Primjena sustava upravljanja kvalitetom na visokim učilištima rh

Jasmina Havranek, Vesna Dodiković Jurković, Višnja Petrović

prof. dr. sc. JASMINA HAVRANEK dr.sc. VESNA DODIKOVIĆ JURKOVIĆ VIŠNJA PETROVIĆ Agencija za znanost i visoko obrazovanje, Zagreb [email protected], [email protected], [email protected] PRIMJENA SUSTAVA UPRAVLJANJA KVALITETOM NA VISOKIM

UČILIŠTIMA RH RAZVOJ SUSTAVA OSIGURAVANJA KVALITETE NA VISOKIM UČILIŠTIMA

Stručni rad / Professional paper

Sažetak: Tijekom posljednjeg desetljeća visoka učilišta su započela ustrojavanje sustava upravljanja kvalitetom. AZVO je kontinuirano pratio događanja u visokom obrazovanju i redovito prikupljao podatke o stvarnom stanju u visokom obrazovanju. Utvrđeno je da je većina visokih učilišta ustrojila sustave upravljanja kvalitetom koji se temelje na zahtjevima norme ISO 9001. Preporuka MZOS je bila da se do 2010. ustroje jedinice i sustavi osiguravanja kvalitete. U 2009. godini stupio je na snagu Zakon o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju kojim su propisani međunarodni standardi (ESG - European Standards and Guidelines) za ustrojavanje sustava osiguravanja kvalitete u visokom obrazovanju. Visoka učilišta su započela nadogradnju postojećih sustava upravljanja kvalitetom uspostavljajući integrirani sustav koji se temelji na normi ISO 9001 i ESG-standardima, s više ili manje uspjeha. AZVO je pratio sve promjene i utvrdio da mnoga visoka učilišta nisu dobro uskladila sustav sa zahtjevima standarda (ISO i ESG) te će trebati poraditi na dopunama koje bi dovele do učinkovitog, integriranog sustava osiguravanja kvalitete. SUK je učinkovit za praćenje rada menadžmenta i administrativnog osoblja, kao i tehničke i ostale podrške u visokom obrazovanju, no u području nastave i istraživačkog rada nije dovoljan te se za te segmente primjenjuje ESG. Ključne riječi: sustav upravljanja kvalitetom, sustav osiguravanja kvalitete, visoka učilišta

1. UVOD Nakon potpisa Bolonjske deklaracije 2001. u Pragu, u RH su započele reforme u sustavu visokog obrazovanja radi prilagodbe sustava visokog obrazovanja s ostalim potpisnicima Bolonjske deklaracije i stvaranja prepoznatljivog, koherentnog i kompatibilnog Europskog prostora visokog obrazovanja. Paralelno s provedbom reformi prihvaćeno je načelo da su visoka učilišta primarno odgovorna za kvalitetu svih svojih aktivnosti. Visoka učilišta su započela intenzivnije raspravljati o načinu osiguravanja kvalitete, a neka od njih su ustrojila sustav upravljanja kvalitetom u skladu sa zahtjevima ISO 9001. Tijekom narednih godina nadležno Ministarstvo organiziralo je u nekoliko navrata susrete svih visokih učilišta radi razmjene iskustava vezanih uz probleme i dinamiku ustrojavanja sustava kvalitete. U samim počecima, dio visokih učilišta proveo je opsežne rasprave i izradio svoje modele sustava kvalitete. Proces ustroja nije uspješno proveden radi otpora dionika i neprepoznavanja dodane vrijednosti uvođenja sustava kvalitete. Stoga je nadležno Ministarstvo 2005. donijelo „Plan razvoja sustava odgoja i obrazovanja 2005.-2010.“ u kojem je definirano da se „do kraja 2006. uspostavi sustav jamstva kvalitete u visokoobrazovnom sustavu Republike Hrvatske, a

13. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI I 4. ZNANSTVENI SKUP HRVATSKOG DRUŠTVA ZA KVALITETU, Brijuni 9. – 11. svibnja 2013. g.

- 246 -


do kraja 2010. provede vanjsko vrednovanje kvalitete visokoškolskih programa i institucija, uz usporedan razvoj jedinica za jamstvo kvalitete na visokim učilištima“. Agencija za znanost i visoko obrazovanje je tijekom svog postojanja izgrađivala i njegovala partnerski odnos s visokim učilištima. Aktivno je pružala pomoć dionicima u sustavu visokog obrazovanja shvaćajući važnost osiguravanja kvalitete, naročito na institucijskoj razini. Od presudnog je značenja prepoznati potrebe svih dionika uspostavljajući i njegujući kvalitetnu, međusobnu komunikaciju te potičući njihovo uključenje u izgradnju mehanizama za osiguravanje kvalitete.

