Procjena rizika od velikihProcjena rizika ne provodi se za antropogene prijetnje poput ratova i terorističkih djelovanja te ostalih zlonamjernih aktivnosti pojedinaca koje mogu ugroziti

Procjena rizika od velikih

nesreća

Općina Kršan

Svibanj, 2018.

Procjena rizika od velikih nesreća

Općina Kršan

d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2. Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]

2 od 174

Naručitelj: Općina Kršan

PREDMET: Procjena rizika od velikih nesreća

Oznaka

dokumenta:

RN/2017/0190

Djelatnici tvrtke DLS d.o.o.:

Hana Radovanović

ing.el.

Daniel Bukvić mag.ing.aedif.

Mišo Kucelj

mag.ing.geol.

Matija Hrastovski

mag.ing.geol.

Josipa Zarić struč. spec. ing. sec

Zrinka Valetić dipl.ing.biol.

Nikolina Bakšić Dipl.ing.geol.

Matea Vrljičak mag.ing.aedif.

Datum izrade:

Datum revizije:

Svibanj, 2018.

M.P.

Odgovorna osoba

Ovaj dokument u cijelom svom sadržaju predstavlja vlasništvo Općina Kršan te je zabranjeno kopiranje, umnožavanje ili pak objavljivanje u bilo kojem obliku osim zakonski propisanog bez prethodne pismene suglasnosti odgovorne osobe Općina Kršan

Zabranjeno je umnožavanje ovog dokumenta ili njegovog dijela u bilo kojem obliku i

na bilo koji način bez prethodne suglasnosti ovlaštene osobe tvrtke DLS d.o.o. Rijeka.

mailto:[email protected]


d.o.o. HR-51000 Rijeka, Spinčićeva 2, Tel: +385 51 633 400, Fax: +385 51 633 013 Email: [email protected], [email protected]

3 od 174


Općina Kršan

S A D R Ž A J

1 UVOD .............................................................................................................................. 8

1.1 TEMELJ ZA IZRADU PROCJENE RIZIKA .............................................................................. 8

2 OSNOVNE KARAKTERISTIKE PODRUČJA OPĆINE KRŠAN .....................................10

2.1 GEOGRAFSKI POKAZATELJI ............................................................................................10

2.1.1 GEOGRAFSKI POLOŽAJ ................................................................................................10

2.1.2 BROJ STANOVNIKA ......................................................................................................12

2.1.3 GUSTOĆA NASELJENOSTI ............................................................................................12

2.1.4 RAZMJEŠTAJ STANOVNIŠTVA .......................................................................................13

2.1.5 SPOLNO-DOBNA RASPODJELA STANOVNIŠTVA ...............................................................13

2.1.6 BROJ STANOVNIKA KOJIMA JE POTREBNA NEKA VRSTA POMOĆI PRI OBAVLJANJU

SVAKODNEVNIH ZADATAKA ......................................................................................................14

2.1.7 PROMETNA POVEZANOST ............................................................................................15

2.2 DRUŠTVENO-POLITIČKI POKAZATELJI .............................................................................17

2.2.1 SJEDIŠTA UPRAVA TIJELA JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE ...........................................17

2.2.2 ZDRAVSTVENE USTANOVE ...........................................................................................18

2.2.3 ODGOJNO-OBRAZOVNE USTANOVE ..............................................................................19

2.2.4 BROJ KUĆANSTAVA .....................................................................................................20

2.2.5 BROJ ČLANOVA OBITELJI PO KUĆANSTVU ......................................................................20

2.2.6 BROJ, VRSTA (NAMJENA) I STAROST GRAĐEVINA ...........................................................20

2.3 EKONOMSKO – GOSPODARSKI POKAZATELJI ...................................................................21

2.3.1 BROJ ZAPOSLENIH I MJESTA ZAPOSLENJA .....................................................................21

2.3.2 BROJ PRIMATELJA SOCIJALNIH, MIROVINSKIH I SLIČNIH NAKNADA ....................................22

2.3.3 PRORAČUN OPĆINE KRŠAN .........................................................................................22

2.3.4 GOSPODARSKE GRANE ...............................................................................................23

2.3.5 VELIKE GOSPODARSKE TVRTKE ...................................................................................23

2.3.6 OBJEKTI KRITIČNE INFRASTRUKTURE ............................................................................23

2.4 PRIRODNO – KULTURNI POKAZATELJI .............................................................................25

2.4.1 ZAŠTIĆENA PODRUČJA ................................................................................................25

2.4.2 KULTURNO – POVIJESNA BAŠTINA ................................................................................26

2.5 POVIJESNI POKAZATELJI ................................................................................................28

2.5.1 PRIJAŠNJI DOGAĐAJI I ŠTETE USLIJED PRIJAŠNJIH DOGAĐAJA .........................................28

2.5.2 UVEDENE MJERE NAKON DOGAĐAJA KOJI SU UZROKOVALI ŠTETU ...................................28

2.6 POKAZATELJI OPERATIVNE SPOSOBNOSTI ......................................................................29

2.6.1 POPIS OPERATIVNIH SNAGA .........................................................................................29




4 od 174


Općina Kršan

3 IDENTIFIKACIJA PRIJETNJI I RIZIKA ..........................................................................31

3.1 POPIS IDENTIFICIRANIH PRIJETNJI I RIZIKA .......................................................................31

3.2 ODABRANI RIZICI I RAZLOG ODABIRA ..............................................................................35

3.3 KARTE PRIJETNJI ...........................................................................................................35

4 KRITERIJI ZA PROCJENU UTJECAJA PRIJETNJI NA KATEGORIJE DRUŠTVENE

VRIJEDNOSTI .....................................................................................................................36

4.1 ŽIVOT I ZDRAVLJE LJUDI .................................................................................................36

4.2 GOSPODARSTVO ...........................................................................................................36

4.3 DRUŠTVENA STABILNOST I POLITIKA ...............................................................................37

5 VJEROJATNOST ...........................................................................................................39

6 SCENARIJI ....................................................................................................................40

6.1 POTRES ........................................................................................................................40

6.1.1 NAZIV SCENARIJA .......................................................................................................40

6.1.2 UVOD .........................................................................................................................40

6.1.3 PRIKAZ UTJECAJA NA KRITIČNU INFRASTRUKTURU .........................................................41

6.1.4 KONTEKST .................................................................................................................41

6.1.5 UZROK .......................................................................................................................45

6.1.6 DOGAĐAJ S NAJGORIM MOGUĆIM POSLJEDICAMA ..........................................................46

6.1.7 PODACI, IZVORI I METODE PRORAČUNA .........................................................................56

6.1.8 MATRICE RIZIKA ..........................................................................................................57

6.1.9 KARTE RIZIKA .............................................................................................................58

6.2 POŽAR OTVORENOG TIPA ...............................................................................................59

6.2.1 NAZIV SCENARIJA .......................................................................................................59

6.2.2 UVOD .........................................................................................................................59


6.2.4 KONTEKST .................................................................................................................60

6.2.5 UZROK .......................................................................................................................62



6.2.8 MATRICE RIZIKA ..........................................................................................................68

6.2.9 KARTE RIZIKA .............................................................................................................69

6.3 EPIDEMIJE I PANDEMIJE .................................................................................................70

6.3.1 NAZIV SCENARIJA .......................................................................................................70




5 od 174


Općina Kršan

6.3.2 UVOD .........................................................................................................................70


6.3.4 KONTEKST .................................................................................................................71

6.3.5 UZROK .......................................................................................................................73



6.3.8 MATRICE RIZIKA ..........................................................................................................78

6.3.9 KARTE RIZIKA .............................................................................................................79

6.4 EKSTREMNE TEMPERATURE ...........................................................................................80

6.4.1 NAZIV SCENARIJA .......................................................................................................80

6.4.2 UVOD .........................................................................................................................80

6.4.3 PRIKAZ UTJECAJA NA KRITIČNU STRUKTURU .................................................................81

6.4.4 KONTEKST .................................................................................................................81

6.4.5 UZROK .......................................................................................................................83



6.4.8 MATRICE RIZIKA ..........................................................................................................88

6.4.9 KARTE RIZIKA .............................................................................................................89

6.5 POPLAVA ......................................................................................................................90

6.5.1 NAZIV SCENARIJA .......................................................................................................90

6.5.2 UVOD .........................................................................................................................90

6.5.3 PRIKAZ UTJECAJA NA KRITIČNU STRUKTURU .................................................................91

6.5.4 KONTEKST .................................................................................................................91

6.5.5 UZROK .......................................................................................................................92



6.5.8 MATRICE RIZIKA ..........................................................................................................97

6.5.9 KARTE .......................................................................................................................98

6.5.10 KARTE RIZIKA ...........................................................................................................99

6.6 TEHNIČKO TEHNOLOŠKE NESREĆE ............................................................................... 100

6.6.1 NAZIV SCENARIJA ..................................................................................................... 100

6.6.2 UVOD ....................................................................................................................... 100

6.6.3 PRIKAZ UTJECAJA NA KRITIČNU STRUKTURU ............................................................... 102

6.6.4 KONTEKST ............................................................................................................... 102

6.6.5 UZROK ..................................................................................................................... 103

6.6.6 DOGAĐAJ S NAJGORIM MOGUĆIM POSLJEDICAMA ........................................................ 106

6.6.7 PODACI, IZVORI I METODE PRORAČUNA ....................................................................... 114




6 od 174


Općina Kršan

6.6.8 MATRICE RIZIKA ........................................................................................................ 115

6.6.9 KARTE RIZIKA ........................................................................................................... 116

6.7 SUŠA .......................................................................................................................... 117

6.7.1 NAZIV SCENARIJA ..................................................................................................... 117

6.7.2 UVOD ....................................................................................................................... 117

6.7.3 PRIKAZ UTJECAJA NA KRITIČNU STRUKTURU ............................................................... 118

6.7.4 KONTEKST ............................................................................................................... 118

6.7.5 UZROK ..................................................................................................................... 123

6.7.6 DOGAĐAJ S NAJGORIM MOGUĆIM POSLJEDICAMA ........................................................ 123

6.7.7 PODACI, IZVORI I METODE PRORAČUNA ....................................................................... 126

6.7.8 MATRICE RIZIKA ........................................................................................................ 127

6.7.9 KARTE RIZIKA ........................................................................................................... 128

7 USPOREDBA RIZIKA .................................................................................................. 129

8 ANALIZA SUSTAVA CIVILNE ZAŠTITE ..................................................................... 130

8.1 PODRUČJE PREVENTIVE ............................................................................................... 130

8.2 PODRUČJE REAGIRANJA .............................................................................................. 134

8.2.1 POTRES ................................................................................................................... 140

8.2.2 POŽARI OTVORENOG TIPA.......................................................................................... 144

8.2.3 EPIDEMIJE I PANDEMIJE ............................................................................................. 148

8.2.4 EKSTREMNE TEMPERATURE ...................................................................................... 151

8.2.5 POPLAVA .................................................................................................................. 154

8.2.6 TEHNIČKO – TEHNOLOŠKA NESREĆA S OPASNIM TVARIMA ............................................ 157

8.2.7 SUŠA ....................................................................................................................... 160

9 VREDNOVANJE RIZIKA .............................................................................................. 164

10 POPIS SUDIONIKA U IZRADI PROCJENE RIZIKA .................................................. 167

11 PRILOZI ..................................................................................................................... 169

11.1 PRILOG 1. - ODLUKA O IZRADI PROCJENE RIZIKA OD VELIKIH NESREĆA ZA OPĆINU KRŠAN

169

11.2 PRILOG 3. - KARTA PRIJETNJI - PREGLEDNA KARTA OPASNOSTI OD POPLAVA PO

VJEROJATNOSTI POJAVLJIVANJA (PLAN UPRAVLJANJA VODNIM PODRUČJIMA 2016.-2021.,

HRVATSKE VODE, 2017.) ...................................................................................................... 171




7 od 174


Općina Kršan

11.3 PRILOG 4. - KARTA PRIJETNJI - PREGLEDNA KARTA RIZIKA OD POPLAVA ZA MALU

VJEROJATNOSTI POJAVLJIVANJA (PLAN UPRAVLJANJA VODNIM PODRUČJIMA 2016.-2021.,

HRVATSKE VODE, 2017.) ...................................................................................................... 172

11.4 PRILOG 5. - OVLAŠTENJE TVRTKE DLS D.O.O. .......................................................... 173




8 od 174


Općina Kršan

1 Uvod

1.1 Temelj za izradu procjene rizika

Temeljem članka 17. stavka 1. Zakona o sustavu civilne zaštite (NN 82/15) predstavničko tijelo,

na prijedlog izvršnog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave donosi

procjenu rizika od velikih nesreća.

Procjena rizika od velikih nesreća (u daljnjem tekstu Procjena rizika) izrađuje se u svrhu

smanjenja rizika i posljedica velikih nesreća, odnosno prepoznavanja i učinkovitijeg upravljanja

rizicima.

Potreba izrade Procjene rizika od velikih nesreća za Općinu Kršan (u daljnjem tekstu Procjena)

temelji se na sljedećim društvenim, ekonomskim te praktičnim razlozima:

- standardiziranje procjenjivanja rizika na svim razinama i od strane svih sektora,

- prikupljanje svih bitnih podataka u jednom referentnom dokumentu,

- unaprjeđenje shvaćanja rizika za potrebe praktičnog korištenja u postupcima planiranja,

osiguranja, investiranja te ostalim srodnim aktivnostima,

- pojednostavnjenje procesa u svrhu lakšeg nadzora i razumijevanja izlaznih rezultata.

Procesi i metodologije analiziranja i procjenjivanja rizika kontinuirano se razvijaju i modificiraju

sukladno promjenama u okolišu. Stoga izrađena Procjena rizika Općine Kršan predstavlja

stanje na području Općine Kršan s danom donošenja dokumenta.

Načelnik Općine Kršan donio je Odluku o osnivanju Radne skupine za izradu Procjene. Radna

skupina izabrala je rizike koji su karakteristični za Općinu Kršan i obrađuju se u Procjeni, a

vodeći se Smjernicama za izradu procjene rizika od velikih nesreća Istarske županije.

Prilikom odabira članova radne skupine vodilo se računa o zadovoljavanju kriterija stručnosti

članova u svrhu kvalitetne obrade identificiranih rizika.

Procjena rizika ne provodi se za antropogene prijetnje poput ratova i terorističkih djelovanja te

ostalih zlonamjernih aktivnosti pojedinaca koje mogu ugroziti stanovništvo, materijalna i

kulturna dobra, okoliš na području Općine Kršan.

Kao temelj za izradu Procjene rizika od velikih nesreća za Općinu Kršan korištene su

Smjernice za izradu procjene rizika od velikih nesreća na području Istarske županije. Svrha

smjernica jest uređenje sveobuhvatnog, cjelovitog i objektivnog pristupa tijekom procesa

procjenjivanja rizika kako bi se ublažile njihove posljedice po zdravlje i živote ljudi, materijalna

i kulturna dobra i okoliš.

Procjena rizika označava metodologiju kojom se utvrđuju priroda i stupanj rizika, prilikom čega

se analiziraju potencijalne prijetnje i procjenjuje postojeće stanje ranjivosti koji zajedno mogu

ugroziti stanovništvo, materijalna i kulturna dobra, biljni i životinjski svijet. Rizik obuhvaća

kombinaciju vjerojatnosti nekog događaja i njegovih negativnih posljedica. Postupak izrade

Procjene usklađen je s normom HRN EN ISO 31000:2012 – Upravljanje rizicima – Načela i

smjernice, koja služi za potrebe unaprjeđenja razumijevanja rizika na svim razinama, osobito

u smislu povećanja efikasnosti dosad uspostavljenih mjera za smanjenje rizika od velikih

nesreća kao i definiranje novih mjera.




9 od 174


Općina Kršan

Procjena rizika obuhvaća:

a) identifikaciju rizika - proces pronalaženja, prepoznavanja i opisivanja rizika,

b) analizu rizika - obuhvaća pregled tehničkih karakteristika prijetnji kao što su lokacija,

intenzitet, učestalost i vjerojatnost; analizu izloženosti i ranjivosti te procjenu

učinkovitosti prevladavajućih i alternativnih kapaciteta za suočavanja u pogledu

vjerojatnih rizičnih scenarija,

c) vrednovanja (evaluacije) rizika - postupak usporedbe rezultata analize rizika s

kriterijima prihvatljivosti rizika.

Slika 1. Prikaz procesa upravljanja rizikom

Izvor: HRN ISO 31000, Upravljanje rizikom – Načela i upute

Uz korištenje navedenih dokumenata radna skupina za izradu Procjene rizika odabrala je

među relevantnim rizicima na području Republike Hrvatske i Istarske županije, rizike koji su

karakteristični za lokalno područje Općine Kršan, a koji su prepoznati i u Procjeni ugroženosti

stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara te okoliša od katastrofa i velikih nesreća za Općinu

Kršan.

Tijekom izrade Procjene rizika ugovorom je angažirana tvrtka DLS d.o.o. ovlaštenik za prvu

grupu stručnih poslova u području planiranja civilne zaštite i to u svojstvu konzultanta.




10 od 174


Općina Kršan

2 Osnovne karakteristike područja Općine Kršan

2.1 Geografski pokazatelji

2.1.1 Geografski položaj

Općina Kršan danas zauzima dio područja nekadašnje općine Labin ukupne površine 124 km²,

što čini 4,4% ukupne površine Istarske županije. Prostor koji pripada Općini Kršan nalazi se u

centralnom dijelu istočnog priobalnog područja poluotoka Istre. Smještena je između

Kvarnerskog zaljeva, Plominskog zaljeva i Plominske uvale, doline rijeke Raše, obronaka

srednje Istre i područja Učke i uvale Brestova na obali mora.

U tom području dominiraju dvije morfološke jedinice, jedna je Čepićko polje, a druga planinski

masiv Učke. Slijedeća važnija značajka tog prostora je Plominski zaljev koji se uvlači duboko

u kopno.

Područje Općine Kršan čine 23 naselja. To su redom Kršan, Blaškovići, Veljaki, Lazarići,

Boljevići, Čambarelići, Kožljak, Jesenovik, Nova Vas, Šušnjevica, Letaj, Kostrčani, Lanišće,

Zankovci, Polje Čepić, Zatka Čepić, Purgarija Čepić, Plomin, Plomin Luka, Stepčići, Vozilići,

Zagorje i Potpićan.

Slika 2. Položaj Općine Kršan u Istarskoj županiji




11 od 174


Općina Kršan

Hidrološka obilježja

Na području Labinštine su glavni površinski vodotoci Raša i Boljunčica koji su do 1932.godine

bili povezani tako da su se vode Boljunčice prelijevale iz nekadašnjeg Čepić jezera u sliv Raše

dolinom Rakite te tako površinski otjecale u Raški zaljev.

Prema podacima vodoprivrede sliv Boljunčice iznosi cca 200 km2 od čega na neposredni dio

otpada 153 km2, a bilanca vode je znatno izmijenjena u odnosu na prirodno stanje toka. Nakon

izgradnje tunela vode Boljunčice su preusmjerene u Plominski zaljev, a izgradnjom pregrade

Letaj 1970. godine ostvarena je akumulacija uzvodno od Čepić polja, volumena cca 6,5 mil.

koja ima značajan doprinos u ublažavanju posljedica poplava.

Drugi značajan vodotok na području Općine Kršan je Posert, izvorišni krak rijeke Raše. U

njegovom gornjem toku prolazi kanjonskim flisnim krajolikom, zbog čega ga karakterizira

izrazita bujičnost s vrlo značajnim erozivnim djelovanjem i posljedicama. Zbog ugroženosti

dolinskog područja od pojave velikih voda, južno od naselja Grobnik izvedena je zemljana

brana s kontroliranom protokom.

Pored površinskih vodotoka, obzirom na geološke i hidrološke značajke na području Općine

Kršan potrebno je naglasiti i nekoliko izvora podzemnih voda. To su izvorišta: Plomin, Kožljak,

Beka i Bubić jama.

Geografsko – klimatske karakteristike

Reljefna obilježja Općine Kršan

Geografski položaj Općine Kršan smještene u prostoru koji omeđuje s jedne strane Kvarner,

Plominski zaljev, uvala Brestova, te Učka, a masiv središnje Istre i dolina rijeke Raše, s druge

strane. Položaj Općine koji uključuje morske, ravničarske i brdske elemente reljefa daje

potencijal za multifunkcionalan razvoj.

U Općini Kršan prevladavaju uglavnom šumske i poljoprivredne površine može se reći da

prevladavaju manje parcele sa raznim kulturama. Na području općine ne postoje veća

poljoprivredna dobra i nema velikih parcela pod jednom kulturom.

Reljefno se može podijeliti na nizinski dio (Čepićko polje, dolina gornje Raše i Boljunčice),

brdoviti dio (rubno područje nizinskog dijela do 300 m nadmorske visine) i predplaninski i

planinski dio (masiv Ćićarije na istočnom dijelu Općine do granice prema moru i Primorsko -

goranskoj županiji).

Klima

Klima je blaga, mediteranska, gdje nema velikih temperaturnih amplituda (zimski su uvjeti

rijetki), s mnogo sunca i topline i s dosta vlage u zraku.

Temperature zraka se zimi se kreću uglavnom od 10°C do -5°C, a ljeti uglavnom od 23°C do

35°C.




12 od 174


Općina Kršan

2.1.2 Broj stanovnika

Prema Popisu stanovništva iz 2011. godine, na području Općine Kršan ukupno 2.951

stanovnika u 23 naselja.

U sljedećoj tablici prikazan je broj stanovnika po naseljima.

Tablica 1. Broj stanovnika Općine Kršan po naseljima

R.BR. NASELJE BROJ STANOVNIKA

1. Blaškovići 149

2. Boljevići 86

3. Čambarelići 154

4. Jesenovik 57

5. Kostrčani 30

6. Kožljak 160

7. Kršan 238

8. Lanišće 74

9. Lazarići 96

10. Letaj 43

11. Nova Vas 69

12. Plomin 113

13. Plomin Luka 173

14. Polje Čepić 148

15. Potpićan 513

16. Purgarija Čepić 228

17. Stepčići 40

18. Šušnjevica 69

19. Veljaki 120

20 Vozilići 236

21. Zagorje 116

22. Zankovci 8

23. Zatka Čepić 31

UKUPNO: 2.951

Izvor podataka: DZZS, Popis stanovništva 2011.

2.1.3 Gustoća naseljenosti

Prosječna gustoća naseljenosti na području Općine Kršan iznosi 24 stanovnika/km².




13 od 174


Općina Kršan

2.1.4 Razmještaj stanovništva

Razmještaj stanovništva po naseljima prikazano je na sljedećoj slici.

Slika 3. Razmještaj stanovništva prema naseljima Općine Kršan

2.1.5 Spolno-dobna raspodjela stanovništva

Na području Općine od 2.951 stanovnika od čega 1.483 žena i 1.468 muškaraca. Dobna

struktura stanovnika prikazana je u sljedećoj tablici:

0 100 200 300 400 500 600

Blaškovići

Boljevići

Čambarelići

Jesenovnik

Kostrčani

Kožljak

Kršan

Lanišće

Lazarići

Letaj

Nova Vas

Plomin

Plomin Luka

Polje Čepić

Potpićan

Purgarija Čepić

Stepčići

Šušnjevica

Veljaki

Vozilići

Zagorje

Zankovci

Zatka Čepić

Broj stanovnika




14 od 174


Općina Kršan

Tablica 2. Dobna i spolna struktura stanovništva

SP

OL

UK

.

STAROST 0-4

5-9

10-1

4

15-1

9

20-2

4

25-2

9

30-3

4

35-3

9

40-4

4

45-4

9

50-5

4

55-5

9

60-6

4

65-6

9

70-7

4

75-7

9

80-8

4

85-8

9

90-9

4

95 i

viš

e

SV 2.951 108 102 114 131 200 225 183 166 190 262 292 262 159 124 140 148 98 35 11 1

M 1.468 57 53 55 64 113 118 92 90 88 143 151 151 72 48 70 59 35 9 - -

Ž 1.483 51 49 59 67 87 107 91 76 102 119 141 111 87 76 70 89 63 26 11 1


Promatrajući spolnu strukturu stanovništva na području Općine Kršan vidljiv je uravnotežen

odnos žena i muškaraca.

2.1.6 Broj stanovnika kojima je potrebna neka vrsta pomoći pri obavljanju

svakodnevnih zadataka

U sljedećoj tablici prikazano je stanovništvo na području Općine kojem je potrebna neka vrsta

pomoći pri obavljanju svakodnevnih zadataka.

Podaci su preuzeti iz Popisa stanovništva 2011. godine za Općinu Kršan prema tablicama:

- stanovništvo s teškoćama u obavljanju svakodnevnih aktivnosti,

- stanovništvo s teškoćama u obavljanju svakodnevnih aktivnosti prema potrebi za pomoći

druge osobe i korištenju pomoći druge osobe.

Tablica 3. Stanovništvo s teškoćama u obavljanju svakodnevnih aktivnosti prema

spolu i starosti

Općina Kršan Ukupno

stanovnika Spol - ukupno

Ukupno 449 m 223

ž 226

Udio (%) u ukupnom

stanovništvu 15,2 m 15,2

ž 15,2

Osoba treba pomoć druge osobe

159 m 63

ž 96

Osoba koristi pomoć druge

osobe 143 m 56

ž 87


U slučaju potrebe za evakuacijom potrebno je izvršiti evakuaciju pojedinih kategorija građana

na području Općine Kršan. U tu kategoriju obavezno spadaju majke s djecom mlađom od 10

godina, trudnice, osobe mlađe od 15 godina organizirano, bolesne i nemoćne osobe i osobe

starije od 70 godina.




15 od 174


Općina Kršan

Tablica 4. Brojnost i struktura ranjivih skupina

KATEGORIJA BROJ

Djeca 0-9 godina starosti 210

Roditelj/staratelj djece starosti 0-9 godina (u pratnji) 210

Djeca 10-14 godina koja se evakuiraju bez roditelja/staratelja 114

Osobe starije od 70 godina 433

Ukupno 967


2.1.7 Prometna povezanost

Cestovni promet

Cestovna mreža dobro povezuje cjelokupno obuhvaćeno područje, a prilagođena je prirodnim

datostima, te se naselja locirana uz te prometnice razvijaju i žive, dok su ona uz nekada važne

prometnice uglavnom napuštena. Na području Općine Kršan, kod naselja Vozilići danas

imamo glavni tranzitni promet preko državne ceste D21 (Most Raša - Brestova), koja prolazi

kroz samo naselje Vozilići. U Vozilićima se na državnu cestu D21 vezuje državna cesta D48

koja vodi prema naselju Potpićan i dalje prema Pazinu, te se na tu prometnicu vezuju državna

cesta D500 koja vodi prema sjeveru - naseljima Šušnjevica i Letaj i županijska cesta ŽC5081

prema jugu - naseljima Kršan, Boljevići i dalje prema Vinežu, Labinu i Rapcu. Naselje Vozilići

prometno je vezano sa još dvije ceste i to županijska cesta ŽC5172 koja vodi do Plomin Luke.

Lokalna cesta LC50112, u naselju Boljevići, spaja županijsku cestu ŽC5081 sa državnom

cestom D48. U Brestovi se na državnu cestu D21 veže državna cesta D402 i vodi do trajektne

luke koja povezuje Brestovu (preko Cresa: Porozine - Osor) i V. Lošinj. Ostale prometnice su

nerazvrstane ceste, koje svojim prometnim karakteristikama ne zadovoljavaju današnje

prometne kriterije.




16 od 174


Općina Kršan

Tablica 5. Popis županijskih i lokalnih cesta na području Općine Kršan

OZNAKA

CESTE OPIS CESTE DULJINA (km)

Državne ceste

D21 G.P. Kaštel (gr. R. Slovenije) – Buje – čvor Medaki (A9) – Bale –

Pula (D400) 80,1

D48 Baderna (D21) – Pazin – čvor Rogovići (A8) 19,1

D64 Pazin (D48) – Podpićan – Vozilići (D66) 26,9

D66 Pula (D400) – Labin – Opatija – Matulji (D8) 90,1

D402 D66 – Brestova (trajektna luka) 3,2

D500 Čvor Vranja (A8) – Šušnjevica – Kršan (D64) 23,7

UKUPNO 243,1

Županijske ceste

ŽC5081 Kršan (D64) – Nedešćina – Labin – Crni – Ravni 25,7

ŽC5172 Vozilići (D66) – Plomin Luka 2,7

UKUPNO 28,4

Lokalne ceste

LC50112 ŽC5079 – Batlug – Balići – Jurićev Kal – Vadreš – ŽC5077 12,8

LC50122 D64 – Lazarići – Boljevići – Ž5081 3,4

LC50120 Oršanići (L50086) – Tupljak – Potpičan (D64) 3,7

UKUPNO 19,9

Željeznički promet

Općina Kršan nema izravnu željezničku vezu s ostatkom države, nego tek preko Republike

Slovenije, što predstavlja jedan od problema kako na razini Općine tako i Istarske županije u

cjelini. Centralnim i istočnim dijelom obuhvata prolazi industrijski kolosijek Lupoglav – Štalije.

Navedena pruga dužine 52,4 km nije u funkciji (dužina pruge koja prolazi kroz Općinu Kršan

iznosi 20,9 km).

Centralnim i istočnim dijelom Općine prolazi industrijski kolosijek Lupoglav - Štalije (Trget).

Pruga Lupoglav - Štalije jedina je pruga u širem području Općine, koja prolazi kroz Općine

Raša, Sv. Nedelja, Pićan i Kršan. Odvaja se od pruge Divača-Pula, spuštajući se obroncima

Ćićarije, dolinom rijeke Boljunčice, rubom isušenog Ćepićkog polja, te dolinom rijeke Raše sve

do Raškog zaljeva, najvećim dijelom prolazeći koz Općinu Kršan.

Morske luke

Obalni pojas Općine Kršan proteže se od sjeverne obale Plominskog zaljeva, obzirom da se

njegovom sredinom proteže granica s Gradom Labin, do granice s Primorsko - Goranskom

županijom ili općinom Mošćenička Draga.

U općini Kršan nalazi se trajektno pristanište Brestova, te luka Plomin. Položaj Općine Kršan

na moru i dobra prometna povezanost sa zaleđem, omogućit ce ovom području jače

uključivanje u pomorsku djelatnost.




17 od 174


Općina Kršan

Pomorske veze su značajne - trajektna luka Brestova i Plomin Luka, kao luka posebne

namjene - industrijska luka, te kao luka županijskog značaja.

2.2 Društveno-politički pokazatelji

2.2.1 Sjedišta uprava tijela jedinice lokalne samouprave

Sjedište Općine Kršan je u Kršanu, Blaškovići 12, p.p.2.

Općina Kršan kao jedinica lokalne samouprave osnovana je kao prirodna, gospodarska i

društvena cjelina povezana zajedničkim interesima stanovništva Općine Kršan, čime je

opunomoćena od strane svih svojih građana da kontinuirano putem svojih aktivnosti i usluga

unapređuje kvalitetu života i rada, omogućava i prati razvoj gospodarskih, društvenih,

socijalnih aktivnosti svim svojim građanima putem pružanja izvrsne usluge, omogućavanjem

participacije u odlučivanju, odgovornim upravljanjem javnim dobrima, protokom informacija, te

nadasve ljubaznim, efikasnim i transparentnim radom administracije.

Općina Kršan u samoupravnom djelokrugu obavlja poslove lokalnog značaja kojima se

neposredno ostvaruju prava građana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni državnim

tijelima i to osobito poslove koji se odnose na:

uređenja naselja i stanovanje,

prostornog i urbanističkog planiranja,

komunalne djelatnosti,

brige o djeci,

socijalne skrbi,

primarne zdravstvene zaštite,

odgoja i osnovnog obrazovanja,

kulture, tjelesne kulture i sporta,

zaštite potrošača,

zaštite i unapređenje prirodnog okoliša,

protupožarne i civilne zaštitu,

prometa na našem području,

ostale poslove sukladno posebnim zakonima te,

rada i učinkovitost rada svih zaposlenika Općinske uprave kao i odnosa prema

građanima sukladno visokim standardima etičkog i profesionalnog ponašanja.

Načelnik izvršno je tijelo u Općini Kršan. Odgovoran je za ustavnost i zakonitost obavljanja

poslova koji su u njegovom djelokrugu i za ustavnost i zakonitost akata upravnih tijela Općine.

Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga Općine Kršan, utvrđenih zakonom i

Statutom, te obavljanje poslova državne uprave koji su zakonom prenijeti na Općinu,

ustrojavaju se upravna tijela Općine. Ustrojstvo i djelokrug upravnih tijela uređuje se posebnom

odlukom vijeća.




18 od 174


Općina Kršan

2.2.2 Zdravstvene ustanove

Popis ambulanti primarne zdravstvene zaštite na području Općine Kršan.

Tablica 6. Popis ambulanti zdravstvene zaštite na području Općine Kršan

R.br. Naziv Adresa Telefon

1. Dom zdravlja, Ispostava Labin Ul. Sv. Mikule 2, 52220 Labin

2. Liječnik Ana Vretnar, ordinacija opće

medicine, Potpićan

Potpićan BB, 52333 Potpićan 052 / 867-256

3. Liječnik Klapčić Eda, ordinacija opće

medicine, Potpićan


4. Liječnik Faraguna Miljenko, ordinacija

opće medicine, Potpićan


5. Stomatolog Klapčić Robert,

stomatološka ordinacija, Potpićan


6. Stomatolog Juričić-Bembić Suzana,

stomatološka ordinacija, Potpićan


7. Ljekarna Hrvatin Istarska 2, 52333 Potpićan, 052 / 867-861

Za poslove socijalne skrbi nadležan je:

Centar za socijalnu skrb Labin

Istarska 1, 52220 Labin, Hrvatska

Broj telefona: 052 856 522 (centrala)

Fax: 052 854 353

E-mail: [email protected]





19 od 174


Općina Kršan

2.2.3 Odgojno-obrazovne ustanove

U nastavku se nalazi popis odgojno-obrazovnih ustanova na području Općine Kršan.

