Preporodov journal br. 155

8/13/2019 Preporodov journal br. 155

1/52

P R E P O R O D O VJournalISSN 1334-5052 MJESENIK KDBH PREPOROD ZAGREB BROJ 155 RUJA

NEDAD GRABUSBONJACI I LOKALNI IZBORI 2013.SDAH i BDSH na raskrsnici

FRANJO TUMAN I HERCEG-BOSANSKA ESTORKAVeliki voa i mali Hrvati

INTERVJU NEDAD GRABUSPut uspjeha jedinstvo muslimana

MOMILO KRAJINIK NA SLOBODIPovratak ratnog zloinca

20 GODINA OD PRVOG BONJAKOG SABORAHistorijske odluke

KDBH PREPOROD


2/52

IMPRESUM

ISSN 1334-5052

PREPORODOV JOURNAL

mjesenik KDBH Preporod

IZDAVA:

Kulturno drutvo Bonjaka HrvatskePREPOROD

GLAVNI UREDNIK:Ismet ISAKOVI

REDAKCIJA:Emina BUINKIEdis FELISena KULENOVIMirza MEIEdina SMAJLAGIAjka TIRO SREBRENIKOVI

SURADNICI:Helena ANUI (Rijeka)Filip Mursel BEGOVI (Sarajevo)Bedrudin BRLJAVAC (Sarajevo)Asim ABARAVDI (Pula)Mensur DURAKOVI (Split)Avdo HUSEINOVI (Sarajevo)Senadin LAVI (Sarajevo)Helena MARKOVI (Sisak)Faris NANI (Zagreb)

ADRESA: Preporodov Journal Ulica grada Vukovara 235, 10000 ZagrebTELEFON/FAKS:

+385 (0)1 48 33 635 E MAIL: kdbhpreporod @zg.t-com.hr kdbhpreporod @kdbhpreporod.hr [email protected] WEB: www.kdbhpreporod.hr

IRO RAUN: ZABA 2360000-1101441490DEVIZNI RAUN: SWIFT ZABA HR 2X: 70300-280-3755185

CIJENA: 15 kunaPRETPLATA: RH 100 HRK godinje

BiH 30 KM godinje Svijet 20 godinje

DIZAJN: Midhat MULABDIFOTO: Ognjen KARABEGOVIPRIJELOM: Dario MOLNARTISAK: top gra ka, Velika Gorica

Miljenja i stavovi koje zastupaju autori,nisu nuno i stavovi redakcije

Tiskano uz nancijsku potporu izDravnog prorauna Republike Hrvatskeputem Savjeta za nacionalne manjineRepublike Hrvatske

NA NASLOVNOJ STRANICI: Nedad Grabus, ljubljanski mu ija ipredsjednik Meihata Islamske zajednice uSloveniji

SADRAJUVODNIK

SDAH i BDSH na raskrsnici ............................................... ...............3

BONJACI U HRVATSKOJ

Crtanje ivota svjetlom ..................................................................4Sjeanje na heroje ................................................... ...................... 7Drugi JA BiH fes val ................................................. ...................... 9Ljepota Allahove rijei..................................................................10

HRVATSKA

Uarena poli ka jesen ................................................................ 12

KVADRAT NAD HIPOTENUZOM

Veliki voa i mali Hrva ...............................................................14

INTERVJU NEDAD GRABUSPut uspjeha jedinstvo muslimana ............................................. 17

BOSANSKI BAROMETAR

Povijesni dogaaj ....................................................... .................. 24Daljnja podjela zemlje? ..................................................... ........... 27Povratak ratnog zloinca .................................................. ............ 29

IZ SVIJETA

Na rubu ponora............................................................................ 32

KULTURA

Moanice, vodo plemenita ...................................................... ... 36Poast dobrotvorima Sarajeva ................................................. .... 37Laureat Milorad Popovi ..............................................................38Kandidat za Oscara .................................................... ................... 39Zov Perzijskog zaljeva ............................................... ....................40

Grand Prix Nedibu Vuelju .........................................................41Putovanje modernog nomada ..................................................... 42Umijee osvajanja svjetlos ....................................................... ..44

PRIE IZ BOSNEHistorijske odluke......................................................................... 46

IVJETI ISLAMOd roenja do prve objave (II) .................................................. ...50

P R E P O R O D O VJournal


3/52

UVODNIK

3RUJAN 2013.

U proljetnom broju Preporodovog Journala, mjesec dana prijeodravanja lokalnih izbora u Hrvatskoj, u uvodnom tekstu objavilismo svojevrsnu bonjaku predizbornu inventuru, koja je pokazalada prema vaeim zakonskim propisima Bonjaci imaju pravo na dvazamjenika opinskih naelnika i 12 vijenikih mjesta. Eventualnovei broj ovisio je prvenstveno o sposobnos koaliranja sa snanijimstrankama hrvatskog predznaka. Prije odgovora na pitanje to se do -godilo na lokalnim izborima 2013. i isprike za kanjenje izborne ana-lize na stranicama Journala, treba podsje da je prvi izborni krugbio u nedjelju 19. svibnja, a drugi dva tjedna kasnije, 2. lipnja. Indika-

vno je da do trenutka pisanja ovoga teksta nisu zasjedali Glavni od-bori ni SDAH ni BDSH na kojima bi analizirali izborne rezultate. Tajpodatak dovoljno govori o stanju u bonjakim strankama i ozbiljno-s pristupa elnitva prema poli kom par cipiranju u lokalnoj i po-drunoj (regionalnoj) samoupravi, koje je od velike vanos za domi-

cilno stanovnitvo. Izgleda da do njihovog znatnijeg angamana do-lazi samo kod parlamentarnih izbora jer je pozicija saborskog zastu-pnika mnogo zanimljivija i primamljivija.

SDA Hrvatske je u stanju previranja i dodatnog pozicioniranja na-kon Izborne skup ne odrane sredinom studenog 2012., na kojoj jeza novog predsjednika izabran Mirsad Srebrenikovi. Kao to smo svojevremeno i najavljivali, elnici sisakog ogranka SDAH podnijeli sualbu Ministarstvu uprave RH, u kojoj su traili ponitenje Izborneskup ne SDAH. Osnovna primjedba se sastojala u nepo vanju Sta-tuta stranke i odluke Glavnog odbora u vezi broj lanova i sastavaSkup ne SDAH. I pored vrlo znaajnih primjedbi, u samo predveerjezakljuivanja izbornih lista za lokalne izbore, nakon skoro polugodinje

procedure u Ministarstvu uprave RH (malo previe i za hrvatske okvi-

re, ili moda i ne), ministar Arsen Bauk je potpisao rjeenje u kojemusu legalizirane odluke Izborne skup ne SDAH od 18. studenog 2012.

Takvo stanje u stranci, viemjesena situacija povuci pote-gni, neminovno se odrazila na stranake ogranke, lanstvo i ak -viste. Zapravo, SDAH je u konfuznoj situaciji jo od 2010. godinekada su odrane brojne Obnoviteljske skup ne ogranka i sredi-njice stranke, a kulminacija je uslijedila 2012. nakon poraza naprethodnim parlamentarnim izborima i prekasnom ostavkomemse Tankovia. Novonastalo zahlaenje unutarstranakih odno -sa i svojevrsna pat-pozicija dovela je do brojnih nesporazuma kojisu prouzrokovali da su samo tri stranaka ogranka pravno legalnouestvovala na lokalnim izborima ogranci u Rijeci, Puli i Umagu,koji su na izborima sudjelovali u koalicijama predvoenim SDP-om.

Glavni potres se dogodio u Sisku, najorganiziranijem stranakomogranku u Hrvatskoj, koji je u proteklom mandatu 2009.-2013. imaoznaajnu ulogu u raspodjeli vlas na gradskom i upanijskom nivou.Na gradskom nivou SDAH je bila dio predizborne koalicije Volim Si-sak u kojoj su jo bili Demokratska stranka umirovljenika, Hrvatskademokratska regionalna stranka i Samostalna demokratska srpskastranka. Meu m, iako su sudjelovali na predizbornim skupovimakao ravnopravan lan koalicije, pravno gledajui na lokalnim izbori-ma nisu sudjelovali. Naime, naziv stranke nije bio na izbornim lis i-ma jer nisu dobili punomo od predsjednika SDAH za predstavljanjestranke i potpisivanje izborne liste. Ista situacija je bila i na upanij-

skom nivou, gdje je SDAH bila dio koalicije od 9 stranaka predvoeneSDP-om. Drugaija raspodjela koalicijskih partnera na gradskom ni-vou dovela je do potpunog nestanka bonjakih predstavnika iz

Gradske uprave Siska. U Skup ni Sisako-moslavake upanije, naosnovu koalicijskog sporazuma i rednog broja 6 na izbornoj lis , du-nost upanijskog vijenika, umjesto dosadanjeg Haima Smla a,obnaa aban Kadri, predsjednik sisakog ogranka SDAH.

Kada govorimo o izbornim rezulta ma SDAH onda je najznaaj-niji doseg ostvaren u Zagrebu, gdje je Mirsad Srebrenikovi bio napobjednikoj, nezavisnoj lis Milana Bandia, novog/starog grado-naelnika Zagreba, koja je osvojila 17 mandata. Iako je imao rednibroj 19, uslijed pomjeranja na lis zbog preraspodjele funkcija uGradskoj upravi, postao je lan Zagrebake gradske skup ne. Pre-ma dosadanjim saznanjima, pored Mirsada Srebrenikovia (gradZagreb) i abana Kadria (Sisako-moslavaka upanija), od SDAH-kadrova u lokalna predstavnika jela izabrani su Kemal Velagi(Istarska upanija), Adam Meanovi (Primorsko-goranska upanija) i Mersada Bori (grad Umag). Do kada e traja rela vni mir uSDAH, ostaje nam da vidimo. Sadanje rukovodstvo je na polovicimandata, a nova Izborna skup na je sljedee, 2014. godine.

I u Bonjakoj demokratskoj stranci Hrvatske su prisutni velikiproblemi. Izborna skup na, odrana u listopadu 2012., trajala jeskoro punih pet sa uz brojne vrlo polemine rasprave. Tom prilikomiskazana je znaajna elja lanstva za demokra zacijom unutarstra-nakih odnos, pri emu je promijenjen Statut BDSH i Program rada.Osim toga, predsjednik i saborski zastupnik Nedad Hodi vie nije ipredsjednik Glavnog odbora stranke, a na tu vanu funkciju izabran je Faruk Kuri iz Novigrada. Jo vee puko ne u odnosu predsjednikaBDSH i stranakih ogranaka (odnosno, Glavnog odbora) javile su setokom i nakon lokalnih izbora 2013. Stvorena je kri na masa neza-

dovoljnih lanova i sve upuuje na vrlo turbulentno razdoblje s broj-nim sukobima.Iz podataka dostupnih na web stranici Dravnog izbornog povje-

renstva vidljiva je minimalna stranaka ak vnost na prethodnim lokal-nim izborima. Od stranakih kadrova u lokalnu/regionalnu upravuizabrani su Osman Delil (Istarska upanija), Rasim Halilovi (grad La-bin), uuralija Bai (opina Raa), Husein Ljubijanki (opina Ce n-grad), Zijad Pezerovi (opina Drenovci), Mirsad Demirovi, OsmanSalki i Mirsad Pezerovi (opina Gunja). Najvei gubitnici su sisakiBDSH-ovci koji su na gradske i upanijske izbore izali samostalno. Ipored dobrog izbornog rezultata (374 glasa ili 1,93% za Gradsko vijee,odnosno 1.067 glasova ili 1,51% za upanijsku skup nu), ostali su bezijednog mandata. Vrlo indika vno, BDSH je doivjela dva ozbiljna po-raza na izborima za zamjenika naelnika iz reda pripadnika bonjakenacionalne manjine. U oba sluaja stranaki kandida , predsjedniciogranaka, izgubili su od kandidata grupe graana. U Gunji je pobijedioimam Idriz Bei, a u Ce ngradu Ferid Krak.

Dio bonjakog manjinskog kolaa preuzele su i hrvatske stran-ke, pravovremeno shva vi to znai formulacija osiguranje odgo-varajue zastupljenos pripadnika bonjake nacionalne manjine.To se desilo u Vodnjanu (Devad Omeri, IDS), Svetoj Nedelji(Maksida Beganovi, koalicija IDS HNS), Kranu (Esad Huski, IDS)i Vojniu (Husein Deli, koalicija HDZ HSP dr. Ante Starevi).

Obino se kae: kakav rad takvi i rezulta , kako posije takoe i nje Na lokalnim izborima 2013. bonjake stranke SDAH iBDSH dobile su vie nego to su svojim radom i utjecajem meuBonjacima zasluile. q

Ismet ISAKOVI

UVODNA RIJE

SDAH i BDSH na raskrsnici


4/52

BONJACI U HRVATSKOJ

4 PREPORODOV JOURNAL 155

Ili je nemir ili je strast , kae Johnny tuli. No, lmskog i tele-vizijskog snimatelja Ediba Ahmetaevia odreuju i nemir i strast.Nemir jela, pokreta, pogleda u traenju i strast koja ga preplavisvaki put kada govori o lmu. Ta vrsta opsesije i posveenos ima-nentna je umjetnicima, onima koji svoju imaginaciju pretvaraju urije, glazbu, pokretne slike. O tome kako ovaj roeni Zagrepa-nin ivi svoj san razgovarali smo za Preporodov Journal.