2. RAZVOJ SUSTAVA OSIGURAVANJA KVALITETE VISOKOG OBRAZOVANJA

2.1. Ustroj sustava upravljanja kvalitetom na visokim učilištima Začeci uspostave sustava kvalitete na visokim učilištima u RH u razdoblju od 2003. do 2009. godine su prvenstveno vezani uz ustroj sustava upravljanja kvalitetom u skladu sa zahtjevima ISO 9001 i IWA2. Prema Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04), obvezu ustroja sustava imala su visoka učilišta u sastavu sveučilišta, dok veleučilišta i visoke škole Zakon nije obvezivao. U tom je razdoblju RH pratila trendove u visokom obrazovanju u EU i počela primjenjivati sve donesene relevantne dokumente. Na zahtjev ministara potpisnika Bolonjske deklaracije, grupa E4 (ENQA – Europska udruga agencija za osiguravanje kvalitete, EUA – Europska udruga sveučilišta, ESU – Europska udruga studenata, EURASHE – Europska udruga institucija u visokom obrazovanju) je izradila dokument Standards and Guidelines for Quality Assurance in European Higher Education Area (ESG) koji je 2005. usvojen te je započela njegova primjena na visokim učilištima u Europi pa i šire. Dio ESG-a sadrži niz standarda kojih se u radu trebaju pridržavati agencije osnovane za neovisno vanjsko vrednovanje kvalitete djelatnosti visokih učilišta. U razdoblju od 2006.-2008. realiziran je projekt CARDS 2003 s osnovnom namjenom jačanja uloge Agencije u osiguravanju kvalitete i pružanju pomoći visokim učilištima pri ustrojavanju sustava osiguravanja kvalitete. U tom je razdoblju Agencija aktivno sudjelovala u mnogobrojnim seminarima organiziranim u sklopu projekta CARDS 2003 radi upoznavanja visokih učilišta s ESG-om i njihovom primjenom u ustrojavanju sustava osiguravanja kvalitete na svim visokim učilištima. Zakon o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju (NN45/09) iz 2009. godine obvezuje sva visoka učilišta da ustroje jedinice za osiguravanje kvalitete kao dio institucijskog sustava osiguravanja kvalitete. Definirana je uloga Agencije za znanost i visoko obrazovanje u nacionalnom kontekstu kao jedinog nacionalnog tijela koje objedinjuje brojne aktivnosti vezane uz vanjsko osiguravanje kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju, pridonosi njihovom boljem međusobnom povezivanju te provodi vanjska vrednovanja kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti. Kako bi svoju ulogu mogla kvalitetno provesti, Agencija je izradila dokumente za sve postupke Zakonom predviđenih vanjskih vrednovanja. Svi dokumenti su prošli javnu raspravu svih dionika u znanosti i visokom obrazovanju. Relevantni prijedlozi i primjedbe bili su razmotreni i analizirani te uvršteni u dokumente koji su potom usvojeni.


- 247 -


Unapređenje kvalitete svih aktivnosti jedna je od ideja vodilja djelovanja Agencije. Sustav upravljanja kvalitetom prema zahtjevima norme ISO 9001, koji je Agencija usvojila 2006. godine, uspješno je prošao dva ciklusa recertifikacije i čini osnovu sustava osiguravanja kvalitete u skladu s ESG-standardima. Vjerodostojnost vlastitog rada u skladu s ESG-standardima Agencija je potvrdila uspješno završenim postupkom vanjskog međunarodnog vrednovanja, čime je ostvarila pravo na punopravno članstvo u ENQA-i i EQAR-u. Agencija je pratila ustroj sustava osiguravanja kvalitete na visokim učilištima prikupljajući relevantne podatke jedanput godišnje. Prikupljeni podaci relevantni su pokazatelj o ustrojavanju sustava kvalitete i njegovoj funkcionalnosti. Navodimo podatke o dokumentima sustava kvalitete visokih učilišta prikupljene u svibnju 2012. godine; u Tabeli 1. za javna sveučilišta, u Tabeli 2. za veleučilišta i u Tabeli 3. za visoke škole.


