PREGLED AKTUALNOG GOSPODARSKOG STANJA · HR.izvoz – s HGK do stranih tržišta 4 KANADA – ANALIZA TRŽIŠTA I MOGUĆNOSTI ULASKA HRVATSKIH MSP-OVA Godišnja stopa rasta BDP-a

PREGLED AKTUALNOG GOSPODARSKOG STANJA

HR.izvoz – s HGK do stranih tržišta

KANADA – ANALIZA TRŽIŠTA I MOGUĆNOSTI ULASKA HRVATSKIH MSP-OVA I

https://www.hgk.hr/hrizvoz/o-projektu

U okviru projekta „HR.izvoz – s HGK do stranih tržišta“

(referentna oznaka: KK.03.2.1.09.0002)

KANADA – ANALIZA TRŽIŠTA I MOGUĆNOSTI

ULASKA HRVATSKIH MSP-OVA

Listopad, 2018.

Sadržaj publikacije isključiva je odgovornost Hrvatske gospodarske komore.


HR.izvoz – s HGK do stranih tržišta KANADA – ANALIZA TRŽIŠTA I MOGUĆNOSTI ULASKA HRVATSKIH MSP-OVA

SADRŽAJ

UVOD 1

PREGLED AKTUALNOG GOSPODARSKOG STANJA 2

Osnovni makroekonomski pokazatelji 2

Najznačajniji industrijski sektori 9

Trendovi u gospodarstvu Kanade 11

PRAVNI OKVIR POSLOVANJA 14

Pokretanje poslovanja i osnivanje tvrtke 14

Vrste korporacija 19

Carinske procedure i regulative 21

Dozvoljene količine robe za unos u Kanadu po osobi 22

Uvoz komercijalnih dobara u Kanadu 22

Trgovinski sporazumi 24

POREZNI SUSTAV 28

Stope poreza na tvrtke 29

Savezne stope 29

Provincijske ili teritorijalne porezne stope 30

VIZNI REŽIM 31

Vrste viza 31

KONSOLIDIRAN SUSTAV UVOZA 32

Trgovinske barijere, carine i ostali sporazumi 32

SEKTOR PREHRAMBENE INDUSTRIJE 34

Aktualno stanje i prognoze rasta 34

Identifikacija tržišnih potreba i potrošača 40

Tržišni lideri u maloprodajnom sektoru 43

Najznačajniji uvozni i izvozni prizvodi iz EU-a 49

Najznačajniji uvozni i izvozni proizvodi iz svijeta 52

Najznačajniji sajmovi 57



KANADA – ANALIZA TRŽIŠTA I MOGUĆNOSTI ULASKA HRVATSKIH MSP-OVA

SADRŽAJ

SEKTOR DRVNE INDUSTRIJE – NAMJEŠTAJ 58



Najznačajniji uvozni i izvozni proizvodi 63

Tržišni lideri (domaći i inozemni) 65

Najznačajniji sajmovi 66

SEKTOR ODJEĆE I OBUĆE 67



Najznačajniji uvozni i izvozni proizvodi 71

Tržišni lideri (domaći i inozemni) 74

INFORMACIJSKE KOMUNIKACIJSKE TEHNOLOGIJE (IKT) 75

TURIZAM 78

ZAŠTITA OKOLIŠA I OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE 81

Zaštita okoliša 81

Obnovljivi izvori energije 84

Energija vjetra 84

Male hidroelektrane 85

Solarna energija 85

Energija morskih valova 85

Biomasa 86

PROMET 87

Zračni promet 87

Željeznički promet 88

Cestovni promet 89

Vodni promet 90



SADRŽAJ

ANALIZA MOGUĆNOSTI ULASKA HRVATSKIH TVRTKI NA TRŽIŠTE KANADE 92

OPĆENITO 93

Opći pokazatelji investicijske klime i trgovinska razmjena s Republikom Hrvatskom 94

Najznačajniji pokazatelji vanjskotrgovinske razmjene 95

Trgovinska razmjena s Republikom Hrvatskom 96

Indeks percepcije korupcije 98

Direktne poveznice vezane na aktualne međunarodne sporazume, trgovinske barijere i ostalu regulativu vezanu uz izvoz 99

PESTEL ANALIZA 100

Politički čimbenici 100

Gospodarski čimbenici 101

Društveni čimbenici 103

Tehnološki čimbenici 104

Okolišni čimbenici 106

Pravni čimbenici 108

Sudski službenici 109

Rješavanje međunarodnih sporova 110

OPĆE KARAKTERISTIKE ULASKA NA KANADSKO TRŽIŠTE 112

Čimbenici tržišne uspješnosti 113

Poslovni običaji 113

STRATEGIJE ULASKA NA KANADSKO TRŽIŠTE 114

INFORMACIJE I KONTAKTI ZA POTENCIJALNE IZVOZNIKE 116

Gospodarska diplomacija Republike Hrvatske 116

Aktivnosti hrvatske gospodarske diplomacije 116

Važne internetske poveznice s detaljnijim informacijama o izvoznim tržištima i dostupnim servisima za potencijalne izvoznike 119

Institucije za kontakt 120

IZVORI 121PRILOZI 122




KANADA – ANALIZA TRŽIŠTA I MOGUĆNOSTI ULASKA HRVATSKIH MSP-OVA 1

UVOD

Kanada je jedna od najrazvijenijih i najbogatijih zemalja na svijetu, s osmim najvišim

prihodom po glavi stanovnika i jedanaestim mjestom prema stupnju razvoja na svijetu.U

području obrazovanja, građanskih i ekonomskih sloboda, kvalitete života i transparentnosti

primjenjuje najviše svjetske standarde i mjerila te se nalazi na vrhu ljestvice zemalja

koje su ugodne za život1. Kanada je članica skupina G7, G8, G10, G20, potpisnica

Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima (International Covenant on

Civil and Political Rights), NATO saveza, potpisnica sjevernoameričkog Sporazuma o

slobodnoj trgovini, potpisnica Sveobuhvatnog gospodarskog i trgovinskog sporazuma2

(Canada-European Union Comprehensive Economic and Trade Agreement – CETA),

članica u više međunarodnih organizacija, kao što su Organizacija za ekonomsku suradnju

i razvoj (OECD), Svjetska trgovinska organizacija (WTO), Commonwealth, Organizacija

Američkih država, Suradnja zemalja Azije i Pacifika te Ujedinjeni narodi.

Kanada je primjer stabilnosti održivog razvoja, prosperiteta i ekonomske uključenosti

te je iznimno angažirana na unaprjeđenju ovih ideala kroz dugogodišnje partnerstvo sa

Svjetskom bankom. Taj program potječe iz 1945. godine, otkada su Kanada i Svjetska

banka zajedno surađivale s drugim vladama, financirale projekte, osmišljavale politike i

programe za suzbijanje siromaštva, s ciljem stvaranja svijeta koji se temelji na načelima

održivog razvoja.

Kanada je jedna od utemeljiteljica Svjetske banke i ima vrlo veliki utjecaj na definiranje

njezinih razvojnih prioriteta. Više od 60 % doprinosa službene kanadske razvojne pomoći

ide u grupu kojom upravlja Svjetska banka.

Poslovno je okružje u Kanadi vrlo dobro. Financijski podaci potencijalnih poslovnih

partnera dostupni su i pouzdani, a naplata potraživanja vrlo učinkovita. Potpora institucija

za ulaganje u Kanadu na iznimno je visokom nivou, a transakcije između poslovnih

subjekata teku nesmetano.

1 https://www.usnews.com/news/best-countries2 https://narodne-novine.nn.hr/clanci/medunarodni/2017_09_9_55.html


https://www.usnews.com/news/best-countries

https://narodne-novine.nn.hr/clanci/medunarodni/2017_09_9_55.html

HR.izvoz – s HGK do stranih tržišta KANADA – ANALIZA TRŽIŠTA I MOGUĆNOSTI ULASKA HRVATSKIH MSP-OVA2



Osnovni makroekonomski pokazatelji

Prema podacima Državne agencije za statistiku (Statistics Canada)3 i Svjetske banke (The

World bank – WB)4, Kanada je u drugom kvartalu 2018. godine imala oko 37 milijuna

stanovnika, a prema projekcijama, 2020. godine imat će ih oko 38 milijuna.

7


Osnovni makroekonomski pokazatelji

Prema podacima Državne agencije za statistiku (Statistics Canada)3 i Svjetske banke (The

World bank – WB)4, Kanada je u drugom kvartalu 2018. godine imala oko 37 milijuna

stanovnika, a prema projekcijama, 2020. godine imat će ih oko 38 milijuna.

U drugom kvartalu 2018. godine stopa nezaposlenosti u Kanadi iznosila je 6 %, a prema

projekcijama, do 2020. godine očekuje se povećanje na 6,7 %.

3 https://www.statcan.gc.ca/eng/start 4 https://data.worldbank.org/

36,4

36,6

36,8

37

37,2

37,4

37,6

37,8

38

Q2/18 Q3/18 Q4/18 Q1/19 Q2/19 2020

STANOVNIŠTVO, u milijunima

U drugom kvartalu 2018. godine stopa nezaposlenosti u Kanadi iznosila je 6 %, a prema

projekcijama, do 2020. godine očekuje se povećanje na 6,7 %.

8

Bruto domaći proizvod (BDP) Kanade u drugom kvartalu 2018. godine iznosio je 1.653

milijarde USD. Uz prosječnu stopu rasta od 1,9 % očekuje se da će BDP Kanade do 2020.

godine doseći 2.160 milijardi USD.

5,4

5,6

5,8

6,0

6,2

6,4

6,6

6,8

Q2/18 Q3/18 Q4/18 Q1/19 Q2/19 2020

STOPA NEZAPOSLENOSTI, u postocima

0

500

1.000

1.500

2.000

2.500

Q2/18 Q3/18 Q4/18 Q1/19 Q2/19 2020

BDP, u milijardama USD

3 https://www.statcan.gc.ca/eng/start4 https://data.worldbank.org/


https://www.statcan.gc.ca/eng/start

https://data.worldbank.org/







8




5,4

5,6

5,8

6,0

6,2

6,4

6,6

6,8

Q2/18 Q3/18 Q4/18 Q1/19 Q2/19 2020

STOPA NEZAPOSLENOSTI, u postocima

0

500

1.000

1.500

2.000

2.500

Q2/18 Q3/18 Q4/18 Q1/19 Q2/19 2020

BDP, u milijardama USD

Stopa rasta BDP-a u Kanadi u drugom kvartalu 2018. godine iznosila je 0,7 %, a do 2020.

godine očekuje se da će se smanjiti na 0,6 %.

9

Stopa rasta BDP‐a u Kanadi u drugom kvartalu 2018. godine iznosila je 0,7 %, a do 2020.