Filmska ekipa je kao obiteljUrarstvo koje zahtjeva izuzetnu preciznost i strpljenje tradici-

ja je obitelji Ahmetaevi koja je iva do danas. Bi snimatelj ta -koer zahtjeva sline kvalitete. Kako ste se opredijelili za snima -

teljski rad i lm? Moj babo, koji je inae zavrio kolu za umjetnike zanate u Sa-rajevu, davao mi je savjet: Sine, zavri zanat da ima kruh u ruka-ma, pa onda idi na fakultet kakav hoe. E sada to mogu tumaina razliite naine, izgleda je kod njega prevagnula ova zanatskakomponenta iako je bio posljednji ivi inkruster1 u bivoj dravi, ato je ravno slikarstvu minijatura. Tako ja poslua svoga babu, pazavri kolu za draguljara i urara, paralelno s m i Obrazovni centarNikola Tesla smjer elektroniar i eto pune ruke razlii h zanata,valjda su me zbog toga primili na lmsku Akademiju, jer veina sine-asta ne zna radi nita drugo osim na lmu. Sjeam se jo jekomstudija pitao mene babo, kako mu je sve to oko lma neopipljivo,to e radi kada zavri tu svoju Akademiju. Ja mu odgovori da je osnova moga posla postavljanje svjetla, crtanje svjetlom. A onuzdahnu s olakanjem te ree: E dobro, znai opet elektrika, dobro

je to. I tako od zanata do zanata, zapravo umjetnost je kada uodreeni produkcijski postupak ovjek unese jedan dio sebe, svogatalenta, kao i dio vje na steenih uenjem kako bi proces stvaranjabio izveden besprijekorno. Zbog toga je za izradu odreenog nakitapotrebna i umjetnost i vje na, obino se govori toan ili precizankao sat, esto me ljudi pitaju: A zato vi kada snimate lm onolikoputa ponavljate? Sve se to dogaa kako bi odreeni dogaaj, zbi -vanje ili radnju iz svakodnevnog ivota prikazali to je mogue reali-s nije, pa ak i bolje nego je to u stvarnom ivotu, jer je izreirano.Film je neto to svi mi na odreeni nain volimo, u tom smjeru je

ila i moja odluka da se bavim upravo lmom, moda tu ima malopopulizma ili umjetnikog ega, gdje upravo svojim radom iza kame-re odreujem to u stavi u kadar da se vidi, a to u ispus t. Nataj nain stvaram odreenu ravnoteu ili je naruavam, pravim daneto bude lijepo ili odreenim postupcima radim upravo suprot -no, nagovjetavam ili pokazujem tragediju. Bogatstvo snimateljskogpoziva oituje se na is nain kao i izrada jedne narukvice koju e skoljena na koljeno nosi generacije. Filmska umjetnost je umijeepronalaenja prave alkemije izmeu onoga to elimo rei i nainana koji to pokazujemo, kroz slijed fotogra ja na celuloidnoj vrpci. To je jedinstven nain stvaranja umjetnos , kao i kulturne ba ne zageneracije koje dolaze.

Lista lmova i reisera s kojima ste radili u zadnjih 20 godina je vrlo zavidna. Veina h lmova (Ta divna splitska no, Sni - jeg, Prtljag, Halimin put, Obrana i za ta, White Lies,

Itsi Bitsi) je bila izuzetno dobro primljena i nagraivana. Kakobirate projekte, to je presudno?

U principu biram ljude s kojima u radi , tonije oni biraju me-ne, naprosto to je ast i prioritet, a tek onda razmiljam o samom

projektu. Iz jedne sluajne suradnje proizalo je i veliko prijatelj-stvo s redateljicom Aidom Begi i njenim muem, mojim kolegomsnimateljem, Erolom Zubeviem s kojim najee i radim. Naemeusobno nadopunjavanje rezul ralo je stvaranjem odreenogemo vnog kon nuiteta lmske umjetnos . To je energija koja na-prosto nije mjerljiva. Mislim da je lmska ekipa kao obitelj, ako ve-ina lanova ekipe nije kompa bilna i ako iz toga ne proizlazi jedanpozi van naboj, nije mogue stvori dobar lm. esto mi se nuderazlii projek da ih radim, pa iz bezbroj razloga to ne uinim, dabi se za m pojavio neki novi i jo zahtjevniji i tako se konstantnonadograujem i nanovo usvajam neto novo. Moj stvaralaki duh je izuzetno nemiran i nikako ne volim koloteinu. Zapravo se nika-

da ne vraam na isto, uvijek idem korak dalje, ako to nije tako sma-tram da neto ne radim dobro. Ako se moram dva puta ponovi naistoj razini umijea, gledam na to kao da is razred ili godinu studi- ja ponavljam, to je za umjetnika i umjetnost oajna situacija. S dru-ge strane, uz odreenu dozu samokontrole ovjek posjeduje nafa -ku2 , koju, naalost mnogih, a na moju radost, ne kontrolira ovjek.

Suraivali ste i s redateljem Danisom Tanoviem. Poetkomove godine boravili ste u Indiji na snimanju njegovog zadnjeg l -ma White Lies. Kako je radi s Tanoviem? Produkcija njegovih lmova zasigurno nadilazi ovdanje prilike.

Hm, zapravo ta pria poinje iz kruga sarajevskih sineasta vespomenu h Aide Begi i Erola Zubevia, te odreenih producent-

skih kue koje su me angairale i pruile mi priliku da se dokaem.Sarajevo lm fes val i gospodin Mirsad Purivatra u regiji igraju ve-liku ulogu u irenju meunarodne suradnje, ekonomskog i ljudskog

EDIB AHMETAEVI, FILMSKI I TELEVIZIJSKI SNIMATELJ

Crtanje ivota svjetlom

Edib Ahmetaevi


5/52

BONJACI U HRVATSKOJ

5RUJAN 2013.

kapitala. Tako sam zahvaljujui Erolu zapoeo suradnju i s DanisomTanoviem. Da se vra m produkcijskim uvje ma i odmah deman -ram pitanje. Gospodin Tanovi moe napravi lm bez budetakao to je Epizoda u ivotu beraa eljeza , a moe radi i u Boli-vudskim uvje ma na is nain. to su novana sredstva ogranieni- ja autor vie gospodari svojim lmom i obrnuto, to je budet vei,to se autor vie pretvara u roba. Dobar lm proizlazi iz dobre ideje.Danis svoje lmove temelji na pro njenom redateljskom pristupu iduboko ljudskom osmiljanju lmskog djela, stavljajui u prvi planosnovne ljudske vrednote. U Bosni se koris izrekadua od ovje-ka , Danis je vei od te due, a znate zato? Zato to je on najveunagradu lmske umjetnos Oscara posve o Bosni i Hercegovini.Duan sam odgovor: radi s Danisom je privilegija i istodobno oba-veza. S profesionalnog aspekta on je redatelj koji nita ne radi, a dane zna to radi i da nije siguran u to to radi, apsolutni je vladar

lmskog umijea. On je mogao napravi lm za svoju zemlju, bezsvoje zemlje, teko e to neko ponovi , morat e najprije nadiisamog sebe, to je zapravo najtee i smoi snage da u Kodak Thea-tru izgovori:This is for our country .3

Uz vrlo zahtjevnu snimateljsku karijeru posveeni ste i znan -stvenom radu. Pri kraju ste rada na doktoratu na temu kulturnogmenadmenta. to vas je privuklo da upravo istraujete tu temu?

Ui, itaj u ime gospodara 4 ... to je impera v, prvo to je Uzvi-eni Allah postavio pred nas. Odabrao sam podruje gdje u krozznanstveni rad, ali i uspostavljanjem odreene relacije izmeu sva -kodnevne prakse u razlii m kulturama iji sam sudionik te teorije okulturnoj poli ci i lmskoj djelatnos pokua de nira odreeneprobleme, donije mjere za njihovo rjeavanje i konkre zira prak-

ne ak vnos , kako bi se unaprijedila audiovizualna djelatnost uRepublici Hrvatskoj, kao i u iroj regiji. Naravno, za sve navedeno uzistraivanje i pomo znanos , neophodan je kvalitetan razvoj dru-tva koji e doprinije pozi vnim kretanjima u audiovizualnoj djelat-

nos . Vraajui se na poetak ovoga razgovora, uspostavit u vezu sonim pitanjima i savje ma moga babe te zakljui kako su odreenastajalita i ivotno iskustvo zanatlije umjetnika iskonski temelji mo-dernog organiziranja umjetnikog stvaralatva na putu prema kul -turnoj industriji. Preskakanjem temeljnih drutvenih i kulturnih vrijednos dovelo je lmsku industriju u nezavidan poloaj, potreban jeopsean znanstveni rad i interdisciplinarni pristup kako bi se kinema-togra ja vra la na pravi put, ako buduim generacijama bude odkoris moj znanstveni rad pos gao sam svoj cilj.

I hrvatska i bosanska kinematogra ja jekom svoje povijessu imale izuzetne dosege, obje imaju Oscara, dodue hrvatska za

animirani lm. Kako ocjenjujete hrvatsku i bosansku lmsku pro -dukciju danas?

Hrvatska kinematogra ja ima novaca u beskraj, u usporedbi sbosansko-hercegovakom, meu m posljednjih 20 godina manj-kalo je rezultata. Bosni i Hercegovini fale sredstva, a Hrvatskoj ideje, kako to ujedini i stvori bolje uvjete za sve nas koji se bavimo

lmskom umjetnou, nije lako odgovori . Bosansko-hercegova-ka kinematogra ja to iz perioda kada je bila Republika u bivojnam dravi, a to iz blie prolos osvojila je sve najznaajnije svjet-ske nagrade: Oscara, Zlatnog medvjeda, Srebrnog medvjeda, Zlat -nu Palmu, Zlatnog lava,europskog Oscara - Felixa . Svjetsko udo jeda drava koja skoro pa nema fond za kinematogra ju jer je onminoran, pos e takve rezultate. To je naravno sa znanstvenogstajalita opravdano jer u neima ni krea vnost najvie dolazi doizraaja. Drava koja jedina u Europi nema de niranu strategiju ra-zvoja kulturne poli ke, zahvaljujui krea vnoj grupi pojedinaca,dos gla je vrh svjetske kinematogra je. Sarajevo Film Fes val izra-stao je u vodei fes val u regiji. Najvaniji aspekt razvoja kinemato-gra je nalazim zapravo u stvaranju ozraja u kojemu bi se mobilizi-rali najkvalitetniji resursi nae regije. FilmObrana i za ta Bobe

Jelia, nancirao je Hrvatski audiovizualni centar i djelom manjin-ska koprodukcija kroz sudjelovanje lmskih radnika iz Bosne i Her-cegovine, kao i Srbije, ostvario je znaajne rezultate osvojivi ovegodine sedam zlatnih arena na Pulskom fes valu, ukljuujui i onuza kameru, ali i dvaSrca Sarajeva . Ponosno is em da sam sudjelo-vao u njegovom nastanku. Ovakav pristup, voen e kasno organi-ziranom produkcijom uz nezaobilazno sudjelovanje Hrvatske radi-otelevizije, iji sam zaposlenik, de nirao je princip koji i u buduno-s moe pos i zavidne rezultate.

Dani BiH lma i projekti za bonjaku zajednicuPored svih drugih obveza nalazite vremena i za ak vnos

unutar bonjake zajednice. lan ste Vijea bonjake nacionalnemanjine Grada Zagreba. Prema vaoj ideji realizirani su Dani BiH lma, manifestacija koja je u est godina odravanja postalabrand Vijea. to su Dani promijenili u slici o Bonjacima u Zagre-bu, pa i ire?

Ideja je zapravo nastala kroz razvoj Programa rada VBNMGZ za2008. godinu, u okolnos ma kada je predsjednik Odbora za pro-gram i djelovanje bio gospodin Ismet Efendi, te je na njegov pozivangairan urednik Hrvatske radiotelevizije elo Hadiselimovi, danapravi selekciju lmova. Moj doprinos je vie profesionalne nara-vi kroz umjetniki dizajn cijele manifestacije i koritenje ranije na-vedenih suradnji s producentskim kuama iz Bosne i Hercegovine,

koje su nam olakale cjelokupnu organizaciju s obzirom na ograni-ena sredstva. Kako je ovaj projekt visoko profesionalan, tako za-htjeva i angaman profesionalaca iz razlii h podruja audio-vizu-alne djelatnos , dok ostali vijenici VBNMGZ imaju korek vnu ulo-gu da usmjere manifestaciju prema osnovnom cilju, te tako, na in -direktan nain, znaajno doprinose realizaciji manifestacije. DaniBiH lma u Zagrebu odravaju se povodom Dana dravnos Bosnei Hercegovine 25.11., s namjerom da lmsku kulturu i kinemato-gra ju Bosne i Hercegovine predstavimo graanima Zagreba. Ma-nifestacija je prerasla u meunarodnu kulturnu suradnju gradovaZagreba i Sarajeva, ali i cijele regije.

Kako ste zadovoljni prijemom zagrebake publike? to emo

moi vidje ove godine? Zagrebaka publika prihva la je manifestaciju iznad svih oekiva-

nja te s obzirom da je ulaz daba jekom trajanja manifestacije traiObitelj Ahmetaevi


6/52


7/52

BONJACI U HRVATSKOJ

7RUJAN 2013.

