-nik, instituta u kojem je bio direktor,tvrtke njegovog drugog stranaËkogkolege i ministra u vladi.

»ovjek bi rekao: „Valjda dobro radekad im svugdje daju posao“, ali Sindi-kat i dræavna revizija ukazali su kakosu im se pri „izboru najpovoljnijeg po-nuditelja usluga“ ipak promakle nekegreπke, poput Ëinjenice da ni jedna po-nuda nije bila potpuna pa ih se nije tre-balo ni moglo uopÊe razmatrati.

Sindikat je Ëak, ohrabren Ëinjenicomda je Dræavna revizija potvrdila sumnjeu zakonitost privatizacije namjeπteniË-kih poslova, podnio kaznenu prijavuzbog pribavljanja protupravne imovin-ske koristi, ali se tek onda suoËio s po-litiËkom moÊi koja stoji iza modela„outsourcinga“.

Uprava za nabavu Ministarstva fi-nancija, Dræavno odvjetniπtvo, USKOK,policija i svi ostali kojima se Sindikatobratio uprli su sve svoje snage kakobi dokazali kako se niπta nezakonitonije dogodilo.

No, kaæu da je danas u HrvatskojdrugaËije, Vlada i nadleæna dræavna ti-jela bore se protiv korupcije pa je Sin-dikat istim institucijama, koje do juËeru namjeπtanju poslova nisu vidjele ko-rupciju, ponovno dostavio i to putemHHO-a, dokumentaciju o privatizacijipomoÊno-tehniËkih poslova na hrvat-ski naËin.

Baπ nas zanima πto Êe se dogoditi...

Uvodnik

Danas namjeπtenici,a sutra...

Dok zaposleni shvate da je neπto πto im seservira kao poslovna logika u stvari najobiËni-ja prijevara, s ciljem omoguÊavanja ekstra pro-fita iznajmljivaËima radne snage odreenih pro-fila i poslodavcima koji koriste njihove us-luge, ovaj sustav legalne prostitucije radnesnage veÊ ih je progutao

PPiiππee:: SSiinniiππaa KKuuhhaarr

Sindikat dræavnih i lokalnih sluæbeni-ka i namjeπtenika Republike HrvatskeobraÊa Vam se sa zamolbom da raz-motrite i revidirate politiku Vlade RHna podruËju razvoja ljudskih potencija-la u sustavu dræavne uprave, kojomsustav koji se temelji na radu dræavnihsluæbenika i namjeπtenika pretvarateiskljuËivo u sluæbeniËki sustav.

Programom gospodarskog oporav-ka Vlade predvia se na podruËju jav-ne uprave nastavak „outsourcinga“pomoÊnih djelatnosti (kantine, ugosti-teljstvo, ËiπÊenje…), a provedbu izdva-janja i privatizacije pomoÊno-tehniËkihposlova trebale bi omoguÊiti i predlo-æene izmjene i dopune Zakona o dræ-avnim sluæbenicima koje su, u oblikunacrta Zakona, dostavljene i sindikati-ma dræavnih sluæbi.

Izmjenama i dopunama Zakona odræavnim sluæbenicima omoguÊava serevizija sustava dræavne uprave propisana Zakonom osustavu dræavne uprave i Zakonom o dræavnim sluæbe-nicima, koji u svojim uvodnim odredbama taj sustavodreuju kao „zajednicu“ sluæbenika i namjeπtenikas toËno definiranim ulogama, u kojoj podjelisluæbenici rade poslove dræavne uprave, a na-mjeπtenici pomoÊno-tehniËke poslove.

ZabrinjavajuÊe je to πto Vlada RH, ko-ja bi trebala provoditi svojuustavnu zadaÊu zaπtite druπt-veno slabih Ëlanova druπtva,πalje poruku kako, premda jojje rad namjeπtenika potrebanradi omoguÊavanja nesmeta-nog obavljanja poslova iz djelo-kruga rada dræavnih tijela, viπe o njima ne æe-li voditi brigu i gubiti svoje dragocjeno vrijemena tamo neke ËistaËice, servirke i domare.

Hrvatskim graanima tako se πalje porukada u ovom druπtvu postoje vrijedni i ma-nje vrijedni graani te da u dræavnojupravi mogu raditi samo oni prvi,dok drugi svoje usluge mogu pruæa-ti iskljuËivo putem posrednika - pri-vatnih poslodavaca.

Ovu situaciju moæemo usporeditis poloæajem osoba s posebnim po-trebama, koje suvremeno druπtvo

kroz proces inkluzije ukljuËuje u druπt-vo, naglaπavajuÊi pri tome da bez ob-zira na individualne razliËitosti svi æeli-mo biti voljeni, osjeÊati pripadnost, æe-limo raditi i biti poπtovani.

I namjeπtenici æele raditi i biti Ëlano-vi sustava u kojem veÊ desetljeÊimavrijedno rade i u kojem njihov radomoguÊava njihovim kolegama sluæ-benicima i Vama dræavnim duænosnici-ma, obavljanje odgovornih poslova uoptimalnim higijenskim, tehniËkim iza rad poticajnim i zdravstveno sigur-nim uvjetima.

Istovremeno, namjeπtenici ne æelebiti dijelom koruptivnog lanca u kojempredstavljaju sredstvo za bogaÊenjevlasnika privatnih tvrtki koje u dr-æav-nim tijelima putem javne nabave„transparentno i zakonito“ dobivajuposlove koje oni i danas zadovoljava-juÊe i odgovorno obavljaju.

Namjeπtenici ne æele biti ærtve poslovne filozo-fije koja nameÊe druπtvene podjele i getoizacijuzaposlenika po principu njihove vrijednosti na træ-iπtu rada.

Svo licemjerje poslovne filozofije koja se in-augurira modelom „outsourcinga“ poslovaËiπÊenja, odræavanja i ugostiteljstva raz-vidno je iz Ëinjenice da „reformistima“sliËna stvar ne pada na pamet kad su upitanju osobni vozaËi duænosnika, koji sutakoer namjeπtenici.

Dobro je imati svog vozaËa i biti muposlodavcem. Neka zna tko ga hrani ioblaËi i πto sve moæe izgubiti ako ostanebez posla. Duænosnici se osjeÊaju bolje i

sigurnije kad im je na raspolaganju njihovPero, ©tef ili Ante, a ne neki vozaË renta-cara, pred kojim ne moæeπ slobodno dogo-voriti kakav obostrano ugodan posao skakvim pruæateljem vanjskih usluga i do-brim stranaËkim prijateljem, moæda Ëak iroakom koji radi baπ ono πto Vam treba.

S ËistaËicama je druga stvar. Zaπto da duæ-nosnika prepunog briga za boljitak nacije nekaBara ili ©tefica optereÊuje svojom teπkom æivot-nom priËom dok prolazi pokraj njih hodnikom

dræavnog tijela? Ima svog πefa, privatnika,pa nek’ njemu dosauje ak’ se usudi.

Namjeπtenici

33

Namjeπtenici ne smiju biti ærtve fiktivnog smanjenja broja zaposlenih

SSDDLLSSNN ppoorruuËËiioo PPrreeddssjjeeddnniikkuu RReeppuubblliikkee,, VVllaaddii ii MMiinniissttaarrssttvvuu uupprraavvee

ZabrinjavajuÊe je to πtoVlada RH, koja bi treba-la provoditi svoju us-tavnu zadaÊu zaπtite

druπtveno slabih Ëlanovadruπtva, πalje poruku

kako, premda joj je radnamjeπtenika potreban

radi omoguÊavanja nesme-tanog obavljanja poslova

iz djelokruga rada dræavnih tijela, viπe o njima ne æeli voditibrigu i gubiti svojedragocjeno vrijeme natamo neke ËistaËice,servirke i domare

Stoga SDLSN, kao sindikat koji svoje Ëlanove ne dijeli ponjihovom mjestu u poslovnom „hranidbenom“ lancu, apeli-ra na Vaπu svijest i savjest te od Vas traæi inkluziju namjeπ-tenika u sustav dræavne uprave i mjesto i ulogu koja im je unjemu namijenjena Zakonom o sustavu dræavne uprave i Za-konom o dræavnim sluæbenicima.

Sigurni smo da oni svoj posao mogu i dalje raditi kao na-mjeπtenici i traæimo da ne budu ærtvom politike fiktivnogsmanjenja broja zaposlenih u dræavnoj upravi i predlaæemoda to Ëine kao zaposlenici posebne uprave za pomoÊno-teh-niËke poslove.

PodsjeÊamo Vas i da je Sporazumom izmeu Vlade RH isindikata dræavnih sluæbi od 18. lipnja ove godine dogovo-reno kako Êe ovi socijalni partneri „polazeÊi od zajedniËkeodgovornosti za poboljπanje kvalitete rada i uËinkovitostidræavne uprave,…, aktivno suraivati pri izradi optimalnogmodela obavljanja pomoÊno-tehniËkih poslova za potrebedræavnih tijela, vodeÊi raËuna o statusu namjeπtenika i sigur-nosnim aspektima obavljanja tih poslova“.

Ukoliko nemate primjerak Sporazuma ili ste ga negdje za-metnuli, dostavljamo Vam nje-govu presliku i rado Êemo seodazvati Vaπem pozivu na sas-tanak o sudbini nekoliko tisu-Êa hrvatskih graana pa ma-kar bila rijeË samo o namjeπte-nicima.

Od Vas traæimo da status na-mjeπtenika ne priznajete samoonima koji imaju sreÊu raditi uUredu Predsjednika Republike,Uredu Predsjednice Vlade i dru-gim vaænim uredima.

I namjeπtenici koji nisuobasjani Vaπom miloπÊu sujednako vrijedni ljudi, radnici igraani Lijepe naπe.

S poπtovanjem,GLAVNI TAJNIK

SSiinniiππaa KKuuhhaarr

44

Namjeπtenici

(SDLSN, 25. studenoga 2010.) NatjeËaj je objavljen na por-talu javne nabave, a njime se anticipira tijek i sudbina izmje-na Zakona o dræavnim sluæbenicima, odnosno poduzimajuradnje kao da je izmjena zakona gotova svrπena stvar.

PodsjeÊamo, Sindikat se protivi privatizaciji pomoÊno-teh-niËkih poslova (ËiπÊenje, odræavanje, ugostiteljske usluge) udræavnim tijelima na naËin kako to predvia prijedlog izmje-na Zakona o dræavnim sluæbenicima i smatra kako se neogra-niËenom privatizacijom pomoÊno-tehniËkih poslova, koje udræavnim tijelima obavljaju namjeπtenici, naruπava podjelaposlova u dræavnoj sluæbi, utvrena Zakonom o sustavu dræ-avne uprave i Zakonom o dræavnim sluæbenicima.

Ti propisi utvruju da poslove u dræavnim tijelima obavljajudræavni sluæbenici i namjeπtenici, s moguÊnoπÊu da se ogra-niËeni dio (do dva posto mase sredstava za plaÊe) povjeripruæateljima usluga izvan dræavne sluæbe, a predloæene iz-mjene zakona omoguÊavaju da povjeravanje poslova vanj-skim pruæateljima usluga postane pravilo kad su u pitanju po-moÊno-tehniËki poslovi.

Sindikat upozorava da se time troπak za plaÊe namjeπteni-ka samo pretvara u troπak za usluge i istovremeno otvaraprostor za namjeπtenje poslova privatnim tvrtkama - sateliti-

Sindikat upozorava da se privatizacijom troπakza plaÊe namjeπtenika samo pretvara u troπakza usluge i istovremeno otvara prostor za na-mjeπtenje poslova privatnim tvrtkama - sateliti-ma politiËkih stranaka ili pak tvrtkama u vlas-niπtvu roaka i prijatelja politiËki postavljenihduænosnika

(SDLSN, 16. studenoga 2010.) Sindikat dræavnih i lokalnih sluæ-benika i namjeπtenika RH protivi se privatizaciji pomoÊno-tehniËkihposlova (ËiπÊenje, odræavanje, ugostiteljske usluge) udræavnim tijelima na naËin kako to predvia Na-crt prijedloga izmjena i dopuna Zakona o dræ-avnim sluæbenicima, koji je sindikatima dræ-avnih sluæbi prije nekoliko dana dostavljenna miπljenje.

IIzzuuzzeettaakk ppoossttaajjee pprraavviillooSindikat smatra da se neograniËenom

privatizacijom pomoÊno-tehniËkih poslovakoje u dræavnim tijelima obavljaju namjeπteni-

PPeettiicciijjaa pprroottiivv nneeooggrraanniiËËeennee

OODDZZVVOONNIILLOO

Vlada raspisala prostorija

ma politiËkih stranaka ili pak tvrtkama u vlasniπtvu roaka iprijatelja politiËki postavljenih duænosnika.

Ovime Vlada javno pokazuje koliko dræi do socijalnog dija-loga, demokratske i zakonske procedure i namjeπtenicima,socijalnim partnerima i saborskim zastupnicima jasno poruËu-je da su tek dekor u igrokazu u kojem se odluke donose izazatvorenih vrata.

Sindikat stoga od Vlade traæi hitan prijampredstavnika sindikata dræavnih sluæbi, kakobi se razmotrilo pitanje pomoÊno-tehniËkihposlova u dræavnoj upravi, na πto ju obvezu-je i u lipnju potpisani Sporazum sa sindikati-ma dræavnih sluæbi, u kojem stoji da Êe soci-jalni partneri aktivno suraivati pri izradi op-timalnog modela obavljanja pomoÊno-teh-niËkih poslova za potrebe dræavnih tijela, vo-deÊi raËuna o statusu namjeπtenika i sigur-nosnim aspektima obavljanja tih poslova.

Ako Vlada „suradnju” na koju se obvezala namjerava zami-jeniti jednostranim donoπenjem nezakonitih odluka o prepuπ-tanju usluga ËiπÊenja privatnom sektoru, SDLSN predlaæe sin-dikatima dræavnih sluæbi raspisivanje referenduma o πtrajku sciljem oËuvanja namjeπteniËkih radnih mjesta.

ci naruπava podjela poslova u dræavnoj sluæ-bi utvrena Zakonom o sustavu dræavneuprave i Zakonu o dræavnim sluæbenicima inastavlja s raslojavanjem hrvatskih graanana one koji o radniËkim pravima mogu ko-lektivno pregovarati, druge koji mogu bitisretni ako uopÊe imaju posao i rezervnu ar-miju nezaposlenih koji im dahÊu za vratom.

Naime, ovi propisi utvruju da poslove u dræavnim tijelima oba-vljaju dræavni sluæbenici i namjeπtenici, s moguÊnoπÊu da se ograni-Ëeni dio (do 2% mase sredstava za plaÊe) tih poslova povjeri pruæa-teljima usluga izvan dræavne sluæbe, odnosno privatizaciju poslovatretira kao izuzetak.

UUmmjjeessttoo nnaammjjeeππtteenniikkaa -- ttvvrrttkkee ssaatteelliittiiMeutim, predloæene izmjene i dopune Zakona o dræavnim sluæ-

benicima omoguÊavaju da povjeravanje poslova vanjskim pruæatelji-ma usluga postane pravilo kad su u pitanju pomoÊno-tehniËki pos-lovi i namjeπtenici kao radnici koji ih obavljaju.

Sindikat upozorava da se time troπak za plaÊe namjeπtenika sa-mo pretvara u troπak za usluge i istovremeno otvara prostor za na-mjeπtenje poslova privatnim tvrtkama - satelitima politiËkih stranakaili pak tvrtkama u vlasniπtvu roaka i prijatelja politiËki postavljenihduænosnika.

Za namjeπtenike ova pretvorba znaËi ot-kaz ili preuzimanje od privatnih tvrtki uz ma-nje plaÊe i nemoguÊnost ugovaranja radniË-kih prava u procesu kolektivnih pregovora.

PPoosseebbnnaa uupprraavvaa zzaa nnaammjjeeππtteenniikkeeUmjesto toga, SDLSN predlaæe formira-

nje dræavne uprave za pomoÊno-tehniËkeposlove koja bi za potrebe dræavnih tijela organizirala racional-no i uËinkovito obavljanje pomoÊno-tehniËkih poslova potreb-nih za nesmetano funkcioniranje dræavnih tijela i upozorava nasigurnosni aspekt privatizacije namjeπteniËkih poslova u dræav-nim tijelima.

PPeettiicciijjoomm pprroottiivv pprriivvaattiizzaacciijjeeSDLSN stoga poziva sve zaposlene u dræavnoj upravi na potpisi-

vanje peticije protiv privatizacije pomoÊno-tehniËkih poslova i iskazi-vanje solidarnosti s namjeπtenicima noπenjem bedæa „I JA SAM NA-MJE©TENIK (NISAM NA PRODAJU)”.