Godišnja stopa rasta BDP‐a Kanade u drugom je kvartalu 2018. godine iznosila 1,9 %, a do

2020. godine očekuje se da će smanjiti na 1,5 %.

0,0

0,1

0,2

0,3

0,4

0,5

0,6

0,7

0,8

Q2/18 Q3/18 Q4/18 Q1/19 Q2/19 2020

STOPA RASTA BDP‐a, u postocima

0,0

0,1

0,2

0,3

0,4

0,5

0,6

0,7

0,8

Q2/18 Q3/18 Q4/18 Q1/19 Q2/19 2020





Godišnja stopa rasta BDP-a Kanade u drugom je kvartalu 2018. godine iznosila 1,9 %, a

do 2020. godine očekuje se da će smanjiti na 1,5 %.

9

Stopa rasta BDP‐a u Kanadi u drugom kvartalu 2018. godine iznosila je 0,7 %, a do 2020.


Godišnja stopa rasta BDP‐a Kanade u drugom je kvartalu 2018. godine iznosila 1,9 %, a do

2020. godine očekuje se da će smanjiti na 1,5 %.

0,0

0,1

0,2

0,3

0,4

0,5

0,6

0,7

0,8

Q2/18 Q3/18 Q4/18 Q1/19 Q2/19 2020


0,0

0,5

1,0

1,5

2,0

2,5

3,0

Q2/18 Q3/18 Q4/18 Q1/19 Q2/19 2020

GODIŠNJA STOPA RASTA BDP‐a, u postocima

Bruto nacionalni proizvod u Kanadi u drugom kvartalu 2018. godine iznosio je oko

2.195.332 milijuna CAD, a do 2020. godine očekuje se da će doseći oko 2.267.240 CAD.

10

Bruto nacionalni proizvod u Kanadi u drugom kvartalu 2018. godine iznosio je oko 2.195.332

milijuna CAD, a do 2020. godine očekuje se da će doseći oko 2.267.240 CAD.

BDP deflator u Kanadi u drugom kvartalu 2018. godine iznosio je 117,6 indeksnih bodova, a

do 2020. godine očekuje se da će doseći 118 indeksnih bodova.

2.120.000

2.140.000

2.160.000

2.180.000

2.200.000

2.220.000

2.240.000

2.260.000

2.280.000

Q2/18 Q3/18 Q4/18 Q1/19 Q2/19 2020

BRUTO NACIONALNI PROIZVOD, u milijunima CAD





BDP deflator u Kanadi u drugom kvartalu 2018. godine iznosio je 117,6 indeksnih bodova,

a do 2020. godine očekuje se da će doseći 118 indeksnih bodova.

11

BDP po glavi stanovnika u drugom kvartalu 2018. godine iznosio je 51.316 USD. Uz prosječnu

stopu rasta od 1,9 % očekuje se da će BDP po glavi stanovnika Kanade u 2020. godini iznositi

53.000 USD.

117,4

117,5

117,6

117,7

117,8

117,9

118

118,1

Q2/18 Q3/18 Q4/18 Q1/19 Q2/19 2020

BDP DEFLATOR

50.000

50.500

51.000

51.500

52.000

52.500

53.000

53.500

Q2/18 Q3/18 Q4/18 Q1/19 Q2/19 2020

BDP PO GLAVI STANOVNIKA, u tisućama USD

BDP po glavi stanovnika u drugom kvartalu 2018. godine iznosio je 51.316 USD. Uz

prosječnu stopu rasta od 1,9 % očekuje se da će BDP po glavi stanovnika Kanade u 2020.

godini iznositi 53.000 USD.

11

BDP po glavi stanovnika u drugom kvartalu 2018. godine iznosio je 51.316 USD. Uz prosječnu

stopu rasta od 1,9 % očekuje se da će BDP po glavi stanovnika Kanade u 2020. godini iznositi

53.000 USD.

117,4

117,5

117,6

117,7

117,8

117,9

118

118,1

Q2/18 Q3/18 Q4/18 Q1/19 Q2/19 2020

BDP DEFLATOR

50.000

50.500

51.000

51.500

52.000

52.500

53.000

53.500

Q2/18 Q3/18 Q4/18 Q1/19 Q2/19 2020

BDP PO GLAVI STANOVNIKA, u tisućama USD




BDP po glavi stanovnika korigiran paritetom kupovne moći Kanade u drugom kvartalu

2018. godine iznosio je 44.018 USD. Uz prosječnu stopu rasta od 1,9 % očekuje se da će

se u 2020. godine povećati na 45.280 USD.

12

BDP po glavi stanovnika korigiran paritetom kupovne moći Kanade u drugom kvartalu 2018.

godine iznosio je 44.018 USD. Uz prosječnu stopu rasta od 1,9 % očekuje se da će se u 2020.

godine povećati na 45.280 USD.

Bruto investicije u Kanadi u drugom kvartalu 2018. godine iznosile su 413.000 milijuna CAD,

a prema predviđanjima Državne agencije za statistiku povećat će se na 430.658 CAD u 2020.

godini.

43.20043.40043.60043.80044.00044.200

44.40044.60044.80045.00045.20045.400

Q2/18 Q3/18 Q4/18 Q1/19 Q2/19 2020

BDP PO GLAVI STANOVNIKA PREMA PARITETU KUPOVNE MOĆI, u tisućama USD

Bruto investicije u Kanadi u drugom kvartalu 2018. godine iznosile su 413.000 milijuna

CAD, a prema predviđanjima Državne agencije za statistiku povećat će se na 430.658

CAD u 2020. godini.

13

Indeks potrošačkih cijena u Kanadi u drugom kvartalu 2018. godineiznosio je 134,3 indeksna

boda. Uz prosječnu stopu rasta od 1,9 % očekuje se da će se taj indeks do 2020. godine

povećati na 140 indeksnih bodova.

395.000

400.000

405.000

410.000

415.000

420.000

425.000

430.000

435.000

Q2/18 Q3/18 Q4/18 Q1/19 Q2/19 2020

BRUTO INVESTICIJE, u milijunima CAD

131,0

132,0

133,0

134,0

135,0

136,0

137,0

138,0

139,0

140,0

141,0

Q2/18 Q3/18 Q4/18 Q1/19 Q2/19 2020

INDEKS POTROŠAČKIH CIJENA (CPI)





Indeks potrošačkih cijena u Kanadi u drugom kvartalu 2018. godineiznosio je 134,3

indeksna boda. Uz prosječnu stopu rasta od 1,9 % očekuje se da će se taj indeks do

2020. godine povećati na 140 indeksnih bodova.

13

Indeks potrošačkih cijena u Kanadi u drugom kvartalu 2018. godineiznosio je 134,3 indeksna

boda. Uz prosječnu stopu rasta od 1,9 % očekuje se da će se taj indeks do 2020. godine

povećati na 140 indeksnih bodova.

395.000

400.000

405.000

410.000

415.000

420.000

425.000

430.000

435.000

Q2/18 Q3/18 Q4/18 Q1/19 Q2/19 2020

BRUTO INVESTICIJE, u milijunima CAD

131,0

132,0

133,0

134,0

135,0

136,0

137,0

138,0

139,0

140,0

141,0

Q2/18 Q3/18 Q4/18 Q1/19 Q2/19 2020

INDEKS POTROŠAČKIH CIJENA (CPI)

Prema podacima Državne agencije za statistiku i Svjetske banke, bilanca tekućeg računa

(% BDP-a) Kanade u drugom kvartalu 2018. godine iznosila -3 %. Prema projekcijama do

2020. godine povećat će se na -2 %.

14

Prema podacima Državne agencije za statistiku i Svjetske banke, bilanca tekućeg računa (%

BDP‐a) Kanade u drugom kvartalu 2018. godine iznosila ‐3 %. Prema projekcijama do 2020.

godine povećat će se na ‐2 %.

Uvoz roba i usluga u Kanadi u drugom kvartalu 2018. godine bio je na razini od 51.330

milijuna CAD, dok je prema projekcijama izgledno da će se do 2020. godine smanjiti na

razinu od 46.800 milijuna CAD.

‐3,5

‐3,0

‐2,5

‐2,0

‐1,5

‐1,0

‐0,5

0,0Q2/18 Q3/18 Q4/18 Q1/19 Q2/19 2020

BILANCA TEKUĆEG RAČUNA PREMA BDP‐u, u postocima




Uvoz roba i usluga u Kanadi u drugom kvartalu 2018. godine bio je na razini od 51.330

milijuna CAD, dok je prema projekcijama izgledno da će se do 2020. godine smanjiti na


15

Izvoz roba i usluga u Kanadi u drugom kvartalu 2018. godine bio je na razini od 51.265

milijuna CAD, dok je prema projekcijama predviđeno da će se do 2020. godine smanjiti na


Ostale makroekonomske vrijednosti nalaze se u Prilogu 1.

44.000

45.000

46.000

47.000

48.000

49.000

50.000

51.000

52.000

53.000

Q2/18 Q3/18 Q4/18 Q1/19 Q2/19 2020

UVOZ, u milijunima CAD

0

10.000

20.000

30.000

40.000

50.000

60.000

Q2/18 Q3/18 Q4/18 Q1/19 Q2/19 2020

IZVOZ, u milijunima CAD


milijuna CAD, dok je prema projekcijama predviđeno da će se do 2020. godine smanjiti

na razinu od 43.000 milijuna CAD.

15


milijuna CAD, dok je prema projekcijama predviđeno da će se do 2020. godine smanjiti na



44.000

45.000

46.000

47.000

48.000

49.000

50.000

51.000

52.000

53.000

Q2/18 Q3/18 Q4/18 Q1/19 Q2/19 2020

UVOZ, u milijunima CAD

0

10.000

20.000

30.000

40.000

50.000

60.000

Q2/18 Q3/18 Q4/18 Q1/19 Q2/19 2020

IZVOZ, u milijunima CAD






Najznačajniji industrijski sektori

Kanada ima vrlo diversificiranu industriju koja je teritorijalno raspoređena prema

referencama i prirodnim resursima pojedinih kanadskih regija. Britanska Kolumbija na

zapadnoj obali ima bogate prirodne resurse i jako razvijenu rudarsku i drvnu industriju.

U svojim razvojnim strategijama gospodarstva, Kanada je stavila veći naglasak na

povećanje proizvodnih kapaciteta. Provincija Alberta iznimno je bogata različitim

prirodnim resursima, uključujući naftu i prirodni plin te cink, srebro, nikal i uran. Prerijske

provincije Manitoba, Saskatchewan i istočni dijelovi Alberte proizvode više od 20

% svjetske pšenice, a također su razvijene i druge grane poljoprivrede koje značajno

doprinose jačanju gospodarstva Kanade. Provincije Ontario i Quebec čine industrijsko

središte Kanade. U donjem dijelu Ontarija nalaze se vrlo bogata poljoprivredna zemljišta,

s naglaskom na proizvodnju voća. Provincija Niagara najpoznatija je po proizvodnji vina.

