PURIZAM I TVORBA RIJEČI

8/6/2019 PURIZAM I TVORBA RIJEI

1/7

1

PURIZAM I TVORBA RIJEI

NOVI JEZIKOSLOVNI OGLEDI: O PURIZMU(Radoslav Katii)

razgovaramo li o jezinoj kulturi, purizam je nezaobilazna tema sam pojam kulture kojega jezika ukljuuje brigu oko njegove istoe,

podrazumijeva pomnju pri govorenju i pisanju

gdje je sve ne samo doputeno nego i jednako vrijedno, ne treba nikakvakultura; purizam je, dakle, kulturno opredjeljenje

pri izgraivanju jezinoga standarda svaka se zajednica mora okrenutipurizmu

govorei o purizmu mislimo obino samo na osjetljivost koja izbjegavarijei tuega podrijetla; istunstvo se zamilja kao alergija na posuenice;zato se koji put i ocjenjuje kao jezina iskljuivost i onda osuuje i odbacujekao jezini korelat nacionalnoj iskljuivosti, kao jezino zatvaranje unutarvlastitog plota

meutim, nije mogue razgovarati ni razmiljati o istunstvu ako se pritome dublje ne razmotri njegova narav

vano je na prvom mjestu uoiti da je jezik ve po samoj svojoj naravipuristian; zahtijeva, naime, da se govorei njime sluimo izraajnim

sredstvima koja mu pripadaju i koja su u njemu sadrana, a ne kakvimdrugima; jezik je sam po sebi zadavanje i po tome ogranienje iomeivanje govornih mogunosti (to bismo mogli nazvati elementarnimpurizmom)

no kada se govori o istunstvu, ne misli se, dakako, na takav u svakomjeziku nuan purizam nego je rije o usmjerenosti i o nastojanju kojeprelazi te nune i zato uvijek prisutne okvire; RIJE JE O SVJESNU ODABIRUKOJI NA ODREEN NAIN SUAVA KRITERIJE ZA PRIPADNOST IZRAAJNIHSREDSTAVA KOJEMU JEZIKU

te razlike izmeu prirodnoga i spontanog purizma koji je svojstven svakomjeziku i svjesnoga usmjerenja prema stroim kriterijima pripadnosti ne bimoglo biti da je sva jezina mo ovjekova sadrana u vladanju jednim isamo jednim zaokruenim sustavom jezinih znakova

govorei ne odreujemo samo to to emo rei nego i kako emo rei:kojim jezikom

istunstvo dakle iskljuuje tu onda neke mogunosti koje bismo po svojojjezinoj sposobnosti inae imali, upuuje nas na to da se ne sluimo nekim

izraajnim sredstvima koja tvore dio nae jezine moi jer se ta sredstva iznekoga razloga smatraju diskvalificiranima; od svih osobina jezinih


2/7

2

sustava koji se upotrebljavaju u zajednici jedne se odabiru, a druge seostavljaju po strani

DVA SVOJSTVA PURISTIKE NARAVI

prvo je to da ono kao svjesno ustanovljeno ogranienje spontanihmogunosti zapravo nije razliito od ostalih oblika kulture jer je kulturauvijek uvoenje oblika, reda i smisla prihvaanjem sustavnih ogranienjato se postavljaju mogunostima spontanoga ponaanja to vie smopripadnici i sudionici koje kulture to smo se prisnije srodili s ogranienjimai usmjerenjima koje ona nalae, to je na spontani odabir podudarniji sizborom koji ta kultura odreuje i koji odreuje nju

drugo to se pokazuje jest to da je odbijanje jezinih sredstava tuegapodrijetla samo jedan od raznih oblika u kojima se istunstvo moepojaviti, jer dodatno ogranienje pri uporabi jezinih sredstava to se nude

pripadnicima koje jezine zajednice ne mora se sastojati u tome da sediskvalificiraju tuice; diskvalificirati se moe sve to ne pripada sustavukakva korpusa koji se iz izvanjezinih razloga smatra osobito vrijednim iuzornim

suprotnu pojavu predstavlja onaj purizam, koji se tako ne naziva, a sadrajmu je bezrezervno prihvaanje svih tuica, osobito ako jezik iz kojegapotjeu uiva kakav presti; to istunstvo ukljuuje vrlo izrazitu odbojnostprema svim kovanicama, neobinijim rijeima i prema tvorbama ijerazumijevanje trai jezikoslovni napor, diskvalificira sve to ne lei