- 248 -

Ja

smin

a H

avra

nek,

Ves

na D

odik

ović

Jur

ković,

Viš

nja

Petr

ović

4 Ta

bela

1: D

okum

enti

sust

ava

kval

itete

na

javn

im sv

euči

lištim

a u

RH

, svi

banj

201

2.

N

aziv

Sve

učili

šta

Stra

tegi

ja

Puni

naz

iv p

ravi

lnik

a Pu

ni n

aziv

prir

učni

ka

Prov

eden

a un

utar

nja

pros

udba

Sveuči

lište

Jurja

Dob

rile

u Pu

li Po

stoj

i Pr

aviln

ik o

sust

avu

za k

valit

etu

Sveuči

lišta

Jurja

D

obril

e u

Puli

Priručn

ik k

valit

ete

Sveuči

lišta

Ju

rja D

obril

e u

Puli

DA

Sveuči

lište

u Z

adru

Po

stoj

i Pr

aviln

ik o

sust

avu

osig

urav

anja

kva

litet

e Sv

euči

lišta

u Z

adru

Pr

iručn

ik k

valit

ete

na S

veuč

ilišt

u u

Zadr

u D

A

Sveuči

lište

u R

ijeci

Po

stoj

i Pr

aviln

ik o

sust

avu

za k

valit

etu

Sveuči

lišta

u

Rije

ci

Priručn

ik z

a kv

alite

tu st

udira

nja

na S

veuč

ilišt

u u

Rije

ci

NE

Sveuči

lište

u Z

agre

bu

Ne

post

oji

Prav

ilnik

o su

stav

u os

igur

avan

ja k

valit

ete

na

Sveuči

lištu

u Z

agre

bu

Priručn

ik z

a os

igur

avan

je

kval

itete

Sve

učili

šta

u Za

greb

u/ne

usvo

jen

NE

Sveuči

lište

Josi

pa Ju

rja S

tross

may

era

u O

sije

ku

Post

oji

Prav

ilnik

o u

stro

ju i

dje

lova

nju

Sust

ava

za

osig

urav

anje

kva

litet

e Sv

euči

lišta

Josi

pa Ju

rja

Stro

ssm

ayer

a u

Osi

jeku

Vod

ič k

roz

sust

av o

sigu

ranj

a i

unap

rjeđe

nja

kval

itete

N

E

Sveuči

lište

u D

ubro

vnik

u Po

stoj

i Pr

aviln

ik o

kva

litet

i Pr

aviln

ik o

sust

avu

upra

vlja

nja

kval

iteto

m

Priručn

ik k

valit

ete

DA

Sveuči

lište

u S

plitu

Zn

anst

vena

stra

tegi

ja

2009

.-201

4.

Prav

ilnik

o C

entru

i od

borim

a za

una

pređ

enje

kv

alite

te

Priručn

ik o

sigu

rava

nja

kval

itete

N

E

Tabe

la 2

: Dok

umen

ti su

stav

a kv

alite

te n

a ve

leuč

ilišt

ima

u R

H, s

viba

nj 2

012.

Naz

iv v

eleuči

lišta

St

rate

gija

Pu

ni n

aziv

pra

viln

ika

Puni

naz

iv p

riruč

nika

Pr

oved

ena

unut

arnj

a pr

osud

ba

Međ

imur

sko

vele

učili

šte

u Č

akov

cu

Post

oji

Prav

ilnik

o su

stav

u za

kva

litet

u M

eđim

ursk

og

vele

učili

šta

u Č

akov

cu

- N

E

Vel

euči

lište

u V

araž

dinu

Po

stoj

i Pr

aviln

ik o

ust

roju

i dj

elov

anju

sust

ava

za

upra

vlja

nje

kval

iteto

m n

a V

eleuči

lištu

u V

araž

dinu

PRIR

UČ

NIK

SU

STA

VA

U

PRA

VLJ

AN

JA

KV

ALI

TETO

M

DA

Vel

euči

lište

Lav

osla

v R

užič

ka u

Vuk

ovar

u Po

stoj

i Pr

aviln

ik o

sust

avu

za o

sigu

rava

nje

kval

itete

--

----

N

E

Vel

euči

lište

"N

ikol

a Te

sla"

u G

ospiću

Po

stoj

i Pr

aviln

ik o

sust

avu

za o

sigu

rava

nje

kval

itete

Pr

iručn

ik z

a os

igur

avan

je i

NE

13.