Pomorske pokrajine New Brunswick, Nova Scotia, Otočje Princa Edwarda i Newfoundland

imaju jako razvijenu ribarsku i drvnu industriju, a Otočje Princa Edwarda poznato je po

proizvodnji kvalitetnog krumpira.

Slijedom navedenog, pet najznačajnijih industrijskih grana u Kanadi su:

Poljoprivredni sektor – Količinom proizvodnje pšenice i drugih žitarica Kanada u

potpunosti pokriva svoje potrebe. Zahvaljujući svom geostrateškom položaju jedan su od

najvećih proizvođača poljoprivrednih proizvoda na svijetu, a najveći dio izvoze na tržište

Sjedinjenih Američkih Država. Kao članica Svjetske trgovinske organizacije (WTO), Kanada

prakticira transparentno trgovanje i ne utječe na cijenu usjeva u drugim zemljama. Kanadski

poljoprivredni sektor ima konstantan rast svake godine, a njegov udio u BDP-u iznosi 8 %.

Energetski sektor – Zbog bogatih rezervi nafte i prirodnog plina, Kanada je jedan od

svjetskih lidera u raspoloživosti energetskih resursa. Osim što je po veličini rezervi nafte u

svijetu na trećem mjestu, Kanada je svjetski lider u proizvodnji hidroelektrične energije jer u

provincijama Quebec, Ontario i Saskatchewanima ima značajna postrojenja hidroelektrana

velike snage. Kanada izvozi energetske resurse, osobito naftu i električnu energiju, ali i

druge vrste energije, što ukupno čini 2,9 % BDP-a. Kanada je usvojila strategiju razvoja i

proizvodnje energije vjetra i sunčeve energije kao iskorak u razvoju energetskog sektora s

ciljem ostvarivanja kontinuiranog napretka i podizanja razine očuvanja okoliša.




Tehnološki sektor – Kanadska tehnološka industrija jedna je od najjačih na svijetu,

dijelom zahvaljujući Startup Visa programu za poduzetnike5, koji je vlada osmislila s

ciljem privlačenja novih tehnoloških tvrtki iz cijelog svijeta za ulaganja u ovaj sektor, a

dijelom zahvaljujući svojoj ulozi u promjeni svjetskog tehnološkog krajolika. Startup Visa

program za poduzetnike nesumnjivo će donijeti rezultate i privući nove ideje i inovatore

u Kanadu, koja im kroz taj program omogućava mjesto na kojem će moći usavršavati

postojeće i pronalaziti nove tehnologije. Program već daje rezultate jer kanadska

tehnološka industrija trenutačno ostvaruje vrlo dobre rezultate u područjima digitalnih

medija, bežične infrastrukture, e-trgovina te općih internetskih usluga.

Uslužne djelatnosti – sektor doprinosi BDP-u Kanade u iznosu od preko 80 % i zapošljava

gotovo tri četvrtine radnog stanovništva cijele zemlje. Unutar sektora, najviše zaposlenih

je u maloprodaji, poduzetništvu, obrazovanju i zdravstvu. Iako snaga kanadskog dolara

ne pogoduje turističkom sektoru, posjeti stranih turista u stalnom su porastu. To je

vidljivo posebno u sektoru maloprodaje, koji se izravno odnosi na turizam i čini udio od

12 % BDP-a te je u stalnom porastu.

Proizvodni sektor – Iako je Kanada značajno osjetila globalnu financijsku krizu od 2008.

do 2010. godine, proizvodni sektor Kanade dobro se opravio i sada čini udio od 14

% BDP-a. Kanadska automobilska industrija u punom je zamahu jer su tvrtke iz SAD-a

i Japana prepoznale da Kanada ima visokoobrazovanu radnu snagu i niske troškove

rada u ovom sektoru. Proizvodnja automobilskih dijelova jedan je od najbrže rastućih

proizvodnih sektora u zemlji.

5 https://www.canadavisa.com/the-entrepreneur-start-up-visa-program.html#gs.K4cBqJk





Trendovi u gospodarstvu Kanade

U razvojnim strategijama gospodarstva Kanade, robne razmjene i razmjene usluga

zauzimaju vrlo bitno mjesto i doprinose BDP-u s čak 80 %. Razvoj ovog robnog i uslužnog

sektora prioritet je kanadske vlade koja, uz njegovo jačanje, sve veći naglasak stavlja na

povećanje proizvodnih kapaciteta.

Kanadsko gospodarstvo ima problem s visokom razinom oporezivanja u navedenim

sektorima, ali i u cijelom gospodarstvu. Pozitivne strane visokog oporezivanja pružaju

osnovu za vrlo velikodušne društvene beneficije u određenim sektorima i jačanje

socijalne države kroz veća ulaganja u zdravstvenu zaštitu i obrazovanje. Negativne su

strane visokog oporezivanja povećanje troškova života prosječnih Kanađana i povećanje

troškova poslovanja tvrtki. Kao rezultat visokog oporezivanja dolazi do iseljavanja

visokoobrazovanog i visoko obučenog stanovništva, prvenstveno mladih Kanađana, koji

sele u SAD gdje zarađuju puno više, a plaćaju manje poreza. Analiza Državnog ureda

za statistiku o strukturi stanovništva na tržištu rada pokazauje da je kanadsko porezno

opterećenje krivac za rast stope nezaposlenosti.

Još jedan potencijalni problem za budućnost gospodarstva Kanade predstavlja pitanje

neovisnosti Quebeca. Značajan postotak kanadskog gospodarstva odnosi se na Quebec,

a proglašenje neovisnosti Quebec-a izazvalo bi niz problema. Prije svega bi zahtijevalo

podjelu imovine savezne vlade, a Quebec bi trebao pruzeti dio saveznog duga. Godine

1998. Vrhovni sud Kanade zaključio je da bi unilateralna deklaracija neovisnosti Quebeca

bila ilegalna, ali ako većina stanovnika Quebeca glasuje za razdvajanje, savezna će vlada

morati pregovarati s vlastima u provinciji Quebec o eventualnoj neovisnosti.

Kanadska inicijativa za jačanje slobodne i otvorene trgovine donijela im je članstvo

u brojnim međunarodnim organizacijama. Na taj je način Kanada omogućila da

međunarodna trgovina daje značajan doprinos kanadskom gospodarstvu. Velik dio

budućeg rasta zemlje ovisi o trgovini. Zbog ove ovisnosti, Kanada je osobito osjetljiva

na padove u gospodarstvima svojih glavnih trgovinskih partnera6, posebice Sjedinjenih

Američkih Država.

6 SAD (76 % ukupnog kanadskog izvoza ili 319,6 milijardi USD), Kina (4,3 % ili 18,2 milijarde USD) i Velika Britanija (3,2, % ili 13,6 milijardi USD)




Jedna je od mjera rješavanja nastale situacije jačanje trgovinskih odnosa Kanade s EU-

om te potpisivanje CETA sporazuma. Sveobuhvatni gospodarski i trgovinski sporazum

između Kanade i Europske unije (CETA) najambiciozniji je i najprogresivniji sporazum o

slobodnoj trgovini koji je ikada do sada potpisan s obje strane. Potpisan je 30. listopada

2016. godine (pregovori su trajali od 2009. do 2014. godine).

CETA je privremeno stupila na snagu 21. rujna 2017. godine, što znači da se od tog dana

primjenjuju svi trgovinski značajni elementi sporazuma, uključujući ukidanje 98 % carina

na trgovinu između Kanade i EU-a, pristup tržištu i regulatornu suradnju. U potpunosti

će i konačno stupiti na snagu nakon što sve države članice EU-a ratificiraju sporazum

(Hrvatski Sabor ratificirao je CETA-u 30. lipnja 2017., kao treća država članica EU-a.)

CETA europskim poduzećima omogućuje dosad najbolji pristup ponuđen poduzećima

izvan Kanade za sudjelovanje u kanadskoj javnoj nabavi, i to ne samo na saveznoj razini

nego i na razini provincija i općina.

Prednosti sporazuma posebno će osjetiti manja poduzeća koja si ne mogu priuštiti

trošak birokracije povezan s izvozom u Kanadu. Mala poduzeća uštedjet će vrijeme i

novac zahvaljujući, primjerice, ukidanju dvostrukih zahtjeva za testiranje proizvoda,

dugotrajnih carinskih postupaka i skupih pravnih troškova. Tijela država članica koja

se bave promicanjem izvoza spremna su pomoći poduzećima da započnu izvoziti u

prekomorske zemlje, povećaju postojeću trgovinu i privuku ulaganja.

Zahvaljujući CETA-i stvorit će se nove prilike za europske poljoprivrednike i proizvođače

hrane, a istovremeno će se u potpunosti zaštititi osjetljivi sektori EU-a. EU je na ograničen

i izbalansiran način dodatno otvorio svoje tržište određenim konkurentskim kanadskim

proizvodima te istodobno poboljšao pristup kanadskom tržištu za važne europske izvozne

proizvode. Među tim su proizvodima sir, vino i žestoka alkoholna pića, voće i povrće

te prerađeni proizvodi. CETA-om će se u Kanadi zaštititi i 143 „oznake zemljopisnog

podrijetla” EU-a, visokokvalitetni regionalni prehrambeni proizvodi i pića.

Koristi od CETA-e imat će i 500 milijuna potrošača u EU-u. Sporazum će im donijeti

veći izbor uz zadržavanje europskih standarda jer će na tržište EU-a moći ući samo oni

proizvodi i usluge koje u potpunosti udovoljavaju svim propisima EU-a. CETA-om se

neće promijeniti način na koji EU zakonski uređuje sigurnost hrane, uključujući genetski

modificirane proizvode i zabranu govedine tretirane hormonima.





Sporazumom se osigurava i veća pravna sigurnost u uslužnom gospodarstvu, veća

mobilnost za zaposlenike poduzeća te okvir za međusobno priznavanje stručnih

kvalifikacija u rasponu od arhitekata do rukovatelja dizalicama.

CETA pruža odlične mogućnosti izvoznicima, poduzetnicima i inovatorima, čime su se

stekli uvjeti da hrvatski poduzetnici potraže nove partnere u Kanadi. Potencijal ovog

ugovora trebali bi svi iskoristiti te povećati međusobnu trgovinsku razmjenu.

U okviru CETA-e dogovoreno je povećanje kvota za nove sireve iz EU-a za oko 30%

pa će se godišnje iz EU-a moći uvesti 16 milijuna tona sireva. Ovo je prvi put od 70-

tih godina 20. stoljeća da je Kanada pristala na povećanje uvoznih kvota za sireve.

