Preporodov Journal, Br. 172

7/21/2019 Preporodov Journal, Br. 172

1/52

P R E P O R O D O VJournalISSN 1334-5052 MJESENIK KDBH PREPOROD ZAGREB BROJ 172 VELJA

KDBH PREPOROD

ALEKSANDARTOLNAUERNEDAD HODI I BDSHBDSH novi poetak ili (V)

SJEDNICA SAVJETA ZA NACIONALNE MANJINE RHNepoznat toan datum manjinskih izbora

INTERVJU ALEKSANDAR TOLNAUERSavjet za nacionalne manjine je uvar Ustavnog zakona

BOSNA I HERCEGOVINA NAKON OPIH IZBORA

ovi ucjenjuje SDA i DF BOSANSKA DRAVA, NACIJA I POLITIKABosanstvo, islamizam i bonjako pitanje (I)


2/52

IMPRESUM

ISSN 1334-5052PREPORODOV JOURNALmjesenik KDBH Preporod

IZDAVA: Kulturno drutvo Bonjaka HrvatskePREPOROD

ZA IZDAVAA: Ervin JAHI

GLAVNI UREDNIK: Ismet ISAKOVI

REDAKCIJA:Emina BUINKIEdis FELIMirza MEIEdina SMAJLAGIAjka TIRO SREBRENIKOVI

SURADNICI:Helena ANUI (Rijeka)Elvir BEIROVI (Njemaka)Bedrudin BRLJAVAC (Sarajevo)Asim ABARAVDI (Pula)Mensur DURAKOVI (Split)Avdo HUSEINOVI (Sarajevo)Ognjen KARABEGOVI (Zagreb)Senadin LAVI (Sarajevo)Helena MARKOVI (Sisak)Emir RAMI (Kanada)Mustafa SPAHI (Sarajevo)

DIZAJN: Midhat MULABDI

FOTO: Ognjen KARABEGOVI, Nurija KURTI,Enver PALALI

PRIJELOM: Dario MOLNAR

TISAK: top gra ka, Velika Gorica

ADRESA: Preporodov Journal Ulica grada Vukovara 235, 10000 ZagrebTELEFON/FAKS: +385 (0)1 48 33 635 E MAIL: kdbhpreporod @zg.t-com.hr kdbhpreporod @kdbhpreporod.hr [email protected] WEB: www.kdbhpreporod.hr

IRO RAUN: ZABA 2360000-1101441490DEVIZNI RAUN: SWIFT ZABA HR 2X: 70300-280-3755185

CIJENA: 15 kuna

PRETPLATA: RH 150 HRK godinje BiH 40 KM godinje Svijet 25 godinje

Miljenja i stavovi koje zastupaju autori, nisununo i stavovi redakcije

Tiskano uz nancijsku potporu izDravnog prorauna Republike Hrvatskeputem Savjeta za nacionalne manjine

Republike HrvatskeNA NASLOVNOJ STRANICI: Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta zanacionalne manjine RH

P R E P O R O D O VJournalSADRAJ

UVODNIKBDSH novi poetak ili (V) ..........................................................3

BONJACI U HRVATSKOJHidab, moj iden tet ..................................................................... 4Poloaj amerikih muslimana ........................................................5

Hvala , srce! ................................................... .............................. 6Sisaka ruka solidarnos ................................................. ............... 7Sjeanje na dobra i loa vremena ............................................... 10Korak ka razumnim promjenama!? .............................................. 11Nunost ouvanja iden teta ........................................................ 13

HRVATSKAJavni poziv na lin ........................................................................15Nepoznat toan datum manjinskih izbora ................................... 18

INTERVJU ALEKSANDAR TOLNAUERSavjet za nacionalne manjine je uvar Ustavnog zakona .............22

BOSANSKI BAROMETARovi ucjenjuje SDA i DF ..............................................................28Bosanstvo, islamizam i bonjako pitanje (I) ................................31

IZ SVIJETABliskoistoni (ne)kontrolirani kaos ...............................................34

KULTURAJezik i knjievnost nakon Drugog svjetskog rata (IV) ....................38Mlad se Jusuf oenio ............................................... ..................... 40Bogat i sadrajan program ........................................................... 42

PRIE IZ BOSNEBitka svih bitaka ..........................................................................43

DIJALOG CIVILIZACIJANjemaki diskursi o islamu........................................................... 45

IVJETI ISLAMBitke za islam (I) ............................................... ............................50


3/52

UVODNIK

3VELJAA 2015.

() Zadnji Hodiev istup u Preporodovom Journalu bio je in-tervju u broju 146, prosinac 2012., nakon prve godine saborskog

mandata. Ve tada, nakon samo godine dana parlamentarnog za -stupanja, bilo je jasno da BDSH ulazi u turbulentnu fazu. Nerealizi-rana oekivanja i neispunjena obeanja, zanemarivanje rada i po -treba stranakih ogranaka, kao i svojevrsno distanciranje od stra -nakih kolega i izborne baze dola su vrlo brzo na naplatu, ve nalokalnim izborima u svibnju 2013. godine.

U pos zbornoj analizi istaknuli smo problem minimalne strana-ke ak vnos . elnici ogranaka BDSH, ali i njihovo lanstvo oekivalisu mnogo vei angaman saborskog zastupnika i stranakog pred-sjednika, mnogo veu, izmeu ostaloga, i nancijsku podrku, naro-ito ako se uzme u obzir da je BDSH postala parlamentarna strankakoja na osnovu takvog statusa ima stalni priljev sredstava iz Drav-nog prorauna RH. Ogranci su oekivali mnogo vie od tog kolaa

kako bi, otvoreno pragma ki govorei, i oni mogli napla svoj radi angaman, ui u lokalnu vlast i koris sve pogodnos koje takavstatus donosi. Oigledno su shva li da nije svrha BDSH da se samostranaki predsjednik napla . Pomalo grubo reeno, ali is nito

Uslijed dobrih popisnih rezultata iz 2011. lokalni izborni kolaje bio prilino velik, najvei do tada. Zbog znatnog poveanja brojaBonjaka (za 51,7%, sa 20.755 na 31.479), odnosno smanjenja bro-ja muslimana s velikim M (za 65,9%, sa 19.677 na 6.704) smije-ilo se 14 zagarani ranih mandata u lokalnoj/regionalnoj upravi 12 vijenika mjesta, kao i dvije fotelje zamjenika opinskih na-elnika. I to u mnogoemu zbog poveanja nacionalne svijes pri-padnika bonjake nacionalne manjine, na emu su odluujuuulogu imale bonjake udruge i bonjaka manjinska vijea, a ne

zbog rada bonjakih poli ki stranaka u Hrvatskoj SDAH i BDSH,ili njihovih predsjednika i saborskih zastupnika emse Tankovia iNedada Hodia. Na temelju odredbi Ustavnog zakona o pravimanacionalnih manjina, Zakona o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj)samoupravi i Zakona o lokalnim izborima najvei manevarski pro-stor se otvorio u Istri, gdje je zakonodavac predvidio ak est man-data za lokalne bonjake poli ke predstavnike, s ciljem osigura-nja odgovarajue zastupljenos pripadnika bonjake nacionalnemanjine. Osim garan ranih 14 vijenikih i donaelnikih pozicija,na tritu su bila i jo poneke poli ke pozicije vezane uz vijeni-ke i predstavnike funkcije ili mjesta u raznoraznim Upravnim iliNadzornim odborima. One su bile determinirane vezanom poli -kom trgovinom, odnosno koaliranjem s drugim strankama, prven -stveno hrvatskog predznaka.

Onoliko koliko je Hodi iz stranake blagajne uloio u BDSH-oveogranke, takav je bio i rezultat. Analiza je pokazala da su osmoricastranakih kadrova ula u lokalnu/regionalnu upravu: Osman Delil(Istarska upanija), Rasim Halilovi (grad Labin), uuralija Bai (op-ina Raa), Husein Ljubijanki (opina Ce ngrad), Zijad Pezerovi(opina Drenovci), Mirsad Demirovi, Osman Salki i Mirsad Pezero-vi (opina Gunja). Dakle, 8 od moguih 14 (ili vie) da li je aapoluprazna ili polupuna, pitanje je sad!? Gdje su nestali ostalimanda ? Posebno indika vni su bili BDSH-ovi porazi na izborima zazamjenika naelnika iz reda pripadnika bonjake nacionalne manji-ne u Gunji i Ce ngradu. Idriz ef. Bei i Ferid Krak, kandida grupegraana, pobijedili su stranake/Hodieve kandidate. Bolji pozna-vatelji bonjakih poli kih (ne)prilika lako su zakljuili kako je u obasluaja bio vidljiv rukopis Islamske zajednice u Hrvatskoj. Posebnobolno, nerazumljivo, poli ki neoprezno i neodgovorno bilo je gu-

bljenje zagaran ranih mandata u Vodnjanu, Svetoj Nedelji, Kranu iVojniu. Taj dio bonjakog poli kog kolaa preuzele su hrvatske

poli ke stranke, inves rajui u svoje Bonjake (IDS, koalicija IDS HNS i koalicija HDZ HSP dr. Ante Starevi).U ovom ponovljenom pos zbornom obraunu, svojevrsnom

podvlaenju crte nakon skoro dvije godine od h dogaanja, trebaspomenu i najvee izborne gubitnike, a ustvari najjai stranakiogranak i svojevrsne izborne pobjednike. I tada i sada konsta ra-mo da su najgore proli sisaki BDSH-ovci koji su na gradske i upa-nijske izbore izali samostalno. Ostali su bez ijednog mandata i po-red vrlo dobrog izbornog rezultata (374 glasa ili 1,93% za Gradskovijee, odnosno 1.067 glasova ili 1,51% za upanijsku skup nu).Ali, to treba posebno naglasi , Sisak i Sisako moslavaka upanijanisu bili u zagaran ranoj zakonskoj kvo .

Obino se kae: kakav rad takvi i rezulta , kako posije tako

e i nje Na lokalnim izborima 2013. bonjake stranke SDAH iBDSH dobile su vie nego to su svojim radom i utjecajem meu Bo-njacima zasluile, pisalo je u zakljuku uvodnika pod naslovomSDAH i BDSH na raskrsnici iz Preporodovog Journala broj 155.Rijei iz teksta koji je objavljen u rujnu 2013. i danas potpisujemo.Kao i sljedee: Indika vno je da do trenutka pisanja ovoga tekstanisu zasjedali Glavni odbori ni SDAH ni BDSH na kojima bi analizi-rali izborne rezultate. Taj podatak dovoljno govori o stanju u bo-njakim strankama i ozbiljnos pristupa elnitva prema poli kompar cipiranju u lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi, koje

je od velike vanos za domicilno stanovnitvo. Izgleda da do njiho-vog znatnijeg angamana dolazi samo kod parlamentarnih izbora jer

je pozicija saborskog zastupnika mnogo zanimljivija i primamljivija.

Rezulta lokalnih izbora 2013. i sve ono to ih je pra lo nijebila samo kap, ve slap koji je uzrokovao prelijevanje gorke aenezadovoljstva. Otvorena je BDSH-ova Pandorina ku ja, nakonega su na svjetlo dana izale brojne unutarstranake nesuglasice,koje nisu bile vezane samo uz lokalne izbore, ve i Hodievo zastu-panje u Hrvatskom saboru. Ipak, najvee nezadovoljstvo bilo je fo-kusirano na stranaku blagajnu, sa ijim je sadrajem Nedad Hod-i neprikosnoveno odluivao. Izmeu ostalih, jedna od osnovnihteza nezadovoljnog lanstva, prvenstveno elnika stranakih ogra-naka (kasnije se javno ispostavilo, ak dvije treine Glavnog odboraBDSH) bila je kako se stranaki predsjednik i saborski zastupnik petex-YU nacionalnih manjina nije dovoljno angairao na lokalnim iz-borima i svojom pojavom na terenu i neophodnim nancijskim

injekcijama s ciljem bolje izborne promidbe stranaki ogranaka.Naknadna pamet govori kako su malo izdanija nancijska potporai vei osobni angaman mogli Nedada Hodia rijei mnogih gla-vobolja i neugodnos koje su kasnije uslijedile.

Tokom 2013. godine Glavni odbor BDSH odrao je nekolikosjednica bez prisustva predsjednika stranke Nedada Hodia. Po-sljednja sjednica na kojoj je prisustvovalo kompletno elnitvostranke odrano je prije lokalnih izbora 10.03.2013. u Labinu.Tono sedam mjeseci kasnije, 10.10.2013., u Sisku je odrana sjed-nica na kojoj su donesene dalekosene odluke. Nekoliko dana ka-snije Glavni odbor BDSH oglasio se Priopenjem za medije u kojem

je bilo navedeno kako je Glavni odbor BDSH na sisakoj sjedniciizglasao nepovjerenje Nedadu Hodiu i sazvao Izvanrednu skup- nu BDSH, koja e se odra dva mjeseca kasnije, 15.12.2013. uSisku.(Nastavlja se) q

Ismet ISAKOVI

UVODNA RIJE

BDSH novi poetak ili (V)


4/52

BONJACI U HRVATSKOJ

4 PREPORODOV JOURNAL 172

U Sisku, u etvrtak 1. veljae 2015., u organizaciji MedlisaIslamske zajednice Sisak obiljeen je Svjetski dan hidaba. Tradicio-nalna povorka ena iz Siska brojala je oko 30 muslimanski i nemu-slimanki koje su ponosno, ve drugu godinu za redom, prigodnimprogramom obiljeile ovaj dan. Koordinatorica cijelog dogaaja jeprologodinja organizatorica, islamska vjerouiteljica, Azra Mu-labdi. Meu prisutnima su bile i poznate osobe iz sisakog dru-tvenog ivota: Marijanka Kovaevi, predsjednica Centra za eneAdela, Ivanica Veli, dopredsjednica Graanske inicija ve Mojgrad Sisak, Dragana ubrilo Bila, voditeljica Igraonice Zvonicapri Narodnoj knjinici i itaonici Vlado Gotovac Sisak, drutvenaak vis ca mr. sc. Daa Poredo Lavor i mnoge druge.