U postrojbama Hrvatske vojske i policije, tokom Domovinskograta od 1992.-1995., u obrani RH sudjelovalo je oko 25.000 Bonja-ka, od kojih je oko 1.100 poginulo. Meu njima je i 27 branitelja spodruja Primorsko-goranske upanije. Njihovo herojstvo i rtvanisu zaboravljeni. Spomen obiljeje Bonjacima braniteljima sudio-nicima Domovinskog rata s rijekog podruja sveano je otkrivenou subotu, 7. rujna 2013., na platou ispred Islamskog centra u Rijeci.

Otkrivanju spomenika poginulim hrvatskim braniteljima Bonja-cima prisustvovali su ministar branitelja Predrag Ma , primorsko-goranski upan Zlatko Komadina, rijeki gradonaelnik Vojko Ober-snel, predsjednik UBBDRH Hamdija Mali, dopredsjednik udrugeBranitelji Hrvatske Zlatko Magri, predsjednik Udruenja demobili-sanih boraca BiH Nijaz Hodi, glavni rijeki imam Hajrudin ef. Muj-

kanovi i brojni predstavnici bonjakih braniteljskih udruga iz cijeleHrvatske. Sveani in otkrivanja pripao je ministru Predragu Ma ute donatorima i braniteljima Demilu Husiu i Harisu Muminoviu.

Oko 25.000 Bonjaka u Domovinskom ratuHamdija Mali, predsjednik Udruge Bonjaka branitelja Domovin-

skog rata Hrvatske, uvodno se zahvalio graanima grada Rijeke to supokazali najvii mogui stupanj razumijevanja, te i na ovakav nainodluili da odaju poast i zahvalnost ljudima koji nisu alili vlas ivot,onda kada je to od njih traila realnost i okolnos . Ovim inom nemoemo nadomjes nedostatak kojeg svi osjeamo, gubitkom prija-telja, poznanika, najdraih, ali i suboraca. Mi znamo da ovo nije jedininain obiljeja tog doprinosa i svjesni smo da im ostajemo vjei mdunicima i da nikada neemo moi taj dug u cijelos vra . Zato jeovdje mjesto i vrijeme da se onim koji danas ele i hoe iden cirafaizam i komunizam u naoj stvarnos socijalizam kae da zabo-ravljaju da su i oni kojima se ovaj spomenik gradi pali upravo zbog ta-kvih. Nisu jednaki u poimanju rtve, ni se mogu pojmovno izjednaioni koji su pali na napadakoj i poraenoj sa palim na obrambenoj ipobjednikoj strani, a to je i naa stvarnost, rekao je Mali.

Osvrnuo se na zbivanja u Vukovaru, rekavi kako ne vidi razlogazato bi se netko pro vio dvojezinim natpisima. Ustvrdio je da bi pri-hvaanje natpisa trebalo bi civilizacijsko dos gnue. Civilizacijskistandard potvruje da danas u nekim dijelovima ove zemlje ve posto - je dvojezini nazivi i pisma kakvo je stanje u Istri, pa ne vidim razlogada bi se bilo tko pro vio takvom istom zahtjevu bilo koga razliitog odnas. Pitanje civilizacijskih dos gnua se kao takvo upravo mora kroz tuprizmu i promatra , a primjera za takvo to imamo i kod naih susjedau BiH, gdje je takvo to ve odavno prisutno. Posebno is emo prisut-nost toga i u gradovima BiH kakva je Srebrenica, a tamo je poinjendoista zloin najirih razmjera nakon Drugog svjetskog rata. Ne moe-mo trai za nas i za pripadnike naeg naroda koji ive kod nas ili izvangranica nae zemlje ono to drugom ne omoguujemo, ve recipronona civilizacijskim standardima moramo trezveno i hladne glave o tomesvemu prosuiva Probleme treba rjeava unutar pravnog poret -ka, civilizacijski i na demokratski nain i ne smijemo, a mislim da se za

takvu dravu nismo ni borili, bi oni koji e unutar drave stvara ne-sigurnost, rui i unitava imovinu i ponaa se izvan civilizacijskihstandarda, pa ma tko to bio, naglasio je Hamdija Mali.

Podsje o je da je u Domovinskom ratu sudjelovalo oko 25.000Bonjaka od kojih je preko 1.100 poginulo. Iznio je zanimljiv podatakda je meu Bonjacima bilo oko 9.000 branitelja koji nikada do Do-movinskog rata nisu boravili ni prebivali, ni radili u Hrvatskoj. Upo-zorio je i na nerijeene pravne probleme: Neki od njih ni do danasnisu rijeili status branitelja, status dravljana unato dodijeljenimSpomenicama 1991.-1995. godine, a neki su bili vojnici i asnici i pro-fesionalnih brigada HV-a. Ovo smatramo neloginim i neopstojnim, jer nema utemeljenja stajalite vlas RH da se svim sudionicima Do-movinskog rata ne valorizira to sudionitvo, pa i sa najminimalnijim

priznanjima, za to se Sredinjica udruge posebno zalae.Izrazio je nadu da su inom sveanog otkrivanja spomen obiljejau Rijeci prevaziena neka dosadanja nerazumijevanja i izravna ospo-ravanja Udruge Bonjaka branitelja sudionika Domovinskog rata RH,udruge branitelja-pripadnika nacionalne manjine Bonjaka. Naglasio je da UBBDRH uspjeno surauje sa svim udrugama proisteklih iz Do-movinskog rata i sa svim dravnim ins tucijama, ni sa manje ni vieuspjeha od svih ostalih udruga slinih nama. Posebno je istaknuo kva-litetnu suradnju s udrugom Branitelji Hrvatske, te sporazum i suradnjus dravnom zajednicom braniteljskih udruga RH i Savezom an faistaiz Drugog svjetskog rata, kao i sa slinim udrugama iz Bosne i Hercego-vine. Ponosni smo to smo sudionici pokreta i preokreta koji su izrazi-li stoljetnu volju i elju jedne civilizacije i jednog naroda da bude svojna svome, da ima svoju dravu i da vlada sam sa sobom. Ponosimo seposebno me to smo pripadali i to smo bili i ostajemo pripadnicivojne, pobjedonosne, oslobodilake i pobjednike Hrvatske vojske. Toneemo i ne moemo zaboravi Ohrabruje injenica da slabos kojesmo pokazali u novijoj povijes , nisu uni le sve ono to su preci gra-dili i njegovali i to su nam ostavili kao poruku. Neka nam razlike upogledima budu povod da se zbliimo, da se uvaimo, da podupiremo jedni druge, da pomognemo jedni drugima, da savjetujemo jedni dru -ge, da ukazujemo na pogreke i konano da budemo pravi susjedi ikomije, naglasio je Hamdija Mali, predsjednik UBBDRH.

Trajna inspiracija ovjekoljublja i domoljubljaHajrudin ef. Mujkanovi, glavni rijeki imam, rekao je da se

spomenikom Bonjacima braniteljima obiljeavaju rtve koje su ut-

OTKRIVANJE SPOMEN OBILJEJA POGINULIM BONJACIMA BRANITELJIMA U RIJECI

Sjeanje na heroje


8/52

BONJACI U HRVATSKOJ


kane u temelje samostalne, nezavisne i demokratske Hrvatske. Onisu inspirirani svojom vjerom osje li ugroenost svoje domovine,bez dvojbe ukljuili se u redove branitelja i na taj nain pokazali da je domoljublje dio vjere. Naa je obveza ustrajava na svim idea-lima radi kojih su ovi ivo poloeni. Ideali su neovisna i demokrat-

ska Republika Hrvatska po mjeri svih njenih graana bez obzira navjeru, podrijetlo, spol ili bilo koju pripadnost ba onako kako moe-mo ita na ovoj ploi. Samo takav pristup opravdava njihove r-tve. Naa je obaveza brinu se o njihovim obiteljima i na taj nainpokaza im potovanje i brigu te vrednova njihovu rtvu. Spome-nik Bonjacima braniteljima Hrvatske nije, meu m, tek sjeanjena poginule branitelje i izraz zahvalnos za njihov doprinos obraniod agresora i uspostavi slobodne i suverene Hrvatske, nego i zalogbudunos hrvatske nacije iji su sastavni dio i pripadnici bonja-kih i drugih zajednica u Hrvatskoj. Bonjaci su u Hrvatskoj uspjenointegrirani bez gubitka svoga narodnog, kulturnog i vjerskog iden-

teta. Hrvatski sabor je bez iijeg tutorstva 1916. islam proglasio

jednom od slubenih vjera u Hrvatskoj. Ovo mjesto bi trebalo po -sta mjestom stalnog sjeanja i odavanja poas svima njima, ali imjesto drugih protokolarnih dogaanja kako u Islamskoj zajednici,tako i u naem gradu, rekao je imam Mujkanovi, izrazivi elju daspomen obiljeje poginulim braniteljima Bonjacima bude trajnainspiracija ovjekoljublja i domoljublja.

Rijeki gradonaelnik Vojko Obersnel je karakteris kom graa-na Rijeke naveo sklonost suivotu i razvijanju tolerancije. Rijeanisu, bez obzira na nacionalnost i vjeru, sudjelovali u ratu na udalje-nim bojinicama, iako Rijeka, u veoj mjeri, nije bila izravno pogo-ena ratom to govori o njihovoj ljudskos i veliini njihova srca,rekao je gradonaelnik Obersnel.

Primorsko-goranski upan Zlatko Komadina je istaknuo da su uovim krajevima ljudi razlii h nacija i vjeroispovijes ivjeli stoljei-ma zajedno te da e tako bi i ubudue. Napomenuo je kako je uskladu s m bio i odaziv u postrojbe tokom Domovinskog rata.

Kada su me u Saboru pitali znam li koliko je Bonjaka meu hr-vatskih braniteljima, rekao sam im da ja tako ne dijelim hrvatske bra-nitelje, da postoje samo hrvatski branitelji i oni koji to nisu. No, na-ravno da znam i brojku. Bonjaci su bili veliki stradalnici Domovin-skog rata, u ukupnom broju branitelja sudjelovali su sa 5%, a meupoginulima sa ak 10%. Ponosno je ivje u Rijeci i Primorsko-goran-skoj upaniji koji ne prave rasne, vjerske ni nacionalne razlike, to,naalost, nije sluaj svugdje u Hrvatskoj, rekao je ministar braniteljaPredrag Ma , koji je izrazio zadovoljstvo iznimnim doprinosom Bo-

njaka u obrani suvereniteta Republike Hrvatske. Ovo je spomenikpodignut svim hrvatskim braniteljima, neovisno o njihovoj vjeroispo-vijes i nacionalnos . Ministarstvo branitelja i ja osobno ne dijelimo

hrvatske branitelje ni po kojoj osnovi. Svaki spomenik poginulim hr-vatskim braniteljima diljem Hrvatske podignut je i u znak sjeanja napoginule hrvatske branitelje Bonjake, rekao je ministar Ma i do-dao da je dobra suradnja dvaju naroda, Hrvata i Bonjaka, trajala svedo nesretnih dogaaja sredinom rata. Dobra suradnja na kraju rataponovno je uspostavljena i rezul rala je zajednikom akcijom u kojoj je sprijeena vrlo izgledna katastrofa u Cazinskoj krajini i Bihau,moda i veih razmjera od one u Srebrenici, naglasio je ministarbranitelja. Osvrui se na aktualna dogaanja u Vukovaru potaknutauvoenjem dvojezinih ploa, ministar je rekao da se moramo po -e ponaa u skladu sa zakonima. Moda nam zakoni ne odgo-varaju, ali je bit demokracije da se potuje ono za to se odlui vei-na. Pravo i pravda neki put ne idu ruku pod rukom, ali pravo morabi ispred pravde, poruio je ministar Predrag Ma .q

Ismet ISAKOVI

Spomen obiljeje se nalazi u neposrednoj blizini Islamskog centrau Rijeci. Na njemu su uklesana imena 27-orice branitelja Bonjaka spodruja Primorsko-goranske upanije koji su svoje ivote ugradili utemelje nezavisne Hrvatske. To su: Nihad Bai, Hasan Dautovi, Fa-ruk Deli, Husejn Dakuli, Devad Habibovi, Fadil Hodi, AvdijaHodi, Ibrahim Hodi, Nusret Hodi, Enes Handar, Mirsad Ikano-vi, Ismet Jaarevi, Senad Jaarevi, Munib Kljaji, Memsudin Kudi,Ibro Memi, Ibro Meanovi, Fahrudin Muminovi, Sejad Muri, SafetPaagi, Irfan Ramovi, A f Sale, Samir Salihovi, Damir eherija, Fe-rid eki, Agan Tabakovi i Samir Terzi.

Izgradnju obiljeja inicirao je rijeki ogranak Udruge Bonjaka bra-nitelja Domovinskog rata Hrvatske, a projekt je izradio zagrebaki ar-hitekta Mesud Buimki. Od ideje do realizacije protekla su samo trimjeseca: radovi na spomeniku zavreni su 19. travnja 2013., 15-akdana prije sveanog otvorenja Islamskog centra u Rijeci. Izgradnjuspomen obiljeja posveenog poginulim Bonjacima braniteljima su -nancirali su Grad Rijeka i Primorsko-goranska upanija.q


9/52

BONJACI U HRVATSKOJ

9RUJAN 2013.