Kompanije iz EU-a i Kanade moći se ulaziti u partnerstva kako bi što bolje iskoristile

prednosti koje su im omogućene pod CETA-om. Kanadski uvoznik Eurotrade uspio je

dobiti kvotu od 400 kg za uvoz ABC sirnog namaza Belje za 2017. godinu. To je prvi put

da je mliječna prerađevina nekog hrvatskog proizvođača uvezena u Kanadu. Za 2018. je

godinu Eurotrade dobio kvotu od 1200 tona za uvoz ABC sirnog namaza (koja je već sva

iskorištena, odnosno sav je uvezeni sir već prodan). Nadamo se da će za 2019. godinu

Eurotrade dobiti još veću kvotu za uvoz hrvatskog sira.

BDP po glavi stanovnika korigiran paritetom kupovne moći za 2017. godinu iznosio je

44.017 USD. Uz prosječnu stopu rasta od 2 % očekuje se da će se u 2020. godini povećati

na 45.280 USD.


14

PRAVNI OKVIR POSLOVANJA



Pokretanje poslovanja i osnivanje tvrtke7

Prije nego što se donese odluka o pokretanju poslovanja u Kanadi, mora se odrediti

koja vrsta poslovne strukture najviše odgovara potrebama potencijalnog investitora

ili pokretača poslovanja. Postoje četiri vrste poslovnih struktura u Kanadi: samostalno

vlasništvo, partnerstvo, korporacija i zadruga.

Samostalno vlasništvo vrsta je poslovne strukture s jednim vlasnikom koji je potpuno

odgovoran za sve dugove i sve obveze koje se stvore tijekom poslovanja tvrtke. Budući

da vlasnik odgovara svom svojom imovinom, vjerovnik može podnijeti zahtjev za naplatu

svojih potraživanja iz osobne i poslovne imovine. Prednosti ovakve vrste poslovanja su:

• jednostavna i jeftina registracija

• lagana zakonska i administrativana opterećenja

• izravna kontrola odlučivanja

• minimalni temeljni kapital potreban za pokretanje

• porezne olakšice u slučaju poslovanja s gubitkom (ako je dobit niska,

gubitak u poslovanju isključuje se iz obračuna porezne osnovice)

• sva dobit ide izravno vlasniku.

Negativne su strane registriranja ovakve vrste poslovanja:

• neograničena odgovornost (za poslovanje se jamči cjelokupnom

osobnom imovinom)

• prihod se oporezuje kao prihod pojedinca pa profitabilno poslovanje

može rezultirati stavljanjem u viši porezni razred

• nedostatak kontinuiteta poslovanja ako niste dostupni.

7 https://canadabusiness.ca/starting/before-starting-your-business/corporation-partnership-or-sole-proprietorship/


https://canadabusiness.ca/starting/before-starting-your-business/corporation-partnership-or-sole-proprietorship/


15HR.izvoz – s HGK do stranih tržišta


Partnerstvo je vrsta poslovanja u kojem je udruženo dvoje ili više ljudi. Financijski resursi

partnera zajednički se ulažu u izgradnju poslovanja, a ostvarena dobit se proporcionalno

dijeli prema udjelu u vlasničkoj strukturi tvrtke. U općem partnerstvu, svi partneri

jednako odgovaraju za obaveze koje se odnose zajedničko poslovanje. U ograničenom

partnerstvu, osoba koja je u vlasničkoj strukturi partnerske tvrtke može doprinijeti

poslovanju partnerstva a da direktno ne odlučuje o poslovnom procesu. Partnerstvo s

ograničenom odgovornošću u Kanadi obično je dostupno grupama stručnjaka, kao što

su odvjetnici, knjigovođe ili liječnici. Prilikom sklapanja partnerstva, potpisuje se ugovor

o partnerstvu koji regulira uvjete partnerstva te jasno definira obveze partnera i način

rješavanja međusobnih sporova. Unajmljivanje odvjetnika ili pravnog stručnjaka pomoći

će, svakako, u izradi partnerskog ugovora te će vam uštedjeti vrijeme i zaštititi vaše

interese. Prednosti ovakve vrste poslovanja su:

• jednostavno i jeftino uspostavljanje i registracija partnerstva

• podijeljeni troškovi pokretanja i registracije

• jednak udio u upravljanju, dobiti i imovini

• porezna olakšica – ako su prihodi od partnerstva niski ili se posluje s

gubitkom (partneri uključuju svoje udjele u partnerstvu u svoj osobni

porezni prihod).


• nepostojanje pravne razlike između vas i vaše tvrtke

• neograničena odgovornost (u slučaju postojanja poslovnih dugova, za

njihovu naplatu jamčite i svojom osobnom imovinom)

• teško pronalaženje prikladnog partnera

• mogući sukobi u poslovanju između partnera

• financijska odgovornost za poslovne odluke koje je donio vaš partner

(npr. propali poslovni ugovori).

Korporacija je poslovna struktura koja se može registrirati na saveznoj ili provincijskoj/teritorijalnoj

razini. Registrirana korporativna tvrtka pravna je osoba koja je odvojena od dioničara. Kao

dioničar korporacije, niste osobno odgovorni za dugove, obveze ili akte korporacije. Prilkom

registriranja korporacije preporuča se uzimanje usluga pravnog savjetnika.


16



Prednosti ovakve vrste poslovanja su:

• ograničena odgovornost

• prenosivo vlasništvo

• kontinuirano poslovanje

• odvojeno pravno lice

• lakše prikupljanje prikupljanje kapitala nego što je to slučaj u drugim

poslovnim strukturama

• moguće porezne olakšice jer su porezi niži korporativnom poslovanju.


• stroga regulatorna pravila poslovanja u korporaciji

• skuplja registracija u odnosu na drugi oblik poslovanja

• opsežna korporacijska dokumentacija

• mogući sukob između dioničara i direktora

• potreba prilaganja dokaza o prebivalištu ili državljanstvu direktora.

Pokretanje posla HRVATSKA KANADA

Pravna formaDruštvo s

ograničenom odgovornošću

Privatna korporacija

Broj procedura 8 2

Broj dana 22,5 1,5

Trošak (% dohotka po stanovniku) 7,2 0,4

Plaćeni min. kapital (% dohotka po stanovniku)

12,5 0

Izvor: Doing Business 2018





Procedure za izgradnju skladišta HRVATSKA KANADA

Broj procedura 18 12

Broj dana 126 249

Trošak (% vrijednosti skladišta) 9,4 1,9


Priključenje na mrežu električne energije HRVATSKA KANADA

Broj procedura 5 7

Broj dana 65 137

Trošak (% vrijednosti skladišta) 298,5 125,3


Registracija vlasništva HRVATSKA KANADA

Broj procedura 5 5

Broj dana 62 4

Trošak (% vrijednosti skladišta) 4 2,9


Vrste poreza

Porez na prihod (% od dobiti) 3,8

Porezi i doprinosi (% od dobiti) 12,9

Ostali porezi (% od dobiti) 4,2



18



Porezi i obvezni doprinosi Plaćanje (broj)

Bilješke o plaćanjima

Vrijeme (sati /

godini)

Zakonska stopa poreza

Porezna osnovica

Ukupna stopa poreza i

doprinosa (% dobiti)

Doprinosi za mirovinsko osiguranje

1 online 36 4,95% bruto plaća 4,72

Porez na imovinu 1 online 2,83%procjenjena vrijednost imovine

4,1

Sigurnost na radu i doprinosi osiguranja

1 online 4,54% bruto plaća 3,67

Doprinos osiguranju za zapošljavanje

0 zajednički 2,63% bruto plaća 2,59

Savezni porez na prihod 1 online 45

10,5% na 1. CAD 500k,

15% na preostali prihod

oporeziva dobit

2,44

Doprinos za zdravstveno osiguranje

1 online 1,95%primanja veća od

450.000 CAD1,92

Pokrajinski dohodak 0 zajednički

4,5% na 1. CAD 500k, 11,5% na preostali prihod

oporeziva dobit

1,38

Ontario porez na maloprodaju (ORST)

1 online 8%premija

osiguranja0,08

Ontario zdravstveno osiguranje Premium

0 zajednički 0,81% bruto plaća 0

Doprinosi osiguranja za zapošljavanje zaposlenika


Doprinosi mirovinskog osiguranja zaposlenika


Porez na gorivo 1Potrošnja

goriva0

Usklađen porez na promet (VAT)

1 online 50 13%dodana

vrijednost0

Ukupno 8 131 20,9

Izvor: Ministarstvo financija Kanade





Vrste korporacija

Postoje različite vrste korporacija te se, ovisno o strukturi vlasništva, određuje porezna stopa

koja se primjenjuje pri obračunu poreza na dobit na kraju godine. Vrste korporacije su:

Privatna korporacija kontrolirana od kanadskog državljana (Canadian-controlled

private corporation – CCPC) – da bi se korporacija smatrala CCPC-jem, mora zadovoljavati

sve sljedeće zahtjeve na kraju porezne godine8:

• da je u privatnom vlasništvu

• da ima sjedište u Kanadi i da bila je registrirana u Kanadi nakon 18.

lipnja 1971. godine

• da nije pod izravnom ili neizravnom kontrolom jedne ili više osoba koje

nemaju prijavljen boravak u Kanadi

• da nije pod izravnom li neizravnom kontrolom jednog ili više javnih

poduzeća

• da nije pod kontrolom kanadske korporacija koja svoje dionice plasira

na burzovnom tržištu izvan Kanade

• da nije pod izravnom ili neizravnom kontrolom bilo koje kombinacije

osoba ili korporacija opisanih u tri prethodna uvjeta

• ako su dionice korporacije u vlasništvu nerezidenta ili javne korporacije

(osim propisanog trgovačkog društva rizičnog kapitala) ili korporacije

čije su dionice plasirane na burzu u vlasništvu jedne osobe, da ta

osoba nije vlasnik većinskog paketa dionica kojim bi imala mogućnosti

kontrole nad korporacijom

• da dionice koje predstavljaju temeljni kapital korporacije nisu plasirane

ni na jednoj burzi.

Ostale privatne korporacije (Other private corporation) – da bi se korporacija svrstala u

ovu kategoriju, mora zadovoljavati sve sljedeće zahtjeve na kraju porezne godine:

• da je registrirana i ima sjedište u Kanadi

• da nije javna korporacija

• da nije pod kontrolom jednog ili više javnih poduzeća (osim trgovačkog

8 T4012: T2 Corporation Tax Guide


20



društva rizičnog kapitala, kako je definirano u Uredbi 6700 Pravila o

porezu na dohodak9)

• da nije pod kontrolom jedne ili više saveznih korporacija

• da nije pod kontrolom niti jedne od kombinacija opisanih u dva

prethodna uvjeta.