Obiljeavanje Svjetskog dana hidaba pokrenula je studen ca

Nezma Khan iz Bronxa, u New Yorku 2001. godine. Cilj akcije bio jepo canje vjerske tolerancije i razumijevanja. Nezma je dola uNew York iz Bangladea kao 11-godinjakinja, i jedina je u koli no-sila hidab. Odrastajui u Bronxu diskriminaciju je doivjela kaonormalan nain ivota, proet nadimcima poput Betmen ili Nid-a. Nakon odlaska na fakultet, koji je upisala 2001. godine, kada sedogodio i teroris ki napad u New Yorku, kolege su je nazivaliOsamom bin Ladenom ili teroristom. U snanoj elji za promje-nom odluila je potaknu sve ene koje ne nose hidab da na jedandan pokuaju osje kakav je to osjeaj. S namjerom da promijeninepravilno vienje hidaba, osmislila je moto: Ne sudi o meni doknisi hodao u mojim cipelama. Cijeli pokret se organizirao putem

interneta i socijalnih mrea i me se privukla panja diljem svijeta.Danas postoji vie od 50 imenovanih veleposlanika Svjetskog danahidaba u vie od 21 zemlje.

Obiljeavanje Meunarodnog dana hidaba u Sisku zapoeto jeokupljanjem na trgu kod sata, a potom su se ene s hidabom uznak podrke svim muslimankama u svijetu proetale gradskim uli-cama. Nakon toga uprilieno je predavanje u prostorijama MedlisaIslamske zajednice gdje je sisaki imam Alem ef. Crnki prisutne upo-znao s osobitos ma islamske vjere i kulture. Potom su sudionici upu-eni u Mjesni odbor Eugen Kvaternik, gdje je odrana javna tribinao hidabu. Moderatorica tribine bila je Azra Mulabdi, a na tribini susudjelovale goe iz Zagreba Zejneb Masari i Aicha Ka ae, teSianke Vildana Semi Isakovi, Lejla Salihi i Daa Poredo Lavor.

Da je ensko bie izrazito snano pokazuje ivotna pria, susretsa islamom i ivotni put Zejneb Masari koja pod krunom hidabaivi ve due od 20 godina. Dragi Allah dao mi je priliku da upo-znam i ivim u raznim sredinama i na taj nain oboga m svoje isku-stvo kao ene s hidabom. Pokrivam se davne 1992. i ivim u Zagre-bu. Potom, 1996. odlazimo u BiH, i tamo ostajem narednih 7 godi-na. Nakon toga odlazimo u Alepo u Siriju. Vra vi se u Zagreb prijee ri godine nastavila se moja 'turneja'. Sva ova tri razliita mjestanauili su me da odnos drugih ljudi nasuprot vama uvelike ovisi ovama samima, is e Zejneb Masari. Ona je zaposlena u jednoj r-mi kao prevoditelj, u kojoj izborila i za prigodno mjesto za obavlja-nje dnevnih namaza tokom radnog vremena.

Studen ca i ha za Kur'ana Aicha Ka ae iz Zagreba ispriala jetakoer svoju priu o hidabu. Jo kao curica najvea elja mi jebila da postanem ha za i da hidab bude moja kruna. Hidab sam

OBILJEAVANJE SVJETSKOG DANA HIDABA U SISKU

Hidab, moj identitet

poela nosi prije polaska u 7. razred osnovne kole, a do tada sammemorirala pola Kur'ana. Do sada sam promijenila 8 razlii h kolau razlii m dravama i gradovima, i naravno stekla mnogo isku-stva. Studen ca sam hor kulture na Agronomskom fakultetu uZagrebu. Na fakultetu sam dobro prihvaena i svi mi nude pomo idobro se odnose prema meni, kako profesori tako i studen .

Vildana Semi Isakovi, magistra sanitarnog inenjerstva iz Si-ska, is e kako njezina pria o hidabu slubeno poinje u oujku2011. kada se udala, a neslubeno od vremena ratnih deavanja uZenici. Moj hidab ima put od ratne Zenice kada se elja prvi put ipojavila da ga stavim, preko srednje kole i studija u Rijeci, do uda-

je. Kako sam mentalno sazrijevala, tako sam shva la da je islammoj jedini ivotni put, a hidab moj iden tet. Kako trenutno obav-ljam svoj pripravniki sta pri Zavodu za javno zdravstvo Sisako-moslavake upanije moram rei da imam samo pozi vna iskustva.Razbila sam brojne predrasude i sruila 'mitove' o eni muslimankikao zaostaloj linos bez mozga.

Poduzetnica Lejla Salihi, koja svoj hidab nosi od prole godinesvojom snanom priom o povratku u islam i hidabu izmamila jesuze kod publike. Ja danas kao mlada pokrivena muslimanka,Romkinja, poduzetnica, jedino Allahova robinja, za ena pod hid-abom mogu rei samo: 'Elhamdulillah!' Ponosna sam na sebe, jersam uz Allahovu pomo uspjela u svome poslu, obitelji, nepoznatojokolini dokaza da ena pod hidabom nije manje vrijedna.

Svoj veliki doprinos ovoj ak vnos , ve drugu godinu za redom,daje i drutvena ak vis ca mr. sc. Daa Poredo Lavor, koja se ta-koer osvrnula i podijelila sa prisutnima svoja iskustva. Ni jednavjera ne ui nas niemu loem, loi odnosi se dogode kada ljudipoinju iskrivljava postulate vjere i prestanu ivje u skladu s Bo-gom koji je jedan za sve ljude. ena ima pravo na odabir prak ci-ranja vjere i ivot u vjeri onako kako smatra da je za nju najprirod-nije i najprihvatljivije. Iako se i danas u mnogim zemljama svijetakre ljudska prava ena, ene su ipak sve vie svjesne svog intelek-tualnog bogatstva, unutarnje ljepote i ivotne snage koja ih inedovoljno jakima i organiziranima za ak vno djelovanje u svim se-gmen ma ivota. Islamska ena vrijedi puno ona je uporni borac

za oivotvorenje unutarnje ljepote ene, njezina znanja, vje na,ivotne upornost i uspjeha, naglasila je Poredo Lavor.q

Ismet ISAKOVI

Uesnice obiljeavanja Svjetskog dana hidaba u Sisku


5/52

BONJACI U HRVATSKOJ

5VELJAA 2015.

U Islamskom centru u Zagrebu, u etvrtak, 12. veljae 2015., uokviru tradicionalne Islamske tribine Dr. Sulejman Maovi, pre-davanje na temu Poloaj muslimana u SAD-u odrao je Nj. E.Kenneth Herbert Merten, ameriki ambasador u Hrvatskoj. On jegovorio o poloaju muslimana u SAD-u, ureenju meusobnih od-nosa i pravima manjinskih zajednica. Prisutni su imali priliku ubrojne podatke vezane uz muslimane koje je gotovo nemoguepronai na jednom mjestu i bez podrobna istraivanja. Takoer,prilika je bila i da se sluatelji upoznaju s manje pozna m sta s -kim podacima to je dalo posebnu dimenziju predavanju.

SAD su izgraene na temeljima dobrodolice i integracije ljudipoteklih iz irokog spektra kultura i religija, a koji su izgradili svojdom u Americi. Kao to je nedavno rekao predsjednik Barack Oba-

ma naa najvea prednost je u tome to se nai stanovnici musli -mani osjeaju Amerikancima. Tu se radi o nevjerojatnom procesuintegracije i asimilacije a koje su dio nae tradicije. Iako popis sta-novnitva u SAD nema pitanja o vjeri, procjene govore da je brojmuslimana u Americi izmeu jedan i dva posto populacije, odno-sno izmeu tri i est milijuna ljudi. Val imigracije, a koji je uslijedionakon donoenja Zakona o imigraciji i nacionalnos , iz 1965. godi-ne, ukljuio je i znaajan broj muslimana. Mnogi od h imigranatabili su visokokvali cirane osobe s Bliskog istoka i june Azije, a kojisu doli u potrazi za povoljnim gospodarskim prilikama. Iako musli-mani ive u svakom kutku amerike nacije mnogi su se naselili uveim gradskim podrujima ukljuujui New York, Los Angeles, Chi-

cago i Detroit. Postoji i znaajna muslimanska populacija u drava-ma kao to su New Jersey, Indiana i Virginija. Raznolikost dananjeAmerike se ogleda i u razliitos muslimanske zajednice. Danasafriko-ameriki muslimani ine oko jedne treine ukupnog musli-manskog stanovnitva u SAD. Druga treina dolazi iz june Azije, apriblino etvr na pronalazi korijene na Bliskom istoku. Musliman-sko stanovnitvo u SAD ukljuuje, izmeu ostalih i Amerikance tur-skog, iranskog, nigerijskog, indonezijskog i bosanskog podrijetla.Istraivanje Pew Research Centra iz 2011. godine spominje musli-mane iz 77 zemalja koji prebivaju u Americi. Ameriki muslimani,kao i svi drugi Amerikanci, prijavljuju prihod kuanstava prosjenood 100.000 dolara ili vie. Oko 25% amerikih muslimana imaju vi-soku strunu spremu, a to je slino kao i kod ostatka populacije,rekao je ambasador Merten.

Naglasio je kako o pitanjima vjere ameriki islam nije dominan-tan jednim tumaenjem ili nacionalnou. Mjeavina je zajednica izrazlii h nacionalnih sredina, znai da ameriki muslimani ne iveiskljuivo prema tradicijama koje su donijeli u SAD. Kao to je slu-aj sa cjelokupnom Amerikom, tradicije su se uklopile u musliman-sku zajednicu, a to je dovelo do vee tolerancije. Npr. PWFORM-ovo istraivanje pokazalo je da veina amerikih muslimana mislida je njihova vjera otvorena spram razlii h tumaenja, pa ne bira-ju iskljuiv, jedinstven put koji odreuje ivljenje vjere! Muslimanisudjeluju u svim aspek ma amerikog ivota. Imamo dva musli-manska predstavnika u Kongresu, a od sijenja 2012. godine bilo je

2.600 muslimana u ak vnoj slubi gdje stjeu iskustvo u amerikimoruanim snagama. Kao i mnoge druge religijske zajednice i musli-mani u Americi kreiraju ins tucije u Americi. Ukljuujui preko

ISLAMSKA TRIBINA DR. SULEJMAN MAOVI PREDAVANJE AMERIKOG AMBASADORA

Poloaj amerikih muslimana

2.300 damija, islamskih kola i ostalih ins tucija u zajednicama.Islamsko drutvo Sjeverne Amerike predstavlja krovnu organizacijukoja okuplja okvirno oko 300 damija i islamskih centara. Bivipredsjednik Jimmy Carter u rujnu je 2014. godine bio jedan odglavnih govornika na konferenciji koju je organiziralo Islamskodrutvo Sjeverne Amerike, rekao je ameriki ambasador.

U daljnjem slijedu govora Nj. E. Kenneth Herbert Merten pod-sje o je na demokratsku ameriku legisla vu: Prvi amandmanamerikog Zakona o pravima, a koji je kljuni dio naeg Ustava, osi-gurava i jami religijsku slobodu, slobodu savjes za sve Amerikan-ce, ljude svih vjera i ateiste, te brani Vladi na unapreuje ili zabra-njuje bilo koju religiju! Ta odredba nastoji osigura da Vlada ostanenepristrana kada je rije o religijama i vjerama te okuplja sve Ame-rikance kao jednake graane jedne nacije. Isto tako, ostale slobode

de nirane u Prvom amandmanu omoguavaju pravo na upora -bu vjere, a koje je de nirano kao temeljno pravo koje se ne moenegira veinom glasova ili jekom izbora. Veina ne moe nameta-

svoje religijske vrijednos drugima, a ni ograniava prava ma-njinskih religijskih skupina. Sloboda religije je individualno pravo, ane iskljuivo pravo ins tucija ili vjerskih objekata. Amerika, kao isvaka druga drava, suoava se sa konstantnom borbom kako biosigurala da se njene temeljne vrijednos ogledaju u svakodnev -nom ivotu kroz iskustva u naem drutvu. Tolerancija koju zagova-ramo se primjenjuje i u praksi. Mi kao Vlada nastojimo to primijeni-

radom sa voama raznih religijskih skupina, etnikih i drugih ma-njinskih skupina kako bi oni podijelili iskustva sa Amerikancima kojiive u SAD, a isto tako i sa onima koji rade izvan Amerike.