Tablica 7. Odgojno-obrazovnih ustanova na području Općine Kršan

R.br. Naziv Adresa Telefon

1. Dječji vrtić Kockica Kršan Pristav 121, 52232 Kršan

052 383 241

2. Područno odjeljenje Dječji vrtić Kockica u Potpićanu

Kršanska 2

3. Osnovna škola Ivan Goran Kovačić u Čepiću (od 1. do 8. razreda)

Purgarija Čepić 1, 52232 Kršan

052/867-723

4. Područna škola Ivan Goran Kovačić u Kršanu (od 1. do 4. razreda)

[email protected]

052/880-580

5. Područna škola Ivan Goran Kovačić u Šušnjevici (od 1. do 4. razreda)

[email protected]

052/743-699

6. Osnovna škola Vladimir Nazor u Potpićnu (od 1. do 8. razreda)

Dumbrova 12, 52333 Potpićan

052/ 867-180

7. Osnovna škola Ivo Lola Ribar – Područna škola u Vozilićima ( od 1. do 4. razreda )

Rudarska 9, Labin 052/ 855-406

8. Područna škola Ive Lole Ribar Vozilići [email protected]

052/863-031

U idućoj tablici se nalaze smještajni kapaciteti i kapaciteti za pripremu hrane na području

Općine Kršan.

Tablica 8. Smještajni kapaciteti i kapaciteti za pripremu hrane na području Općine

Kršan

OPĆINA KRŠAN SMJEŠTAJNI KAPACITET KAPACITET ZA

PRIPREMU HRANE

Dječji vrtić Kockica Kršan 100 DA

Osnovna škola Ivan Goran Kovačić u Čepiću 100 DA

Područna škola Ivan Goran Kovačić u Kršanu

i Sušnjevica 100

DA

Osnovna škola Vladimir Nazor u Potpićnu 120 DA

Društvena prostorija Potpićan 100 NE

Društveni dom u Čepiću 100 NE




20 od 174


Općina Kršan

2.2.4 Broj kućanstava

Tablica 9. Broj kućanstava na području Općina Kršan

Općina Kršan

Ukupan broj kućanstava 1.046

Prosječan broj osoba u kućanstvu 2,82

2.2.5 Broj članova obitelji po kućanstvu

Tablica 10. Broj članova kućanstava na području Općine Kršan

Općina Kršan

Uku

pn

o

Broj članova kućanstava

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 i

više

Broj kućanstava 1.046 223 257 220 227 79 31 7 2 - - -

Broj osoba 2.951 223 514 660 908 395 186 49 16 - - -

2.2.6 Broj, vrsta (namjena) i starost građevina

Podjela objekata po kategorijama gradnje

Sve objekte po starosti gradnje možemo podijeliti u 5 kategorija:

I – zidane zgrade do 1920. godine

II – zidane zgrade s armirano betonskim serklažima od 1921. do 1945. godine

III – armirano betonske skeletne zgrade od 1946. do 1960. godine

IV – sustav armiranobetonskih nosivih zidova od 1960. do 1980. godine

V – skeletne zgrade s armiranobetonskim nosivim zidovima od 1980. do danas

Analizom tipova gradnje odredilo se koliko približno objekata spada u određenu kategoriju (I

do V) po vremenu gradnje i došlo se do sljedećih najbližih aproksimacija:

25 % zidane zgrade Tip I

10 % zidane zgrade s armirano betonskim serklažima Tip II

15 % armiranobetonske skeletne zgrade Tip III

20 % zgrade sa sustavom armiranobetonskih nosivih zidova Tip IV

30 % skeletne zgrade s armiranobetonskim nosivim zidovima Tip V




21 od 174


Općina Kršan

2.3 Ekonomsko – gospodarski pokazatelji

2.3.1 Broj zaposlenih i mjesta zaposlenja

Radno sposobno stanovništvo čine osobe između 15 i 64 godine života.

U slijedećoj tablici prikazana je raspodjela zaposlenog stanovništva Općine Kršan po području

djelatnosti.

Tablica 11. Zaposleni prema područjima djelatnosti i spolu

R.BR. PODRUČJE DJELATNOSTI BROJ

ZAPOSLENIH MUŠKARCI ŽENE

1. Poljoprivreda , šumarstvo i ribarstvo 42 27 15

2. Rudarstvo i vađenje 8 8 -

3. Prerađivačka industrija 302 193 109

4. Opskrba električnom energijom, plinom, parom i

klimatizacija 89 82 7

5. Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda,

gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša 15 13 2

6. Građevinarstvo 95 92 3

7. Trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i

motocikala 171 74 97

8. Prijevoz i skladištenje 83 63 20

9. Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i

usluživanja hrane 97 32 65

10. Informacije i komunikacije 13 9 4

11. Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 11 2 9

12. Poslovanje nekretninama - - -

13. Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 22 15 7

14. Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 40 20 20

15. Javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje 62 26 36

16. Obrazovanje 55 7 48

17. Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 29 3 26

18. Umjetnost, zabava i rekreacija 6 3 3

19. Ostale uslužne djelatnosti 24 9 15

20.

Djelatnosti kućanstava kao poslodavca, djelatnosti

kućanstva koja proizvode različitu robu i obavljaju

različite usluge za vlastite potrebe

1 - 1

21. Djelatnost izvan teritorijalnih organizacija i tijela - - -

22. Nepoznato - - -

UKUPNO 1.165 678 487

Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011.




22 od 174


Općina Kršan

2.3.2 Broj primatelja socijalnih, mirovinskih i sličnih naknada

Broj primatelja socijalnih i mirovinskih naknada na području Općine Kršan prikazan je u

slijedećoj tablici.

Tablica 12. Broj primatelja socijalnih, mirovinskih i sličnih naknada na području

Općine Kršan

R.BR. IZVORI SREDSTAVA ZA ŽIVOT UKUPAN BROJ

STANOVNIKA MUŠKARCI ŽENE

1. Starosne mirovine 428 245 183

2. Ostale mirovine (osim starosne) 311 116 195

3. Socijalne naknade 79 30 49

4. Ostali prihodi 52 26 26

5. Povremena potpora drugih 81 31 50

UKUPNO 951 448 503

2.3.3 Proračun Općine Kršan

U sljedećoj tablici prikazan je proračun Općine Kršan za 2018. godinu.

Tablica 13. Proračun Općine Kršan

A. RAČUN PRIHODA I RASHODA PLANIRANO

Prihodi poslovanja 28.771.120,00

Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 2.634.100,00

Ukupni prihodi 31.405.220,00

Rashodi

Rashodi poslovanja 18.743.220,00

Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 9.212,000,00

Ukupni rashodi 27.955.220,00

B. RAČUN ZADUŽIVANJA/FINANCIRANJA

Primici od financijske imovine i zaduživanja 0,00

Ukupni primici 0,00




23 od 174


Općina Kršan

2.3.4 Gospodarske grane

Općina Kršan je proglašena gospodarski najefikasnijom općinom u Hrvatskoj. Položaj Općine

koji uključuje morske, ravničarske i brdske elemente reljefa daje potencijal za

multifunkcionalan razvoj.

Poduzetništvo je uglavnom vezano uz nekoliko jakih tvrtki, od kojih su najznačajnija TE Plomin.

2.3.5 Velike gospodarske tvrtke

Na području Općine Kršan, istočno od gospodarske zone smještena je i pomorska luka Plomin

10 km. Od velikog značaja za Općinu su i termoelektrane Plomin I. i II., smještene u Plomin

Luci, koje u obavljanju djelatnosti proizvodnje električne energije angažiraju veliki ljudski i

financijski potencijal.

2.3.6 Objekti kritične infrastrukture

Vodoopskrbni i kanalizacijski sustavi

Područje Općine vodom se opskrbljuje iz vodoopskrbnog sustava Vodovod Labin d.o.o. –

Labin koje je komunalno trgovačko društvo zaduženo za javnu vodoopskrbu i odvodnju koje

djeluje na području Grada Labina i Općina Kršan, Pićan, Sv. Nedjelja i Raša, a djelomično i

na području Općine Gračišće. Voda se crpi iz sljedećih izvora:

Izvor Fonte Gaja

Kokoti

Izvor Kožljak

Izvor Plomin

Postojeći vodoopskrbni sustav je već danas iskorišten do maksimalnog kapaciteta pa, bez

uključenja novih izvora u dolini Raše i dodatne izgradnje vodoopskrbne mreže, nije moguće

dopremiti nove značajnije količine vode.

U krugu TE Plomin nalazi se lokalni izvor Bubić jama iz kojeg se voda crpi i prebacuje u

vodospremu Sv. Matej. Ova vodosprema služi za opskrbu TE tehnološkom vodom. U

sjevernom dijelu općine postoje izvori vode, no oni dosad nisu ozbiljnije istraživani te nisu niti

kaptirani niti uključeni u vodoopskrbu.

Izvori u dolini rijeke Raše i izvor Bubić jama predviđeni su kao glavni dobavljači vode za

područje općine Kršan kao i ostalih općina u okruženju.

Većina naselja u općini Kršan nema izgrađen kanalizacijski sustav, već koriste septičke

taložnice i upojne bunare s upuštanjem otpadnih voda u podzemlje. Naselje Plomin ima

djelomično izgrađen razdjelni kanalizacijski sustav, koji se sastoji od kanalizacije sanitarno

potrošnih voda (fekalna kanalizacija) i zasebnog sustava oborinske kanalizacije. Također,

naselje Potpićan ima izveden lokalni sustav fekalne kanalizacije s uređajem za pročišćivanje.

Prostornim uređenjem predviđeno je uređenje odvodnje otpadnih voda i izgradnja uređaja za

pročišćavanje koji bi u dogledno vrijeme zamijenili septičke taložnice koje za posljedicu imaju

zagađenje obalnog mora i podzemnih voda.




24 od 174


Općina Kršan

Gospodarenje otpadom

Komunalni i tehnološki otpad koji nastaje na području općine Kršan zbrinjava komunalno

poduzeće „1. Maj“ Labin, u kojem Općina Kršan ima vlasnički udio. U organizirani odvoz

komunalnog otpada uključeno je 35 naselja na kojima se prikupi približno 1.600 tona otpada

godišnje. Neopasni tehnološki otpad također zbrinjava poduzeće „1. Maj“ u skladu s ugovornim

odnosom s proizvođačem istog. Ostali neopasan i opasan otpad zbrinjava se putem ovlaštenih

tvrtki. Komunalni i neopasni otpad odlaže se na odlagalište Cere koje se nalazi na području

općine Sveta Nedelja i spada u treću B zonu sanitarne zaštite izvorišta Fonte Gaj i Kokoti. Na

njemu je do sada odloženo oko 125.000 m3 komunalnog otpada s prosječnom dubinom

naslaga 5 do 20 m.

Značajno opterećenje predstavlja deponij šljake i pepela u krugu TE Plomin koju je potrebno

u potpunosti sanirati u cilju zaštite voda i mora.

Elektroenergetska mreža

Energetska infrastruktura općine Kršan obuhvaća sustav opskrbe električnom energijom i

sustav plinoopskrbe. Svi potrošači napajaju se iz mreže Distributivnog područja Elektroistra

Pula. Glavni izvor za napajanje električnom energijom je transformatorska stanica

110/35/10kV Raša, odnosno TS 35/10(20)kV Starca.

Na području općine Kršan izgrađene su ukupno 43 transformatorske stanice 10(20)/0,4kV s

ukupno instaliranom snagom od približno 8100 kW.

Plinoopskrba

Općina Kršan ima sve preduvjete da se u skorije vrijeme priključi na plinsku mrežu. Kroz

područje općine prolazi magistralni plinovod Casal Borsetti – Pula – Rijeka – Karlovac te je

izgrađena mjerno redukcijska stanica. Postojeći sustav opskrbe plinom odnosi se na dostavu

ukapljenog naftnog plina u fiksne spremnike te dostavu istog u bocama čime se uglavnom

zadovoljavaju potrebe domaćinstava.

Pošta i telekomunikacijski sustav

Na području općine postoji poštanska i telekomunikacijska infrastruktura u svom osnovnom

vidu koji se sastoji od jedinice poštanske mreže (poštanskog ureda), uređaja za komutacije

(centrala), prijenosnog puta (telekomunikacijska mreža) i krajnjih korisnika u smislu telefonskih

priključaka.

Mrežu telekomunikacija na području Općine čine:

digitalni sustavi komutacija,

spojni optički kabeli,

digitalni sustavi prijenosa

pretplatničke TK mreže.

Prostor Općine Kršan pripada pristupnom području Labin.

Na prostoru postoji 5 područnih centrala i to: Vozilići, Potpićan, Kožljak, Načinovići i

Šušnjevica.

Sve područne centrale vezane su na višu razinu svjetlovodnim kabelima. Svaka postojeća

područna centrala ima izrađenu svoju pristupnu TK mrežu i podmiruje potrebe postojećih




25 od 174


Općina Kršan

korisnika. Na prostoru općine postoji jedna bazna radijska stanica i jedan televizijski odašiljač

u naselju Stepčići.

Prometna infrastruktura

Popis držanih, županijskih i lokalnih cesta na području Općine Kršan s opisom i duljinom

pojedine ceste nalazi se u u poglavlju 2.1.7. Prometna povezanost u Tablici 5.

Poljoprivredne površine

Poljoprivredne površine zauzimaju 2.867 ha ili 23,1% ukupne površine, a karakterizira ih

plodno tlo koje je posebice izraženo na području Čepićkog polja.

Najveći udio poljoprivrednih površina zasijan je ratarskim kulturama (kukuruz i ječam) i

travolikom stočnom hranom (lucerna, djetelina, trava i sl.). Maslinici se prostiru na 6,58 ha, a

voćnjaci na 12,3 ha (kruške i jabuke). Ostala raspoloživa poljoprivredna površina većinom se

koristi za različite povrtlarske kulture (jagode, lubenice, dinje, češnjak, krumpir, salata,

bundeva i dr). Od ostalih poljoprivrednih djelatnosti važno je istaknuti 6 poljoprivrednih

gospodarstava koji raspolažu sa 342 košnice. Već je navedeno da je Čepić polje najveća

poljoprivredna površina u Istri.

2.4 Prirodno – kulturni pokazatelji

2.4.1 Zaštićena područja

Park prirode Učka

Na dijelu područja Općine Kršan prostire se park prirode Učka, koji predstavlja zaštićene

dijelove prirode i pokriva ukupno 160 km2 površine te obuhvaća istoimenu planinu i dio

područja Ćićarije, a smješten je uz obalu sjevernog Jadrana na jednoj od najsjevernijih točaka

Mediterana, te veže Istru i kontinentalni dio Hrvatske.

Vrijednosti zbog kojih je Učka proglašena parkom prirode leže u njenom reljefu i neposrednoj

blizini mora, što je uvjetovalo razvoju specifične klime te bujne šumske vegetacije, bogata

livadna i druga antropogena staništa na kojima nalazimo brojne endemske, ugrožene i

zaštićene biljne i životinjske vrste.

Na području Općine Kršan dijelom ili cijelim obuhvatom nalaze se slijedeća područja ekološke

mreže:

Područja očuvanja značajna za ptice (POP):

HR1000018 Učka i Ćićarija

Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS):

HR2000601 Park prirode Učka

HR2001215 Boljunsko polje

HR2001486 Istra - Čepičko polje

HR3000002 Plomin - Moščenička draga

HR2001434 Čepić tunel




26 od 174


Općina Kršan

2.4.2 Kulturno – povijesna baština

Nepokretna materijalna kulturna dobra registrirana u smislu važećih propisa:

1. Urbanistička cjelina Plomin, zaštićena kao kulturno dobro rješenjem

Konzervatorskog zavoda Rijeka br. 175/1-1962 od 15. listopada 1962., i upisana u

Registar kulturnih dobara RH pod br. 39.

2. Plomin – crkva Sv. Jurja Starog, zaštićena kao kulturno dobro rješenjem Ministarstva

kulture RH, Uprave za zaštitu kulturne baštine od 04. srpnja 2002. (KLASA: UP I 612-

08/02-01/223; URBROJ: 532-10-1/8(JB)-02-2) i upisana u Registar kulturnih dobara

RH pod br. Z-360.

3. Bivši pavlinski samostan sv. Marije - Sakralno-profana graditeljska baština,

zaštićeno kulturno dobro, na lokaciji Kršan vrijeme nastanka 13. st. do 18. st., oznaka:

Z-4015.

4. Crkva Sv. Katarine - Sakralna graditeljska baština na lokaciji Plomin, Baći, vrijeme

nastanka 17.st. do 18.st., oznaka: Z-4555.

5. Drveni retabl u crkvi sv. Jurja - Sakralni/religijski predmeti, na lokaciji Letaj, vrijeme

nastanka 17.st. oznaka: Z-1797.

6. Hidroarheološka zona od rta Prklo kod Rabca do luke Rijeka, zaštićena kao

kulturno dobro rješenjem Konzervatorskog zavoda Rijeka i upisana u Registar kulturnih

dobara RH pod br. 112.

7. Ostaci potonulog ratnog broda TA-36 (Stella Polare), oko 800 m južno od Brestove,

zaštićen kao kulturno dobra rješenjem Ministarstva kulture RH od 04. srpnja 2002.

(KLASA: UP I 612-08/02- 01/185; URBROJ: 532-10-1/8(JB)-02-2) i upisan u Registar

kulturnih dobara RH pod br. Z-244.

8. Kršan - Kaštel, zaštićen kao kulturno dobro Rješenjem Ministarstva kulture RH,

Uprave za zaštitu kulturne baštine od 04. srpnja 2002. (KLASA: UP I 612-08/02-01/230;

URBROJ: 532-10-1/8(JB)-02-2) i upisan u Registar kulturnih dobara pod br. Z-351.

9. Kloštar (Ćepić Polje) – zgrada bivšeg pavlinskog samostana Sv. Marije, zaštićena

kao kulturno dobro rješenjem Ministarstva kulture RH, Uprave za zaštitu kulturne

baštine od 22. prosinca 2008. (KLASA: UP I 612-08/08-06/0559; URBROJ: 532-04-01-

01/4-08-2) i upisan u Registar kulturnih dobara RH pod br. Z-4015.

10. Jesenovik – crkva Sv. Kvirina, zaštićena kao kulturno dobro rješenjem Ministarstva

kulture RH, Uprave za zaštitu kulturne baštine od 23. rujna 2003. (KLASA: UP I-612-

08/03-01/432; UR.BROJ: 532-10-1/8(JB)-03-2) i upisana u Registar kulturnih dobara

RH pod br. Z-1380.

11. Slika „Bogorodica s Djetetom, sv. Kvirinom i sv. Ivanom Krstiteljem” -

Sakralni/religijski predmeti, na lokaciji jesenovnik, vrijeme nastanka 18.st., oznaka: P-

5146.

12. Zvono iz crkve sv. Hadrijana - Sakralni/religijski predmeti, na lokaciji Kožljak, vrijeme

nastanka 15.st., oznaka Z-4161.

13. Nova vas – kapela Sv. Duha, zaštićena kao kulturno dobro rješenjem Ministarstva

kulture RH, Uprave za zaštitu kulturne baštine od 31. siječnja 2003. (KLASA: UP I-612-




27 od 174


Općina Kršan

08/02-01/1337; UR.BROJ: 532-10-1/8(JB)-03-2) i upisana u Registar kulturnih dobara

RH pod br. Z-580.

14. Brankovići - stambeno-gospodarski objekt ruralne arhitekture, zaštićen kao

kulturno dobro rješenjem Ministarstva kulture RH, Uprava za zaštitu kulturne baštine

od 20. prosinca 2005. (KLASA: UP-I-612-08/05-06/1329; UR.BROJ: 532-04-01-1/4-05

2) i upisan u Registar kulturnih dobara RH pod br. Z-2480.

15. Katun – ruralna cjelina, zaštićena kao kulturno dobro rješenjem Regionalnog zavoda

za zaštitu spomenika kulture Rijeka br. 07-164/3-70 od 11. kolovoza 1970. i upisana u

Registar kulturnih dobara RH pod br. RRI – 245.

16. Katun (Kožljak) – zgrada kazališne družine “Otokar Keršovani”, zaštićena kao kulturno

dobro rješenjem Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture Rijeka br. 164/5-70

od 17. prosinca 1971. i upisana u Registar kulturnih dobara RH pod br. RRI – 264.

17. Nova Vas – stambena kuća br. 29. vl. Franko Jurman, zaštićena kao kulturno dobro

rješenjem Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture Rijeka br. 30/3-1968 od

05. rujna 1968. i upisana u Registar kulturnih dobara pod br. RRI – 191.

18. Nova vas – ruralna cjelina, zaštićena kao kulturno dobro rješenjem Regionalnog

zavoda za zaštitu spomenika kulture br. 07-99/1-1972. od 04. veljače 1972. i upisana

u Registar kulturnih dobara RH pod br. RRI – 291.

19. Šušnjevica- ruralna cjelina, zaštićena kao kulturno dobro rješenjem Regionalnog

zavoda za zaštitu spomenika kulture Rijeka br. 07-98/1-1972 od 04. veljače 1972. i

upisana u Registar kulturnih dobara RH pod br. RRI – 292.

20. Trdoslavići – ruralna cjelina, zaštićena kao kulturno dobro rješenjem Regionalnog

zavoda za zaštitu spomenika kulture Rijeka br. 07-97/1-1972 od 04. veljače 1972. i

upisana u Registar kulturnih dobara RH pod br. RRI – 293.

Planom su evidentirana sljedeća nepokretna kulturna dobra (cjeline i građevine), i to:

1. Ruralna cjelina (seosko naselje) Brankovići (netaknuta cjelina ruralne arhitekture;

5 stambenih kuća s karakteristicnim elementima - volte, baladuri, nadsvođeni

prolazi, monumentalni dimnjaci),

2. Ruralna cjelina (seosko naselje) Jesenovik (Lovreti, Paroni, Picici, Salamuni),

3. Ruralna cjelina (seosko naselje) Kožljak (Gradina, Žuknica, Ravnica, Gorinci,

Faldici),

4. Ruralna cjelina (seosko naselje) Plomin (Ivanici, Kaštavci, Malin, Krževanici,

Korneri),

5. Ruralna cjelina (seosko naselje) Stepcici,

6. Ruralna cjelina (seosko naselje) Polje,

7. Ruralna cjelina (seosko naselje) Honovici,

8. Ruralna cjelina (seosko naselje) Stabljevac,

9. Arheološki lokalitet i kaštel u Kožljaku (Zagrad),

10. Ostaci pavlinskog samostana u Kloštru (prijedlog za registraciju),

11. Crkva sv. Juraj u Brdu,




28 od 174


Općina Kršan

12. Crkva sv. Jelene u Brdu,

13. Kapela na groblju u Kršanu s glagoljičnim grafitima.

2.5 Povijesni pokazatelji

2.5.1 Prijašnji događaji i štete uslijed prijašnjih događaja

Prijašnji događaji na području Općine Kršan koji su nastali prikazani su u sljedećoj tablici:

Tablica 14. Prijašnji događaji

ELEMENTARNA NEPOGODA

DATUM MATERIJALNA

ŠTETA (kn) IZVJEŠĆE

Suša 2003.g. 1.943.754,00 KLASA: 361-07/03-01/1,

URBROJ: 2144/04-502-03-

Požar 2003.g. - KLASA: 361-07/03-01/2,

URBROJ: 2144/04-502-04-4

Suša 2007.g. 2.288.617,68 KLASA: 022-05/07-01/15,

URBROJ: 2144/04-01-07-4

Poplava 2009.g. 6.145.527,68 KLASA: 022-05/09-01/3,

URBROJ: 2144/04-01-09-23

Suša 2011.g. 3.664.381,75 KLASA: 920-11/11-01/1,

URBROJ: 2144/04-05-11-72

Suša 2012.g. 5.400.730,22 KLASA: 920-11/12-01/3,

URBROJ: 2144/04-05-12-80

Oluja, bura 2012.g. 25.541.238,15 KLASA: 920-11/12-01/1,

URBROJ: 2144/04-05-12-19

Oluja, bura 2012.g. 25.866.807,96 KLASA: 920-11/12-01/1,

URBROJ: 2144/04-05-12-24

2.5.2 Uvedene mjere nakon događaja koji su uzrokovali štetu

Mjere zaštite u urbanističkim planovima i građenju od štetnog djelovanja voda

Zaštita od štetnog djelovanja voda obuhvaća djelovanja i mjere za:

- Obranu od poplava,

- Zaštitu od erozija i bujica,

- Otklanjanje posljedica od takvih djelovanja

Zaštita od poplava provodi se putem građevinskih i ne građevinskih mjera:

1. Građevinske mjere zaštite od poplava uključuju građenje regulacijskih i zaštitnih vodnih

građevina, kao i obavljanje svih potrebnih radova gospodarskog i tehničkog održavanja

vodotoka, vodnog dobra i vodnih građevina te sustavnog obavljanja tehničkog promatranja

ključnih vodnih građevina.

2. Ne građevinske mjere zaštite od poplava sastoje se od provedbi mjera operativne obrane

od poplave, upravljanja i koordinacije pogona višenamjenskih akumulacija i distribucijskih

vodnih građevina tijekom velikih voda, unapređivanja sustava automatskih meteoroloških i




29 od 174


Općina Kršan

vodomjernih postaja te omogućavanja dostupnosti izmjerenih podataka nadležnim službama

u realnom vremenu.

Prilikom građenja novih zgrada u zonama opasnosti od poplava potrebno je kotu poda zgrada

projektirati iznad kote poplavne vode. Ukoliko to nije moguće potrebno je planirati takvu

namjenu nižih dijelova zgrada da povremeno plavljenje ne prouzroči značajne materijalne

štete.

Važnu ulogu imaju i preventivne mjere zaštite od štetnog djelovanja prirodnih i umjetnih

poplava u dokumentima prostornog uređenja, u kojima se treba predvidjeti izgradnja zaštitnih

vodnih građevina na kritičnim mjestima.

Mjere zaštite od potresa u urbanističkim planovima i građenju

Protupotresno projektiranje građevina, kao i građenje, treba provoditi sukladno Zakonu o

građenju i postojećim tehničkim propisima.

Odredbama Prostornog plana Istarske županije određuje se nužnim novo seizmotektonsko

zoniranje cijelog područja Županije u mjerilu 1:100000 koje mora biti usklađeno sa seizmičkim

zoniranjem Republike Hrvatske. Do izrade nove seizmičke karte Županije i karata užih

područja, protupotresno projektiranje i građenje treba provoditi u skladu s postojećim

seizmičkim kartama, zakonima i propisima.

Prilikom izdavanja lokacijskih dozvola za rekonstrukcije starijih građevina koje nisu

projektirane u skladu s propisima za protupotresno projektiranje i građenje, potrebno je

uvjetovati analizu otpornosti na rušilačko djelovanje potresa, a izdavanje dozvole za građenje

treba uvjetovati ojačavanjem konstruktivnih elemenata na djelovanje potresa.

Mjere zaštite u urbanističkim planovima i građenju od tehničko tehnoloških nesreća

Mjere zaštite provode se kroz temeljne i posebne uvjete zaštite, uređenja i korištenja prostora.

Temeljni uvjeti zaštite obuhvaćeni su načelima i općim uvjetima prostornog planiranja i zaštite

prostora. Primjenjuju se kroz prostornu organizaciju u kojoj se primjenjuje načelo

policentričnosti naselja, izgradnju naselja na zaštićenim položajima te izbjegavanju građenja

gospodarskih sadržaja potencijalno opasnih za stanovništvo u gusto naseljenim područjima,

planiranje i građenje infrastrukturnih koridora i prometnica na zaštićenim prostorima,

racionalno korištenje tla i očuvanje šuma i vodotoka te građenje građevine za zaštitu od visokih

voda, ograničenja u građenju u seizmički aktivnijim područjima te omogućavanje korištenja

alternativnih prometnih koridora za potrebe evakuacije stanovništva.

2.6 Pokazatelji operativne sposobnosti

2.6.1 Popis operativnih snaga

Na temelju članka 17. stavak 1. podstavak 3. i čl. 93. Zakona o sustavu civilne zaštite

(''Narodne novine'' broj 82/15.), čl. 39. i čl. 48. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj)

samoupravi (''Narodne Novine'' br. 19/13 – pročišćeni tekst) i čl. 34. Statuta Općine Kršan

(''Službeno glasilo Općine Kršan'' br. 6/09, 05/13), Načelnik Općine Kršan donosi odluku o

određivanju operativnih snaga zaštite i spašavanja i pravnih osoba od interesa za zaštitu i

spašavanje na području Općine Kršan (KLASA: 022-04/15-01/11, URBROJ: 2144/04-01-15-

53, 20. studeni 2015. godine).




30 od 174


Općina Kršan

Operativne snage civilne zaštite

Operativne snage koje imaju obvezu sudjelovanja u otklanjanju posljedica katastrofa i velikih

nesreća na području Općine Kršan su:

1. Stožer zaštite i spašavanja Općine Kršan,

2. Područno vatrogasno zapovjedništvo Labin,

3. Javna vatrogasna postrojba Labin,

4. Dobrovoljno vatrogasno društvo Kršan,

5. Gradsko društvo Crvenog križa Labin,

6. Tim civilne zaštite opće namjene.

Pravne osobe od interesa za civilnu zaštitu

1. Vodovod d.o.o. Labin

2. 1. Maj d.o.o. Labin

3. Istarske ceste, nadcestarija Labin

4. Veterinarska ambulanta Labin

5. Autotrans Rijeka, PJ Labin

Udruge od značaja za sustav civilne zaštite na području Općine Kršan

1. Lovačko društvo “ Zec”

2. Lovačko društvo “Plominska gora”

3. Društvo sportova na moru „Plomin“




31 od 174


Općina Kršan

3 Identifikacija prijetnji i rizika

3.1 Popis identificiranih prijetnji i rizika

Na području Općine Kršan identificirano je 6 rizika koji predstavljaju potencijalnu ugrozu za

stanovništvo, materijalna i kulturna dobra te okoliš. U sljedećoj tablici (Tablica 15.) dan je popis

identificiranih prijetnji na području Općine Kršan.




Općina Kršan


32 od 174

Tablica 15. Identifikacija prijetnji

R.Br. PRIJETNJA KRATAK OPIS SCENARIJA

UTJECAJ NA

DRUŠTVENE

VRIJEDNOSTI

PREVENTIVNE MJERE MJERE ODGOVORA

1. Potres

Potres je elementarna nepogoda

uzrokovana prirodnim događajem koji je

vjerojatno najveći uzrok stradavanja ljudi

i uništenja materijalnih dobara. Potresi su

uzrok katastrofa koje karakterizira brz

nastanak, događaju se učestalo i bez

prethodnog upozorenja. Događaj s

najgorim mogućim posljedicama

pretpostavlja nastanak potresa jačine VII

stupnjeva MCS ljestvice na području

Općine Kršan.

Potres uzrokuje oštećenje

objekata, prekid opskrbom

struje, vode, plina,

probleme u opskrbi i

nedostatak hrane,

reducirane mogućnosti u

telekomunikacijama,

psihoze, depresije i panika

kod ljudi, mogućnost

gubitka stambenog

prostora.

Protupotresno projektiranje, kao i gradnja građevina,

treba se provoditi sukladno zakonskim propisima o

građenju i prema postojećim tehničkim propisima za

navedenu seizmičku zonu. Projektiranje, građenje i

rekonstrukcija važnih građevina mora se provesti tako

da građevine budu otporne na potres. Potrebno je

osigurati dovoljno široke i sigurne evakuacijske

putove, omogućiti nesmetan pristup svih vrsti pomoći

u skladu s važećim propisima. U građevinama

društvene infrastrukture, športsko – rekreacijske,

zdravstvene i slične namjene koje koristi veći broj

različitih korisnika treba osigurati prijem priopćenja

nadležnog županijskog centra 112 o vrsti opasnosti i

mjerama koje je potrebno poduzeti.

Postojeće operativne

snage sustava civilne

zaštite dovoljne su za

otklanjanje posljedica

uzrokovanih potresom

manjeg intenziteta.

U slučaju razornog

potresa postojeće snage

ne bi bile dovoljne te bi u

navedenom slučaju bilo

potrebno angažirati snage

s županijske i državne

razine.

2.

Požar

otvorenog

prostora

Požar otvorenog prostora, pri čemu se

prije svega misli na požare raslinja,

složena su pojava u kojoj se isprepliću

različita termodinamička i

aerodinamična događanja. Na njih

značajno utječe konfiguracija terena

kojim se požar kreće, karakteristike

vegetacije koja gori te lokalni

meteorološki uvjeti na mjestu požarišta.

U najgorem slučaju može doći do

požara raslinja nepažnjom čovjeka.

Opasnost od požara pridonosi

karakteristični loš raspored godišnjih

oborina i učestale pojave ljetnih suša.

1.Život i zdravlje ljudi

2.Gospodarstvo

3.Društvena stabilnost i

politika

-osposobljavanje, opremanje i uvježbavanje

vatrogasnih snaga

-edukacija i informiranje građana i turista

-održavanje protupožarnih prosjeka održavanje

cestovnih i željezničkih protupožarnih pojaseva, te

zaštitnih koridora sustava elektroprijenosa i

distribucije

-provedba Programa aktivnosti u provedbi posebnih

mjera zaštite od požara u RH

-Uspostava motrilačko - dojavne službe

-uspostava sustava video nadzora

- Uzbunjivanje,

obavješćivanje i

aktiviranje snaga za

zaštitu od požara

-sklanjanje, evakuacija i

zbrinjavanje stanovništva i

materijalnih dobara

-pružanje prve pomoći

-obnova opožarenih

prostora




33 od 174


Općina Kršan


UTJECAJ NA

DRUŠTVENE

VRIJEDNOSTI


Najgori mogući scenarij je nastanak

požara uslijed turističke sezone gdje

osim što su ugrožene šumske površine,

nacionalni parkovi, parkovi prirode i

poljoprivredne površine također su

ugroženi i turistički objekti.