HR

VA

TSK

A K

ON

FER

EN

CIJ

A O

KV

ALI

TETI

I

4. Z

NA

NS

TVE

NI S

KU

P H

RV

ATS

KO

G D

RU

ŠTV

A Z

A K

VA

LITE

TU, B

rijun

i 9. –

11.

svi

bnja

201

3. g

.- 2

49 -

Ja

smin

a H

avra

nek,

Ves

na D

odik

ović

Jur

ković,

Viš

nja

Petr

ović

Vel

euči

lišta

"N

ikol

a Te

sla"

u G

ospiću

un

aprjeđe

nje

kval

itete

V

eleuči

lišta

"N

ikol

a Te

sla"

u

Gos

piću

Vel

euči

lište

Ver

n Po

stoj

i Pr

aviln

ik o

sust

avu

kval

itete

Vel

euči

lišta

Ver

n u

izra

di (i

nteg

riran

i prir

učni

k pr

ema

ISO

900

1:20

08, E

SG)

NE

Zdra

vstv

eno

vele

učili

šte

Post

oji

- Pr

iručn

ik o

kva

litet

i N

E

Vel

euči

lište

Vel

ika

Gor

ica

Post

oji

Prav

ilnik

o su

stav

u os

igur

avan

ja k

valit

ete

Priručn

ik su

stav

a kv

alite

te

NE

Naz

iv v

eleuči

lišta

St

rate

gija

Pu

ni n

aziv

pra

viln

ika

Puni

naz

iv p

riruč

nika

Pr

oved

ena

unut

arnj

a pr

osud

ba

Vel

euči

lište

u P

ožeg

i Po

stoj

i Pr

aviln

ik o

ust

roju

i dj

elov

anju

sust

ava

za

osig

urav

anje

kva

litet

e V

eleuči

lištu

u P

ožeg

i Pr

iručn

ik z

a os

igur

avan

je

kval

itete

Vel

euči

lišta

u P

ožeg

i D

A

Vel

euči

lište

u R

ijeci

Po

stoj

i Pr

aviln

ik o

sust

avu

za k

valit

etu

Vel

euči

lišta

u

Rije

ci

Priručn

ik su

stav

a za

osi

gura

nje

kval

itete

na

Vel

euči

lištu

u

Rije

ci

DA

Vel

euči

lište

u Š

iben

iku

Post

oji

Prav

ilnik

o su

stav

u za

osi

gura

vanj

e kv

alite

te

Vel

euči

lišta

u Š

iben

iku

Priručn

ik z

a os

igur

avan

je i

unap

rjeđi

vanj

e kv

alite

te

DA

Vel

euči

lište

"M

arko

Mar

ulić

" u

Kni

nu

Post

oji

Prav

ilnik

o su

stav

u za

kva

litet

u V

eleuči

lišta

"M

arko

Mar

ulić

" u

Kni

nu

Priručn

ik o

osi

gura

nju

kval

itete

na

Vel

euči

lištu

"M

arko

M

arul

ić"

u K

ninu

D

A

Vel

euči

lište

u S

lavo

nsko

m B

rodu

Po

stoj

i Pr

aviln

ik o

ust

roju

i dj

elov

anju

sust

ava

osig

urav

anja

kva

litet

e

Priručn

ik z

a os

igur

avan

je

kval

itete

D

A

Vel

euči

lište

u K

arlo

vcu

Stra

tegi

ja ra

zvoj

a 20

11- 2

016

Posl

ovni

k su

stav

a up

ravl

janj

a kv

alite

tom

P

riruč

nik

za k

valit

etu

DA

Tehn

ičko

vel

euči

lište

N

e po

stoj

i Pr

aviln

ik o

praće

nju

i pro

vjer

i i u

napr

eđen

ju

kval

itete

stud

ija

- N

E

Veleučilište Krapina nije dostavilo pod

atke za

2012. god

inu.

13.

HR

VA

TSK

A K

ON

FER

EN

CIJ

A O

KV

ALI

TETI

I

4. Z

NA

NS

TVE

NI S

KU

P H

RV

ATS

KO

G D

RU

ŠTV

A Z

A K

VA

LITE

TU, B

rijun

i 9. –

11.

svi

bnja

201

3. g

.- 2

50 -

Ja

smin

a H

avra

nek,

Ves

na D

odik

ović

Jur

ković,

Viš

nja

Petr

ović

Tabe

la 3

: Dok

umen

ti su

stav

a kv

alite

te n

a vi

soki

m šk

olam

a u

RH

, svi

banj

201

2.