Udruga za promicanje kulture i umjetnos JA BiH je nepro-tabilna organizacija koja je osnovana je 2010. godine u Zagrebu sciljem po canja i razmjene kulturne suradnje izmeu Zagreba i Sa-rajeva, odnosno Hrvatske i Bosne i Hercegovine kao primjera eu-ropske suradnje i prijateljskih odnosa. Osnivai udruge JA BiHporijeklom su iz BiH, a ive u Hrvatskoj: Ismet Efendi, predsjednikudruge, Ivica Propadalo, art direktor i Naida ehovi, PR-menade-rica i koordinatorica.

Do sada su u organizaciji udruge odrana e ri programa u Sa-rajevu, u mjesecu lipnju 2010., 2011., 2012. i 2013. godine, gdje supredstavljeni najbolji hrvatski lmovi uz gostovanje dvaju zagre-bakih bendova i jednu izlobu. Inspirirani uspjehom prethodnihsarajevskih manifestacija, udruga JA BiH prole je godine po

prvi puta organizirala raznovrstan program i u Zagrebu, petodnev -ni fes val koji je na najboljem putu da postane tradicionalan. Nai-me, od 9.-13. rujna 2013. odran je drugi po redu JA BiH fes valu Zagrebu. Za vrijeme manifestacije gos Zagreba bili su redatelji,glumci, producen , pisci i glazbeni umjetnici. Program fes vala bio je izuzetno sadrajan: lmovi, knjievnost, izlobe, glazba i humor.Dio recentne umjetnos Bosne i Hercegovine tokom pet danapredstavljen je na tri zagrebake lokacije: u kinu Tukanac, gale-riji Velvet (Demanova 9) te u sklopu Bundek festa na jezeru Bun-dek. Na sve priredbe ulaz je bio slobodan.

Program fes vala JA BiH 5 dana Sarajeva u Zagrebu 2013poeo je u ponedjeljak 9. rujna, u galeriji Velvet, sveanim otvo-

renjem izlobe Berina Tuzlia, svestranog umjetnika koji ivi i radi uSarajevu. Izloba pod nazivom Sudbina je u vaim rukama nasta-la je kao plod ideje stripa Fazonator, a sastoji se od stripa, gra -kog dizajna i kratkih art animiranih lmova. Prikazani lm Saraje-vo ne znam kad i ne znam gdje" do sada je dobio ak 33 meuna-rodne nagrade. Izloba koju je pripremio za uvodnu veer JA BiHfes vala u Zagrebu prethodno je posje la Milano, Veronu i Pariz.Berin Tuzli, koji je po zanimanju diplomirani cartoon maker i ra-di u promidbenoj agenciji, uvodnu veer fes vala okuao se i udrugoj ulozi, kao bubnjar sarajevske grupe Paranoid Android, iji je koncert uslijedio nakon sveanog otvaranja izlobe.

U utorak, 10. rujna, u kinu Tukanac predstavljeni su progra-mi Sarajevo grad lma i Operacija kino, u okviru kojeg se pro-movira Sarajevo Film Fes val. Predstavljeno je est kratkih igranih

lmova bosansko-hercegovakih autora snimljenih 2011. i 2012.godine: Kruni tok (r. Orsi Nagypal), Neto slatko (r. Jelena Ga-vrilovi), Edina (r. Nora Lakos), Scene sa enama (r. Nikola Lju-ca), Posthumno (r. Cenk Erturk) i Tjelesna funkcija (r. DaneKomljen). Istu veer odrana je projekcija poznatog dugometra-nog igranog lma Djeca redateljice Aide Begi.

Treeg dana fes vala zagrebakoj publici predstavljena je knjigaFikreta Hodia I ja sam iz Srebrenice, mladog TV-voditelja. Mode-ratorica ovog knjievnog dogaaja u galeriji Velvet bila je ElizabetaGojan, novinarka i urednica na Hrvatskoj televiziji. Iste veeri, naomiljenom zagrebakom okupljalitu oko umjetnog jezera Bundek, u

okviru vrlo posjeenog Bundek fes vala organiziran je Dan Sarajevana Bundeku gdje su nastupili sarajevski glazbenici pjeva i kanta-utor Kemal Monteno i rock grupa Teka industrija.

U etvrtak, 12. rujna, u kinu Tukanac nastavljen je lmskifes valski program slubeno nazvan Operacija kino. Predstavlje-na su dva dugometrana igrana lma: Jasmina redatelja NedadaBegovia i Cirkus Columbia bosansko-hercegovakog oskarovcaDanisa Tanovia.

Sveano zatvaranje fes vala JA BiH 5 dana Sarajeva u Zagre-bu 2013 odrano je na dvije lokacije u petak, 13. rujna. Prvo je ugaleriji Velvetu, koncertom na terasi, nastupila klapa Hrvoje izMostara, a za m je uslijedila spektakularna zavrnica u oblinjem

kinu Tukanac. Za zagrebaku publiku sarajevski Magacin Kaba-re je pripremio jedinstveni jazz cabaret, koji je rezultat zajedni-kog rada vrhunskih bosansko-hercegovakih jazz muziara (Sara- jevo Jazz Guerilla Dino ukalo, Edvin Hadi, Adis Sirbubalo) iZane Marjanovi, glumice i autorice muzike, dok je sa rine tek-stove napisao redatelj i scenarist Emir Kapetanovi.

Ogromnu zahvalnost dugujemo gradu Zagrebu koji nas je sva-ke godine prepoznao. Fes val JA BiH Sarajevo u Zagrebu od 9.do 13. rujna realiziran je iskljuivo sredstvima Grada Zagreba. Rije je o danas tradicionalnoj razmjeni u podruju kulture izmeu Za-greba i Sarajeva, a sa zagrebakim izborom programa udruga JABiH je dosad ve e ri godine zaredom gostovala u Sarajevu. Sara- jevo nas je podravalo sve do ovoga ljeta, kad je dolo do izmjenepoli kih struktura nakon izbora. Mi se nadamo da smo ostavilidobar trag, za skovne medije izjavio je Ismet Efendi, predsjed-nik udruge JA BiH. Za fes valski projekt kojim se promovirajuprijateljstvo i po u razmjene umjetnika izmeu glavnih gradovadvije prijateljske i susjedne zemlje, Efendi kae da se koncepcijskitemelji na kolanom programu i prezentaciji ostvarenja iz razlii hpodruja umjetnos . Pritom je prioritet stvaranje prijateljskih kon-takata. S obzirom na budet manifestacije od oko 5.000 eura mismo tzv. mali projekt. Zato prije svega radimo na tome da ljudepoveemo prijateljskim vezama, naglaava Efendi i dodaje da po-sebno veliko zanimanje po e segment fes valskog programa.Pria ide dalje, zakljuio je Efendi, najavljujui fes val JA BiH

5 dana Zagreba u Sarajevu u lipnju 2014. godine, kada e se sara- jevskoj publici predstavi zagrebaki umjetnici.q

Ismet ISAKOVI

FESTIVAL JA BIH... 5 DANA SARAJEVA U ZAGREBU 2013 ZAGREB, 9. 13. RUJNA 2013.

Drugi JA BiH festival

Zana Marjanovi i Magacin Kabare


10/52

BONJACI U HRVATSKOJ


Kamen temeljac Islamskog centra u Zagrebu postavljen 11. ruj-na 1981. godine, a sveano otvorenje uslijedilo je est godina ka-snije 6. rujna 1987. Meihat Islamske zajednice u Hrvatskoj, Med-lis Islamske zajednice Zagreb, Svjetska organizacija za hifz iz Did-de (Saudijska Arabija) i Ministarstvo vakufa drave Katar povodom26. obljetnice sveanog otvorenja Zagrebake damije organiziralisu 20. Europsko natjecanje uaa Kurana. Natjecanje je odrano27. i 28. rujna 2013. u molitvenim prostorima Islamskog centra uZagrebu, a sveanost otvorenja upriliena je u etvrtak 26. rujna,poslije akam namaza, u Kongresnoj dvorani Hadi Salim abi.

Sveanom otvorenju prisustvovali su mnogi ugledni gos izvjerskog, kulturnog i poli kog ivota grada Zagreba i Hrvatske,kao i predstavnici diplomatskog kora iz muslimanskih/islamskih ze-malja akredi ranih u Zagrebu. Prigodnim rijeima prisutnima su seobra li dr. med. Gzim Redepi, predsjednik Medlisa Islamske zajednice Zagreba, kurra ha z mr. sc. Aziz ef. Alili, glavni imam zagre-baki, dr.sc. Nedad ef. Grabus, ljubljanski mu ija, mons. ZvonimirSekelj, izaslanik kardinala Josipa Bozania, Slobodan Lali, pred-stavnik metropolita pravoslavne crkve, Milan Bandi, zagrebakigradonaelnik i dr. sc. Aziz ef. Hasanovi, zagrebaki mu ija i pred-sjednik Meihata Islamske zajednice u Hrvatskoj.

Za ljubav Allaha, islama i KuranaGzim Redepi uvodno je rekao da se vanost i domet jubileja ogle-

da i u veliini rezultata koji su ostvareni. Zagrebaki Islamski centar i

damija u njemu primjer su ins tucija koje integralno uvaju i razvijajusmisao vjerovanja i bie vjernika, a koje su jamac nesmetane egzisten-cije i ba nici duhovne prakse i poznavanja islama, ali i odgojitelj mu-slimanske due koja u vremenima sukoba, nerazumijevanja i novona -stalih poli kih, gospodarskih i ideolokih totalitarizama ele svijetunaprjeiva inei ga sigurnim mjestom. Tome svakako doprinose iskupovi koji nas podsjeaju na najljepi Govor koje je ljudsko uho ulo,na Rijei asnoga Kurana, nepatvoren Boji Govor kojim nam se On izSvoje, niim usporedive Milos i Ljubavi prema nama, obraa, rekao je Redepi. Istaknuo je da je Europsko natjecanje uaa Kurana ne-sumnjivo najvea, najzahtjevnija i najodgovornija manifestacija i doga-aj za Islamsku zajednicu u Hrvatskoj. Okupljanje 70-ak najboljih uaaKurana iz razlii h europskih zemalja predstavlja poseban dogaajvrijedan svake panje, razumijevanja i divljenja. Dr. Redepi je naglasioda je Medlis Islamske zajednice Zagreb dosad nebrojeno puta poka-zao i dokazao svoju opredijeljenost i privrenost ideji unapreenja izagovora civilizacijskih vrijednos koje su snaile duh tolerancije, sui-vota, uvanja ivota i as svakoga pojedinca.

Zagrebaki Islamski centar je od svojih poetaka bio mjestomsusreta islama i muslimana sa svojim kranskim susjedstvom. Nesmijemo smetnu s uma da, unato primjerima nerazumijevanja,muslimani i krani stoljeima dijele mnoge zajednike vrijednos .Ma koliko suvremeni apokalip ari i arhitek zla bulaznili o sukobi-ma dviju civilizacija, zapadno-kranske i islamsko-orijentalne, po-vijest ih deman ra budui da nepristrano svjedoi o viestoljetnoj

kulturi dijaloga krana i muslimana, svakovrsnom plemenitomsaveznitvu, a nerijetko i is nskom duhovnom bratstvu. Musli-mani i krani imaju veoma bliske poglede o pitanju e ke, biologije

ili geneze o postanku ovjeka i svemira, diljem svijeta dijele egzi-stencijalni prostor i podjednako su zabrinu hoe li svijet koji dijelebi podnoljivo mjesto za ivot, rekao je Redepi i izrazio uvjere-nje da je zagrebako natjecanje osnailo meureligijski dijalog ipostavilo vrst temelj za meusobnu kooperaciju u humanitarnomi socijalnom radu za dobro ire drutvene zajednice. Naglasio je dasu Zagreb i Hrvatska mjesto vjerskih i nacionalnih sloboda, emu jedoprinijela i Islamska zajednica koja je uvijek bila primjer domo-ljubnog ponaanja i meureligijskog razumijevanja i tolerancije.

Kurra ha z Aziz Alili uvodno je naglasio da je Kuran knjiga kojakao ni jedna druga u tolikoj mjeri ne izaziva divljenje, ne pobuujeelju za stalnim vraanjem njoj kao izvoru svega ivota, koja smirujeljudska srca i ima iscjeljiteljsku mo. Kuran nije ustrojena knjiga ili jedan akademski skup argumenata u prepoznatljivom nizu. On jekao treperav, moan zvuk boanske poruke. Na jednom mjestu onopominje, na drugom ohrabruje, na jednom savjetuje, na drugompromilja. Te poruke pokrivaju sve vidove ivota. Njegov jezik, arap-ski, je sjajan, njegovo slikovito prikazivanje zadivljujue i zastrauju-e. Za muslimana Kuran je udo; ak i Arapi krani smatrajunjegov jezik savrenstvom. Uenje itavog Kurana napamet donosiogroman pres ali i nagradu od Gospodara, jer je hifz memorira-nje Kurana, jedan od oblika uvanja Boanske Objave, rekao je Alili.Istaknuo je da se tokom proteklih godina odravanja Europskog na-tjecanja uaa Kurana u Zagrebu dolo do iznimno dobrih rezultata:stvoren je odlian ambijent za veu usmjerenost pozornos na asniKuran; dolo je do porasta broja ha za Kurana; primjetno je stalnopoveanje broja sudionika; sudjelovanje na ovom natjecanju veodavno predstavlja pres za svakog ha za i uaa natjecatelja; za-grebako, kao i slina natjecanja u regiji, dovela su do internih natje-canja, a sve s ciljem da budu izabrani najbolji uai predstavnicisvojih zemalja na natjecanjima u muslimanskim dravama.