Javna korporacija – da bi se korporacija smatrala javnom korporacijom sa sjedištem u

Kanadi, mora ispunjavati bilo koji od sljedećih uvjeta na kraju porezne godine:

• da ima plasirane dionice na kanadskoj burzi

• da je Odlukom Ministarstva financija Kanade klasificirana kao javna

korporacija koja je ispunila propisane uvjete prema Uredbi 4800 (1)

Pravila o porezu na dohodak10 o broju dioničara, omjeru vlasništva nad

dionicama, javnom trgovanju dionicama i veličini korporacije

• ako javna korporacija udovoljava određenim propisanim uvjetima

prema Uredbi 4800 (2) Pravila o porezu na dohodak, može sama

izabrati, ili ministar financija može odrediti, da ne bude klasificirana

kao javno poduzeće.

Korporacija pod kontrolom javne korporacije (Corporation controlled by public

corporation) – ova je vrsta korporacije pod kontrolom javne korporacije i nije kvalificirana

kao javno poduzeće u uvjetima za podnošenje porezne prijave na kraju fiskalne godine.

Ostale korporacije – ne pripadaju nijednoj od navedenih kategorija. Primjeri ostalih

korporacija uključuju opće osiguravatelje i savezne korporacije.

Zadruga je u vlasništvu i pod kontrolom udruge članova. Može se registrirati kao

profitna ili kao neprofitna organizacija. Zadruga je najmanje zastupljen oblik poslovanja u

Kanadi, ali može biti prikladan u situacijama kada skupina pojedinaca ili poduzeća odluči

grupirati svoje resurse i osigurati pristup zajedničkim potrebama ili interesima.

9 https://laws-lois.justice.gc.ca/eng/regulations/C.R.C.%2C_c._945/10 http://laws.justice.gc.ca/eng/regulations/C.R.C.,_c._945/page-60.html#h-258


https://laws-lois.justice.gc.ca/eng/regulations/C.R.C.%2C_c._945/




Prednosti ovakve vrste poslovanja su:

• vlasništvo i kontrola u rukama njezinih članova

• demokratska prava odlučivanja (jedan član, jedan glas)

• ograničena odgovornost

• distribucija dobiti.


• dulji proces donošenja odluka

• nužno sudjelovanje svih članova za uspjeh

• mogući sukob među članovima

• opsežna evidencija

• manje poticaja za ulaganje dodatnog kapitala.

Carinske procedure i regulative

Prema uputama Kanadske granične službe (Canada Border Services Agency – CBSA),

prilikom ulaska u Kanadu trebali biste biti spremni točno opisati robu koju namjeravate

uvesti, što uključuje: zemlju podrijetla robe i proizvođača, sastav robe, namjenu artikla i

informacije o cijeni. Na web stranici CBSA11 ponuđen je online kalkulator za izračun svih

carinskih pristojbi za robu koju bi eventualno uvozili ili unosili u Kanadu.

U slučaju da se prelaze dopuštene količine robe definirane po osobi, plaća se puni

iznos carinskih pristojbi na ukupnu vrijednost robe, a ne samo na višak. Kanadski carinski

agenti imaju upućeni su da izađu ususret posjetiteljima koji ulaze u Kanadu na način da

im grupiraju robu veće vrijednosti kako bi se obračunala u okviru količina dozvoljenih

za uvoz, a jeftinija robu onda ocarinila po punoj cijeni. U slučaju da u Kanadu ulazite

osobnim vozilom dopuštene se količine obračunavaju po osobi, a ne po vozilu.

Carinske pristojbe obračunavaju se i plaćaju isključivo u kanadskim dolarima.

11 https://www.cbsa-asfc.gc.ca/menu-eng.html


https://www.cbsa-asfc.gc.ca/menu-eng.html

https://www.cbsa-asfc.gc.ca/menu-eng.html

22



Dozvoljene količine robe za unos u Kanadu po osobi

Osobe koje prelaze granicu i ulaze u Kanadu mogu unijeti sljedeće količine artikala:

• 1,5 l vina ili 1,14 l žestokog pića ili 24 limenke ili boce piva.

• 1 karton cigareta (200 cigareta), do 50 cigara i 200 g rasutog duhana

• do 60 CAD vrijednosti darova po primatelju (isključujući alkohol i duhan)

• “razumna količina“ parfema

• neograničen unos kamera

• “razumna količina” filma

• donacije do 60 CAD.

Ove se količine artikala za unos ne mogu se kombinirati s drugom osobom i prenositi na

drugu osobu.

Roba koja je predviđena za komercijalnu uporabu ili za drugu osobu ne spada pod gore

navedene uvjete i podložna je punoj carinskoj kontroli.

Uvoz komercijalnih dobara u Kanadu12

Prije uvoza komercijalnih dobara u Kanadu, kao tvrtka ili pojedinac, morat ćete ishoditi

poslovni broj (Business number) koji izdaje Kanadska porezna uprava (Canada Revenue

Agency – CRA) i otvoriti transakcijski račun za uvoz. Otvaranje računa je besplatno i

obično se dobije za nekoliko minuta prilikom online registracije13.

Za uvoz je potrebno imati pripremljene osnovne informacije o robi za uvoz, pripremljenu

opisnu literaturu, informacije o sastavu proizvoda te, ako vrsta proizvoda to omogućava,

uzorke proizvoda. Pripremljena popratna dokumentacija o robi ima važnu ulogu u

određivanju tarifne klasifikacije koja se plaća prilikom uvoza.

Također, popratnu dokumentaciju i sve zahtjeve možete pripremiti sami te komunikciju

s CBSA-om obavljati izravno ili možete angažirati ili ovlastiti ovlaštenog carinskog

12 https://www.cbsa-asfc.gc.ca/import/guide-eng.html13 https://www.canada.ca/en/revenue-agency/services/tax/businesses/topics/registering-your-business/business-registration-online-overview.html


https://www.canada.ca/en/revenue-agency/services/tax/businesses/topics/registering-your-business/business-registration-online-overview.html

https://www.cbsa-asfc.gc.ca/import/guide-eng.html

https://www.canada.ca/en/revenue-agency/services/tax/businesses/topics/registering-your-business/business-registration-online-overview.html




posrednika (Licensed Customs Broker) da u vaše ime obavi sve poslove oko pripreme

uvoza robe. Odgovornost za svu računovodstvenu dokumentaciju, plaćanje davanja i

poreza te sve naknadne korekcije, kao što je ponovno određivanje klasifikacije robe,

podrijetla i vrednovanja, je na uvozniku.

Usluge ovlaštenih carinskih posrednika obično uključuju:

• dobivanje dopuštenja za uvoz robe

• plaćanje svih propisanih obveza

• ishođenje, pripremu, prezentiranje ili prosljeđivanje potrebnih

dokumenata ili podataka

• vođenje evidencije i

• korespondenciju s CBSA-om oko plaćanja carinskih tarifa.

Popis CBSA licenciranih carinskih posrednika14 nalazi se na njezinoj web stranici.

Važno je priložiti potvrdu o podrijetlu robe u kojoj moraju biti uključene potvrde iz

svih zemalja u kojima su proizvodi ili njegovi dijelovi proizvedeni. Zahtjevi za dokaz o

podrijetlu mogu se pronaći u Memorandumu D11-4-2, Dokaz o podrijetlu15.

U Kanadu nije dopušten uvoz nekih proizvoda i komercijalnih dobara. Riječ je o dječjoj

pornografiji i literaturi koja sadrži govor mržnje, zatim korištenim madracima i nekim

vrstama rabljenih automobila. Više informacija o zabranjenim proizvodima potražite u

Memorandumu serije D9, Zabranjeni uvoz16.

Mnoge vrste robe spadaju u nadležnost drugih državnih službi i agencija te mogu zahtijevati

dozvole, potvrde i obavljanje određenih inspekcija. CBSA administrira provođenje

zakonskih obaveza za uvoz u ime drugih vladinih odjela. Referentni popis za uvoznike nekih

od najčešće uvezenih roba za koje se mogu zahtijevati dozvole ili potvrde potvrde drugih

vladinih tijela ili agencija mogu se pronaći u Memorandumima serije D19, Donošenje

akata i pravila drugih vladinih tijela17. Osim toga, za uvoz alkohola ili duhanskih proizvoda,

preporučuno je uvjete uvoza provjeriti i s nadležnim tijelima na provincijskoj razini.

14 https://www.cbsa-asfc.gc.ca/services/cb-cd/cb-cd-eng.html15 https://www.cbsa-asfc.gc.ca/publications/dm-md/d11/d11-4-2-eng.html16 https://www.cbsa-asfc.gc.ca/publications/dm-md/d9-eng.html17 https://www.cbsa-asfc.gc.ca/import/reflist-listeref-eng.html


https://www.cbsa-asfc.gc.ca/services/cb-cd/cb-cd-eng.html

https://www.cbsa-asfc.gc.ca/publications/dm-md/d11/d11-4-2-eng.html

https://www.cbsa-asfc.gc.ca/publications/dm-md/d9-eng.html

https://www.cbsa-asfc.gc.ca/import/reflist-listeref-eng.html


https://www.cbsa-asfc.gc.ca/services/cb-cd/cb-cd-eng.html




24



CBSA zahtijeva da na određena roba bude jasno označena zemlja podrijetla. Više

informacija o zahtjevima za obilježavanje nalazi se u Memorandumu D11-3-1,

Obilježavanje uvezene robe18.

Određena komercijalna dobra podliježu mjerama iz Zakona o posebnim mjerama

o uvozu (Special Import Measures Act – SIMA). Posebne mjere koje propisuje SIMA

uključuju antidampinške pristojbe, kompenzacijske obveze i zapljenu robe. Mjesečni

indeks proizvoda koji podliježu SIMA-i19 odnosi se na Memorandume serije D14 i D1520.

Prije uvoza određene robe u Kanadu, potrebno je provjeriti je ona li podložna domaćim

kontrolama. Prema Zakonu o zaštiti domaće proizvodnji (Defence Production Act – DPA) i

Pravilniku o kontroliranim proizvodima (Controlled Goods Regulations), svaka osoba koja

ispituje, posjeduje ili prenosi kontroliranu robu u zemlji, zakonski je obvezna registrirati

se u programu javnih radova i vladinih službi (Public Works and Government Service’s –

PWGSC) i programu kontroliranih dobara (Controlled Goods Program – CGP).

Trgovinski sporazumi

Kanada u sastavu svog veleposlanstva u Zagrebu ima povjerenika za trgovinu kojeg je

delegirala Kanadska služba za trgovinu (The Canadian Trade Commissioner Service –

TCS) čija je zadaća promicanje kanadskih trgovinskih i gospodarskih interesa u Hrvatskoj

i na Kosovu, te olakšavanje pristupa kanadskim tvrtkama koje su odabrale Hrvatsku

kao ciljno tržište za svoje proizvode, usluge ili tehnologije. Također, stoje na usluzi i

hrvatskim tvrtkama za informiranje o investicijskim mogućnostima u Kanadi te pomažu u

povezivanju s kanadskim tvrtkama koje svoje proizvode žele plasirati na hrvatsko tržište.