Akcija poËinje sutra u Hrvatskom saboru, kako bi se oni koji do-nose zakone na vrijeme senzibilizirali za sudbinu namjeπtenika Ëijirad im omoguÊava obavljanje odgovornog zastupniËkog posla i za-konski prijedlog koji bi im se uskoro mogao naÊi na zastupniËkoj klu-pi.

55

pprriivvaattiizzaacciijjee ppoommooÊÊnnoo--tteehhnniiËËkkiihh ppoosslloovvaa uu ddrrææaavvnnoojj uupprraavvii

NNAAMMJJEE©©TTEENNIICCIIMMAA

natjeËaj za ËiπÊenje Iako joπ nije usvojila izmjene i dopune Zakon odræavnim sluæbenicima kojimase omoguÊava potpuna priva-tizacija pomoÊno-tehniËkihposlova u dræavnoj upravi,Vlada je veÊ raspisala nat-jeËaj za ËiπÊenje prostorijau vrijednosti od60.240.000,00 kn

66

ZZaa SSiinnddiikkaallnnii lliisstt rraazzggoovvaarraalliissmmoo ssaa ZZoorraannoomm MMiillaannoovviiÊÊeemm,,pprreeddssjjeeddnniikkoomm nnaajjjjaaËËee ooppoorrbbee--nnee ssttrraannkkee -- SSoocciijjaallddeemmookkrraatt--sskkee ppaarrttiijjee HHrrvvaattsskkee ii pprreeddvvoodd--nniikkoomm nnoovvee ggeenneerraacciijjee hhrrvvaatt--sskkiihh ppoolliittiiËËkkiihh vvooaa.. BBrriittkkoogg jjeezziikkaa,, ppoommaalloo ooppoorr uunnaassttuuppuu,, oobbrraazzoovvaann,, sskklloonn cciittii--rraannjjuu llaattiinnsskkiihh iizzrreekkaa,, ppoolliittiiËËaa--rraa,, ffiilloozzooffaa,, ppiissaaccaa ii GGiibboonniijjaa,,MMiillaannoovviiÊÊ ssee uu ppoolliittiiËËkkoomm ææiivvoo--ttuu ooccrrttaavvaa kkaaoo tteeææaakk kkaarraakktteerr--nnii lliikk,, kkoojjii ssee nnee ttrruuddii bbiittii ddoo--ppaaddlljjiivv,, kkaakkoo uu jjaavvnnoossttii,, ttaakkoo iiuu ssttrraannccii kkoojjoojj jjee nnaa ËËeelluu..TTaakkooeerr,, zzaa rraazzlliikkuu oodd ssvvoojjiihhppoolliittiiËËkkiihh vvrrππnnjjaakkaa MMiillaannoovviiÊÊnnee nnoossii ssttiiggmmuu TTiittoovvoogg oommllaa--ddiinnccaa,, ooddnnoossnnoo pprriippaaddnniikkaassttrraannaaËËkkee mmllaaddeeææii bbiilloo kkoojjeeppoolliittiiËËkkee pprroovveenniijjeenncciijjee,, kkoojjii sseepprreetthhooddnnoo kkaalliioo uu nnaarruuËËeenniimmppoolliittiiËËkkiimm iiggrrookkaazziimmaa uu kkoojjiimmaapprreerraannoo oossttaarrjjeellii ppoolliittiiËËkkii mmllaadd--ccii ddeemmoonnssttrriirraajjuu kkvvaazziidduuhhoovviittiipprriissttuupp ppoolliittiiccii ss cciilljjeemm oommaalloo--vvaaææaavvaannjjaa ppoolliittiiËËkkiihh pprroottiivvnniikkaa..TTaakkvvoogg ppoolliittiiËËaarraa ooddmmaahh ssmmoozzaasskkooËËiillii ss tteeππkkiimm ppiittaannjjiimmaa,,bbeezz kkuurrttooaazznnoogg uuvvooddaa ii iizzrraaææaa--vvaannjjaa zzaaddoovvoolljjssttvvaa ππttoo jjee ssvvoojjee„„ddrraaggooccjjeennoo”” vvrriijjeemmee ppoossvveettiioobbaaππ nnaaππeemm,, aa nnee nneekkoomm ddrruu--ggoomm mmeeddiijjuu..UU ttoomm ssmmiisslluu oovvoo nniijjee eekksskklluu--zziivvnnii iinntteerrvvjjuu,, aallii zzaattoo jjeesstt eekkss--kklluuzziivvnnaa pprriilliikkaa ZZoorraannaa MMiillaannoo--vviiÊÊaa ddaa ssee iizzrraavvnnoo oobbrraattii zzaa--ppoosslleenniimmaa uu ddrrææaavvnnoojj ii jjaavvnnoojjuupprraavvii ii llookkaallnnoojj ssaammoouupprraavvii,,kkaaoo ii nnjjiihhoovvaa eekksskklluuzziivvnnaa pprriillii--kkaa ddaa iizz pprrvvee rruukkee ËËuujjuu ππttoo oozzaa nnjjiihh vvaaæænniimm ppiittaannjjiimmaa mmiisslliimmoogguuÊÊii bbuudduuÊÊii kkrroojjaaËË ddrrææaavvnneeppoolliittiikkee ii jjaavvnnee uupprraavvee..

UUoossttaalloomm,, pprrooËËiittaajjttee......

pprreeddssjjeeddnniikk SSDDPP--aa ZZoorraann MMiillaannoovviiÊÊ

Graani zasluæuju

daleko viπeod onogaπto sada

imamo

Intervju

UU kkoolleekkttiivvnnoomm ppaammÊÊeennjjuu ddrrææaavvnniihhsslluuææbbeenniikkaa ii nnaammjjeeππtteenniikkaa ssuussttaavv ddrrææ--aavvnnee uupprraavvee ddiijjeellii ssee nnaa oonnaajj kkaakkaavv jjeebbiioo pprriijjee ii ppoosslliijjee kkooaalliicciijjsskkee vvllaaddee IIvvii--ccee RRaaËËaannaa,, kkoojjaa jjee,, ppoodd mmoottoomm ssmmaa--nnjjeennjjaa mmaassee pprroorraaËËuunnsskkiihh ssrreeddssttaavvaazzaa ppllaaÊÊee oodd 1100 ppoossttoo,, ssmmaannjjiillaa iinnddiivvii--dduuaallnnee ppllaaÊÊee uu uupprraavvii ii zzaa 4400--ttaakk ppooss--ttoo,, aa iiggnnoorriirraannjjeemm oobbvveezzaa iizz kkoolleekkttiivv--nniihh uuggoovvoorraa iizzaazzvvaallaa llaavviinnuu ssuuddsskkiihhssppoorroovvaa ii nnoovviihh ffiinnaanncciijjsskkiihh oobbvveezzaaddrrææaavvnnoomm pprroorraaËËuunnuu.. KKaakkoo ssee ddaannaassuu SSDDPP--uu gglleeddaa nnaa ttoo rraazzddoobblljjee ii ËËiinnjjee--nniiccuu ddaa jjee uupprraavvoo VVllaaddaa pprreeddvvooeennaassoocciijjaallddeemmookkrraattsskkoomm ooppcciijjoomm jjeedd--nnoomm ddiijjeelluu hhrrvvaattsskkoogg rraaddnniiππttvvaa,,oonnoomm uu uupprraavvii,, zzaapprriijjeeËËiillaa uuggoovvoorrnnaapprraavvaa??

Vlada donosi odluke i snosi odgo-vornost za njihove pozitivne i nega-tivne strane. A ukoliko vam je zaistau kolektivnom sjeÊanju ostao sustavdræavne uprave kakav je bio prije ko-alicijske vlade tada vam je jasno s ko-jim se sve problemima i poteπkoÊa-

ma RaËanova vlada morala suoËitinakon pustoπenja HDZ-a devedese-tih.

Podsjetio bih Vas da su tada po pr-vi puta znatno smanjene duænosniË-ke plaÊe te su ukinuta mnoga duæ-nosniËka davanja koja su znatno po-veÊana pred izbore 2000.

Koalicijska vlada uvela je reda u is-platama posebnih dodataka za sluæ-benike u ministarstvima poput obra-ne, unutarnjih poslova, vanjskih pos-lova, koji su se dobivali za vrijemeHDZ-a po principu politiËke lojalnostiministru.

Istovremeno se uredilo i pitanje is-plate prekovremenih sati u skladu steæinom i kvalitetom obavljenog pos-la. Sve je to rezultiralo poveÊanjemplaÊa uËiteljima, profesorima, zdrav-stvenim djelatnicima, visokostruË-nom osoblju u upravi.

©to se tiËe kolektivnih ugovora,podsjetio bih da su ti ugovori bili pot-pisani od odlazeÊe HDZ-ove Vlade,

77

bez ikakve odgovornost za situaciju ukojoj smo se nalazili, stoga takvi ugo-vorni nisu bili odræivi.

Trebalo je i vremena i upornosti iznanja sreivati nered koji je HDZ os-tavio iza sebe. Na mnogim podruËji-ma RaËanova je Vlada uËinila velikepomake i postavila zdrave temelje zadaljnje reforme, donosila je odluke zakoje je smatrala da su najbolje mogu-Êe u tom trenutku, za njih snosila od-govornost i uËila iz svojih pogreπaka.

Tako neπto sigurno ne moæemo reÊi niza jednu HDZ-ovu vladu.

MMooææee llii ssee ii uu kkoojjeemm ddiijjeelluu ddaannaaππnnjjaappoolliittiiËËkkaa ii ggoossppooddaarrsskkaa ssiittuuaacciijjaa uu HHrr--vvaattsskkoojj uussppoorreeddiittii ss oonnoomm iizz ddvviijjee ttiissuu--ÊÊiittee ggooddiinnee ii ppoossttoojjii llii ooppaassnnoosstt ddaa sseeppoovviijjeesstt ppoonnoovvii uu sslluuËËaajjuu ddaa nnaa sslljjeeddee--ÊÊiimm iizzbboorriimmaa ppoobbiijjeeddii ooppoorrbbaa,, aa SSDDPPiimmaa kklljjuuËËnnuu uulloogguu uu ssaassttaavvlljjaannjjuu bbuudduu--ÊÊee VVllaaddee??

Paralelu koju moæemo definitivnopovuÊi je ta da smo i danas, zbog lo-

πe politike i neodgovornosti vladaju-Êih, dovedeni u situaciju da nam jenuæno potreban zaokret u naËinu po-naπanja i upravljanja.

Prvenstveno nam je nuæno potre-ban novi gospodarski model, jer smosvi jako dobro svjesni da dalje nemoæemo ovako, da godinama troπi-mo daleko viπe od svojih moguÊnostii to nam sada stiæe na naplatu.

Moæemo i dalje gurati glavu u pije-sak ili se moæemo konaËno poËeti po-naπati odgovorno. SDP je nedavno nakonvenciji predstavio gospodarskuplatformu s viπe od stotinjak razrae-nih mjera i inicijativa za kreiranje jed-nog takvog novog modela koji Êe do-sadaπnju orijentaciju na puku preras-podjelu usmjeriti prema proizvodnji,koji Êe usmjeriti gospodarstvo premaizvozu, a ne uvozu, koji Êe pomaknutiteæiπte od promicanja kulture neradaprema dostojanstvu rada i radnika, bi-lo da oni rade u javnom ili privatnomsektoru, od ovisnosti o socijali premaekonomskoj neovisnosti graana.

UU ttrreennuuttkkuu kkaaddaa pprriivvaattnnii sseekkttoorr ssvvaa--kkooggaa ddaannaa gguubbii ssvvee vviiππee ii vviiππee rraaddnniihh mmjjeessttaa iioo ËËiijjeemm ffuunnkkcciioonniirraannjjuu,, nnaa kkoonnccuu,, oovviissee ii ppllaaÊÊeeddrrææaavvnniihh sslluuææbbeenniikkaa,, SSDDPP ssee zzaallaaææee zzaa jjeeddnnaakkuuzzaaππttiittaa pprraavvaa ii ddoossttoojjaannssttvvaa rraaddnniikkaa ii uu jjaavvnnoommii uu pprriivvaattnnoomm sseekkttoorruu.. RRaaddnniiccii kkoojjii rraaddee,, aa nneepprriimmaajjuu ppllaaÊÊuu,, rraaddnniiccii kkoojjiimmaa ppoossllooddaavvccii ggooddii--nnaammaa nnee uuppllaaÊÊuujjuu ddoopprriinnoossee,, kkoojjii ssuu pprriijjaavvlljjeenniinnaa mmiinniimmaallaacc......

...

88

RijeË je o modelu koji Êe polaziti odporeznog sustava u kojem Êe se rav-nomjerno i pravedno raspodijeliti po-rezni teret izmeu prihoda od rada iprihoda od kapitala, poπtujuÊi stvar-nu ekonomsku snagu poreznog ob-veznika.

Graani zasluæuju daleko viπe odonoga πto sada imamo: neodluËnostu provoenju bilo kakvih reformi, bje-æanje od odgovornosti, optereÊenostkoruptivnim nasljeem i unutarstra-naËkim sukobima, nedosljednost uprovoenju odluka...

Savez koji smo sklopili u Kastvu i za-jedniËka Deklaracija koju smo ovih da-na potpisali jamËe Ëvrstu alternativu.

JJeeddnnoo oodd ooppÊÊiihh mmjjeessttaa ssvviihh ppoolliittiiËË--kkiihh kkaammppaannjjaa jjeesstt bboorrbbaa pprroottiivv ((nnaabbuu--jjaallee)) bbiirrookkrraacciijjee,, kkaaoo uuzzvviiππeennii ii pprraagg--mmaattiiËËnnii cciilljj ss kkoojjiimm nnaapprroossttoo nnee mmooææee--ttee pprroommaaππiittii.. PPrrii ttoommee ssee bbiirrookkrraacciijjaapprriissppooddoobblljjuujjee uu lliikkuu ËËiinnoovvnniikkaa kkoojjiiuuvviijjeekk ttrraaææee ppaappiirr vviiππee ppoovvrrhh oonniihh kkoojjeeiimmaattee.. MMeeuuttiimm,, uu ssttvvaarrnnoossttii ssuu „„bbiirroo--kkrraattii”” ppoolliiccaajjccii,, lliijjeeËËnniiccii,, mmeeddiicciinnsskkoooossoobblljjee,, pprroossvvjjeettnnii ii ssoocciijjaallnnii rraaddnniiccii,,tteettee uu vvrrttiiÊÊiimmaa ppaa ii ËËiinnoovvnniiccii kkoojjii pprroo--vvooddee uupprraavvnnee ppoossttuuppkkee ii iizzddaajjuu ppaappii--rree oo kkoojjiimmaa oovviissii nneekkoo pprraavvoo iillii ppoossaaoo..MMooææee llii ssee ggoovvoorriittii oo bbiirrookkrraacciijjii,, aa nneevviiddjjeettii ππttoo jjaavvnnii sseerrvviiss zznnaaËËii uu ssvvaakkoodd--nneevvnnoomm ææiivvoottuu ggrraaaannaa?? JJee llii ooddggoo--vvoorrnnoo ttrraaææiittii ssmmaannjjeennjjee bbrroojjaa iizzvvrrππiittee--lljjaa iizzaa kkoojjeegg ssttoojjii ii ssmmaannjjeennjjee ooppsseeggaauusslluuggaa nnaa kkoojjee ggrraaaannii ddaannaass iimmaajjuupprraavvoo ii uuzziimmaajjuu iihh ppoonneekkaadd zzddrraavvoo zzaaggoottoovvoo?? KKaakkaavv jjee VVaaππ ssttaavv oo ttoommee,,kkaaoo ii oo oottppuuππttaannjjuu 3300 ppoossttoo zzaappoossllee--nniihh uu jjaavvnnoojj uupprraavvii kkoojjee jjee zzaattrraaææiiooSSllaavvkkoo LLiinniiÊÊ??

Slaæem se da javni servis ima velikuulogu u svakodnevnom æivotu graa-na i on mora biti uËinkovit, kvalitetan,profesionalan i pruæiti kvalitetnu jav-nu uslugu graanima koji ga i financi-raju. SDP smatra da je taj cilj moguÊepostiÊi prvenstveno kroz restrukturira-nje i reorganizaciju, i to je svakako pr-vi korak u reformi javnog sektora.

Smatramo da je potrebno uvesti re-da, preispitati poslove i organizacijurada u upravi, pojednostaviti i racio-nalizirati procese i postupke u pruæa-nju javnih usluga, prilagoditi politiku

plaÊa i nagraivanja zaposlenika s efi-kasnoπÊu u obavljanju usluga, vredno-vati rad dræavnih sluæbenika i namjeπ-tenika, formirati srediπnju sluæbu zakadrove koja bi definirala jedinstvenestandarde prilikom zapoπljavanja ipratila razvoj karijere svakog zaposle-nika.