Mu ija Aziz Hasanovi je istaknuo da je Islamski centar u Zagrebupos gao znaajne iskorake kako na gradskoj i dravnoj, tako i na me-unarodnoj razini, doprinijevi da Zagreb postane prepoznatljivim

gradom mul kulture, zajednikog ivljenja, otvorenog dijaloga, dijalo-ga bez bilo kakvih predrasuda, gradom na koga se mogu ugleda svigradovi svijeta i oni sa Istoka i oni sa Zapada. Naglasio je da se pozi v-

20. EUROPSKO NATJECANJE UAA KURANA ZAGREB, 26. 28. RUJAN 2013.

Ljepota Allahove rijei

Ahmed Alili, uenik zagrebake Islamske gimnazije (1. mjesto u kategoriji laweta Medresa)


11/52

BONJACI U HRVATSKOJ

11RUJAN 2013.

no ozraje iz zagrebakog Islamskog centra prenosi i na druge gradoveu Hrvatskoj, te je na taj nain svrstavaju u red zemalja koje se moguponosi odlino rijeenim muslimanskim pitanjem. Dobri odnosi senjeguju, poput cvijea zalijevaju, pa su i ovi odnosi odnjegovani dugo-godinjom brinom njegom, zalaganjem i doprinosom muslimana naraznim poljima znanos , kulture, graditeljstva, ali i sudjelovanja u Do-movinskom ratu i 1.080 ehida koji su rtvovali svoje mlade ivote zasamostalnost i neovisnost Republike Hrvatske, rekao je Hasanovi.Izrazio je otvorenost za suradnju sa svima koji na bilo koji nain hoe,znaju, ele i mogu doprinije promicanju islamskih vrijednos , koje ipo svojoj poruci imaju trajni, univerzalni karakter.

Kuran je inspiracija vjerniku i izvor svih njegovih postupaka.Ui Kuran, ivje po njemu, njegova njegove vrijednos sveta jedunost muslimana Kroz ovih 20 godina preko 1.000 najboljih in-terpretatora Kurana, ha za asnog Kurana prolo je kroz ovu ma-nifestaciju. Financijski gledano to je kotalo oko 1,1 milijun kuna.Kada bi tome dodali volonterski rad lanova Izvrnog odbora zagre-bakog Medlisa i dematlija zagrebakih kroz donacije hrane, pi-a, voa i svega onoga to je neophodno da bi ova manifestacijufunkcionirala, cifra bi se utrostruila. Svi oni inili su to za ljubav

Allaha, islama i Kurana, rekao je mu ija dr. Aziz Hasanovi, pro-glaavajui natjecanje otvorenim.

Haz Ahmet Sarkaya, pobjednik natjecanjaOd 71 prijavljenog kandidata, jubilarnom 20. Europskom natje-

canju uaa Kurana pristupilo je 60 natjecatelja iz ak 19 zemalja(Albanija, Austrija, Belgija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Francu-ska, Hrvatska, Italija, Kosovo, Makedonija, Nizozemska, Norveka,Rusija, Slovenija, Srbija, vicarska, Turska, Ukrajina i Velika Britani- ja). Oni su se natjecali u sljedeim kategorijama: lawet, lawetMedresa, hifz 5 dueva, hifz 15 duzeva i hifz cijeloga Kurana.

Natjecanje je zavreno u subotu, 28. rujna, proglaenjem po-

bjednika i tradicionalnim Velikim mevludom na arapskom, bosan-skom, albanskom i turskom jeziku, kojeg su izveli svi natjecatelji.Pobjednike je odredila Ocjenjivaka komisija sastavljena od estori-ce ha za: kr. hfz. mr. sc. Aziz Alili, predsjednik (Hrvatska), kr. hfz.Bargouth Abdullah Al-Muhib (Saudijska Arabija), kr. hfz. Farid Ouya-lize (Francuska), kr. hfz. mr. sc. Selman Okomu (Turska), hfz. mr. sc.Bajram Aje (Makedonija) i hfz. mr. sc. Mensur Malki (BiH).

Pobjednici u pet natjecateljskih kategorija su: Ahmet Sarkaya Turska (hifz cijelog Kurana), Imad Laouani Francuska (hifz 15 duze-va), Ammar Nuhambai Srbija (hifz 5 duzeva), Abderrahmane Tou-kane Italija ( lawet) i Ahmed Alili Islamska gimnazija Dr. Ahmeda

Smajlovia u Zagrebu, Hrvatska ( lawet Medresa). Ukupni pobjednik20. Europskog natjecanja uaa Kurana je Ahmet Sarkaya, slijepi ha ziz Turske, koji je pobijedio osvojivi ak 98,50 bodova od 100 moguih

u kategoriji hifza cijelog Kurana. On je dobio plaketu Ha z Fadil Fa-zli i novanu nagradu. Pobjednici u kategorijama hifza Kurana(Ahmet Sarkaya) i hifza 15 duzeva (Imad Laouani), kao i njihovi uite-lji (muha zi), osvojili su i specijalnu nagradu putovanje na had, po-klon kulturnog ataea Ambasade Kraljevine Saudijske Arabije u BiH.Osim toga, svim sudionicima 20. Europskog natjecanja uaa Kuranadodijeljena su priznanja i simboline novane nagrade.

Posebno zadovoljstvo i ponos domainima predstavlja prvo mje-sto 16-godinjeg Ahmeda Alilija, uenika zagrebake Islamske gi-mnazije, koji je u kategoriji laweta Medresa osvojio prvo mjesto saak 95,67 bodova. Na taj nain je pokazao da sigurno koraa stopa -ma svoga oca, kurra ha za Aziza ef. Alilija, glavnog imama zagreba-kog. Treba istaknu i odlian organizacijski m na elu s GzimomRedepijem, predsjednikom Izvrnog odbora Medlisa Zagreb. Po-sebno znaajan doprinos obimnom i kompleksnom natjecanju dajeMersad ef. Kre , zagrebaki imam i muallim, tajnik Europskog na-tjecanja uaa Kurana, koji nekoliko godina obavlja posao koordina-cije izmeu organizatora, kao i sve zahtjevne i odgovorne tehnikepripreme. I ovogodinje zagrebako natjecanje potvrdilo je visokedos gnute organizacijske standarde, na osnovu kojega je od Svjet-ske organizacije za hifz i Ministarstva vakufa Katara prije nekolikogodina ocijenjeno kao najbolje organizirano natjecanje uaaKurana u neislamskim zemljama.q

Ismet ISAKOVI

Gzim Redepi, kr. hfz. Selman Okomu (muha z), Alen ef. Kotori, hfz. Ahmet Sarkaya (pobjednik natjecanja), kr. hfz. Aziz ef. Alili i Khaled Yassin

Europskom natjecanju uaa Kurana u Zagrebu posebnu teinudaju lanovi Ocjenjivake komisije, koji spadaju meu najpozna jekuranske strunjake u svijetu. Za ilustraciju, meu estoricom lano-va ovogodinje komisije ak su etvorica kurra ha za. Veoma znaaj-nu ulogu u proteklim godinama imao je rahmetli prof. dr. ha z Fadilef. Fazli (1951.-2012.), veliki bosansko-hercegovaki alim, profesorkiraeta i dawe na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu i dugogodinjipredsjednik Ocjenjivake komisije. Kao predsjedavajui zasluan je

to kod ocjenjivanja nije zabiljeeno ni najmanje nesuglasje, a zahva-

ljujui i tome zagrebako natjecanje tako visoko ko ra meu svjet-skim natjecanjima. U znak sjeanja na neizbrisivi trag koji je ostavio,organizatori Europskog natjecanja uaa Kurana 2012. godine su od-luili da prva nagrada u kategoriji hifza cijelog Kurana nosi njegovoime. Ovogodinje jubilarno natjecanje bilo je prigoda da se dodijeli iposebno priznanje Sabahe Fazli, supruzi rahmetli ha za Fadila ef.Fazlia, najvjernijoj posje teljici Europskog natjecanja uaa Kuranau Zagrebu, koja je prisustvovala svim dosadanjim natjecanjima. q


12/52

HRVATSKA


Ljetne vruine su jo trajale kada je postalo ak i uareno nahrvatskoj poli koj sceni. Vlada je popus la pod pri scima Europ-ske komisije u sluaju lex Perkovi, a kod kue snaan su pri sak,ak i ziki na ins tucije drave, izvrili ekstremis koji su se pro-vili postavljanju dvojezinih ploa u Vukovaru.

Upravo ovo potonje desilo se ve poetkom rujna 2013. kadasu s gli prosvjednici u Vukovar i upu li se od Ureda dravne upra-ve prema zgradi Porezne uprave, koju je osiguravalo 10-ak policajaca, meu kojima jedna policajka. im su s gli, prosvjednici sus snuli policajce uza zid, bilo je naguravanja, jedan od prosvjedni-ka je ekiem nastojao razbi dvije dvojezine ploe na zgradi Po-rezne uprave i potom su ih strgnuli. Incident je trajao vrlo kratko,nakon ega je iz okruenja prosvjednika izalo troje specijalaca, pri

emu se jedan drao za vrat, jedan za ruku, a policajka za rame. Istotako, 20-ak policajaca ispred zgrade Policijske postaje Vukovar nijeih uspjelo sprijei da nasilno uklone ploe sa zgrade policije. Unaguravanju nije bilo ozlijeenih. Ploe su na zidu zgrade prvo raz-bijene ekiem, a potom ih je strgnuo Marijan ivkovi koji je uDomovinskom ratu ostao bez dva sina. Zato nam kvare ovo malosuivota? Oni trebaju nama slui , a ne mi njima. Vukovar nije nii- ja prija, rekao je ivkovi, kojemu je sin Marko poginuo kao pilotiznad Otoka, a za sinom Nikolom jo uvijek traga.

Nakon toga je Tomislav Josi, predsjednik Stoera za obranuhrvatskog Vukovara, okupio prosvjednike i raspus o ih ime je pro-svjed prekinut, ali je najavio da e se ujutro ponovno okupi ako

osvanu nove dvojezine ploe. Naglasio je da je Vukovar mul et-niki grad te da nitko nikome ne sprjeava da postupke vodi nasvom jeziku, da vadi dvojezine dokumente, no tvrdi da su dvoje-zine ploe neprihvatljive i ponienje za Vukovar. Upozorio je svehrvatske poli are da dobro razmisle i da dobro paze to rade. lanStoera Vlado Iljki na udan se nain izrazio. Rekao je da je Stoer,zajedno s prijateljima i vukovarskim braniteljima, primjenom pa-sivne sile skinuo ploe. Pohvalio je policajce za izuzetno profesi-onalan rad bez obzira na krajnji rezultat te dodao da su policajcisvojim ponaanjem uinili to da velike tete u principu nije ni bilo.alim zbog ozlijeene policajke, no odgovornost snose oni koji su joj naredbe izdavali, poruio je.

Izrugivanje demokracijeVlada Republike Hrvatske otro je osudila ovinis ko nasilje u

Vukovaru pozvavi poli ke stranke da se nedvosmisleno distan-ciraju od gaenja po temeljnim vrijednos ma demokracije te da jasno i javno ustanu pro v irenja mrnje. Vlada je poseban pozivupu la HDZ-u koji je u Gradskom vijeu Vukovara 2009. i prije negosu steene zakonske pretpostavke za dvojezinost glasala za StatutGrada Vukovara kojim je pripadnicima nacionalnih manjina danopravo koritenja i is canja simbola i zastave nacionalne manjine.Prosvjedi su zakonit nain izraavanja nezadovoljstva, ali nasilje,kao i izravne prijetnje upuene vlas i ustavnom poretku, pred -

stavljaju grubo krenje zakona i izrugivanje demokraciji. Prosvjed-nicima u Vukovaru, i onima koji ih podupiru, to mora bi jasno,upozorila je Vlada u priopenju.

Ministar uprave Arsen Bauk rekao je kako je postavljanje dvojezinih natpisa na la ninom i irilinom pismu u skladu s ranijimnajavama i dogovorima te da dananja zbivanja u Vukovaru imajupoli ke mo ve. S obzirom na to da je jo 2009. Gradsko vijeeVukovara glasovima HDZ-a, HSP-a, a takoer i SDSS-a, kao tada-njeg koalicijskog partnera, uvelo dvojezinostde facto u Statut gra-da Vukovara, onda drim da sve ovo to se sada dogaa na nekinain ima poli ke mo ve, rekao je ministar. Podsje o je da seprimjena odredbi Ustavnog zakona uvodi postupno i u skladu sapopisom stanovnitva iz 2011. godine, po kojem Srbi ine 33,3%ukupnog stanovnitva Vukovara. Gradsko vijee moe u Statutuodreene dijelove grada i odreene tzv. funkcionalne dijelove za -kona iskljui od primjene Ustavnog zakona o pravima nacionalnihmanjina, primjerice tamo gdje je pripadnika srpske manjine u ma -njem broju, a vjerujem da se zna koji su to dijelovi grada. A takoeri za odreene stvari, primjerice nazive ulica, moe se u tom dijeluizuze od primjene, istaknuo je Bauk.

Ministar branitelja Predrag Ma svoje je sugraane Vukovar-ce pozvao na smirivanje. Jako sam tuan. Hrvatski branitelji su se90-ih godina borili za po vanje hrvatskih zakona, a ponekad po -

vanje h zakona nekome i ne odgovara, no zakon je zakon. Situaci- ja u kojoj hrvatski branitelji diu ruku na hrvatsku policiju i obrnutovie je nego poraavajua. Postoje naini i metode kako to rijei .