3. Epidemije i

pandemije

Mogućnost pojave epidemije predstavlja

realnu opasnost za stanovništvo bilo

kojeg područja pa tako i za stanovnike

uključujući Općine Kršan.

Ulaskom Hrvatske u EU granice su

postale širom otvorene.

Pandemija označava širenje infekcijske

bolesti u širokim zemljopisnim regijama,

kontinentalnih ili globalnih razmjera.

Najgori mogući scenarij je pojava

epidemije i pandemije u razdoblju

turističke sezone.


2.Gospodarstvo

-zdravstvene mjere prevencije

-edukacija stanovništva, naročito zaposlenika u

javnom sektoru.

-obavješćivanje javnosti i naputci za postupanje.

-pojačani nadzori zdravstvene i sanitarne ispravnosti

(vode, hrane, uslužnih i radnih objekata i dr.)

-organizacija i provedba preventivnih mjera

dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije.

-protuepidemijske mjere i liječenje kojima će se

smanjiti rizik od širenja

-praćenje stanja u okruženju, procjena situacije i

pravovremeno poduzimanje mjera zaštite.

-obavješčivanje,

edukacija, cijepljenje,

DDD mjere, higijensko

epidemiološka djelatnost,

zaštita vode.

-liječenje oboljelih i

provedba ostalih mjera

CZ u slučaju potrebe (

evakuacija, sklanjanje,

zbrinjavanje, asanacija.)

- Nacionalni plan za

pandemijsku gripu

4.

Ekstremne

vremenske

pojave

(Ekstremne

temperature)

Toplinski val kao prirodna pojava

uzrokovana klimatskim promjenama

nastaje naglo bez prethodnih najava.

Najgori mogući scenarij je pojava

velikog toplinskog vala (temperatura

iznad 38°C) u turističkoj sezoni kada je

popunjenost turističkih objekata jako

velika.


2.Gospodarstvo

- pridržavanje preventivnih mjera prema Protokolu o

zaštiti od vrućina u periodu od svibnja do listopada

-pravovremeno obavješćivanje građana o

meteorološkoj pojavnosti ekstremnih temperatura i

“toplinskih valova“.

-edukacija i informiranje građanstva o načinu

ponašanja i primjeni preventivnih mjera zaštite od

ekstremnih temperatura.

-edukacija u pružanju mjera prve pomoći.

- obavješćivanje,

- pružanje prve pomoći,

- zbrinjavanje oboljelih

- prilagodba objekata

ekstremnim toplinskim

uvjetima




34 od 174


Općina Kršan


UTJECAJ NA

DRUŠTVENE

VRIJEDNOSTI


5.

Tehničko

tehnološke

nesreće s

opasnim

tvarima

Na području Općine Kršan postoje

objekti u kojima su sadržane, otrovne i

druge opasne tvari u količinama te bi se

iste trebalo posebno tretirati. Najgori

mogući scenarij je ispuštane amonijačne

vode iz TE Plomin.


2.Gospodarstvo

3.Društvena stabilnost i

politika

-građevinske mjere zaštite, aktivni i pasivni sustavi

zaštite od požara, preventivni nadzori, ostale mjere

zaštite koje provode operateri kao odgovorne pravne

osobe.

-izgradnja i razvoj sustava ranog upozoravanja.

-edukacija i osposobljavanje Operativnih snaga

sustava civilne zaštite.

Uzbunjivanje i

obavješćivanje.

Organizacija i provedba

mjera pružanja prve

pomoći, evakuacije,

sklanjanja i zbrinjavanja.

Provedba ostalih mjera

CZ

6.

Ekstremne

vremenske

pojave (suša)

Suša je često posljedica nailaska i duljeg zadržavanja anticiklone nad nekim područjem, kada uslijedi veća potražnja

za vodom od opskrbe. Nedostatak oborina u duljem vremenskom razdoblju može, s određenim faznim pomakom, uzrokovati i hidrološku sušu koja se očituje smanjenjem površinskih i dubinskih zaliha vode.

Najgori mogući scenariji je pojava dugotrajnih visokih temperatura koje mogu uzrokovati sušu.

Meteorološka suša ili dulje

razdoblje bez oborine može

uzrokovati ozbiljne štete u

poljodjelstvu, vodoprivredi

te u drugim gospodarskim

djelatnostima. Opskrba

vodom je definirana

meteorološkim uvjetima, a

potražnja uključuje

ekosustave i ljudske

aktivnosti. Za poljodjelstvo

mogu biti opasne suše koje

nastanu u vegetacijskom

razdoblju.

U mjerama zaštite od suše primjenjuju se uglavnom

tri metode: selekcijsko-generička, geografsko

zoniranje i agrotehničke mjere. Cilj agrotehničkih

mjera jest povećati opskrbu biljaka vlagom.

Najuspješnija i najpouzdanija metoda u borbi protiv

suše je navodnjavanje. Tom se mjerom poboljšava

vodni režim zemljišta. Učinak navodnjavanja u

značajnoj mjeri ovisi o pravilnom određivanju rokova i

normi navodnjavanja u odnosu na potrebe određene

kulture za vodom. Također ispravna obrada zemljišta

ima za cilj zadržati vlagu i spriječiti njezin suvišni

gubitak iz tla.

Redovne operativne

snage sustava civilne

zaštite raspolažu s

dovoljnim ljudskim i

materijalnim potencijalima

za otklanjanje posljedica

uzrokovanih ovom vrstom

prirodne nepogode.




Općina Kršan


35 od 174

3.2 Odabrani rizici i razlog odabira

Odlikom o izradi procjene od velikih nesreća za Općinu Kršan na temelju smjernica za izradu

procjene rizik na području Istarske županije, Radna skupina odabrala je slijedeće rizike koje

će se obrađivati:

Rizici koji će se analizirati su idući:

1. Potres

2. Požar otvorenog prostora

3. Epidemije i pandemije

4. Ekstremne temperature

5. Tehničko-tehnološke nesreće s opasnim tvarima

6. Suša

3.3 Karte prijetnji

Karte prijetnji kao sastavni dio Procjene rizika za Općinu Kršan izrađuju se u mjerilu 1:25 000

ili krupnije te obuhvaćaju područje Općine. Mjerilo mora biti izabrano na način da prijetnje budu

jasno vidljive i prepoznatljive u prostoru.

Na kartama je potrebno prikazati sve obrađene prijetnje odnosno njihovu lokaciju, dosege,

rasprostranjenost te ostale relevantne podatke koje nositelj izrade smatra potrebnim iskazati.

Prikaz se odnosi za rizike za koje je potrebno imati kartografski prikaz poput poplava ili

tehničko - tehnoloških prijetnji, dok je za rizike poput potresa nepotrebno izrađivati kartografski

prikaz prijetnji budući da se cijelo područje Općine nalazi u istom stupnju ugroženosti od

potresa.




36 od 174


Općina Kršan

4 Kriteriji za procjenu utjecaja prijetnji na kategorije

društvene vrijednosti

Procjena rizika od velikih nesreća skup je procijenjenih relevantnih rizika izraženih u

scenarijima koji su utemeljeni na prijetnjama koje mogu izazvati neželjene posljedice na

promatranom području. Za potrebe izrade Procjene rizika od velikih nesreća definirane su tri

skupine posljedica po društvene vrijednosti:

1. Život i zdravlje ljudi,

2. Gospodarstvo i

3. Društvena stabilnost i politika.

4.1 Život i zdravlje ljudi

Posljedice na život i zdravlje ljudi prikazuju se ukupnim brojem ljudi (dobiven jednostavnim

zbrajanjem, bez ponderiranja) za koje se procjenjuje kako mogu biti u sastavu nekog od

procesa nastalih kao posljedica događaja opisanih scenarijem – poginuli, ozlijeđeni, oboljeli,

evakuirani, zbrinuti i sklonjeni u odnosu na ukupan broj stanovnika.

Posljedice se opisuju temeljem izravnog utjecaja na život, uzimajući u obzir i utjecaj na zdravlje

opterećenošću sustava ili pojavom lošijih životnih uvjeta izazvanih neželjenim događajem.

Tablica 16. Život i zdravlje ljudi

KATEGORIJA POSLJEDICE %

1 Neznatne < 0,0011

2 Malene 0,001-0,0046

3 Umjerene 0,0047-0,011

4 Značajne 0,012-0,035

5 Katastrofalne 0,036>

4.2 Gospodarstvo

Odnosi se na ukupnu materijalnu i financijsku štetu u gospodarstvu. Šteta se prikazuje u

odnosu na proračun Općine Kršan. Navedena materijalna šteta ne odnosi se na materijalnu

štetu koja treba biti iskazana u kategoriji Društvena stabilnost i politika.

1 U ovu kategoriju ulaze posljedice prema kojima je stradala ili ugrožena minimalno jedna osoba do 0,001%

stanovnika Općine Kršan




37 od 174


Općina Kršan

Tablica 17. Gospodarstvo

KATEGORIJA POSLJEDICE KRITERIJ (%

općinskog proračuna)

1 Neznatne 0,5-1 %

2 Malene 1 – 5 %

3 Umjerene 5 – 15 %

4 Značajne 15 – 25 %

5 Katastrofalne > 25 %

Tablica 18. Prijedlog šteta u gospodarstvu

VRSTA ŠTETE POKAZATELJ

1. Direktne štete

1.1. Šteta na pokretnoj i nepokretnoj imovini

1.2. Šteta na sredstvima za proizvodnju i rad

1.3. Štete na javnim zgradama ustanovama koje ne spadaju pod druge kriterije

1.3. Trošak sanacije, oporavka, asanacije te srodni troškovi

1.4. Troškovi spašavanja, liječenja te slični troškovi

1.5. Gubitak dobiti

1.6. Gubitak repromaterijala

2. Indirektne

štete

2.1. Izostanak radnika s posla (potrebno je procijeniti trošak izostanka s posla)

2.2. Gubitak poslova i prestanak poslovanja (potrebno je procijeniti trošak)

2.3. Gubitak prestiža i renomea (potrebno je procijeniti trošak)

2.4. Nedostatak radne snage (potrebno je procijeniti trošak)

2.5. Pad prihoda

2.6. Pad proračuna

Vrijednost pokretnina i nekretnina određuju se na temelju podataka dobivenih iz Državnog

zavoda za statistiku.

4.3 Društvena stabilnost i politika

Posljedice za Društvenu stabilnost i politiku također se iskazuju u materijalnoj šteti i to za štetu

na kritičnoj infrastrukturi i šteti na Ustanovama/građevinama od javnog društvenog značaja.

Ukoliko je ukupna materijalna šteta na kritičnoj infrastrukturi od značaja za funkcioniranje

Istarske županije i Općine Kršan u cjelini, tada se prikazuje u odnosu na Županijski proračun.




38 od 174


Općina Kršan

Tablica 19. Društvena stabilnost - Kritična infrastruktura (KI)



1 Neznatne 0,5-1 %

2 Malene 1 – 5 %




U kriteriju ukupne materijalne štete na građevinama od javnog društvenog značaja šteta se

prikazuje u odnosu na proračun JLP(R)S. Građevinama javnog društvenog značaja smatraju

se: sportski objekti, objekti kulturne baštine, sakralni objekti, objekti javnih ustanova i sl.

Tablica 20. Društvena stabilnost – Ustanove/građevine javnog društvenog značaja



1 Neznatne 0,5-1 %

2 Malene 1 – 5 %




Posljedice za društvenu stabilnost i politiku iskazuju se zbirno.

Kategorija Društvene stabilnosti i politike dobiva se srednjom vrijednosti kategorija Kritične

infrastrukture (KI) i Ustanova/građevina javnog i društvenog značaja.

Društvena stabilnost i politika =𝐾𝐼 + 𝐺𝑟𝑎đ𝑒𝑣𝑖𝑛𝑒 (𝑢𝑠𝑡𝑎𝑛𝑜𝑣𝑒)𝑗𝑎𝑣𝑛𝑜𝑔 𝑑𝑟𝑢š𝑡𝑣𝑒𝑛𝑜𝑔 𝑧𝑛𝑎č𝑎𝑗𝑎

2




39 od 174


Općina Kršan

5 Vjerojatnost

Za svaki scenarij izračunava se vjerojatnost njegove pojave (realizacije). Korištenje statističkih

pokazatelja iz prošlosti omogućava se kvantitativni izračun rizika u svrhu osiguranja

značajnosti i usporedivosti same procjene. Vjerojatnost se mora najvećim dijelom temeljiti na

kvantitativnom izračunu gdje god je moguće te kvalitativno u što manjoj mjeri. Razlog je

smanjivanje razine subjektivnosti analize tj. nepouzdanosti što onemogućuje usporedivost s

drugim istovrsnim analizama i valjanost dobivenih rezultata.

Određivanje analize:

- procjena mora biti bazirana na znanstvenim (statističkim) podacima

- izračun je jasno strukturiran i transparentan

- procjena je metodološki dosljedna i može biti ponovljena sa istim ili vrlo sličnim

rezultatima od druge radne skupine koristeći iste podatke i metodologiju

- ishod koji će podržavati određivanje rizika

- ishod koji će omogućiti daljnju regulaciju rizika

- ishod koji će omogućiti usporedivost rezultata s drugim JLP(R)S

Za svaki identificirani rizik posljedice i vjerojatnost/frekvencija podijeljeni su u 5 kategorija.

Tablica 21. Vjerojatnost / frekvencija

KATEGORIJA VJEROJATNOST/FREKVENCIJA

KVALITATIVNO VJEROJATNOST FREKVENCIJA

1 Iznimno mala <1 % 1 događaj u 100 godina i rjeđe

2 Mala 1 – 5 % 1 događaj u 20 do 100 godina

3 Umjerena 5 – 50 % 1 događaj u 2 do 20 godina

4 Velika 51 – 98 % 1 događaj 1 do 2 godine

5 Iznimno velika > 98 % 1 događaj godišnje ili češće




40 od 174


Općina Kršan

6 Scenariji

Procjena rizika od velikih nesreća temelji se na scenarijima za svaki pojedini rizik. Za svaki

identificirani rizik potrebno je izraditi odgovarajući scenarij kojim će se opisati identificirana

prijetnja, njen nastanak i posljedice, kako bi se na osnovu ovog mogle planirati preventivne

mjere, educirati stanovništvo, odnosno pripremati eventualni odgovor na veliku nesreću.

6.1 Potres

6.1.1 Naziv scenarija

Naziv scenarija

Podrhtavanje tla uzrokovano potresom jačine VIIo MCS ljestvice

Grupa rizika

Potres

Rizik

Potres

Radna skupina

Koordinator

Načelnik Stožera civilne zaštite

Nositelj

Jedinstveni upravni odjela

Izvršitelj

6.1.2 Uvod

Potres je iznenadna i kratkotrajna vibracija tla uzrokovana urušavanjem stijena (urušni potres),

magmatskom aktivnošću (vulkanski potres) ili tektonskim poremećajima (tektonski potres) u

litosferi i dijelom u Zemljinu plaštu. To je elementarna nepogoda uzrokovana prirodnim

događajem koji je vjerojatno najveći uzrok stradavanja ljudi i uništenja materijalnih dobara.

Katastrofe uzrokovane potresima karakterizira brz nastanak, a događaju se stalno i bez

prethodnog upozorenja.



https://hr.wikipedia.org/wiki/Vibracije

https://hr.wikipedia.org/wiki/Tlo

https://hr.wikipedia.org/wiki/Stijena

https://hr.wikipedia.org/wiki/Magma

https://hr.wikipedia.org/wiki/Vulkan

https://hr.wikipedia.org/wiki/Tektonika_plo%C4%8Da

https://hr.wikipedia.org/wiki/Litosfera

https://hr.wikipedia.org/wiki/Zemljin_pla%C5%A1t


41 od 174


Općina Kršan

6.1.3 Prikaz utjecaja na kritičnu infrastrukturu

UTJECAJ SEKTOR

x Energetika (transport energenata i energije, sustavi za distribuciju)

x Komunikacijska i informacijska tehnologija (elektroničke komunikacije, prijenos podataka, informacijski sustavi, pružanje audio i audiovizualnih usluga)

x Promet (cestovni)

x Zdravstvo (zdravstvena zaštita)

x Vodno gospodarstvo (regulacijske i zaštitne vodne građevine i komunalne vodne građevine)

x Hrana (proizvodnja i opskrba hranom)

x Financije (bankarstvo, pošta)

x Prijevoz opasnih tvari (kemijski, biološki, radiološki i nuklearni materijali)

x Javne službe (škola, osiguravanje javnog reda i mira, zaštita i spašavanje, hitna medicinska pomoć)

x Nacionalni spomenici i vrijednosti

6.1.4 Kontekst

Potresi su tipična katastrofa s brzim izbijanjem, događaju se u bilo koje doba i izbijaju bez

upozorenja. Potres je endogeni proces do kojeg dolazi uslijed pomicanja tektonskih ploča a

posljedica je podrhtavanje Zemljine kore zbog oslobađanja velike količine energije.

Jačina potresa ovisi o više čimbenika kao što su količina oslobođene energije, dubina

hipocentra, udaljenosti epicentra i građi Zemljine kore. Potresi imaju primarne i sekundarne

učinke. Primarni učinci potresa su rušenje zgrada, štete na infrastrukturi, zarobljeni ljudi u

srušenim zgradama, kvarovi komunalnih usluga. Sekundarni učinci potresa su požari, poplave,

klizanje tla, bolesti.

Obzirom na geološke osobitosti tla i rasjede koji postoje na području županije realno je za

očekivati da će svako podrhtavanje tla i ispod naznačenih vrijednosti imati jači makroseizmički

intenzitet. Naime geološki sastav tla, što znači manje kompaktno tlo s obiljem podzemnih voda,

u ovom će slučaju djelovati tako da će pojačati amplifikaciju potresa, jer amplitude ubrzanja tla

(periodi oscilacija za vrijeme potresa) ovise o značajkama pod površinskih slojeva.

Osnovna značajka seizmičnosti je pojava većeg broja relativno slabijih potresa u seizmički

aktivnim razdobljima. Hipocentri odnosno žarišta potresa nalaze se na dubini od svega 2 do

30 km, što je relativno plitko. Zato potresi obično ne zahvaćaju šire područje.

Prema seizmološkoj karti izrađenoj u sklopu seizmičke mikrorajonizacije Istre, u toj aktivnoj

zoni osnovni stupanj seizmičnosti je 70 MCS ljestvice. Prema novim saznanjima najjači potresi

na području Županije mogu doseći jačinu od M=6,5. Seizmičnost na području Općine iznosi 70

po MCS.




42 od 174


Općina Kršan

Slika 4. Prikaz epicentara potresa u Republici Hrvatskoj

Izvor: Geofizički odsjek, Prirodoslobvno-matematički fakultet

Analizom epicentara potresa u Hrvatskoj (Slika 4.) u povratnom razdoblju od 1850. – 2015.

godine može se zaključiti da se područje Općine Kršan ne nalazi na seizmički aktivnijim,

područjima, no opasnost od potresa postoji.

Seizmičnost se prikazuje na dva načina. Jedan način je opisivanje intenziteta potresa (mjera

učinka potresa na ljude i objekte) i prikazuje se preko Mercalli-Cancani-Sieberg (MCS) ljestvice

koja ima 12 stupnjeva (Tablica 22). Drugi način opisivanja je jačina potresa preko magnitude

potresa (mjera energije oslobođene tijekom potresa) i prikazuje se preko Richterove ljestvice

koja također ima 12 stupnjeva.




43 od 174


Općina Kršan

Tablica 22. MCS ljestvica potresa

Stupanj potresa

Naziv potresa Učinak potresa

I. Nezamjetljiv potres Bilježe ga jedino seizmografi.

II. Vrlo lagan potres U višim stambenih zgrada osjete ga vrlo osjetljivi ljudi.

III. Lagan potres Podrhtavanje tla kao pri prolazu automobila. U unutrašnjosti zgrada osjeti ga više ljudi.

IV. Umjeren potres U zgradama ga osjeti više ljudi, a na otvorenome samo pojedinci. Budi neke spavače. Trese vrata i pokućstvo. Prozori, staklenina i posude zveče kao pri prolazu teških kamiona.

V. Prilično jak potres Osjeti ga više ljudi na otvorenom prostoru. Budi spavače; pojedinci bježe iz kuća. Njišu se predmeti koji slobodno vise.

VI. Jak potres Ljudi bježe iz zgrada. Sa zidova padaju slike, ruše se predmeti, razbija se posuđe, pomiče ili prevrće pokućstvo. Zvone manja crkvena zvona. Lagano se oštećuju pojedine dobro građene kuće.

VII. Vrlo jak potres Crijepovi se lome i kližu s krova, ruše se dimnjaci. Oštećuje se pokućstvo u zgradama. Ruše se slabije građene zgrade, a na jačima nastaju oštećenja.

VIII. Razoran potres Znatno oštećuje do 25% zgrada. Pojedine se kuće ruše, a veliki broj ih je neprikladan za stanovanje. U tlu nastaju pukotine, a na padinama klizišta.

IX. Pustošni potres Oštećuje 50% zgrada. Mnoge se zgrade ruše, a većina ih je neupotrebljiva. U tlu se javljaju velike pukotine, a na padinama klizišta i odroni.

X. Uništavajući potres Teško oštećuje 75% zgrada. Veliki broj dobro građenih kuća ruši se do temelja. Ruše se mostovi, pucaju brane, savijaju željezničke tračnice, oštećuju putevi. Pukotine u tlu široke su nekoliko decimetara. Urušavaju se špilje, pojavljuje se podzemna voda.

XI. Katastrofalan potres

Gotovo sve zgrade se ruše do temelja. Iz širokih pukotina u tlu izbija podzemna voda noseći mulj i pijesak. Tlo se odronjava, stijene se otkidaju i ruše.

XII. Veliki katastrofalan potres

Sve što je izgrađeno ljudskom rukom ruši se do temelja. Reljef mijenja izgled, zatrpavaju se jezera, rijeke mijenjaju korito.

Izvor – www.enciklopedija.hr

Obje ljestvice se temelje na pojavama i promjenama koje potresi izazivaju kod ljudi i životinja

uz ocjenu veličine štete na objektima te sagledavanje promjena u prirodi kao posljedice

potresa. Na Karti potresnih područja – Poredbeno vršno ubrzanje tla tipa A s vjerojatnosti

premašaja 10% u 50 (povratno razdoblje 475 godina) izraženo u jedinicama gravitacijskog

ubrzanja, g. Područje Općine Kršan nalazi se u području vršnog ubrzanja tla za povratni period

od 475 godina u području 0,10 g što odgovara VII° po MCS ljestvici.




44 od 174


Općina Kršan

Slika 5. Vršna ubrzanja tla uzrokovana potresima za područje Općine Kršan za povratni

period za 475 godina

Izvor: Karte potresnih područja RH, PMF Zagreb

Veza između vršnih ubrzanja i MCS ljestvice prikazana je u sljedećoj tablici.

Općina Kršan




45 od 174


Općina Kršan

Tablica 23. Veza između vrijednosti vršnog ubrzanja tla i MCS ljestvice

MCS stupanj potresa

VRŠNO UBRZANJE TLA

NAZIV POTRESA

OPIS POTRESA

(m/s2)

(jedinica gravitacijsk

og ubrzanja, g)

VI. 0,59-0,69 (0,06-0,07) g jak

Ljudi bježe iz zgrada. Sa zidova padaju slike, ruše se predmeti, razbija se posuđe, pomiče ili prevrće pokućstvo. Zvone manja crkvena zvona. Lagano se oštećuju pojedine dobro građene kuće.

VII. 0,98-1,47 (0,10-0,15) g vrlo jak Crijepovi se lome i kližu s krova, ruše se dimnjaci. Oštećuje se pokućstvo u zgradama. Ruše se slabije građene zgrade, a na jačima nastaju oštećenja.

VIII. 2,45-2,94 (0,25-0,30) g razoran Znatno oštećuje do 25% zgrada. Pojedine se kuće ruše, a veliki broj ih je neprikladan za stanovanje. U tlu nastaju pukotine, a na padinama klizišta.

IX. 4,91-5,40 (0,50-0,55) g pustošni Oštećuje 50% zgrada. Mnoge se zgrade ruše, a većina ih je neupotrebljiva. U tlu se javljaju velike pukotine, a na padinama klizišta i odroni.

Stanovništvo i društvo

Ukupna površina Općine Kršan iznosi 124 km2. Na području Općine Kršan nalazi se 23

naselja: Kršan, Blaškovići, Veljaki, Lazarići, Boljevići, Čambarelići, Kožljak, Jesenovnik, Nova

Vas, Šušnjevica, letaj, Kostrčani, Lanišće, Zankovci, Polje Čepić, Purgarija Čepić, Plomin,

Plomin luka, Stepčići, Vozilići, Zagorje i Potpićan. Ukupan broj stanovnika Općine iznosi 2.951,

dok je gustoća naseljenosti područja 24 stanovnika/km2. Naselje Potpićan ima najviše

stanovnika i najviše ugroženih se može očekivati u ovom naselju zbog veće gustoće

naseljenosti.

Na području Općine Kršan nalazi se 1.0292 stambenih jedinica, od kojih je ukupno stalno

nastanjeno njih 1.0273.

6.1.5 Uzrok

Unutarnji procesi uzrokovani su konvekcijskim gibanjima u unutrašnjosti Zemlje, koja su

posljedica toplinske energije Zemlje i odgovorni su za kretanje oceanskih i kontinentalnih

ploča. Ploče se mogu međusobno primicati, razmicati ili kliziti jedna uz drugu, a granice između

ploča područja su rezultat tektonskih aktivnosti. Na kontaktima ploča oslobađa se golema

količina energije koja uzrokuje deformacije stijena i nastanak potresa. Unutarnji procesi utječu

na kretanje masa u zemljinoj unutrašnjosti i na formiranje tektonskih pokreta, koji djeluju kao

2 Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine 3 Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine




46 od 174


Općina Kršan

okidač za nastanak potresa. Republika Hrvatska nalazi se na Euroazijskoj ploči koja je

litosferna ploča te obuhvaća Euroaziju (kontinentalnu masu koja se sastoji od Europe i Azije,

bez Indijskog potkontinenta, Arapskog poluotoka i područja istočno od lanca Verkojansk u

istočnome Sibiru). Na zapadu se proteže sve do Srednjeatlantskog hrpta.

RAZVOJ DOGAĐAJA KOJI JE PRETHODIO VELIKOJ NESREĆI

Tektonski poremećaji u litosferi, kao što su kretanje litosfernih ploča u zoni subdukcije, mogu

dovesti do pojave potresa. Uzrok nastanka potresa na području Istarske županije povezan je

s podvlačenjem (subdukcijom) Jadranske platforme pod Dinaride, kao posljedica kretanja

Afričke ploče u odnosu na Euro-azijsku ploču. Rasjedi, kao potencijalne žarišne točke, osim

toga nastaju unutar pojedinih tektonskih ploča kao posljedica diferencijalnih naprezanja u

Zemljinoj kori.

OKIDAČ KOJI JE UZROKOVAO VELIKU NESREĆU

Naglo otpuštanje napetosti u litosferi dovodi do nastanka potresa. Potres nastaje u

unutrašnjosti Zemlje, u mjestu koje nazivamo žarište ili hipocentar. Mjesto na površini Zemlje

gdje se potres najjače osjeti zove se epicentar.

6.1.6 Događaj s najgorim mogućim posljedicama

Događaj s najgorim mogućim posljedicama pretpostavlja nastanak potresa jačine VII° MCS

ljestvice na području Općine Kršan.

Prognoza šteta na stambenom fondu

Izračun procjene štete na stambenom fondu Općine Kršan izrađuje se uz sljedeće

pretpostavke:

- potres jačine VII° MCS ljestvice je pogodio Općinu Kršan;

- prema Karti potresnih područja Republike Hrvatske za 475 godina, cjelokupno područje

Općine Kršan nalazi se u području s vršnom akceleracijom od 0,10 g,

- trajanje potresa je 15 sekundi;

- ukupan broj stanovnika je 2.951,

- ukupan broj stanova je 1.046,

- u cilju sagledavanja mogućih šteta korišten je proračun koji određuje štete na objektima

po kategorijama gradnje, broj ranjenih i poginulih, količinu građevinskog otpada koji bi

nastao kod potresa VII° MCS, površinu zemljišta potrebnu za deponiranje tolike količine

otpada, potrebnu mehanizaciju za uklanjanje količine od 20% otpada koliko je u prva

dva dana potrebno ukloniti zbog spašavanja zatrpanih osoba;

- u trenutku potresa se svi stanovnici nalaze u stambenim zgradama.

Podjela objekata prema kategoriji gradnje:

I – zidane zgrade do 1920. godine - stropne konstrukcije isključivo od drveta

II – zidane zgrade s armirano betonskim serklažima od 1921. do 1945. godine

III – armirano betonske skeletne zgrade od 1946. do 1964. godine

IV – sustav armiranobetonskih nosivih zidova od 1965. do 1980.godine



https://hr.wikipedia.org/wiki/Euroazija

https://hr.wikipedia.org/wiki/Europa

https://hr.wikipedia.org/wiki/Azija

https://hr.wikipedia.org/wiki/Indija

https://hr.wikipedia.org/wiki/Arapski_poluotok

https://hr.wikipedia.org/wiki/Sibir

https://hr.wikipedia.org/wiki/Hipocentar

https://hr.wikipedia.org/wiki/Epicentar


47 od 174


Općina Kršan

V – skeletne zgrade s armiranobetonskim nosivim zidovima od 1980. do danas

Postotak oštećenja građevina u slučaju potresa VII° po MCS ljestvici prikazan je u sljedećoj

tablici.

Tablica 24. Postotak oštećenja građevina u slučaju potresa VII° MCS ljestvice ovisno o

kategoriji građevina

RED. BROJ

STUPANJ OŠTEĆENJA

I II III IV V GRAĐEVINSKA

ŠTETA %

1. Nikakvo-nema

8,00% 50,00% 39,00% 5,00% 30,00% 0,00%

2. Neznatno 10,00% 25,00% 25,00% 70,00% 50,00% 6,00%

3. Umjereno 40,00% 23,00% 33,00% 25,00% 20,00% 20,00%

4. Jako 35,00% 2,00% 2,00% - - 40,00%

5. Totalno 4,00% - 1,00% - - 62,00%

6. Rušenje 3,00% - - - - 100,00%

Izvor: Aničić: Civilna zaštita I i II, (1992)2, 135-143 str.

Podaci za područje Općine Kršan, koji bi klasificirali sve izgrađene stambene objekte prema

navedenoj podjeli još ne postoje, koristi se podatak o postotni udio građevina po pojedinim

tipovima stambenih objekata iz Procjene ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih

dobara i okoliša od katastrofa i velikih nesreća za područje Istarske županije (2014.).

Dakle, koriste se sljedeće aproksimacije za raspodjelu objekata po kategorijama gradnje:

- 25 % zidane zgrade Tip I (zgrade zidane do 1940. godine)

- 10 % zidane zgrade s armirano betonskim serklažima Tip II (od 1945-tih godina do

1960-tih godina)

- 15 % armiranobetonske skeletne zgrade Tip III (od 1960-tih godina do danas)

- 20 % zgrade sa sustavom armiranobetonskih nosivih zidova Tip IV(od 1960-tih godina

do danas)

- 30% skeletne zgrade s armiranobetonskim nosivim zidovima Tip V (od 1960-tih godina

do danas)

Kod proračuna materijalne štete, odnosno broja oštećenih objekata uzima se ukupan broj

stanova (1.029 stanova).

U kategoriju I (zidane zgrade) svrstano je 25% objekata što predstavlja oko 262 zidana objekta.

Od tih 262 objekta:

- 8% ili 21 objekata neće imati nikakvih oštećenja,

- 10% ili 26 objekata imati će neznatna oštećenja i 6% građevinske štete,

- 40% ili 105 objekt imati će umjeren stupanj oštećenja i 20% građevinske štete,

- 35% ili 92 objekata imati će jaka oštećenja i 40% građevinske štete,




48 od 174


Općina Kršan

- 4% ili 10 objekata imati će totalni stupanj oštećenja i 62% građevinske štete,

- 3% ili 8 objekata biti će srušeno uz 100% građevinsku štetu.

U kategoriju II (zidane zgrade s armirano betonskim serklažima) svrstano je 10% ili oko 105

objekata. To su zgrade zidane u šezdesetim godinama, pa do devedesetih godina.

Od tih 105 objekata:

- 50% ili 52 objekata neće doživjeti nikakva oštećenja,

- 25% ili 26 objekata će imati neznatan stupanj oštećenja uz 6% građevinske štete,

- 23% ili 24 objekata će imati umjereni stupanj oštećenja uz 20% građevinske štete,

- 2% ili 2 objekt će imati jaka oštećenja uz 40% građevinske štete.

U kategoriju III (armirano-betonske skeletne zgrade) svrstano je 15% ili oko 157 objekata.


- 39% ili 61 objekata neće doživjeti nikakva oštećenja,

- 25% ili 39 objekata će doživjeti neznatna oštećenja uz 6% građevinske štete,

- 35% ili 55 objekata će imati umjeren stupanj oštećenja uz 20 % građevinske štete,

- 2% ili 3 objekta će imati jaka oštećenja uz 40% građevinske štete,

- 1% ili 2 objekata će imati totalna oštećenja uz 62% građevinske štete,

U kategoriju IV (sustav armiranobetonskih nosivih zidova) svrstano je 20% ili 209 objekta.


- 5% ili 10 objekta neće doživjeti nikakva oštećenja

- 70% ili 146 objekata će doživjeti neznatna oštećenja uz 6% građevinske štete

- 25% ili 52 objekata će imati umjeren stupanj oštećenja uz 20 % građevinske štete

U kategoriju V (skeletne zgrade s armirano betonskim nosivim zidovima) svrstano je 30% ili

314 objekata.