I ono najvaænije, ukoliko æelimo pro-fesionalnu upravu, konstantno jeobrazovanje i usavrπavanje zaposleni-ka u javnoj upravi kroz poseban sus-tav motivacije.

Da bi graani bili zadovoljni usluga-ma i izvrπitelji tih usluga moraju bitizadovoljni, a to znaËi adekvatno pla-Êeni, profesionalni i motivirani.

U postojeÊi sustav dræavne upravemoguÊe je uvesti reda na mnogim po-druËjima, jer svjedoci smo da se Ëestopod kriterije zapoπljavanja primjenjujukriteriji podobnosti i stranaËke pripad-nosti, da uvjeti rada, plaÊe i sustavi

nagraivanja nisu jednaki za sve u jav-nom sektoru, pa imamo primjericeznaËajne razlike izmeu zaposlenikadræavne uprave i raznih Agencija, Ëijise broj naglo poveÊao u zadnji πestgodina.

Sada pak Vlada dio tih novostvore-nih agencija, prema ne baπ transpa-rentnim i jasnim kriterijima, naprasnoukida.

Ovdje ne æelim biti odvjetnik SlavkuLiniÊu jer njemu odvjetnik ne treba.Ali Ëisto korektnosti radi, LiniÊ nijespominjao nikakva otpuπtanja.

Ne moæemo zatvarati oËi pred Ëinje-nicom da je u mandatu HDZ-a, ovomi proπlom, doπlo do bujanja adminis-tracije bez voenja raËuna o organiza-ciji posla, pa tako imamo situaciju daje svaki peti zaposleni πef, da imamoodredbu o nezapoπljavanju, pa se idalje zapoπljavaju sluæbenici, posebnou Agencijama.

Ne moæemo zanemariti Ëinjenicu da

Intervju

GGrraaaannii zzaass--lluuææuujjuu ddaalleekkoo vviiππee ooddoonnooggaa ππttoo ssaaddaa iimmaammoo::nneeooddlluuËËnnoosstt uu pprroovvooee--nnjjuu bbiilloo kkaakkvviihh rreeffoorr--mmii,, bbjjeeææaannjjee oodd ooddggoo--vvoorrnnoossttii,, oopptteerreeÊÊeennoossttkkoorruuppttiivvnniimm nnaasslljjeeeemm iiuunnuuttaarrssttrraannaaËËkkiimm ssuukkoo--bbiimmaa,, nneeddoosslljjeeddnnoosstt uupprroovvooeennjjuu ooddlluukkaa......

...

Ilustracija: SDLSN

je zbog takvog neodgovornog pona-πanja sustav jednostavno neodræiv.

U trenutku kada privatni sektorsvakoga dana gubi sve viπe i viπe rad-nih mjesta i o Ëijem funkcioniranju,na koncu, ovise i plaÊe dræavnih sluæ-benika, SDP se zalaæe za jednakuzaπtita prava i dostojanstva radnika iu javnom i u privatnom sektoru. Rad-nici koji rade, a ne primaju plaÊu,radnici kojima poslodavci godinamane uplaÊuju doprinose, koji su prijav-ljeni na minimalac...

Sve su to povezani problemi o ko-jima takoer treba razgovarati i kojetreba rjeπavati, a ukoliko i postoji vi-πak zaposlenih u dræavnoj upravi teljude ne treba otpustiti, nego zbrinu-ti aktivnim mjerama zapoπljavanja.

SSiinnddiikkaatt ddrrææaavvnniihh ii llookkaallnniihh sslluuææbbeennii--kkaa ii nnaammjjeeππtteenniikkaa RRHH zzaattrraaææiioo jjee ooddVVllaaddee pprreessiijjeeccaannjjee ppuuppkkoovviinnee iizzmmeeuuppoolliittiikkee ii ddrrææaavvnnee uupprraavvee,, aappoossttrrooffiirraa--jjuuÊÊii uulloogguu ssaaddaaππnnjjiihh ddrrææaavvnniihh ttaajjnniikkaa uummiinniissttaarrssttvviimmaa,, kkaaoo kkaarriikkuu kkoojjaa oossiigguu--rraavvaa pprreevvllaasstt ppoolliittiikkee nnaadd ssttrruuËËnnooππÊÊuu iipprrooffeessiioonnaallnnooππÊÊuu uu ppoossttuuppaannjjuu ddrrææaavv--nniihh ttiijjeellaa.. UU kkoojjoojj mmjjeerrii vviiddiittee uulloogguuppoolliittiiËËkkiihh ssttrruukkttuurraa uu mmooddeerrnnoojj ii ppoo--ttrreebbaammaa ggrraaaannaa oorriijjeennttiirraannoojj ddrrææaavv--nnoojj uupprraavvii??

Ukoliko nam je cilj uËinkovita, profe-sionalna uprava, tada to podrazumije-va i njezinu depolitizaciju. Ulogu poli-tike vidim jedino u stvaranju uvjeta iokvira za pokretanje reformi kojima biuprava postala u pravom smislu servisgraanima i poduzetnicima, liπena ko-rupcije i birokratskog rjeπavanja pro-blema, u definiranju kakvu upravu æe-limo i kako to postiÊi.

Uplitanje politike u upravu je svaka-ko jedna od najslabijih toËaka i depo-litizacije je nuæna. Dovoljno je podsje-titi na sluËaj bivπeg rizniËara HDZ-aMMllaaddeennaa BBaarriiππiiÊÊaa koji je, nakon πto jesmijenjen s mjesta rizniËara HDZ-a, idalje punih osam mjeseci bio dræavnitajnik i ravnatelj Carinske uprave.

Siguran sam da meu 60 dræavnihtajnika, Ëiji broj nikako da prestanerasti, ima i kvalitetnih i struËnih ljudi,ali postavljeni su od politike pa se nuæ-no nameÊe pitanje koliko su oni usvom radu o toj istoj politici i ovisni.

Depolitizacija je pretpostavka zapretvaranje dræavne uprave u uËinko-vit, profesionalni, transparentni javniservis koji Êe osiguravati kontinuitet ikvalitetu u pruæanju javnih usluga gra-anima, neovisno tko je na vlasti!

KKaakkoo kkoommeennttiirraattee nnaajjaavvuu nneekkiihh ssiinn--ddiikkaallnniihh ËËeellnniikkaa oo kkaannddiiddiirraannjjuu „„ssiinnddii--kkaallnnee ooppcciijjee”” nnaa pprreeddssttoojjeeÊÊiimm iizzbboorrii--mmaa?? UUllaasskkoomm zzeelleenniihh uu ppoolliittiikkuu uu nnee--kkiimm zzeemmlljjaammaa EEuurrooppee ppoolliittiikkaa nniijjeemmnnooggoo ddoobbiillaa,, aallii ssuu zzeelleennii ddoossttaa iizzgguu--bbiillii.. UU kkoojjoojj mmjjeerrii ppoolliittiiËËkkii aannggaaææmmaannssiinnddiikkaattaa,, kkoojjii ppoo pprriirrooddii ssttvvaarrii ookkuupp--lljjaajjuu ssttrraannaaËËkkii hheetteerrooggeennoo ËËllaannssttvvoo iippoolliittiiËËkkii nneeoopprreeddiijjeelljjeennoo ËËllaannssttvvoo,,mmooææee pprreeddssttaavvlljjaattii oozzbbiilljjnnuu ppoolliittiiËËkkuuooppcciijjuu??

Svatko ima pravo kandidirati se naizborima, ponuditi svoj program i traæ-iti podrπku i povjerenje biraËa. Ukolikopojedini sindikalni Ëelnici smatraju daÊe izlazak na izbore pridonijeti njiho-voj borbi, to je njihovo pravo!

Ali jednako tako treba istaknuti vaæ-nost i ulogu nezavisnih i izvanparla-

mentarnih organizacija, kao πto suupravo sindikati, u zaπtiti i promicanjuradniËkih prava.

Oni su vaæan element modernog de-mokratskog druπtva!

©©ttoo ooËËeekkuujjeettee oodd uullaasskkaa HHrrvvaattsskkee uuEEUU ii kkaakkoo ooccjjeennjjuujjeettee ppoolliittiiËËkkee kkvvaalliiffii--kkaacciijjee ddaa ppoolliittiiËËkkoo,, rraaddnniiËËkkoo--ssiinnddiikkaall--nnoo iillii nneezzaaddoovvoolljjssttvvoo bbiilloo kkaakkvvoogg ddrruu--ggoogg pprreeddzznnaakkaa,, zznnaaËËii ooppssttrruukkcciijjuu EEUUoorriijjeennttaacciijjee RRHH??

Prije svega oËekujem da Hrvatskaue spremna u EU, da graani budujasno informirani o svim pravima iobavezama koja iz toga slijede. Ula-zak Hrvatske u EU nema alternative,ali jednako tako moramo biti svjesnida sam Ëin ulaska ne rjeπava naπe pro-bleme preko noÊi i da se s njima mo-ramo znati i sami suoËiti i primiti senjihova rjeπavanja.

EU pruæa mnoge moguÊnosti, a Hr-

DDaa bbii ggrraaaanniibbiillii zzaaddoovvoolljjnnii uusslluu--ggaammaa ii iizzvvrrππiitteelljjii ttiihhuusslluuggaa mmoorraajjuu bbiittiizzaaddoovvoolljjnnii,, aa ttoo zznnaa--ËËii aaddeekkvvaattnnoo ppllaaÊÊeennii,,pprrooffeessiioonnaallnnii ii mmoottii--vviirraannii

...

99

Ilustracija: SDLSN

1100

vatska mora biti spremna znati ih is-koristiti na najbolji moguÊi naËin.

A πto se tiËe politiËkih kvalifikacijada svaki oblik iskazivanja nezadovolj-stva znaËi opstrukciju EU orijentacijeRH, smatram da je to proziran spin.Svatko ima pravo iskazati svoje nezado-voljstvo, to je njegovo ustavno pravo.

I kritika je dio demokracije i demo-kratskog izraæavanja. Ali znamo i samikakav stav ova Vlada ima o iskaziva-nju demokratske volje graana. Nemoram podsjeÊati na sudbinu referen-dum o ZOR-u, jako dobro znamo kakoje proπao zahvaljujuÊi upravo njihovimmanipulacijama.

OOvviihh ddaannaa ppiittaannjjee kkoojjee iizzaazziivvaa pprriijjee--ppoorr ppoolliittiiËËkkiihh ssttrraannaakkaa jjeesstt mmoogguuÊÊii aann--ggaaææmmaann MMMMFF--aa.. PPrrii ttoommee ssee ppoossttaavvlljjaappiittaannjjee ttkkoo uu sslluuËËaajjuu nnjjeeggoovvaa aannggaaææii--rraannjjaa vvooddii zzeemmlljjuu -- ppoolliittiiËËkkaa ooppcciijjaa kkoo--jjaa jjee ddoobbiillaa ppoovvjjeerreennjjee ggrraaaannaa nnaa iizz--bboorriimmaa iillii MMMMFF.. TTrreebbaa llii ppoolliittiiËËkkaa ooppccii--jjaa kkoojjaa nnaammjjeerraavvaa kkoorriissttiittii uusslluuggeeMMMMFF--aa ppoonnoovvnnoo sstteeÊÊii lleeggiittiimmiitteett nnaa iizz--bboorriimmaa??

SDP sigurno namjerava traæiti legiti-mitet i podrπku graana za programekonomske politike Ëije smo osnovepredstavili na Konvenciji u rujnu ove

godine, kroz 15 kljuËnih podruËja dje-lovanja unutar kojih je ugraeno pre-ko 100 razraenih mjera za poticajgospodarskog rasta. To je poËetak,radi se i dalje.

Je li nam potreban MMF ili ne, mo-rate pitati Vladu koja jedina raspolaæes pravom slikom javnih financija.

A πto se SDP-a tiËe, ova Vlada je veÊodavno trebala traæiti legitimitet odgraana na izborima. ProraËun za2011. pokazuje da se ni u iduÊoj godi-ni neÊemo nagledati odluËnosti u pro-voenju reformi.

Izgubit Êemo joπ jednu godinu i uko-liko Vlada i dalje bude ustrajala u svomneËinjenju i odræavanju „neodræivog”statusa quo, opravdano se javlja zabri-nutost da Êemo doÊi u situaciju u kojojÊemo sve teæe moÊi servisirati obveze,cijena javnog duga biti Êe sve veÊa, aangaæman i potpora meunarodnih in-stitucija, poput MMF-a, jedini izlaz.

Kada se govori o pomoÊi meuna-rodnih institucija pa i angaæmanuMMF-a, o tom treba poËeti razmiπljatibez strasti, veÊ uz argumente.

MMF ne treba koristi ni kao sredst-vo zastraπivanja, niti ono predstavljanekakvu supranacionalnu vladu kojabi vukla poteze mimo dogovora s Vla-dom koja je traæila pomoÊ. O svakomobliku aranæmana s MMF-om se pre-govora i u svakom trenutku se od nje-ga moæe odustati.

Situacija u Hrvatskoj je ozbiljna, nijedramatiËna, ali treba poËeti raditi s vi-πe znanja i odluËnosti.

PPrriijjeeddlloogg DDrrææaavvnnoogg pprroorraaËËuunnaa zzaa22001111.. ggooddiinnuu iizzaazzvvaaoo jjee ooππttrree rreeaakkcciijjeeooppoorrbbee.. KKrriittiikkee ssee uuggllaavvnnoomm ooddnnoosseennaa iizzoossttaannaakk ssmmaannjjeennjjaa jjaavvnnee ppoottrrooππ--nnjjee.. ©©ttoo bbii SSDDPP „„rreezzaaoo””,, aa ππttoo ppoottii--ccaaoo??

Kritike SDP-a prvenstveno se odno-se na samu strukturu proraËuna za

Intervju

SSvvaakkaakkoo ddaa bbii pprreeddnnoosstt iimmaallaa rraacciioonnaa--lliizzaacciijjaa ppoommooÊÊnnoo tteehhnniiËËkkiihh ppoosslloovvaa uu ookkvviirruu ssaammee ddrrææaavvnnee uupprraavvee,, nnpprr.. ffoorrmmiirraannjjeemm jjeeddnnooggddrrææaavvnnoogg ttiijjeellaa kkoojjee bbii ttee ppoosslloovvee pprruuææaalloo ssvviimmmmiinniissttaarrssttvviimmaa,, aallii ssaammuu iiddeejjuu „„oouuttssoouurrcciinnggaa””,,kkaaoo jjeeddnnoogg oodd mmoogguuÊÊiihh rrjjeeππeennjjaa,, nnee ttrreebbaa uu ppoottppuunnoossttii ooddbbaacciittii

...

1111

2011. te strukturu potroπnjeu kojoj nema pomaka premakapitalnim ulaganjima i aktiv-nim mjerama poticanja gos-podarstva i novih zapoπljava-nja.

Sama potroπnja nije jedanod temeljnih problema ovogproraËuna, naravno da onamora biti racionalna i u skla-du s moguÊnostima, i onamoæe biti u ovim uvjetimaËak i poticajna.

Meutim, struktura defici-ta, koji Êe i u iduÊoj godini iz-nositi oko 15 milijardi kuna,neprihvatljiva je ukoliko je sa-mo usmjerena prema nepro-duktivnoj tekuÊoj potroπnji.Kada se govori o uπtedama,SDP je jasno iznio stav dazadnja linija obrane morajubiti plaÊe i mirovine, te soci-jalna davanja najugroæenijimgraanima.

To podrazumijeva reformusocijalnog sektora, uvoenjejasnih imovinskih i dohodov-nih kriterija kako bi socijalnitransferi zaista doπli u rukeonima kojima najaviπe i tre-baju.

Sve ostalo u proraËunupodloæno je raspravi i uπteda-ma, primjerice razni materi-jalni rashodi poput intelektu-alnih usluga, zatim transferilokalnim jedinicama koji sedodjeljuju po netransparent-nom, preteæno stranaËkomkljuËu, racionalizacija i jasnikriteriji subvencija neproduk-tivnim javnim poduzeÊima.

Samo 10%-tnom uπtedomna takvim i sliËnim stavkamamoguÊe je uπtedjeti oko 5 mi-lijardi kuna. To je moguÊe ukratkom roku, ali ono o Ëemugovori SDP je nuænost sred-njoroËnog konsolidiranja jav-nih financija koja je moguÊajedino aktivnim mjerama, okojima smo najviπe i govoriliu raspravi o proraËunu, us-mjerenim prema prihodovnoj

strani proraËuna koju smatra-mo kljuËnom.