HRVATSKA VLADA POPUSTILA EUROPSKOJ KOMISIJI I USTUKNULA U VUKOVARU

Uarena politika jesen

Prosvjed u Vukovaru


13/52

HRVATSKA

13RUJAN 2013.

Borili smo se za demokraciju i vladavinu prava. Nai e se dobrarjeenja, ali je za to potreban mir, zakljuio je Ma .

to se e HDZ-a, bilo je jasno iz istupa predsjednika TomislavaKaramarka da podravaju ovakvo nasilniko djelovanje. On je na-ao opravdanje u tome to smatra da je Vukovar osjetljivo pitanje(iako je njegova stranka uvela dvojezinost i, interesantno, tadanije bilo ovinis kog nasilja) te da Vlada postavljanjem ploa kriUstav, mada nije bilo jasno iz njegovog govora na koji to nain Vla-

da radi.Ukupno su taj dan ozlijeena e ri pripadnika interventne po -

licije. Troje policajaca, dvije policajke i jedan policajac ozlijeeno jeispred zgrade Porezne uprave u Vukovaru, a jedan interventni po -licajac kod Ureda dravne uprave.

Izmjena StatutaNo krajem mjeseca rujna 2013. Gradsko vijee Vukovara vei-

nom je glasova prihva lo prijedlog odluke o pristupanju promjenigradskog Statuta, koju su inicirali vijenici koalicije HDZ HSP AS,ime je otvorena mogunost da se u najvii gradski akt uvrs odlu-ka o Vukovaru kao mjestu posebnoga pijeteta. Za prijedlog odlukeo pristupanju promjeni Statuta glasovali su vijenici koalicije HDZ HSP AS i vijenici SDP-a, dok su vijenici SDSS-a bili suzdrani uzobrazloenje predsjednika kluba vijenika Dejana Drakulia da eSDSS sudjelova u raspravi o promjeni Statuta i da svoje prijedlo-ge, no smatra kako se iza promjene skriva neto drugo.

Naime, vijenici koalicije HDZ HSP AS novinarima i vijenicimapodijelili su svoj prijedlog izmjena Statuta, koji se odnosi samo naodredbe o pismu i gradu kao mjestu posebnog pijeteta, u kojem ulanku 2. predlau dvije nove stavke i to: Podruje grada Vukovaramjesto je posebnog pijeteta na rtvu Domovinskog rata, te stavakU gradu Vukovaru slubeni jezik i pismo su hrvatski jezik i la ninopismo. Is m prijedlogom trai se izmjena lanka 61. Statuta koji bi

glasio: podruje grada Vukovara se u cijelos izuzima od primje-ne odredaba Zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjinau Republici Hrvatskoj, te od lanka 12. Ustavnog zakona o pravimanacionalnih manjina. Predstavnici Srba na lokalnoj i dravnoj razi-ni osudili su ovakve napade na ins tucije drave.

Uzmakom do pobjedeVladi premijera Zorana Milanovia nije bilo nimalo lako ni s Vi-

viane Reding, potpredsjednicom Europske komisije i povjerenicomza pravosue, temeljna i graanska prava. Ona je na kraju natjera -la premijera da popus me to je EK izglasala sankcije ostane liHrvatska uporna i ne promijeni lex Perkovi.

Naime, Hrvatski je sabor neposredno prije ulaska Hrvatske uEU izmjenama lex Perkovi propisao da e se europski uhidbeninalog (EUN) primjenjiva na kaznena djela poinjena nakon 7. ko-lovoza 2002. Time je od opozicije optuen da biveg UDBA-inog agenta Josipa Perkovia kojeg mnogi sumnjie za odgovornostzbog ubojstva hrvatskog emigranta Stjepana urekovia. Iz Europ-ske komisije je pojanjeno da je mogunost postavljanja vremen-skog ogranienja postojala iskljuivo prilikom usvajanja pravnesteevine EU, kao i da je vremensko ogranienje Hrvatska moglatrai , a nije, jekom pristupnih pregovora. Mi smo se pozvali dato bude za kaznena djela od 2002., dakle ne prije 2002. i to je, nakraju, reeno, da nije doputeno. U redu. Onaj tko je to tako prego -

varao u ime Hrvatske neu rei da je uinio greku ili grubi propust,ali da nije puno razmiljao, odnosno da nije uope razmiljao, tomogu rei, ustvrdio je premijer Zoran Milanovi na sjednici. Ocije-

nio je kako cijeli sluaj pokazuje da je sustav EUN-a, kako je zami-ljen, koncipiran kao sustav neravnopravnos koji starim dravamalanicama EU, vjerojatno sluajem i omakom, daje mogunostograde, a novim dravama lanicama tu mogunost ne daje.

Naveo je tako primjer eke koja e, kao i Hrvatska, takoerprimijeni EUN od 1. sijenja 2014., a koja zbog toga sve ovo vrije-me nije imala nikakve sankcije. Europska komisija joj je to tolerira-la godinama, rekao je Milanovi. Zakon smo izmijenili, ali i uoilitaj sistemski nedostatak s kojim drave imaju problem i ovaj razgo-vor nije zavren, ocijenio je. Problem e, smatra, vjerojatno zavr-i tako da e svima bi ukinuto to vremensko ogranienje. No,upozorava, me ne rjeavamo problem da se hrvatskim graanimapo principu univerzalne jurisdikcije sudi za kaznena djela iz vreme-na Domovinskog rata. I na to moramo upozori jer taj problemnema ni jedna druga drava u EU. I to moe bi predmet zloupora-be od nedobronamjernih ljudi koji ne ive u Hrvatskoj. To je realnoi tog moramo bi svjesni, upozorio je Milanovi.

Osvrnuo se i na brojne komentatore i anali are koji su komen-rali prijepor s Europskom komisijom oko lex Perkovi kazavi

kako 99%o njih nije ni proitalo zakon ve su vikali, galamili i dizali

paniku. Iako se mnogi nisu s njim sloili jer smatraju da se nepo-trebno ina o Europskoj komisiji, premijer je poruio kako Hrvatskau ovom sporu nije izgubila nita, a dobila je potporu Komisije uprovedbi Zakona o pravima nacionalnih manjina te je u javnos ,ustvrdio je, konano shvaeno zato se ide u promjene Ustava. Tusmo dosta toga nauili uz jako malu cijenu, ocijenio je i dodao dae se takve stvari, nesporazumi, dogaa i u budunos . Istaknuo je da se drave koje su svjesne sebe oko toga ne bi trebale previeuzbuiva jer imaju i po desetke sporova na Europskom sudu sEuropskom komisijom, zauzimaju svoje stavove i idu dalje."A mismo navikli, naalost, u ovih 20 godina da nam se prije i realno, anajee nerealno, i ljude to jo uvijek trauma zira. Kaem, glavugore, imam loe vijes za pesimiste - mi emo se i ubudue ovakoponaa , poruio je Milanovi. Naglasio je da je njemu ovaj sporpomogao da u razgovoru sa dosta europskih premijera proe te -ma ku i vidi da smo ustvari u pravu. A dokaz da je ovo bilo vrijed-no razgovora je, naglasio je, pos gnu dogovor ne ul matumkojim je napola zadovoljan. Naime, Hrvatska je na kraju prihva -la da izmjeni sporne odredbe zakona te da oni vrijede najkasnije od1. sijenja 2014. godine. q

Edis FELI

Tko to brani Perkovia?Kao drugu vanu stvar Milanovi

je izdvojio to to je konano konsta -rano i shvaeno koji je cilj ustavnihpromjena u Hrvatskoj. Idemo naustavne promjene, Vlada e Saboruupu miljenje, jer je on inicijatorustavnih promjena, da se unese pro -mjena da ne zastarijevaju teka uboj -stva. To je u odnosu na prvotni prijed -log (o nezastarijevanju poli ki mo vi-ranih ubojstava) ira, bolja de nicija,ocijenio je Milanovi. I to je ponuda,nema cjenkanja, nema kopanja po

preambuli Ustava, poruio je. Time e se, naglasio je, ukinu zastara iomogui kazneni progon za djela koja su zastarjela. A ova djela o koji-ma se govorilo danima su zastarjela za progon, a onaj tko je pro v ustav -nih promjena, sada to mogu de ni vno rei, s m one koji su osum-njienici i potencijalni poinitelji, ustvrdio je premijer Vlade RH.q

Premijer Zoran Milanovi


14/52



U punom je ritmu izlazna strategija ad hoc Meunarodnog su -da za zloine na podruju bive Jugoslavije koju epitomizira njegovizraelsko-ameriki predsjednik Theodore Meron tako da u drugo-stepenim postupcima pred Apelacijskim vijeem oslobaa osue -nike iz Srbije i Hrvatske. Do tada, u limbu isekivanja takve drugo-stepene odluke u sluaju, na dugogodinje kazne osuenih, voatzv. Herceg Bosne, odnosno estorice bosanskih Hrvata, ne bi se,ba ovdje u Hrvatskoj, bilo zgorega priupita ne toliko zato i kako,ve tko to svojim likom i djelom stoji poput prokletstva nad ovimsporednim likovima, ali i nad novopeenom lanicom EU, zbog pre-sude Raspravnog vijea koja je ustanovila uee Hrvatske u meu-narodnom oruanom sukobu, ergo agresiji na Bosnu i Hercegovinui udruen zloinaki poduhvat tadanjeg vrha Hrvatske i osuenihbezveznjaka koji su, ba kao i nacis ki vojnici, o ciri i dunosnici,

samo izvravali nareenja. Vlas tog naroda radi.

Domoljubni kokuziNemam para, zavapio je jedan od njih, izvjesni Slobodan Praljak

Raspravnom vijeu Tribunala prije izricanja presude i, besramno,zatraio da mu Sud pla obranu. Vijee je, u izdvojenu postupku,ustanovilo ba suprotno, da lik ima imetak procijenjen na 6,5 mili- juna eura i uskra lo mu zahtjev. Nakon to je prvostepena presudaizreena, tvrdei kako je izgubio i odvjetnice koje vie ne moe pla-a , ponovo je zatraio postupak za utvrivanje stvarne vrijednosnjegova imetka kako bi dokazao da zaista ne moe plaa ni

osnovne trokove suenja. Ova bizarna epizoda s margina Tribuna-

la, ba prava tribunalija ostala bi potpuno neprimijeena u svojojbeznaajnos kad ne bi bilo h prokle h sjeanja, te memorije koja u svoje nedokuive pre nce trpa i sliice od prije devet godinakada su se reeni optuenici dobrovoljno predali Tribunalu, sla-vei s par pristaa i proirenom rodbinom na zagrebakom aero -dromu, svoju rtvu, odlazak pred forum svjetske pravde na koje-mu e dokaza svoju, a posebno nevinost Hrvatske za najtee zlo-ine nad Bonjacima i Srbima na teritoriju u Bosni i Hercegovinikoji su kratko kontrolirale paravojne snage njihove pseudodravnetvorevine. Koju je u potpunos plaala Hrvatska, ergo njezini gra-ani. Ba zbog najave onoga drugog, dokaza nevinos njihove dru-ge domovine, raunali su i u dobroj mjeri bili njome nagraivani,poveliku nancijsku pomo za trokove suenja.

Isto tako, njihovim prethodnicima, prvoj grupi zloinakih be-zveznjaka, na elu s Dariom Kordiem, bivim komunis kim gau-leiterom iz Busovae koji je pred rat bio opinski sekretar za narod-nu obranu, obeana je izdana pomo ako odu u Den Haag i obranesvoju i ast svoje domovine za koju su u svojoj zemlji inili zloine,ne bi li dio svoje zemlje pripojili svojoj domovini. Tako shizofreni, ane ba velike pame , trudili su se dokaza nedokazivo. Trsili su sedokaza da su neki drugi inili zloine i da Domovina s njima, aposebno domovinska vlast na elu s velikim Voom, samim Ocemnije nikako u to sve umijeana. Da s m konc i logorima smr , ma-sovnim silovanjima, deportacijama, zvjerskim muenjima, plja-

kom, o mainom, izgonima, nema nikakve veze. Osueni su pra-vomono na dugogodinje robije, sud je ustanovio kako je bila rijeo meunarodnom sukobu u kojem su uzeli uea, dakle o agresiji

Hrvatske na BiH, a javnos je nepoznato jer je i doista nebitno, je liim Domovina d.d. pokrila sve obeane trokove. Iako su svoju ze-mlju ruili kao dravu, a u Domovinu se zaklinjali, imali su obrazatrai i od zemlje da im pla suenje.