Naz

iv v

isok

e šk

ole

Stra

tegi

ja

Puni

naz

iv p

ravi

lnik

a Pu

ni n

aziv

prir

učni

ka

Prov

eden

a un

utar

nja

pros

udba

Am

erič

ka v

isok

a šk

ola

za m

anag

emen

t i te

hnol

ogiju

N

e po

stoj

i Pr

aviln

ik o

ust

roju

i dj

elov

anju

sust

ava

za

osig

uran

je k

valit

ete

D

A

RR

IF V

isok

a šk

ola

za fi

nanc

ijski

men

adžm

ent Z

agre

b Po

stoj

i

Prav

ilnik

o u

stro

ju i

djel

ovan

ju su

stav

a za

os

igur

anje

kva

litet

e vi

soko

g ob

razo

vanj

a na

R

RIF

vis

okoj

škol

i za

finan

cijs

ki

men

adžm

ent z

agre

b

Priručn

ik su

stav

a os

igur

anja

kva

litet

e N

E

Vis

oka

polic

ijska

škol

a u

Zagr

ebu

Post

oji

Prav

ilnik

o u

stro

ju i

djel

ovan

ju su

stav

a kv

alite

te v

isok

og o

braz

ovan

ja n

a V

isok

oj

polic

ijsko

j ško

li u

Zagr

ebu

--

NE

Vis

oka

polit

ehničk

a šk

ola

u Za

greb

u Po

stoj

i Pr

aviln

ik o

sust

avu

osig

urav

anja

kva

litet

e Pr

iručn

ik z

a os

igur

avan

je k

valit

ete

Vis

oke

polit

ehničk

e šk

ole

u Za

greb

u D

A

Vis

oka

posl

ovna

škol

a Li

berta

s Po

stoj

i Pr

aviln

ik o

osi

gura

nju

i una

prjeđi

vanj

u kv

alite

te

N

E

Vis

oka

posl

ovna

škol

a U

tilus

s pr

avom

javn

osti

Ne

post

oji

Prav

ilnik

o u

stro

ju i

djel

ovan

ju su

stav

a za

os

igur

anje

kva

litet

e u

Euro

psko

m p

rost

oru

viso

kog

obra

zova

nja

na V

PŠ U

tilus

Priručn

ik z

a pr

ovođ

enje

sa

mov

redn

ovan

ja v

isok

e po

slov

ne šk

ole

Util

us

NE

Naz

iv v

isok

e šk

ole

Stra

tegi

ja

Puni

naz

iv p

ravi

lnik

a Pu

ni n

aziv

prir

učni

ka

Prov

eden

a un

utar

nja

pros

udba

V

isok

a šk

ola

međ

unar

odni

h od

nosa

i di

plom

acije

Dag

H

amm

arsk

jöld

N

e po

stoj

i Pr

aviln

ik o

sust

avu

za k

valit

etu

Priručn

ik k

valit

ete,

Sus

tav

upra

vlja

nja

kval

iteto

m E

N IS

O 9

001:

2008

N

E

Vis

oka

škol

a trž

išni

h ko

mun

ikac

ija A

gora

Po

stoj

i Pr

aviln

ik o

stručn

im st

udiji

ma

Vad

emec

um z

a na

stav

nike

i st

uden

te

DA

V

isok

a šk

ola

za e

kono

miju

, pod

uzet

ništ

vo i

upra

vlja

nje

„Nik

ola

Šubić

Zrin

ski“

Po

stoj

i Pr

aviln

ik o

sust

avu

za k

valit

etu

--

DA

Vis

oka

škol

a za

info

rmac

ijske

tehn

olog

ije -

VSI

TE

Pr

aviln

ik o

sust

avu

upra

vlja

nja

kval

iteto

m

VSI

TE-a

--

D

A

Vis

oka

škol

a za

men

adžm

ent i

diz

ajn

ASP

IRA

Po

stoj

i Pr

aviln

ik o

sust

avu

osig

urav

anja

i un

apređe

nja

kval

itete

Priručn

ik z

a os

igur

avan

je i

unap

ređi

vanj

e kv

alite

te V

isok

e šk

ole

za m

enad

žmen

t i

diza

jn A

spira

D

A

Vis

oka

škol

a za

men

adžm

ent u

turiz

mu

i inf

orm

atic

i u

Viro

vitic

i Po

stoj

i Pr

aviln

ik o

sust

avu

osig

uran

ja k

valit

ete

Priručn

ik su

stav

a up

ravl

janj

a kv

alite

tom

D

A

13.