Smatramo da je kljuËno po-rezno rastereÊenje rada, jer i1% rastereÊenja moæe otvori-ti prostor za milijardu i 300milijuna kuna sredstava zaradnike i poduzetnike.

SSiinnddiikkaatt jjee oovviihh ddaannaa iinniiccii--rraaoo ppoottppiissiivvaannjjee ppeettiicciijjee pprroo--ttiivv pprriivvaattiizzaacciijjee ((oouuttssoouurrcciinn--ggaa)) ppoommooÊÊnnoo--tteehhnniiËËkkiihh ppoosslloo--vvaa uu ddrrææaavvnnoojj sslluuææbbii.. MMoogguu lliioottkkaazzii ËËiissttaaËËiiccaammaa ss 22..550000kkuunnaa ppllaaÊÊee ssppaassiittii HHrrvvaattsskkuu iikkaakkaavv jjee ssttaavv SSDDPP--aa oo „„oouutt--ssoouurrcciinngguu”” kkaaoo ppoosslloovvnnoojj ffiilloo--zzooffiijjii kkoojjaa iimmaa,, ppookkaazzaallaa jjeepprraakkssaa,, ddvvoojjbbeennee ffiinnaanncciijjsskkee iioorrggaanniizzaacciijjsskkee uuËËiinnkkee ii nnaarruu--ππaavvaa ddrruuππttvveennuu ssoolliiddaarrnnoosstt nnaarraaddnnoomm mmjjeessttuu??

Racionalizacija pomoÊnotehniËkih poslova u dræavnojupravi treba biti dio cjelovi-tog plana reforme dræavneuprave, jedan od njegovihsegmenata, ali ne i prvi koraku reformi, koja se prvenstve-no mora usmjeriti na podru-Ëja koja su vaæna za funkcio-niranje uprave, posebno s ob-zirom na njezino ravnoprav-no sudjelovanje u administra-tivnim poslovima u okviru in-stitucija EU.

Svakako da bi prednostimala racionalizacija pomoÊ-no tehniËkih poslova u okvirusame dræavne uprave, npr.formiranjem jednog dræav-nog tijela koje bi te poslovepruæalo svim ministarstvima,ali samu ideju „outsourcin-ga”, kao jednog od moguÊihrjeπenja, ne treba u potpu-nosti odbaciti, o njoj se trebabarem javno raspraviti, vidjetitoËno koje su prednosti od-nosno nedostaci privatizacijepojedinih pomoÊno tehniËkihposlova u dræavnoj upravi.

RRaazzggoovvaarraaoo:: SSiinniiππaa KKuuhhaarrFFoottooggrraaffiijjee:: SSDDPP

NNee mmooææeemmoo zzaattvvaarraattiiooËËii pprreedd ËËiinnjjeenniiccoomm ddaa jjee uummaannddaattuu HHDDZZ--aa,, oovvoomm ii pprrooππlloomm,,ddooππlloo ddoo bbuujjaannjjaa aaddmmiinniissttrraacciijjeebbeezz vvooeennjjaa rraaËËuunnaa oo oorrggaanniizzaaccii--jjii ppoossllaa,, ppaa ttaakkoo iimmaammoo ssiittuuaa--cciijjuu ddaa jjee ssvvaakkii ppeettii zzaappoosslleenniiππeeff,, ddaa iimmaammoo ooddrreeddbbuu oo nneezzaappooππ--lljjaavvaannjjuu,, ppaa ssee ii ddaalljjee zzaappooππll--jjaavvaajjuu sslluuææbbeenniiccii,, ppoosseebbnnoo uuAAggeenncciijjaammaa

...OOvvaakkoo jjee bbiilloo 22000011.. ggooddiinnee

1122

Sindikati dræavnih i javnih sluæbi osuuju pokuπaje medija, po-litiËara i sindikalaca s politiËkim ambicijama da kod hrvatskihgraana stvore predodæbu kako smanjenje broja zaposlenih,plaÊa i materijalnih prava u dræavnim i javnim sluæbama i lokal-noj samoupravi predstavlja Ëarobni πtapiÊ za izlazak iz gospodar-ske krize.

Ne pristajemo na ulogu ærtvenog jarca u druπtvu, a zaposleneu javnom sektoru pozivamo da svojim radom pokaæu kako je Hr-vatska dræava u kojoj puninu demokratskih, radnih i socijalnih pra-va graani mogu ostvariti upravo zbog postojanja i djelovanja dræ-avnih i javnih sluæbi.

Zaposleni u javnom sektoru dijele zabrinutost za gospodarskostanje i buduÊnost Hrvatske i æele svojim radom doprinijeti izlaskuiz krize, ali kroz reforme koje Êe za cilj imati poboljπanje kvaliteteusluga i doprinosa druπtvu, a ne iskljuËivo fiskalni karakter.

Stoga se sindikati dræavnih i javnih sluæbi zalaæu za reforme ko-je Êe osloboditi radni i kreativni potencijal zaposlenih u upravi, ko-ja predstavlja rasadnik kadrova za privatni sektor.

Opasnost za Hrvatsku ne predstavlja broj zaposlenih, koji se urazumnom roku, tamo gdje postoje viπkovi, moæe smanjiti pamet-nom kadrovskom politikom i prirodnim odljevom, veÊ kriza uprav-ljanja njenim nacionalnim resursima i ljudskim potencijalima.

BrojËano manji javni sektor neÊe automatski i poveÊati kvali-tetu i uËinkovitost njegova servisa, ali Êe moæda dovesti u pitanjenjegovo funkcioniranje na sadaπnjoj razini, a bojimo se da bi tadahrvatski graani mogli kasno shvatiti πto su izgubili.

Stoga, kada govorimo o strukturnim reforma govorimo o Ëinje-nicama, o cikliËkim promjenama sluæbeniËkog i platnog sustavakoji upravo one iste politiËke strukture koje su ga predloæile i oza-konile dovode do apsurda; o Ëinjenici da joπ uvijek nemamo javnepodatke o strukturi i broju zaposlenih po resorima iako znamo ko-me se isplaÊuju plaÊe; o Ëinjenici da je inflacija rukovodeÊih sluæ-

benika u dræavnoj upravi uzrokovana malim plaÊama i negativ-nom selekcijom; o Ëinjenici da dræavna tijela i resori , usprkos prok-lamiranoj depolitizaciji i profesionalizaciji, joπ uvijek predstavljajupostizborni plijen politiËkih stranaka; o Ëinjenici da nedostaje poli-cajaca, zatvorskih Ëuvara, socijalnih radnika, uËitelja i profesorakoji bi mogli provesti jednosmjensku nastavu…

Mi ne namjeravamo sugerirati kako rijeπiti problem brodogradi-liπta ili gospodarstva opÊenito, ali dræimo nekorektnim nam se izgospodarske grane koja se kroz sustav dræavnih potpora faktiËnopretvorila u dræavnu tvrtku dijele lekcije i otkazi ili prijeti MMF-om.

A otkazi su i naπa stvarnost i to Ëak i prije nego πto se zna koli-ko nas stvarno ima i koliko bi nas trebalo biti, samo su pauπalnebrojke koliko nas treba otpustiti razliËite, od 5 do 50 posto, ovis-no o tome jesu li oni koji ih izriËu bliæe ili dalje moguÊnosti da ot-kaze provedu u djelo.

Stoga one koji predlaæu da nas ima malo ili puno viπe-manje ne-go danas molimo da hrvatskim graanima kaæu i πto Êe im to do-nijeti. HoÊe li imati viπe u novca u dæepovima? Viπe mjesta u vrti-Êima? Bolje zdravstvene usluge? HoÊe li manje Ëekati na izdava-nje dokumenata i dozvola? Njihova Êe djeca biti sigurnija od na-silja na ulicama?

Svako od tih pitanja ima svoj odgovor, ali on nije samo u sma-njenju troπkova i broja zaposlenih u upravi.

Uprava

Sindikati dræavnih i javnih sluæbi NHS-aSindikat dræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenika RHNezavisni sindikat djelatnika MUP-a RHSindikat Porezne uprave HrvatskeHrvatski sindikat djelatnika u kulturiSindikat zaposlenika u hrvatskom πkolstvu PREPOROD

P R I O P ∆ E N J E

Otkazi u javnom sektoru neÊe spasiti Hrvatsku

1133

(business.hr, 22. listopada 2010.)

Vlada je na juËer usvojila kriterije zasmanjenje broja zaposlenih u tijelimadræavne uprave, a SDLSN u danaπnjempriopÊenju istiËe kako je Vlada to uËini-la bez konzultacija sa sindikatima dræav-nih sluæbi, iako je na to obvezuju vaæe-Êi Kolektivni ugovor za dræavne sluæbe-nike i namjeπtenike i Poslovnik Vlade, akad je u pitanju SDLSN i s njim potpisa-ni Sporazum o socijalnom partnerstvu ureformi dræavne uprave.

“BuduÊi da je obveza savjetovanja umodernim demokratskim druπtvima ko-ja njeguju socijalno partnerstvo postalacivilizacijska steËevina, Sindikat konsta-tira da u Hrvatskoj Vlada joπ uvijek mu-ku muËi s osnovama demokratskog od-goja”, navodi se u priopÊenju.Po podacima iz kriterije za smanjenjebroja zaposlenih u tijelima dræavneuprave, krajem travnja ove godine utim je tijelima bilo zaposleno 52.656dræavnih sluæbenika i namjeπtenika, pabi planom smanjenja za oko 5 postotrebalo predvidjeti smanjenje broja za-poslenih za oko 2.630.

Ako su toËni podaci o 52.656 dræav-nih sluæbenika i namjeπtenika na dan30. travnja ove godine, onda je u odno-su na sluæbene podatke iz rujna 2004.godine o 64.858 dræavnih sluæbenika i

namjeπtenika, broj zaposlenih u dræav-noj upravi u razdoblju 2004. - 2010.smanjen za 12.202 zaposlena ili za go-tovo 19 posto, istiËu iz SDLSN-a.PodsjeÊaju da je podatak o 64.858 dræ-avnih sluæbenika i namjeπtenika prikup-ljen za potrebe provedbe referendumao prihvaÊanju Kolektivnog ugovora zadræavne sluæbenike i namjeπtenike, kojise provodio u rujnu 2004. i to na zah-tjev tadaπnjeg dræavnog tajnika Srediπ-njeg dræavnog ureda za upravu AntunaPalariÊa.

SDLSN stoga od Vlade traæi moratorijna otkaze u dræavnoj sluæbi sve dok sene utvrdi stvarna veliËina javne uprave iusporedi kretanje broja zaposlenih udræavnim i javnim sluæbama te lokalnoji regionalnoj samoupravi, te skreÊe po-zornost na Ëinjenicu da gospodarskakriza i Zakon o plaÊama u lokalnoj i po-druËnoj (regionalnoj) samoupravi, goto-vo svakodnevno rezultiraju smanjenjembroja zaposlenih u æupanijama, gradovi-ma i opÊinama.

“U svjetlu ovih podataka cilj u vidu 5posto manjeg broja zaposlenih iskljuËi-vo u dræavnoj upravi predstavlja imagi-narni politiËki balon koji bi trebao na-domjestiti nepostojanje praÊenja i sus-tavne analize broja zaposlenih u javnojupravi”, istiËu iz SDLSN-a.

Sindikat traæi moratorij na otkazeu dræavnoj sluæbiSindikat dræavnih i lokalnih sluæbenika i na-

mjeπtenika (SDLSN) od Vlade je danas zatraæio

moratorij na otkaze u dræavnoj sluæbi sve dok

se ne utvrdi stvarna veliËina javne uprave i

usporedi kretanje broja zaposlenih u dræavnim

i javnim sluæbama te lokalnoj i regionalnoj

samoupravi.

1144

IImmaammoo mmaannjjaakk zzaappoosslleenniihh uu jjaavvnniimmsslluuææbbaammaa

Danas.hr, 19. srpnja 2010. - Nasuprotraπirenom stavu, udio zaposlenih kojiplaÊu dobivaju iz proraËuna u Hrvatskojje osjetno ispod europskog prosjeka, a ipostotak BDP-a koji se izdvaja za njiho-ve plaÊe takoer je ispod europskogprosjeka!

Ove pomalo iznenaujuÊe Ëinjenicepredstavio je Institut za javne financije,nakon πto su u 30-ak dræava proveli is-traæivanje za Maticu hrvatskih sindikata- “Analizu sustava zaposlenih u hrvat-skom javnom sektoru“.

Hrvatska je za sve naknade zaposleni-ma (bruto iznosi) koji plaÊe primaju izdræavnog ili lokalnih proraËuna izdvaja-la 9,92 posto BDP-a u razdoblju od2005. do 2008. godine, πto je svrstavana 22. mjesto od 33 europske dræave,meu kojima su i sve Ëlanice EU, piπeNovi list. To je za viπe od jednog postot-nog poena manje od prosjeka za svedræave. Najmanji postotak izdvajaju Slo-

vaËka i NjemaËka (neπto viπe od sedamposto), a najviπe Danska - viπe od 17posto.

Udio zaposlenih u opÊoj dræavi u Hr-vatskoj u razdoblju od 2005. do 2008.godine bio je 17,15 posto od ukupnozaposlenih, πto je svrstava na 12. mjes-to od 24 dræave.

UU oobbrraazzoovvaannjjuu iizzddrraavvssttvvuu tteekk 22%% zzaappoosslleenniihh

Hrvatska je takoer izrazito nisko ran-girana po broju zaposlenih u obrazova-nju. U tom je sektoru, gleda li se udio uukupnoj populaciji, na 30. mjestu s 2,13posto, a manje imaju samo Turska, Ma-kedonija i Rumunjska. Gleda li se udiozaposlenih u obrazovanju u ukupnoj za-poslenosti, situacija je ipak bolja i Hrvat-ska s 5,62 posto zauzima 29. mjesto, aiza nas su Turska, Rumunjska, Austrija i©panjolska.

Niπta bolje Hrvatska nije rangirana niu zdravstvenoj zaπtiti i socijali. Po udje-lu u stanovniπtvu tu je Hrvatska na 30.

mjestu s 2,09 posto (manje imaju sa-mo Turska, Makedonija i Rumunjska),a po udjelu u ukupnoj zaposlenosti na26. mjestu, piπe Novi list. U Norveπkoj,npr, svaki peti zaposleni radi u tomsektoru.

U Hrvatskoj je, pak, iznimno visokbroj zaposlenih u javnim poduzeÊima,gotovo 14 posto, te ih samo GrËka iPoljska imaju viπe.

““TTrreebbaatt ÊÊeemmoo 22000000ppoolliiccaajjaaccaa””

Predsjednik Sindikata dræavnih i lokal-nih sluæbenika i namjeπtenika Boris Ple-πa kaæe da ovi podaci nisu iznenaujuÊi.

“O viπkovima zaposlenih kod nas seviπe govori u dnevno-politiËke svrhe ne-go πto je to realnost”, kaæe Pleπa. Bezfunkcionalne analize radnih mjesta, tvr-di, ne moæe se doÊi do optimalnog bro-ja zaposlenih niti govoriti o eventualnimviπkovima. DapaËe, postoje i manjkovi,pa tako trenutaËno nedostaje oko dvijetisuÊe policajaca, koliko Êe ih Hrvatskatrebati ulaskom u schengenski reæim,kazao je Pleπa.

UUSSPPOORREEDDBBAA SS 3300--TTAAKK ZZEEMMAALLJJAA

Uprava

1155

SSiinnddiikkaatt ttrraaææii oodd VVllaaddee „„rreezzaannjjee ppuuppkkoovviinnee““ iizzmmeeuuppoolliittiikkee ii ddrrææaavvnnee uupprraavveeSSiinnddiikkaatt ddrrææaavvnniihh ii llookkaallnniihh sslluuææ--bbeenniikkaa ii nnaammjjeeππtteenniikkaa HHrrvvaattsskkeepprreeddllooææiioo jjee ddaannaass iizzmmjjeennee ZZaakkoo--nnaa oo ssuussttaavvuu ddrrææaavvnnee uupprraavvee ii ZZaa--kkoonnaa oo ddrrææaavvnniimm sslluuææbbeenniicciimmaa kkoo--jjiimmaa bbii ssee ““pprreerreezzaallaa ppuuppkkoovviinnaa””iizzmmeeuu ppoolliittiikkee ii ddrrææaavvnnee uupprraavvee

(Monitor.hr, 1. listopada 2010.) Hrvat-ska praksa prevelikog broja politiËki pos-tavljenih rukovodeÊih kadrova u dræavnojupravi i njihov status dræavnih duænosni-ka kojima je glavna zadaÊa saËuvati pre-vlast politike nad profesionalnoπÊu i kom-petencijom ovih je dana kulminirala pri-voenjem dræavnog tajnika i ravnateljaCarinske uprave po nalogu USKOK-a, is-tiËe sindikat u priopÊenju.