Domovinska se vlast promijenila, zapuhali su neki drugi vjetro-vi, a oni su dobili visoke kazne i neki jo ame u zatvorima iromEvrope. S novom vlau u Zagrebu 2001. u Haag je dola gomiladokumenata, transkripata snimaka gotovo svih razgovora koje jeOtac, Veliki voa, prvi Predsjednik vodio u svome kabinetu, pa i snjima i njihovim tadanjim efovima, Bosancem Matom Bobanomi Hrva ma Gojkom ukom koji je dodue imao i kanadski paso, pai onaj zemlje koju je ruio, i Jankom Bobetkom, tadanjim naelni-kom Generaltaba Hrvatske vojske koji je i imenovao zapovjednikeparavojnog HVO i me dokumen rao izravno hrvatsko uplitanje u

rat pro v Armije BiH. Bolesni transkrip koji su skidali snimkekoje je revno traio Veliki voa kako bi uao u povijest, otkrili su dokoje je mjere i od kada, od prije poetka ratnih sukoba u BiH, Hrvat-

TREA HAKA TRIBUNALIJA: FRANJO TUMAN I HERCEG BOSANSKA ESTORKA

Veliki voa i mali Hrvati

Predsjednik Franjo Tuman i ministar obrane Gojko uak

Ljubo esi Rojs, Gojko uak, Mate Boban i Mladen Nale li Tuta


15/52


15RUJAN 2013.

ska bila umijeana u napad na BiH u pokuaju ostvarivanja Tuma-nove parahistoriografske opsesije, mokrog sna o podjeli Bosne nakoju e muslimani mora prista ".

Brda dokaza i breuljci poricanjaTranskripte je Tribunalu dostavio Ured Tumanova nasljednika na

elu drave i njegova negdanjeg par jskog prvog suradnika, StjepanaMesia. U klasinoj zamjeni teza, dobar je dio javnos optuio i daljeoptuuje Mesia za dostavljanje dokumenata i to po odredbama zako -na o suradnji s Hakim bunalom koje je donijela Tumanova vlast, aak ni ne propitkuje moralnu, poli ku i svaku drugu osnovanost pot-puno i iscrpno dokumen ranih Tumanovih naprezanja za podjeluBosne. Konano, nisu ni transkrip jedini dokumen koji teko te-rete druga Franju za ono to je presueno u prvostepenom postupkuu Haagu estorici bezveznjaka udrueni zloinaki poduhvat usmje-ren ka cilju da se poli ki i vojno podine, trajno uklone i etniki oisteBonjaci i drugi nehrva s podruja takozvane Herceg-Bosne, odnosnos prostora Hercegovine i srednje Bosne. Glavni cilj bila je uspostavaHrvatske s granicama na Neretvi, odnosno rijeci Vrbas, to se poklapas granicama Banovine Hrvatske iz 1939. Da je iv, drug bi se Franjo, kao

tulirani gospodin vjerojatno naao na optuenikoj klupi i zbog silnekoliine dokumenata i svjedoka koji dokazuju potpunu logis ku i bor-benu podrku jedinica Hrvatske vojske HVO operacijama pro v ArmijeBiH, ali je pitanje bi li bio oglaen krivim i osuen, posebno u albenompostupku. Izlazne strategije Hakog tribunala radi.

Iako su osuenici vjerojatno to oekivali, hrvatska javnost nijeprolila ni jednu suzu nad hudom sudbinom estorice smuenjaka,suoenih s razmjerima vlas ta zloina, a kvali kacija meunarod-nog sukoba i tek prvostepena presuda o udruenom zloinakompoduhvatu, kao ni u prethodnim presudama pro v Blakia i Kor-dia et alia, kako tvrdi Blakiev branitelj Anto Nobilo, nee utjeca-

na odnose Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Ali hoe na upotpu-

njenje is nite slike o ratu pro v Bosne i Hercegovine, izdaji nekihnjezinih sinova i, to je najvanije, stvarnom krivcu, inspiratoruzloinake poli ke koju su oni samo izvravali, ne pitajui se za po-sljedice. Naravno da su sva estorica krivi kako im je i presueno,ali kao tek majuni Hrva , svi odreda s nekim dosjeom kod drugaPerkovia, mogli su samo slua Velikog vou i katkada i krea vno(poput zloina u Ahmiima ili konc logora u Dretelju) osmiljava iprovodi metode u funkciji cilja. Imali su, naravno, i alterna vu.

No, nije li jedan od njih koji se diio tulom premijera te traginosmijene tvorevine, svojevremeno za Globus tvrdio kako je pono-san na dosegnua tvorevine kojoj je bio prvim ministrom, i to nakonto su otkriveni konc logori, nakon ruenja Hajrudinove uprije uMostaru. Gotovo nevjerojatno, ovjek je sam sebe optuio i to pozi-rajui samodopadno fotografu u vruim hlaicama i na nekoj gymspravi. Usred rata i ubijanja. Kakva koliina arogancije, ba obrnutoproporcionalna manjku pame i proporcionalna viku psee lojalno-s Voi i njegovim vizijama podjele meunarodno priznate laniceUjedinjenih nacija. Onaj to je iskao para od Tribunala takoer je,potpuno uvjeren u Voinu mo da nametne podjelu Bosne, za medi - je izjavio kako bi taj most sruio bez grinje savjes za prst jednogsvog vojnika. I isto se sam uvalio. No, taj je bio besposlen civil, pa senepoznavanje vojne vje ne i adrenalinski avanturizam, njemu i ne-kim drugima, dobrodolog rata, moe i razumje .

Ali kako razumje kolovanog JNA o cira, Milivoja Petkoviakoji za vojnu formaciju, kako su tvrdili, za obranu BiH, prima nare-

enje o postavljanju na mjesto glavnokomandujueg i provodiglavne strateke naredbe od naelnika generaltaba vojske drugedrave i njezina ministra obrane koji opet javno tvrde kako rade po

nareenjima i naputcima svoga Predsjednika, druga, pardon, gos -podina Franje. Onog Franje, Tumana, efa drave Republike Hr-vatske. Naravno, o nancijskim dokumen ma isplata plaa, logi-s kih i drugih trokova iz hrvatskog budeta, da se ne govori. A tekkonc logori, pod odgovornou ve spomenutog efa vlade i mini-stra unutranjih poslova, "Helidrom", "Gabela", "Vojno", "Dretelj",logor u Ljubukom... Sve su te ins tucije u kojima se ubijalo, mu-ilo, izgladnjivalo, morilo eu, podvrgavalo ekstremnim vruina-ma, silovalo bile osnovane odlukama i potpisima reenih likova, aoni ih ak nisu ni pokuali uni , sve u punoj vjeri u svoga Voui njegovu mudrost. Jer Voa je dobro znao to je bio stvarni planmeunarodne zajednice, a to ivotni interes Republike Hrvatske,pa je to, sav obavijeten i strano pametan, otkrivao svojim posilni-ma, to transkrip izdajniki svjedoe, namjere, ali i neukost te je-zinu nezgrapnost Velikoga voe koji bi za ovakvu elokventnost usrednjoj koli u Bosni dobio: Sjedi, jedan.

Posluajmo blagozvune rijei Franjine: I, prema tome, i sa na-eg gledita, ne manje negoli sa srpskog, postoji i problem, postojipotreba da se rijei u svojoj bi , je li... Jer je uspostavljanje Bosne,granica BiH poslije Drugog svjetskog rata jest povijesni apsurd vra-

anja jedne kolonijalne tvorbe nastale od 15. do 18. stoljea. Rjee -nje se nalazi u razgranienju (unutar) BiH. Mislim da emo pos izbog toga to to odgovara i Srbiji i Hrvatskoj, podjednako, a tomuslimanska komponenta, zapravo i nema drugog izlaza nego daprihva to rjeenje. To je govorio Tuman svojim apostolima, dvije godine prije poetka tzv. hrvatsko-bonjakih sukoba.

U poricanju svoje krivnje estorka se sluila dokumen ma o ne-kim ad hoc radnim skupinama koje su osnivali Tuman i Izetbegovina fonu udobrovoljavanja meunarodnih posrednika, Vancea, Owe -na i Stoltenberga, odnosno supredsjedavajuih Koneferencije o biv-oj Jugoslaviji, a koji su navodno aktualizirali podjele predviene ni-kada prihvaenim mirovnim planovima. Zbog h podjela, zapoeo je

sukob, tvrdili su jer se Armija BiH nije htjela podrvrgnu idiotskom ineutemeljenom zahtjevu za podinjavanje komandi HVO na teritori-

Herceg-bosanska estorka (Bruno Stoji, Jadranko Prli, Valen n ori, Slobodan Praljak, Milivoj Petkovi i Berislav Pui)

Nakon izricanja presude u Haagu o udruenom zloinakom pothvatu


16/52



jima jedinica sa zamiljenom hrvatskom veinom iz Vance-Oweno-vog neprihvaenog plana! Obranu su potkrepljivali tvrdnjama kako je Armija BiH kriva za sukobe to je mogue dokaza iz njezina obra-una s HVO jedinicima, gdje je bila jaa i mogla pobijedi . Nita ap-surdnije od toga. Kako tvrdi jedan od ratnih visokih dunosnika SDA,Osman Brka, da je Armija htjela sukobe s HVO te ovladavanje i etni-ko ienje Hrvata, prvo bi udarila na HVO Sarajeva ili Bihaa, a ne naMostar, Bugojno ili Gornji Vakuf, gdje je HVO bio jai, organiziraniji ilogis ki uvezaniji s Hrvatskom vojskom.

Za Hrvatsku vojsku pak, izdajniki stenogrami obavijetavaju o pri-sutnos 5. Gardijske brigade iz Vinkovaca u okoloni Gornjeg Vakufa ito rijeima njezina komadanta, Janka Bobetka od 22. studenoga 1993.Kompletna Peta brigada sa svojim sastavom, znai, sa ovog vinkova-kog fronta, je postepeno povuena i nala se na tom ra tu u BiH. To je oko 2.500 ljudi plus sve topnitvo, oklop i kompletno zapovjedni-tvo, osim, dva tri asnika. Njihov glavni zadatak je bio na toj liniji gorekod Gornjeg Vakufa, gdje i sada dre poloaj u samom gradu Jo jeostala jedna ojaana bojna, negdje oko 700 ljudi sa svim topnitvom ioklopom u irem prostoru Gornjeg Vakufa. Oito da u iduih desetdana, da e treba razmilja o dovlaenju novih snaga, govorio je, u

meuvremenu, preminuli Bobetko. Tuman potom predlae angai -ranje dijela regularnog sastava Hrvatske vojske kod Stoca i sa suradni-cima zakljuuje da su kod Blagaja pripadnici Pete i Druge brigade HV-a.ak predlae helikopterski desant za ovladavanje Gornjim Vakufom iBugojnom, a da bi se, kako kae tom prilikom, ovladalo komunikaci- jom Prozor Jajce, a potom otvorio prostor prema Busovai i Vitezu.Pri tome sugerira da se iskoriste napalm-bombe, bombe s kojim su,kako je tvrdio, zastraili i bivu JNA. Bobetko je obeao da e osvojitraeni teritoriji kod Gornjeg Vakufa. Ovdje emo mi Vakuf zauze ,onda i Bugojno automatski dolazi u pitanje i cijeli onaj prostor se osi-gurava. To je kljuna toka. Znai, jednim smiljenim udarom treba torijei i doi u Bugojno i Bugojno ode u mat poziciju Poli ki strate-

gijska promjena e onog momenta doi kada uzmemo Gornji Vakuf,is cao je zapovjednik Hrvatske vojske.Ranije, opet prokle stenogrami, Tuman kae: Ja sam pred

par mjeseci izloio situaciju, dao zadau ministru obrane uku igeneralu Bobetku da prue nau pomo i angairaju se u HercegBosni, jer se tamo rjeava, rekao sam im da se tamo rjeava pitanjebuduih granica hrvatske drave. I, kod toga sam ukazao da je veo-ma vano da se obrane, tada, oni poloaji koje je HVO tamo drao.To je bila ona crta, dakle, Novi Travnik, Vitez, Busovaa, Mostar, ida bi trebalo, po mogunos , rijei , to prije, problem GornjegVakufa. Od tada pa nadalje, voene su te operacije i imali smo sta -novi uspjeh. Ali, ta zadaa sasvim nije do kraja izvrena Jasno, jasam i tada rekao da treba svu tu pomo prua u vidu dobrovolja -ca, ali sam izriito kazao da je to problem granica budue Hrvat-ske drave i da se prema tome treba odnosi veoma ozbiljno. Vie je puta naglasio kako su teritoriji strateki interes Hrvatske.

Mjesec dana poslije toga sastanka, 23. prosinca, mali uspjesiHVO-a uz punu podrku Hrvatske vojske koja tada ima za osloboditreinu vlas ta teritorija (!) su zaustavljeni, a nekoliko ofanziva jeslomljeno u srednjoj Bosni, naroito u Gornjem Vakufu. Traei deta-ljan izvjetaj o stanju na ra ma u BiH, Tuman kod uka i Bo-betka protes ra sljedeim rijeima koje, izmeu ostaloga, svjedoe io Voinim dubokim predrasudama prema Bonjacima: Gospodineministre i gospodine generale, mi smo tu sa Gornjim Vakufom doi-vjeli i poli ki i vojni neuspjeh. Ministre, zna i sam da je danas i

jedan od supredsjedatelja pitao, u tom sklopu, da li smo kadri i da liemo ovlada Gornjim Vakufom, i ja sam vama dao zadau. To nijeizvreno i na taj nain smo se i poli ki i vojniki kompromi rali. Da-

li smo, potvrdili smo na taj nain, te prosudbe da vojniki nismo do-rasli ak ni Muslimanima na tom podruju. To je jedan jasko!

Punom brzinom, natragSva je srea, pa je taj udak kako ga je jednom karakterizirao

Ivan Lovrenovi, imao potrebu rei kojeta to mu je na umu jer jevjerovao u vlas tu veliinu, i me uvali pokoju i Cyrusu Vanceui tzv. lordu Davidu Owenu, supredsjedavajuima Mirovne konfe-rencije koji su davali apsurdne prijedloge etnikih podjela i razgra-nienja i koji snose veliku odgovornost za dananje etnike blokadenormalnog funkcioniranja drave Bosne i Hercegovine.