Ameriki ambasador je pozdravio puno primjera tolerancije usvijetu, posebno one koje je mogao vidje u Hrvatskoj: Veliko nam

je zadovoljstvo da je uvaeni mu ija Hasanovi predstavljao musli-mansku hrvatsku zajednicu na amerikom nacionalnom molitve -

nom doruku u Washingtonu. Vaa poruka o toleranciji i ukljueno-s je neto to drugi u regiji i izvan regije mogu naui od vas.q

Edina SMAJLAGI

Nj. E. Kenneth Herbert Merten, ameriki ambasador u Hrvatskoj


6/52

BONJACI U HRVATSKOJ


Ve treu godinu za redom organizira Bonjaka nacionalna zajednica Hrvatske u svojim prostorijama u Ilici 54 u Zagrebu koncertza Valen novo na dan tog sveca zaljubljenih, 14. veljae! Prof. glaz-be, sopranis ca i glazbena pedagoginja Arijana Mari Gigliani, ne-ko uenica rahm. prof. Fuada Ahmetspahia, osnivaa, dugogo-dinjeg voditelja i skladatelja za zbor i orkestar Bosana koji djelu-

je pri zagrebakom ogranku BNZH, zapoeli su svoju lijepu glazbe-nu suradnju s naumom da priblie ozbiljnu klasinu i suvremenuglazbu iz popularnih mjuzikla svojim sunarodnjacima Bosancima.Taj je lijepi dogovor prerastao u pravo glazbeno slavlje za Bonja-ke/inje i njihove goste. I ne samo u dane Valen nova.

Ovogodinji je koncert zapoeo pjesmom Zemlja Tvrtka i Kuli-na-bana, sada ve i svojevrsnom himnom BNZH, koju je skladao

rah. prof. Ahmetspahi. Izveli su je Mjeovi zbor Bosana, uz ras-poloenog solistu Edu Paviia, pod dirigentskom palicom prof. Ka-tarine Stojanovi. Zbor Bosana je tu veer pjevao i svirao jo dvi-

je pjesme: kripi eram i tugaljivu, sen mentalnu uto lieljubavi. U slijed sjetnih pjesama ukljuila se i Zdenka Ahmetspahikoja je, uz klavirsku pratnju K. Stojanovi, otpjevala sevdalinku Nate mislim..., s puno emo vnog naboja i duboko proivljenu. Ruu

joj je, u ime svih, uruio dentlmenski Edo Pavii i BNZH.Pobjedniki i srano, snano, arijom G. G. Carisssima Vitoria,

mio core gostujui dio koncerta otvorila je al s ca Daria Antoljak,uz pratnju Dine Katani na klaviru. Talijanski skladatelj iz prve polo-vice 18. stoljea, utemeljitelj bu o s la, bio je sljedea glazbena

toka. Njegovu skladbu Se tu m'ami otpjevao je tenor Goran Ba-bi. Uz podrku svoje profesorice Gigliani iz pozadine dvorane. Apotom je izbor pao na (neizbjenog) W. A. Mozarta koji je za re-la vno kratkog ivota ostavio neprolazno genijalno glazbeno obiljedjela. Meu ostalim i, kako je u jednom eseju ustvrdio danski lo-zof S. Kierkegaard: najsavreniju operu ikad napisanu, a mislio jena razigranog, kominog Don Giovannia (ili Kanjenog razvratni-ka) iz koje je prof. Ariana Mari Gigliani baritonu Ivanu Caru nami-

jenila izvrdbu skladbe Deh vieni alla nestra, uz izvrsnu klavirskupratnju ge Katani.

Za Franz Schubertovu Romanzu sopranis ca, prof. A. M.Gigliani imala je pratnju, prema sudu glazbene kri ke jednog odnajistaknu jih mladih hrvatskih klarine sta Brune Philippa i klaviri-s ce Dine Katani. Potom je energino, fanfarno zvuno, al s caDaria Antoljak otpjevala Franz Schubertov Aufenthalt. I za izved-bu R. Schumannove Ich bin dein Baum, o Gartner prof. Gigliani jeimala svesrdnu, majstorsku pomo klarine ste B. Philippa i kolegi-ce D. Katani. Skladbu I. Lhotke-Kalinskog Roa otpjevala je al-s ca Daria Antoljak. Uz aplauz kojim ju je nagradila publika, u imezagrebakog ogranka BNZH, njen predsjednik, Devad Jogunidarivao joj je ruu.

Radost nastupa talen ranih uenika uveana je kada je i publi -ka poela pjevui popularne skladbe kakva je nezaboravna Robi-eva Samo jednom se ljubi. Pjesmu je otpjevao tenor Goran Ba-bi, podsje vi nas da velika ljubav nikada ne umire - u sjeanjima!

U svijetu ima puno ena..., podsje o je na rijei Osipovi-Dunaj-skijevu pjesmu Hvala srce bas Donat Orli. Zaljubljenim srcem,kau te rijei, krasimo ivot. Ipak, nastavio je bariton Ivan Car, Pro-

KONCERT ZA VALENTINOVO, 14. VELJAE

Hvala ti, srce!

lazi sve, otpjevavi tu pjesmu skladatelja I. Krblera i S. Stania, anastavio bariton Donat Orli s arijom Eduarda Gloza Noas. Sta-riji je pamte iz one vinilne lagerske faze glazbe, kada se moglau i u instrumentalnoj izvedbi F. Pomykala i njegova Revijsklogorkestra.

Prof. Gigliani bodrena je aplauzima pri nastupu u ariji Dalekom'e biser mora Ive Tijardovia iz operete Mala Floramy. Biser-nim izvedbama te arije Valen ne Fijako, pa i starijih sopranis ca:

Gertrude Muni ili Marine Jaji, a i onoj armantnoj varijan izTV-serije Velo misto gdje je reci raju glumci M. Dravi i B. Dvor-nik, eto, pridruila se i prof. Gigiliani.

Uslijedila je onostrana arija Collinea Vecchia zimarra G.Puccinia iz La Boheme, koju je pjevao bas Donat Orli. Iza nje,arija Ah Tania, Tania na temu ljubavnog knjievnog Pukinovatrolista: Onjegin, Tatjana i Lenski, iz opere P. I. ajkovskog EugenijOnjegin. Pjevala je al s ca Daria Antoljak.

Ariju Rusalke Mesiku na nebi hlubokom, ekog skladateljaAntonina Dvoaka, pjevaju najbolji svjetski soprani, poput GabrieleBenackove ili Kris ne Opolais, Frederice von Stade, Marite Ma la.I prof. A. M. Gigliani htjela se okua u pjevanju te zahtjevne arije.Katarina krlec, sopranis ca iz klase prof. Gigliani lijepo je izvelaznanu, sladunjavu i sen mentalnu H. Arlenovu popularnu Overthe Rainbow.

Uslijedio je ulomak iz brodwayskog slavnog mjuzikla A. L.Webbera Phantom of the Opera. Pjevali su je medijski eksponira-ni izvoai: Antonio Banderas i Andrea Bocellia sa Sarah Brightman.Valen novsku verziju u BNZH u Zagrebu, kao dobro usklaen duetRaul - Chris ne u dijelu s naslovom All I ask of you , pjevali su:sopranis ca Katarina krlec i bariton Ivan Car.

Zavrnica je bila rezervirana za J. W. Kalliwodu, slavnog Praa-nina. Njegova Heimatlied, opus 117 bio je prava kulminacija ve-eri; nastupili su prof. Ariana M.Gigliani, sopran, i njeni uglednisuradnici klaviris ca Dina Katani te Bruno Philipp, klarine st.

Domaini su im se zahvalili i ruama, es tavi i svim damama8. oujka, Dan ena. q

Edina SMAJLAGI

Uesnici tradicionalnog koncerta za Velen novo


7/52

BONJACI U HRVATSKOJ

7VELJAA 2015.

Grad Sisak prolazi kroz vrlo teko razdoblje svoga vie suljet-nog postojanja. Grad koji se razvijao na temeljima ubrzane indu-strijalizacije poslije Drugog svjetskog rata, privukao je 60-ih i 70-ihgodina prolog stoljea veliki broj Bonjaka, posebno s podrujasadanjeg Unsko-sanskog kantona, koji su svoje domove naputaliidui trbuhom za kruhom. ila kucavica grada Siska, ali i nekoliko

sua obitelji bili su eljezara, Ra nerija, Termoelektrana, Herbos(biva Radonja), Seges ca, Siscia, Graditelj i Dunavski Lloyd, tebrojne druge manje tvrtke koje su gradile i hranile stanovnike Si-ska, Moslavine i Banije, ali i pograninih dijelova Bosne i Hercego-vine. Naalost, veliki dio nabrojanih poduzea jednostavno je ne-stao ili znaajno smanjio broj zaposlenih.

Svakako najvanija tvornica bila je eljezara Sisak, metalurki gi-

gant, simbol crne metalurgije i proizvodnje visokokvalitetnih elinihcijevi, koja je zajedno sa svojim pogonima u Bakru, Topuskom, Glini,Novskoj i Hrvatskoj Dubici, prije poetka rata 1991. brojala blizu14.500 radnika i bila druga eljezara po veliini u bivoj Jugoslaviji,odmah iza eljezare Zenica. Nakon rata dolazi do svojevrsne reindu-strijalizacije u Sisku, gaenja brojnih tvrtki, smanjivanja proizvodnihkapaciteta i nestanka radnih mjesta. Slomom eljezare Sisak krajem2011. godine, koja je tada bila u vlasnitvu amerike tvrtke CMC, bezposla je ostalo posljednjih 916 radnika zaposlenih na neodreeno,kao i oko 250 radnika iji su ugovori bili na tzv. odreeno vrijeme.Posljednji in 20-godinje agonije naroito teko su podnijeli Bonja-ci s podruja sisakog naselja Caprag.

Sisaki Bonjaci koji su u velikom broju jeli dio eljezarinogkruha i sami svjesni teke socijalne i ekonomske, gotovo apoka-lip ne situacije u Sisku poetkom 2014. godine pokrenuli su ini-cija vu za osnivanje dobrotvornog drutva kako bi se ins tuciona-lizirao socijalni i karita vni rad i djelatnost sa ljudima koji su u po-trebi. A takvih je u Sisku, naalost, sve vie i vie

Vrlo brzo, 25. oujka 2014., odrana je Osnivaka skup na Do-brotvornog drutva Merhamet Crveni polumjesec Sisak. Sljede-i mjesec, 17. travnja 2014., upisano je u Registar udruga RH podbrojem 03001929 sa sjeditem u Sisku, Hrvatskog narodnog prepo-roda 10. Statutom je de nirano da je osnovna djelatnost Dobro -tvornog drutva Merhamet Crveni polumjesec Sisak pruanjehumanitarne pomoi potrebi ma na podruju Siska i Sisako-mo-slavake upanije, te pokretanje puke/narodne kuhinje u kojoj bise pripremali topli obroci bez svinje ne i svinjskih preraevina, smesom koje ima Halal cer kat.

Uskoro kree s radom puka/narodna kuhinjasisakog Merhameta Crvenog polumjeseca

Merhamet Crveni polumjesec Sisak osnovan je i registriran upravom trenutku, u vrijeme katastrofalnih prologodinjih poplava uHrvatskoj i BiH, tako da je odmah ukljuen u vrlo znaajne humani-tarne ak vnos . Ve 24.05.2014., u suradnji s Gradskim drutvomCrvenog kria Sisak, upuen je prvi kamion humanitarne pomoi za

rtve od poplava u Gunji, a tri dana kasnije, 27.05.2014., drugi kami-on za BiH, za postradale od poplava i klizita u Maglaju i okolici. To-kom 2014. godine rtvama od poplava u Hrvatskoj i BiH poslano je

IZLOBA I HUMANITARNI KONCERT RUKA SOLIDARNOSTI U SISKU

Sisaka ruka solidarnosti

vie od 10 tona hrane, odjee, obue i higijenskih potrep na, u uku-pnoj vrijednos od 139.108,50 kuna. Sredstva za prijevoz humani-tarne pomoi osigurala je Sisako-moslavaka upanija.

U sisakom Merhametu zahvaljuju se svim graanima koji supokazali humanost i solidarnost, te donirali odjeu, obuu i ivenenamirnice. Posebnu zahvalnost upuuju Mesnoj industriji Gavrilo-vi iz Petrinje, koja je donirala ak 5,5 tona konzervirane hrane sHalal cer katom. Ne zaboravljaju ni Sisak stan d.o.o., koji je be-splatno ustupio prostor za skladitenje humanitarne pomoi.

Paralelno s ovim ak vnos ma radili smo na stvaranju uvjetaza pruanje drugih oblika humanitarne pomoi socijalno osjetljivimskupinama naih sugraana: podjela ivenih namirnica, odjee iobue te pokretanje puke kuhinje. U tu svrhu Grad Sisak nam jeosigurao prostor od 196 m 2, a u toku je zavrna faza opremanja iureenja kuhinje i blagovaonice. Puka kuhinja Merhameta Sisakbit e prva puka kuhinja u Hrvatskoj gdje e se topli obroci pripre-ma bez svinje ne i svinjskih preraevina, od mesa koje ima Halalcer kat. Na taj nain emo omogui muslimanima da mogu kon-zumira topli obrok, a puku kuhinju e moi koris i drugi potre-bi sugraani. Na taj nain emo dijelom rastere puku kuhinjuCaritasa Sisake biskupije, kae prof. Agan Veli, predsjednik Do-brotvornog drutva Merhamet Crveni polumjesec Sisak. Stvo-reni su i uvje za podjelu odjee i obue i s ovom ak vnou kree-mo vrlo brzo, jekom oujka. Pozivamo sve koji primaju socijalnupomo ili su se iznenada nali u tekoj situaciji da se jave u prosto-rije Merhameta Sisak, na adresi Hrvatskog narodnog preporodabroj 10, u naselju Caprag.