Nezdrava i neprirodna “pupËana ve-za” izmeu politiËkih stranaka i dræavnihtajnika u ministarstvima sprjeËava depo-litizaciju i profesionalizaciju dræavneuprave, od Ëega se odustalo onoga tre-nutka kada su duænosniËki poloæaji po-

moÊnika ministara u praksi pretvoreni upoloæaje dræavnih tajnika, kojih danas udræavnim tijelima ima viπe od 60.

Ta kategorija, Ëesto struËnih ali i kroniËnopolitiËki ovisnih rukovoditelja, predstavljapolugu kojom politiËka vlast i dalje “drma”dræavnom upravom, upozorava sindikat.

Stoga predlaæe da se izmjenama zako-na poloæaji dræavnih tajnika i ravnateljadræavnih upravnih organizacija proglasepoloæajima rukovodeÊih sluæbenika, nji-hov prijam i zapoπljavanje provodi putemjavnih natjeËaja u kojima glavnu rijeË ne-Êe imati politika, a smjena uvjetuje sla-bom ocjenom uËinkovitosti rada, o Ëemutreba odluËivati neovisno povjerenstvo.

1166

(SDLSN, listopad 2010.) OSIJEK, ZAGREB, SPLIT, RIJEKA - Tije-kom mjeseca listopada u Osijeku, Zagrebu, Splitu i Rijeci odræanisu regionalni seminari za sindikalne povjerenike Sindikata dræavnihi lokalnih sluæbenika i namjeπtenika RH na temu “Socijalno part-nerstvo u Hrvatskoj kroz rad GSV-a i kolektivno pregovaranje”.

Na seminaru su sindikalni povjerenici s podruËja svih æupanijaimali prigodu Ëuti izlaganja predstojnika Ureda za socijalno part-nerstvo Vlade Republike Hrvatske VViittoommiirraa BBeeggoovviiÊÊaa, predsjedni-ka Nezavisnih hrvatskih sindikata Kreπimira Severa i pravne savjet-nice SDLSN MMaarriinnee HHaakklliinn, koji su, svatko iz svog diskursa, govo-rili o socijalnom dijalogu, kolektivnom pregovaranju i savjetovanjuu Republici Hrvatskoj.

U uvodnom dijelu, predsjednik SDLSN BBoorriiss PPlleeππaa istaknuo jevaænost permanentne edukacije sindikalnih povjerenika za boljerazumijevanje socijalnog dijaloga i aktivnosti sindikalnih srediπnji-ca i sindikata na tom podruËju, posebice onoga u okviru GSV-a ikolektivnog pregovaranja.

Predstojnik Ureda za socijalno partnerstvo Vitomir BegoviÊ je,govoreÊi o socijalnom dijalogu u Republici Hrvatskoj, istaknuo vi-

SSeemmiinnaarrii

oo ssoocciijjaallnnoomm

ppaarrttnneerrssttvvuu

zzaa ppoovvjjeerreenniikkee

SSiinnddiikkaattaa uu

OOssiijjeekkuu,,

ZZaaggrreebbuu,,

SSpplliittuu

ii RRiijjeeccii

OOssiijjeekk

RRiijjeekkaa

1177

soko razvijeni institucionalni okvir unutar kojeg je moguÊe doÊido konsenzusa o gotovo svim vaænim druπtvenim pitanjima, ali ipraksi u kojoj se on nedovoljno koristi.

BegoviÊ je naglasio potrebu razvijanja struËnih kapaciteta svihsocijalnih partnera, kako bi mogli biti spremni u realnom vreme-nu odgovoriti na brojne zahtjeve koje pred njih postavlja proceskonzultiranja i socijalnog partnerstva u kojem samo profesional-no ekipirani partneri mogu ravnopravno sudjelovati.

GovoreÊi o iskustvima u radu GSV-a iz perspektive sindikalnihsrediπnjica, predsjednik NHS-a KKrreeππiimmiirr SSeevveerr naglasio je potrebuda on postane mjesto na kojem Êe ravnopravni i reprezentativnisocijalni partneri, prije svega oni na strani poslodavaca, moÊi ra-diti u uvjetima bez moguÊnosti preglasavanja i stvaranja interes-nih ad hoc koalicija izmeu Vlade i poslodavaca, te o GSV-u u ko-jem Êe se oblikovati nova i bolja druπtvena stvarnost hrvatskihgraana.

Nakon najviπe nacionalne razine razine tripartitnog dijalo-ga, pravna savjetnica SDLSN Marina Haklin upoznala je semina-riste s meunarodnim izvorima prava na sindikalno organiziranje

i kolektivno pregovaranje, domaÊim pravnim vrelima i primjerimakolektivnog pregovaranja na nacionalnoj razini na podruËju jav-nog sektora.

PoËevπi od razine kolektivnih ugovora za podruËje dræavnihsluæbi i temeljnog kolektivnog ugovora za javne sluæbe, da bi za-tim preπla na primjere granskih kolektivnih ugovora za pojedinedjelatnosti i kuÊnih kolektivnih ugovora za pojedine javne sluæbe,Haklin je ukazala na njihov razliËit sadræaj iz kojeg se generira ne-jednakost uvjeta rada u javnom sektoru.

Haklin je govorila i o kolektivnom pregovaranju na podruËju lo-kalne samouprave, posebice u svjetlu ograniËenja koja je namet-nuo Zakon o plaÊama u lokalnoj i podruËnoj (regionalnoj) samo-upravi te aktivnostima SDLSN koje poduzima kako bi se pravo nakolektivno pregovaranje u lokalnoj samoupravi moglo konzumi-rati u punom opsegu.

Sudionici seminara pokazali su veliki interes za teme seminara,sudjelujuÊu u raspravi koja je uslijedila nakon svakog izlaganja, apored toga posebno ih je zanimala reforma dræavne uprave i bu-duÊi zakon o plaÊama.

SSpplliitt

ZZaaggrreebb

1188

Uprava

RRaassuulloo uu ddrrææaavvnnoojjuupprraavvii:: VVllaaddaa oottppuuππttaasslluuææbbeenniikkee,, aaggeenncciijjee zzaappooππlljjaavvaajjuu nnoovvee

NACIONAL - U Agenciji za plaÊanja u poljoprivredi plaÊu veÊuod dræavnog sluæbenika s V©S ima Ëak i pomoÊni radnik u bifeu,a o dodacima na uspjeπnost u radu koji mogu iznositi Ëak i do40 posto plaÊe u dræavnim sluæbama mogu samo sanjati

Samo dan nakon πto je Vlada usvojila kriterije za smanjenjebroja zaposlenih u tijelima dræavne uprave, u Vjesniku je objav-ljen oglas o zapoπljavanju Ëetiri nova javna sluæbenika u Agenci-ji za plaÊanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, priop-Êio je danas Sindikat dræavnih sluæbenika i namjeπtenika Hrvat-ske.

“Taj primjer najbolje ilustrira dosljednost Vlade u provedbiPrograma gospodarskog oporavka na podruËju racionalizacijejavne uprave, po formuli “2 za 4” ili na 2 otiπla u dræavnoj upra-vi 4 novozaposlena u agencijama”, kaæe se u priopÊenju.

Najvjerojatniji scenarij takvog poteza bit Êe taj da se Ëetiri vi-sokostruËna dræavna sluæbenika iz dræavne sluæbe presele u jav-nu sluæbu - agenciju i tako se nastavi negativna selekcija u dræ-avnoj upravi, koju nisu mogla sprijeËiti ni prekobrojna πefovskamjesta jer Ëak i πefovi u dræavnoj upravi nemaju plaÊe kakve ima-ju zaposleni u agencijama, upozorava sindikat.

Naime, tvrde sindikalci, u Agenciji za plaÊanja u poljoprivrediplaÊu veÊu od dræavnog sluæbenika s V©S ima Ëak i pomoÊni rad-nik u bifeu, a o dodacima na uspjeπnost u radu koji mogu izno-siti Ëak i do 40 posto plaÊe u dræavnim sluæbama mogu samosanjati.

Sindikat stoga od Vlade i ministra uprave traæi primjenu jed-nakih kriterija za smanjenje broja zaposlenih u cijeloj javnojupravi, a ne samo u dijelu dræavne uprave, stoji u priopÊenju.

1199

2200

((SSDDLLSSNN,, 2211.. ssrrppnnjjaa 22001100..))

Oksimoron (grË.ox_m_ron: oxys = oπtar +moros = tup) je jeziËna figura(posebna vrsta antiteze) u ko-joj se spajaju dva nespojiva,kontradiktorna pojma.

TipiËan primjer oksimoronaje „drveno æeljezo”.

No, hrvatska dræavna upra-va pobrinula se i od naizgledspojivih i nesuprotnih pojmovanapraviti svojevrstan „sluæbe-niËki oksimoron”.

Zaslugu za ovo ima Minis-tarstvo pravosua koje je od„javnog natjeËaja” napravilooksimoron tako πto je u Narod-nim novinama raspisalo „javninatjeËaj” za imenovanje ruko-vodeÊih dræavnih sluæbenika uMinistarstvu pravosua i to:- ravnatelja Uprave za organi-

zaciju pravosua,- ravnatelja Uprave za gra-

ansko, trgovaËko i uprav-no pravo,

- ravnatelja Uprave za kazne-no pravo,

- ravnatelja Uprave za zat-vorski sustav,

- ravnatelja Uprave za proba-ciju i podrπku ærtvama i svje-docima, i

- tajnika ministarstva, za sluæ-benike koji veÊ rade na timradnim mjestima.Naime, „javni natjeËaj” ko-

jim se zainteresirani kandidatiza rukovodeÊe sluæbenike uMinistarstvu pravosua pozi-vaju na prijavu i dostavu doku-mentacije vrπi se za radnamjesta koja su uglavnom veÊpopunjena „kandidatima” biv-πeg ministra pravosua Ivana©imonoviÊa, a jedina mu jesvrha, kako izgleda, legaliziratiskandaloznu sluæbeniËku prak-su ministra s premijerskimovlastima po pitanju razrjeπe-nja i imenovanja kadrova.

NatjeËaj je javan utoliko πtoje raspisan u formi oglasa, a„natjecanje” meu kandidati-ma izvjesno je koliko i nogo-metne utakmice Hrvatske no-gometne lige koje istraæujeUSKOK.

Ako pogledate web strani-cu Ministarstva pravosua,moÊi Êete proËitati kako je taj-nik ministarstva TTiihhoommiirr KKrraalljj,v.d. ravnateljica Uprave zagraansko, trgovaËko i uprav-no pravo VVeessnnaa ÆÆuulljj, v.d. rav-nateljica Uprave za kaznenopravo SSaannjjaa NNoollaa, v.d. ravna-telj Uprave za zatvorski sustavmr. sc. BBrraannkkoo PPeerraann, ravnateljUprave za probaciju i podrπkuærtvama i svjedocima MMiirroossllaavvMMiihhooccii.

Kada su u pitanju rukovode-Êi sluæbenici sa i bez prefiksa„v.d.”, odnosno „vrπitelj duæ-nosti”, postavlja se pitanje za-konskog temelja za rjeπenjekoje Zakon o dræavnim sluæbe-nicima ne poznaje kada su upitanju rukovodeÊi sluæbenici,jer njih, sukladno odredbi Ëlan-ka 74. citiranog zakona naradna mjesta tajnika ministar-stva i ravnatelja u ministarstvu,imenuje Vlada na temelju jav-nog natjeËaja, a ona to, u kon-kretnom sluËaju nije uËinila.

Zakon o dræavnim sluæbeni-cima resornim ministrima nedaje moguÊnost da razrjeπujuni imenuju rukovodeÊe sluæbe-nike, bilo da se radi o privre-menim „vrπiteljima duænosti”ili onima koji to nisu.

Takoer, uvjet za rasporedna rukovodeÊe sluæbeniËkoradno mjesto je sigurnosnaprovjera pa bi bilo zanimljivo

saznati je li takva provjera veÊprovedena kada su u pitanjuTihomir Kralj, Vesna Æulj, Sa-nja Nola, Branko Peran i Miro-slav Mihoci, ako jest tko ju jenaredio, a ako nije kako su on-da ovi sluæbenici mogli raditina radnim mjestima za koje setraæi sigurnosna provjera.

Na ovaj sluæbeniËki „hrkljuπ”Sindikat je upozorio Ministar-stvo uprave koje je, kako ne-sluæbeno saznajemo, proveloupravni nadzor, rezultat kojegje, pretpostavljamo i raspisiva-nje „javnog natjeËaja” za veÊpopunjena rukovodeÊa radnamjesta.

Sada nam ostaje za vidjetikoga Êe novi ministar pravosu-a DDrraaææeenn BBooππnnjjaakkoovviiÊÊ, nakonutvrivanja udovoljavaju likandidati formalnim uvjetima iintervjua od strane samog mi-nistra ili osobe koju on ovlasti,predloæiti Vladi za imenova-nje.

Ukoliko se izbor poklopi sasluæbenicima koji veÊ rade namjestima za koja se raspisujejavni natjeËaj ministar Boπnja-koviÊ moÊi Êe patentirati po-sebnu vrstu sluæbeniËkog ok-simorona i veÊ na poËetkumandata si osigurati istaknu-to mjesto u razvoju sluæbeniË-ke prakse koja ne robuje za-konodavnoj stegi pa makarse radilo i o resoru pravosu-a.

SSLLUUÆÆBBEENNII»»KKII OOKKSSIIMMOORROONN

BoπnjakoviÊ javnim natjeËajemlegalizira ©imonoviÊeva nezakonita postavljenja?

Uprava

MMiinniissttaarrssttvvoo pprraavvoossuuaa,, nnaallaazziiππttee pprrooppuussttaa ii nneepprraavviillnnoossttii

ZZaaggrreebb,, 1111..1100..22001100..||IIvvaannaa IIvvaannddaa(Nova TV) U ministarstvo pravosua

inspekcija je upala 15 - tog srpnja, nakonanonimne dojave jednog sluæbenika sin-dikatu. Na 15 gusto tipkanih stranicaveÊ sljedeÊi mjesec stigao je inspekcijskinalaz.

“Inspekcija je utvrdila u svom nadzo-ru da se postupalo u potpunosti nezako-nito. Dakle, ako je bilo potreba da se æu-rno privremeno imenuju rukovodeÊisluæbenici to je trebala uËiniti vlada kojajedina ima tu ovlast da imenuje najviπerukovodeÊe sluæbenike,” uvjeren je SSiinnii--ππaa KKuuhhaarr iz Sindikata dræavnih i lokalnihsluæbenika i namjeπtenika.

To se prije svega odnosi na pet kljuË-nih uprava, ali i tajniπtvo ministarstva, Ëi-ji su ravnatelji postavljeni bez javnog nat-jeËaja. A na njima praktiËki priznaju kriv-nju. Tvrde, sve smo radili po zakonu, alisu ipak raspisali natjeËaj Ëime su utvre-ne nepravilnosti.

Jedan od prozvanih je i ©ibenËaninBBrraannkkoo PPeerraann. Bivπi prvi Ëovjek πibenskepolicije premjeπten je prvo u zagrebaËkupoliciju, a potom pisanim sporazumomKKaarraammaarrkkoo--©©iimmoonnoovviiÊÊ stigao je na mjes-to ravnatelja Uprave za zatvorski sustav.

“Nalaz inspekcije nisam ni vidio i nemogu komentirati neπto πto nisam vidio.Ja sam tu, obavljam te poslove i dat Êusve od sebe da ih obavim na πto bolji na-Ëin kako bih opravdao povjerenje ljudi ko-ji su mi povjerili te poslove”, tvrdi Peran.

Novi natjeËaj tek je u tijeku. Postavljase pitanja πto ako ministar ne odabere ni-koga od prijavljenih kandidata. Netko Êetu funkciju ipak morati obavljati. Situacijaje oËito sliËna u svim ministarstvima, sa-mo πto u njih inspekcija nije upala.