- 30% ili 94 objekta neće doživjeti nikakva oštećenja

- 50% ili 157 objekata će doživjeti neznatna oštećenja uz 6% građevinske štete

- 20% ili 63 objekta će imati umjeren stupanj oštećenja uz 20 % građevinske štete

Prognoza broja žrtava

U žrtve potresa ubrajamo plitko, srednje i duboko zatrpane osobe. Plitko zatrpane osobe –

moguće spašavanje uporabom lake opreme za spašavanje bez specijalnih radova i

građevinskih strojeva. Duboko zatrpane osobe - osobe koje je moguće spasiti unutar 20 sati

specifičnim radovima, specijalnom opremom i građevinskim strojevima (specijalizirana jedinica

za spašavanje iz ruševina). Broj plitko i srednje zatrpanih osoba izračunava se prema formuli

(1), a broj duboko zatrpanih osoba prema formuli (2).




49 od 174


Općina Kršan

(1) (BPSZ) = A

n

i

B1

m

j

CD1

(2) (BDZ) = A

n

i

B1

m

j

CE1

gdje je:

- BPSZ - broj plitko i srednje zatrpanih osoba,

- BDZ - broj duboko zatrpanih osoba,

- A - ukupan broj osoba koje žive na nekom području,

- B - postotak zastupljenosti zgrada određenog konstruktivnog sustava u ukupnom broj

stambenih zgrada određene gradske zone,

- C - postotak zastupljenosti zgrada određenog konstruktivnog sistema prema

stupnjevima oštećenja za određeni intenzitet procesa u donosu prema ukupnom broju

zgrada tog sustava,

- D - postotak plitko i srednje zatrpanih za j-to oštećenje u i-tom konstruktivnom sustavu,

- E - postotak duboko zatrpanih za j-to oštećenje u i-tom konstruktivnom sustavu.

Za izračun broja zatrpanih osoba, koriste se postotci iz iduće tablice.

Tablica 25. Prikaz stupnjeva oštećenja s pripadajućim postotnim udjelima ranjenih i

poginulih

STUPANJ OŠTEĆENJA POSTOTAK PLITKO I SREDNJE DUBOKO

ZATRPANIH

POSTOTAK DUBOKO

ZATRPANIH

D E

Nikakvo - nema 0 0

Neznatno 0 0

Umjereno 1 0

Jako 2 0,25

Totalno 10 1

Rušenje 100 20

Izvor: Aničić: Civilna zaštita I i II(1992)2

Izračunom dobiven ukupan broj plitko, srednje i duboko zatrpanih osoba

- Duboko zatrpanih: 5,

- Plitko i srednje duboko zatrpanih: 39,

Posljedice

Život i zdravlje ljudi

Na području Općine Kršan se, sukladno statističkom praćenju te seizmološkim procjenama i

proračunima, razmatra mogućim potres do VIIº po MCS ljestvici.

Ovi primarni kao i sekundarni učinci potresa imali bi sljedeće posljedice:

- broj plitko i srednje zatrpanih osoba 39,




50 od 174


Općina Kršan

- broj duboko zatrpanih osoba 5,

- pojava eksplozija, požara, reducirane mogućnosti u komunikacijama,

- psihoze, depresije i panike ljudi, gubitak sigurnog stambenog prostora i dr.

U većoj ili manjoj mjeri biti će ugroženo cjelokupno stanovništvo Općine, a posebice

stanovništvo naselja koje ima najveću gustoću naseljenosti i najviše stanovnika. Osim

navedenih 60 osoba, potrebno bi bilo zbrinuti sve obitelji kojima bi njihovi stambeni objekti bili

toliko oštećeni da nisu sigurni za korištenje. Možemo pretpostaviti da bi bilo potrebno evakuirati

291 osoba. S obzirom da je ovo područje puno rjeđe naseljeno od prosjeka, to predstavlja

svojevrsnu olakotnu okolnost. Kod potresa u pravilu nastaju veće štete što je područje gušće

naseljeno. No, potres očekivanog najjačeg intenziteta imao bi obilježja velike nesreće za

područje Općine. U otklanjanje posljedica nužno će se morati uključiti šira društvena zajednica,

a oporavak može biti dugotrajan. S obzirom na uključene podatke, odabiru se katastrofalne

posljedice

Tablica 26. Vrijednost kriterija za posljedice na život i zdravlje ljudi po kategorijama -

potres

KATEGORIJA POSLJEDICE KRITERIJ ODABRANO

1 Neznatne < 0,001

2 Malene 0,001 – 0,0046

3 Umjerene 0,0047 – 0,011

4 Značajne 0,012 – 0,035

5 Katastrofalne 0,036 > x

Gospodarstvo

Naselja u Općini Kršan uglavnom su izgrađena u širinu prostora uz glavne prometnice.

Prevladavaju uglavnom obiteljske kuće od kojih je manji postotak starijih godišta izgradnje i

slabije otpornosti s obzirom na korišteni građevinski materijal i način gradnje.

Očekivani, mogući potresi intenziteta od VIIº po MCS ljestvici izazvali bi sljedeće učinke:

- neznatno i umjereno oštećenje na 634 objekata,

- jako oštećenje na 97 objekata,

- totalno oštećenje i rušenje na 20 objekata.

Od direktnih šteta nastat će štete na pokretnoj i nepokretnoj imovini, na sredstvima za

proizvodnju i rad. Također nastat će trošak sanacije, oporavka i asanacije, troškovi

spašavanja, liječenja, gubitak dobiti. Od indirektnih šteta nastat će troškovi izostanka djelatnika

sa svojih radnih mjesta, gubitak poslova i pretanak poslovanja, pad prihoda i pad proračuna.

U slučaju potresa intenziteta Vº - VIº po MCS ljestvici, što je u realnoj procjeni moguće, došlo

bi do laganih i umjerenih oštećenja kamenih kuća, dok bi za ostale objekte u starim dijelovima

Grada moglo doći samo do laganih oštećenja. Može biti ugroženo oko 5% stanovnika i to

uglavnom zbog nastanka panike u zatvorenim prostorima. U slučaju nastanka potresa od VIIº

MCS (mala vjerojatnost) moguća su jača oštećenja s rušenjem dijelova zgrade, dimnjaka,

nastanak odrona, klizišta kao i pukotina na cestama.




51 od 174


Općina Kršan

Procjena količine građevinskog otpada

Gore navedenim proračunom građevinskih šteta potrebno je odrediti količinu građevinskog

otpada koji će nastati prilikom totalnog rušenja objekata. Količina ovog otpada važna je da bi

se dimenzioniralo i odredilo područje gdje će taj građevinski otpad biti privremeno pohranjen.

Otpad će se proračunati metodom koju upotrebljava US Army Corps of Engineers (USACE)4.

Gore navedenim proračunom utvrđeno je da će u općini Kršan doći do potpunog rušenja i

totalnog oštećenja kod 20 objekta. Kako su to uglavnom jednokatni (dvokatni) objekti, količina

otpada se proračunava:

Jedan dvokatni objekt prosječnih gabarita: 10 m (dužina)* 8 m (širina) * 9 m (visina)

ima: (D * Š * V) * 0,33 = ___ m3 građevinskog otpada,

pa prema izračunu proizlazi da jedan objekt ima:

(10 * 8 * 9 ) * 0,33 = 324 * 0,33 = 106,92 m3 otpada.

Ukupna količina građevinskog otpada iznosi 3.100,68 m3, od toga je 620 m3 iskoristivog

otpada.

Za sav gore navedeni otpad predviđeno je područje za privremeno deponiranje otpada.

Tablica 27. Približni jedinični troškovi izgradnje raznih objekata

Opis Cost (€/m2 ) Cijena (€/m2 )

Jednostavne poljoprivredne građevine, pomoćne građevine i slično 28,4

Spremišta (rezervoari) vode, trgovačka skladišta, štale i slično 49,5

Tornjevi, vodotornjevi, ostala spremišta 78,4

Uredi, trgovine, poljoprivredne građevine do visine jednog kata, jednostavna industrijska postrojenja i slično.

146,4

Stambene zgrade do četiri kata, lokalne sportske građevine, parkirališta na kat, poslovne građevine i slično

175,8

Stambene i poslovne građevine, složenije poljoprivredne i industrijske građevine, građevine javnih institucija, domovi zdravlja, hoteli niže kategorije i slično

200,5

Privatne kuće, uredske zgrade, veliki trgovački centri 226,3

Trgovački centri i hoteli viših kategorija 250,0

Bolnice, knjižnice i kulturne građevine 300,5

Radio i TV postaje, obrazovne institucije, trgovački centri s dodatnim sadržajima

372,6

Kongresni centri, zračne luke, 451,6

4 USACE vidi FEMA IS-632




52 od 174


Općina Kršan

Opis Cost (€/m2 ) Cijena (€/m2 )

Kliničko-bolnički centri, hoteli najviših kategorija 513,3

Kazališta, operne i koncertne dvorane 615,3

Bal I.E., Crowley H., Pinho R. (2010.) Displacement - Based Earthquake Loss Assessment: Method

Development and Application to Turkish Building Stock, Research Report Rose 2010/02, IUSS Press,

Pavia, Italy

Za izračun troškova štete na stambenom fondu, korišteni su podaci iz tablice 25. Ukupne štete

samo na stambenom fondu iznosile bi:

- za 20 građevina koje se moraju potpuno obnavljati uz pretpostavku da imaju pravo

obnove na prosječno 50 m2 po obitelji – 20 × 175,8 €/m2× 50 m2 = 175.800,00 €

- za 97 građevina koje se mogu popraviti uz prosječno pravo nužnog popravka (nužni

smještaj) od 50 m2 i cijenu od 15% obnove kuće ukupna šteta je 127.894,50 €

- za najmanje popravke 634 kuće uz isto pravo popravka od 50 m2 po obitelji i 5% ukupne

cijene obnove cijele kuće ukupni trošak je 278.643,00 €

Tablica 28. Vrijednost kriterija za posljedice na gospodarstvo po kategorijama – potres

KATEGORIJA POSLJEDICE KRITERIJ (kn) ODABRANO

1. Neznatne 157.026,10 – 314.052,20

2. Male 314.052,20 – 1.570.261,00

3. Umjerene 1.570.261,00 – 4.710.783,00

4. Značajne 4.710.783,00 – 7.851.305,00

5. Katastrofalne > 7.851.305,00 x

Društvena stabilnost i politika

U Općini Kršan nalaze se 2 osnovne škole, 3 područne škole, 1 dječji vrtić, 1 područni dječji

vrtić, ispostava doma zdravlja sa 3 ambulante opće prakse, 2 stomatološke ambulante, 1

ljekarna, 12 crkve, 1 poštanska ureda, trgovački te prostori gradske uprave. Budući da se u

tim prostorima kreće i boravi veći broj građana u slučaju jačeg potresa moglo bi biti i stradalih

osoba. Veliku pozornost treba dati dječjim vrtićima.

Posljedice na kritičnu infrastrukturu:

Energetika

U slučaju potresa od VIIº i više po MCS ljestvici, objekti (transformatorske stanice) bi pretrpjeli

manja oštećenja te bi došlo do kratkotrajnog prekida u opskrbi električnom energijom na

području Općine. Oštećivanjem trafostanica može doći do prekida u opskrbi električnom

energijom u cijeloj Općini.

Obzirom na opremljenost i ekipiranost TE Plomin sve posljedice bi trebale biti otklonjene unutar

48 sati čime funkcioniranje Općine neće biti dovedeno u pitanje. Ukoliko do otklanjanja

problema ipak ne bi došlo u spomenutom vremenu, koristit će se alternativni načini dobivanja

električne energije (agregati).




53 od 174


Općina Kršan

Uslijed oštećenja plinske mreže došlo bi do prestanka distribucije plina, ispuštanje plina,

povećane opasnosti od požara i eksplozije te opasnosti od trovanja.

Vodno gospodarstvo

Ukoliko bi došlo do razornog potresa došlo bi do oštećenja vodoopskrbnog sustava što bi za

posljedice imalo prestanak opskrbe vodom, prestanak proizvodnje te bi se prešlo na

snabdijevanje vodom cisternama.

Zdravstvo

Smanjeni kapaciteti ambulanti zbog uništenja dijela opreme. Smanjen broj liječnika i

medicinskih sestara. Javno zdravstvo ne bi moglo odgovoriti zahtjevima koje bi ova velika

nesreća inicirala.

Komunikacijska i informacijska tehnologija

Uslijed potresa intenziteta VIIº po MCS ljestvici može doći do oštećivanja podzemne TK

instalacija koje obuhvaćaju gotovo sva naselja u Općini i može doći do prekida u telefonskoj

komunikaciji. Moguć je prestanak i smanjenje TV signala i mobilne telefonije.

Promet

Predviđena snaga potresa može imati štetne posljedice na promet odnosno prometne pravce.

U određenim slučajevima može doći do odrona cesta na strmim kosinama i do mjestimičnih

pukotina u cestama. Zastoj u prometu. Posljedica bi bila izolacija, prekid u distribuciji hrane i

lijekova, otežan dolazak snaga za zaštitu i spašavanje.

Financije

Može doći do prestanka distribucije poštanskih pošiljki i prekida rada poštanskih ureda. Za

očekivati je da može doći do prekida rada banaka na području Općine Kršan.

Hrana

Prestanak distribucije namirnica, smanjenje količine potrebnih namirnica. Nestanak pakirane

pitke vode.

Javne službe

Oštećenje objekata navedenih snaga uzrokovalo bi nemogućnost pravovremene reakcije

snaga civilne zaštite koje ne bi bile u mogućnosti u potrebnoj mjeri izvršavati svoje redovite

zadaće (pružanje zdravstvene zaštite, osiguranje javnog reda i mira, gašenje požara).

Smanjene mogućnosti intervencija zbog uništenja dijela materijalno-tehničkih sredstava.

Nacionalni spomenici i vrijednosti

U slučaju potresa od VIIº po MCS ljestvici pojedini objekti kao što su sakralni objekti, povijesne

građevine i tradicionalne kuće pretrpjele bi određena oštećenja - rušenje, pucanje prozorskih

stakala, oštećenja krovišta.




54 od 174


Općina Kršan

Tablica 29. Vrijednost kriterija za posljedice na društvenu stabilnost i politiku -

oštećena kritična infrastruktura – potres


1. Neznatne 157.026,10 – 314.052,20

2. Male 314.052,20 – 1.570.261,00

3. Umjerene 1.570.261,00 – 4.710.783,00

4. Značajne 4.710.783,00 – 7.851.305,00


Posljedice po građevine javnog društvenog značaja:

Javni i privredni objekti su uglavnom novije izvedbe u kojima se također očekuju samo manja

oštećenja, jer su kod njih već primijenjene mjere zaštite od potresa 7° seizmičkog intenziteta.

Objekti kritične infrastrukture su novije izvedbe i neće pretrpjeti znatna oštećenja, ali hoće

njihove funkcije i to:

- opskrba električnom energijom može biti otežana, jer će uslijed snažnih horizontalnih gibanja

zidova biti oštećene elektroinstalacije kod mnogih kuća, što će dovesti do automatskih ispada

napajanja cijelih naselja. Uspostava napajanja će trajati duže vrijeme (dok se elektroinstalacije

ispitaju u kućama s manjim oštećenjima i odvoje se s mreže kuće s neispravnim

elektroinstalacijama),

- opskrba vodom može biti otežana, jer će uslijed snažnih horizontalnih gibanja zidova njihove

instalacije biti oštećene kod mnogih kuća, što će dovesti do automatskih ispada vodovodnih

mreža tih naselja. Uspostava napajanja će trajati duže vrijeme (dok se ne isključe kuće s

neispravnim vodovodom),

- opskrba plinom može biti otežana, jer će uslijed snažnih horizontalnih gibanja zidova biti

oštećeni spojevi na plinskim instalacijama kod mnogih kuća, što će dovesti do požara i

eksplozije oštećenih objekata i preventivnog isključenja/ispada napajanja cijelih naselja.

Uspostava napajanja će trajati duže vrijeme (dok se ispitaju plinske instalacije u kućama i

odvoje se s mreže priključci kuća s neispravnim plinskim instalacijama),

- objekti od javnog društvenog značaja neće biti znatno oštećeni, ali su moguća duga razdoblja

njihovog zastoja u obavljanju djelatnosti zbog nestanka struje, vode, plina i telefonskih veza.

Sukladno ranijem izračunu za broj oštećenih građevina, dobiveno je da će doći do umjerene

štete na najvećem broju građevina, dok će kod manjeg broja građevina doći do jakih i totalnih

oštećenja te rušenja. Odabrane su katastrofalne posljedice zbog broja javnih ustanova na

kojima mogu nastati oštećenja.




55 od 174


Općina Kršan

Tablica 30. Vrijednost kriterija za posljedice na društvenu stabilnost i politiku

- štete/gubitci na ustanovama/građevinama javnog društvenog značaja – potres


1. Neznatne 157.026,10 – 314.052,20

2. Male 314.052,20 – 1.570.261,00

3. Umjerene 1.570.261,00 – 4.710.783,00

4. Značajne 4.710.783,00 – 7.851.305,00


Tablica 31. Vrijednost kriterija za društvenu stabilnost i politiku - zbirno – potres

KATEGORIJA KRITIČNA

INFRASTRUKTURA

USTANOVE/GRAĐEVINE

JAVNOG DRUŠTVENOG

ZNAČAJA

ODABRANO

1.

2.

3.

4.

5. x x x

Vjerojatnost događaja

Odabir scenarija odgovara potresnom djelovanju prema Karti potresnih područja s prikazom

poredbenih vršnih ubrzanja tla za povratni period od 475 godina.

Tablica 32. Vjerojatnost/frekvencija – potres

KATEGORIJA VJEROJATNOST/FREKVENCIJA

KVALITATIVNO VJEROJATNOST FREKVENCIJA ODABRANO

1 Iznimno mala <1 % 1 događaj u 100 godina i rjeđe x








56 od 174


Općina Kršan

6.1.7 Podaci, izvori i metode proračuna

Prilikom izračuna zona ugroženosti i procjene rizika korišteni su podaci iz:

- Aničić: Civilna zaštita I i II(1992)2

- Općina Kršan

- Procjena rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku

- Državni zavod za statistiku

- Procjene ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara te okoliša za

područje Istarske županije (2014.)




57 od 174


Općina Kršan

6.1.8 Matrice rizika

Rizik: Potres

Naziv scenarija: Podrhtavanje tla uzrokovano potresom jačine VIIo MCS ljestvice

Život i zdravlje ljudi Gospodarstvo Društvena stabilnost i politika




58 od 174


Općina Kršan

6.1.9 Karte rizika

Rizik: Potres

Naziv scenarija: Podrhtavanje tla uzrokovano potresom jačine VIIo MCS ljestvice

KAZALO

RIZIK

Vrlo visok

Visok

Umjeren

Nizak




59 od 174


Općina Kršan

6.2 Požar otvorenog tipa


Naziv scenarija

Požari raslinja na otvorenom prostoru

Grupa rizika

Požari otvorenog tipa

Rizik

Požari otvorenog tipa

Radna skupina

Koordinator


Nositelj


Izvršitelj

6.2.2 Uvod

Požar otvorenog prostora, pri čemu se prije svega misli na požare raslinja i šuma, složena su

pojava u kojoj se isprepliću različita termodinamička i aerodinamična događanja. Na njih

značajno utječe konfiguracija terena kojim se požar kreće, karakteristike vegetacije koja gori

te lokalni meteorološki uvjeti na mjestu požarišta.

Opasnost od požara pridonosi karakterističan loš raspored godišnjih oborina i učestale pojave

ljetnih suša. Od požara mogu biti ugrožene šumske površine, nacionalni parkovi, parkovi

prirode i poljoprivredne površine.




60 od 174


Općina Kršan


UTJECAJ SEKTOR

x Energetika (proizvodnja, uključivo akumulacije i brane, prijenos, skladištenje, transport

energenata i energije, sustavi za distribuciju)

Komunikacijska i informacijska tehnologija (elektroničke komunikacije, prijenos podataka,

informacijski sustavi, pružanje audio i audiovizualnih medijskih usluga)

x Promet (cestovni, željeznički, zračni, pomorski i promet unutarnjim plovnim putevima)

Zdravstvo (zdravstvena zaštita, proizvodnja, promet i nadzor nad lijekovima)

Vodno gospodarstvo (regulacijske i zaštitne vodne građevine i komunalne vodne građevine)

Hrana (proizvodnja i opskrba hranom i sustav sigurnosti hrane, robne zalihe)

Financije (bankarstvo, burze, investicije, sustavi osiguranja i plaćanja)

Proizvodnja, skladištenje i prijevoz opasnih tvari (kemijski, biološki, radiološki i nuklearni

materijali)

x Javne službe (osiguranje javnog reda i mira, zaštita i spašavanje, hitna medicinska pomoć)

x Nacionalni spomenici i vrijednosti

6.2.4 Kontekst

Požari raslinja i šuma nastaju kao uzročno posljedična veza klimatskih čimbenika, stanja

gorivog materijala (vlažnost, vrste biljnog pokrova i količina drvne i druge biomase) i ljudske

aktivnosti. Požari živog i mrtvog goriva na otvorenom prostoru na površinama šumskog,

poljoprivrednog i ostalog neobrađenog i zapuštenog zemljišta, generiraju velike poremećaje

cijelog ekosustava i narušavaju općekorisne funkcije šuma. To rezultira teško nadoknadivim

gospodarskim štetama, velikim troškovima obnove te drugim posrednim i neposrednim

gubicima. Takvi požari su destabilizator biološke i krajobrazne raznolikosti i kontaminiraju zrak

na užem prostoru, ali i uzrokuju dugoročne štete emisijom ugljičnog dioksida.

Stupanj opasnosti od požara državnih šuma i šumskih zemljišta procjenjuje se kao:

- I stupanj/vrlo velika opasnost - 23% površina,

- II stupanj/velika – 45%,

- III stupanj/umjerena – 30% i

- IV stupanj/mala opasnost – 2% površina.

Gašenje požara raslinja uvjetuje značajan angažman resursa što iziskuje dodatna financijska

sredstva svake godine. Prije svake požarne sezone planski se obavlja sljedeće:

- priprema zemaljskih snaga, edukacija i opremanje vatrogasaca,

- servisiranje tehnike i opreme i obnavljanje pričuvne opreme,

- priprema zrakoplova i posada, servisiranje zrakoplova, edukacija zrakoplovno-

tehničkog osoblja, nabava goriva, maziva, pjenila i retardanata,




61 od 174


Općina Kršan

- redovna dislokacija vatrogasaca i tehnike iz kontinentalnog na priobalni dio zemlje te

logistička potpora,

- priprema izvanrednih dislokacija i sustav brzog prebacivanja dodatnih brojnijih snaga

na ugrožena područja što podrazumijeva planiranje pomoći između susjednih županija,

ali i angažiranje vatrogasaca i tehnike iz cijele zemlje,

- dislokacija Vatrogasnog operativnog središta iz Zagreba u Divulje za potrebe

koordinacije snaga tijekom požarne sezone.

Državna uprava za zaštitu i spašavanje početkom svake godine Vladi Republike Hrvatske

predlaže donošenje Programa aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od

interesa za Republiku Hrvatsku. Programom su integrirane sve aktivnosti subjekata

(ministarstava, državnih upravnih organizacija, javnih ustanova, vatrogasnih postrojbi, udruga)

u cilju učinkovitijeg djelovanja pri gašenju požara na otvorenom prostoru. Izradom takvog

ciljanog Programa, nastoji se pridati važnost vatrogastvu u vrijeme požarne sezone kada je on

najopterećeniji. Na taj način dobivena su dodatna financijska sredstva za funkcioniranje

sustava u specifičnim okolnostima. Svi subjekti Programa aktivnosti provode svoje zadaće

kontinuirano tijekom cijele godine na području cijele zemlje i daju svoj doprinos u provedbi

preventivnih i operativnih mjera zaštite od požara.

Tablica 33. Mjesečni i godišnji broj dana sa grmljavinom i/ili grmljenjem, Čepić,

razdoblje od 2007. do 2016. godine

BROJ DANA SA GRMLJAVINOM I/ILI GRMLJENJEM

God. I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII. Zbroj

2007 . . . . . . . . . . . . .

2008 . . . 1 1 2 1 . . . . . 5

2009 . . . . 2 1 2 2 . . . . 7

2010 . . . 1 2 . 2 . . . . . 5

2011 . . . . . . 2 1 . . . . 3

2012 . . . 1 3 2 4 4 4 4 - . -

2013 . . 1 . 7 7 6 5 6 2 3 . 37

2014 1 4 1 2 7 5 8 7 4 3 4 1 47

2015 . . . 1 1 6 5 5 2 3 . . 23

2016 . 2 2 1 3 8 5 7 4 2 2 . 36

Sr 0.1 0.6 0.4 0.7 2.6 3.1 3.5 3.1 2.0 1.4 1.0 0.1 18.1

Max 1 4 2 2 7 8 8 7 6 4 4 1 47

min . . . . . . . . . . . . .

Izvor: DHMZ




62 od 174


Općina Kršan

Tablica 34. Broj dana s jakim vjetrom (>6Bf), Čepić, razdoblje od 2007. do 2016. godine

BROJ DANA S JAKIM VJETROM (6Bf)


2007 . . . . . . . . . . . . .

2008 . . 2 . . . . . . . . . 2

2009 . . . . . . . . . . . . .

2010 . . 3 . . . . . . . . . 3

2011 4 . 2 . . . . . . . . . 6

2012 . 9 1 . 1 . 1 1 . 1 - 1 -

2013 . 3 . 1 . . 1 1 . . 1 2 8

2014 1 . 1 . . . . . . . . 3 5

2015 . 2 3 2 . . . . 2 2 3 . 14

2016 . 1 4 . . . . . . . . 1 7

Sr 0.5 1.5 1.6 0.3 0.1 . 0.2 0.2 0.2 0.3 0.4 0.7 5.0

Max 4 9 4 2 1 . 1 1 2 2 3 3 14

min . . . . . . . . . . . . .

Izvor: DHMZ

6.2.5 Uzrok

Cijeli taj jadranski pojas primorskog krša karakteriziraju velike površine šuma i šumskih

zemljišta i nepovoljna struktura šumskih sastojina u kome s 83% prevladavaju degradirani

oblici šumske vegetacije, degradirane niske šume, makija (guste i niske šume, grmolikog

oblika, relativno gustog sklopa), garig (prorijeđene svijetle šikare) i veliki kompleksi kamenjara

sa šibljacima i biljnim vrstama različite vegetacijske degradacije, dok 17% čine visoke šume.

U skladu s tim, šume i šumska vegetacija na kršu prvenstveno imaju zaštitnu funkciju,

hidrološku i protu erozivnu, te rekreativnu i estetsku ulogu, a tek potom i ekonomski značaj.

Načelno, starija stabla i sastojine otpornije su od mlađih, između ostaloga i stoga što razvijenije

krošnje propuštaju manje svjetla i topline, te nema ili je slabije razvijeno grmlje i biljni pokrov,

a isušivanje je manje. Osim što starija stabla imaju deblju koru i sloj pluta, mlade sastojine

tanje kore imaju grane bliže tlu i gušći sklop, te su osjetljivije na požar, posebno njegovo

širenje. U nepovoljnim vremenskim uvjetima opasnost od požara prijeti mladim, travom

obraslim sastojinama i kulturama svih vrsta.

Osim gorivog materijala, količina vlage u gorivu najočitiji je presudni čimbenik za nastanak i

širenje požara u šumi. Količina vlage je posljedica istovremenog utjecaja niza čimbenika koji

smanjuju opasnost ili pogoduju pojavi i širenju šumskih požara: okolišni uvjeti klime i tla, vrsta

drveća, starost sastojina, oblik gospodarenja šumom, stanje pokrova šumskog tla, godišnje

doba i vrijeme, te uspostavljeni šumski red.

Gledano s aspekta reljefa, na razvoj požara utječe više faktora – nagib terena, područja

različite vlažnosti, temperature zraka i tla, temperaturne inverzije, izloženost suncu ili zasjene,

izloženost vjetru ili zavjetrine.

Ekstremno visoka temperatura i niska vlažnost zraka (osobito ako je dugotrajno), pokazatelj je

vremenskog stanja koje pospješuje isušivanju mrtvog gorivog materijala na tlu, ali i vegetacije




63 od 174


Općina Kršan

općenito, te se tako povećava potencijalna opasnost od požara raslinja u toplom dijelu godine.

Nadalje, vrućine koje djeluju u sprezi sa sušnim razdobljima stvaraju povoljne vremenske

uvjete za nastanak i širenje požara raslinja.

Uvjeti ekološkog okruženja i šumski požari usko su povezani kao uzročno posljedična veza

klime, tla, ljudske aktivnosti, količine i stanja gorivog materijala. Za učinkovito preventivno i

osmišljeno dugoročno djelovanje s ciljem smanjenja broja požara i opožarenih površina,

potrebno je poznavanje višegodišnjeg utjecaja svih tih poveznica i njihovo integriranje u sustav

zaštite šuma od požara.

Svako mjesto ima svoj požarni režim koji se može opisati izvedenim veličinama koje su rezultat

međudjelovanja vlažnosti/suhoće prirodnog gorivog materijala i klimatskih prilika određenog

kraja. Jedna od takvih bez dimenzionalnih veličina je ocjena žestine. Ona može biti mjesečna

(MSR) i sezonska (SSR) a određuje se kanadskom metodom za procjenu opasnosti od požara

raslinja. Ocjena žestine u sebi sadrži meteorološke uvjete i stanje vlažnosti mrtvog šumskog

gorivog materijala i služi za klimatsko-požarni prikaz prosječnog stanja na nekom području.

Općenito se smatra da je potencijalna opasnost od požara raslinja vrlo velika ako je srednja

sezonska žestina SSR > 7.

Slika 6: Prostorna analiza srednjih sezonskih žestina (SSR) posljednja tri desetljeća


Pojava manjeg ili većeg broja požara raslinja, ponajviše ovisi o slijedećim čimbenicima:

- parametrima vegetacije (vrsta i vlažnost vegetacije)

- ukupnost klimatskih i meteoroloških čimbenika i pojava u atmosferi na određenom

mjestu




64 od 174


Općina Kršan

- antropološkim parametrima (gustoća stanovništva i ljudske aktivnosti, sociološki,

ekonomski i socijalni elementi)

Dva kritična razdoblja povećane pojave požara na otvorenom prostoru:

- proljetno – mjeseci veljača, ožujak i travanj (osobito praćeno sušom i vjetrom, dok nije

počeo proces ozelenjivanja vegetacije).

- ljetno - mjesec srpanj, kolovoz, rujan, također nastaje povećan broj požara, najvećim

dijelom na priobalnom području s otocima.

Žestina takvih požara osobito je pojačana ukoliko se poklopi i sušno razdoblje i ostalih

ekstremni meteorološki uvjeti (jak vjetar, visoka temperatura i suhoća zraka, udari groma).

OKIDAČ KOJI JE UZROKOVAO VELIKU NESREĆI

Statistički podaci Ministarstva unutarnjih poslova u pogledu požara raslinja - nastanak požara

raslinja uglavnom povezan s ljudskom djelatnošću. Najčešći način izazivanja je nemar ili

nepažnja poradi paljenja korova i bio razgradivi komunalni otpad, radova u šumi, nepažnji sa

ložištima za roštilje, neugašenoj vatri, dječje igre i zapuštenih neuređenih deponija organskog

i anorganskog otpada. Namjerno izazvanih požara u 2000. godini je bilo 3,2%.

Najčešći uzroci požara su otvoreni plamen, a nešto manji postotak požara je uzrokovan

pražnjenjem atmosferskog elektriciteta ili toplinom koja nastaje trenjem.


Ekstremni meteorološki uvjeti (jak vjetar, visoka temperatura zraka, suša, udari groma)

pogoduju razvoju više istovremenih požara raslinja (na većoj površini) na priobalju. Gašenje

takvih požara zahtijevaju angažiranje značajnog materijalnog, tehničkog i kadrovskog

potencijala, ponekad iz više županija pa čak iz cijele zemlje. Snage su razvučene na više

požara, ali poradi ekstremnih meteoroloških uvjeta nije ih moguće staviti pod nadzor više dana.

Budući da požari traju i više dana, vatrogasne snage su iscrpljene, a opožarena površina se

povećava, moguće je smrtno stradavanje, hrvatskih i/ili stranih državljana. Požari mjestimično

mogu ugroziti veći broj ljudi i imovinu (kampovi), te je potrebna evakuacija lokalnog

stanovništva, turista i imovine i njihovo zbrinjavanje na sigurna mjesta, ugrožena je kritična

infrastruktura, pojavljuju se zastoji u cestovnom, željezničkom, zračnom i pomorskom prometu,

poremećaj opskrbe energijom, vodom, namirnicama. Mogući su masovni otkazi turističkih

aranžmana. Mjere oporavka vegetacije i opožarenih prostora su dugoročne. Posljedice za

općekorisne funkcije šuma su dugoročne.

Pored promatranih meteoroloških pojava za ovo razmatranje valja spomenuti i grmljavinu,

budući je grom jedini prirodni uzročnik požara. Pod grmljavinom podrazumijevamo pojavu,

odnosno skup pojava, jednog ili više iznenadnih električnih pražnjenja koja se manifestiraju

bljeskom svjetlosti (sijevanjem) i zvukom (grmljenje). Grmljavina se javlja uz konvektivne

oblake i najčešće je praćena oborinom i olujnim vjetrom.

Gašenje požara otvorenog prostora

Temeljem dosadašnjih iskustava, a zahvaljujući dobrom sustavu osmatranja i dojave požara

na tretiranom području za izračun potrebnog broja vatrogasaca uzeti su slijedeći elementi:




65 od 174


Općina Kršan

- površina zahvaćena požarom iznosi 500m2 i eliptičnog je oblika gdje se požar širi po dužnoj

osi "a" i poprečnoj "b" uz pretpostavku da vjetar puše duž dužne osi "a";

Posljedice


Na području Općine Kršan ne očekuju se ozbiljni negativni utjecaji na zdravlje i život ljudi u

slučaju nastanka požara.