HR

VA

TSK

A K

ON

FER

EN

CIJ

A O

KV

ALI

TETI

I

4. Z

NA

NS

TVE

NI S

KU

P H

RV

ATS

KO

G D

RU

ŠTV

A Z

A K

VA

LITE

TU, B

rijun

i 9. –

11.

svi

bnja

201

3. g

.- 2

51 -

Ja

smin

a H

avra

nek,

Ves

na D

odik

ović

Jur

ković,

Viš

nja

Petr

ović

Vis

oka

škol

a za

odn

ose

s jav

nošć

u i s

tudi

j med

ija K

airo

s N

e po

stoj

i Pr

aviln

ik o

sust

avu

osig

uran

ja k

valit

ete

Vis

oke

škol

e K

airo

s Pr

iručn

ik o

sust

avu

osig

uran

ja k

valit

ete

na V

isok

oj šk

oli K

airo

s N

E

Vis

oka

škol

a za

pos

lova

nje

i upr

avlja

nje

s pra

vom

ja

vnos

ti "B

alta

zar A

dam

Krč

elić

" Zap

rešić

Post

oji

Prav

ilnik

o o

sigu

ranj

u kv

alite

te

Priručn

ik u

prav

ljanj

a kv

alite

tom

VŠP

U

Zapr

ešić

D

A

Vis

oka

škol

a za

sigu

rnos

t, s p

ravo

m ja

vnos

ti, Z

agre

b Po

stoj

i Pr

aviln

ik o

sust

avu

za o

sigu

ranj

e kv

alite

te

--

DA

Naz

iv v

isok

e šk

ole

Stra

tegi

ja

Puni

naz

iv p

ravi

lnik

a Pu

ni n

aziv

prir

učni

ka

Prov

eden

a un

utar

nja

pros

udba

Vis

oko

gosp

odar

sko

učili

šte

u K

rižev

cim

a

Post

oji

Prav

ilnik

o u

nuta

rnje

m su

stav

u os

igur

avan

ja i

unap

ređi

vanj

a kv

alite

te

Vis

okog

a go

spod

arsk

og uči

lišta

u

Križ

evci

ma

Priručn

ik z

a os

igur

avan

je i

unap

ređi

vanj

e kv

alite

te V

isok

oga

gosp

odar

skog

uči

lišta

u

Križ

evci

ma

NE

Vis

oko

učili

šte

Alg

ebra

- vi

soka

škol

a za

prim

ijenj

eno

raču

nars

tvo

Post

oji

Prav

ilnik

o su

stav

u os

igur

anja

kva

litet

e V

isok

og uči

lišta

Alg

ebra

- vi

soke

škol

e za

pr

imije

njen

o raču

nars

tvo

Priručn

ik o

kva

litet

i Vis

okog

uči

lišta

A

lgeb

ra -

viso

ke šk

ole

za p

rimije

njen

o raču

nars

tvo

DA

Vis

oko

učili

šte

Effe

ctus

Po

stoj

i Pr

aviln

ik o

kva

litet

i Vis

okog

uči

lišta

Ef

fect

us

Priručn

ik z

a os

igur

avan

je k

valit

ete

NE

Zagr

ebač

ka šk

ola

ekon

omije

i m

anag

emen

ta

Post

oji

Prav

ilnik

o p

raće

nju,

pro

vjer

i i u

napr

eđen

ju

kval

itete

stud

ija n

a ZS

EM-u

--

D

A

Seda

m v

isok

ih šk

ola

nije

dos

tavi

lo p

odat

ke z

a 20

12. g

odin

u i n

e na

laze

se u

Tab

eli 3

.

13.