NNaakkoonn aannoonniimmnnee ddoojjaavvee,,iinnssppeekkcciijjaa jjee uuppaallaa uu MMiinniiss--ttaarrssttvvoo pprraavvoossuuaa ii oottkkrriillaammoorree pprrooppuussttaa -- oodd nneeppooππ--ttiivvaannjjaa jjaavvnnoogg nnaattjjeeËËaajjaa,,nneeoobbiiËËnniihh kkooeeffiicciijjeennaattaappllaaÊÊaa ppaa ddoo ËËuuddnnoogg pprreessee--lljjeennjjaa zzaappoosslleenniikkaa

2211

Stav EtiËkog povjerenstva da je sindi-kalna povjerenica u MVPEI ukazivanjemna nezakonito rasporeivanje Tine Krcena mjesto naËelnice Odjela za ljudskeresurse postupila suprotno odredbamaEtiËkog kodeksa dovodi u pitanje svrhupostojanja ovog tijela

(SDLSN, 30. srpnja 2010.) Informacija iz Ëlanka objavljenog u Slo-bodnoj Dalmaciji u kojem se navodi kako je EtiËko povjerenstvopod predsjedanjem GGoorrddaannee MMaarrËËeettiiÊÊ, u postupku koji je pokrenu-la naËelnica Odjela za ljudske resurse Ministarstva vanjskih poslovai europskih integracija TTiinnaa KKrrccee, ocijenilo kako je sindikalna povje-renica u MVPEI, TTuuggaa TTaarrllee, javnim propitivanjem okolnosti o ime-novanju Krce na radno mjesto za koje ne ispunjava uvjete prekrπi-la Kodeks i naruπila ugled i povjerenje graana u dræavnu sluæbu, uSindikatu je primljena s nevjericom i to iz viπe razloga.

Prvi je taj πto je Tina Krce nedvojbeno rasporeena na radnomjesto naËelnice za koje, u trenutku rasporeda, nije ispunjavala uv-jet u pogledu struke koja je bila propisana Pravilnikom o unutar-njem redu MVPEI za to radno mjesto.

Naime, Krce je naËelnicom Odjela za ljudske resurse postala u ko-lovozu 2009. godine, kada je na snazi bio Pravilnik o unutarnjemredu koji je pod uvjetima radnog mjesta traæio „VSS pravne stru-ke”, kojima Krce ne udovoljava jer, iako ima VSS, ona nije pravnestruke.

Da bi ironija bila veÊa, Krce je k tome joπ imenovana i povjereni-com za etiku, Ëime je MVPEI pokazalo totalni prezir spram bilo kak-ve etike, jer je primjenu EtiËkog kodeksa i karijerni razvoj djelatni-ka trebala nadzirati osoba Ëiji je raspored na rukovodeÊe sluæbeniË-ko radno mjesto nezakonit i neetiËan.

Drugi je u tome πto je MVPEI u prepisci s povjerenicom Tarle ne-izravno priznalo nezakonit raspored Krce na naËelniËko radnomjesto. Tako je ovlaπteni sluæbenik za informiranje Ministarstva, BBee--rriissllaavv ÆÆiivvkkoovviiÊÊ, u svom odgovoru sindikalnoj podruænici 15. oæujka2010. g. naveo sljedeÊe: „Posebno napominjemo, da Êe u podza-konskim aktima Ministarstva, a u okviru spomenute reforme dræav-ne uprave, sadaπnji uvjeti biti usklaeni s opÊim trendovima na po-druËju voenja ljudskih resursa i stvarnim potrebama Ministar-stva.”, Ëime je ukazao na to da MVPEI tek treba osigurati preduv-jete za raspored Krce na mjesto naËelnice u Odjelu za ljudske resur-se.

TreÊi se sastoji u tome πto je MVPEI 29. lipnja 2010. godine, vi-πe od osam mjeseci od rasporeda Krce na naËelniËko mjesto, sindi-kalnoj povjerenici Tugi Tarle dostavio na oËitovanje Pravilnik o do-puni Pravilnika o unutarnjem redu MVPEI u kojem se za radnomjesto pod rednim brojem 458. „naËelnik Odjela za ljudske resur-se”, u uvjetima iza rijeËi „pravne” stavlja zarez i dodaju rijeËi: „dru-πtvene ili humanistiËke”. Tek ovom dopunom Pravilnika, MVPEI jestvorilo pretpostavke za raspored Krce na radno mjesto na koje jerasporeena osam mjeseci ranije.

»etvrti je taj da radno mjesto naËelnice Odjela za ljudske resursenije popunjeno na naËin koji propisuje Zakon o dræavnim sluæbeni-cima, tj. javnim natjeËajem, internim oglasom ili napredovanjem pase onda postavlja logiËnim upit povjerenice Tarle temeljem kojegzakonskog ili podzakonskog akta je Krce imenovana naËelnicom.

Na javnom natjeËaju ili internom oglasu koji, prema informacija-ma kojima raspolaæemo, nisu raspisani, Krce nije mogla proÊi jer neudovoljava formalnom uvjetu u pogledu vrste struke, a iz istih raz-loga nije mogla biti rasporeena na viπe radno mjesto primjenominstituta redovitog ili izvanrednog napredovanja.

Peti je taj πto se Tugi Tarle na teret stavlja πto je sluËaj Tine Krcedospio u novine, odnosno u javnost, premda je i pravorijek EtiËkogpovjerenstva takoer osvanuo u medijima, πto upuÊuje na to daposlodavac u MVPEI probleme takoer ne rjeπava „unutar kuÊe”,jer je oËitovanje EtiËkog povjerenstva dostavljeno jedino poslodav-cu, odnosno pokretaËu postupka.

Zbog gore navedenih i dokumentima potkrijepljenih ËinjenicaSindikat Êe od Ministarstva uprave zatraæiti da u MVPEI provede in-spekcijski nadzor i utvrdi Ëinjenice u svezi s rasporedom Tine Krcena naËelniËko mjesto, a sindikalnu povjerenicu Tugu Tarle uputit Êeda se i sama obrati EtiËkom povjerenstvu, koje je pri ocjeni sluËajaoËito raspolagalo s premalo Ëinjenica.

U neetiËno i pristrano prosuivanje jednostavno ne æelimo vjero-vati.

MMVVPPEEII nnaarruuππiilloo uugglleedd ddiipplloommaacciijjee nneezzaakkoonniittiimmrraassppoorreeddoomm sslluuææbbeenniikkaa

2222

prenosimo

(Dnevnik.hr) Nakon πto su dvojica zaposlenika javno rekla kako radeu minijaturnoj prostoriji, bivπem WC-u, krajnje neprimjerenoj za obavl-janje posla parlament im je htio dati otkaz i protiv njih pokrenuo tuæbu.Ali sud je tuæbu odbio.

Izvan elitnog dijela Sabora, dugaËkim hodnikom do samog krajanalazi se malena sobica Gordana i Zorana. UnatoË presudi, u ovim nehu-manim uvjetima i dalje rade dvojica referenata zaduæena za odræavanjesaborskih dvorana. U ovih devet kvadrata nekad je bio WC.

“Dio opreme imamo vani, opet na hodniku. Opet sve imamo na hod-niku” rekao je Zoran Gajdarov. Na uvjete rada dvojac se prvo poæaliodræavnom inspektoratu, potom i javnosti. Tajnik Sabora odmah jezatraæio njihov otkaz, a potom ih je prijavio sluæbeniËkom sudu zbogteπke povrede duænosti i navodnog otkrivanja πtiÊenog objekta.

Gordan je svoju pravnu bitku dobio., sud je odbio tuæbu. “IskljuËivonekakva moralna zadovoljπtina, niπta viπe od toga. Eto, pravda je spora,ali ipak dostiæna. Ono πto sam proπao ja, moja supruga, moja djeca nije

bilo ugodno. Bilo je ispada, zabrinutosti, plaËa i eto... Rezultat priËe jetakakv kakav je. Svi mi imamo neko dostojanstvo i minimum ponosa,”rekao je Gordan TomljenoviÊ.

Zoran i Gordan ne æale se na plaÊu. Kaæu, to je neka druga priËa.Traæe samo normalne uvjete rada. Da to doista nemaju uvjerili smo se isami. Sa Zoranom smo uzeli metar i na licu mjesta izraËunali kvadratu-ru njihovog radnog prostora. “To je znaËi 230. Na slobodnog prostora,nepokrivenog namjeπtaja, to je bitno znaËi. Puta 107. Kad odbijetestolce, to po Ëovjeku ispada 1,55, a po zakonu je 2,46. To nije normal-no za uvjete rada, mislim, viπe nemamo niti svjetla dovoljno, prozor nemoæemo otvoriti,” rekao je Zoran.

Tajnik Sabora kao i njegov zamjenik o cijelom sluËaju πute. Zorana iGordana isprika ne zanima. ©to o njima misle, najbolje su pokazali πtosu i nakon presude sluæbeniËkog suda - referenti i dalje smjeπteni ubivπem WC-u.

OOddbbaaËËeennaa ttuuææbbaa pprroottiivv ssaabboorrsskkiihh zzaappoosslleenniikkaa ‘‘iizz WWCC--aa’’

Da mali Ëovjek moæe pobijediti i najmoÊniji sustav,najbolje govori primjer iz Hrvatskog sabora

2233

2244

Dogovor oko brojeva 93 i(li) 193sprijeËio prosvjed

Vatrogasna sluæba

29. studenoga 2010. godine

Poπtovani vatrogasci!Ministar unutarnjih poslova prihvatio je prijedlog vatrogasaca

i s 29. studenoga 2010.godine stavlja izvan snage sporazume(sadaπnje i buduÊe) koje je nelegalno sklapala Dræavna upravaza zaπtitu i spaπavanje u vidu ukidanja brojeva 93 i 193 te pre-usmjeravanja tih brojeva na broj 112.

Ovim postupkom sklopljen je dogovor izmeu Koordinacijeprosvjednika vatrogasaca RH i Ministra unutarnjih poslova, da sepreusmjeravanje i ukidanje neÊe provoditi do konaËnog rjeπenjaustroja hrvatskog vatrogastva i novog Zakona o vatrogastvu.

IzvjeπËujemo sve vatrogasce da je ovim Ëinom zavrπen prvikrug razgovora i da nema potrebe za organiziranjem prosvjeda.

O daljnjem tijeku pregovora oko ustroja i novog Zakona izvjes-tit Ëemo Vas pravovremeno!

S poπtovanjem,

SDLSN RH Odbor za vatro-gastvoMladen MagdiÊUdruga profesionalnih va-trogasaca HrvatskeGoran FrankoviÊKoordinacija sindikata pro-fesionalnih vatrogasacaEmilio RadoπeviÊ

SSiinnddiikkaatt:: ZZAAKKOONN OO PPLLAA∆∆AAMMAA UU LLOOKKAALLNNOOJJ SSAAMMOOUUPPRRAAVVII OOMMOOGGUU∆∆UUJJEE PPOOSSLLOODDAAVVCCIIMMAA UUCCJJEENNJJIIVVAANNJJEE SSIINNDDIIKKAATTAA

Zakon o plaÊama u lokal-noj i podruËnoj (regio-nalnoj) samoupravi ovihje dana poslodavcima omo-guÊio da zakonito i otvo-reno ucjenjuju sindikatei od njih traæe pristanakna manje plaÊe, upozorioje danas Sindikat dræav-nih i lokalnih sluæbenikai namjeπtenika Hrvatske

(Monitor.hr, 23. rujna2010.) Zakon je u svojimprijelaznim i zavrπnimodredbama propisao da

najkasnije u roku tri mjeseca odstupanja na snagu uredbe o klasifi-kaciji radnih mjesta sluæbenika inamjeπtenika u lokalnoj samoupra-vi, predstavniËka tijela tih jedinicamoraju donijeti odluku o koefici-jentima za obraËun plaÊe sluæbeni-

ka i namjeπtenika, istiËe sindikat upriopÊenju.

Ako, pak, predstavniËko tijelotakvu odluku ne donesu u roku ko-ji istiËe sutra, 24. rujna, plaÊe sluæ-benika i namjeπtenika obraËunavatÊe se primjenom osnovice za obra-Ëun plaÊa dræavnih sluæbenika i na-mjeπtenika i koeficijenata sloæenos-ti poslova u dræavnoj sluæbi, πto uprijevodu znaËi pad plaÊa.

Takvom odredbom zakonodavacje poslodavcima u lokalnoj samou-pravi dao orue ucjene kojim moæeponiπtiti sa sindikatima dogovore-nu osnovicu za izraËun plaÊe, od-nosno moæe ih prisiliti da pristanune samo na koeficijente koje pred-laæu, veÊ i na svaku osnovicu kojau kombinaciji s koeficijentima dajeplaÊu veÊu od one dræavnih sluæbe-nika.

Sindikat dræavnih i lokalnih sluæ-benika takav scenarij juËer je osje-tio na svojoj koæi u Gradu Puli,gdje je gradonaËelnik putem pre-govaraËkog odbora poslao poruku“prihvatite osnovicu i koeficijentekakve nudim ili Êete snositi odgo-

vornost za pad plaÊa na razinuonih u dræavnoj sluæbi”.

Takvo zakonsko rjeπenje ukazujena osebujnost hrvatskog zakono-davstva, koje istim zakonom propi-suje obvezu pregovaranja sa sindi-katima o osnovici za plaÊe, a zatimdrugom odredbom poslodavcuomoguÊuje da dogovorenu osnovi-cu poniπti pa Ëak i da socijalnepartnere prisili na dogovor kako nebi bili iskljuËivi krivci za pad plaÊa.

Sindikat Êe o tom sluËaju izvijes-titi Meunarodnu organizaciju ra-da i pokrenuti ocjenu ustavnosti izakonitosti takve odredbe, ali onaÊe u meuvremenu posluæiti svrsiguπenja prava na stvarno kolektiv-no pregovaranje u lokalnoj samou-pravi, kaæe se u priopÊenju . (H)

SSIINNDDIIKKAATT SSLLUUÆÆBBEENNIIKKAA TTRRAAÆÆII PPOOMMOO∆∆ MMEE––UUNNAARROODDNNEEOORRGGAANNIIZZAACCIIJJEERRAADDAA

(NOVI LIST, 29. srpnja 2010.) ZA-GREB Sindikat dræavnih i lokalnihsluæbenika i namjeπtenika dostavioje Meunarodnoj organizaciji rada(MOR) novi prigovor na Zakon oplaÊama u lokalnoj i podruËnoj sa-moupravi. Kako objaπnjava sindi-kat, tim se dokumentom, koji jestupio na snagu 11. oæujka, i daljeograniËava sloboda sindikalnog or-ganiziranja i kolektivnog pregova-ranja na podruËju lokalne i podruË-ne, odnosno regionalne, samou-prave.

SluæbeniËki sindikat, MOR-u jejoπ u listopadu lani uputio prigo-vor zbog odredbi istog zakona ko-ji je tada bio u postupku donoπe-nja. Prigovor sindikat ponavlja,

2255

Lokalna samouprava

podsjeÊajuÊi kako su odreene pri-mjedbe sindikata u postupku do-noπenja zakona usvojene, no os-novna zamjerka - ograniËavanjesindikalnog organiziranja - i daljeje aktualna. Odredbom Ëlanka 16.Zakona, kako navodi SDLSN, u fi-nancijski slabijim jedinicama lokal-ne i podruËne samouprave kojekao krajnji korisnici ostvaruju teku-Êe pomoÊi iznad 10 posto prihodaposlovanja jedinice, utvruje se os-novica za obraËun plaÊe u visiniosnovice dræavnih sluæbenika i na-mjeπtenika.

Istovremeno se odluka o koefici-jentima za obraËun plaÊe stavlja unadleænost predstavniËkog tijela -poslodavca, Ëime se onemoguÊavakolektivno pregovaranje o uvjetimarada, odnosno visini plaÊe sluæbe-nika i namjeπtenika u upravnim ti-jelima jedinica lokalne samoupra-ve. (G. Ga.)

KKRRAAPPIINNSSKKOO--ZZAAGGOORRSSKKAA ÆÆUUPPAANNIIJJAA

ZZAAPPOOSSLLEENNII UU ÆÆUUPPAANNIIJJII ZZAADDOOVVOOLLJJNNII DDOOGGOOVVOORREENNIIMM

(www.kzz.hr) 21. srpnja 2010. - Ko-lektivni ugovor za zaposlene u uprav-nim tijelima Krapinsko-zagorske æupani-

je danas su potpisali æupan SSiinniiππaa HHaajj--ddaaππ DDoonnËËiiÊÊ,, BBoorriiss PPlleeππaa, predsjednik Sin-dikata dræavnih i lokalnih sluæbenika inamjeπtenika te MMaarriinnaa KKrroogg, povjere-nica Sindikata u Krapinsko-zagorskojæupaniji.

Nakon konstruktivnih razgovora otekstu i sadræaju Kolektivnog ugovoraza zaposlene u upravnim tijelima Kra-pinsko-zagorske æupanije, uslijedilo je idanas odræano njegovo potpisivanje.Vidno zadovoljan razumijevanjem za-poslenih na koje je naiπao, æupan SiniπaHajdaπ DonËiÊ kazao je kako “nakonsocijalno prihvatljivih pregovora potpi-suje kvalitetan kolektivni ugovor”.