Kanada je s Europskom unijom potpisala Sveobuhvatni gospodarski i trgovinski sporazum

(Canada-European Union Comprehensive Economic and Trade Agreement – CETA).

Hrvatska je dio tržišta Europske unije, drugog po veličini tržišta na svijetu, stoga je u

interesu Kanade pomoći tvrtkama u objema zemljama da uspostave kontakt.

18 https://www.cbsa-asfc.gc.ca/publications/dm-md/d11/d11-3-1-eng.html19 https://www.cbsa-asfc.gc.ca/sima-lmsi/mif-mev-eng.html20 https://www.cbsa-asfc.gc.ca/publications/dm-md/d14-eng.html




https://www.cbsa-asfc.gc.ca/sima-lmsi/mif-mev-eng.html










CETA je od svog stupanja na snagu u rujnu 2017. godine europskim poduzećima na

godišnjoj razini uštedjela blizu 600 milijuna EUR carina koje su prije plaćane na robu

koju su iz EU-a izvozili u Kanadu. Ukinute su carine na 98 % proizvoda kojima EU

trguje s Kanadom. Povrh toga, CETA omogućava jednostavan i transparentan pristup i

sudjelovanje europskih poduzeća u kanadskoj javnoj nabavi na svim razinama savezne

države i lokalne uprave.

Po procjenama Europske komisije, malo i srednje poduzetništvo je ovim sporazumom

dobilo znatne olakšice kroz smanjenja troška birokracije povezanog s izvozom u Kanadu.

Pri tom će uštedjeti vrijeme i novac jer više nema dvostrukih testiranja proizvoda,

dugotrajnih carinskih postupaka i pravnih troškova. I države članice Europske unije

uključile su aktivno tijela koja se bave promicanjem izvoza da započnu kampanje

pomoći poduzećima koja su voljna izvoziti u prekooceanske zemlje i povećati postojeću

trgovinsku razmjenu te privući ulaganja.

Osim CETA-e, koja je uz Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini između Kanade

i SAD-a, najvažniji trgovinski sporazum, Kanada ima potpisane sporazume s drugim

zemljama ili je fazi pregovora o potpisivanju.

Sporazumi o slobodnoj trgovini (Free Trade Agreements – FTA) sklapaju se u svrhu

otvaranja stranih tržišta domaćim tvrtkama uz smanjenje trgovinskih zapreka, poput tarifa,

kvota ili netarifnih barijera. Poduzećima koja su orijentirana na izvoz, ugovori omogućuju

lakše poslovanje u inozemstvu uz predvidljive i transparentnih uvjete. Kanadski sporazumi

o slobodnoj trgovini pokrivaju sva bitna područja trgovinske razmjene između stranaka

sporazuma. Većina kanadskih sporazuma o slobodnoj trgovini nadilaze “tradicionalne”

trgovinske probleme koji se pojavljuju u područjima poput usluga, intelektualnog

vlasništva i ulaganja. Neke zemlje često koriste termin gospodarsko partnerstvo

(Economic Partnership) umjesto FTA.


26



Pregled svih sporazuma o slobodnoj trgovini koje je Kanada sklopila s partnerskim zemljama te njihovi statusi

Zemlja, grupa zemalja ili teritorij Naziv sporazuma Tip sporazuma Na snazi

Čile

Sporazum o slobodnoj trgovini između Kanade i Čilea (Canada-Chile Free Trade Agreement)

Sporazum o slobodnoj

trgovini

od 5.7.1997. godine

Kolumbija

Sporazum o slobodnoj trgovini između Kanade i Kolumbije (Canada-Colombia Free Trade Agreement)


trgovini

od 15.8.2011. godine

Kostarika

Sporazum o slobodnoj trgovini između Kanade i Kostarike (Canada-Costa Rica Free Trade Agreement)


trgovini


Europsko udruženje slobodne trgovine (European Free Trade Association – EFTA) Island, Lihtenštajn, Norveška, Švicarska

Sporazum o slobodnoj trgovini između Kanade i zemalja EFTA-e (Canada-European Free Trade Association Free Trade Agreement)


trgovini

od 1.7.2009. godine

Europska unija (EU) Austrija, Belgija, Bugarska, Hrvatska, Cipar, Češka Republika, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Mađarska, Irska, Italija, Latvija, Litva, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Polljska, Portugal, Rumunjska, Slovačka Republika, Slovenija, Španjolska, Švedska, Velika Britanija

Sveobuhvatni gospodarski i trgovinski sporazum (Canada-European Union: Comprehensive Economic and Trade Agreement – CETA)


trgovini


Honduras

Sporazum o slobodnoj trgovini između Kanade i Hondurasa (Canada-Honduras Free Trade Agreement)


trgovini


Izrael

Sporazum o slobodnoj trgovini između Kanade i Izraela (Canada-Israel Free Trade Agreement – CIFTA)


trgovini

od 1.1.1997. gpdine





Zemlja, grupa zemalja ili teritorij Naziv sporazuma Tip sporazuma Na snazi

Jordan

Sporazum o slobodnoj trgovini između Kanade i Jordana (Canada-Jordan Free Trade Agreement)


trgovini


Južna Koreja

Sporazum o slobodnoj trgovini Kanade i Južne Koreje (Canada-Korea Free Trade Agreement – CKFTA)


trgovini

od 1.1.2015. godine

Sjeverna Amerika Meksiko, Sjedinjene Američke Države

Sjevernoamerički trgovinski sporazum (North American Free Trade Agreement – NAFTA)


trgovini

od 1.1.1994. godine

Panama

Sporazum o slobodnoj trgovini Kanade i Paname (Canada-Panama Free Trade Agreement)


trgovini

od 1.4.2013. godine

Peru

Sporazum o slobodnoj trgovini Kanade i Perua (Canada-Peru Free Trade Agreement)


trgovini

od 1.8.2009. godine

Ukrajina

Sporazum o slobodnoj trgovini između Kanade i Ukrajine (Canada-Ukraine Free Trade Agreement – CUFTA)


trgovini

od 1.8.2017. godine

Sjedinjene Američke Države

Sporazum o slobodnoj trgovini između Kanade i SAD-a (Canada-US Free Trade Agreement – CUSFTA)


trgovini

od 1.1.1989. godine

Zamijenjen NAFTA-om od 1.1.1994.

godine

Izvor: Government of Canada, Trade and investment agreements, 2018.


28

POREZNI SUSTAV


POREZNI SUSTAV

Godišnju poreznu prijavu kanadski državljani i strani državljani koji imaju reguliran boravak

u Kanadi mogu podnijeti online, telefonom i klasičnom prijavom u papirnatom obliku.

U 2017. godini 90 % kanadskih poreznih obveznika odlučilo je podnijeti poreznu prijavu

u elektroničkom obliku. Podnošenje prijave online jednostavno je i sigurno. Uz popis

odgovarajućih certificiranih programa21 i opcija web usluga, uključujući i one koji su

besplatni, porezni obveznici moraju imati registrirani korisnički račun za prijavu poreza.

U Kanadi razlikujemo dvije vrste poreza:

• porez na dohodak pojedinaca i

• porez na dohodak od poslovanja.

Plaćanje poreza HRVATSKA KANADA

Broj plaćanja u godini 35 8

Broj sati koji se troši na popunjavanje poreznih obrazaca

206 131

Trošak (% vrijednosti profita) 20,6 20,9


21 https://www.canada.ca/en/revenue-agency/services/e-services/e-services-individuals/netfile-overview/certified-software-netfile-program.html


https://www.canada.ca/en/revenue-agency/services/e-services/e-services-individuals/netfile-overview/certified-software-netfile-program.html



POREZNI SUSTAV



Stope poreza na prihod pojedinaca

Prema uputama savezne vlade za 2018. godinu propisane su sljedeće porezne stope za

pojedince prema visini godišnjeg prihoda:

• 15 % na prihod do 46.605 CAD

• 20,5 % na prihod preko 46.605 CAD (odnosi se na dio oporezivog

dohotka do 93.208 CAD)

• 26 % na prihod preko 93.208 CAD (odnosi se na dio oporezivog


• 29 % na prihod preko 144.489 CAD (odnosi se na dio oporezivog


• 33 % na prihod iznad 205.842 CAD.

Stope poreza na tvrtke

Savezne stope

Osnovna stopa poreza prvog dijela je 38 % oporezivog dohotka, a nakon obračuna i

smanjenja porezne obveze iznosi 28 %. Nakon općeg smanjenja porezne obaveze, neto

porezna stopa iznosi 15 %.

Za Privatnu korporacija kontroliranu od kanadskog državljanina – CCPC, neto porezna

stopa iznosi 10 %.


30

POREZNI SUSTAV


Provincijske ili teritorijalne porezne stope

Općenito, provincije i teritoriji imaju dvije stope poreza na dohodak, nižu i višu. Niža se

stopa odnosi na dohodak koji ostvaruju tvrtke s posebnim poreznim olakšicama jer svoje

poslovanje ograničavaju na provinciju u kojoj su registrirani. Neke provincije i teritoriji

odlučuju koje će se porezne olakšice koristiti, a neke tu odluku prepuštaju samoj tvrtki.

Viša stopa vrijedi za sve ostale prihode.

Provincijske i teritorijalne stope poreza (osim Quebeca i Alberte)

Tablica prikazuje stope poreza na dohodak za provincije i teritorije (osim Quebeca i

Alberte, koji nemaju sporazume o naplati poreza na dobit s CRA-om). Tarife su na snazi

od 1. siječnja 2018., a mogu se mijenjati tijekom godine.

Provincija ili teritorij Niža stopa Viša stopa

Newfoundland i Labrador 3% 15%

Nova Škotija 3% 16%

New Brunswick 3% 14%

Otočje Princa Edwarda 4,50% 16%

Ontario 3,50% 11,50%

Manitoba 0 12%

Saskatchewan 2% 12%

Britanska Kolumbija 2% 12%

Nunavut 4% 12%

Sjeverozapadni teritorij 4% 11,50%

Jukon 2% 12%

Izvor:Government of Canada, Provincial and territorial corporation tax, 2018.


VIZNI REŽIM



VIZNI REŽIM

Hrvatski državljani, nositelji obične ili diplomatske/službene putovnice, koji putuju

u Kanadu ili su u tranzitu preko njezinog državnog područja ne moraju ishoditi vizu,

ali su obvezni ispuniti prijavu putem eTA sustava (Electronic Travel Authorization) na

internetskoj stranici http://www.cic.gc.ca/english/visit/eta.asp.