spremno i ponueno na pladnju pamenja; od domaega taj purizamprihvaa samo ono to je najuobiajenije, ali zato trai da se pomno pratimoderna frazeologija i leksike tenje u svjetskim jezicima

svojom uskoom i svojom iskljuivou takav bojovni purizamonemoguuje izgradnju vlastita istananoga terminolokog sustava jerdoputa jedino da se primjenjuju elementi raznih aktualnih inojezinihsustava

shematina jednodimenzionalnost i stilistika neosjetljivost nuna susvojstva svakog DOGMATSKOG PURIZMA

hrvatskomu je standardnom jeziku od prvih i davnih poetaka svojstvenatenja da se osloni na bogate tvorbene mogunosti; pri tome je uvijek bilo

jasno izraena sklonost da se inojezini obrasci i uzorci ne preuzimajuizravno nego da se prema njima aktiviraju vlastite tvorbene mogunosti

svaki purizam koji promovira odbojnu iskljuivost prema svakoj tuici, tupistilistiku osjetljivost, razbija uspostavljene odnose, smanjuje misaonobogatstvo i koi stvaralaki zamah neprihvatljiv je

JEZINO POSUIVANJE I PURIZAM U HRVATSKOME JEZIKU(Marija Turk, Maja Opai)


3/7

3

cijela hrvatska kulturna i znanstvena tradicija stoljeima se obogauje krozjezini kontakt s drugim kulturama i civilizacijama

jezini kontakt i utjecaj moe se ostvariti na svim jezinim razinama, alinajei je na leksikoj razini

leksike inovacije proizale iz jezinog posuivanja mogu dovesti dorazliitih vrsta posuenica, dok latentno (prikriveno) posuivanje rezultirakalkovima

kalkove je puno tee prepoznati jer su oni sastavljeni od semantikih imorfolokih komponenti jezika primatelja, ali prema modelu jezikadavatelja

hrvatski je jezik uvijek teio aktivnom preuzimanju, odnosno aktiviranjuvlastitih tvorbenih snaga

KLASINI JEZICI (LATINSKI)

klasini su jezici, posebno latinski, odigrali veliku ulogu u formiranjuhrvatske kulturne i znanstvene tradicije, ali utjecali su i na sam jezik:kancelar, kodeks, lektor, perspektiva, kanon, paradoks

mnoge su rijei koje smatramo dijelom strukovnog nazivlja takoerpreuzete iz latinskog (neki od njih su kalkovi): tamna komora, zakonit,

pravogovor, korjenit, jednostran

utjecaj latinskog bio je intenzivan i dugotrajan pa stoga udi to je tajutjecaj slabo opisan u jezikoslovnoj literaturi

TALIJANSKI JEZIK

kontakti s talijanskim jezikom i njegovim dijalektima poeli su kad ihrvatska povijest na istonoj obali Jadranskog mora, dok kontaktistandardnog hrvatskog jezika i talijanskog jezika seu u 19 stoljee

veina posuenica potjee iz venecijanskog, talijanskog dijalekta koji jebio, i jo uvijek jest, slubeni u upotrebi u Veneciji i dijelovima koji su u

prolosti bili pod njezinom vlau

te se rijei danas u hrvatskom smatraju regionalizmima i u upotrebi suuglavnom u junoj Hrvatskoj:ponetra, butiga, parmezan, autocesta,visoka moda, morski plodovi, etimana, bora

NJEMAKI JEZIK

njemaki je takoer imao velik i dugotrajan utjecaj na hrvatski jezik; ukontaktu su bili tijekom stoljea teritorijalne i politike povezanosti

veina germanizama preuzeta je u 18, 19. i 20. stoljeu zajedno sasadrajima koje su te rijei oznaavale


4/7

4

danas, dosta tih rijei takoer ima status regionalizama ili pripadajuargonu odreenih struka: leper, rostfraj

ipak, veina preuzetih rijei pripada skupini kalkova: svjetonazor,poslodavac, leaj, tednjak, vorite

njemaki je ostavio utjecaj i kao jezik posrednik; tako su preko njemakogu hrvatski stigle rijei iz talijanskog, engleskog, francuskog i drugih jezika

MAARSKI JEZIK

Hrvati i Maari u izravnom su kontaktu stoljeima, poevi od kraja 9.stoljea kad su Maari doli u Panonsku nizinu, a posebno od 1102. kadasu uli i u politiku zajednicu

ipak, s obzirom na trajanje kontakta, malo je rijei preuzeto iz maarskoga

jezika: ipka, lopov, lopta, a, koija, ogor, sala

u drugoj polovici 19. stoljea maarski je, uz njemaki i eki, imao velikuulogu, posebno kada je rije o kalkiranju jer su preuzimani njihovi tvorbenimodeli za stvaranje administrativne, kolske, vojne, eljeznike tepotanske terminologije:povjerenik, eljeznica, pristojba, domobran