Tablica 35. Vrijednost kriterija za posljedice na život i zdravlje ljudi po kategorijama –

požar


1 Neznatne < 0,001

2 Malene 0,001 – 0,0046 x

3 Umjerene 0,0047 – 0,011

4 Značajne 0,012 – 0,035

5 Katastrofalne 0,036 >

Gospodarstvo

Procjenjuje se da će veliki požari napraviti veću štetu na području šuma i niskog raslinja te

može ozbiljno ugroziti područja koji se nalaze u blizini šuma i raslinja. Od direktnih šteta nastat

će gubitak dobiti.

Tablica 36. Vrijednost kriterija za posljedice na gospodarstvo po kategorijama - požar


1. Neznatne 157.026,10 – 314.052,20

2. Male 314.052,20 – 1.570.261,00

3. Umjerene 1.570.261,00 – 4.710.783,00

4. Značajne 4.710.783,00 – 7.851.305,00 x

5. Katastrofalne > 7.851.305,00


Posljedice na kritičnu infrastrukturu

Hrana

Štete na usjevima i vinogradima kao rezultat požara. Gubitak jednogodišnjih i višegodišnjih

uroda, smanjeni prinosi, dio usjeva će biti uništen. Ove štete mogu uzrokovati smanjenje

količine namirnica.




66 od 174


Općina Kršan


oštećena kritična infrastruktura – požar


1. Neznatne 157.026,10 – 314.052,20

2. Male 314.052,20 – 1.570.261,00

3. Umjerene 1.570.261,00 – 4.710.783,00

4. Značajne 4.710.783,00 – 7.851.305,00 x


Posljedice na građevinama od javnog društvenog značaja

Doći će do oštećenja građevina od javnog društvenog značaja i odabran je umjeren rizik jer se

procjenjuje da će kod najvjerojatnijeg događaja šteta biti manja od 4.710.783,00 kn.


štete/gubitci na ustanovama/građevinama javnog društvenog značaja - požar


1. Neznatne 157.026,10 – 314.052,20

2. Male 314.052,20 – 1.570.261,00

3. Umjerene 1.570.261,00 – 4.710.783,00 x

4. Značajne 4.710.783,00 – 7.851.305,00


Tablica 39. Vrijednost kriterija za društvenu stabilnost i politiku - zbirno – požar

KATEGORIJA KRITIČNA

INFRASTRUKTURA

USTANOVE/GRAĐEVINE

JAVNOG DRUŠTVENOG

ZNAČAJA

ODABRANO

1.

2.

3. x

4. x x

5.


Frekvencija događaja temelji se na podacima o pojavnosti požara u zadnjih 5 godina na

području Općine.




67 od 174


Općina Kršan

Tablica 40. Vjerojatnost/frekvencija - požar

KATEGORIJA VJEROJATNOST / FREKVENCIJA



2 Mala 1 – 5 % 1 događaj u 20 do 100 godina x







- Državni hidrometeorološki zavod

- Općina Kršan








68 od 174


Općina Kršan


Rizik: Požari otvorenog tipa

Naziv scenarija: Požari raslinja na otvorenom prostoru na području Općine Kršan





69 od 174


Općina Kršan

6.2.9 Karte rizika

Rizik: Požari otvorenog tipa

Naziv scenarija: Požari raslinja na otvorenom prostoru na području Općine Kršan

KAZALO

RIZIK

Vrlo visok

Visok

Umjeren

Nizak




70 od 174


Općina Kršan

6.3 Epidemije i pandemije


Naziv scenarija

Pandemija influence

Grupa rizika

Epidemije i pandemije

Rizik


Radna skupina

Koordinator


Nositelj


Izvršitelj

6.3.2 Uvod

Virus influence ili gripe uzrokuje svake godine veći ili manji pobol stanovništva pretežito u

zimskom periodu u obliku epidemije. Bolest se manifestira teškim općim simptomima i

pretežito respiratornim smetnjama i razvojem eventualnih komplikacija pa čak i smrtnim

ishodom. Bolest traje desetak dana, ponekad i duže. Pacijent tijekom bolesti nije radno

sposoban.

Virusi influence tijekom međupandemijskog razdoblja (epidemiološki je to razdoblje zadnjih

nekoliko godina nakon posljednje epidemije 2009./10.), koji cirkuliraju među stanovništvom

srodni su virusima iz proteklih pandemija. Svake 2-3 godine dolazi do selekcije sojeva koji se

dovoljno razlikuju od virusa na koji u stanovništvu postoji visoka razina kolektivnog imuniteta,

te su sposobni uzrokovati epidemiju među stanovništvom. Tipične epidemije gripe uzrokuju

porast incidencije pneumonije, što se očituje većim brojem hospitalizacija i smrtnosti. Starije

osobe i osobe s kroničnim bolestima najsklonije su razvoju komplikacija gripe, kao i dojenčad.




71 od 174


Općina Kršan


UTJECAJ SEKTOR

Energetika (transport energenata i energije, sustavi za distribuciju)

Komunikacijska i informacijska tehnologija (elektroničke komunikacije, prijenos podataka, informacijski sustavi, pružanje audio i audiovizualnih usluga)

Promet (cestovni)



Hrana (proizvodnja i opskrba hranom)

Financije (bankarstvo, pošta)

Prijevoz opasnih tvari (kemijski, biološki, radiološki i nuklearni materijali)



6.3.4 Kontekst

Iskustva iz zadnje pandemije 2009./10. i pojave novog pandemijskog virusa, A(H1N1) pdm,

zaslužna su za nove spoznaje temeljem kojih je napravljena revizija svih dotadašnjih

postojećih planova za pripremljenost za suzbijanje pandemije, te izrađen i novi Nacionalni

plan, koji je u međuvremenu i revidiran u svrhu pripreme za novi potencijalni val. Međutim,

uvijek postoji mogućnost iznenađenja kada epidemija izmiče kontroli i prelazi u pandemiju širih

razmjera.

Nekada se smatralo da se pandemije javljaju u pravilnim intervalima, no to mišljenje je

prevladano. Uspostavom djelotvornog sustava virološkog praćenja influence uvidjelo se da

novonastali podtipovi virusa influence A ne dovode obvezno do pandemije. Vrijeme od otkrića

novog podtipa virusa i punog razvoja pandemije može biti nedovoljno za razvoj cjepiva. Bez

obzira na nemogućnost pravovremene nabave cjepiva za sprečavanje pandemije, svaka

aktivnost na pripremanju za pandemiju je od koristi.

U tijeku pandemije 2009./10. najveća opterećenost u pandemiji bila je ona na zdravstvene

službe dok su druge javne službe uredno funkcionirale. To se može pripisati specifičnosti

zadnje pandemije u kojoj je zabilježen relativno mali broj oboljelih (oko 58.000) koji su se javili

zdravstvenoj službi u Hrvatskoj. Unutar zdravstvene službe, najveću opterećenost, posebice

u prvom dijelu pandemije, podnijela je epidemiološka služba koja je nositelj komunikacije svih

protuepidemijskih mjera prema svim dijelovima zdravstvene službe, a ujedno je i sama

provodila protuepidemijske mjere obuzdavanja širenja uz aktivno traženje kontakata oboljelih

i primjenu profilakse antivirusnim lijekovima. Osim toga Hrvatski zavod za javno zdravstvo

(HZJZ) koordinirao je rad svih epidemioloških službi na terenu i drugih dijelova zdravstvene

zaštite uz praćenje međunarodne situacije i međunarodnu komunikaciju, dnevno praćenje

kretanja bolesti u populaciji i podatke o virološkoj konfirmaciji oboljelih i dnevnu analizu

epidemiološke situacije, procjenu rizika i predlaganje protuepidemijskih mjera. U HZJZ Službi




72 od 174


Općina Kršan

za mikrobiologiju u sklopu Nacionalnog referentnog laboratorija Svjetske zdravstvene

organizacije za influencu obavljeno je laboratorijsko ispitivanje oko 4.000 oboljelih s oko

10.000 laboratorijskih pretraga. Pri tome treba nadodati da je virus A(H1N1) pdm nastavio

cirkulirati podjednakim intenzitetom u sezoni 2010./11. kad je obavljen gotovo isti broj pretraga.

Uz epidemiološku službu, najveći teret podnijela je infektološka djelatnost, uz poseban napor

djelatnika jedinica intenzivnog liječenja zbog liječenja teških komplikacija gripe poput virusne

pneumonije što je bila posebnost zadnje pandemije. Dodatno, mnogi drugi bolnički odjeli

pretrpjeli su opterećenost pandemijom s obzirom da se infekcija širila bolničkim odjelima dok

se smještajni kapaciteti s izolacijskim uvjetima i potpomognutim održavanjem života pacijenata

bili brojčano nedostatni.

Pojačano je radila i primarna zdravstvena zaštita, a zbog nepostojanja dežurstva, bio je

potreban i dodatan angažman hitne službe.

Tijekom zadnje pandemije možemo identificirati glavni problem u provođenju

protuepidemijskih mjera, a to je izostala adekvatna suradnja državnih medija u prenošenju

ključnih poruka prema populaciji. U svim medijima dominirale su antivakcinalne poruke što je

rezultiralo nezapamćeno malim obuhvatom cijepljenja pandemijskim cjepivom (0,4%).

Zdravstveni sustav ima ključnu ulogu u epidemiološkom, kliničkom i virusološkom praćenju

gripe na temelju kojeg donosi i provodi protuepidemijske mjere i liječenje kojima će se smanjiti

rizik od širenja pandemijskog virusa te time smanjiti morbiditet i mortalitet.

Različite strukture nezdravstvenog sustava osiguravaju tijekom pandemije funkcioniranje

javnih službi (opskrba energijom, transport, snabdijevanje hranom) kako bi se smanjio utjecaj

na zdravstveni sustav, gospodarstvo i društvo u cjelini.

Ozbiljnost događaja pandemije kao i posljedični događaji uvelike ovise o pitanjima koje svaka

pandemija postavlja:

a) Koliko učestalo se pojavljuju novi slučajevi

b) Koje grupe ljudi će teže i ozbiljnije oboliti ili imaju veći rizik za umiranje

c) Koji oblici oboljenja i posljedičnih komplikacija su viđeni u trenutku pojave

d) Da li je virus influence osjetljiv na antiviralnu terapiju

e) Koliko će uopće po procjeni ljudi oboljeti od gripe

f) Kakav će biti utjecaj na zdravstveni sektor u cjelini uključujući i cjelokupni angažman

kompletnog zdravstvenog sustava koji ima.

Zdravstveni resursi koji bi podnijeli glavni teret javno zdravstvenog odgovora na pandemiju

gripe na području Općine su:

- Zavod za javno zdravstvo Istarske županije

- Istarske domovi zdravlja, ispostava Labin,

- Ambulante u Potpićanu

S obzirom na broj osoba oboljelih i umrlih od gripe, kao i broj osoba koje će koristiti zdravstvene

resurse, dolazi do pojačanog pritiska na zdravstvene i socijalne službe, pa je potrebno osigurati

organizacijske prilagodbe sukladno postojećim planovima korištenja kapaciteta potrebnih za

povećan priliv oboljelih osoba.




73 od 174


Općina Kršan

U trenutku pandemijskog vrhunca smještaj u bolnicama oboljelih od gripe je kapacitetom

ograničen, pa je potreban dodatni smještajni kapacitet u drugim ustanovama poput

umirovljeničkih domova, dječjih vrtića, škola, hotela i sličnih objekata.

Nadalje, posljedice pandemije gripe obuhvaćaju i sve aspekte proizašle iz provedbe

protuepidemijskih mjera koji se odnose na socijalne navike stanovništva poput restrikcije

putovanja, zatvaranja granice za putovanja, zatvaranja škola i drugih ustanova te izračun

posljedičnih šteta ovakvih događaja također treba uzeti u obzir.

Ako bismo prema procjeni ECDC-a odlučili cijepiti zaposlene u najvažnijim službama i osobe

s povećanim rizikom od komplikacija (kronične bolesnike, djecu od 6 do 24 mjeseca starosti,

obiteljske kontakte djece mlađe od 6 mjeseci starosti i osobe starije od 65 godina), ciljna bi

skupina bila 35% stanovništva.

6.3.5 Uzrok

Uzrok pandemije je virus influence koji je iznenada mutirao te nije bio sastavni dio uobičajenog

sezonskog cjepiva protiv gripe koje je odlukom MZ nabavljeno za odgovarajuću sezonu gripe

po preporuci Svjetske zdravstvene organizacije.


Obzirom na epidemiološku situaciju u većem dijelu svijeta, farmaceutske tvrtke ne uspijevaju

proizvesti dovoljne količine cjepiva, a dolazi i do nestašice lijekova za liječenje gripe i njenih

komplikacija. Ovakva situacija dodatno povećava zabrinutost cjelokupnog stanovništva i

opterećenost zdravstvene službe u Hrvatskoj. Prema postojećem Nacionalnom planu za

pandemijsku gripu, u Hrvatskoj je proglašen 6. stadij, te sukladno njemu pokrenute su sve

predviđene aktivnosti.

Radi lakšeg savladavanja "lažnih uzbuna", koje su posljedica poboljšanog virološkog nadzora

nad kretanjem virusa influence, definirani su stadiji koji olakšavaju pripremu za pandemiju.


Iznenadna i neočekivana genska mutacija virusa influence i mogućnost njegovog povoljnog i

brzog širenja osnovna je pretpostavka kao okidač za nastanak pandemije koji u bilo kojem

trenutku može izmaći kontroli i pretvoriti se u događaj katastrofalnih razmjera.

Tri su teorije o nastanku pandemijskih virusa: Genetskom rekombinacijom između ljudskih i

životinjskih virusa influence; Izravan prijenos virusa sa životinja na ljude i obrnuto, te javljanje

novih virusa, odnosno ulazak ranije postojećih virusa u stanovništvo sa neprepoznatog

rezervoara.

Čak i u odsutnosti epidemije, pojava novog podtipa virusa gripe, uz tek nekoliko inficiranih ljudi,

može zbog straha od mogućnosti nastanka pandemije, postaviti ogromne zahtjeve pred

zdravstveni sustav i državnu upravu.




74 od 174


Općina Kršan


Epidemija pandemijske gripe pojavila se u prosincu i trajala je devet tjedana.

S obzirom da bi pandemijsku epidemiju uzrokovao novi virus, s kojim stanovništvo prethodno

nije bilo u kontaktu, može se očekivati veći pobol i smrtnost. Može se očekivati od 800.000 do

1.200.000 oboljelih od gripe na području cijele Hrvatske, dok bi od njenih posljedica moglo

umrijeti između 800 do 2.500 ljudi.

Prvi oboljeli od pandemijske gripe u Hrvatskoj su rezultat unosa virusa gripe koji je već

određeno vrijeme u pandemijskom obliku prisutan na području Azije, odakle se kroz

međunarodna putovanja proširio i u Europu.

S obzirom da su informacija o pojavi pandemijskog soja gripe u Aziji poznate već prije pojave

prvih slučajeva bolesti u Europi, a samim time i u Hrvatskoj. Najveći broj oboljelih je u mlađim

radno sposobnim dobnim skupinama (do 80% oboljelih), za razliku od sezonske gripe koja

pogađa starije, kronične bolesnike. Oboljelo je 30% stanovništva tijekom trajanja epidemije, s

vrhuncem epidemije otprilike 30 dana od početka epidemije tj. sredinom mjeseca siječnja,

nakon čega slijedi postupni pad u obolijevanju.

Događaj s najgorim mogućim posljedicama predviđa tijekom epidemijskog događaja od 9

tjedana na području Općine Kršan ukupno oboljelih 885 osoba, od kojih je pomoć liječnika

primarne zdravstvene zaštite zatražilo njih 106 (12 %). Zbog razvoja komplikacija bolesti 23

(2,6%) oboljelih zahtijevalo je bolničko liječenje. Od gripe i njenih komplikacija kroz 9 tjedana

umrlo je ukupno 2 od svih oboljelih osoba (smrtnost od 0,2%).

Posljedice


Tijekom epidemijskog događaja od 9 tjedana ukupno je oboljelo 885 osobe što rezultira

katastrofalnu posljedicu na život i zdravlje ljudi na prostoru Općine Kršan.


epidemije i pandemije


1. Neznatne < 0,001

2. Malene 0,001 – 0,0046

3. Umjerene 0,0047 – 0,011

4. Značajne 0,012 – 0,035

5. Katastrofalne 0,036 > x

Gospodarstvo

Za očekivati je da bi došlo do prekida uobičajenog rada javnih službi, primjerenom

organizacijom i ciljanim preventivnim mjerama sukladno navedenom planu, održala bi se

potrebna razina aktivnosti neophodnih da se zadovolje elementarne potrebe stanovništva u

takvim uvjetima.




75 od 174


Općina Kršan

Tablica 42. Vrijednost kriterija za posljedice na gospodarstvo po kategorijama –

epidemije i pandemije


1. Neznatne 157.026,10 – 314.052,20

2. Male 314.052,20 – 1.570.261,00 x

3. Umjerene 1.570.261,00 – 4.710.783,00

4. Značajne 4.710.783,00 – 7.851.305,00



Posljedice po kritičnu infrastrukturu

Ne očekuju se velike posljedice na kritičnu infrastrukturu zbog povećanog broja oboljelih osoba

koji će koristiti bolovanje. Ne očekuje se štete/gubici na građevinama od javnog društvenog

značaja, kao niti prekid dulji od 10 dana u radu kritične infrastrukture.

Zdravstvo

Moguće su poteškoće u održavanju zdravstvene zaštite zbog većeg broja oboljelih koji

zahtijevaju veći angažman zdravstvenih djelatnika.

Javne službe

Može doći do poteškoća u radu javnih službi zbog povećanog broja osoba na bolovanju.


- oštećena kritična infrastruktura – epidemije i pandemije


1. Neznatne 157.026,10 – 314.052,20 x

2. Male 314.052,20 – 1.570.261,00

3. Umjerene 1.570.261,00 – 4.710.783,00

4. Značajne 4.710.783,00 – 7.851.305,00


Posljedice po građevine javnog društvenog značaja

Neće izazvati posljedice na građevinama javnog društvenog značaja i zbog toga su odabrane

neznatne posljedice.




76 od 174


Općina Kršan


štete/gubitci na ustanovama/građevinama javnog društvenog značaja – epidemije i

pandemije


1. Neznatne 157.026,10 – 314.052,20 x

2. Male 314.052,20 – 1.570.261,00

3. Umjerene 1.570.261,00 – 4.710.783,00

4. Značajne 4.710.783,00 – 7.851.305,00


Iako je zbog povećanog broja bolovanja došlo do poteškoća u radu kritičnih službi koje su

zahtijevale i prekovremeni rad i uvođenje dodatnih smjena, zbog provedbe preventivnih mjera

i organizacijskih prilagodbi nije došlo do prestanka rada na rok dulji od 10 dana.

Tablica 45. Vrijednost kriterija za društvenu stabilnost i politiku - zbirno – epidemije i

pandemije

KATEGORIJA KRITIČNA INFRASTRUKTURA

USTANOVE/GRAĐEVINE JAVNOG DRUŠTVENOG

ZNAČAJA

ODABRANO

1. x x x

2.

3.

4.

5.


S obzirom na razmatrajuće podatke, odabrana je mala vjerojatnost pojavljivanja.

Tablica 46. Vjerojatnost / frekvencija - epidemije i pandemije











77 od 174


Općina Kršan




- Općina Kršan








78 od 174


Općina Kršan


Rizik: Epidemije i pandemije

Naziv scenarija: Pandemija influence





79 od 174


Općina Kršan

6.3.9 Karte rizika

Rizik: Epidemije i pandemije

Naziv scenarija: Pandemija influence

KAZALO

RIZIK

Vrlo visok

Visok

Umjeren

Nizak




80 od 174


Općina Kršan

6.4 Ekstremne temperature


Naziv scenarija

Pojava toplinskog vala na području Općine Kršan

Grupa rizika

Ekstremne vremenske pojave

Rizik

Ekstremne temperature

Radna skupina

Koordinator


Nositelj


Izvršitelj

6.4.2 Uvod

Ekstremne temperature zraka mogu uzrokovati zdravstvene probleme i povećani broj smrtnih

slučajeva i stoga predstavljaju javnozdravstveni problem. Osobito ugrožene skupine ljudi su

mala djeca, kronični bolesnici, starije osobe te ljudi koji rade na otvorenom prostoru.

Ekstremne temperature koje mogu predstavljati rizik za stanovništvo nisu jednake u svim

dijelovima godine, jer osjetljivost ljudi ovisi o prilagodbi organizma na prethodne vremenske

prilike, a osobito nepovoljan učinak mogu uzrokovati ekstremne temperature koje traju dulje

vrijeme.

Pojavnost ekstremnih temperatura poklapa se sa razdobljem turističke sezone kada je

koncentracija osoba, a samim tim i opasnost daleko veća.




81 od 174


Općina Kršan

6.4.3 Prikaz utjecaja na kritičnu strukturu

UTJECAJ SEKTOR



Promet (cestovni)








6.4.4 Kontekst

Područje općine karakteriziraju klimatska obilježja tipična za regiju u kojoj se nalazi, a to su

suha, topla ljeta te blage i kišovite zime. Klimatske prilike pod značajnim su utjecajem reljefnih

obilježja prostora. U uskom priobalnom pojasu jači su maritimni utjecaji koji se djelomično

osjećaju i u Čepićkom polju, dok su kontinentalni utjecaji značajnije izraženi u predjelima

općine koji se nalaze na većim nadmorskim visinama.

Varijacije u prosječnim godišnjim temperaturama su manje i kreću se između 11,5°C i 13,1°C,

dok prosječna godišnja temperatura iznosi 12,4°C. Prosječne mjesečne temperature se kreću

između 3,6°C u siječnju i 21,9°C u srpnju.

Za razdoblje 1975-1995. godine, (prema Statističkim ljetopisima Istre, Primorja i Gorskog

Kotara) srednja godišnja temperatura najhladnijeg mjeseca siječnja iznosi 5,4oC, a u

najtoplijem srpnju 23,5oC.




82 od 174


Općina Kršan

Tablica 47. Broj vrućih dana, Čepić, za razdoblje od 2007. do 2016. godine.

BROJ VRUĆIH DANA (tz ≥ 30,0°C)


2007 0 0 0 0 3 6 19 12 0 0 0 0 40

2008 0 0 0 0 1 12 20 19 7 0 0 0 59

2009 0 0 0 0 7 2 17 23 2 0 0 0 51

2010 0 0 0 0 0 6 19 15 0 0 0 0 40

2011 0 0 0 0 0 5 10 25 12 1 0 0 53

2012 0 0 0 0 4 15 27 29 4 0 0 0 79

2013 0 0 0 0 0 9 22 15 2 0 0 0 48

2014 0 0 0 0 0 7 7 8 0 0 0 0 22

2015 0 0 0 0 0 11 26 20 3 0 0 0 60

2016 0 0 0 0 0 8 26 12 8 0 0 0 54

zbroj 0 0 0 0 15 81 193 178 38 1 0 0 506

sred 0.0 0.0 0.0 0.0 1.5 8.1 19.3 17.8 3.8 0.1 0.0 0.0 50.6

std 0.0 0.0 0.0 0.0 2.3 3.6 6.3 6.2 3.8 0.3 0.0 0.0 14.3

Izvor: DHMZ

Oborinske prilike u Hrvatskoj za srpanj 2016. godine opisane su sljedećim kategorijama: kišno

(istočna Hrvatska i dio središnje Hrvatske), normalno (Zavižan, dio središnje Hrvatske te dio

srednjeg i južnog Jadrana), vrlo sušno (šire područje Rijeke i Senja te šire područje Zadra i

Knina) i sušno (preostali dio Hrvatske), objavio je DHMZ.

Tablica 48. Godišnji hod ukupne mjesečne količine oborine, Pazin, 1971. – 2000.

Dan/Mj. I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII. GODINA

Količina oborina

74,7 66,9 78,9 91,7 79,1 92,7 65,0 94,9 102,8 123,5 123,8 92,6 1 087

Max. količina oborina

59,7 82,4 160,4 57,2 79,1 60,4 63,1 94,2 95,0 103,6 115,9 81,5 160,4

Izvor: DHMZ

Iz Tablice 48. može se uočiti da postoji dobro izražen godišnji hod ukupne mjesečne količine

oborine s maksimalnim količinama tijekom listopada i studenog, a minimalnim tijekom srpnja.

Na temelju egzaktnih podataka mjerenih u Državnom hidrometeorološkom zavodu godišnje

ima 3,5% umjerenih, 2,5% jakih i 1,5% ekstremnih toplinskih valova, odnosno oko 13

umjerenih, 9 jakih i 5-6 ekstremnih. Obzirom da se takvi događaji ne javljaju tijekom cijele

godine već uglavnom u 4 mjeseca (120 dana) od 15. svibnja do 15. rujna onda bi to značilo da

se u tom razdoblju umjereni toplinski valovi u prosjeku mogu očekivati jednom u cca 9 dana,

jaki jednom u 13 dana i ekstremni jednom u 22 dana.

Državni zavod u navedenom razdoblju, stalno prati temperature i u slučaju kada postoji 70%

vjerojatnosti da temperatura prijeđe prag, izvještava Ministarstvo zdravlja i Hrvatski zavod za

javno zdravstvo o nastupanju toplinskog vala. Najveći broj smrti događa se u prva dva dana




83 od 174


Općina Kršan

nakon pojave visoke temperature i kada razdoblje „opasnih razina“ temperatura potraje dulje

vrijeme.

Najugroženije – ranjive skupine izloženog stanovništva su mala djeca i starije dobne skupine,

kronični bolesnici, osobe s invaliditetom te osobe koji rade na otvorenom prostoru.

U Općini Kršan nalazi se 44,97% djece i mladeži 0-19 godina, 24,26% osoba treće životne

dobi 60 god i više. Osoba s teškoćama u obavljanju svakodnevnih aktivnosti u Općini Kršan

ima 15,21%.

Za predočenje opsega opterećenosti zdravstvenih ustanova navodi se koje skupine bolesnika

će biti toliko ugrožene da se hospitaliziraju ili će zatražiti stručnu medicinsku pomoć i

intervenciju. Prvenstveno su to osobe s već postojećim kroničnim bolestima (hipertoničari,

šećeraši, bubrežni, mentalni/depresija najviše).

Pojavnost ekstremnih temperatura poklapa se sa razdobljem turističke sezone kada je

koncentracija osoba, a samim tim i opasnost daleko veća. U skupinu posebno ugroženih osoba

pritom treba nadodati turiste te radnike na otvorenom. Iznimno visoke dnevne temperature u

kombinaciji sa naglim ulaskom u more česti su uzrok smrti, naročito turista.

6.4.5 Uzrok

Obzirom na proljetne hladnije vremenske prilike koje prethode toplinskom ekstremu,

osjetljivost ljudi na nagli temperaturni porast, nije prilagođena. Posebno nepovoljan učinak na

ljudski organizam ovaj klimatski stres uzrokuje pri nagloj, iznenadnoj pojavi ekstremno visokih

temperatura koje potraju dulje vrijeme. Općina Kršan jedna je klimatska regija i toplinski val

zahvaća cijelo stanovništvo.

Toplinski val je prirodna pojava uzrokovana klimatskim promjenama, nastaje naglo bez

prethodnih najava. Toplina može biti okidač za uzrok mnogih zdravstvenih stanja i izazvati

umor, srčani udar ili konfuziju, inzult te pogoršati postojeće stanje kod kroničnih bolesnika.


Pojava toplinskog vala zahvatila je područje Općine Kršan, a temperatura iznosi 38°C.

Na temelju egzaktnih podataka mjerenih u Državnom hidrometeorološkom zavodu godišnje

ima oko 13 umjerenih, 9 jakih i 5-6 ekstremnih toplinskih valova.

Ekonomska analiza zdravstvenih učinaka i prilagodbe na klimatske promjene ukazuje na

direktne i indirektne posljedice na zdravlje od pojave ekstremnih temperatura uslijed klimatskih

promjena to su: povećana smrtnost i broj ozljeda, povećan rizik od zaraznih bolesti, prehrana

i razvoj djece, negativan utjecaj na mentalno zdravlje i kardio-respiratorne bolesti.

Mala djeca od 0 do 6 godina starosti jako su osjetljiva na dehidraciju i stariji iznad 60 godina

života kod kojih je smanjena kompenzatorna kardio-vaskularna sposobnost organizma. Među

starijim osobama, razdoblja ekstremne vrućine su povezana s povećanim rizikom od

hospitalizacije za nadoknade tekućine i poremećaje elektrolita, zatajenja bubrega, infekcije

urinarnog trakta, sepsu i toplinski udar. Ekstremna toplina stavlja starije osobe na 18% veći

rizik od hospitalizacije za nadoknadu tekućine i poremećaje elektrolita; 14% veći rizik za




84 od 174


Općina Kršan

zatajenje bubrega; 10% veći rizik za infekcije mokraćnog sustava; i 6% veći rizik od sepse.

Starije osobe imaju 2½ puta veću vjerojatnost da će biti hospitalizirani od toplinskog udara

tijekom razdoblja toplinskog vala nego tijekom dana bez toplinskog vala. Za trošenje

prekomjernog stvaranja topline, pretile osobe moraju više protok krvi usmjeriti kroz potkožne

žile te stoga imaju veće kardiovaskularno naprezanje i s višim frekvencijama kada su izložene

toplinskom stresu. Iz tih razloga, pretili ljudi su osjetljiviji na umjereni toplinski stres, ozljede i

toplinski udar.

Starost i bolest su u korelaciji što je dob viša povećan je broj bolesti, invalidnosti, uzimanja

lijekova i smanjena je kondicija. Ovi učinci stavljaju starije osobe u viši rizik tijekom ekstremnih

toplotnih uvjeta koji dovode do višeg pobola i smrtnosti.

Osobe s teškoćama u obavljanju svakodnevnih aktivnosti, posebno one nepokretne, ne mogu

si same pomoći i nadomjestiti tekućinu, a njih u Općini ima 449 odnosno 15,21% građana.

Radnik na otvorenom bez adekvatne opskrbe tekućinom i dovoljno odmora svih 8 sati vrlo

teškog rada izložen jakom i direktnom sunčevom svjetlu na kritičnoj temperaturi zraka >30oC

u opasnosti je od toplinskog stresa. Za analizu uvjeta rada na otvorenom, pri visokim

temperaturama, upotrebljava se humidity index – HI mjerenjem temperature i vlage. Ako je

izmjerena temperatura zraka 31°C pri relativnoj vlazi od 65% Humidex iznosi 42°C. Mogući su

simptomi toplinskog stresa i obavezno je uzimanje dodatnih količina vode te radnika treba

uputiti liječniku. Za rad na direktnom suncu se dodaje 1 do 2°C (ovisno o stupnju naoblake).

U Općini Kršan najugroženijim poslovima na otvorenom smatraju se poslovi ugostiteljstva

(ostale uslužne djelatnosti: 24 radnika), građevinarstva (graditeljstvo: 95 radnika), te

poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo gdje ih se bilježi ukupno 42 radnika. Ukupan broj

zaposlenih osoba na navedenim poslovima iznosi 161 osoba.

Posljedice

Sposobnost sustava zdravstvene zaštite u Općini Kršan za odgovor na ukupnost krize koju

toplinski val kao izvanredna okolnost može izazvati, čine zdravstveni kapaciteti u Općini:

- Dom Zdravlja, ispostava Labin

- Liječnik Ana Vretnar, ordinacija opće medicine, Potpićan

- Liječnik Klapčić Eda, ordinacija opće medicine, Potpićan

- Liječnik Faraguna Miljenko, ordinacija opće medicine, Potpićan

U pojavi toplinskog vala povećanje intervencija je dnevno za 20%. Pružanje hitne medicinske

pomoći u vrijeme toplinskog vala ovisi o raspoloživim timovima Zavoda za hitnu medicinu

Istarske županije.


U slučaju toplinskog vala predviđa se veće obolijevanje stanovništva nego inače, posebice

skupina s postojećom kroničnom bolešću. Obzirom na nepostojanje prethodne metodologije

ekonomske analize i procjene šteta za klimatsku nepogodu toplinskog vala uzete su

dosadašnja stručna iskustva i prosudbe djelatnika zavoda za hitnu medicinu i transfuzijsku

medicinu. Očekuje se 20% više hitnih intervencija, viša stopa bolovanja radno aktivnog

stanovništva, kao i više komplikacija i smrtnih ishoda kod ranjivih skupina stanovništva i

radnika na otvorenom. Pojava događaja toplinskog vala umjerenog rizika od 1 – 2 dana




85 od 174


Općina Kršan

očekuje se jednom u 9 dana u ljetnoj sezoni (120 dana) s porastom smrtnosti stanovništva za

5%. Moguće je očekivati umjrenene posljedice na život i zdravlje ljudi.


ekstremne temperature


1. Neznatne < 0,001

2. Malene 0,001 – 0,0046

3. Umjerene 0,0047 – 0,011 x

4. Značajne 0,012 – 0,035

5. Katastrofalne 0,036 >

Gospodarstvo

U ovom scenariju troškovi hitnih medicinskih usluga i hospitalizacije oboljelih ne bi prelazile

karakteriziraju se kao male


ekstremne temperature


1. Neznatne 157.026,10 – 314.052,20

2. Male 314.052,20 – 1.570.261,00 x

3. Umjerene 1.570.261,00 – 4.710.783,00

4. Značajne 4.710.783,00 – 7.851.305,00




Javne službe

Postojeća organizacija hitne medicinske službe je primjerena te bi se održala potrebna razina

aktivnosti neophodnih da se zadovolje elementarne potrebe stanovništva u uvjetima

umjerenog toplinskog vala.


- oštećena kritična infrastruktura


1. Neznatne 157.026,10 – 314.052,20 x

2. Male 314.052,20 – 1.570.261,00

3. Umjerene 1.570.261,00 – 4.710.783,00

4. Značajne 4.710.783,00 – 7.851.305,00





86 od 174


Općina Kršan


Ne očekuju se posljedice na građevinama javnog društvenog značaja.