Na koncu, treba u re eksijama moralne naravi, podsje hr-vatsku javnost na neke injenice. Napad Hrvatskog vijea obrane,paravojnih snaga Herceg Bosne, na jedinice Armije Republike BiHzapoeo je oruanom akcijom u Prozoru, u listopadu 1992., znatnoprije prijedloga Vance-Owenovog plana. Nastavljen je napadimana Gornji Vakuf u sijenju 1993. godine, opet prije usvajanja Van-ce-Owenovog plana, te konano na Mostar 9. svibnja iste godine,napadom na zgradu Komande etvrtog korpusa Armije BiH u zgra-di Vranica, te se proirio na cijeli prostor srednje Bosne i Herce-govine. Pri tomu su jedinice HVO-a izrazito jesno, logis ki i tak-

ki suraivale s tzv. Vojskom Republike Srpske. Republika Hrvat-ska je prodavala i na u Radovanu Karadiu i njegovoj paradravi.Zbog toga jezu izaziva pozivanje na retumanizaciju, zasada samonjegove stranke, koju promovira novi lider HDZ-a. Jer to znai poli-

ko priznanje i legi mizacija ovoga to dokazi pred Tribunalom

otkrivaju. A to je za europsku Hrvatsku katastrofa, retrogradnismjer i protupovijesna tendencija. q

Faris NANI

Dretelj - logor HVO-a


17/52

INTERVJU

17RUJAN 2013.

Jednaka sudbina svih vjerskih zajednica u SlovenijiNakon polaganja kamena temeljca za Islamski kulturni centar

u Ljubljani moe li se rei da je promijenjen poloaj muslimana uSloveniji, pa i Bonjaka kao najznaajnije nacionalne manjine ko - ja ju ini?

Mislim da, prije svega, moemo govori o muslimanima. Poslovenskom Ustavu, priznate su samo dvije nacionalne manjine koje imaju status, Talijani i Maari. Sve druge manjine, pogotovo onenastale raspadom bive Jugoslavije, nemaju taj status. Postoji sa -mo jedna rezolucija koju je usvojio Dravni zbor Slovenije, sloven-ski parlament, ime je otvoreno pitanje poloaja drugih manjina,meu m, nikada se nije o lo dalje od te rezolucije. PredstavljamIslamsku zajednicu. Mi nastojimo regulira njezin status, a kako

Islamsku zajednicu ne ine samo Bonjaci, ve i Albanci, manji brojTuraka, pogotovo iz Makedonije, kao i neke nove skupine studena-ta iz razlii h muslimanskih zemalja, situacija je u tom smislu slinaonoj u Hrvatskoj.

Moemo rei da je zatvoreno jedno poglavlje kada govorimo opolaganju kamena temeljca 14.9. ove godine za budui Islamski kul-turni centar jer smo zatvorili fasciklu staru 44 godine. U njoj se nalazipodosta dokumenata koje e prouava historiari i ljudi koje budezanimalo to poglavlje muslimanske povijes u Sloveniji. Moe li segovori da je m inom i poboljan status muslimana i Islamske zajednice u Sloveniji? Ne bih rekao da se ita znaajnije promijenilo.Ostalo je puno otvorenih pitanja, problema i izazova s kojima se su-

oavamo. No, is na je da je slovenska javnost spoznala injenicu dae de ni vno u Sloveniji, odnosno Ljubljani bi graena damija.Koliko e traja sama gradnja, sada je manje vano sa stanovi-

ta rasprava o kojima smo mi govorili. Vano je stanovite Islamskezajednice da to prije dobije Islamski kulturni centar, ali se vie,barem se nadamo, iako koga su zmije ujedale i gutera se boji, da je inom polaganja kamena temeljca okonano poglavlje ospora -vanja gradnje Centra, i implementacije jednog od ljudskih prava uSloveniji. Mi smo realis i znamo u kakvoj sredini ivimo, s kakvimse problemima suoavamo. elimo vjerova da e stanje u tom po-gledu bi bolje.

Kakav je i kako je reguliran pravni poloaj Islamske zajednice

u Sloveniji? Islamska zajednica u Sloveniji djeluje u okviru Zakona o vjerskoj

slobodi koji je usvojen 2007. godine. Mi smo takoer iste godine s

predstavnicima drave potpisali i Sporazum o pravnom poloajuIslamske zajednice u kojem je precizirano na koji nain Islamska zajednica u Sloveniji funkcionira. S obzirom da je u Sloveniji drugaijizakon u odnosu na susjedne zemlje, Hrvatsku i Austriju, drava for-malno ne nancira vjerske zajednice. Mogue je dobi nanciranjeiz Prorauna za obrazovne ins tucije, humanitarne organizacije, ka-rita vne ustanove i druge ustanove tog pa u okviru ak vnos vjer-skih zajednica. Ukoliko imate kapaciteta i snage da vodite takve ins -tucije, onda moete bi na Dravnom budetu, kao to su na bude -tu teoloki fakulte , srednje i osnovne vjerske kole, domovi za sta-rije osobe, vr i. Hoe li Islamska zajednica ima snage bavi se mak vnos ma u narednom periodu, ne mogu vam odgovori , s obzi-rom da se mi bavimo infrastrukturnim temama u ovom periodu.

Kada govorimo o poloaju Islamske zajednice, on je slian polo-aju drugih vjerskih zajednica, u pravnom aspektu. Nije, naravno, uimplementaciji Zakona, mogue pos i sve to je drugim zajedni-

NEDAD GRABUS, LJUBLJANSKI MUFTIJA I PREDSJEDNIK MEIHATA ISLAMSKNICE U SLOVENIJI

U Bosni i Hercegovini imamo desetine udruenja koja se bave islamom ili nekim njegovim aspektima.Nemaju status vjerske zajednice, ali rade iste projekte. To nije izazov samo za Sloveniju,

ve i za Hrvatsku, Austriju, na narod. Bonjaci su, hvala Bogu, svjesniji i mudriji od svojih voa.Oni slijede dobro. Sutra, kada bi meni Bog dellea'nuhu promijenio pamet, vjerovatno Bonjaci ni mene

ne bi slijedili, unato mome dosadanjem radu i rezultatima. Oni bi ostali u svojoj Islamskoj zajednici itamo trebaju ostati jer joj i pripadaju.

Put uspjeha jedinstvo muslimanaRazgovarao: Faris NANI

Dr. Nedad ef. Grabus


18/52

INTERVJU


cama lake pos i. Malo prije smo govorili o izgradnji Islamskogkulturnog centra. Imamo potreba i u drugim gradovima, ali s obzi-rom na senzibilitet slovenskoga drutva, na probleme kroz kojesmo proli tokom rasprava o izgradnji Islamskog kulturnog centra,nismo otvarali ak ni neka pitanja hitnog karaktera, poput mezarjau Ljubljani. U veem dijelu Slovenije to smo pitanje rijeili. U Jese-

nicama imamo parcelu na dijelu gradskog groblja vie od 21 godi-nu, u Mariboru takoer imamo parcelu. Na putu smo da to rijeimoi u Celju. Ostaju i otvorena druga pitanja kao to su zavodi zatvore-noga pa, odnosno kako omogui muslimanima u bolnicama daimaju, ne samo duebrinitvo, ve i mogunost obavljanja molitvi.

Mi zbog rjeavanja velikog pitanja Islamskog kulturnog centranismo stavljali na dnevni red ove probleme, a nije bilo interesa ododgovornih na drugoj strani, Vladi i nadlenim ins tucijama da te-melji je pristupimo rjeavanju h otvorenih pitanja za dravljaneRepublike Slovenije. Sami smo angairali imama koji obilazi zatvore imuslimanske zatvorenike koga sami plaamo, s obzirom da je Ustav-ni sud presudio da drava ne moe nancira vjerske slubenike kojisu angairani na m poslovima, kao i da se ne moe organizira vje-ronauka u javnim zavodima, odnosno u javnim kolama. Ja, unatosvim m problemima, ne bih mogao rei da je Islamska zajednicaugroena u pravnom smislu jer i druge vjerske zajednice imaju iste ilisline probleme. Mi dijelimo sudbinu svih vjerskih zajednica i svjesnismo da dok Katolika crkva, kao tradicionalno historijski i kulturnonajznaajnija i naju cajnija vjerska zajednica u Sloveniji ne rijei tapitanja, mi moemo samo sanja o moguim rjeenjima.

Promjene Ustava islamske zajednice nunostkompromisa

Kakav je ins tucionalni odnos sa Islamskom zajednicom u Bo-

sni i Hercegovini? Koji je stupanj autonomije?Mi smo ivjeli u jednom periodu u kojem je postojala i odreena

koliina naivnos u pogledu na djelovanje Islamske zajednice u Bo-

njaka, da ju tako nazovem. U tome periodu, nakon Obnoviteljskogsabora Islamske zajednice Bosne i Hercegovine 1993. godine, u kojem je ona formalno osamostaljena u Bosni i Hercegovini. Historijski,Islamska zajednica u Sloveniji je uvijek bila dio Islamske zajednice uBosni i Hercegovini. Kasnije je formalno kroz ins tuciju, odnosno or-gan Meihata dodijeljena na upravljanje Meihatu Islamske zajedni-

ce u Hrvatskoj i Sloveniji, da bi 1994. godine muslimani u Slovenijiodluili da samostalno organiziraju svoju administraciju.Uvijek je postojala elja, a mi ju i dan-danas izraavamo, da Sa-

rajevo ostane na duhovni, vjerski i kulturni centar. Koliko ljudi uSarajevu razumiju nae potrebe u Sloveniji, Hrvatskoj i nekim dru-gim zemljama, ostaje otvoreno pitanje. Formalno, Islamska zajed-nica u Republici Sloveniji je prvi puta upisana u registar vjerskihzajednica 1976. zajedno s drugim tradicionalnim vjerskim zajedni-cama. Ovaj prostor u kojem danas razgovaramo je prva nekretninakoju su muslimani stekli. To je bilo tek 1979. Prije toga, mi znamoda je u Hrvatskoj bilo puno damija, da je na hrvatskom podrujuostalo znaajno kulturno nasljee i na bosanskom jeziku.

Kada govorimo o odnosu Islamske zajednice Slovenije sa Islam-skom zajednicom Bosne i Hercegovine, on bi morao bi slian odno-su kakvog ima Islamska zajednica Hrvatske. U administraciji Islamskezajednice Bosne i Hercegovine, to mogu kao dugogodinji djelatnipripadnik Islamske zajednice kvali cirano govori , ljudi nedovoljnopoznaju speci ne uvjete djelovanja muslimana u Hrvatskoj, Slove-niji ili dijaspori. Mi smo u jednoj fazi morali iz Sarajeva djelova i moj je primjer dolaska iz Sarajeva kako bi se rijeili problemi u Islamskojzajednici ovdje. Veliki je izazov budueg funkcioniranja, s obzirom natendencije nerazumijevanja konteksta djelovanja jedne administra -

vne organizacijske jedinice u suverenoj dravi.Mi nemamo nita pro v znaaja naih veza, da Islamska zajedni-

ca Bosne i Hercegovine u e na obrazovnom, kulturnom i vjerskom

planu muslimana u Sloveniji, s obzirom da tamo imamo snane obra-zovne ins tucije, tradiciju, i s obzirom da emo na takav nain ouva-

jedinstvo naeg nacionalnog, kulturnog i vjerskog iden teta. Za to

Uvijek je postojala elja, a mi ju i dan-danas izraa-vamo, da Sarajevo ostane na duhovni, vjerski ikulturni centar. Koliko ljudi u Sarajevu razumiju na-e potrebe u Sloveniji, Hrvatskoj i nekim drugimzemljama, ostaje otvoreno pitanje Nema dilemeda je reisu-l-ulema Islamske zajednice najvaniji

vjerski autoritet za sve Bonjake. Mi emo to uva- na sve naine i to je nae opredjeljenje. Ali, nekikoji pokuavaju u Islamskoj zajednici sve unifcira ,moraju se ovim pitanjima ozbiljnije pozabavi , prije nego to ikoga proglase pro vnikom ustavnihpromjena.

Ne vjerujem da postoji konkretan evlija koji moerijei nae probleme, ali vjerujem da postoje do-voljni kapacite da nai ljudi dou do rjeenja. Prvo,svi mi koji vodimo Islamsku zajednicu, moramo ima-

drukiji odnos prema ljudima koji nam ele pomo-i i koji piu, koji se za ta pitanja zanimaju, ima ne-kako drukiji osjeaj. Nisu svi neprijatelji ako nampostave teka pitanja.


19/52

INTERVJU

19RUJAN 2013.

emo se bori . Meu m, ini mi se da neki ljudi koji vode procese uIslamskoj zajednici u BiH nedovoljno ozbiljno pristupaju injenici dasmo mi administra vno posebna jedinica unutar nezavisne drave,koja ima odgovornost prema lokalnim zakonima i vlas ma. Pokuaosam u raspravama o promjenama Ustava Islamske zajednice poten -cira da se o tome trebamo ozbiljnije informira , da moramo o to -me ima ozbiljnije rasprave. Nadam se da emo ima dovoljno otvo-renos

Documents

Preporodov journal br. 155