TURSKI JEZIK

turcizmi su preuzeti u hrvatski jezik iz turskog ili iz arapskih i perzijskihjezika preko turskoga

veina turcizama u junoslavenskim jezicima preuzeta je u vrijemeOtomanskoga Carstva, a taj su leksiki sloj irili turski vojnici i njihovaadministracija

turcizme moemo podijeliti u dvije skupine: jednu ine oni koji su posueniiz turskog standardnog jezika (bakar, eer, bubreg,jastuk), a druguregionalizmi (uprija,komija)

RUSKI JEZIK

rusizmi u hrvatskom jeziku pripadaju sferi kulturalnog posuivanja; naime,veina rusizama u hrvatski je ula preko ruske knjievnosti u 19. stoljeu

drugi val rusizama, odnosno sovjetizama, u hrvatski je jezik, kao i umnoge druge europske jezike, uao za vrijeme Drugog svjetskog rata:boljevik, perestrojka (ne treba zanemariti i val rusizama koji su u prvojpolovici 20. stoljea uli u hrvatski jezik preko srpskoga)

EKI JEZIK

prvi tragovi utjecaja ekog na hrvatski jezik vode nas u 16. stoljee to se

intenziviralo do 19. stoljea pa moemo govoriti o tri vala ulaska ekihrijei u hrvatski jezik


5/7

5

prvi, relativno malen, val bohemizama uao je u hrvatski jezik za vrijemeilirskoga preporoda: asopis, dosljedan, njean, pokus, luba, kiselik (kisik),dotian, dostatan, opetovati, obrazac, vaan, ivalj, pojam

preko ulekova Njemako-hrvatsko-talijanskoga rjenika znanstvenoga

nazivlja u hrvatski je uao najvei broj bohemizama: dojam, dobrobit

FRANCUSKI JEZIK

velik broj posuenica iz francuskog takoer je integriran u hrvatski jezik, aveina njih ima status europeizama: arm, emocija, loa, maketa,marioneta, memoari, medalja, pejza, garaa, mar

ENGLESKI JEZIK

druga polovica 20. stoljea donijela je mnotvo anglizama i to ne samo u

hrvatski jezik, nego i u veinu drugih europskih, ali i svjetskih jezika te onipokrivaju sve ivotne sfere: bejzbol, ragbi, plejbek, hit, dez, klaster,displej, mobing

preuzeto je i mnotvo kalkova: banka podataka, nogomet, staklenikiefekt, odljev mozgova, hladni rat, visoka tehnologija

LEKSIKO POSUIVANJE NA RAZMEI PURIZMA I JEZINIH POTREBA

proces leksikog posuivanja karakteriziraju dvije suprotne tenje: potrebaza imenovanjem novih koncepata te otpor prema posuivanju stranih

rijei, odnosno purizam ili istunstvo

purizam usmjeren prema rijeima stranoga podrijetla temelji se napretpostavci da nacionalna kultura mora biti jedinstvena i nezamjenjiva tena nacionalni jezik slui kao simbol nacionalnoga identiteta

puristika aktivnost posebno dolazi do izraaja u procesima standardizacijetijekom kojih se nastoji oformiti jezik kao simbol nacionalnoga identiteta

na purizam se a priori gleda negativno, kao na jezini nacionalizam, aliautorice napominju da svaki purizam treba gledati posebno, odnosno u

skladu sa sociokulturnim kontekstom, odnosno situacijom u konkretnojjezinoj zajednici u kojoj se pojavljuje

purizam se, tako gledan, moe definirati kao oblik kodifikacije, kultuvacije iplaniranja standardnoga jezika; purizam je dio jezine kulture

ipak, jezici razvijaju razliit puristiki intenzitet u razliitim povijesnimrazdobljima; naime, kulturna povijest pokazala je da se purizam neintenzivira nasumino, nego je on uvijek reakcija na odreene kulturne,civilizacijske i politike initelje

u europskim jezicima, purizam je bio, tijekom razliitih povijesnih razdoblja,usmjeren prema razliitim jezicima, odnosno njihovom utjecaju