štete/gubitci na ustanovama/građevinama javnog društvenog značaja – ekstremne

temperature


1. Neznatne 157.026,10 – 314.052,20 x

2. Male 314.052,20 – 1.570.261,00

3. Umjerene 1.570.261,00 – 4.710.783,00

4. Značajne 4.710.783,00 – 7.851.305,00


Tablica 53. Vrijednost kriterija za društvenu stabilnost i politiku - zbirno – ekstremne

temperature



ZNAČAJA

ODABRANO

1. x x x

2.

3.

4.

5.


Višegodišnji temperaturni trendovi koje prati Državni hidrometeorološki zavod za klimatska

područja u Republici Hrvatskoj ukazuju na vrlo veliki rizik od ekstremno visokih temperatura.

Tablica 54. Vjerojatnost / frekvencija – ekstremne temperature







5 Iznimno velika > 98 % 1 događaj godišnje ili češće x




87 od 174


Općina Kršan


Za izradu scenarija: Pojava toplinskih valova na području Općine Kršan iz grupe rizika –

Ekstremne temperature, korišteni su podaci, izvori i metode izračuna prema sljedećoj

dokumentaciji:


- Općina Kršan









88 od 174


Općina Kršan


Rizik: Ekstremne temperature

Naziv scenarija: Pojava toplinskog vala na području Općine Kršan





89 od 174


Općina Kršan

6.4.9 Karte rizika

Rizik: Ekstremne temperature

Naziv scenarija: Pojava toplinskog vala na području Općine Kršan

KAZALO

RIZIK

Vrlo visok

Visok

Umjeren

Nizak




90 od 174


Općina Kršan

6.5 Poplava


Naziv scenarija

Poplava na području Čepičkog polja

Grupa rizika

Poplava

Rizik

Poplava izazvana izlijevanjem kopnenih vodenih tijela

Radna skupina

Koordinator


Nositelj


Izvršitelj

6.5.2 Uvod

Obrana od poplava u Republici Hrvatskoj regulirana je kroz zakonsku regulativu prvenstveno

kroz Zakon o vodama i Zakon o financiranju vodnoga gospodarstva te druge zakonske i

podzakonske akte. Na teritoriju Republike Hrvatske za operativne aktivnosti preventivne,

redovite i izvanredne obrane od poplava, kroz izgradnju vodnih građevina za obranu od

poplava, održavanje postojećeg sustava obrane od poplava te organizaciju operativne obrane

od poplava na terenu, nadležne su Hrvatske vode zajedno s resornim ministarstvom, odnosno

Upravom vodnog gospodarstva.

U cilju prepoznavanja, boljeg i učinkovitijeg upravljanja rizicima od nastanka potencijalnih

velikih nesreća i katastrofa te smanjenja i ublažavanja potencijalnih šteta od njihovog

nastanka, u nastavku se obrađuje Procjena rizika od poplava izazvanih izlijevanjem kopnenih

vodenih tijela.

Poplave su prirodni fenomeni čije se pojave ne mogu izbjeći, ali se poduzimanjem različitih

preventivnih građevinskih i negrađevinskih mjera rizici od poplavljivanja mogu smanjiti na

prihvatljivu razinu. Poplave su među opasnijim elementarnim nepogodama i na mnogim

mjestima mogu uzrokovati gubitke ljudskih života, velike materijalne štete, devastiranje

kulturnih dobara i ekološke štete.




91 od 174


Općina Kršan


UTJECAJ SEKTOR

x Energetika (transport energenata i energije, sustavi za distribuciju)


x Promet (cestovni)

Zdravstvo (zdravstvena zaštita)





Javne službe (škola, osiguravanje javnog reda i mira, zaštita i spašavanje, hitna medicinska pomoć)


6.5.4 Kontekst

Područje Općine Kršan pripada dvjema različitim podregijama Istarskog poluotoka - središnja

Istra (200-500 m n.m.) i sjeveroistočna Istra (dolina Raše do Plominskog zaljeva i Čepićko

polje). Za područje Općine karakterističan je spoj umjereno kontinentalne i mediteranske klime

uslijed maritimnih utjecaja kroz dolinu Raše koji stvaraju mikroklimatska područja. Varijacije

na području nastaju ovisno o utjecaju reljefa i ekspozicije. Raspored oborina tokom godine

ujednačeniji je za područja u središnjoj Istri nego u priobalju s ukupnom količinom oborina od

1.072 mm.

U okviru hidroloških pokazatelja osim rijeke Raše i Boljunšćice koja je više površinski tok, te

akumulacijskog jezera, postoje i značajne količine podzemnih voda i izvora. Značajno je i

područje Čepićkog polja koje je dijelom samostalni sabirni bazen, dok sve ostale vode otječu

u more. Unutar karbonatnih stijena Učke skupljaju se značajne količine podzemne vode. Ove

vode izlaze na površinu na nekoliko izvora, iz kojih se snabdijevao vodom vodovod iz Plomina

i Labina. Vode jugozapadno od Plomina izlaze na površinu na izvorima u okolini luke Plomin.

Na razmatranom području nalazi se više izvora:

izvor Jaškovica nalazi se u Potpićanskom polju;

izvor Beka nalazi se u Čepićkom polju, pored kojeg postoji više manjih izvora;

izvor Kožljak nalazi se u predjelu istoimenog sela, a vezan je na vode Letaja i Ćićarije;

izvor Plomin koji se nalazi na istočnoj strani Učke.

Bubić jama je izdansko okno, a nalazi se unutar kruga termoelektrane Plomin. Potok Bižac

prikuplja vode 4 glavnih vododerina i provodi ih područjem deponija pepela TE Plomin u kanal

Boljunčice i dalje u Plominski zaljev.




92 od 174


Općina Kršan

Slika 7. Karta izohijeta Istarske županije 1961.-1990.

Izvor: Državni hidrometeorološki zavod

Područje Općine Kršan s obzirom na stupanj ugroženosti od poplava možemo smatrati vrlo

ugroženim područjem, iako je u proteklom razdoblju izgrađeno niz vodnih građevina koje, kod

pojave većih vodnih valova, smanjuju opasnost od plavljenja poljoprivrednih površina Čepić

polja, ali i stambenih i gospodarskih objekata smještenih uz glavni tok rijeke Boljunšćice.

6.5.5 Uzrok

Opasnost od poplava na području Općine Kršan dolazi od plavljenja rijeke Boljunšćice.

Poplave velikih razmjera mogu se javiti kada ovo područje zahvate obilne i/ili dugotrajne

oborine. Ako je tlo u području Općine već zasićeno vodom ranijih kiša, a razina rijeke je visoka,

površinske vode nemaju kuda otjecati prirodnim padom te uzrokuju poplave na područjima uz

rijeku. Najviši vodostaji na rijeci su zabilježeni u listopadu, studenome i prosincu, a najniži

vodostaji zabilježeni su ljetnim mjesecima.


Događaji koji su prethodili velikoj nesreći su dugotrajne i obilne oborine.


Okidači nastanka poplave mogu biti dugotrajne oborine manjeg intenziteta ili kratkotrajne

oborine velikog intenziteta. Veća je vjerojatnost da će doći do kratkotrajne oborine većeg

intenziteta.


Hidromelioracijski sustav Čepić polje izgrađen je u cilju što efikasnije evakuacije vanjskih i

unutarnjih voda Čepićkog polja. Voda putem mreže sekundarnih, sabirnih i glavnih kanala

utječe u Boljunšćicu te se dalje kroz Tunel Čepić dužine 4,5 km, evakuira u Plominski zaljev.

Taloženje materijala u obuhvatne kanale, kao posljedica erozijskih procesa usporedo sa

pojavom većih vodnih valova, može prouzročiti prelijevanje, ali i pucanje obrambenih nasipa




93 od 174


Općina Kršan

obuhvatnih kanala. U slučaju odnosno u vremenu dok je protoka Boljunčice veća od kapaciteta

Tunela Učke, višak vode može se akumulirati u retencionim zonama kapaciteta ukupno

1.750.000,00 m3.

Kožljačke bujice razvile su se u podnožju brda Šikovac i Sisol i utječu u lijevi Obuhvatni kanal

br.3. Čepićkog polja. Hidrologija i morfologija sliva uz veliki intenzitet oborina uzrokuju velike

erozijske procese, koji stvaraju velike količine vučenog i lebdećeg nanosa. Zbog velikih

hidrodinamičkih sila, koje se razvijaju prilikom evakuacije bujičnih vodnih valova, osim

zatrpavanja protjecajnog profila nizinskih vodotoka, dolazi do urušavanja postojećih zaštitnih

vodnih građevina kao i ugrožavanja stambenih objekata uz bujične vodotoke.

Posljedice


Ugroženi ljudski faktor se odnosi na stanovništvo i stambene objekte smještene uz glavni tok

rijeke Boljunčice. Obuhvatni kanal br.2 i Obuhvatni kanal br.3, Čepić Jezero i Kloštar.

Kao posljedica Kožljačke bujice moglo biti ugroženo 10-tak stanovnika Općine (0,3 %

stanovništva), te bi moglo doći do oštećenja najviše 3 obiteljskih kuća u dijelu naselja Kožljak.


poplava


1. Neznatne < 0,001

2. Malene 0,001 – 0,0046

3. Umjerene 0,0047 – 0,011

4. Značajne 0,012 – 0,035 x


Gospodarstvo

Posebno se ugroženim smatra poljoprivredno područje Čepić polja od oko 1800 ha, te

gospodarski objekti u Čepićkom polju koji su u funkciji poljoprivredne i stočarske proizvodnje.

Područje Općine s obzirom na stupanj ugroženosti od poplava možemo smatrati vrlo

ugroženim područjem, iako je u proteklom razdoblju izgrađeno niz vodnih građevina koje, kod

pojave većih vodnih valova, smanjuju opasnost od plavljenja poljoprivrednih površina Čepić

polja, ali i stambenih i gospodarskih objekata smještenih uz glavni tok rijeke Boljunčice.


poplava


1. Neznatne 157.026,10 – 314.052,20

2. Male 314.052,20 – 1.570.261,00

3. Umjerene 1.570.261,00 – 4.710.783,00

4. Značajne 4.710.783,00 – 7.851.305,00 x





94 od 174


Općina Kršan


Procjena se temelji na procjeni štete koju može uzrokovati poplava u odnosu na proračun

Općine.


Energetika

Može doći do oštećenja dijelova sustava (trafostanica, stupova el. mreže) i do kratkotrajnog

prekida napajanja električnom energijom što može dovesti do otežanog redovitog

funkcioniranja tvrtki i domaćinstava.

Djelatnici i postrojenje za proizvodnju električne energije- pogon TE Plomin također se iznimno

mogu smatrati ugroženim.

Promet

Može doći do oštećenja prometnica i mostova što može dovesti do otežanog odvijanja

redovitog funkcioniranja prometa. Zbog oštećenja prometnica i mostova može biti otežan

dolazak snaga civilne zaštite.

Posebno se ugroženim smatraju područje željezničke pruge Lupoglav- Štalije ( nije u funkcij ),

te ceste Šušnjevica- Kožljak- Vozilići, kao i gospodarski objekti koji su u funkciji poljoprivredne

i stočarske proizvodnje. U neposrednoj opasnosti se nalazi i stanovništvo, te stambeni objekti

u mjestima Kožljak, Purići, Gradina, Bačvari, Belići, Faldovija, Žuknica, Načinovići, Surjani i

Belani.

Vodno gospodarstvo

Može doći do zamućenja pitke vode. Kod pojave bujičnih poplava može doći do oštećivanja

mreže odvodnje.


- oštećena kritična infrastruktura - poplava


1. Neznatne 157.026,10 – 314.052,20

2. Male 314.052,20 – 1.570.261,00

3. Umjerene 1.570.261,00 – 4.710.783,00 x

4. Značajne 4.710.783,00 – 7.851.305,00





95 od 174


Općina Kršan


Na ugroženom području ne nalaze se građevine javnog i društvenog značaja.


štete/gubitci na ustanovama/građevinama javnog društvenog značaja – poplava


1. Neznatne 157.026,10 – 314.052,20 x

2. Male 314.052,20 – 1.570.261,00

3. Umjerene 1.570.261,00 – 4.710.783,00

4. Značajne 4.710.783,00 – 7.851.305,00


Tablica 59. Vrijednost kriterija za društvenu stabilnost i politiku - zbirno – poplava



ZNAČAJA

ODABRANO

1. x

2. x

3. x

4.

5.


Frekvencija događaja temelji se na podacima o pojavnosti poplava prethodno opisanih

razmjera u zadnjih 20 godina na području Općine.

Prema evidenciji najkritičniji mjeseci vezani uz pojavu poplava su listopad, studeni i prosinac,

s obzirom da je zadnja veća poplava na području Općine ( Kožljak ) bila u srpnju 2000. godine.






3 Umjerena 5 – 50 % 1 događaj u 2 do 20 godina x






96 od 174


Općina Kršan




dokumentaciji:


- Općina Kršan





- Hrvatske vode




97 od 174


Općina Kršan


Rizik: Poplava izazvana izlijevanjem kopnenih vodenih tijela

Naziv scenarija: Poplava na području Čepičkog polja i Kožljaka





Općina Kršan


98 od 174

6.5.9 Karte

Karta opasnosti od poplava - pregledna karta opasnosti od poplava za srednju vjerojatnost

pojavljivanja, Prilog 1.

Dubina vode:

Izvor: http://voda.giscloud.com/map/321897/karta-opasnosti-od-poplava-za-veliku-vjerojatnost-

pojavljivanja---dubine

Čepičko polje

Kožljak




99 od 174


Općina Kršan

6.5.10 Karte rizika

Rizik: Poplava izazvana izlijevanjem kopnenih vodenih tijela

Naziv scenarija: Poplava na području Čepičkog polja i Kožljaka

KAZALO

RIZIK

Vrlo visok

Visok

Umjeren

Nizak




100 od 174


Općina Kršan

6.6 Tehničko tehnološke nesreće


Naziv scenarija

Tehničko tehnološka nesreća izlijevanjem amonijačne vode iz TE Plomin

Grupa rizika

Tehničko tehnološke nesreće s opasnim tvarima

Rizik

Tehničko tehnološke nesreće

Radna skupina

Koordinator


Nositelj


Izvršitelj

6.6.2 Uvod

Mogućnost nastanka tehničko-tehnoloških nesreća za koje postoji opasnost prerastanja u

veliku nesreću ovisi o vrsti, koncentraciji i količini opasne tvari na lokaciji. Posljedice i utjecaji

ovakvih velikih nesreća na okolinu mogu biti raznovrsne. Najvažniji utjecaj koji mogu imati je

ponajprije na život i zdravlje ljudi nastanjenih u bližoj i daljoj okolini, zatim na stanje u okolišu

te na okolno gospodarstvo i objekte kritične infrastrukture. Jačina utjecaja katastrofe ovisi o

vrsti, koncentraciji i količini opasne tvari u postrojenju, geofizičkom položaju, njegovoj

udaljenosti od najbližeg naselja te brzini reagiranja snaga spašavanja.

Nesreća u tehnološkom postrojenju može nastati uslijed istjecanja i/ili eksplozije opasne tvari

koje može biti posljedica korištenja neispravne opreme, nemarnog rada ili namjerne diverzije.

Dužnost svih tehnoloških postrojenja, a ponajviše onih koji koriste opasne tvari u svom radu,

je provođenje preventivnih mjera za sprječavanje nesreće, ograničavanje pristupa u dijelove

postrojenja s opasnim tvarima samo ovlaštenom osoblju te odgovorno ponašanje prema

okolini u vidu upoznavanja lokalnog stanovništva s mogućim opasnostima, poduzetim

mjerama za sprječavanje nesreća te metodama samozaštite, do dolaska snaga civilne zaštite

u slučaju nesreće.

Propisi s područja zaštite okoliša koji se odnose na opasne tvari su Zakon o zaštiti okoliša (NN

80/13, 153/13, 78/15) i Uredba o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari (NN

44/14, NN 31/17, NN 80/13, NN 153/13). Sastavni dio Uredbe je Prilog 1. Popis opasnih tvari

i granične količine kada se tvari smatraju opasnima. Uredba se primjenjuje na postrojenja u

kojima je prisutnost opasnih tvari jednaka ili veća od graničnih vrijednosti utvrđenih u Prilogu

1. te je operater ovisno o količini opasnih tvari dužan izraditi obavijest o prisutnosti opasnih

tvari u postrojenju ili izvješće o sigurnosti prema obrascu, odnosno sadržaju utvrđenom

Uredbom.

Prema Pravilniku o nositeljima, sadržaju i postupcima izrade planskih dokumenata u civilnoj

zaštiti te načinu informiranja javnosti u postupku njihovog donošenja (NN 49/17), pravne osobe




101 od 174


Općina Kršan

koje su dužne izraditi planske dokumente u području civilne zaštite navode se u slijedećim

člancima:

Članak 50. „Operativne planove izrađuju pravne osobe koje djelatnost obavljaju

korištenjem opasnih tvari (opasne tvari koriste u procesu proizvodnje; posjeduju i/ili

upravljaju skladištima opasnih tvari; posjeduju ili upravljaju dokovima, pristaništima i

ranžirnim kolodvorima ili drugom lokacijom za pretovar opasnih tvari; iskorištavaju,

odnosno eksploatiraju (istražuju, vade i obrađuju) mineralne sirovine u rudnicima,

kamenolomima i bušotinama; istražuju i vade mineralne sirovine na platformama,

uključujući ugljikovodike; upravljaju odlagalištima otpada) i to:– pravne osobe kod kojih

se u području postrojenja utvrdi prisutnost opasnih tvari u količinama iznad graničnih

količina opasnih tvari propisanih u Prilogu I. A, Dijelu 1. Stupcu 2. i Dijelu 2. stupcu 2.,

odnosno Prilogu I. B. stupcu 2., a ispod graničnih količina iz stupaca 3. navedenih

priloga iz Uredbe

– pravne osobe kod kojih se u području postrojenja utvrdi prisutnost opasnih tvari u

količinama ispod graničnih koje su propisane u Prilogu I. A, Dijelu 1. Stupcu 2. i Dijelu

2 Stupcu 2., odnosno Prilogu I. B.stupcu 2. Uredbe ukoliko prema podatcima iz

procjene rizika operatera za opasne tvari koje mogu izazvati najveće posljedice one

prelaze granice perimetra područja postrojenja.

(2) Odredbe stavka 1. ovog članka ne primjenjuju se na pravne osobe koje u području

postrojenja imaju samo prisutnost opasnih tvari ispod 2% donjih graničnih malih

količina.

(3) U postupku izrade operativnih planova kao polazište za utvrđivanje količina opasnih

tvari uzimaju se maksimalno izvedeni kapaciteti za manipulaciju opasnim tvarima na

području postrojenja.“

Članak 53. „Procjene rizika izrađuju pravne osobe koje u području postrojenja imaju

prisutnost opasnih tvari jednako ili iznad 2% donjih graničnih malih količina iz Uredbe

o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari.

Procjena rizika pravnih osoba obvezno sadrži:

1. opće podatke o pravnoj ili fizičkoj osobi i

2. identifikaciju vrsta rizika i izračun opasnosti s graničnim količinama opasnih tvari za

koje se izrađuju operativni planovi

3. procjenu posljedica od izvanrednog događaja, uključivši i analizu najvjerojatnijih

mogućih i najgoreg mogućeg slučaja i proračun zona ugroženosti s podatcima o

mogućim nesrećama koje uključuju opasne tvari, njihovom utjecaju i mogućim

posljedicama po stanovništvo (broj žrtava) i okoliš (tlo, voda, zrak i druge sastavnice

okoliša) u području izvan područja postrojenja, odnosno lokacije pravne osobe

4. podatke o lokaciji, uključujući Gauss-Krügerove koordinate smještaja opasnih tvari

te o okruženju područja postrojenja

5. podatke o vrstama, količinama i skladištenju, odnosno pohrani opasnih tvari

6. podatke o mogućem utjecaju prirodnih nesreća (potres, poplava) na lokaciju i

mogućnost nastanak nesreće te procjenu posljedica utjecaja opasnih tvari po ljude,

materijalna dobra i okoliš




102 od 174


Općina Kršan

7. veličinu zone ugroženosti i maksimalni doseg učinka nesreće, uključujući grafički

prikaz

8. podatke o vlastititim snagama i sredstvima za spašavanje te procjenu njihovih

operativnih mogućnosti i dostatnosti za provođenje mjera civilne zaštite.

(3) Pravne osobe procjene rizika iz stavka 1. ovog članka dostavljaju JLP(R)S.“


UTJECAJ SEKTOR



x Promet (cestovni)





x Prijevoz opasnih tvari (kemijski, biološki, radiološki i nuklearni materijali)



6.6.4 Kontekst

Mogućnost nastanka tehničko - tehnoloških nesreća za koje postoji opasnost prerastanja u

veliku nesreću ovisi o vrsti, koncentraciji i količini opasne tvari na lokaciji. Posljedice i utjecaji

ovakvih velikih nesreća na okolinu mogu biti raznovrsne. Najvažniji utjecaj koji mogu imati je

ponajprije na život i zdravlje ljudi nastanjenih u bližoj i daljoj okolini, zatim na stanje u okolišu

te na okolno gospodarstvo i objekte kritične infrastrukture. Jačina utjecaja velike nesreće ovisi

o vrsti, koncentraciji i količini opasne tvari u postrojenju, geofizičkom položaju, njegovoj

udaljenosti od najbližeg naselja te brzini reagiranja snaga civilne zaštite.

Područje postrojenja TE Plomin smješteno je na području Istarske županije. Pogon TE Plomin

smješten je u Plominskom zaljevu (naselje Plomin) u Općini Kršan u Istarskoj županiji. Općina

Kršan nalazi se u centralnom dijelu istočnog priobalnog područja poluotoka Istre. Smještena

je između Kvarnerskog zaljeva, Plominskog zaljeva i Plominske uvale, doline rijeke Raše,

obronaka srednje Istre i područja Učke i uvale Brestova na obali mora.




103 od 174


Općina Kršan

Slika 8. Smještaj TE Plomin na području Istarske županije, Općina Kršan

Lokacija TE Plomin smještena je na jugoistočnoj obali istarskog poluotoka, odnosno u uvali na

samom kraju Plominskog zaljeva. Prostor lokacije većim dijelom pripada Općini Kršan, a

manjim dijelom (obalni rub Plominske uvale) Gradu Labinu. Područje elektrana obuhvaća

površinu od oko 54 ha, koju čini kompleks katastarskih čestica u vlasništvu HEP-a, a samo za

prihvat i transport ugljena koristi se dio pomorskog dobra (uskog obalnog pojasa i pristan) za

koje je dobivena koncesija (3 ha).

6.6.5 Uzrok

Nesreća u tehnološkom postrojenju može nastati uslijed istjecanja i/ili eksplozije opasne tvari

koje može biti posljedica korištenja neispravne opreme, nemarnog rada ili namjerne diverzije.

Dužnost svih tehnoloških postrojenja, a ponajviše onih koji koriste opasne tvari u svom radu je

provođenje preventivnih mjera za sprječavanje nesreće, ograničavanje pristupa u dijelove

postrojenja s opasnim tvarima samo ovlaštenom osoblju te odgovorno ponašanje prema

okolini u vidu upoznavanja lokalnog stanovništva s mogućim opasnostima, poduzetim

mjerama za sprječavanje nesreća te metodama samozaštite, do dolaska snaga civilne zaštite,

u slučaju nesreće.




104 od 174


Općina Kršan

Uzrokom opasnosti smatra se događaj, smetnja u funkciji ili pak propust djelatnika, a uslijed

kojih se može osloboditi opasna tvar iz izvora opasnosti, te može doći do povezivanja u

uzročno-posljedični lanac događaja koji, iako svaki sam za sebe ne predstavljaju dovoljan

uzrok ugrožavanja, uslijed pretpostavljenog povezivanja događaja predstavljaju realnu

opasnost. Na osnovu analize postojećeg stanja utvrđeni su mogući uzroci izvanrednog

događaja prikazani tablicom.

SKUPINA UZROKA mogući uzroci unutar skupine5

LJUDSKI FAKTOR

nepažnja prilikom dopreme opasnih tvari tj. pretakanja, remonta i sl.

uporaba otvorenog plamena ili pak rukovanje instalacijama i uređajima na

tehnički nedopušten način.

nepridržavanje uputa za rukovanje opasnim tvarima (uporaba otvorenog

plamena ili alata koji iskri, pušenje na mjestima koja nisu za to predviđena i

sl.).

nošenje odjeće koja stvara statički elektricitet u blizini lako zapaljivih tvari.

nepoštivanje propisa o rukovanju i održavanju postrojenja (pranje uređaja

zapaljivim tekućinama dok su u radu).

nepridržavanje mjera sigurnosti prilikom remonta postrojenja.

neprikladno pohranjivanje manjih količina zapaljivih tvari.

nepažnja prilikom rukovanja opasnim tvarima.

POREMEĆAJI

TEHNOLOŠKOG

PROCESA

zatajenje prateće opreme spremnika (električna oprema, sigurnosni ventili,

odušci, cjevovodi, i sl.)

propuštanje spremnika.

kvarovi većeg opsega na postrojenju.

NAMJERNO

RAZARANJE

organizirani kriminal.

terorizam.

sabotaže.

psihički nestabilne osobe.

PRIRODNE

NEPOGODE

JAČEG INTENZITETA

potres

poledica

Za najvjerojatniji mogući izvanredni događaj uzrok može biti ljudski faktor, poremećaji

tehnološkog procesa i prirodne nepogode jačeg intenziteta, a za najgori mogući slučaj uzrok

može biti namjerno razaranje.

U slijedećoj tablici prikazane je lokacija HEP-TE Plomin na području Općine Kršan na kojima

se proizvode, skladište, prerađuju, prevoze, sakupljaju ili obavljaju druge radnje s opasnim

tvarima stoga mogu prouzročiti tehničko-tehnološku veliku nesreću u gospodarskim objektima.


Događaji koji su prethodili velikoj nesreći je oštećenje spremnika amonijačne vode.


Okidač nastanka velike nesreće je izlijevanje cjelokupne količine amonijačne vode te širenje

toksičnog oblaka.

5 Uzroci i opasnosti su prikazani redom prema procijenjenoj vjerojatnosti (od najvjerojatnijeg prema najmanje vjerojatnom).




105 od 174


Općina Kršan

Tablica 61. Granične količine opasnih tvari

Stupac 1. Stupac 2. Stupac 3.

MAKSIMALNO OČEKIVANA KOLIČINA

NA LOKACIJI (t) KATEGORIJA OPASNE

TVARI

Donje granične količine opasnih tvari

Male količine

GRANIČNE KOLIČINE OPASNIH TVARI KOD

KOJIH POSTOJI OBVEZA

OBAVJEŠĆIVANJA (stupac 2. Uredbe)

(>2% količine obveznici su izrade Operativnog plana)

Velike količine

GRANIČNE KOLIČINE OPASNIH TVARI KOD KOJIH POSTOJI OBVEZA

IZRADE IZVJEŠĆA O SIGURNOSTI (stupac

3. Uredbe)

Prilog I. A, dio 1 Uredbe

E1 Opasno za vodeni okoliš u 1. kategoriji akutne toksičnosti

ili 1. kategoriji kronične toksičnosti

100 (2%=2 t) 200 t

Amonijačna voda

(amonijev hidroksid) 25%

- 180 t

Prilog I. A, dio 2 Uredbe

34. Naftni derivati i alternativna goriva:

(a) benzini i ligroini (b) kerozini (uključujući goriva

za mlazne motore) (c) plinska ulja (uključujući dizel goriva, loživa ulja za domaćinstva i mješavine

plinskih ulja) (d) teška loživa ulja

(e) alternativna goriva s istim namjenama i sa sličnim svojstvima zapaljivosti i opasnosti za okoliš, kao i

proizvodi navedeni u točkama od (a) do (d)

2 500 (2%=50 t) 25 000 t Ekstra lako loživo ulje

(ELLU) – do 300 t Ukupno: 300 t

15. Vodik 5 (2%=0,1 t) 50 t Vodik – 0,13 t

Izvor: Uredba o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari (NN 44/14, 31/17, 45/17)




Općina Kršan


106 od 174


Prema Prostornom planu Općine Kršan, TE Plomin je smještena unutar područja gospodarske

namjene koje je sa sjeverne, zapadne i južne strane okruženo površinama poljoprivredne

namjene. Istočno od termoelektrane prostire se građevinsko područje naselja.

Veliko oštećenje spremnika amonijačne vode te širenje toksičnog oblaka

Ovaj slučaj pretpostavlja izlijevanje cjelokupne količine amonijačne vode (spremnik 200 m3 –

ukupna količina 180 t) u betonsku tankvanu na lokaciji te širenje toksičnog oblaka.

Tablica 62. Podaci o istjecanju

Naziv tvari Amonijačna voda

Ukupna (maksimalna) količina medija 180 t

Dimenzije tankvane 8,4 m x 8,4 m x 3,5 m

Smjer vjetra E

Dinamika isparavanja 16,2 kg/min

Tablica 63. Zone utjecaja prema definiranim graničnim koncentracijama

ZONA UGROŽENOSTI

Crvena: 154 m (5 000 ppm; LC50 - smrtonosna koncentracija za 50 % organizama koji su bili izloženi otrovu) – zona visoke smrtnosti

Narančasta: 1 100 m (300 ppm; IDLH6) – zona trajnih posljedica

Žuta: 3 000 m (30 ppm; 1/10 IDLH; razina ozbiljnosti učinka) – zona

privremenih posljedica

6 Immediately Dangerous to Life or Health – trenutačna opasnost po život i zdravlje definirana Nacionalnim

institutom za zaštitu na radu (National Institute for Occupational Safetyand Health (NIOSH))




107 od 174


Općina Kršan

Slika 9. Zone ugroženosti uslijed istjecanja ukupne količine amonijačne vode i širenja

toksičnog oblaka

Crvena zona obuhvaća 154 m, te zahvaća dio postrojenja, a mogući smrtni slučajevi su među

osobama koje bi se našle u ovoj zoni. Zona izlazi van granica postrojenja, međutim ne zahvaća

susjedne objekte. Potrebno je uzeti u obzir i činjenicu da u slučaju vjetra drugog smjera postoji

opasnost od ugroze zaposlenika na lokaciji postrojenja.

Narančasta zona obuhvaća 1.100 m, te zahvaća dio postrojenja te bi broj ugroženih ovisio

prvenstveno o smjeru vjetra. U uvjetima vjetra smjera E bili bi ugroženi svi koji bi se našli unutar

označene zone.

Žuta zona obuhvaća 3.000 m, te izlazi van postrojenja, te dolazi do privremenih posljedica

prilikom udisanja toksičnog oblaka, ali životi i zdravlje ljudi u ovoj zoni nisu ugroženi.




108 od 174


Općina Kršan

Veliko oštećenje stanice vodika, te ispuštanje cjelokupne količine vodika i nastanak

eksplozije

Ovaj slučaj pretpostavlja eksploziju vodika i istjecanje cjelokupne količine medija (0,13 t). U

slučaju izvanrednog događaja koji uključuje vodik u sustavu hlađenja generatora (ispuštanje

vodika) može doći do nastanka eksplozivne smjese zraka i para vodika i uz prisutstvo iskre ili

plamena nastati eksplozija u stanici vodika. TE Plomin radi sa baterijama (snopovima boca od

12x50 l ili 12x40 l) vodika od po 12 kom u bateriji (snopu). U stanici vodika, odjednom se mogu

nalaziti maksimalno tri baterije.


Naziv tvari Vodik

Kapacitet baterija (snop) oko 130 kg

Dinamika izgaranja 4,39 kg/min

Veličina otvora 2 cm

Vrijeme istjecanja 30 min

Smjer vjetra E


ZONA UGROŽENOSTI

Crvena: 59 m (0,3 bara) –zona visoke smrtnosti (granica domino efekta)

Narančasta: 93 m (0,14 bar) – zona smrtnosti

Žuta: 155 m (0,07 bar) – zona trajnih posljedica

Zelena 266 m (0,03 bar) zona privremenih posljedica (nema značajnih

posljedice po život i zdravlje ljudi)




109 od 174


Općina Kršan

Slika 10. Zone ugroženosti uslijed istjecanja cjelokupne količine vodika i nastanka eksplozije

Crvena zona obuhvaća radijus od 59 m te zahvaća jedan manji dio postrojenja na kojem je

moguća jako velika materijalna šteta. Mogući smrtni slučajevi među zaposlenicima koji bi se

našli u ovoj zoni. Zona ne izlazi van granica postrojenja te ne obuhvaća objekte u okruženju.

Narančasta zona obuhvaća radijus od 93 m te zahvaća jedan dio postrojenja na kojem je

moguća materijalna šteta. Moguće ozbiljne ozljede među zaposlenicima koji bi se našli u ovoj

zoni. Zona ne izlazi van granica postrojenja te ne obuhvaća objekte u okruženju.

Žuta zona obuhvaća radijus od 155 m te zahvaća pumpnu stanicu dizel goriva, spremnik

amonijačne vode, te ostale objekte postrojenja gdje su moguće male materijalne štete na

postrojenju. Moguće su trajne ozljede među zaposlenicima koji bi se našli unutar ovog

područja. Zona ne izlazi van granica postrojenja te ne obuhvaća objekte u okruženju.

Zelena zona obuhvaća pumpnu stanicu dizel goriva, spremnik amonijačne vode, spremnici lož

ulja, skladište zapaljivih tvari, deponija ugljena, te ostali objekti postrojenja na kojima se ne

očekuju značajne materijalne štete kao ni ozljede među zaposlenicima. Zona ne izlazi van

granica postrojenja te ne obuhvaća objekte u okruženju




110 od 174


Općina Kršan

Veliko oštećenje svih spremnika ekstra lakog loživog ulja te nastanak požara

Scenarij za najgori mogući slučaj koji uključuje ekstra lako loživo ulje pretpostavlja istjecanje

ukupne količine medija iz dva nadzemna spremnika volumena 300 m3 (nadzemni spremnici

2x150 m3).