Predsjednik Merhameta Crvenog polumjeseca Sisak upu o je poziv donatorima i potrebi ma. Ovim putem pozivamo sve do-bre ljude mekog srca, obrtnike, OPG-ove, ustanove, tvrtke i druge

zike i pravne osobe da pomognu u radu Merhameta Sisak upla-tom dobrovoljnih priloga na poslovni raun Merhameta Sisak:IBAN HR74 23400091 110659082. Svima koji ele volon ra vrataMerhameta su irom otvorena. Pozivamo sve potrebite sugraa -

ne da se jave u prostorije Merhameta Sisak i popune obrazac mo-lbe za ostvarivanja prava na usluge Merhameta Sisak i priloedokumentaciju s kojom dokazuju svoj socijalni status. Meni osob-

Seyyed Mojtaba Akrami, Agan Veli i gradonaelnica Kris na Iki Baniek


8/52

BONJACI U HRVATSKOJ


no i svim lanovima i volonterima Merhameta Sisak za sav uloentrud i vrijeme i dalje e bi jedina sa sfakcija srea na licu potrebi-

h sugraana i radost druenja s merhametli ljudima, koji ne okre -u glavu kada vide ovjeka u nevolji, rekao je prof. Agan Veli.

Krajem veljae 2015. godine Dobrotvorno drutvo Merhamet Crveni polumjesec Sisak poelo je sa stalnim deurstvima: pone-djeljkom, srijedom i petkom u vremenu od 11,00 do 13,00 sa .Vrata su svima otvorena, bez obzira na nacionalne, vjerske ili drugerazliitos . Osnovna odrednica je teak socijalni status. Ne sumnja-mo da e se u sisaki Merhamet javi veliki broj graana, naroi-

u svjetlu injenice da je 100- njak Siana na lis ekanja za pu-ku/narodnu kuhinju Caritasa Sisake biskupije. U poetnom perio-du puka kuhinja Merhameta Crvenog polumjeseca Sisak tre-bala bi bi kapaciteta 50 obroka dnevno, a u dogledno vrijeme,ovisno o potrebama, moi e osigura i do 150 obroka.

Iranski kulturni centar pomae sisaki Merhamet Crveni polumjesec

elnitvo sisakog Merhameta intenzivno pokuava pronai

naine kako ambiciozni plan proves u djelo. Jedan od naina je isuradnja s islamskim/muslimanskim zemljama, odnosno njihovimveleposlanstvima u Zagrebu. Nastoje se pronai zemlje koje mogubi strateki partneri i tako prui vrst oslonac u daljnjem radu.Jedna od drava za koju u Merhametu ne sumnjaju da e uvijekpomoi je i IR Iran. To se i ostvarilo. Od poetne ideje tokom raz-govora u Veleposlanstvu Irana u Zagrebu krajem 2014. godine dorealizacije prvog konkretnog projekta prolo je samo mjesec i poldana. Naime, u utorak, 17. veljae 2015., u Domu INA Ra nerijena e u Sisku upriliena je izloba i humanitarni koncert pod nazi-vom Ruka solidarnos . Organizatori su bili Iranski kulturni centaru Zagrebu i Dobrotvorno drutvo Merhamet Crveni polumjesecSisak, a pod pokroviteljstvom Grada Siska.

U okviru obiljeavanja 36. godinjice pobjede Islamske revolu-cije i kulturne razmjene izmeu Hrvatske i Irana, deveterolanaskupina iranskih glazbenika i slikara gostovala je u naoj zemlji. Pri-tom su tokom osam dana, od 11. do 18. veljae, upriliili koncertei izlobe u ak est hrvatskih gradova u Zagrebu, Rijeci, Osijeku,Velikoj Gorici, Bjelovaru i Sisku. Sisaka priredba, koja je svojevrsninastavak suradnje zapoete 2003. godine kada je osnovan sisakiogranak Bonjake nacionalne zajednice Hrvatske, bila je centralnidogaaj tokom turneje iranskih umjetnika.

Svojim prisustvom umjetniku veer i koncert za pamenje, na-brojim samo neke, uveliali su Kris na Iki Baniek, sisaka grado-naelnica, Mohsen Soltani Tehrani, prvi tajnik u Veleposlanstvu IR

Iran u Zagrebu, Seyyed Mojtaba Akrami, savjetnik za kulturu Vele-poslanstva IR Iran i direktor Iranskog kulturnog centra u Zagrebu,te Sabina Ferderber, potpredsjednica Skup ne Sisako-moslava-ke upanije. Koncert ja na iznimno inspira van nain vodio poznasisaki novinar i radijski voditelj Sinia Vidovi Cezar, veliki prija-telj sisakih Bonjaka i voditelj prvih velikih bonjakih manifestaci-

ja u Sisku 2003./2004. godine koje su kasnije postale tradicionalne.U pozdravnom govoru Agan Veli, predsjednik Dobrotvornog

drutva Merhamet Crveni polumjesec Sisak i bivi dogradona-elnik Siska, uvodno se zahvalio Iranskom kulturnom centru iSeyyedu Mojtabi Akramiju. Posebno je istaknuo izuzetan doprinossisake Gradske uprave. Da nije bilo sisake gradonaelnice Kris-ne Iki Baniek danas ne bi bilo Merhameta u Sisku. Ovom prigo-dom, u ime lanova i u ime potrebi h, izraavam najiskrenije izrazezahvalnos . Grad Sisak nam je iznajmio prostor veliine 196 kva-dratnih metara. U ovome trenutku u zavrnoj je fazi opremanje togprostora kako bi mogli, nadam se vrlo brzo, pokrenu puku kuhi-nju. Prema podacima Centra za socijalnu skrb na podruju Capra-ga, Drugog sektora i ovog dijela grada imamo oko 120 obitelji i po-

jedinaca koji primaju zajamenu minimalnu naknadu, koja se kreu

od 400 do 600 kuna. To nije dovoljno ni za njihove reije. Mi emoim pomoi da imaju barem jedan topli obrok dnevno. Ovim koncer-tom na neki nain medijski otvaramo rad Merhameta. Pozivamsve koji smatraju da trebaju koris usluge Merhameta da se odidueg tjedna jave kako bi popunili obrazac, izmeu ostaloga, re-kao je prof. Agan Veli.

Iskazujui zadovoljstvo zbog nastupa u Sisku, Seyyed MojtabaAkrami je naglasio kako se koncert i izloba odravaju povodomNacionalnog dana IR Iran, 36-godinjice pobjede Islamske revoluci-

je. Nadam da e se ova no uz zalaganje naih umjetnika ubrajau nezaboravne veeri koje smo proveli zajedno. Drago nam je tosmo naili na dobru suradnju s Gradskim vlas ma Siska u pruanjupomoi onima kojima je potrebno muslimanima, kao i nemusli-manima. Nadam se da e sve ovo pomoi naem boljem meusob -nom upoznavanju i obavijetenos . Kao Iranski kulturni centar uRepublici Hrvatskoj uinit emo sve da se odnosi razvijaju u tompravcu, rekao je dr. sc. Seyyed Mojtaba Akrami.

Zahvaljujem se svim dobrim ljudima koji su iz inicija ve od prije godinu dana iznjedrili neto to se danas zove ruka solidarnos ,neto to je na korak do realizacije i otvaranja. Za razliku od nekihzlonamjernika koji Sisak ocjenjuju kao grad sluaj, kao grad posrnu-lih socijalnih sluajeva ne smatram da je Merhamet samo pukakuhinja. Po meni, Merhamet je prije svega izraz ovjenos , izrazljudskos i izraz solidarnos . Izraz pomoi jednog ovjeka koji je udobroj poziciji ovjeku koji je trenutno, zbog razlii h ivotnih

enska pjevaka grupa Goranke iz Folklornog ansamblaIvan Goran Kovai Sisak

Bonjako kulturno-umjetniko drutvo Nur Sisak


9/52

BONJACI U HRVATSKOJ

9VELJAA 2015.

okolnos , u manje dobroj poziciji. Nitko od nas ne moe bi sigu-ran da nee sutra bi jedna od h 120 obitelji, ili da netko iz h 120obitelji nee bi u situaciji da pomogne nama. Dakle, nemojmo su-di o ljudima koji e dolazi tamo, bez obzira na nacionalnu, vjer-sku ili bilo koju drugu pripadnost. Isto tako, nemojmo sudi oovom projektu kao o neemu to oslikava neto runo i loe oovom gradu. Ovo je divna vijest i divan znak da u gradu Sisku posto-je ljudi s velikim nesebinim srcem, koji su spremni volonterski od-voji dio svog vremena i pomaga drugim ljudima koji su se privre-meno nali u nezavidnoj situaciji. Mislim da e Merhamet bimjesto susreta, mjesto upoznavanja i mjesto prijateljstva, mjestorazgovara i izmjene iskustva, moda i mjesto nekakvih drugih doga-anja, mjesto gdje moemo posta dobri ljudi, rekla je sisakagradonaelnica Kris na Iki Baniek.

IRANSKI GLAZBENI ANSAMBL NEY DAVOOD

Ney Davood je osnovan kao rezultat dugog prijateljstva i surad-nje njegovih osnivaa. Skupina je spajanjem auten ne glazbe s prija-teljstvom, meusobnim povjerenjem i uvaavanjem lanova ansam -bla dobila na svojoj originalnos i ljepo . Upravo zahvaljujui tome,ljepota njihove izvedbe pronalazi put do sluatelja. Nakon nekolikogodina suradnje, zajednikih nastupa i snimanja, lanovi skupine od -luuju osnova ansambl predstavljajui sebe i svoju umjetnost putemnaziva Davidova frula koji je u najuoj vezi sa starim iranskim umjet-nikim naslijeem koje nastoje prenije .

Ney Davood ine estorica glazbenika. Ali Ranjabar (Isfahan,1976.) vrstan je svira setara i tombaka, profesor je na Umjetnikom iglazbenom ins tutu i suradnik Iranskog nacionalnog radija. Osvojio jenagradu na Fadr fes valu u Iranu. Mohammad Ali Karimi (Isfahan,1974.) svira tombak i daf, a ak vno svira jo nekoliko instrumenata.Magistrirao je iz podruja umjetnos . Ahmed Reza Karimi (Isfahan,1981.) svira kamaneh, diplomirao je raunarstvo. Mohammad Kari-mi (Isfahan, 1986.) svira nej, profesor glazbe na Glazbenoj akademiji uIsfahanu. Sudionik je Fadr fes vala. Alireza Emami (Isfahan, 1977.)svira santur, profesor glazbe na Ins tutu u Isfahanu. Diplomirao jekemiju. Hamid Reza Karimi (Isfahan, 1976.) osim to svira tar, ujedno

je i voa ansambla. Direktor glazbenog koleda u Isfahanu, diplomi -rao je perzijsku knjievnost i magistrirao iz podruja povijes .

IRANSKI KALIGRAFI I SLIKARI

Parviz Nazari (Abhar, 1941.) samouki je umjetnik u tehnici Moa-bak-e Felez (dekora vni metalni tokarski radovi). Osvojio je pres nunagradu na Meunarodnom fes valu Kurana u Teheranu. Nositelj jei pres ne nagrade Fes vala obrtnika.

Mehdi Khodpanah (Teheran, 1966.) diplomirao je kaligrafsku zna-nost na Fakultetu u Teheranu i ak van je lan kaligrafskog drutva idrutva minijaturista. Direktor je na privatnom koledu Bahar za kali-gra ju i minijature. Osvojio je brojne nagrade, meu kojima su i prvenagrade u kategoriji kaligra je 1991.,1992. i 1993. godine. Proglaen

je najboljim umjetnikom na Fes valu umjetnika 2004. godine.Alimohamad Sheikhi (Teheran, 1954.) zavrio je studij slikarstva

na Fakultetu likovnih umjetnos u Teheranu. Obnaao je mnoge du -nos , kao npr. predava i kulturni strunjak Shahid Rajaii Sveuilita,uitelj na mukoj akademiji likovnih umjetnos , direktor umjetnikekole Ayatollah Koddoosi i direktor Muzeja muenika. Dobitnik jebrojnih prvih nagrada na raznim umjetnikim fes valima. q

Humanitarni koncert Ruka solidarnos imao je mul kulturnikarakter. Od sisakih izvoaa nastupili su enska pjevaka grupaGoranke iz Folklornog ansambla Ivan Goran Kovai, enska kla-

pa Kolapjanke i Bonjako kulturno-umjetniko drutvo Nur.Gos iz Irana poas li su prisutne dijelom svoje slavne kulture sta-re vie od 7.000 godina. Nastupila su estorica glazbenika iz Isfahanaokupljenih u ansambl Ney Davood (Davidova frula), koji su odue-vili sisaku publiku glazbom nastalom na tradicionalnim perzijskim in-strumen ma. Iranska glazba je prije svega osobna, in mna i spontana.Iranci su veliki zaljubljenici u glazbu, a tokom 25 stoljea pisane povije-s razvili su ne samo vlas tu vrlo speci nu glazbu, ve su i neki njiho-vi muziki instrumen proto povi modernih muzikih instrumenatadananjice. Tar, setar, tombak (tarabuka), santur, kamaneh i nej ime -na su instrumenata koje su mnogi posje telji humanitarnog koncertaRuka solidarnos po prvi puta vidjeli u ivotu, a iji e im se zvukduboko usadi u sjeanje. Izmeu ostaloga, iranski glazbeni virtuozioduevili su prisutne i nesvakidanjom, azijsko-orijentalnom, izved-bom hrvatske i bosansko-hercegovake himne. Nekoliko zanimljivosvezano je uz Ney Davood: svi su roeni u Isfahanu, svi su visokoobra-zovani i nitko nije stariji od 40 godina.