6/7

6

kada je rije o slavenskim jezicima, stavovi prema purizmu, tijekompovijesti, bili su razliiti: istonoslavenski i junoslavenski jezici kojipripadaju istom povijesno-lingvistikom civilizacijskom krugu nisu imaliizraene puristike tenje i bili su relativno otvoreni prema utjecajimadrugih jezika tijekom svojih standardizacija

zapadnoslavenski jezici imaju neto drukiju situaciju: od puristikiorijentiranih Poljaka, do posuenicama otvorenih eha i Slovenaca

kada je rije o hrvatskom jeziku, purizam u naoj kulturi ima izrazito dugutradiciju

okrenutost purizmu obiljeila je itavu hrvatsku jezinu povijest, biloimplicitno, bilo eksplicitno

ODNOS HRVATSKOG JEZIKA I PURIZMA OBILJEILI SU SLJEDEI INITELJI:

1. tijekom svoje povijesti Hrvatska je bila u politikim zajednicama s mnogimdravama, a tako i u bliskom kontaktu s njihovim jezicima;

2. purizam je bio gotovo iskljuivo okrenut prema konkretnim jezicima:njemakom, maarskom i ekom, kako bi se umanjio njihov utjecaj

puristiki je utjecaj bio jednako okrenut prema posuenicama, kao i premakalkovima

kritiki stav prema posuenicama protee se kroz itavu hrvatsku jezinu

povijest, a one su bile doputene samo onda kada su bile potrebne ustandardnom jeziku

kalkovi su esto smatrani sretnijim rjeenjem od posuenica, ali su se i oniesto nali na meti purista:eljeznica, kolodvor, brzojav, prosvjed

SUDBINA KALKOVA U HRVATSKOM JEZIKU

1. kalk je prihvaen u kolokvijalnim registrima: samoposluivanje/samoposluga, perilica (zamjenjuje posuenicu vemaina);

2. i posuenica i kalk podjednako su u upotrebi: kompjutor raunalo, playoff doigravanje;

3. hrvatska jednakovrijednica nije prihvaena u upotrebi:jackpot glavnjak/velezgoditak, broker izvikiva/ pretraga, AIDS kopnica

autorice zakljuuju kako bi se hrvatski purizam mogao oznaiti kao srednjastruja koja potuje individualnost i autentinost hrvatskoga jezika, ali injegovu funkcionalnu i stilsku raslojenost

PET TIPOVA ODNOSA IZMEU POSUENICE I HRVATSKE JEDNAKOVRIJEDNICE


7/7

7

lanovi leksikog para imaju slina znaenja, ali posuenica sepojavljuje u jednom, a domaa rije u drugom kontekstu: npr.atmosfera u terminolokom znaenju potpuno je istisnula ozraje

lanovi para imaju slina znaenja, pojavljuju se u istim kontekstima

i imaju slian stilistiki status, ali oba su nuna jer njihove izvedeniceimaju razliita znaenja: npr. muzika muzicirati ~ glazba uglazbiti

posuenica moe biti stilski neobiljeena, manje esta u slubenojkomunikaciji, a ea u profesionalnom argonu: npr. advokat odvjetnik, telegram brzojav

ako je hrvatska jednakovrijednica zamijenila posuenicu, tadaposuenica moe postati stilski obiljeena: npr. veleposlanstvo ambasada, povijest historija

posuenica i domaa rije nisu u potpunosti istoga znaenja,odnosno ne pokrivaju u potpunosti isto semantiko polje: literatura knjievnost, nacionalni narodni, kompozicija skladba

HRVATSKA LEKSIKA NORMA U JEZIKU MEDIJA NA PRIMJERIMA.STATISTIKI PRISTUP(Maciej Czerwiski)

autor ovog lanka izvrio je niz sistematskih i podrobnih istraivanja javnogjezika na primjeru hrvatskih medija

jezik medija je vrlo sloen te je presjecite razliitih diskursnih tipova, imanekoliko podsustava, razliitih autora, uredniku korekturu

cilj je lanka pokazati koliko je uspio proces oivljavanja hrvatskog leksika ikako se on nakon 1991. ponaa u medijima

istraivanja su vrena na parovima leksema koje su inili jedaninternacionalizam i domaa jednakovrijednica

kod svih primjera dravni mediji daju prednost puristikom leksemu toznai da je drugi hrvatski leksem rjee u uporabi

u Nacionalu i Zarezu (neovisni mediji) pak, prednost je davanainternacionalizmima, ali ne zanemaruju se ni puristike jednakovrijednice

na lingvistikom je planu rije o veoj otvorenosti u odabiru leksika u timmedijima, a na sociolingvistikom (ili diskurzivnom) o ideologizaciji

jezinog izraza

Documents

PURIZAM I TVORBA RIJEČI