Model istjecanja Istjecanje kroz otvor na vertikalnom

spremniku ekstra lakog loživog ulja

Volumen spremnika 300 m3

Ispunjenost spremnika 80%

Promjer otvora 20 cm

Dinamika izgaranja 1,4 t/min

Vrijeme izgaranja 1 sat

Smjer vjetra E


ZONA UGROŽENOSTI

Crvena: 38 m (12,5 kW/m2) –zona visoke smrtnosti (granica domino efekta)

Narančasta: 53 m (7,0 kW/m2) – zona smrtnosti

Žuta: 62 m (5,0 kW/m2) – zona trajnih posljedica (osjet boli unutar 60 s)

Zelena 80 m (3,0 kW/m2) zona privremenih posljedica (nema značajnih

posljedice po život i zdravlje ljudi)




111 od 174


Općina Kršan

Slika 11. Prikaz zona ugroženosti u slučaju istjecanje velike količine ekstra lakog loživog ulja i

nastanka požara

Crvena zona obuhvaća radijus od 38 m te zahvaća područje skladišta tehničkih plinova na

kojima je moguća jako velika materijalna šteta. Mogući su smrtni slučajevi među zaposlenicima

koji bi se našli u ovoj zoni. Zona ne izlazi van granica postrojenja. Zagađenje zraka produktima

izgaranja.

Narančasta zona obuhvaća radijus od 53 m te zahvaća područje skladišta zapaljivih tvari na

kojima je moguća materijalna šteta. Moguće ozbiljne ozljede zaposlenika koji bi se našli u

predmetnoj zoni. Zona ne izlazi van granica postrojenja. Zagađenje zraka produktima

izgaranja.

Žuta zona obuhvaća radijus od 62 m te zahvaća područje skladišta zapaljivih tvari na kojima

je moguća jako mala materijalna šteta. Lakše ozljede zaposlenika koji bi se našli u ovoj zoni

Zona ne izlazi van granica postrojenja. Zagađenje zraka produktima izgaranja.

U zelenoj zoni se ne očekuju materijalne štete ni ozljede među zaposlenicima s obzirom na

jakost požara u ovoj zoni. Zona ne izlazi van granica postrojenja. Zagađenje zraka produktima

izgaranja.




112 od 174


Općina Kršan


S obzirom na broj zaposlenih djelatnika i dijelu naseljenog područja prema kojem bi išao

toksični oblak, posljedice na život i zdravlje ljudi od posljedica oštećenja spremnika amonijačne

vode i širenja toksičnog oblaka na lokaciji TE Plomin su značajne.

Tablica 68. Vrijednost kriterija za posljedice na život i zdravlje ljudi po kategorijama


1. Neznatne < 0,001

2. Malene 0,001 – 0,0046

3. Umjerene 0,0047 – 0,011

4. Značajne 0,012 – 0,035 x


Gospodarstvo

Za očekivati je da bi došlo do umjerenije materijalne štete na objektima unutar crvene i

narančaste zone što bi rezultiralo malim posljedicama.

Tablica 69. Vrijednost kriterija za posljedice na gospodarstvo po kategorijama


1. Neznatne 157.026,10 – 314.052,20

2. Male 314.052,20 – 1.570.261,00

3. Umjerene 1.570.261,00 – 4.710.783,00 x

4. Značajne 4.710.783,00 – 7.851.305,00




Ne očekuje se znatnija oštećenja kritične infrastrukture, štete/gubici na građevinama od javnog

društvenog značaja, kao niti prekid dulji od 10 dana u radu kritične infrastrukture.


- oštećena kritična infrastruktura


1. Neznatne 157.026,10 – 314.052,20

2. Male 314.052,20 – 1.570.261,00 x

3. Umjerene 1.570.261,00 – 4.710.783,00

4. Značajne 4.710.783,00 – 7.851.305,00





113 od 174


Općina Kršan


Ne očekuju se posljedice na građevinama javnog društvenog značaja.


štete/gubitci na ustanovama/građevinama javnog društvenog značaja


1. Neznatne 157.026,10 – 314.052,20 x

2. Male 314.052,20 – 1.570.261,00

3. Umjerene 1.570.261,00 – 4.710.783,00

4. Značajne 4.710.783,00 – 7.851.305,00


Tablica 72. Vrijednost kriterija za društvenu stabilnost i politiku - zbirno



ZNAČAJA

ODABRANO

1. x

2. x x

3.

4.

5.


S obzirom na razmatrajuće podatke, izračunata je vjerojatnost pojavljivanja ovog događaja

prema IAEA – TECDOC-727 metodi i Priručniku za razvrstavanje i utvrđivanje prioriteta među

rizicima izazvanim velikim nesrećama u procesnoj i srodnim industrijama. Računanje

vjerojatnosti nekog događaja (promet opasnih materijala) provodi se pomoću zbrajanja

logaritama:

Np,t=N*p,t + nsu + nz + npƃ + nn,

N = | log 10 P |

gdje je

N*p,t= prosječni broj vjerojatnosti za promet tvari;

nsu = korekcijski parametar broja vjerojatnosti za sigurnosne uvjete prometnog sustava;

npδ = korekcijski parametar broja vjerojatnosti za gustoću prometa;

nn = korekcijski parametar broja vjerojatnosti za smjer vjetra prema naseljenom području;

N - broj vjerojatnosti

P - vrijednost učestalosti

Vjerojatnost pojavljivanja ovog događaja:

Np,t=N*p,t + nui + no + nn, = 6 - 1 + 0 + 1,5 = 6,5




114 od 174


Općina Kršan

Dakle, procjena učestalosti pojave, odnosno pretvaranje brojeva vjerojatnosti u učestalost

(prema tablici XIV.) odgovara 3 x 10-7 nesreća godišnje.

Tablica 73. Vjerojatnost / frekvencija











- Procjena rizika HEP_TE Plomin (2017.)

- Općina Kršan








115 od 174


Općina Kršan


Rizik: Tehničko tehnološke nesreće

Naziv scenarija: Tehničko tehnološka nesreća izlijevanjem amonijačne vode iz TE Plomin





116 od 174


Općina Kršan

6.6.9 Karte rizika

Rizik: Tehničko tehnološke nesreće

Naziv scenarija: Tehničko tehnološka nesreća izlijevanjem amonijačne vode iz TE Plomin

KAZALO

RIZIK

Vrlo visok

Visok

Umjeren

Nizak




117 od 174


Općina Kršan

6.7 Suša


Naziv scenarija

Suša izazvana nedostatkom oborina

Grupa rizika

Suša

Rizik

Suša

Radna skupina

Koordinator


Nositelj


Izvršitelj

6.7.2 Uvod

Meteorološka suša ili dulje razdoblje bez oborine može uzrokovati ozbiljne štete u poljodjelstvu

i vodoprivredi te u drugim gospodarskim djelatnostima.

Suša je često posljedica nailaska i duljeg zadržavanja anticiklone nad nekim područjem, kada

uslijedi veća potražnja za vodom od opskrbe.

Opskrba vodom je definirana meteorološkim uvjetima, a potražnja uključuje ekosustave i

ljudske aktivnosti. Za poljodjelstvo mogu biti opasne suše koje nastanu u vegetacijskom

razdoblju, dok ljetne suše na Jadranu pogoduju širenju šumskih požara.

Nedostatak oborina u duljem vremenskom razdoblju može, s određenim faznim pomakom,

uzrokovati i hidrološku sušu koja se očituje smanjenjem površinskih i dubinskih zaliha vode.

Kako bi se mogla procijeniti ugroženost od suše, analiziraju se dani bez oborine definirani kao

dani u kojima nema oborine ili padne manje od 0,1 mm oborine.

Tablica 74. Broj dana bez oborine

Mjeseci 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 God.

Broj dana bez oborine

SRED 22.7 21.4 22.6 16.9 19.8 17.9 23.3 23.0 20.4 20.2 18.8 21.1 247.7

STD 4.8 3.2 3.3. 3.8 3.3 3.2 3.4 3.4 4.7 5.0 5.1 4.5 12.0

MIN 14 15 14 9 13 12 18 16 12 12 7 10 225

MAKS 21 25 28 22 26 26 30 28 28 29 27 29 262

Izvor podataka: Državni hidrometeorološki zavod Republike Hrvatske

Suša se uglavnom javlja u periodu proljeće – ljeto kada je riječ o malim količinama oborina

udruženo s visokim temperaturama i niskom relativnom vlagom.




118 od 174


Općina Kršan

Na slikama 14.- 20. prikazano je odstupanje količine oborine za godine u kojima je na području

Općine Kršan nastupilo ekstremno sušno vrlo sušno ili sušno razdoblje.


UTJECAJ SEKTOR



Promet (cestovni)

Zdravstvo (zdravstvena zaštita)


x Hrana (proizvodnja i opskrba hranom)



Javne službe (škola, osiguravanje javnog reda i mira, zaštita i spašavanje, hitna medicinska pomoć)


6.7.4 Kontekst

Za prikaz godišnjeg hoda broja dana bez oborine na području Općine Kršan analizirani su

podaci s glavne meteorološke postaje Pazin. U tablici 65. prikazani su srednji mjesečni i

godišnji broj dana bez oborine s pripadnim standardnim devijacijama, te maksimalni i minimalni

mjesečni i godišnji broj dana bez oborine u razdoblju 1981–2000.

U posljednjih 10 godina na području Općine Kršan zabilježena je jedna suša prilikom kojih je

proglašena elementarna nepogoda. Zadnja suša dogodila se 2012. godine.




119 od 174


Općina Kršan

Tablica 75. Mjesečni i godišnji broj dana bez oborina, Čepić, razdoblje od 2007. do

2016. godine.

BROJ DANA BEZ OBORINA


2007 24 20 25 29 22 21 29 19 23 25 25 25 287

2008 20 26 20 14 22 20 24 28 25 24 17 20 260

2009 20 17 19 20 26 19 25 25 27 24 21 19 262

2010 20 17 26 22 16 20 24 23 19 22 16 19 244

2011 26 22 24 27 26 24 19 30 25 27 27 23 300

2012 26 26 29 17 19 23 27 25 18 18 19 11 258

2013 18 17 11 21 14 20 24 21 18 15 16 24 219

2014 17 8 24 17 13 19 11 18 16 23 12 16 194

2015 24 20 23 23 20 23 24 24 21 16 27 30 275

2016 19 9 20 20 14 16 24 23 22 19 16 28 230

zbroj 214 182 221 210 192 205 231 236 214 213 196 215 2529

Izvor: DHMZ

Prema podacima o oborinama, na području Općine bilo je prosječno godišnje 248 dana bez

oborina (dani bez oborine definirani su kao dani u kojima nema oborine ili padne manje od 0.1

mm oborine). Prosječno najviše dana bez oborina imaju mjesec srpanj i kolovoz (23 dana

mjesečno), dok ih je najmanje u mjesecu travnju (17 dana). Najmanji broj dana bez oborine

najčešće je bio u mjesecu studenom (28% slučajeva) i travnju (27% slučajeva).

Slika 12: Odstupanje količine oborine za ljeto 2013.

Izvor: DHMZ

Općina Kršan




120 od 174


Općina Kršan

Slika 13: Odstupanje količine oborine za proljeće 2012.

.

Izvor: DHMZ


Izvor: DHMZ

Općina Kršan

Općina Kršan




121 od 174


Općina Kršan

Slika 15: Odstupanje količine oborine za jesen 2011.

Izvor: DHMZ

Slika 16: Odstupanje količine oborine za zimu 2011.

Izvor: DHMZ

Općina Kršan

Općina Kršan




122 od 174


Općina Kršan


Izvor: DHMZ

Slika 18: Odstupanje količine oborine za proljeće 2011.

Izvor: DHMZ

Općina Kršan

Općina Kršan




123 od 174


Općina Kršan

6.7.5 Uzrok

Meteorološka suša definirana je kao deficit oborina u određenom vremenskom razdoblju.

Agrometorološka suša je uzrokovana manjkom vode u površinskom sloju tla. Hidrološka suša

je definirana smanjenim protokom vode u rijekama te nižim razinama vode u jezerima i u

podzemnim bunarima. Procesi isušivanja tla se mogu događati u mjestima s velikom ili malom

količinom oborina.

Opadanje biološkog potencijala područja može se smatrati jednom od posljedica isušivanja

tla. Nekoliko važnijih ljudskih aktivnosti koji utječu na stanje tla su kriva obrada tla, loše

navodnjavanje tla, pretjerana sječa šuma i stočarstvo. Isušivanje područja može doprinijeti

promjeni albeda zemljine površine, a ta promjena može imati utjecaja na lokalne i regionalne

oborinske procese. Tijekom normalnog oborinskog razdoblja negativne posljedice ljudskog

djelovanja nisu jasno zamijećene, no dolaskom sušnog razdoblja one postaju jasno vidljive.

Suša se događa polako, rijetko izaziva brze i dramatične gubitke u ljudskim životima ali zbog

pojave može uzrokovati glad kao direktnu posljedicu. Gubici u ljudskoj i životinjskoj populaciji

ponekad su drastičniji od bilo koje druge prirodne katastrofe.


Nedostatak oborina u duljem vremenskom razdoblju zbog duljeg zadržavanja anticiklone nad

područjem Općine Kršan. Prisutna je i povećana temperatura zraka u odnosu na prosječne

temperaturne prilike na području Općine.

OKIDAČ KOJI JE UZROKOVAO VELIKU NESREĆI

Potražnja vode nadmašila je mogućnosti opskrbe.


Događaj s najgorim mogućim posljedicama pretpostavlja dugotrajnu sušu koja je zahvatila

čitavu županiju. Nastaju poremećaji u izdašnosti izvora što rezultira nestašicom vode. Kod

veće suše nemoguće je transportirati vodu s jednog kraja na drugi zbog velikih duljina

cjevovoda. U mjestima gdje nema javne vodoopskrbe potrebno je organizirati dovoz vode za

piće cisternama.

Posljedice


Na području Općine Kršan ne očekuju se ozbiljni negativni utjecaji na zdravlje i život ljudi u

slučaju nastanka suše.


suša


1. Neznatne < 0,001 x

2. Malene 0,001 – 0,0046

3. Umjerene 0,0047 – 0,011

4. Značajne 0,012 – 0,035




https://hr.wikipedia.org/wiki/Glad

https://hr.wikipedia.org/wiki/Prirodne_katastrofe


124 od 174


Općina Kršan

Gospodarstvo

Procjena se temelji na zabilježenim štetama od suše u zadnjih 10 godina. Proglašenim

elementarnim nepogodama od suše, 2003. godine gdje je evidentirana materijalna šteta od

1.943.754,00 kn, 2007. godine gdje je evidentirana materijalna šteta od 2.288.617,68 kn, 2011.

godine gdje je evidentirana materijalna šteta od 3.664.381,75 kn i 2012. godine gdje je

evidentirana materijalna šteta od 5.400.730,22 kn.

Tablica 77. Vrijednost kriterija za posljedice na gospodarstvo po kategorijama – suša


1. Neznatne 157.026,10 – 314.052,20

2. Male 314.052,20 – 1.570.261,00

3. Umjerene 1.570.261,00 – 4.710.783,00

4. Značajne 4.710.783,00 – 7.851.305,00 x




Vodno gospodarstvo

Posljedice od suše očituju se smanjenjem kapaciteta vodocrpilišta, pritisak vode u sustavu

pada te dolazi do poteškoća u opskrbi stanovništva vodom, ali ne u mjeri da remeti normalno

funkcioniranje Općine Kršan.

Hrana

Štete na usjevima kao rezultat sušenja biljaka. Gubitak jednogodišnjih i višegodišnjih uroda,

smanjeni prinosi, dio usjeva može biti uništen. Ove štete neće utjecati na distribuciju namirnica,

ali može uzrokovati smanjenje količine namirnica.


- oštećena kritična infrastruktura - suša


1. Neznatne 157.026,10 – 314.052,20 x

2. Male 314.052,20 – 1.570.261,00

3. Umjerene 1.570.261,00 – 4.710.783,00

4. Značajne 4.710.783,00 – 7.851.305,00



U slučaju pojave suše ne očekuje se materijalna šteta na objektima kritične infrastrukture niti

na ustanovama/građevinama od javnog društvenog značaja.




125 od 174


Općina Kršan


štete/gubitci na ustanovama/građevinama javnog društvenog značaja – suša


1. Neznatne 157.026,10 – 314.052,20 x

2. Male 314.052,20 – 1.570.261,00

3. Umjerene 1.570.261,00 – 4.710.783,00

4. Značajne 4.710.783,00 – 7.851.305,00


Tablica 80. Vrijednost kriterija za društvenu stabilnost i politiku - zbirno – suša



ZNAČAJA

ODABRANO

1. x x x

2.

3.

4.

5.


Frekvencija događaja temelji se na podacima o pojavnosti suše u zadnjih 10 godina na

području Općine.






3 Umjerena 5 – 50 % 1 događaj u 2 do 20 godina x






126 od 174


Općina Kršan




dokumentaciji:


- Općina Kršan









127 od 174


Općina Kršan


Rizik: Suša

Naziv scenarija: Pojava suše na području Općine Kršan





128 od 174


Općina Kršan

6.7.9 Karte rizika

Rizik: Suša

Naziv scenarija: Pojava suše na području Općine Kršan

KAZALO

RIZIK

Vrlo visok

Visok

Umjeren

Nizak




129 od 174


Općina Kršan

7 USPOREDBA RIZIKA

U ovom poglavlju prikazana je usporedba rezultata procjene jednostavnih rizika te obrada svih

scenarija. Svi rezultati iskazani u zajedničkoj matrici.

Događaj s najgorim mogućim posljedicama

POTRES

POŽAR

EPIDEMIJE I

PANDEMIJE EKSTREMNE

TEMPERETURE SUŠA

POPLAVA

TEH.-TEH. NESREĆE




130 od 174


Općina Kršan

8 ANALIZA SUSTAVA CIVILNE ZAŠTITE

Za potrebe ove analize sustava civilne zaštite potrebno je izraditi analizu na području

preventive i reagiranja.

8.1 Područje preventive

Analiza na području preventive sastoji se od sljedećih elemenata:

1. Usvojenost strategija, normativne uređenosti te izrađenost procjena i planova od

značaja za sustav civilne zaštite.

Općina Kršan usvojila je sljedeće dokumente važne za sustav civilne zaštite:

- Smjernice za organizaciju i razvoj sustava civilne zaštite na području Općine Kršan za

vremensko razdoblje od 2016. do 2020. godine (KLASA: 021-05/14-01/3, URBROJ:

2144/04-05-14-3, 31.ožujak 2014.),

- Analiza stanja sustava civilne zaštite na području Općine Kršan u 2018. godini i Plan

razvoja sustava civilne zaštite na području Općine Kršan za 2018. godinu,

- Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od

katastrofa i velikih nesreća za Općinu Kršan, 2015. g.

- Plan zaštite i spašavanja Općine Kršan i Plan civilne zaštite, lipanj 2015.g.,

- Odluka o osnivanju Stožera civilne zaštite Općine Kršan (KLASA: 022-04/17-01/6

URBROJ: 2144/04-01-17-22 od 20. lipnja 2017.)

- Odluka o određivanju operativnih snaga zaštite i spašavanja i pravnih osoba od

interesa za zaštitu i spašavanje na području Općine Kršan (KLASA: 022-04/15-01/11,

URBROJ: 2144/04-01-15-53, 20.studeni 2015. g.)

Uzimajući u obzir sve izrađene dokumente od značaja za sustav civilne zaštite, njihovu

međusobnu povezanost i usklađenost razina spremnosti po ovom operativno važnom

elementu procijenjena je visokom.

2. Sustavi ranog upozoravanja i suradnja sa susjednim jedinicama lokalne i područne

(regionalne) samouprave

Sve organizacije, kao što su Državni hidrometeorološki zavod, Hrvatske vode, Državni zavod

za radiološku i nuklearnu sigurnost, inspekcije, operateri, središnja tijela državne uprave

nadležna za obranu i unutarnje poslove, sigurnosno - obavještajna zajednica, druge

organizacije kojima su prikupljanje i obrada informacija od značaja za sustav civilne zaštite dio

redovne djelatnosti kao i ostali sudionici sustava civilne zaštite, dužni su informacije o

prijetnjama do kojih su došli iz vlastitih izvora ili putem međunarodnog sustava razmjene, a

koje mogu izazvati katastrofu i veliku nesreću, odmah po saznanju dostaviti Državnoj upravi

za zaštitu i spašavanje - Područni ured Pazin, a koja ih dalje koristi za poduzimanje mjera iz

svoje nadležnosti te provođenje operativnih postupaka.

Iste podatke Državna uprava za zaštitu i spašavanje – Područni ured Pazin dostavlja načelniku

koja nalaže pripravnost operativnih snaga i poduzima druge odgovarajuće mjere iz Plana

civilne zaštite Općine Kršan.




131 od 174


Općina Kršan

U slučaju bilo koje vrste ugroza Državni hidrometeorološki zavod, Hrvatske vode, Vatrogasna

zajednica, Zavod za javno zdravstvo, Veterinarska stanica te operateri koji prevoze opasne

tvari dužni su o tome dostaviti podatke Županijskom centru 112.

Načelnik Općine Kršan informacije o mogućim ugrozama dobiva od:

- Županijskog centra 112 - Pazin,

- Područnog ureda za zaštitu i spašavanje – područni ured Pazin,

- Pravnih subjekta, središnjih tijela državne uprave, zavoda, institucija, inspekcija,

- Građana,

- Neposrednim stjecanjem uvida u stanje i događaje na svom području koji bi mogli

pogoditi područje Općine Kršan.

Informacije kojima je cilj upozoravanje stanovništva, operativnih snaga i drugih pravnih osoba

s obzirom na moguće prijetnje, načelnik Općine Kršan će dostaviti:

- operativnim snagama civilne zaštite koje djeluju na području Općine Kršan,

- pravnim osobama koje će poradi nekog interesa dobiti zadaće u sustavu civilne zaštite

na području Općine Kršan,

- pravnim osobama od posebnog interesa za sustav civilne zaštite koje postupaju prema

vlastitim operativnim planovima.

U slučaju neposredne prijetnje od nastanka velike nesreće ili katastrofe na području Općine

Kršan, načelnik obavještava Župana i sve čelnike susjednih jedinica lokalne samouprave o

nadolazećoj ugrozi. Sustavi ranog upozoravanja i suradnja sa susjednim jedinicama lokalne i

područne (regionalne) samouprave procjenjuju se visokom razinom spremnosti.

3. Stanje svijesti pojedinaca, pripadnika ranjivih skupina, upravljačkih i odgovornih

tijela

Obzirom na nedovoljno razvijeno stanje svijesti o rizicima: pojedinaca, pripadnika ranjivih

skupina, upravljačkih i odgovornih tijela, posebnu pozornost treba posvetiti razvoju

komunikacijskih i operativnih rješenja usklađenih s potrebama građana iz svih ranjivih skupina,

posebno skupinama s problemima sluha i vida, kako bi se i oni pripremili za provođenje mjera

po informacijama ranog upozoravanja te pripremili za postupanje u realnom vremenu uz

primjerenu asistenciju organiziranih dijelova operativnih kapaciteta sustava civilne zaštite.

Stanje svijesti pojedinaca, pripadnika ranjivih skupina, upravljačkih i odgovornih tijela

procjenjuje se kao niska razina spremnosti.

4. Ocjena stanja prostornog planiranja, izrade prostornih i urbanističkih planova

razvoja, planskog korištenja zemljišta

Procjena spremnosti sustava civilne zaštite procijenjena na temelju ocjene stanja prostornog

planiranja, izrade prostornih i urbanističkih planova razvoja, provođenja legalizacije te

planskog korištenja zemljišta. Općina Kršan raspolaže sa sljedećim dokumentima prostornog

planiranja:

- Prostorni plan uređenja Općine Kršan (Službeno glasilo Općine Kršan br. 6/17.)

- Urbanističke planovi uređenja- UPU Pristav,

- UPU Stare staze,




132 od 174


Općina Kršan

- UPU Baći,

- UPU Blaškovići,

- UPU Brestova,

- UPU Fonovići,

- UPU Fratrija,

- UPU Jurasi,

- UPU Potpićan,

- UPU Stipani,

- UPU Radna zona Kršan Istok,

- UPU Suha Marina Plomin,

- DPU Stari grad Kršan,

- DPU TP I CAK - trajektno pristanište i centar za akvakulturu

U postupcima izdavanja lokacijskih i građevinskih dozvola prvenstveno se primjenjuju:

- Zakon o prostornom uređenju (NN 153/13),

- Zakon o gradnji (NN153/13 i 20/17) te drugi zakoni, posebni propisi i tehnički normativi,

ovisno o vrsti zahvata u prostoru

- Zahtjevi zaštite i spašavanja u dokumentima prostornog uređenja

Stanje prostornog planiranja, izrade prostornih i urbanističkih planova razvoja, planskog

korištenja zemljišta procjenjuje se kao visoka razina spremnosti.

5. Ocjena fiskalne situacije i njezine perspektive

Proračun Općine Kršan za 2018. godinu iznosi 31.405.220,00 kn. Planirana sredstva za

vatrogastvo i civilnu zaštitu 798.638,47 kuna, civilna zaštita i spašavanje 21.336,59 kuna,

subvencioniranje djelatnosti JVP 607.080,04 kuna, sufinanciranje djelatnosti PVZ i DVD Kršan

170.221,84 kuna. Uvidom u stavke proračuna za 2018. godinu i obzirom na podatke o

opremanju postrojbi i povjerenika civilne zaštite, osposobljavanjima i vježbama civilne zaštite,

ocjena fiskalne situacije i njezine perspektive procijenjena je visoka razinom spremnosti.

6. Baza podataka

Bazu podataka označava skup međusobno povezanih podataka koji omogućavaju pregled

sposobnosti operativnih snaga sustava civilne zaštite, a koji se na odgovarajući način i pod

određenim uvjetima koristi za potrebe sustava civilne zaštite, odnosno koji se koristi za

provođenje mjera i aktivnosti sustava civilne zaštite u velikim nesrećama i katastrofama kao i

za potrebe provođenja osposobljavanja. Općina Kršan ima evidenciju za:

- članove Stožera civilne zaštite

- povjerenici civilne zaštite,

- vatrogasne snage na području Općine,

- druge operativne snage iz sustava civilne zaštite na području Općine, odgovorne osobe

i materijalno tehnička sredstva,




133 od 174


Općina Kršan

- popis operativnih snaga koje djeluju na području Općine a nisu u nadležnosti Općine i

postupaju prema vlastitom operativnom planu,

- pravne osobe u sustavu civilne zaštite.

Razina spremnosti ove kategorije je procijenjena visokom.

Tablica 82. Analiza sustava civilne zaštite – područje preventive

PODRUČJE PREVENTIVE

Vrlo niska

spremnost

Niska

spremnost

Visoka

spremnost Vrlo visoka spremnost

4 3 2 1

Usvojenost strategija,

normativne uređenosti te

izrađenost procjena i planova

od značaja za sustav civilne

zaštite

x

Sustavi ranog upozoravanja i

suradnja sa susjednim

jedinicama lokalne i

područne (regionalne)

samouprave

x

Stanje svijesti pojedinaca,

pripadnika ranjivih skupina,

upravljačkih i odgovornih

tijela

x

Ocjena stanja prostornog

planiranja, izrade prostornih i

urbanističkih planova

razvoja, planskog korištenja

zemljišta

x

Ocjena fiskalne situacije i

njezine perspektive x

Baze podataka x

Područje preventive -

ZBIRNO x




134 od 174


Općina Kršan

8.2 Područje reagiranja

Analiza na području reagiranja sastoji se od sljedećih elemenata:

1. Spremnost odgovornih i upravljačkih kapaciteta

Procjena spremnosti sustava civilne zaštite na temelju spremnosti odgovornih i upravljačkih

kapaciteta sustava civilne zaštite provedena je analizom podataka o razini odgovornosti,

osposobljenosti i uvježbanosti: čelnih osoba Općine Kršan koji su nadležni za provođenje

zakonom utvrđenih operativnih obaveza u fazi reagiranja sustava civilne zaštite, spremnost

stožera civilne zaštite Općine Kršan te spremnost koordinatora na mjestu izvanrednog

događaja.

Čelne osobe: Razina odgovornosti načelnika Općine Kršan i načelnika Stožera civilne

zaštite procjenjuje se sa visokom spremnošću. Što se razine osposobljenosti tiče, ona

je procijenjena visokom. Razina uvježbanosti je procijenjena visokom.

- Stožer civilne zaštite: Stožer zaštite i spašavanja Općine Kršan osnovan je Odlukom

načelnika Općine Kršan (KLASA: 022-04/17-01/6 URBROJ: 2144/04-01-17-22 od 20.

lipnja 2017.). Sastoji se od načelnika Stožera, zamjenika načelnika stožera i 12

članova. Stožer civilne zaštite je stručno, operativno i koordinativno tijelo za provođenje

mjera i aktivnosti civilne zaštite u velikim nesrećama i katastrofama. Stožer civilne

zaštite obavlja zadaće koje se odnose na prikupljanje i obradu informacija ranog

upozoravanja o mogućnosti nastanka velike nesreće i katastrofe, razvija plan

djelovanja sustava civilne zaštite na svom području, upravlja reagiranjem sustava

civilne zaštite, obavlja poslove informiranja javnosti i predlaže donošenje odluke o

prestanku provođenja mjera i aktivnosti u sustavu civilne zaštite. Radom stožera civilne

zaštite jedinice lokalne samouprave rukovodi načelnik stožera, a kada se proglasi

velika nesreća rukovođenje preuzima Načelnik. Stožer zaštite i spašavanja Općine

Kršan upoznat je sa Zakonom o sustavu civilne zaštite, podzakonskim aktima, načinom

djelovanja sustava civilne zaštite, načelima sustava civilne zaštite i sl.

Stožer civilne zaštite Općine Kršan osposobljen je za provođenje mjera i aktivnosti u

sustavu civilne zaštite. Temeljem članka 6. st. 2 Pravilnika o mobilizaciji, uvjetima i

načinu rada operativnih snaga sustava civilne zaštite (NN 69/16), u slučaju velike

nesreće, Stožer civilne zaštite Općine Kršan može predložiti organiziranje volontera i

način njihovog uključivanja u provođenje određenih mjera i aktivnosti u velikim

nesrećama i katastrofama, u suradnji sa središnjim tijelom državne uprave nadležnim

za organiziranje volontera.

Razina odgovornosti Stožera civilne zaštite Općine Kršan procijenjena je visokom

razinom spremnosti. Razina osposobljenosti procijenjena je visokom zbog toga što su

članovi Stožera prošli odgovarajuće osposobljavanje za izvršavanje zadaća u području

civilne zaštite.

- Koordinatori na lokaciji: Sukladno specifičnostima izvanrednog događaja, načelnik

stožera civilne zaštite određuje koordinatora na lokaciji. Koordinator na lokaciji

procjenjuje nastalu situaciju i njezine posljedice na terenu te u suradnji s nadležnim

stožerom civilne zaštite usklađuje djelovanje operativnih snaga sustava civilne zaštite,

poradi poduzimanja mjera i aktivnosti za otklanjanje posljedice izvanrednog događaja.

Temeljem čl. 26. st. 2. Pravilnika o mobilizaciji, uvjetima i načinu rada operativnih snaga




135 od 174


Općina Kršan

sustava civilne zaštite (NN 69/16), Općina Kršan će u suradnji sa operativnim snagama

civilne zaštite utvrditi popis potencijalnih koordinatora na lokaciji.

2. Spremnost operativnih kapaciteta

Procjena spremnosti sustava civilne zaštite provedena je na temelju operativnih kapaciteta

sustava civilne zaštite za provođenje svih mjera i aktivnosti sustava civilne zaštite. Spremnost

operativnih kapaciteta analizirana je po sljedećim parametrima: popunjenost ljudstvom,

spremnost zapovjedništva, osposobljenosti i uvježbanosti ljudstva i zapovjednog osoblja,

opremljenosti materijalno-tehničkim sredstvima, vremenu mobilizacijske spremnosti,

samodostatnosti te logističkoj potpori.

Stožer civilne zaštite Općine Kršan

Stožer civilne zaštite Općine Kršan broji 13 imenovanih članova i načelnika Stožera koja je po

funkciji zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe Labin. U Stožeru su kao njegovi članovi

uključeni: stručni suradnik Službe civilne zaštite VZIŽ, zamjenik načelnika Općine Kršan,

ravnateljica GD CK Labin, 1. maj d.o.o. Labin, zapovjednik DVD Kršan, Vodovod d.o.o. Labin,

DUZS – područni ured Labin, načelnica Policijske postaje Labin, voditeljica Ispostave Labin,

Zavoda za hitnu medicinu IŽ, pročelnica JUO Općine Kršan, predsjednik vijeća Općine Kršan,

pročelnik stanice HGSS Pula, veterinarska ambulanta d.o.o. Labin.

Povjerenici civilne zaštite Općine Kršan

Dana 31. kolovoza 2017. godine doneseno je rješenje o imenovanju Povjerenika Civilne zaštite

Općine Kršan i njihovih zamjenika koji broji ukupno 2 člana.

Koordinatori na lokaciji

Koordinator na lokaciji procjenjuje nastalu situaciju i njezine posljedice na terenu te u suradnji

s Stožerom zaštite i spašavanja usklađuje djelovanje operativnih snaga sustava civilne zaštite.

Koordinatora na lokaciji, sukladno specifičnostima izvanrednog događaja, određuje načelnica

stožera civilne zaštite iz redova operativnih snaga sustava civilne zaštite.

Vatrogastvo na prostoru Općine Kršan

Na području Općine Kršan djeluje jedno dobrovoljno vatrogasno društvo DVD Kršan. Javna

vatrogasna postrojba Labina je središnja vatrogasna postrojba sa područjem odgovornosti za

cijelu Općinu Kršan.

JVP Labin formacijski spada u „vrstu“ 2, broj vatrogasaca u vatrogasnoj postrojbi je 24,

odnosno 5 u smjeni. Rad u postrojbi je organiziran u 4 smjene.