Kada je rijeË o zaposlenicima organi-ziranim u Sindikat rekao je kako im“zahvaljuje na razumijevanju koje suiskazali, jer se nalazimo u financijski

teπkoj godini u kojoj Êe, zbog najnovi-jih rjeπenja Vlade Republike Hrvatske,prihodi naπe Æupanije do kraja godinena mjeseËnoj bazi pasti i do 10 posto.”

Boris Pleπa, predsjednik Sindikata dr-æavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπte-nika Republike Hrvatske, istaknuo je ka-ko je ovo dobar primjer suradnje poslo-davca i radnika, jer se i u krizno vrijeme,vrijeme recesije, uspijeva pronaÊi zajed-niËki interes i razumijevanje kada je ri-jeË o pravima zaposlenih u Krapinsko-zagorskoj æupaniji.

Povjerenica Sindikata za Krapinsko-zagorsku æupaniju, Marina Krog, zahva-lila je æupanu na razumijevanju i uvaæa-vanju sindikalnih zahtjeva, a koji su, uis-tinu, bili u skladu sa sloæenom situaci-jom u kojoj se danas nalaze svi u Hrvat-skoj pa tako i naπa Æupanija.

2266

Lokalna samouprava

ZZaa nnaakkllaaddnniikkaa::Boris Pleπa, predsjednik SindikataGGllaavvnnii uurreeddnniikk::Siniπa KuharAAddrreessaa uurreeddnniiππttvvaa::Zagreb, Trg kralja Petra Kreπimira IV. br. 2Tel: 01/46 28 200, 46 55 111/171Fax: 01/46 28 218, 46 55 092

E-mail: sdlsn-rh@zg.t-com.hrwww.sdlsn.hrGGrraaffiiËËkkii uurreeddnniikk::Nenad PejuπkoviÊGGrraaffiiËËkkaa pprriipprreemmaa::Grafem d.o.o. ZagrebTTiissaakk:: Tiskara PetraviÊ, Strmec

hrvatskih sluæbenika i namjeπtenika

SINDIKALNILIST

NNaakkllaaddnniikk::Sindikat dræavnih i lokalnih sluæbenika inamjeπtenika Republike Hrvatske

(SDLSN, 11. studenoga 2010.) Dana 5. studenoga 2010.godine u Uredu za socijalno partnerstvo u RH, a na inicijati-vu Sindikata dræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenikaodræan je sastanak u vezi problematike tumaËenja institutadokupa mirovine. Na sastanku su sudjelovali struËnjaci iz po-druËja mirovinskog osiguranja, radnih odnosa, poreznih pro-pisa, dræavne uprave i sindikata; dr. sc. AAnnttee ©©kkeemmbbeerr,, DDuu--ππaannkkaa MMaarriinnkkoovviiÊÊ--DDrraaËËaa,, mmrr..sscc..MMaarriijjaa ZZuubbeerr,, MMiilleennkkoo PPooppoo--vviiÊÊ,, pprrooff..ddrr..sscc..GGoojjkkoo BBeeææoovvaann,, EEddmmoonndd MMiilleettiiÊÊ,, IIvvoo BBuullaaππ,, SSii--nniiππaa KKuuhhaarr,, BBoorriiss PPlleeππaa i mr. VViittoommiirr BBeeggoovviiÊÊ.

Nakon sveobuhvatne rasprave sudionici sastanka ocijenilise da su prisutna odreena nerazumijevanja i prijepori veza-ni za razliËito tumaËenje instituta dokupa mirovine koji uzro-kuju ugroæavanje dosadaπnje, ali i buduÊe primjene institutadokupa mirovine kao specifiËnog oblika otpremnine πto ukl-juËuje potrebu pojaπnjenja instituta dokupa mirovine.

»injenica je da je:a) DOKUP MIROVINE specifiËna vrsta otpremnine koja se is-

plaÊuje doæivotno u mjeseËnim obrocima u visini razlike iz-nosa mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskomosiguranju i mirovine koja bi bila ostvarena da je navrπe-na odreena starosna dob i/ili odreeni mirovinski staæ.

b) DOKUP MIROVINE nije oblik dobrovoljnog mirovinskogosiguranja na temelju individualne kapitalizirane πtednje,niti se radi o institutu mirovinskih propisa, zato πto nijeureen i ne provodi se prema pravnom reæimu II. i III. mi-rovinskog stupa, a pojmovno, sadræajno, pravno i proved-beno je suπtinski razliËit od tih oblika mirovinskog osigu-ranja. Programi zbrinjavanja viπka radnika Ëesto sadræedokup mirovine, a uz jednokratnu otpremninu sastavni jedio kolektivnih ugovora, pa po svojoj suπtini pripada rad-nom zakonodavstvu.

c) DOKUP MIROVINE posljedica ugovornog odnosa poslo-davca i radnika u sluËaju prestanka ugovora o radu i spo-razuma o naËinu obeπteÊenja radnika, koji prema Zakonuo mirovinskom osiguranju, ispunjava uvjete za ostvariva-nje prava na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu,a provodi se u okviru socijalnih programa poslodavaca, so-cijalnog partnerstva i dijaloga. Iako dokup mirovine nijepravo iz sustava obveznog mirovinskog osiguranja, on sepojmovno i provedbeno, radi lakπeg razumijevanja i prih-vaÊanja, veæe uz neke parametre i terminologiju iz togsustava meugeneracijske solidarnosti, provodi se pokombiniranom naËelu definiranih davanja i definiranih do-

2277

UURREEDD ZZAA SSOOCCIIJJAALLNNOO PPAARRTTNNEERRSSTTVVOO::

Sastanak o dokupu mirovine

Dokup mirovine

2288

prinosa, pa ga se moæe smatrati dodatnim primanjem iuslugom uz 1. mirovinski stup.

d) DOKUP MIROVINE, kao i mirovine iz I. stupa meugene-racijske solidarnosti, porezno odreen potpuno drukËijenego mirovinski programi dobrovoljnog mirovinskog osi-guranja, a zbog njegove porezne privlaËnosti u fazi upla-te doprinosa (premije osiguranja) postoji opasnost od ne-zakonitog izjednaËavanja s dobrovoljnim mirovinskim osi-guranjem na temelju individualne kapitalizirane πtednje.Zbog sloæenosti i sliËnosti materije izjednaËavanje porez-nog tretmana moæe izazvati zabunu i nerazumijevanjekod onih kojima je namijenjen i dovesti do postupanja su-protnog poreznim propisima.

e) DOKUP MIROVINE se ne moæe izjednaËiti s jednokratnomuplatom poslodavca u sklopu dobrovoljnih mirovinskihprograma, jer sam naËin uplate ne definira pojedini insti-tut, a radi se o suπtinski i sadræajno bitno razliËitim institu-tima. Osim toga, porezno osloboenje koje se odnosi nadokup mirovine bez obzira radi li se o jednokratnoj uplatiposlodavca ili ugovorenoj obroËnoj uplati, nikako se nemoæe primijeniti na bilo kakve uplate u dobrovoljne miro-vinske programe. Slijedom toga jednokratna uplata poslo-davca u dobrovoljne mirovinske programe ne moæe sepredstavljati dokupom mirovine.

f) DOKUP MIROVINE termin koji je od 1990. ugraen ubrojne kolektivne ugovore, poslovne ugovore, Zakon o

porezu na dohodak, Pravilnik o porezu na dohodak a,kao primjer dobre prakse, godinama se pod tim ime-nom primjenjuje u mnogim trgovaËkim druπtvima zanekoliko tisuÊa umirovljenika, obraen je u struËnoj li-teraturi, zaπtiÊen u Zavodu za intelektualno vlasniπtvo,dobitnik priznanja i certifikata. Promjena njegovog na-ziva pravno je neutemeljena, a mogla bi izazvati nepo-trebne nesporazume i nedoumice u primjeni ovog in-stituta, pa Ëak i onemoguÊiti njegovu provedbu.

Stoga je dogovreno da se Ministarstvu gospodarstva,rada i poduzetniπtva predloæi da se na osnovi danaπnjerasprave i stajaliπta, zatim, dosadaπnje dobre prakse, po-zitivnih propisa te miπljenja ZajedniËke komisije za tuma-Ëenje odredaba i praÊenje primjene Kolektivnog ugovoraza dræavne sluæbenike i namjeπtenike, æurno pristupi sluæ-benom tumaËenju instituta dokupa mirovine kako bi seomoguÊilo daljnji nesmetani razvoj ovog instituta, a kojije osobito vaæan u razdoblju promjena na træiπtu rada, re-strukturiranja u gospodarstvu i provedbe druπtvenih re-formi na svim podruËjima.

Takoer, predlaæe se potpisnicima Kolektivnog ugovora zadræavne sluæbenike i namjeπtenike kao i potpisnicima drugihkolektivnih ugovora da razmotre i ocijene potrebne dopunekolektivnih ugovora u dijelu koji se odnosi na dokup mirovi-ne.

I na kraju, predlaæe se Odboru Hrvatskog sabora za rad isocijalno partnerstvo organiziranje okruglog stola o temi do-kupa mirovine.

Dokup mirovine

2299

(SDLSN, 21. rujna 2010.) Ovih dana, a moæda Ëak i danas,oËekuje se potpisivanje novog Temeljnog kolektivnog ugovo-ra za sluæbenike i namjeπtenike u javnim sluæbama.Potpisivanju kolektivnog ugovora najbrojnije grupacije zapos-lenih u javnoj upravi pretho-dio je isti takav Ëin izmeusindikata dræavnih sluæbi iVlade RH, 18. lipnja ove go-dine.

Vlada je tada Sporazum iDodatak Kolektivnom ugovo-ru za dræavne sluæbenike inamjeπtenike ponudila napotpis svim zainteresiranimsindikatima dræavnih sluæbi,no, kada su u pitanju zainte-resirani sindikati u javnimsluæbama, promijenila je plo-Ëu i odjednom traæi miπljenjeMinistarstva rada i poduzet-niπtva.

Otkud najednom nesigur-nost u pravo svih sindikatakoji djeluju na podruËju zakoje se zakljuËuje kolektivniugovor da ga i potpiπu nijenam jasno pa smo zato pita-li dr. sc. VViikkttoorraa GGoottoovvccaa,asistenta na katedri za Rad-no pravo Pravnog fakulteta uZagrebu.

UËinilo nam se da bi onmogao znati.

Sporazum i dodatak kolek-tivnom ugovoru zakljuËen izmeu Vlade i sindikata dræavnihsluæbi izravno su potpisali, dakle ne naknadno mu pristupili,svi zainteresirani sindikati koji djeluju u dræavnim sluæbama,neovisno o Ëinjenici jesu li u pregovaraËkom odboru ili ne,odnosno o broju Ëlanova koje okupljaju. SDLSN je stoga, kaosindikat koji okuplja Ëlanstvo i u javnim sluæbama na koje seprimjenjuje TKU, traæio da se i zainteresiranim sindikatimajavnih sluæbi izvan pregovaraËkog odbora omoguÊi potpisiva-nje TKU.

IImmaa llii SSDDLLSSNN nnaa ttoo pprraavvoo ii mmooææee llii VVllaaddaa kkaaoo ppoossllooddaavvaacc uusslluuËËaajjuu ddrrææaavvnniihh sslluuææbbii oommoogguuÊÊiittii ppoottppiissiivvaannjjee ssvviimm zzaaiinntteerree--ssiirraanniimm ssiinnddiikkaattiimmaa kkoojjii ddjjeelluujjuu nnaa ppooddrruuËËjjuu zzaa kkoojjee ssee sskkllaappaakkoolleekkttiivvnnii uuggoovvoorr,, aa uu sslluuËËaajjuu jjaavvnniihh sslluuææbbii nnee ii kkoojjee ssuu mmooææ--eebbiittnnee ppoosslljjeeddiiccee uukkoolliikkoo ssee ttoo ddooggooddii??

- To je apsolutno pravo sindikata, a isto bi trebalo biti i ob-

vezom poslodavaËkoj strani. Dakle, Ëinjenica da su sindikati,kojih je na podruËju javnih sluæbi, za koje se sklapa kolektiv-ni ugovor, viπe, implicira pregovaranje po odboru sindikataza kolektivne pregovore, dakle pregovaraËkom odboru. Na-

kon πto se takav odbor sas-tavi, on Êe pregovarati s pre-govaraËima poslodavca, ov-dje Vlade Republike Hrvat-ske.

»injenica pregovora s pre-govaraËkim odborom ne sa-mo πto ne implicira da seusuglaπeni tekst kolektivnogugovora ima na potpis pred-loæiti samo sindikatima zas-tupljenim u pregovaraËkomodboru, veÊ je zakonito i po-trebno uËiniti upravo suprot-no, omoguÊiti da se svi sindi-kati koji djeluju na podruËjujavnih sluæbi, dakle i oni kojinisu po vlastitom predstavni-ku predstavljeni u pregova-raËkom odboru, oËituju otom kolektivnom ugovoruna naËin da ga mogu potpi-sati, ako æele.

To zakljuËujem iz dikcijeËlanka 254. Zakona o radu,iz kojeg proizlazi kako sepregovaraËki odbor sastojiod zastupnika sindikata, priËemu ti zastupnici ne zastu-paju samo sindikat kojeg su

Ëlanom, veÊ sve sindikate koji na podruËju za koje se kolek-tivni ugovor sklapa djeluju.

U tom smislu dræim kako i tijekom cjelokupnog pregovara-nja logika zastupanja svih sindikata po pregovaraËkom odbo-ru sindikata implicira kako Êe zastupnici sindikata u pregova-raËkom odboru u najboljoj vjeri obavjeπtavati i one sindikatekoji organizacijski nisu zastupljeni po svom Ëlanu u pregova-raËkom odboru o tijeku kolektivnih pregovora i njihovim isho-dima te, takoer, kako Êe i te nezastupljene sindikate pozva-ti da potpisu usuglaπeni konaËni tekst kolektivnog ugovora. Svako, pak, drugaËije postupanje smatram kako je suprotnodikciji, a i sustavnom smislu Zakona o radu, a uz to je ne sa-mo nekolegijalno, veÊ i protusindikalno te nedemokratsko, akao takvo u cijelosti protivno naravi radnih odnosa u Republi-ci Hrvatskoj.-

TTEEOORRIIJJAA II PPRRAAKKSSAA KKOOLLEEKKTTIIVVNNOOGG PPRREEGGOOVVAARRAANNJJAA

Tko ima pravo potpisati Temeljni kolektivni ugovor za sluæbenike i namjeπtenike u javnim sluæbama?

Zakonito i potrebno je omoguÊiti da sesvi sindikati koji djeluju na podruËjujavnih sluæbi, dakle i oni koji nisu povlastitom predstavniku predstavljeni upregovaraËkom odboru, oËituju o tom kolektivnom ugovoru na naËin da ga mogupotpisati, ako æele, smatra Viktor Gotovac

3300

BI

LO

JED

NOM

3311

SSDDLLSSNN IIzz ooddlluukkee oo zzaabbrraannii zzaappooππlljjaavvaannjjaaiizzuuzzeettii oossoobbee ss iinnvvaalliiddiitteettoomm

(SDLSN, 2. prosinca 2010.) Ususret Meu-narodnom danu osoba s invaliditetom, kojise obiljeæava 3. prosinca, Sindikat dræavnih ilokalnih sluæbenika i namjeπtenika RepublikeHrvatske predloæio je Vladi izmjenu Odluke ozabrani novog zapoπljavanja dræavnih sluæbe-nika i namjeπtenika u tijelima dræavne upra-ve, struËnim sluæbama i uredima Vlade RH,na naËin da se zabrana ne odnosi na zapoπl-javanje osoba s invaliditetom, kao skupinigraana koja je podzastupljena u ukupnombroju dræavnih sluæbenika i namjeπtenika.

S time u svezi, Sindikat podsjeÊa da su tijeladræavne uprave, sukladno Zakonu o profesio-nalnoj rehabilitaciji i zapoπljavanju osoba s inva-liditetom, duæna na primjerenom radnommjestu prema vlastitom odabiru, u primjerenimradnim uvjetima imati zaposleno najmanje jed-nu zaposlenu osobu s invaliditetom na svakih35 zaposlenih do 31. prosinca 2011. godine.

SDLSN smatra da bi predloæenom izmje-nom odluke o zabrani novog zapoπljavanjaVlada napravila joπ jedan korak prema potpu-noj integraciji osoba s invaliditetom u zajedni-cu, o kojoj se ne moæe govoriti bez njihovogukljuËivanja u svijet rada.