Prije i poslije koncerta posje telji su mogli uiva u majstorstvu istvaralatvu trojice umjetnika iz Irana koji su demonstrirali umijee uizradu kaligra je, minijature i dekora vnih metalnih radova. Poseb-no je bilo mnogo onih koji su eljeli da dobiju radove s njihovim ime-nima napisanim arapskim slovima tehnikom kaligra je, stariji s ovihprostora bi rekli tehnikom lijepog pisanja, krasopisom.

Kao to smo ve istaknuli, izloba i koncert Ruka solidarnos imali su humanitarni karakter. Prikupljani su dobrovoljni prilozi,

neophodna nancijska sredstva za daljnji rad Dobrotvornog dru-tva Merhamet Crveni polumjesec Sisak.q

Ismet ISAKOVI

enska klapa Kolapjanke Sisak


10/52

BONJACI U HRVATSKOJ


U prostorijama Narodne knjinice i itaonice Vlado Gotovac uSisku ogranak Caprag, Sredinja knjinica nacionalne manjineBonjaka, u etvrtak, 26. veljae 2015., odrana je promocija knjigepjesama Davna svitanja mr. sc. Ajke Tiro Srebrenikovi, profeso-rice bosanskog jezika i knjievnos , pjesnikinje i tajnice KDBH Pre-porod Zagreb. Pored autorice, knjigu su predstavili Ervin Jahi,pjesnik, knjievni kri ar, antologiar i predsjednik KDBH Prepo-rod i Azra Mehi, profesorica francuskog jezika i knjievnos iglavna urednica Preporodovog asopisa za djecu Jasmin. S hovenekoliko odabranih pjesama iz zbirke Davna svitanja, koja je -skana krajem 2013. godine u nakladi KDBH Preporod, reci rala jeautorica Ajka Tiro Srebrenikovi.

Ervin Jahi je uvodno naglasio kako se u zbirci mogu uoi tri

pa poetskog diskursa, odnosno tri pa poetske mate. Prvi jesvakako memoaris ka bivega, oditljiv ve iz naslovne sintagme.Baladian i elegian ton, ali i elemen poetske tubalice potkre-pljuju tu dijagnozu. Autorica posee i za uspavankama, za pitalica-ma, za magijskim inkantacijama kako bi zazvala neka davna osjea-nja, neko doba koje je bilo uljuenije. Drugi uoljiv diskurs je dis-kurs postranzicijskog suoavanja sa zlovremenom, ratom koji sus-pendira album lijepih sjeanja. Po mom sudu, najvaniji, meu m,diskurs u ovoj zbirci priruno bih nazvao pobono-sinkre nim.Rije je, naime, o idejno-mo vskoj zalihi, koju reprezen raju sim-boli iz bazena svete povijes , preciznije islamskog duhovnoga na-slijea, ali nita manje i iz neomanihejske, medijavale bosanske

poputbine. To dakako zah jeva i imenovanje, pa recimo, bez krz-manja, da je ovdje svakako rije o jednom pu duhovne knjievno-s . Ali ne u sinkopiranju ilahija i kasida, nego u nekom uposeblje-nom autoriinom osjeaju prema, recimo, kasidi, naroitom auto -riinu osjeaju pjesme pohvalnice Stvoritelju, himne Njegovoj veli-ini i dobro . Autorica svoju 'pjesniku pitu' stere iz razlii h ju i,sloj na sloj. Ona posuuje iz krto-izjavnih jezinih formi bosanskogsrednjovjekovlja. Na takav p pjesnike ideologije kalemi temumune i tegobne opstojnos pojedinca u vremenima kada je poje -dinac teka i nedopus va manjina. Uoavamo i re eks ugroenaenstva mimo recentnih ideolokih zloupotreba spola i roda. TiroSrebrenikovi na mjes ma pie i dojmljive obiteljsko-konfesional-ne pjesme, rekao je Jahi.

Istaknuo je da svojim pseudokasidama i pseudoilahijama auto-rica prkosi diskon nuitetu novije bonjake poezije kad je rije oreenim formama. Vana injenica Ajkine poezije jest da u toj poe-zije zaista nije prognan Bog. Napro v, Bog je jedna slika koja vazdai u najtrauma nijim stanjima ili prizorima kojima se bavi ova poe-zija zapravo, na neki nain, iscjeljuje i spaava svijet lirskog subjek-ta. Nita manje ne ine mi se vanim ni autoriine pjesme kojesvjedoe o izgnanos , o baenos bia u svijet. One su pravi prav-ca dokument o rastoenos smislova, pogubljenos , dezorijen -ranos i obezglavljenos kako kolek vnog tako i pojedinanog,one su vrijedan poetski dokaz o traumi historijskog koji nosimo usebi, zakljuio je Ervin Jahi.

Azra Mehi je specijalno za sisaku promociju prevela na fran-cuski jezik jednu pjesmu iz Davnih svitanja: Bolje je bi ... Ilvaut mieux tre.... Kada si pisac, daje dio sebe. Svoju bol i sreu,

PROMOCIJA KNJIGE DAVNA SVITANJA AJKE TIRO SREBRENIKOVI U SISKU

Sjeanje na dobra i loa vremena

svoje uspomene iz dje njstva, nadanja i strepnje. Ajka Tiro Srebre-nikovi napravila je taj hrabri iskorak i podijelila svoje tako ivotnepjesme s nama. Zadnji moj susret s poezijom bio je na fakultetukada smo Baudelairove pjesme reci rali napamet i nekako sponta -no poela sam njezine pjesme prevodi na francuski. S obzirom da

mi je Ajka odala veliku ast da govorim o njezinoj poeziji odluilasam jednu njezinu pjesmu preves na francuski. Sada moe rei da je i prevoeni autor. Tako je to moralo bi . Njezino cvijee na na-slovnici naslu lo je vezu s Baudelairom i melodinim francuskim

jezikom, rekla je Mehi.Autorica mr. sc. Ajka Tiro Srebrenikovi zahvalila se izdavau i

promotorima te onima koji su svojim prisustvom uveliali ovopredstavljanje. Pjesme su nastajale jako davno, jedan dio je napi-san jo u gimnazijskim danima, u mome Duvnu. Puno njih je ostalou biljenicama u roditeljskom domu. Njihova kvaliteta u ovom vre-menu je, moda, upitna, ali ni one prije ni ove sada nisam pisala zairu itateljsku publiku, uvala sam ih samo za sebe i to bi mogaobi razlog to su 'Davna svitanja' moj pjesniki prvijenac. Moda ezvua pate no, nadam se da mi neete zamjeri 'Davna svita-nja' su jednostavno dio mene. Razlika izmeu prethodne dvije knji-ge, koje su pisane znanstvenim i esejis kim diskursom, i ove zbir-ke pjesama, jeste u tome da se u 'Davnim svitanjima' nalazi ono todoista jesam moj unutarnji svijet. Nastajale su bez ikakve obave-ze, bez potrebe da se nekome dopadnu. To je trenutak kad neto uvama zatreperi i to moramo iznije na vidjelo, bilo rijeju, bojom,tonovima... Zbirka je podijeljena na est ciklusa, a za prvi ciklus 'Po-gled pust kao zgarite' nekako sam posebno vezana zbog niza egzi-stencijalnih pitanja koji su bili prisutni i prije i sada. Nakon niza go-dina, moemo bi zahvalni tanahnim ljubavnim osjeajima s koji-ma poosmo pisa , a koji se s vremenom uobliie u neku drugu

ljubav, puno veu i snaniju, rekla je Ajka Tiro Srebrenikovi sisa-kim ljubiteljima poezije.q

Ismet ISAKOVI

Azra Mehi, Ajka Tiro Srebrenikovi i Ervin Jahi


11/52

BONJACI U HRVATSKOJ

11VELJAA 2015.

U subotu, 28. veljae 2015., u prostorijama KDBH Preporod uUlici grada Vukovara 235, povodom Dana nezavisnos BiH odrano jesavjetovanje pod nazivom Bonjaci grada Zagreba na putu razumnihpromjena. Cilj savjetovanja, koje je organiziralo Vijee bonjake na-cionalne manjine Grada Zagreba, bio je okupljanje elnika i predstav-nika svih bonjakih asocijacija i manjinskih vijea koja djeluju na po-druju grada Zagreba kako bi se razmijenila iskustva, analizirale ak v-nos u protekloj godini te dogovorio zajedniki kalendar djelovanja u2015. godini. Obiljeavanje Dana nezavisnos BiH doli su podra ipredstavnici nacionalno-manjinskih udruga u RH, poput izaslanikapoljske, srpske i romske nacionalne manjine, a recitalom i pjesmompjesnik Enes Kievi i Preporodov enski pjevaki zbor Bulbuli.

Neupitna cjelovitost BiHMr. sc. Kemal Bukvi, predsjednik Vijea bonjake nacionalne

manjine Grada Zagreba, podsje o je sudionike savjetovanja nadrama ne ratne okolnos u kojima se potvrivala bosanskoher -cegovaka dravotvornost, samostalnost, suverenost i nezavi -snost. U referatu koji je itala Emina So i, meu ostalim je pod-sje o i da se na referendumu, odranom 29. februara i 1. marta1992. godine, preko 66% graana Bosne i Hercegovine, svih nacio-nalnos , odluilo za njen suverenitet i samostalnost, za cjelovitosti za dravu ravnopravnih naroda i graana. Krvavo plaena slobo-da bila je izloena, odmah po proglaenju nezavisnos i priznanju

dravnos BiH, masovnim i gnusnim ratnim zloinima, zloinimapro v ovjenos , genocidu nad nesrpskim stanovnitvom. U na-sljee je graanima BiH ostavljen etniki apartheid na gotovo polo-vici teritorija zemlje. A on stalno producira upitnost te drave jer seu istu ravan stavljaju drava i en tet.

Zagovor za promjenama Ustava i unutarnjeg ureenja BiH, ko-men rao je Kemal Bukvi, nikako ne ide u diranje njene i Dayto-nom, a i od Ujedinjenih nacija, priznate granice. Konani cilj subudua obiljeavanja Dana nezavisnos BiH u prosperitetnijem,modernijem, demokratskom mul etnikom i ravnopravnom okru -enju. Samo se tako mogu otkloni zastraujue posljedice genoci-da. Otud i nunost jasnijeg odreenja svih graana BiH premaprolos , kako bi se mogla poe stvara sadanjost i budunost.Zemlju je, odmah nakon obznanjenih rezultata referenduma, pri -znalo kao samostalnu, suverenu, neovisnu dravu i Vijee minista-ra Europske unije u Bruxellesu, 6. travnja 1992. godine. Nema inee bi izdvajanja ni pedlja krvlju natopljene zemlje. A ni bilokakvog kusuranja s njom i potkusurivanja od bilo koga! Europska,kakva jest, Republika Bosna i Hercegovina e se i ponaa i prilago-di europskim standardima, u svim sferama, od svih njenih graa-na. Tada joj vie nee treba tutori i posrednici Europske unije. Tektada e se moi govori o stvarnoj bosanskoherecegovakoj neovi-snos . Integracija BiH u euroatlantske ins tucije garan rat e jojmir i sigurnost. Stoga je to i najvanije, strateko pitanje. Vjerujemda isto eli i aktualni Visoki predstavnik, kao i drugi visoki dunosni-

ci i ekselencije, te da nastoje, da to hoe i mogu, pomoi BiH da toskorije i dos gne europsku razinu. A, ne bude li toga s njihove stra-ne, nuno je da to poduzmu i uine sami narodi BiH, njeni graani.

SAVJETOVANJE BONJACI GRADA ZAGREBA NA PUTU RAZUMNIH PROMJENA

Korak ka razumnim promjenama!?

Moglo bi bi teko, no ele li to, uspjet e!, rekao je Bukvi. Pred-sjednik zagrebakog Vijea bonjake nacionalne manjine kaoohrabrenje za reeno ci rao je rijei prvog predsjednika Bosne iHercegovine, rahmetli Alije Izetbegovia: Bilo nam je sueno, kaogeneraciji, da budemo sudionici drama nih dogaaja, da ivimoba u ovom vremenu i na ovom prostoru. Nismo sretna, ali moe -

mo bi ponosna generacija!... 1. oujka 1992. bio je naa sudbina.Podinjavanje, u ime sumnjive sigurnos , to nije moglo bi .Naalost, na savjetovanju je konsta rano kako danas, prema

sta s kim pokazateljima, vie od 40% stanovnitva koje ivi nagranici siromatva. A ispod te granice njih ak 18%. Nikada, ini se,nije bilo tee. Mnogi osiromaeni graani trae pomo, hrane se u

javnim kuhinjama, zbog nedavnih poplava dobar dio ih je i bez kro-va nad glavom. Gladna su djeca, brojni bolesni. Nema novca za lije-kove i lijeenje. To se teko stanje zlorabi, nameu se ponovnonekakve ideje o podjelama...