DVD Kršan biti će utvrđeno planom kao društvo koje u svom stavu mora imati vatrogasnu

postrojbu sa 20 operativnih vatrogasaca.




136 od 174


Općina Kršan

Ljudstvo i materijalno-tehnička sredstva JVP Labin

BROJ VATROGASACA

VATROGASNA VOZILA VATROGASNA OPREMA

27 profesionalna

vatrogasca

Navalno vozilo Iveco Traker,

Navalno vozilo Tam 190,

Autocisterna Iveco Trakker,

Autocisterna Tam 190,

Autocisterna Fap 13714,

Šumsko vozilo Unimog,

Šumsko vozilo Tam 150,

Šumsko vozilo Tam 80,

Šumsko vozilo Zastava 645,

2 x Vozilo za prijevoz ljudstva Lada Niva i Uaz,

Zapovjedno vozilo Nissan,

Tehničkovozilo Nissan,

Autoljestve Mercedes Ateo,

Prah – Tam 2001.

El. agregat 5,5 kW- Kirsch 5,5 BVFE,

el. agregat 5 KW,

motorna pumpa – Ziegler TS 8/8,

motorna pumpa – Rosenbauer,

motorna pumpa Tomos SMP2,

3 x plutajuća motorna pumpa Tomos Fly Flote,

2 x električna potopna pumpa 220 V,

Električna potopna pumpa 380 V.

U motrenju otvorenog prostora uključen je sustav video nadzora sa 4 kamere (Goli, Vodotoranj Brčica, Vidikovac, Brdo).

Zajednička zaštitna oprema pripadnika vatrogasnih postrojbi je:

osobna zaštitna oprema za sigurnosno vezanje pri radu i sprečavanje pada s visine

osobna zaštitna oprema protiv pada s visine

naprave za učvršćenje za zaštitu od pada s visine

spasilačka oprema

samostalni ronilački uređaji

ronilačka odijela

reflektirajuća odjeća za posebna gašenja požara

odjeća za zaštitu od kemikalija (odijela za zaštitu od plinova, odijela za zaštitu od

tekućih kemikalija, odijela za zaštitu od lebdećih čvrstih čestica i dr.), uključujući

zaštitne rukavice i obuću za vatrogasce

odjeća za zaštitu od kontaminacije radioaktivnim česticama

vatrogasna užad

naprave za zaštitu dišnih organa (samostalni uređaji za disanje i filtarske naprave)

filtri za zaštitu od plinova i/ili čestica




137 od 174


Općina Kršan

filtarska polumaska za zaštitu od čestica

rukavice za zaštitu od kemikalija i mikroorganizama

zaštitna vreća/sklonište kod požara na otvorenom prostoru

ribarske čizme

kišno odijelo

Minimum tehničke opreme i sredstva vatrogasne postrojbe DVD Kršan:

BROJ VATROGASACA

VATROGASNA VOZILA VATROGASNA OPREMA

20 autocisterna – 1 kom

vozilo s posadom za gašenje požara i prijenosnom iIi ugrađenom motornom pumpom (u daljnjem tekstu: kombi vozilo) – 1 kom

zaštitna odjeća za vatrogasce

zaštitna odjeća za gašenje požara na otvorenom prostoru

zaštitna vatrogasna potkapa

obuća za vatrogasce

zaštitne vatrogasne rukavice

zaštitna vatrogasna kaciga, štitnici lica i viziri

zaštitna kaciga za požare na otvorenom prostoru

maska za cijelo lice

polumaska ili četvrtmaska

zaštitni pojas za vatrogasce

zaštitne vatrogasne naočale

rukavice za zaštitu od mehaničkih rizika

Vatrogasne postrojbe Općine Kršan nisu dostatne za djelovanje na više intervencija

istovremeno, gašenje višednevnih požara na otvorenom prostoru, jer ne raspolaže sa

dovoljnim brojem vatrogasaca i materijalno tehničkih sredstvima.

Gradsko društvo Crvenog križa Labin

Gradsko društvo Crvenog križa u svom sastavu nema službeno formiran Gradski interventni

tim, ali se poduzimaju predradnje za njegovo formiranje sukladno Pravilniku o ustroju, pripremi

i djelovanju Hrvatskog Crvenog križa u kriznim situacijama.

U svojim redovima imaju 8 osoba educiranih za volontiranje u Gradskom interventnom timu,

te 6 osoba koji su u postupku edukacije.




138 od 174


Općina Kršan

Popis opreme GDCK Labin:

NAZIV KOLIČINA

Pokrivači 190

Vreće za spavanje 25

Posteljina (set) 90

Poljski kreveti 19

Madraci 60

Stolovi sklopivi sa klupama (set) 2

Stolice (plastika) 20

Klupe (drvene) 4

Nosila 1

Reflektor (30 m) 1

Šator 7x5 m 2

Šator 9x5 m 1

Šator obiteljski 4

Šatorska krila 20

Torbice prve pomoći-pune 5

Torbice prve pomoći-prazne 7

Tanjuri (čvrsta plastika) 50

Šalice (čvrsta plastika) 50

Pribor za jelo -set 50

Termos boce 2

Kontejneri za hranu 3

Lopate (velike + male) 9+3

Motike 5

Malj 5

Stacionirana kuhinja 1

Prijenosno računalo 1

Radiostanice PMR - set 1

Megafon 1

Plutača za spašavanje na vodi 1

Uže za izvlačenje iz vode 1

Hrvatska gorska služba spašavanja – Stanica Pula

Područje Istarske županije pokriva stanica Pula sa 21 spasiocem. Vozni park čine tri službena

vozila, i to: jedno terensko vozilo, jedno kombi vozilo i jedno osobno karavan vozilo.

Poziv bilo kojem članu Gorske službe spašavanja ujedno je i poziv cijeloj službi čime se

mobiliziraju svi potrebni potencijali cijele službe. U pravilu intervenira stanica koja je najbliža

mjestu nesreće, a po potrebi se angažiraju i druge stanice.




139 od 174


Općina Kršan

Pravne osobe i ostali subjekti na prostoru Općine Kršan od interesa za sustav civilne

zaštite:

1. Vodovod d.o.o. Labin

2. 1. Maj d.o.o. Labin

3. Istarske ceste, nadcestarija Labin

4. Veterinarska ambulanta Labin

5. Autotrans Rijeka, PJ Labin

Udruge građana koje se mogu angažirati u aktivnostima sustava civilne zaštite:

1. Lovačko društvo “ Zec”

2. Lovačko društvo „Plominska gora“

3. Društvo sportova na moru „Plomin“

3. Stanje mobilnosti operativnih kapaciteta sustava civilne zaštite i stanja

komunikacijskih kapaciteta

Procjena spremnosti sustava civilne zaštite provodi se na temelju procjene stanja mobilnosti

operativnih kapaciteta sustava civilne zaštite i stanja komunikacijskih kapaciteta na temelju

procjene stanja transportne potpore i komunikacijskih kapaciteta. Ukupna razina spremnosti

operativnih kapaciteta procijenjena je niskom i to posebno zbog spremnosti najvažnijih

operativnih kapaciteta od značaja za sustav civilne zaštite u cjelini.


komunikacijskih kapaciteta-redovitih službi i gotovih operativnih snaga (pravnih osoba

i udruga građana)

Analizirani kapaciteti raspolažu vlastitim prijevoznim sredstvima, operativni su kapaciteti

visoke mobilnosti i dovoljne samodostatnosti. Uz navedeno, raspolažu sustavima radio

komunikacija. Stanje mobilnosti operativnih kapaciteta analizirajući transportne kapacitete

procijenjena je visokom spremnošću. Stanje komunikacijskih kapaciteta, mobilne i fiksne

telefonije procijenjeno je visokom razinom spremnošću.


komunikacijskih kapaciteta-postrojba civilne zaštite opće namjene Općine Kršan

Analizirani kapaciteti ne raspolažu vlastitim prijevoznim sredstvima, operativni su kapaciteti

niske mobilnosti ali dovoljne samodostatnosti. Kako je prethodno opisano radi se o niskoj

spremnosti mobilnosti i komunikacijskih kapaciteta.

Analiza sustava na području reagiranja izrađuje se za svaki rizik obrađen u procjeni rizika.




140 od 174


Općina Kršan

8.2.1 Potres

U sljedećoj tablici navedene su snage civilne zaštite potrebne u slučaju nastanka potresa.

Tablica 83. Potrebne snage u slučaju potres

POTREBNE SNAGE U SLUČAJU POTRESA NAPOMENA

Stožer civilne zaštite Općine Kršan,

Područno vatrogasno zapovjedništvo Labin

Dobrovoljno vatrogasno društvo Kršan

Društvo „Plominska gora“ Plomin

Komunalno poduzeće „1. maj Labin“


Javna vatrogasna postrojba Labin

Raspoložive snage sustava civilne

zaštite na područja Općine

Zavod za javno zdravstvo Istarske županije

Zavod za hitnu medicinu Istarske županije

Vodovod Labin d.o.o. Labin

Lučka uprava Rabac

Veterinarska ambulanta Labin

Istarske ceste, nadcestarija Labin,

HGSS- stanica Pula,

Autotrans rijeka, PJ Labin,

Županijski operativni centar Istarske županije,

Policijska postaja Labin (U sklopu policijskih postaja organizirano je 24-satno dežurstvo. Operativna dežurstva policijskih postaja primaju obavijest o iznenadnom događaju, te upućuju policijske službenike na provjeru točnosti obavijesti. Ukoliko se utvrdi točnost obavijesti, policijska postaja podatke prenosi operativnom dežurstvu policijske uprave, koji izvješćuje Županijski centar 112.),

Centar za socijalnu skrb Labin (9 stručnih djelatnika)

Državna uprava za zaštitu i spašavanje, Područni ured Pazin

HEP ODS d.o.o., Elektroistra Pula- Pogon Labin (20 djelatnika; intervencije kod prekida napajanja električnom energijom- sva potrebna oprema).

Snage civilne zaštite koje nisu u

nadležnosti Općine, a koje će se

uključiti u aktivnosti sustava civilne

zaštite




141 od 174


Općina Kršan

Za djelotvorniju provedbu civilne zaštite potrebno je:

- kontinuirano osposobljavanje snaga civilne zaštite,

- opremiti vatrogasne postrojbe za spašavanje u slučaju potresa,

- educirati stanovništvo o mogućim opasnostima od potresa,

- prilikom izgradnje stambenih i poslovnih objekata poštivati mjere koje omogućavaju

lokalizaciju i ograničavanje posljedica potresa (protu potresno projektiranje),

- provoditi vježbe kako bi svi sudionici civilne zaštite bili upoznati sa svojim aktivnostima

u slučaju potresa.

Tablica 84. Analiza sustava civilne zaštite – područje reagiranja – potres

PODRUČJE REAGIRANJA

Vrlo niska spremnost

Niska

spremnost

Visoka

spremnost

Vrlo visoka

spremnost

4 3 2 1

STOŽER

Stupnja popunjenosti ljudstvom x

Stupnja spremnosti

zapovjednog osoblja

x

Stupnja osposobljenosti

ljudstva i zapovjednog osoblja

x

Stupnja uvježbanosti x

Stupnja opremljenosti

materijalnim sredstvima i

opremom

x

Vremena mobilizacijske

spremnosti/operativne

gotovosti

x

Samodostatnosti i logističkoj

potpori

x

Područje reagiranja - ZBIRNO x

POVJERENICI I ZAMJENICI POVJERENIKA CIVILNE ZAŠTITE


Stupnja spremnosti

zapovjednog osoblja

x



x




opremom

x




142 od 174


Općina Kršan



Niska

spremnost

Visoka

spremnost

Vrlo visoka

spremnost

4 3 2 1



gotovosti

x


potpori

x


Vatrogasne snage općine Kršan


Stupnja spremnosti

zapovjednog osoblja

x



x




opremom

x



gotovosti

x


potpori

x




Stupnja spremnosti

zapovjednog osoblja

x



x




opremom

x




143 od 174


Općina Kršan



Niska

spremnost

Visoka

spremnost

Vrlo visoka

spremnost

4 3 2 1



gotovosti

x

Samodostatnost i logistička

potpora

x

Područje reagiranja – ZBIRNO x

HGSS- stanica Pula


Stupnja spremnosti

zapovjednog osoblja

x



x




opremom

x



gotovosti

x


potpora

x


Pravne osobe od interesa za sustav civilne zaštite Općine Kršan


Stupnja spremnosti

zapovjednog osoblja

x



x




opremom

x




144 od 174


Općina Kršan



Niska

spremnost

Visoka

spremnost

Vrlo visoka

spremnost

4 3 2 1



gotovosti

x


potpori

x


Raspoložive snage civilne zaštite bit će dostatne za saniranje šteta nastalih posljedicama

potresa manjeg intenziteta, no kod potresa jačine VII° po MCS ljestvici i jače (za što postoji

mala vjerojatnost) postojećim snagama civilne zaštite Općine Kršan biti će potrebna pomoć

operativnih i specijalističkih snaga sa županijske i državne razine.

8.2.2 Požari otvorenog tipa

U sljedećoj tablici navedene su snage civilne zaštite potrebne u slučaju pojave požara

otvorenog tipa.

Tablica 85. Potrebne snage u slučaju požara otvorenog tipa

POTREBNE SNAGE U SLUČAJU POŽARA NAPOMENA







Raspoložive snage sustava civilne zaštite

na područja Općine



Lučka uprava Rabac



HEP ODS d.o.o., Elektroistra Pula- Pogon Labin

Snage civilne zaštite koje nisu u

nadležnosti Općine, a koje će se uključiti

u aktivnosti sustava civilne zaštite




145 od 174


Općina Kršan

Za djelotvorniju provedbu civilne zaštite potrebno je:


- opremiti vatrogasne postrojbe,

- educirati stanovništvo o mogućim opasnostima od požara otvorenog tipa,

Tablica 86. Analiza sustava civilne zaštite – područje reagiranja – požara otvorenog

tipa



Niska

spremnost

Visoka

spremnost

Vrlo visoka

spremnost

4 3 2 1

STOŽER


Stupnja spremnosti

zapovjednog osoblja

x



x




opremom

x



gotovosti

x


potpori

x




Stupnja spremnosti

zapovjednog osoblja

x



x




opremom

x



gotovosti

x


potpori

x




146 od 174


Općina Kršan



Niska

spremnost

Visoka

spremnost

Vrlo visoka

spremnost

4 3 2 1


Vatrogasne snage općine Kršan


Stupnja spremnosti

zapovjednog osoblja

x



x




opremom

x



gotovosti

x


potpori

x




Stupnja spremnosti

zapovjednog osoblja

x



x




opremom

x



gotovosti

x


potpora

x




147 od 174


Općina Kršan



Niska

spremnost

Visoka

spremnost

Vrlo visoka

spremnost

4 3 2 1




Stupnja spremnosti

zapovjednog osoblja

x



x




opremom

x



gotovosti

x


potpori

x


Raspoložive snage civilne zaštite bit će dostatne za saniranje šteta nastalih kao posljedica

požara otvorenog tipa, no kod većih požara otvorenog tipa, postojećim snagama civilne zaštite

Općine Kršan biti će potrebna pomoć operativnih i specijalističkih snaga sa županijske i

državne razine.




148 od 174


Općina Kršan

8.2.3 Epidemije i pandemije

U sljedećoj tablici navedene su snage civilne zaštite potrebne u slučaju nastanka epidemije i

pandemije.

Tablica 87. Potrebne snage u slučaju epidemije i pandemije

POTREBNE SNAGE U SLUČAJU POŽARA NAPOMENA




Raspoložive snage

sustava civilne zaštite na

područja Općine




Centar za socijalnu skrb Labin (9 stručnih djelatnika)


Snage civilne zaštite

koje nisu u nadležnosti

Općine, a koje će se

uključiti u aktivnosti

sustava civilne zaštite

Za djelotvornije provođenje mjera civilne zaštite u slučaju epidemije i pandemije potrebno je:

- osigurati pravovremeno obavješćivanje stanovništva o mogućoj opasnosti od epidemije

i pandemije,

- provoditi edukaciju stanovništva u provođenju zdravstvene zaštite,

- osigurati pravovremene mjere zaštite stanovništva,

- provoditi vježbe kako bi svi sudionici u sustavu civilne zaštite bili upoznati sa svojim

aktivnostima u slučaju epidemije i pandemije.

Tablica 88. Potrebne snage u slučaju epidemije i pandemije



Niska

spremnost

Visoka

spremnost

Vrlo visoka

spremnost

4 3 2 1

STOŽER


Stupnja spremnosti

zapovjednog osoblja

x



x




opremom

x




149 od 174


Općina Kršan



Niska

spremnost

Visoka

spremnost

Vrlo visoka

spremnost

4 3 2 1



gotovosti

x


potpori

x




Stupnja spremnosti

zapovjednog osoblja

x



x




opremom

x



gotovosti

x


potpori

x




Stupnja spremnosti

zapovjednog osoblja

x



x




opremom

x



gotovosti

x




150 od 174


Općina Kršan



Niska

spremnost

Visoka

spremnost

Vrlo visoka

spremnost

4 3 2 1


potpora

x




Stupnja spremnosti

zapovjednog osoblja

x



x




opremom

x



gotovosti

x


potpori

x


Moguće epidemije i pandemije koje prijete Općini ne mogu poprimiti obim velike nesreće.

Postojeće snage civilne zaštite u navedenom slučaju (najgori slučaj) bi bile dovoljne u

provođenju mjera civilne zaštite.




151 od 174


Općina Kršan

8.2.4 Ekstremne temperature

U sljedećoj tablici navedene su snage civilne zaštite potrebne u slučaju nastanka ekstremnih

temperatura.

Tablica 89. Potrebne snage u slučaju ekstremnih temperatura

POTREBNE SNAGE U SLUČAJU EKSTREMNIH TEMEPRATURA NAPOMENA








Raspoložive snage sustava

civilne zaštite na područja

Općine






Snage civilne zaštite koje nisu

u nadležnosti Općine, a koje

će se uključiti u aktivnosti


Općina Kršan raspolaže dovoljnim ljudskim i materijalnim potencijalima za ublažavanje

posljedica ekstremnih temperatura.

Za djelotvornije provođenje mjera civilne zaštite u slučaju pojave ekstremnih temperatura

potrebno je:


- educirati stanovništvo o mogućim opasnostima ekstremnih temperatura,

provoditi vježbe kako bi svi sudionici civilne zaštite bili upoznati sa svojim aktivnostima u

slučaju pojave ekstremnih temperatura.




152 od 174


Općina Kršan

Tablica 90. Analiza sustava civilne zaštite – područje reagiranja – ekstremne

temperature



Niska

spremnost

Visoka

spremnost

Vrlo visoka

spremnost

4 3 2 1

STOŽER


Stupnja spremnosti

zapovjednog osoblja

x



x




opremom

x



gotovosti

x


potpori

x




Stupnja spremnosti

zapovjednog osoblja

x



x




opremom

x



gotovosti

x


potpori

x







153 od 174


Općina Kršan



Niska

spremnost

Visoka

spremnost

Vrlo visoka

spremnost

4 3 2 1

Stupnja spremnosti

zapovjednog osoblja

x



x




opremom

x



gotovosti

x


potpora

x




Stupnja spremnosti

zapovjednog osoblja

x



x




opremom

x



gotovosti

x


potpori

x


Raspoložive snage civilne zaštite Općine bit će dostatne za saniranje šteta nastalih kao

posljedica ekstremnih temperatura.




154 od 174


Općina Kršan

8.2.5 Poplava

U sljedećoj tablici navedene su snage civilne zaštite potrebne u slučaju nastanka poplave.

Tablica 91. Potrebne snage u slučaju poplave

POTREBNE SNAGE U SLUČAJU POPLAVA NAPOMENA








Raspoložive snage


područja Općine


Istarske ceste, nadcestarija Labin,









Za djelotvornije provođenje mjere civilne zaštite u slučaju poplave potrebno je:

- osigurati pravovremeno uzbunjivanje stanovništva,

- provoditi edukaciju stanovništva u provođenju samozaštite i uzajamne zaštite,

- opremati kadrovski i materijalno dobrovoljno vatrogasno društvo Kršan,

- snage civilne zaštite upoznati sa njihovim zadaćama u provođenju mjera zaštite i

spašavanja,

- redovito ažurirati snage civilne zaštite s podacima o ljudskim i materijalnim sredstvima,


u slučaju poplava.




155 od 174


Općina Kršan

Tablica 92. Analiza sustava civilne zaštite – područje reagiranja – Poplava



Niska

spremnost

Visoka

spremnost

Vrlo visoka

spremnost

4 3 2 1

STOŽER


Stupnja spremnosti

zapovjednog osoblja

x



x




opremom

x



gotovosti

x


potpori

x




Stupnja spremnosti

zapovjednog osoblja

x



x




opremom

x



gotovosti

x


potpori

x







156 od 174


Općina Kršan



Niska

spremnost

Visoka

spremnost

Vrlo visoka

spremnost

4 3 2 1

Stupnja spremnosti

zapovjednog osoblja

x



x




opremom

x



gotovosti

x


potpora

x




Stupnja spremnosti

zapovjednog osoblja

x



x




opremom

x



gotovosti

x


potpori

x


Moguće poplave koje prijete Općini Kršan neće biti obima velikih nesreća. Postojeće snage

civilne zaštite u navedenom slučaju (najgori slučaj) bi bile dovoljne u provođenju mjera civilne

zaštite. Po potrebi se može zatražiti pomoć sa županijske razine zbog malog kapaciteta

materijalno-tehničkih sredstava.




157 od 174


Općina Kršan

8.2.6 Tehničko – tehnološka nesreća s opasnim tvarima

U sljedećoj tablici navedene su snage civilne zaštite potrebne u slučaju nastanka tehničko –

tehnoloških nesreća s opasnim tvarima.

Tablica 93. Potrebne snage u slučaju tehničko – tehnoloških nesreća s opasnim

tvarima

POTREBNE SNAGE U SLUČAJU POPLAVA TEHNIČKO-

TEHNOLOŠKIH NESREĆA S OPASNIM TVARIMA

NAPOMENA








Raspoložive snage


područja Općine




Lučka uprava Rabac

Autotrans rijeka, PJ Labin,


Policijska postaja Labin (U sklopu policijskih postaja organizirano je 24-satno dežurstvo. Operativna dežurstva policijskih postaja primaju obavijest o iznenadnom događaju, te upućuju policijske službenike na provjeru točnosti obavijesti. Ukoliko se utvrdi točnost obavijesti, policijska postaja podatke prenosi operativnom dežurstvu policijske uprave, koji izvješćuje Županijski centar 112.),








Za djelotvornije provođenje mjera civilne zaštite u slučaju tehničko-tehnološke nesreće s

opasnim tvarima potrebno je:

- osigurati pravovremeno uzbunjivanje stanovništva,

- provoditi edukaciju stanovništva u provođenju samozaštite i uzajamne zaštite,

- opremati kadrovski i materijalno dobrovoljno vatrogasno društvo Kršan,




158 od 174


Općina Kršan

- snage civilne zaštite upoznati sa njihovim zadaćama u provođenju mjera zaštite i

spašavanja,

- redovito ažurirati snage civilne zaštite s podacima o ljudskim i materijalnim sredstvima,


u slučaju tehničko-tehnološke nesreće s opasnim tvarima.

Tablica 94. Analiza sustava civilne zaštite – područje reagiranja – tehnoloških nesreća

s opasnim tvarima



Niska

spremnost

Visoka

spremnost

Vrlo visoka

spremnost

4 3 2 1

STOŽER


Stupnja spremnosti

zapovjednog osoblja

x



x




opremom

x



gotovosti

x


potpori

x




Stupnja spremnosti

zapovjednog osoblja

x



x




opremom

x



gotovosti

x




159 od 174


Općina Kršan



Niska

spremnost

Visoka

spremnost

Vrlo visoka

spremnost

4 3 2 1


potpori

x




Stupnja spremnosti

zapovjednog osoblja

x



x




opremom

x



gotovosti

x


potpora

x




Stupnja spremnosti

zapovjednog osoblja

x



x




opremom

x



gotovosti

x


potpori

x




160 od 174


Općina Kršan



Niska

spremnost

Visoka

spremnost

Vrlo visoka

spremnost

4 3 2 1


Moguće tehničko-tehnološke nesreće koje prijete Općini mogu poprimiti obim velike nesreće.

Postojeće snage civilne zaštite u navedenom slučaju (najgori slučaj) bile bi dovoljne u

provođenju mjera civilne zaštite. Po potrebi se može zatražiti pomoć županijske razine zbog

malog kapaciteta operativnih kapaciteta i materijalno-tehničkih sredstava.

8.2.7 Suša

U sljedećoj tablici navedene su snage civilne zaštite potrebne u slučaju nastanka suše.

Tablica 95. Potrebne snage u slučaju suše

POTREBNE SNAGE U SLUČAJU POPLAVA TEHNIČKO-

TEHNOLOŠKIH NESREĆA S OPASNIM TVARIMA

NAPOMENA







Raspoložive snage


područja Općine









Za djelotvornije provođenje mjera civilne zaštite u slučaju bolesti bilja potrebno je:

- osigurati pravovremeno obavješćivanje stanovništva o mogućoj opasnosti od

dugotrajne suše,

- osigurati pravovremene mjere zaštite od dugotrajne suše,

- provoditi vježbe kako bi svi sudionici u sustavu civilne zaštite bili upoznati sa svojim

aktivnostima u slučaju pojave dugotrajne suše.




161 od 174


Općina Kršan

Tablica 96. Analiza sustava civilne zaštite – područje reagiranja – Suša



Niska

spremnost

Visoka

spremnost

Vrlo visoka

spremnost

4 3 2 1

STOŽER


Stupnja spremnosti

zapovjednog osoblja

x



x




opremom

x



gotovosti

x


potpori

x




Stupnja spremnosti

zapovjednog osoblja

x



x




opremom

x



gotovosti

x


potpori

x







162 od 174


Općina Kršan



Niska

spremnost

Visoka

spremnost

Vrlo visoka

spremnost

4 3 2 1

Stupnja spremnosti

zapovjednog osoblja

x



x




opremom

x



gotovosti

x


potpora

x




Stupnja spremnosti

zapovjednog osoblja

x



x




opremom

x



gotovosti

x


potpori

x





163 od 174


Općina Kršan

Tablica 97. Analiza sustava civilne zaštite – sustav civilne zaštite - zbirno


Vrlo niska

spremnost

Niska

spremnost

Visoka

spremnost

Vrlo visoka

spremnost

4 3 2 1

Područje preventive -

ZBIRNO

x

Područje reagiranja -

ZBIRNO

x

Sustav civilne zaštite -

ZBIRNO

x




164 od 174


Općina Kršan

9 VREDNOVANJE RIZIKA

Vrednovanje rizika je proces uspoređivanja rezultata analize rizika s kriterijima i provodi se uz

primjenu ALARP načela (As Low As Reasonably Practicable). Rizici se svrstavaju u tri razreda:

prihvatljivi, tolerirani i neprihvatljivi. Svrha vrednovanja rizika je određivanje važnosti pojedinog

rizika tj. odlučivanje da li će se određeni rizik prihvatiti ili će se poduzimati mjere u cilju njegovog

smanjenja.

Slika 19. Vrednovanje rizika – ALARP NAČELA

Izvor: DUZS, Kriteriji za izradu smjernica koje donose čelnici područne (regionalne)

samouprave za potrebe izrade procjena rizika od velikih nesreća na razinama jedinica

lokalnih i područnih (regionalnih) samouprava DUZS, Sektor za civilnu zaštitu od 28.

studenog 2016. godine.




165 od 174


Općina Kršan

Rizici se razvrstavaju u tri razreda:

1. Prihvatljivi rizik – svi su niski za koje uz uobičajene nije potrebno planirati poduzimanje

dodatnih mjera.

2. Tolerirani rizik - umjereni koji se mogu prihvatiti iz razloga što troškovi smanjenja rizika

premašuju korist/dobit, i visoki koji se mogu prihvatiti iz razloga što je njihovo

umanjivanje nepraktično ili troškovi uvelike premašuju korist/dobit.

3. Neprihvatljivi rizik - su svi vrlo visoki koji se ne mogu prihvatiti, izuzev u iznimnim

situacijama.

Svrha vrednovanja rizika je priprema podloga za odlučivanje o važnosti pojedinih rizika,

odnosno da li će se rizik prihvatiti ili će trebati poduzimati određene mjere kako bi se

sukcesivno smanjio. U procesu odlučivanja o daljim aktivnostima po specifičnim rizicima

koriste se analize rizika i scenariji koji su sastavni dio procjene.

Kod vrednovanja treba, sukladno prethodnoj slici, podijeliti rizike u tri područja i unijeti ih u

tablicu rizika, s tim da vrlo visok rizik najvjerojatnije ulazi u neprihvatljivo područje, a nizak rizik

u prihvatljivo. Mogućnost smanjenja rizika očituje se iz opisa scenarija i same analize.

Kod vrednovanja treba sukladno slici podijeliti rizike u tri područja i unijeti ih u tablicu rizika s

tim da vrlo visok rizik spada sigurno u neprihvatljivo područje, a nizak rizik u prihvatljivo.

Mogućnost smanjenja rizika očituje se iz opisa scenarija i same analize. Polje vrednovanja

potrebno je označiti sljedećim bojama:

crveno – neprihvatljivi rizici,

narančasto – tolerantni rizici,

zeleno – prihvatljivi rizici.

Tablica 98. Vrednovanje rizika

SCENARIJ VREDNOVANJE

Potres

Požar otvorenog tipa


Ekstremne temperature

Poplava

Tehničko – tehnološke nesreće s opasnim tvarima

Suša

U Općini Kršan svi rizici su tolerirani rizici (može se prihvatiti ukoliko je smanjenje nepraktično

i troškovi premašuju dobit).




166 od 174


Općina Kršan

Obrazloženje pojedinog rizika:

- Potres – Mala je vjerojatnost pojave potresa intenziteta od VII°MSC na području Općine.

Prema potresnim kartama i prijašnjim događajima na području Općine, dolazimo do male

vjerojatnosti pojavljivanja istog (1 događaj u 20 do 100 godina).

- Požari otvorenog tipa – Najugroženije područje kod rizika požara otvorenog tipa su sva

naselja u Općini. Kako su požari najučestaliji u vremenu kada su visoke temperature i suše, tu

spada i nepažnja čovjeka. Izdaju se upozorenja stanovništvu od strane DHMZ-a.

- Epidemije i pandemije – Ugroženo bi bilo cijelo područje Općine, a najviše bi bilo ugroženo

najgušće naseljeno područje u Općini. Mala je vjerojatnost pojavljivanja ove vrste rizika koje

bi ugrozilo cijelo područje Općine. Zavod za javno zdravstvo izdalo bi upozorenja stanovništvu.

- Ekstremne temperature – Vjerojatnost pojave ekstremnih temepratura na području Općine je

velika i ugroženo je cijelo područje Općine. Tehničke mjere ne mogu se organizirano provesti.

Državni hidrometeorološki zavod izdaje upozorenja stanovništvu.

- Poplava – Uslijed učestalih i dugotrajnih kiša, kada je tlo zasićeno od dugotrajnih padalina,

gdje isto ne može upiti veliku količinu vode, javljaju se poplave i stvaraju se umjetna jezera.

Najugroženije područje u Općini je Čepičko polje koje nakon dugotrajnih i jakih kiša bude

natopljeno kišnicom i stvara se tzv. umjetno jezero.

- Tehnološko tehničke nesreće - Mala je vjerojatnost pojavljivanja velike nesreće. Mjere

smanjenja rizika su na razini pravne osobe koja je dužna poštovati zakonska pravila i propise

u slučaju velike nesreće.

- Suša – ovaj rizik ima umjerenu vjerojatnost od pojavljivanja gdje je ugroženo cijelo područje

Općine. Državni hidrometeorološki zavod izdaje upozorenja stanovništvu.

Rizike vrednovane toleriranima, odnosno prihvatljivima na nacionalnoj razini, na regionalnim i

lokalnim razinama na kojim i dalje predstavljaju rizik neprihvatljive razine potrebno je

provođenjem adekvatnih politika upravljanja rizicima smanjivati do razine prihvatljivosti.




167 od 174


Općina Kršan

10 POPIS SUDIONIKA U IZRADI PROCJENE RIZIKA

RIZIK: Potres

Boris Rogić, član

Darko Vitasović, voditelj

Glorija Fable, član

Patrik Kontuš, član

RIZIK: Požar otvorenog tipa

Boris Rogić, član




RIZIK: Epidemija i pandemija

Boris Rogić, član




RIZIK: Ekstremne temperature

Boris Rogić, član




RIZIK: Poplava

Boris Rogić, član







168 od 174


Općina Kršan

RIZIK: Tehničko – tehnološke nesreće s opasnim tvarima

Boris Rogić, član




RIZIK: Suša

Boris Rogić, član







169 od 174


Općina Kršan

11 PRILOZI

11.1 PRILOG 1. - Odluka o izradi Procjene rizika od velikih nesreća za

Općinu Kršan




170 od 174


Općina Kršan




171 od 174


Općina Kršan

11.2 PRILOG 3. - Karta prijetnji - pregledna karta opasnosti od poplava

po vjerojatnosti pojavljivanja (Plan upravljanja vodnim područjima

2016.-2021., Hrvatske vode, 2017.)




172 od 174


Općina Kršan

11.3 PRILOG 4. - Karta prijetnji - pregledna karta rizika od poplava za

malu vjerojatnosti pojavljivanja (Plan upravljanja vodnim područjima

2016.-2021., Hrvatske vode, 2017.)




173 od 174


Općina Kršan

11.4 PRILOG 5. - Ovlaštenje tvrtke DLS d.o.o.




174 od 174


Općina Kršan



Documents

Procjena rizika od velikihProcjena rizika ne provodi se za antropogene prijetnje poput ratova i terorističkih djelovanja te ostalih zlonamjernih aktivnosti pojedinaca koje mogu ugroziti