Prije putovanja, navedenu prijavu moraju pregledati i odobriti nadležna kanadska

tijela. Hrvatski državljani, kao i svi drugi strani državljani, pri ulasku u Kanadu podliježu

imigracijskoj kontroli.

Vrste viza

Ovisno o svrsi boravka u Kanadi, razlikujemo četiri kategorije dokumenata koji se izdaju

za boravak u Kanadi:

• privremena boravišna viza

• studentska dozvola

• radna dozvola

• putni dokument za nosioce statusa stalnog boravka.

Od srpnja 2018. godine, u Centru za podnošenje zahtjeva za vize, osobe koje žele

posjetiti Kanadu ili ishoditi bilo koji od gore navedenih dokumenata moraju biti spremne

na zahtjev da ostave svoje biometrijske podatke.

Podnositelji zahtjeva za privremenu boravišnu vizu, studentsku ili radnu dozvolu morat će

svoje biometrijske podatke obnavljati svakih 10 godina.

Odluku o izdavanju ili odbijanju vize donose isključivo službenici za migracije u Odsjeku

za imigracije, izbjeglice i državljanstvo Kanade u skladu s pravilima i smjernicama

kanadskog imigracijskog viznog režima.


http://www.cic.gc.ca/english/visit/eta.asp

32

KONSOLIDIRAN SUSTAV UVOZA



CID – Canadian Importers Database

Kanada ima u potpunosti digitaliziran, transparentan i konsolidiran nacionalni sustav

uvoza robe pod nazivom CID (Canadian Importers Database). Uvoznici navedeni u

sustavu drže preko 80 % cjelokupnog uvoza proizvoda u Kanadu.

Odabir uvoznika ovisi isključivo o kategoriji proizvoda za koji svaki od njih ima uvoznu

dozvolu te lokaciji uvoznika, odnosno njegovoj mogućnosti osiguravanja skladištenja

robe i njezine distribucije. Time izvoznicima omogućuje brži i efikasniji plasman na tržište.

CID je dostupan na sljedećoj poveznici:

https://www.ic.gc.ca/eic/site/cid-dic.nsf/eng/home

Trgovinske barijere, carine i ostali sporazumi

Kanada za uvoz većine prehrambenih proizvoda ima zakonom definirane trgovinske

barijere, tarife i uvozne kvote (TRQs – Tariff Rate Quotas). S Europskom unijom Kanada

ima potpisan sveobuhvatni gospodarsko-trgovinski sporazum, CETA-u, kojim su ukinute

određene carine te su povećane uvozne kvote određenih prehrambenih proizvoda iz

EU-a.

Neovisno o sporazumu CETA, i dalje postoje zabrane i ograničenja uvoza određenih

proizvoda na kanadsko tržište. Popis svih relevantnih poveznica nalazi se u poglavlju o

prehrambenom sektoru, te dijelu dokumenta Analiza mogućnosti izlaska hrvatskih MSP-

ova na kanadsko tržište.

Popis važnih internetskih adresa za informacije o aktualnim trgovinskim barijerama,

carinskim tarifama, porezima i pravilima o podrijetlu, te o sanitarnim i fitosanitarnim

pitanjima između Europske unije i Kanade dostupan je na sljedećim poveznicama:


https://www.ic.gc.ca/eic/site/cid-dic.nsf/eng/home




Popis trgovinskih barijera Kanade i Europske unije http://madb.europa.eu/madb/barriers_result.htm?isSps=false&countries=CA

Carinske tarife, porezi i protokol o podrijetlu http://madb.europa.eu/madb/datasetPreviewFormATpubli.htm?datacat_id=AT&from=publi

Popis sanitarnih i fitosanitarnih pitanja (SPS) http://madb.europa.eu/madb/sps_barriers_result.htm?isSps=true&countries=CA

Sveobuhvatni gospodarsko-trgovinski sporazum CETA https://narodne-novine.nn.hr/clanci/medunarodni/2017_09_9_55.html

Osnovni uvjet ostvarivanja prava na olakšice osigurane sporazumom CETA je potvrda o

europskom podrijetlu proizvoda.

Ovlast za izdavanje Potvrda o podrijetlu za prehrambene proizvode imaju Hrvatska

Gospodarska Komora i Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske.

Važno je napomenuti da se potvrda izdaje na hrvatskom jeziku te da izvoznik ima obvezu

njenog prijevoda od strane sudskog tumača. Po prijevodu od strane sudskog tumača,

stoji obveza ovjere prijevoda sudskog tumača kod javnog bilježnika. Po ovjeri javnog

bilježnika stoji obveza nadovjere od strane Ministarstva pravosuđa. Posljednja potrebna

nadovjera je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova te tada Potvrda o podrijetlu

postaje pravovaljana.


http://madb.europa.eu/madb/barriers_result.htm?isSps=false&countries=CA

http://madb.europa.eu/madb/datasetPreviewFormATpubli.htm?datacat_id=AT&from=publi

http://madb.europa.eu/madb/sps_barriers_result.htm?isSps=true&countries=CA


34

SEKTOR PREHRAMBENE INDUSTRIJE



Aktualno stanje i prognoze rasta

Sektor prerade hrane i pića u Kanadi u 2017. godini iznosio je oko 85 milijardi USD (oko

112 milijardi CAD) te činio oko 2 % kanadskog BDP-a. S obzirom na to da je riječ o jednoj

od najvećih proizvodnih industrija, država je posvećena njezinom kontinuiranom rastu i

razvoju. Glavna je karakteristika sektora njegova izrazita sofisticiranost i orijentiranost na

izvoz.

Osobito je to vidljivo u pokrajinama koje od prehrambene prerađivačke industrije

ostvaruju velik dio svojih prihoda. Pri tome prednjači Quebec, sa 65 % prihoda od te

industrije, a slijede ga Britanska Kolumbija i Alberta s 21 % te ostale pokrajine s 14 %

prihoda.

Kanadski maloprodajni sektor najviše prihoda ostvaruje prodajom automobila i proizvoda

automobilske industrije, maloprodajne potrošne robe te prodajom prehrambenih

proizvoda.

41



Sektor prerade hrane i pića u Kanadi u 2017. godini iznosio je oko 85 milijardi USD (oko 112

milijardi CAD) te činio oko 2 % kanadskog BDP-a. S obzirom na to da je riječ o jednoj od

najvećih proizvodnih industrija, država je posvećena njezinom kontinuiranom rastu i razvoju.

Glavna je karakteristika sektora njegova izrazita sofisticiranost i orijentiranost na izvoz.

Osobito je to vidljivo u pokrajinama koje od prehrambene prerađivačke industrije ostvaruju

velik dio svojih prihoda. Pri tome prednjači Quebec, sa 65 % prihoda od te industrije, a

slijede ga Britanska Kolumbija i Alberta s 21 % te ostale pokrajine s 14 % prihoda.

Kanadski maloprodajni sektor najviše prihoda ostvaruje prodajom automobila i proizvoda

automobilske industrije, maloprodajne potrošne robe te prodajom prehrambenih proizvoda.

Izvor: Statistics Canada – Državna agencija za statistiku Kanade, Retail store sales by selected commodity, 2017.

17%

4%

7%

10%

6% 19%

25%

3% 3%

6%

KANADSKI MALOPRODAJNI SEKTOR, PO KATEGORIJI PROIZVODA

Hrana

Pivo, vino i likeri

Zdravlje, ljepota i osobna njega

Benzinske postaje

Odjeća i obuća

Ostala maloprodajna roba

Automobilska industrija

Namještaj

Elektronika

Građevinarstvo i hortikultura

Izvor: Statistics Canada – Državna agencija za statistiku Kanade, Retail store sales by selected commodity, 2017.





U 2016. i 2017. godini zamjetan je trend pada cijena poljoprivrednih sirovina, koji je

pogodovao rastu profita prerađivačke prehrambene industrije jer su maloprodajne cijene

prehrambenih proizvoda ostale na istoj razini. Mljevenje zrna i uljarica identificirano je

kao ključni pokretač rasta u sektoru.

Zbog orijentiranosti vlade stalnom razvoju vlastitog poljoprivrednog sektora,

prehrambena je prerađivačka industrija u Kanadi najveći kupac domaćih poljoprivrednih

sirovina te kanadski proizvodi čine 75 % udjela svih dostupnih prehrambenih proizvoda

na njezinom tržištu. S oko 250 000 radnika, ta industrija predstavlja najvećeg proizvodnog

poslodavca.

Kanadska vlada od 2018. godine aktivno radi i na uvođenju pravne regulative vezane

uz zabranu korištenja djelomično hidrogeniziranih ulja u prehrani. Dosad su uvedena

posebna označavanja prednjih etiketa na ambalaži hrane koja je bogata natrijem,

šećerima i zasićenim mastima te je u tijeku i ažuriranje Nacionalnog vodiča za hranu.

Proizvodi kanadske prehrambene industrije izvoze se u preko 190 zemalja s fokusom

na šest glavnih tržišta koja čine oko 90 % ukupnog kanadskog izvoza. To su Sjedinjene

Američke Države, s preko 70 % udjela u kanadskom izvozu, te Kina, Japan, Meksiko,

Rusija i Južna Koreja.

Najveći udio u proizvodnji hrane i pića čini proizvodnja mesnih proizvoda, a slijede je

proizvodnja mliječnih proizvoda te mljevenje žitarica i uljarica.


36



43

Izvor: Statistics Canada – Državna agencija za statistiku Kanade, AAFC‐AID, Market Information Section (2018)

Prerada mesa i mesnih proizvoda čini najveći udio u ukupnoj proizvodnji prehrambene

industrije u provincijama Quebec, Ontario, Alberta i Britanska Kolumbija. Mljevenje žitarica i

uljarica najzastupljenije je u provincijama Manitobi i Saskatchewanu, dok prerada morskih

plodova čini najznačajniji udio u ukupnoj proizvodnji prehrambene industrije u New

Brusnwicku, Novoj Škotskoj, Prince Edward Islandu i Newfoundlandu.

Ostali, manje zastupljeni dijelovi prehrambene industrije podrazumijevaju sljedeće

djelatnosti: proizvodnju pića, pekarnice i proizvodnju tortilja, proizvodnju hrane za životinje,

konzerviranje voća i povrća te specijalne hrane, pripremu i pakiranje morskih plodova,

proizvodnju šećera i konditorskih proizvoda te ostalu preradu hrane.

Od maloprodajnih kanala prehrambenih proizvoda, najzastupljeniji su supermarketi,

hipermarketi i diskonti te potom drogerije. Uočen je rast potražnje u specijaliziranim

trgovinama delikatesnih prehrambenih proizvoda.