HR

VA

TSK

A K

ON

FER

EN

CIJ

A O

KV

ALI

TETI

I

4. Z

NA

NS

TVE

NI S

KU

P H

RV

ATS

KO

G D

RU

ŠTV

A Z

A K

VA

LITE

TU, B

rijun

i 9. –

11.

svi

bnja

201

3. g

.- 2

52 -


Tijekom provedbi vanjskih prosudbi sustava osiguravanja kvalitete na visokim učilištima, Agencija je utvrdila da su visoka učilišta uglavnom izradila potrebne dokumente za ustroj sustava, međutim uvidom u dokumente utvrđeno je da su napravljeni pretežno u skladu sa zahtjevima norme ISO 9001. Samo je nekoliko visokih učilišta ustrojilo integrirani sustav koji je u skladu sa zahtjevima ISO-a i ESG-a. Kod ostalih je utvrđeno da je terminologija neujednačena i nedosljedna. Susretali smo se s primjerima gdje dokument nosi naslov Priručnik za sustav osiguravanja kvalitete, iako su stvarna podloga za ustroj sustava zahtjevi norme ISO 9001 i radi se o sustavu upravljanja kvalitetom. Priručnik je koncipiran na način da sadržajno i terminološki slijedi zahtjeve ISO 9001 što se konceptualno odražava i na ustroj sustava, definiranje korisnika sustava, zahtjeve koji se odnose na upravu visokog učilišta. Zahtjevi norme ISO 9001 omogućavaju uspostavu fleksibilnog sustava i lako prepoznavanje procesa pojedinih aktivnosti koje provode visoka učilišta. Nedostatak je što znanstveni rad i aktivnosti vezane uz nastavu i poučavanje (ishodi učenja, revizija studijskih programa, dodjela ECT-a po pojedinim kolegijima i studiju u cijelosti, koji su značajni radi utvrđivanja tjednog opterećenja studenta, te nove znanstvene metode u nastavi) nisu pokrivene zahtjevima ove norme. Nadalje, komunikacija s vanjskim dionicima i suradnja s gospodarstvenicima te javno informiranje o transparentnom radu visokog učilišta ne može se dobro prikazati prema normi ISO. Treba imati na umu i da većina hrvatskih visokih učilišta nema iskustva u strateškom planiranju. Novi ciklusi vanjskih vrednovanja visokih učilišta i znanstvenih organizacija koje provodi Agencija, potaknuli su izradu i usvajanje prvih strateških dokumenta za iduće srednjoročno razdoblje. Zamijećeno je da dio strateških dokumenata ne sadrži neke obavezne dijelove koje bi kvalitetan i potpun strateški dokument trebao sadržavati, poput kvalitetne SWOT analize, pozicioniranja visokog učilišta, definiranih vrijednosti, kvalitetno definirane vizije i misije kao i definirane odgovornosti za praćenje realizacije i revizije strategije. Generalno nedostaju jednogodišnji operativni planovi za realizaciju strategije s definiranim mehanizmima praćenja, pokazateljima uspješnosti i definiranim odgovornostima za realizaciju i praćenje uspješnosti realizacije. Na taj način PDCA ciklus ostaje nepotpun i ne može se ostvariti ciljani napredak i unapređenje kvalitete. Ne prepoznaju se kritične točke u sustavu kao niti dobra praksa, što bi učinkoviti sustav kvalitete trebao omogućiti. Ustrojena jedinica za osiguravanje kvalitete ne znači da visoko učilište/znanstvena organizacija imaju funkcionalan sustav osiguravanja kvalitete. Desetak aktivnih ljudi nisu ekvivalent postojanju učinkovitog sustava. Ustrojavanje učinkovitog sustava osiguravanja kvalitete zahtjeva snažnu potporu uprave, aktivnu participaciju svih dionika, osiguravanje financijske stabilnosti i neovisnosti, ulaganje u kontinuiranu edukaciju i diseminaciju dobre prakse, praćenje i kreiranje novih trendova, obostrani dijalog i dobru komunikaciju dionika te konzistentnu upotrebu podataka prikupljenih sustavom za definiranje novih razvojnih politika, čiju uspješnost ostvarivanja treba pratiti i vrednovati. Prava dodana vrijednost uspostave sustava osiguravanja kvalitete je razvoj organizacije koja uči na temelju vlastitih iskustava, kao i iskustva sličnih institucija u nacionalnom i Europskom prostoru visokog obrazovanja.