“Sigurni smo da ovaj izuzetak neÊe dovestido prekomjernog zapoπljavanja u dræavnimtijelima, niti poniπtavanja oËekivanih uËinakaodluke o zabrani novog zapoπljavanja, ali bimogao pomoÊi u podizanju udjela osoba s in-validitetom u ukupnom broju zaposlenih udræavnim tijelima”, kaæe se u dopisu upuÊe-nom premijerki Jadranki Kosor.

Stoga Sindikat predlaæe da Vlada nakon iz-mjene odluke o zabrani novog zapoπljavanjaod Hrvatskog zavoda za zapoπljavanje zatraæipodatke o broju, kvalifikacijskoj strukturi iradnoj sposobnosti nezaposlenih osoba s in-validitetom i predoËi ih potencijalnim poslo-davcima u tijelima dræavne uprave.

JEDN

OL

JE

TO

PP OO GG LL EE DD II ZZ NN HH SS -- aa

SSoocciijjaallnnoo ppaarrttnneerrssttvvoo

PPiiππee:: KKrreeππiimmiirr SSeevveerr

Socijalno partnerstvo u Hrvatskoj u ozbiljnoj je krizi. Ni na-kon naËelnog dogovora oko obnavljanja GSV-a sporazum iz-meu HUP-a, Vlade i sindikalnih srediπnjica joπ nije do krajausuglaπen pa GSV nije nanovo poËeo raditi. Iz HUP-a javnodolaze poruke o nuænom ureenju stanja meu sindikatima,o nuænom zakonskom ureenju sindikalne reprezentativnos-ti, o prevelikom broju sindikata kao da Konvencije MOR-a oslobodi udruæivanja i djelovanja nema. Vladu RH je 717 000prikupljenih potpisa za referendum nagnalo da povuËe svojprijedlog izmjene ZOR-a vezan uz trajanje produljene primje-ne pravnih pravila iz kolektivnih ugovora i moguÊnost otkazi-vanja kolektivnih ugovora sklopljenih na odreeno vrijeme.Nakon Odluke Ustavnoga suda RH kako je referendum nepo-treban jer je Vlada RH povukla svoj prijedlog zakona, burnosu reagirali sindikati, graani, oporbene politiËke stranke, me-diji…

Sindikati su najavljivali oπtar odgovor. Javnost je to od njiho oËekivala. Jadan je sindikalni Ëelnik Ëak zatraæio i ukidanjeUstavnoga suda. Svi su zapravo traæili referendum. Tako je re-ferendum od sredstva postao cilj. Ne treba posebno naglaπa-vati kako smo i mi u NHS-u bili nezadovoljni Odlukom Ustav-noga suda smatrajuÊi kako je ona svojim sadræajem otiπla iz-van njegovih ingerencija, a ni referendumsko se pitanje nijeodnosilo na prijedlog izmjena ZOR-a nego na potporu graa-na da ti sporni Ëlanci ZOR-a i nadalje ostanu jednako uree-na. Reagirati na to bilo je nuæno. No, kako se usporedno do-gaalo i daljnje potonuÊe gospodarstva, neisplate plaÊa, zat-varanje radnih mjesta, rast nelikvidnosti i sl., smatrali smo ka-ko to treba postati prioritet sindikalnog djelovanja i akcija, apitanje referenduma treba vezati uz to. Predugo se bavimoreferendumom, a puno toga „prolazi mimo“. A u sluËaju ne-raspisivanja referenduma najavljeni su novi Svesindikalni sa-bor i serija sindikalnih prosvjeda pa Ëak i moguÊnost prikup-ljanja potpisa za prijevremene izbore.

Pravni su nas struËnjaci upozoravali kako, ako æelimo biti le-galisti, moramo prihvatiti da nakon Odluke Ustavnoga suda,koliko god nam bila sporna, ne moæemo oËekivati raspisiva-nje referenduma sa istim, veÊ, eventualno, s izmijenjenim pi-tanjem. Sloæili smo se kako izmijenjeno pitanje, Ëak i ako bu-de identiËno naπoj pregovaraËkoj platformi (da su se prego-vori kojim sluËajem u jeku prikupljanja potpisa nastavili), ne bibilo to πto smo graane pitali. Tada bi nam graani s pravomrekli kako se na referendum nije izaπlo sa onim pitanjem zakoje su nam oni dali svoje potpise. Bi li onda trebalo nanovo

prikupljati potpise, ali s tim novim pitanjem? Gdje nam je vri-jeme za to? Tada bi nam s pravom prigovorili kako gospodar-stvo, kako Hrvatska tone, a mi i dalje „samo o referendumu“.Ovoga puta o referendumu radi referenduma. Stoga smo zarazgovor s predsjednicom Vlade RH i njenim koalicijskim part-nerima pripremili i priËuvnu varijantu koja je na kraju proπla.BuduÊi je sadaπnje stanje ona dva Ëlanka ZOR-a Odlukom Us-tavnoga suda „zacementirano“ najmanje narednih godinudana, æeljeli smo u pregovorima za radniπtvo i graane dobi-ti πto viπe. I uspjeli smo. Upravo ojaËani sa tih viπe od 717 000potpisa graana (kojima i dalje dugujemo svoju punu zahval-nost), ali i Ëinjenicom kako su za godinu dana izbori, a pri sve-mu tome vlada se æuri dovrπiti i pregovore s EU, dogovorilismo odræavanje referenduma na isti dan kad se bude odræa-vao i referendum za ulazak Hrvatske u EU. Graane Êe se pi-tati jesu li za to da ubuduÊe za odræavanje referenduma bu-de dovoljno prikupiti 200 000 potpisa u 30 dana. (Do sada jetrebalo prikupiti 450 000 potpisa u 2 tjedna). Potvrdan odgo-vor graana znaËit Êe promjenu Ustava RH i Zakona o refe-rendumu, a πto su sindikati traæili i prigodom nedugo minulihdogovora vladajuÊih i oporbe vezanih uz izmjene Ustava RH.To sindikatima nije uvaæeno, iako je u poËecima pregovorasliËno traæila oporba, pa pred kraj pregovora odustala. Kakoje u oporbi jaËala vjera da bi mogli dobiti predstojeÊe izboretako im je oslabila volja da ustavnim i zakonskim promjena-ma olakπaju graanima izlazak na referendum. Ovakve ustav-ne i zakonske promjene ubuduÊe Êe olakπati sindikatima, kaoradniËkim predstavnicima, sve pregovore oko izmjena posto-jeÊih i donoπenja novih zakona i propisa na nacionalnoj razi-ni. Svakome mora biti jasno kako sindikatima neÊe predstav-ljati problem u 30 dana prikupiti 200 000 potrebnih potpisai dobiti referendum po mnogim za radniπtvo vaænim pitanji-ma.

Takva promjena propisa ide na ruku i raznim graanskiminicijativama. Doista olakπava graanima moguÊnost konzu-miranja prava na neposrednu demokraciju, ne samo na izbo-rima.

Uz to Êe se unutar narednih godinu dana organizirati po-sebni radni sudovi, πto sindikati zbog dugotrajnih radnih spo-rova traæe bezuspjeπno veÊ gotovo 20 godina. Vlada konaË-no prestaje „dræati πtangu“ poslodavcima i pristaje na ukida-nje pravilnika o radu, πto sindikati takoer traæe veÊ dugo vre-mena. I smjernica EU govori kako se meusobni odnos pos-lodavaca i radnika regulira kolektivnim ugovorima i sporazu-mima poslodavaca i radniËkih predstavnika. To izravno jaËasustav kolektivnog pregovaranja. OpÊi kolektivni ugovor tre-bao bi barem u onim temeljnim pravima, zaπtititi one radni-ke u privatnom sektoru koji nisu pokriveni ni jednim kolektiv-nim ugovorom, a Ëesto nemaju ni moguÊnost organiziranjasindikata. Vlada je prihvatila regulirati produljenu primjenupravnih pravila i moguÊnost otkazivanja KU sklopljenih naodreeno vrijeme u skladu s sindikalnim prijedlozima pri-premljenim za pregovore prije gotovo 6 mjeseci. Sporazum jeonemoguÊio vladu da nakon isteka roka od godinu dana (izOdluke Ustavnoga suda) ponovno predloæi iste izmjene ZOR-a. I uz sve to otvaraju se razgovori u traæenju zajedniËkih rje-πenja za teπko gospodarsko i socijalno stanje u zemlji. Ne pos-tigne li se oko toga dogovor bit Êe prosvjeda i πtrajkova.

Sindikat dræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenika Republike HrvatskeTrg kralja Petra Kreπimira IV br. 2Zagreb (Anketu molimo poslati na navedenu adresu)A

nketa o radu Sindikata

dræavnih i lokalnihsluæbenika inamjeπtenika RH

NAPOMENA:

Anketa jeanonimna, a njome prikupljenipodaci koristit Êe seiskljuËivo u svrhuprikupljanja informacija kakoËlanovi Sindikatadoæivljavaju rad iaktivnosti Sindikata te poboljπanja njegova rada.

Anketa se popunjavazaokruæivanjemjednog od ponuenih odgovora.

ÆUPANIJA _______________________________________________________________

»LANSKA STRUKTURASpol1) Æenski2) Muπki

»lanstvo u politiËkim strankama1) »lan sam politiËke stranke2) Nisam Ëlan politiËke stranke

Status u Sindikatu1) »lan 2) Sindikalni povjerenik

Razlog Ëlanstva (zaokruæiti jedan razlog koji je po Vaπem miπljenju najvaæniji)1) Potreba solidarnost i zajedniπtva u borbi za prava zaposlenika 2) MoguÊnost sudjelovanja pri donoπenju vaænih odluka (interni akti poslodavca na

koje Sindikat daje miπljenje, kolektivni ugovori, davanje miπljenja na zakone i propise) za gospodarski i socijalni poloæaj zaposlenika

3) Financijska pomoÊ (nepovratna financijska pomoÊ, pozajmice/ krediti Ëlanstvu)4) Nabavka roba i usluga po povoljnijim uvjetima5) Pravna pomoÊ u sluËaju potrebe ili spora s poslodavcem6) Izleti, πportski susreti7) Drugo, navesti πto______________________________________________________________

Duljina Ëlanstva u SDLSN1) Do 5 godina2) 5 do 10 godina3) 10 do 15 godina4) 15 do 20 godina

Zaposlen u 1) Dræavnom tijelu2) Javnoj sluæbi3) Lokalnoj i podruËnoj samoupravi4) Pravnoj osobi kojoj je osnivaË jedinica lokalne samouprave (æupanija, grad ili opÊina)5) Dræavna tvrtka6) Ostalo

Anketa

ZaposleniËki status1) Sluæbenik2) Namjeπtenik

StruËna sprema1) NKV2) SSS3) V©S4) VSS5) MR6) DR

INFORMIRANOST O RADU SINDIKATAGlavni izvor informacija o radu Sindikata za mene je1) Oglasna ploËa2) Sindikalni povjerenik3) Sindikalni list4) Internet stranica SDLSN (www.sdlsn.hr)5) Novinski Ëlanci - reagiranja Sindikata u tisku6) Istupi predstavnika Sindikata na TV-u

U mojoj sindikalnoj podruænici 1) Postoji oglasna ploËa Sindikata2) Ne postoji oglasna ploËa Sindikata

Na oglasnoj ploËi se obavijesti i novosti o radu i akcijama Sindikata objavljuju1) Redovito2) Neredovito

Od sindikalnog povjerenika informacije dobivam1) U neposrednom kontaktu - usmeno2) Kroz pisane obavijesti3) Na sastancima Sindikalne podruænice

Glasilo Sindikata - Sindikalni list dobivamo1) Da 2) Ne

Sadræaj Sindikalnog lista je1) Raznovrstan i informativan2) Ne sadræi dovoljno informacija koje zanimaju Ëlanstvo

Sindikalni list bi trebao izlaziti1) MjeseËno2) Jednom u tri mjeseca3) Jednom u Ëetiri mjeseca4) PeriodiËno - kad se osigura dovoljno kvalitetnog sadræaja

Prijedlozi za unaprjeenje Sindikalnog lista1) Viπe informacija o radu sindikalnih podruænica i tijela Sindikata2) Prenositi miπljenja obiËnih Ëlanova i sindikalnih povjerenika3) Objavljivati viπe struËnih analiza i Ëlanaka 4) Drugo:_________________________________________________________________________

Internet stranicu Sindikata (www.sdlsn.hr) posjeÊujem1) Dnevno - na poslu2) Dnevno - kod kuÊe3) Povremeno - na poslu4) Povremeno - kod kuÊe5) Nemam pristup internetu

Anketa

Sadræaj, informativnost i raznovrsnost Sindikalnog lista na skali od 1-5 ocjenjujem ocjenom1) 1 (nedovoljan)2) 2 (dovoljan)3) 3 (dobar)4) 4 (vrlo dobar)5) 5 (odliËan)

Sadræaj, informativnost i raznovrsnost internet stranice Sindikata (www.sdlsn.hr ) na skali od1-5 ocjenjujem ocjenom1) 1 (nedovoljan)2) 2 (dovoljan)3) 3 (dobar)4) 4 (vrlo dobar)5) 5 (odliËan)

Javne nastupe i reakcije predstavnika Sindikata i reakcije u medijima smatram1) Nedovoljnima2) Dovoljnima3) Previπe Ëestima

Nastupe predstavnika Sindikata u medijima smatram1) Nedovoljnim s obzirom na poloæaj sluæbenika i namjeπtenika2) Odmjerenim i razloænim3) Pretjeranim i senzacionalistiËkim

Medijskim istupima predsjednika Sindikata u medijima sam1) Vrlo zadovoljan2) Uglavnom zadovoljan3) Nisam zadovoljan

Medijskim istupima glavnog tajnika Sindikata u medijima sam1) Vrlo zadovoljan2) Uglavnom zadovoljan3) Nisam zadovoljan

RAD SINDIKATAU mojoj sindikalnoj podruænici sastanci na kojima se Ëlanovi informiraju o radu i aktivnosti-ma Sindikata se odræavaju1) »esto2) Povremeno - po potrebi3) Rijetko 4) Ne odræavaju se

Zadnji sastanak u mojoj sindikalnoj podruænici odræan je1) U zadnja tri mjeseca2) U zadnjih pola godine3) U zadnjih godinu dana4) Nije odræan viπe od godinu dana5) Nije odræan viπe od dvije godine6) Ne sjeÊam se zadnjeg sastanka

Razlozi neodræavanja sastanaka su1) Neaktivnost sindikalnog povjerenika2) Nezainteresiranost Ëlanstva za dolazak na sastanke3) NemoguÊnost odræavanja sastanaka u radno vrijeme4) NemoguÊnost dolaska na sastanke zbog sluæbenih obveza

Anketa

Sastanci æupanijskog povjereniπtva odræavaju se1) »esto2) Povremeno - po potrebi3) Rijetko 4) Ne odræavaju se

Zadnji sastanak æupanijskog povjereniπtva odræan je1) U zadnja tri mjeseca2) U zadnjih pola godine3) U zadnjih godinu dana4) Nije odræan viπe od godinu dana5) Nije odræan viπe od dvije godine6) Ne sjeÊam se zadnjeg sastanka

OCJENA RADA SINDIKATARadom Sindikata u cjelini sam 1) Vrlo zadovoljan2) Uglavnom zadovoljan3) Nezadovoljan

Radom predsjednika Sindikata sam1) Vrlo zadovoljan2) Uglavnom zadovoljan3) Nezadovoljan

Radom glavnog tajnika Sindikata sam1) Vrlo zadovoljan2) Uglavnom zadovoljan3) Nezadovoljan

Radom struËne sluæbe Sindikata sam1) Vrlo zadovoljan2) Uglavnom zadovoljan3) Nezadovoljan

Radom æupanijskog povjerenika sam4) Vrlo zadovoljan5) Uglavnom zadovoljan6) Nezadovoljan

Radom sindikalnog povjerenika sam1) Vrlo zadovoljan2) Uglavnom zadovoljan3) Nezadovoljan

KAKO ÆELIM OSOBNO DOPRINJETI RADU SINDIKATARadu Sindikata najbolje mogu dati osoban doprinos1) Davanjem miπljenja i prijedloga radi unapreenja poloæaja zaposlenih 2) Iznoπenjem negativnih primjera i pojava u radnom okruæenju 3) Sudjelovanjem u radu tijela Sindikata4) Potporom sindikalnim akcijama - inicijativama, peticijama, prosvjedima5) Sudjelovanjem u πtrajku

Spremnost za sudjelovanje u πtrajku1) Nisam spreman sudjelovati ni u kom sluËaju 2) Spreman sam sudjelovati u sluËaju da mi je ugroæena sluæba/radni odnos3) Spreman sam sudjelovati u sluËaju ugroæenosti plaÊa i materijalnih prava4) Spreman sam sudjelovati samo ako Êemo svi πtrajkati