Realizacija programa

Na tragu bonjakog zajednitva i planova o zajednikim projek ma, o pos gnutom u protekloj i planovima za 2015. godinu uKDBH Preporod govorila je tajnica mr. sc. Ajka Tiro Srebreniko-

Uesnici savjetovanja u prostorijama KDBH 'Preporod'


12/52

BONJACI U HRVATSKOJ


vi. Perom prije svega, ta je udruga Bonjaka/inja od poetka stva-ranja BiH bila njenim kreatorom. Ga Srebrenikovi je spomenulaprvog predsjednika Preporoda prof. dr. Ibrahima Kajana, te slije-dom mr. sc. Senada Nania i sadanjeg, knjievnika Ervina Jahia.Prvenstveno, putem knjievnoga asopisa Behar i u poetkupodlistka njegova, Journala, koji se osamostalio. Razvijena je ivelika izdavaka ak vnost, skano je oko 70 naslova. Nedavno suizala tri naslova: Mojih prvih 90 Kemala Nania, Maksum Tahi-ra Mujiia i Bajramske i boine prie Arifa Kljuanina. Tiro Sre-brenikovi je podsje la da pri KDBH Preporod djeluje i mul et-niki enski pjevaki zbor Bulbuli, kao i Zvrk teatar, kojeg vodidramski pisac Rusmir Agaevi. Organizira se, po 20. puta, i kultur-na manifestacija Bonjake rijei u Hrvatskoj.

O radu, uspjesima i nedaama oko nanciranja sve brojnijegpodmlatka u BKUD Sevdah govorio je Ferid Dizdarevi, njegovpredsjednik. Nastojimo uva ivu kulturu, ne samo pisanu. Go-dinje se odri i do 70 proba naeg KUD-a u prostorima Islamskegimnazije. Prije godinu dana smo dobili jednu prostoriju u Reme -nekoj ces za arhiv. Naa djelatnost prvenstveno su folklorne sek-cije, pjevaki i recitatorski zbor. Raspolaemo skromnim sredstvi-

ma od oko 60.000 kuna godinje. Dizdarevi je podsje o na prosi-naka redovita godinja okupljanja hrvatskih manjinskih KUD-ova igos ju iz susjednih zemalja, te se pohvalio kako BKUD Sevdah, uzstruno vodstvo iz BiH, ve drugu godinu organizira seminar zamlade folklorae.

O djelovanju Udruge Bonjaka branitelja Domovinskog rata Hr-vatske govorio je Isak Hodi, tajnik braniteljske udruge. Zamijenio

je, ree, predsjednika UBBDRH Hamdiju Malia koji je u Istri, u La-binu, na centralnoj proslavi obiljeavanja Dana neovisnos BiH.Bonjaci branitelji na adresi u Novoj ces , gdje su i krovna udruga iogranak za Zagreb. Podsje o je da je u Domovinskom ratu u Hrvat-skoj sudjelovalo i oko 9.000 Bonjaka izbjeglica iz BiH, a i (ukljuu-

jui njih) oko 25.000 hrvatskih Bonjaka. Na Spomen obiljejuispred Islamskog centra u Zagrebu je upisano 979 njihovih imena.Ravnatelj Islamske gimnazije dr. Ahmeda Smajlovia, mag.

arab. Mevludi Arslani, spomenuo je interes uenika i roditelja zakolovanje u toj zagrebakoj gimnaziji. Pri osnutku Zagrebake me-drese, 1992. godine, prioritetni cilj bio je sauva izbjeglice-omla-dinu iz BiH (oko 300.000). Do kraja 2001. godine bili smo izveli 15narataja. Odlukom Meihata Islamske zajednice u Hrvatskoj ikolskog odbora, 2003. godine, dobili smo ime dr. Ahmeda Smajlo-via. Ovih dana Islamska zajednica u BiH raspravlja da, prema na-em programu, u sklopu medresa organizira zasebne odgojno-obrazovne ins tucije i formira gimnaziju. U Hrvatskoj je i do 65%ukupnog islamskog vjerskog kadra zavrilo kod nas, a na Zagreba-kom sveuilitu imamo dva ha za. Popunjenost Gimnazije je u ovojkolskoj godini 100-postotna, a nee bi problema ni u sljedeojkolskoj godini. Inae, kvota je 25 uenika. Spomenuo je i inicija-vu otvaranja islamske kole u koju bi se upisivala i djece koja nisuislamske vjeroispovijes . Kao i da sada, u Islamskoj gimnaziji od 20uitelja njih 9 nisu muslimani, a surauje se s drugim zagrebakimmanjinskim srednjim kolama.

Mr. Mevludi Arslani je izvijes o i o uspjesima Meihata Islam-ske zajednice u Hrvatskoj naglasivi uspjeno potpisivanje tehnikedokumentacije za projekte izgradnje islamskih centara u Puli i Osi-

jeku. Uz pomo Vlade RH rijeen je i znatan troak (oko 600.000kuna) premjetanja cijevi na parceli za Islamski centar u Sisku.

Djelovanje Meihata obiljeila je i inicija va mu ije dr. Aziza ef.Hasanovia koji u svijetu zagovara model rjeavanja muslimanskogpitanja kao u Hrvatskoj, a na slian nain i kranskih manjinskih

zajednica u islamskim zemljama. U tom duhu mu ija se susreo i sapapom Franjom. Budui da je protekla godina bila obiljeena tero-ris kim napadima, nastojalo se jasno osudi teroris ke zloine.

O radu Sabora bonjakih asocijacija Hrvatske, a kojega nanci-ra Svjet za nacionalne manjine RH, govorio je tajnik Isak Hodi.Ukratko je referirao o ukljuenju u program odlaska u Srebrenicu,o skanju asopisa Sabah info i o dvjema knjigama (Slikovnice zadjecu, A. Mehi i obimne knjige Bonjaci naseljeni u Republici Hr-vatskoj , A. Malia), te o ukljuenju u organiziranje okruglog stola uSplitu i Sedme smotre folklora.

U ime zagrebakog ogranka Bonjake demokratske strankeHrvatske govorio je Fahrudin Mujkanovi: Stranka je u Zagrebubila paralizirana, neki su ljudi napravili veliki komar. Pravosudna

jela odradila su posao i sada preostaje konsolidiranje... Podijelilismo 105 s pendija djeci i studen ma u visini od 300 do 500 kuna.Prema njegovom sudu, bonjakim asocijacijama nedostaje moral-nos i duevne zrelos , tolerancije.

Monopol nad onim to radimo ne moe se zadra me to nedoemo jedni drugima na okupljanja, poruio je mr. sc. Kemal Bu-kvi. Sami sebe moramo vie po va , da nas i drugi potuju. Za-

jednica nam je dugo tre rana kao iskljuivo vjerska, bilo je tekoizbori se za drugaije prihvaanje. Smeta da se u informa vnimemisijama, na Hrvatskoj televiziji jo uvijek govori o 'bonjakom

jeziku', a ne o bosanskom. Narodu se mijenja iden tet i putemmedija i kulturnim praksama, a i putem obrazovnog sustava... Bo-njaki narod jo nema ins tucionalne brige. Vijee bonjake naci-onalne manjine Grada Zagreba tokom 2014. godine imalo je prijav-ljenih 27 projekata, a 22 su realizirani. Svi zainteresirani, ako imajuvolje i znanja, mogu doprinosi !

Nedad Hodi i Radno predsjednitvo savjetovanjaDa pesimizmu nema mjesta smatrao je i saborski zastupnik Ned-

ad Hodi. Mo virajui faktori su, po njemu, brojna stra ta, po-sebno srebreniki genocid. Izvijes o je i o svojoj parlamentarnoj ak-

vnos u Gunji, o skromnoj pomoi uruenoj obiteljima koje su stra-dale u prologodinjoj poplavi, bajramskim pake ima za djecu,obilascima kontejnerskih naselja. A i o prekidu rada Hrvatskog sabo-ra na dan 11. srpnja, kada se vijenicima dijele cvjetovi Srebrenice.Bonjaci su za rad u 2015. godini dobili od Hrvatske dva milijunavie za rad. Jedan milijun kuna je za projekt obnove Doma kulture uGunji, a drugi milijun kuna za djelovanje bonjakih udruga. U Savje-tu je dio poveanih sredstava planiran za rad albanske nacionalne

manjine, a drugi za romske udruge. Poveana sredstva Bonjacimavaljalo bi usmjeri na uspjene udruge s malo sredstava. q

Edina SMAJLAGI


13/52

BONJACI U HRVATSKOJ

13VELJAA 2015.

U Islamskom centru u Zagrebu, u subotu, 28. veljae 2015.,organizirana je 4. Srednjokolska mektepska parlaonica pod nazi-vom Religijski iden tet kako osta svoj?, na kojoj je sudjelova-lo sto njak omladinaca i omladinki iz Hrvatske, Slovenije i Austrije,zajedno sa svojim imamima i muallimama. Pored stalnih parlaoni-ara iz Zagreba, Rijeke, Siska, Osijeka i Ljubljane, po prvi putu su-djelovala je i muslimanska omladina iz jo dva hrvatska grada Pu-le i Karlovca, kao i iz Austrije. Organizator ovogodinje parlaonice,kao i do sada, bio je Medlis Islamske zajednice Zagreb, odnosnoMuallimsko vijee, na elu s glavnim imamom, kurra ha zom mr.sc. Azizom ef. Alilijem, te nositeljima projekta Mersadom ef. Kre-em, Halidom ef. Doliem i muallimom Lamijom Alili.

Srednjokolska mektepska parlaonica (neologizam parla

ment + brblja onica) je pokrenuta 2012. godine, na inicija vu za-grebakog imama Mersada ef. Kre a. Zamiljena je kao vid ne-formalnog obrazovanja ponajprije nejdera koji, zahvaljujui spe-ci noj formi javne rasprave, iznose svoja miljenja i argumente tezajedno s gos ma strunjacima za temu o kojoj je rije, nastojedoi do odreenih zakljuaka.

Voeni eljom za poboljanjem i olakavanjem komunikacijemeu omladinom, osobito srednjokolskom, vrijedni organizatorido sada su odradili nekoliko vrlo znaajnih tema, poput Svakod-nevna pitanja mladom muslimanu (2012.), Uloga Islamskog cen-tra u formiranju iden teta (2013.) i Mediji i mladi (2014.). Uokviru zadanih tema pozabavili su se i pitanjem odgovornog i isla-

mom propisanog spolnog ponaanja, spolno prenosivih boles ,halala i harama u ishrani

Brojna pitanja: identitet, integracija, asimilacija,terorizam, kelime-i-ehadet

Ovogodinja tema Religijski iden tet kako osta svoj? nijesluajno odabrana. Uvidjevi kako je pitanje iden teta prvobitnoosobno, drutveno-kulturalno, ali i vjersko pitanje, Mualimsko vije-e odluilo je da se 4. Srednjokolska mektepska parlaonica poza-bavi upravo pitanjem vjerskog iden teta. Vjerski iden tet je u teo-lokom smislu jedna od polaznih i najznaajnijih vjerskih kategori-ja. U teoloko-prak nom smislu iden tet je jedno od najvanijih,ali i najizazovnijih pitanja.

Parlaoniari iz Hrvatske, Slovenije i Austrije razgovarali su o broj-nim pitanjima vezanim uz ouvanje religijskog (i drugih) iden teta:

to je iden tet? Da li je i koliko pitanje iden teta vano i zato se znanost,

kolski sustavi, pa i Srednjokolska mektepska parlaonica, ta-ko intenzivno bave ovim pitanjem?

Koliko je nama pojedincima iden tet vaan? to se dogaa kad nam odreeni iden tet pokuavaju oduze -

i je li to uope mogue? Zato reagiramo tako estoko u sluaju pokuavanja oduzi -

manja iden teta, odnosno nametanja drugog?

Zbog ega dolazi do krize iden teta? Zato ljudi ine zloine u ime svog vjerskog, etnikog, nacio-

nalnog i drugog iden teta?

4. SREDNJOKOLSKA MEKTEPSKA PARLAONICA RELIGIJSKI IDENTITET KAKO OSTATI S

Nunost ouvanja identiteta

Svjedoite li ehadet potajno ili bez imalo ustruavanja? Jeste li zbog svojeg vjerskog i nacionalnog iden teta s gma -

zirani? Kad vas netko pita da se predstavite, to vam prvo padne na

pamet? Navedete li svoje ime i prezime; kaete li da ste sred -njokolci? De nirate li se, ipak, prvenstveno kroz svoje hobi-

je? Odreuje li vas moda, ipak, najvie vaa uloga u odnosuna lanove obitelji ili prijatelje?

to je asimilacija, a to integracija? Mnoga domaa i meunarodna izvjea pokazuju da je u Hr-

vatskoj etnika, rasna i vjerska diskriminacija i dalje velik pro-

blem. Kakva su vaa iskustva? Kakav je tvoj odgovor i stav na sveprisutna miljenja da islamobeava nagradu za borbu pro v nemuslimana?

Kako odgovara na pitanja o povezanos islama i terorizma? Je li te ikada bilo sram to si musliman? Ako jeste, kada? Kako reagira i odgovara na provoka vna pitanja? Pozi vni primjeri integracije muslimana u Austriji.

Svoje ime uvijek i bez zadrke izgovarajte jasno iglasno

Organizatori su postavili jasan cilj Parlaonicu e smatrauspjelom ve i nakon otvoreno postavljenih pitanja omladinaca otome tko su i to su, svjedoe li kelime-i-ehadet potajno ili bezimalo ustruavanja, jesu li zbog svojeg vjerskog i nacionalnog iden-

teta s gma zirani, jesu li skloni prikrivanju vlas tog iden tetakako bi izbjegli s gma ziranje, kako se oduprije asimilaciji i sli-no. U svim ovim pitanjima pokazuje se kljunim ispravno i cjelovitopoimanje i kons tuiranje vjerskog iden teta, meu ijim se glav-nim oznakama u konanici nalaze elja i volja za iskrenim dijalogomsa svim ljudima dobre volje.

Sredinji dio 4. Srednjokolske mektepske parlaonice Religijskiiden tet kako osta svoj? bilo je obraanje dvojice gos ju EnisaBelagia i Fee ubura, koji su imali zadatak potaknu promiljanjamekteblija o vanos iden teta, osobito onog vjerskog i nacionalnog.