- 253 -


2.2. Usporedba različitih normi za ustroj sustava osiguravanja kvalitete

U Tabeli 4. prikazana je razlika između zahtjeva norme ISO 9001 i ESG-standarda tijekom ustrojavanja sustava kvalitete. Najveća razlika je u tome da se prema normi ISO studenta tretira kao kupca proizvoda/usluga, dok je u skladu s ESG-om stvarna uloga studenta puno kompleksnija i višeznačna. Student je aktivni dionik u procesu obrazovanja, a na određenim razinama i znanstvenog istraživanja koje provodi visoko učilište. U skladu s važećim zakonima, studenti su dio sustava upravljanja visokim učilištem kao i vrednovanja kvalitete pojedinih procesa. Tabela 4: Ograničenja u korištenju standarda ISO 9001 i ESG-a

Okvir sustava osiguravanja kvalitete ESG I. dio za visoka učilišta ISO 9001

Priručnik 1.1. 4.2.2. Politika kvalitete 1.1. 5.3.

Ishodi učenja, ECTS 1.2. ‐‐ Revizija i praćenje studijskih programa i

diploma 1.2. ‐‐

Dizajn kurikuluma 1.2. 7.3.‐ djelomično Dizajn procesa poučavanja 1.2. i 1.3. 7.3. ‐ djelomično Ocjenjivanje studenata 1.3. ‐‐

Osiguravanje kvalitete nastavnog osoblja 1.4. 6.2. ‐ djelomično Resursi za upravljanje – odgovornost i

ovlasti 1.1. 5.1. i 5.5.

Informacijski sustav 1.6. 6.3. Komunikacija dionika 1.1. i 1.4. 5.5.1. Zadovoljstvo dionika 1.1. i 1.4. 8.2.1.

Potražnja – (potrebno istražiti) 1.1. sadržano u strategiji ‐‐ Resursi za potporu studenata 1.5. 6.2.

Vanjski utjecaj 1.1. referira se u SWOT analizi koja je sastavni dio strategije

6.4. – djelomično (radni uvjeti)

Javno informiranje 1.7. 7.2.3. ‐djelomično Sustav osiguravanja kvalitete na visokim učilištima alat je kojim se razvija kultura kvalitete. Razvojem sustava omogućava se praćenje i analiza svih aktivnosti koje visoko učilište provodi u visokom obrazovanju, ponašanje i komunikacija svih dionika, prijenos znanja, suradnja s alumnima i društvom u cjelini, što je od presudne važnosti za razvoj kulture kvalitete.


- 254 -


3. ZAKLJUČAK

Iz navedenog je vidljivo da visoka učilišta koriste razne međunarodne norme za ustroj svojih sustava kvalitete s više ili manje uspjeha. Za sada još uvijek ne uočavaju dovoljno razliku u ustrojenim sustavima po zahtjevima norme ISO 9001 ili samo po ESG-u. Visoka učilišta (koja svoje poslovanje žele uskladiti s obje norme) trebala bi izgraditi integrirani sustav osiguravanja kvalitete za sve aktivnosti u visokom obrazovanju. Kombinirajući obje norme, visoka učilišta mogu kvalitetno pratiti sve svoje aktivnosti i razvijati kulturu kvalitete.

LITERATURA:

[1] ISO 9001:2008 [2] Standards and Guidelines for Quality Assurance in Higher Education, Helsinki, 3rd edition, 2009 [3] Examining Quality Culture Part II: Processes and Tools-Participation Ownership and Bureaucracy, EUA Publication 2011

IMPLEMENTATION OF QUALITY-MANAGEMENT SYSTEMS AT HIGHER EDUCATION INSTITUTIONS IN CROATIA

DEVELOPMENT OF QUALITY-ASSURANCE SYSTEMS AT HIGHER EDUCATION INSTITUTIONS Summary Over the last decade, higher education institutions have begun establishing quality-management systems. ASHE has continuously monitored developments in higher education and regularly collected data about the real situation in higher education. It has found that the majority of higher education institutions have established a quality-management system based on the requirements of ISO 9001. MSES recommended that quality-assurance units and systems be established by 2010. The Act on Quality Assurance in Science and Higher Education, adopted in 2009, prescribes international standards (ESG – European Standards and Guidelines) for establishing quality-assurance systems in higher education. Higher education institutions have, more or less successfully, started upgrading their existing QMS to an integrated system based on both ISO 9001 and ESG. ASHE has monitored all changes and found that many HEIs have not fully aligned their system with the requirements of ISO and ESG standards, and will need to work on amendments that would lead to an efficient, integrated quality-assurance system. QMS is effective for monitoring the performance of management and administrative staff, as well as technical and other support services in higher education, but is not adequate for teaching and research, for which ESG are used. Keywords: quality-management system, quality-assurance system, higher education institutions


- 255 -

Documents

Primjena sustava upravljanja kvalitetom na visokim učilištima rh