Enis Belagi, bosansko-hercegovaki dramski i lmski umjetnik,koji je iroj javnos poznat po ulozi u humoris noj TV-seriji Naamala klinika, nije sluajno pozvan na ovogodinju Parlaonicu u za-

Brojni uesnici iz Hrvatske, Slovenije i Austrije


14/52

BONJACI U HRVATSKOJ


grebakom Islamskom centru. Rije je o mladom ovjeku, predanomsvojoj vjeri i odanom svojoj domovini, o Bonjaku/muslimanu koji sesvojeg vjerskog iden teta, reklamirajui pivo, ne bi odrekao ni zamilju eura. Naime, Enis sudjeluje u kampanji pro v alkoholizma ikako kae, ne eli proda svoj obraz. Iako je rije o jednom odnajpozna jih i najboljih bosansko-hercegovakih kazalinih i lmskihglumaca za sebe kae da se nikad nije h o eksponira ni je jurio uprvi plan. Publicitetu je najvie pridonijela televizija jer je svakodnev-no ulazio u nae domove i na taj nain postao sastavni dio naihobitelji. Ljudi, kao to je nadaleko znano, nemaju nikakvih barijeraprema njemu. Prilaze mu kao starom znancu a to se pokazalo i pro -tekle subote. A svojom iskrenou i neposrednou Enis doista plije-ni. Pravim, biranim rijeima uspio je zaintrigira prisutne omladince.Osvrtom na svoj ivot, koji ga nije uvijek mazio, uspio im posla naj-bolju moguu poruku: da se nikada ne trebaju odrei svojeg iden te -ta, svoje vjere i domovine; gdje god ivjeli, radili i djelovali trebajupromovira sredinu iz koje potjeu, bilo da se radi o zaseoku, selu,gradu i slino; trebaju uva i potova svoju vjeru i svoje obiaje jer

e, u pro vnom, uvijek nailazi na razmiljanje da ako ne potujusvoje kako e tue. Upeatljiv je bio njegov stav o nekonzumiranjualkohola. Naime, sam je sebi dao u zadatak da ako ita moe sauva-

od vjere jeste izbjegavanje harama, pa tako i alkohola. Svjestan je,da ga, kao javnu linost, nerijetko prate i nega vni komentari, pa jeu tom smislu savjetovao omladini da, po principu prakse Poslanikaislama Muhammeda, a.s., u ljudima trae samo najbolje; da nastojei u loim ljudima trai makar neto dobro, jer su, moda ba oni,uskraeni za to dobro.

Drugi gost je bio mladi lijenik Fea ubur iz Dubrovnika. Fea je po zavretku Prirodoslovno-matema ke gimnazije upisao Me -dicinski fakultet u Zagrebu, kojeg 2009. godine zavrava i dobivasta a potom specijalizaciju iz Interne medicine na KBC-u Zagreb -Rebro. Uskoro, 23. oujka 2015., planira polaganje specijalis kogispita. Radi se o mladoj, obrazovanoj i ambicioznoj osobi, koja seak vno bavila rukometom 11 godina. Odrastao je na krajnjem juguHrvatske, gdje je nerijetko bio u iskuenju da e od svojih vrnjakaizgovara svoje ime i prezime. Iz ove vremenske distance, nakon to

je tokom odrastanja i kolovanja uspio izgradi svoj iden tet, jasno je poruio: ao mi je to nisam svoje ime uvijek i bez zadrke izgo-varao jasno i glasno. Vi to inite!

Nakon viesatne diskusije prisutnim parlaoniarima obra o se iumirovljeni mu ija evko ef. Omerbai. Rekao je kako trebaju bisretni to, za razliku od ranijih generacija, imaju mogunost ne-smetanog ispoljavanja svojih iden teta. Potaknuo ih je da razmi-

ljaju o svemu onome to ini iden tet jednog ovjeka, a za primjernaveo nadijevanja lijepih muslimanskih imena s lijepim znaenjem.Takoer je upozorio omladinu da budu oprezni i paljivi u prihvaa-

nju razlii h vjerskih sljedbi, koje nerijetko mogu odves u ekstre-mizam, a emu su mlae generacije najpodlonije.

Podsje mo se, inicijator i idejni zaetnik Srednjokolske mek-tepske parlaonice bio je upravo mu ija evko ef. Omerbai. Jodok je bio u ak vnoj slubi nije se mogao pomiri sa injenicom damuslimanska omladina u Hrvatskoj (ali i ire) nerado sudjeluje udebatama i da, pomalo sa zadrkom i s dljivo, argumen ma branesvoje stavove. A da bi se ideja sprovela u djelo, valjalo je da netko izasue rukave. To je uinio vrijedni muallim, zagrebaki imam Mer-sad ef. Kre , okupivi radni m zagrebakih vjerouitelja s na-mjerom da Parlaonice postanu tradicionalne i svake godine svesadrajnije i uspjenije. U tome svi zajedno i uspijevaju.

Zakljuci 4. Srednjokolske mektepske parlaoniceReligijski identitet kako ostati svoj?

Prisutni imami i muallime mogli su posvjedoi da su srednjo-kolci veoma dobro educirani o problemima ouvanja/izgradnje re -

ligijskog i inih iden teta, te njihovom utjecaju na svakodnevni i-vot. Konstruk vna razmjena miljenja dovela je do nekoliko vrlozanimljivih zakljuaka, tonije preporuka:

Nastojite bi eksibilni i otvoreni prema novim vrijednos -ma, idejama i miljenjima.

Nemojte odmah odbija stajalita drugih ljudi, ve pokuajtesagleda svijet iz njihove perspek ve.

Iskoris te srednjokolsko obrazovanje i studij kao priliku dato vie istraujete: sudjelujte to vie u raspravama s kolega-ma i profesorima, namjerno upiite neki izborni kolegij kojiinae ne biste upisali ako ne vidite odmah korist od njega.

itajte to vie (i to ne samo strunu literaturu). Ponite se bavi nekom slobodnom ak vnou koja vas je

oduvijek zanimala, a nikad niste nali vremena za nju. Ako niste sigurni u vezi vaeg daljnjeg profesionalnog razvoja,

uvijek postoji mogunost da odete na profesionalnu orijentaciju. Ako ste sigurni u to da vas trenutani fakultet ipak ne zanima

i da nije za vas, radije ga promijenite na vrijeme nego da seitav ivot bavite neime s im neete bi zadovoljni.

Nastojite na sve dogaaje gleda kao na prilike koje mogupridonije vaem razvoju.

Zapitajte se s vremena na vrijeme jeste li zadovoljni sa smje-rom u kojem se razvija va ivot, i ako niste, razmislite to bi-ste i kako mogli promijeni .

Pri svemu tome nemojte zaboravi da je vaa vjera islam, da

je objava koju slijedite Kur'an, da ste po vjeri muslimani, a dasu, kao takvi, svi vjernici braa i sestre.q

Pripremio: Ismet ISAKOVI

Enis Belagi Zanimljive i sadrajne diskusije o iden tetu


15/52

HRVATSKA

15VELJAA 2015.

Ratni zloinac Branimir Glava vrlo je brzo nakon putanja izzatvora krajem sijenja ponovo u svom s lu pokazao da zatvor nanjega uope nije utjecao. On je poetkom veljae 2015. doao uHrvatski sabor, proetao se hodnicima ove dravne ins tucije i na-ruio njezin dignitet. Moda je ak manje vano to to je Glavaratni zloinac jer je puno vanije to da je, miljenje je veine u Sa-boru, Glava doao ne da posje ovu najvaniju dravnu ins tuciju,nego da provocira svojim posjetom. U tome je uspio, a najvea jertva bio Milorad Pupovac, predsjednik Srpskog narodnog vijea idugogodinji saborski zastupnik.

Glavaa su vlas BiH pus le iz mostarskog zatvora nakon pet ipol godina robije poto je Vrhovni sud Republike Hrvatske ukinuopravosnanu presudu za zloine poinjene nad osjekim civilima

srpske nacionalnos 1991. godine. Njegova pojava u Saboru poet-kom veljae, nakon ne ba velikog doeka u Osijeku, kako javljajusvjedoci, izazvala je konsternaciju i zgraanje veine u saborskimklupama, ukljuujui i HDZ-ovce pri emu su ga zastupnici zaobila-zili u irokom luku.

Milorad Pupovac pak to nije mogao trpje pa je sazvao izvan-rednu konferenciju za novinare na kojoj se pojavio s velikom tra-kom selotejpa zalijepljenom preko sakoa, a i svim je novinarimapodijelio selotejp. Asociralo je to na sluaj Selotejp, kako suistrani organi nazvali operaciju u kojoj su nastojali otkri tko jeubijao osjeke Srbe. Ovu sam konferenciju za novinare sazvao dakaem emu sve slui selotejp. On moe slui i dobru i zlu, kori-snim i tetnim stvarima, dobrim i naopakim idejama. Ljudi ga obi-no koriste za dobre stvari, a postoje oni koji su ga koris li za stvarikoje su daleko od dobra. Ti ljudi su obino kriminalci, zloinci i ak-teri torture. A moda e se netko sje da je bilo situacija u kojimanije bilo tako i da je bilo ljudi koji su izvrgnuli njegovu upotrebu.Akumulator je bio prevelik da ga donesem, rekao je Pupovac. Spo-minjui akumulator, aludirao je na sluaj Garaa u kojem je Gla-va nepravomono osuen da je kao ef osjekoga Sekretarijata zanarodnu obranu u garaama naredio zlostavljanje srpskih civila.Tada su ubijeni edomir Vukovi i ore Petrovi koji su natjeranida piju kiselinu iz automobilskog akumulatora.

Jedinica mjere zlaGlava mu nije ostao duan. Na njegovoj se slubenoj facebook

stranici pojavila hukaka objava pro v Pupovca. Pogledajte ovunjuku i uvijek imajte na umu kako je njegova mrnja prema hrvat-skom rodu i dravi Hrvatskoj jedinica mjere zla i zloinake poli keprema vlas toj domovini..., pisalo je na Glavaevoj web stranici.

Ove su rijei izazvale osudu veine javnos u Hrvatskoj, ali i po-li ara. Tako je saborski zastupnik Josip Kregar poruio: Prije sve-ga, ja u to smatra nepristojnim, to nije govor koji treba prevlada-va bilo gdje, a pogotovo ne javno. Facebook je javna stranica kojaupuuje poruku publici i zapravo ovom porukom sniava razinurasprave o ozbiljnim stvarima u Hrvatskoj. Drugo, ona je uvredljiva,izrazi koji se u obraanju ili opisivanju kolega ne bi trebali koris ,

trebali bi se izbjegava , to svjedoi o tome da zatvori nisu ins tu-cije koje popravljaju ovjeka, nego sputaju razinu standarda nor -malnog i civiliziranog. teta to je do toga dolo, smatra Kregar.

GLAVA NAPAO UPOVCA, A NOVA SE PREDSJEDNICA ZAKLELA KAKO E UJEDINITI HRVATS

Javni poziv na lin

HNS-ov je zastupnik Goran Beus Richembergh izrazio je ogore-nost zbog uspostave prakse koja se, kae, ne moe nazva negoirenje govora mrnje. Posljednjih se dana vrlo grubo verbalnonapada Pupovca, koji je ne samo legi mno izabrani zastupnik srp-ske manjine, nego i lider te manjine preko 20 godina, koji je sve tovrijeme u Saboru odluno istupao u obrani ljudskih i manjinskihprava, za toleranciju, meunacionalno povjerenje, izgradnju odno -sa koji e vodi demokara zaciji drutva. Ono to se poruuje nje-mu, kao lideru srpske zajednice u Hrvatskoj, zapravo je poruka i-tavoj toj zajednici, ali i poruka svima koji su drugaiji, rekao je

Beus Richembergh. Poruio je da ne prizivamo devedesete i po-zvao da se za dignitet Sabora i zastupnika, apelirajui na kolegeda se suzdre od govora koji moe bi okarakteriziran kao govor

Igor eek, Josip Salapi, Dinko Buri i Branimir Glava

Milorad Pupovac


16/52

HRVATSKA


mrnje, koji unosi jezu, ali i nelagodu u meunacionalne odnose.Zakljuio je da meunacionalni odnosi, oito, nisu u tako dobromstanju kako smo mislili, jer posljednji tjedni vode radikalizaciji kojanije dobra, koja vodi vodu na mlin radikalima koji bi proizveli novesukobe, koji mimo insitucija, ili marirajui na njih ele ugrozi de-mokratski poredak.

Goran Beus Richembergh je potaknuo raspravu u Hrvatskomsaboru, a zastupnik Glavaevog HDSSB-a Dinko Buri je ponoviopar dana ranije izreeno, kako smatra da onima koji su sudjelovaliu velikosrpskoj agresiji nije mjesto u Hrvatskom saboru, pri tommislei na Pupovca. Ne mrzim nikoga, zadnja sam osoba koja birekla da mrzi i jednog pripadnika srpske nacionalnos , ili da im nijemjesto u Saboru, ali u jasno i glasno rei da sam uvjeren da onimakoji su sudjelovali u velikosrpskoj agresiji nije mjesto u Saboru, ni uobnaanju bilo koje javne dunos , rekao je Buri. Najavio je danee sta dok na istac ne istjera i Tesla Banku, koja je zastupnikuPupovcu postala etnobiznis za osobno bogaenje i korist, kako seizrazio. Otvorit emo to i nisam siguran kako e to sada, kad vienema za tnika Ive Sanadera, koji je nareivao gospodarstvenici-ma da pumpaju novac u banku, to zavri i da nee zavri i zatvo-

ru. Pupovac je, dok je Sanader bio na vlas , u mnogoemu bio nje-gov kvisko, a sada e ima priliku, vjerojatno s njim u Reme ncuigra ovjee ne lju se, ako pravna drava bude radila svoj po-sao, ustvrdio je Buri.

Zastupnik talijanske manjine Furio Radin Buria je prozvao zaagresiju i govor mrnje, a posebno mu zamjera to je Pupovcanazvao etnobiznismenom. Nemate druge argumente pa izvueteetnobiznis. Vi koji ivite od nacionalizma, vi ste etnobiznismen, to

je jedino oruje koje imate, kazao je Radin.Glavaeve i Burieve rijei osudili su i u SDP-u, a laburist Nikola

Vuljani smatra ih zapanjujuim govorom mrnje izvan kategorijepoli ke. To nije poli ka, to je haranga i javna potjernica za ovje-

kom koji obavlja svoj posao u Saboru, po mom miljenju puno boljeod veine zastupnika, kazao je Vuljani.Inae, Dinko Buri je prije rasprave u Hrvatskom saboru podr-

ao Glavaev govor mrnje na Facebooku, ustvrujui kako je sveto je izneseno is na. to je ovjek rekao, a da nije is na? Kakodrugaije rei etniku da je etnik? Milorad Pupovac je veleposla-nik velikosrpske agresije Miloevieve poli ke za vrijeme Domovin-skog rata. To je is na, to je bilo i to je tako. To to nekoga moevrijea is na, ne moe bi mrnja. Ja u vam iskreno rei, ja niko-ga ne mrzim, ali njih trojicu ne volim vidje u klubu jer oni ne pred-stavljaju srpski narod. Ja ne govorim pro v Srba, nego pro v pred-stavnika velikosrpske agresije u Saboru. Sramota je da takvi ljudipredstavljaju Srbe i da imaju pravo sjedi u Saboru. To nema vezes predstavnicima srpskog naroda u Hrvatskoj. Ja kad vidim tko sjeditamo gore, a branitelji se u atoru bore za prava, onda ovjeku tre -ba bi muka. Budimo otvoreni do kraja, kapetan je Dragan u uspo-redbi s Miloradom Pupovcem i predstavnicima SDSS-a kina glistakao etnik. Vi shva te kako hoete, za mene to nije govor mrnjenego is na, dodao je Buri. Ovo se svakako moe shva i kaopoziv na javni lin i ovim rijeima vie nita nije potrebno doda .

Okretanje budunostiNo h dana zasigurno nije bilo ugodno zbog svih ovih tekih ri-

jei novoj predsjednici Kolindi Grabar Kitarovi, koja se spremala za

inauguraciju. Inauguracija je pak prola prilino dobro, a GrabarKitarovi poloila je zakletvu pred ustavnim sucima na zagreba-kom Markovom trgu 15. veljae 2015. Ona je u svom inauguracij-

skom govoru pozvala sve graane da se ostave povijesnih ideolo-kih podjela, po uzoru na pomirbu pod vodstvom prvog hrvatskogpredsjednika Franje Tumana, a zahvalila je i svojim prethodnici-ma Stjepanu Mesiu i Ivi Josipoviu te najavila da e suraiva snjima, na dobrobit drave. U trenutku kad je spomenula Mesia iJosipovia, meu m, iz dijela gledalita zauli su se prodorni zvi-duci.

Ona je naglasila da e smoi snage prizna svoju greku, ako donje doe, jer ipak, svi smo mi samo ljudi. No, odgovorno tvrdim,nikada neu uini nita pro v hrvatskih nacionalnih interesa, na-glasila je Grabar Kitarovi. Zahvalivi dvojici bivih predsjednika nadoprinosu u izgradnji hrvatske demokracije, poruila je kako se ne-e ustruava pita ih za savjet, jer, kako kae, svoje razliitosmoramo koris za dobrobit drave.

Predsjednica se prisje la i svih koji su dali ivot za domovinu, aposebnu zahvalnost iskazala je Franji Tumanu, predvodniku povi-

jesnog pothvata stvaranja moderne hrvatske drave i njezinu ute -meljitelju. Izbori su iza nas. Hrvatska se jo jednom potvrdila kaodemokratska i ureena drava. Sve nae razlike koje su dole doizraaja i jekom kampanje, ve od danas moramo pretvori u na-u snagu. Bit u predsjednica svih hrvatskih graana, bez obzira napoli ko opredjeljenje, etniku, vjersku i spolnu orijentaciju i pri-padnost. Beskompromisno u socijalno najugroenije, poru-ila je Grabar Kitarovi.

Prvi gospodarski diplomataPodsje la je da je Hrvatska ve est godina u gospodarskoj krizi

te ocijenila kako teki poremeaji trae urno i usklaeno djelova-nje svih sastavnica dravne vlas , kao i sindikata i poslodavaca.Nalazimo se u trenutku koji trai iroki nacionalni konsenzus okokljunih pitanja. Nema ni prostora ni vremena za podjele. Snagu zapos zanje takve vrste zajednitva ve smo pokazali u nekoliko bit-nih trenutaka jekom protekla dva desetljea. Krajnje je vrijeme dase i u savladavanju gospodarske krize izdignemo iznad pojedina-nih i stranakih interesa. Vrijeme je da se okrenemo budunos ida provedemo promjene koje je nemogue odgaa . Valja nampresta ivje od novca posuenog od buduih generacija, poru-

ila je hrvatska predsjednica.Kao strateki nacionalni interes istaknula je stvaranje novih

radnih mjesta, poruivi kako je u tomu kljuna privatna inicija va.

Kolinda Grabar Kitarovi, predsjednica Republike Hrvatske


17/52

HRVATSKA

17VELJAA 2015.

Zaloila se za nultu stopu tolerancije na korupciju i pozdravila sveak vnos nadlenih ins tucija u iskorjenjivanju te poas . Upozo-rila je da se pritom ne smije stvara an poduzetnika klima. Vladuje pozvala da uini sve kako bi poreznom poli kom mo virala po-duzetniku klimu i me potaknula snaniju privatnu inicija vu. Re-kla je da Vlada mora po ca nadmetanje poslovnih ideja i gradipozi vno ozraje koje e rezul ra novim poslovnim projek ma.Predloila je da se Hrvatska usmjeri prema obiteljskom gospodar-stvu, obrtnitvu, malom i srednjem poduzetnitvu, inovacijama teprimjenama iste tehnologije. Naglasila je vanost gospodarskediplomacije u traenju novih trita, poruivi kako e osobno biprvi gospodarski diplomat Hrvatske. Prije svega, moramo boljeiskoris lanstvo u Europskoj uniji kao i sporazume o slobodnojtrgovini, kako bismo izvoznicima otvarali i nova netradicionalna tr-ita, kazala je predsjednica.

No nita od toga nee bi bez kvalitetnog obrazovanja, razvojaznanos i istraivakog rada te nunost de niranja glavnih odred-nica razvoja drave. Moramo napokon de nira glavne odrednicesvojega razvitka, poe is nski vjerova u odrivi razvoj i bi svje-sni to on uis nu znai razvoj koji vodi rauna o okoliu, ali isto-

dobno ostavlja prostor za napredak i rast. Uimo od onih koji suuspjeno za li i vlas okoli i vlas tu ba nu i otvorimo vratarazvoju, poruila je predsjednica te pozvala na jae napore u pri-vlaenju sredstava iz fondova EU.

Kao vrhovna zapovjednica Oruanih snaga RH, ocijenila je kakolanstvo u NATO-u Hrvatskoj jami sigurnost, ali da su najbolji ja-mac sigurnos moderne i dobro opremljene hrvatske oruane sna -ge. Hrvatska je miroljubiva zemlja i nikada nikome nee bi prijet-njom, no suvremeni svijet donosi sasvim nove izazove, poglavitorastui meunarodni terorizam. Snane oruane snage jamac sustabilnos i uvar demokratskih vrijednos , ocijenila je pozdrav-ljajui hrvatske vojnike i vojnikinje u mirovnim misijama diljem svi-

jeta, koji su ponos Hrvatske.Poruila je i kako se ne smije podcjenjiva ozbiljnost zabrinja-vajueg razvoja dogaaja u meunarodnim odnosima. Nepre -stance izbijaju novi ratovi i sukobi. Svjedoimo uruavanju dosa-danjeg poretka na mnogim stranama svijeta, upozorila je pred -sjednica te poruila kako Hrvatska ima svoj stav, svoju poli ku isvoje interese. Njih emo ak vnije zastupa . Za njih emo se zala-ga i bori na svim razinama bez zadrke, poruila je Grabar Kita-rovi.

Kao prva hrvatska predsjednica, istaknula je kako je ponosnato je hrvatsko drutvo napravilo civilizacijski iskorak i za predsjed-nicu izabralo enu te najavila da e pozorno pra po vanje Usta-va koji ravnopravnost spolova svrstava u najvie vrednote ustav-nog poretka. Najavila je da e u predsjednikom mandatu posebnopozornost posve mladima, koje vidi kao predvodnike novog hr-vatskog zajednitva, a is e i vrijednost tradicije. U ovom svea-nom trenutku elim istaknu i vanost nae kulture, tradicije, obi-telji i vjere. Te sastavnice kroz povijest su ouvale nau samobit-nost, kazala je predsjednica.

Obeala je kako e svoje ustavne ovlas koris t na dobrobitsvih u Hrvatskoj te kako e se vodi domoljubljem, ukljuivou,potovanjem i za tom nacionalnih interesa. Ponovila je kako ne-ma razloga da Hrvatska ne bude bogata zemlja. Mi smo pobjed-niki narod, postojan narod, vrijedan narod. Nema toga to mi nemoemo pos i kad smo jedinstveni. Vjerujem u te, zemljo moja

hrvatska, zakljuila je svoj inauguracijski govor Kolinda Grabar Ki-tarovi, nova predsjednica Republike Hrvatske.q

Edis FELI

POSEBNA ZATITA ZA HRVATE U BIHKad je rije o vanjskoj poli ci, Kolinda Grabar Kitarovi je najavila

nastavak suradnje sa susjedima i saveznicima u EU i NATO-u, a kaostrateki interes navela je ukljuivanje cijeloga prostora JugoistoneEurope u europske i euroatlantske integracije. Svaka druga opcijaproduljuje neizvjesnost i u konanici moe vodi obnovi crta podjela irazdvajanja, upozorila je. elim da drave Jugoistone Europe po-stanu lanice europske obitelji i u tom pogledu pruamo ruku surad -nje. Oekujem da sa susjedima napokon rijeimo otvorena pitanjapoput graninih sporova, a u odnosima sa Srbijom posebno mjestoimat e status nestalih u Domovinskom ratu, kao i meusobna za taprava manjina. Nacionalne manjine bogatstvo su Hrvatske. Razvijat ui njihova prava, ali i promica prava Hrvata u susjednim drava-ma, poruila je Grabar Kitarovi. Kao poseban vanjskopoli ki ciljnavela je za tu Hrvata u BiH, koju vidi kao dravu triju jednakoprav-nih kons tu vnih naroda Bonjaka, Srba i Hrvata.

Posebno se obra la iseljenitvu. I vi ste Hrvatska i nikada neudopus da bilo tko zanemari vau ulogu i doprinos u stvaranju hrvat -ske drave. Vi ste vana poveznica Domovine sa svijetom, ali i naabitna sastavnica koja e i dalje pridonosi naem nacionalnom razvi-tku. Vrata Hrvatske irom su vam otvorena. Vae znanje i iskustvodragocjeni su Domovini. Na nama u Hrvatskoj obveza je prui vam

iskrenu i stvarnu priliku za ulaganja, obrazovanje i povratak, poruila je hrvatska predsjednica.

DOAO I SRBIJANSKI PREMIJER VUIUzvanici iz inozemstva sjedili su na desnoj strani Markova trga,

a dolo je 88 izaslanstava, meu kojima devet efova drava: pred -sjednik Slovenije Borut Pahor, slovaki predsjednik Andrej Kiska,predsjednik Maarske Janos Ader, makedonski predsjednik GjorgeIvanov, predsjednik Albanije Bujar Nishani, crnogorski predsjednikFilip Vujanovi, predsjednica Kosova A fete Jahjaga, predsjedavaju-i i lanovi Predsjednitva BiH Mladen Ivani, Dragan ovi i BakirIzetbegovi. Inauguraciji je prisustvovao i premijer Srbije AleksandarVui, Bugarsku je predstavljala predsjednica parlamenta Cecka Ca-eva, a eku i Poljsku predsjednici Senata, Milan tech i BogdanBorusewicz.

Njemaka je na inauguraciju poslala predsjednika Saveznog vijeaBundesrata Volkera Bou era, Europsku komisiju predstavljao je po -vjerenik za meunarodnu suradnju i razvoj Neven Mimica, SAD je pakposlala zamjenicu dravnog tajnika za energe ku Elizabeth SherwoodRandall, a inauguraciji je prisustvovala i kanadska dravna ministricahrvatskoga podrijetla Lynne Yelich.

Osim njih, bili su i voe braniteljskog prosvjeda u Savskoj 66 Josip Klemm i uro Glogoki, a VIP loa polako se punila arenimdrutvom od brae Mami, Davora ukera, Miroslava Blaevia,A

Documents

Preporodov Journal, Br. 172