255 230 227 252 237 262 281211 235

399

679573 610

670 677751

899 901969

872

-1.000

-800

-600

-400

-200

0

200

400

600

800

1.000

1.200

2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017

Kanadski izvozmliječnih proizvoda

Kanadski uvozmliječnih proizvoda

Kanadskavanjskotrgovinskabilanca mliječnihproizvoda

Izvor: Statistics Canada – Državna agencija za statistiku Kanade, AAFC-AID, Market Information Section (2018)

Prerada mesa i mesnih proizvoda čini najveći udio u ukupnoj proizvodnji prehrambene

industrije u provincijama Quebec, Ontario, Alberta i Britanska Kolumbija. Mljevenje

žitarica i uljarica najzastupljenije je u provincijama Manitobi i Saskatchewanu, dok prerada

morskih plodova čini najznačajniji udio u ukupnoj proizvodnji prehrambene industrije u

New Brusnwicku, Novoj Škotskoj, Prince Edward Islandu i Newfoundlandu.

Ostali, manje zastupljeni dijelovi prehrambene industrije podrazumijevaju sljedeće

djelatnosti: proizvodnju pića, pekarnice i proizvodnju tortilja, proizvodnju hrane za

životinje, konzerviranje voća i povrća te specijalne hrane, pripremu i pakiranje morskih

plodova, proizvodnju šećera i konditorskih proizvoda te ostalu preradu hrane.

Od maloprodajnih kanala prehrambenih proizvoda, najzastupljeniji su supermarketi,

hipermarketi i diskonti te potom drogerije. Uočen je rast potražnje u specijaliziranim

trgovinama delikatesnih prehrambenih proizvoda.





44

Izvor: Statistics Canada – Državna agencija za statistiku Kanade, USDA FAS Canada, 2017.

Kanadska vlada ulaže znatna sredstva u razvoj i promociju programa zdravog življenja i

edukaciju svojeg stanovništva. Zbog takva načina informiranja javnosti o važnosti zdravlja,

potrošnja voća i povrća po stanovniku među najvišima je na svijetu. Lokalna je proizvodnja

hortikulture ograničena pa se domaći veleprodajni lanci oslanjaju na uvoz kako bi zadovoljili

stalno rastuću potražnju.

Kanadski maloprodajni sektor u potpunosti je konsolidiran te pogoduje veleprodajnim

lancima čime povećava učinkovitost skladištenja, distribucije i same prodaje. Postoji velika

potražnja za uvozom novih proizvoda koji sadrže visokovrijedne sastojke pa trgovački lanci

izvoznicima kvalitetnih proizvoda, uz sam plasman unutar pojedinog maloprodajnog lanca,

često nude i plasman istog proizvoda pod imenom trgovačke marke, ostavljajući mogućnost

zadržavanja obaju proizvoda u ponudi.

58% 20%

7%

3% 9%

3%

TRŽIŠNI UDIO MALOPRODAJNIH KANALA PREHRAMBENIH PROIZVODA U KANADI PO KATEGORIJI

Supermarketi i tradicionalni formati dućana

Diskonti

Specijalizirane trgovine

Male samoposluge i benzinske postaje

Drogerije

Ostalo

44


Kanadska vlada ulaže znatna sredstva u razvoj i promociju programa zdravog življenja i

edukaciju svojeg stanovništva. Zbog takva načina informiranja javnosti o važnosti zdravlja,

potrošnja voća i povrća po stanovniku među najvišima je na svijetu. Lokalna je proizvodnja

hortikulture ograničena pa se domaći veleprodajni lanci oslanjaju na uvoz kako bi zadovoljili

stalno rastuću potražnju.


lancima čime povećava učinkovitost skladištenja, distribucije i same prodaje. Postoji velika

potražnja za uvozom novih proizvoda koji sadrže visokovrijedne sastojke pa trgovački lanci

izvoznicima kvalitetnih proizvoda, uz sam plasman unutar pojedinog maloprodajnog lanca,

često nude i plasman istog proizvoda pod imenom trgovačke marke, ostavljajući mogućnost

zadržavanja obaju proizvoda u ponudi.

58% 20%

7%

3% 9%

3%

TRŽIŠNI UDIO MALOPRODAJNIH KANALA PREHRAMBENIH PROIZVODA U KANADI PO KATEGORIJI

Supermarketi i tradicionalni formati dućana

Diskonti


Male samoposluge i benzinske postaje

Drogerije

Ostalo


Kanadska vlada ulaže znatna sredstva u razvoj i promociju programa zdravog življenja

i edukaciju svojeg stanovništva. Zbog takva načina informiranja javnosti o važnosti

zdravlja, potrošnja voća i povrća po stanovniku među najvišima je na svijetu. Lokalna je

proizvodnja hortikulture ograničena pa se domaći veleprodajni lanci oslanjaju na uvoz

kako bi zadovoljili stalno rastuću potražnju.


lancima čime povećava učinkovitost skladištenja, distribucije i same prodaje. Postoji

velika potražnja za uvozom novih proizvoda koji sadrže visokovrijedne sastojke pa

trgovački lanci izvoznicima kvalitetnih proizvoda, uz sam plasman unutar pojedinog

maloprodajnog lanca, često nude i plasman istog proizvoda pod imenom trgovačke

marke, ostavljajući mogućnost zadržavanja obaju proizvoda u ponudi.

Kanadski repozitorij uputa vezanih uz izvoz prehrambenih proizvoda na kanadsko

tržište dostupan je na stranici http://www.inspection.gc.ca/food/imports/commercial-

importers/importing-food-products/eng/1376515896184/1376515983781

Hrvatska verzija cjelokupnog sadržaja CETA sporazuma dostupna je na stranici https://

narodne-novine.nn.hr/clanci/medunarodni/2017_09_9_55.html

Kratki vodič Europske komisije o CETA sporazumu dostupan je na stranici

http://trade.ec.europa.eu/doclib/docs/2017/september/tradoc_156062.pdf


http://www.inspection.gc.ca/food/imports/commercial-importers/importing-food-products/eng/1376515896184/1376515983781




http://trade.ec.europa.eu/doclib/docs/2017/september/tradoc_156062.pdf

38



Proizvodi od mlijeka

Kanada uvozi više mliječnih proizvoda nego što ih izvozi te puno pažnje posvećuje rastu

svog izvoza. Postoji velik interes za uvozom mliječnih proizvoda iz Europske unije, osobito

sira.

Europska unija najveći je svjetski izvoznik sira i mliječnih proizvoda te je povećanje izvoza

proizvoda u tim kategorijama jedan od najvažnijih interesa u njenom poljoprivredno-

prehrambenom sektoru. Trgovinskim sporazumom CETA dosadašnja kvota na uvoz sira od

13 472 tone povećana je na 18 500 tona.

Unatoč CETA-i, i dalje postoje ograničenja i zahtjevi vezani uz izvoz mlijeka i mliječnih

proizvoda na kanadsko tržište. Kanadski popis zahtjeva i ograničenja dostupan je na

stranici http://www.inspection.gc.ca/food/sfcr/exports/requirements-library/milk-and-dairy-

products-eu/eng/1519245918209/1519245918831

Meso i suhomesnati proizvodi

Suhomesnati proizvodi, osobito proizvodi iz Europske unije s oznakom geografskog

podrijetla, smatraju se delikatesama te za njima postoji rastući trend potražnje. Meso i

suhomesnati proizvodi također su obuhvaćeni CETA sporazumom.

Perad i mesne prerađevine od peradi (i jaja) i dalje imaju zabranu izvoza na kanadsko

tržište, a ograničen je broj bescarinskih kvota za govedinu, svinjetinu i kukuruz šećerac.

Na kanadsko tržište nije dozvoljen izvoz mesa životinja koje su tijekom uzgoja tretirane

hormonima.

Informacija o zabrani izvoza peradi i proizvoda prerađenih od mesa peradi iz RH na tržište

Kanade nalazi se na stranici http://inspection.gc.ca/food/meat-and-poultry-products/

imports/audits-of-meat-inspection-programs/evaluating-the-food-safety-systems/

eng/1530280996600/1530281090649?chap=16


http://www.inspection.gc.ca/food/sfcr/exports/requirements-library/milk-and-dairy-products-eu/eng/1519245918209/1519245918831

http://www.inspection.gc.ca/food/sfcr/exports/requirements-library/milk-and-dairy-products-eu/eng/1519245918209/1519245918831

http://inspection.gc.ca/food/meat-and-poultry-products/imports/audits-of-meat-inspection-programs/evaluating-the-food-safety-systems/eng/1530280996






Džemovi i pekmezi

Kanadski udio izvoza džemova, želea i pekmeza u 2017. godini je bio 0,29 % od ukupnog

izvoza. Od ukupne prodaje, najzastupljeniji su proizvodi koji sadrže jagodu i mješavine

jagode te malinu i mješavine maline. Džemovi i pekmezi s europskim geografskim

podrijetlom imaju rastuću potražnju te su obuhvaćeni CETA sporazumom.

46

Džemovi i pekmezi

Kanadski udio izvoza džemova, želea i pekmeza u 2017. godini je bio 0,29 % od ukupnog

izvoza. Od ukupne prodaje, najzastupljeniji su proizvodi koji sadrže jagodu i mješavine jagode

te malinu i mješavine maline. Džemovi i pekmezi s europskim geografskim podrijetlom imaju

rastuću potražnju te su obuhvaćeni CETA sporazumom.

Izvor: Statistics Canada – Državna agencija za statistiku Kanade

Čokolada

Čokolada, slatkiši i sladoled čine 7,4% ukupnog europskog izvoza prehrambenih proizvoda u

Kanadu u 2017. godini, s porastom od 1,5% u odnosu na 2016. godinu. Trgovinskim

sporazumom CETA ukinuta je carina od 10% na uvoz proizvoda od čokolade u Kanadu te se

očekuje još veći izvoz na kanadsko tržište.

Kanada je šesta vrhunska izvozna destinacija za čokoladu i konditorske proizvode. Belgija,

Njemačka, Velika Britanija i Poljska glavne su izvoznice čokolade na kanadsko tržište.

0

10

20

30

40

50

60

Jagoda imješavine sjagodom

Malina imješavine smalinom

Marmelade Grožđe i smjeses grožđem

Drugi okusi

UKUPNA PRODAJA DŽEMOVA, ŽELEA I PEKMEZA U KANADI 2016., PO KATEGORIJI, u milijunima CAD

Izvor: Statistics Canada – Državna agencija za statistiku Kanade

Čokolada

Čokolada, slatkiši i sladoled čine 7,4% ukupnog europskog izvoza prehrambenih

proizvoda u Kanadu u 2017. godini, s porastom od 1,5% u odnosu na 2016. godinu.

Trgovinskim sporazumom CETA ukinuta je carina od 10% na uvoz proizvoda od čokolade

u Kanadu te se očekuje još veći izvoz na kanadsko tržište.

Kanada je šesta vrhunska izvozna destinacija za čokoladu i konditorske proizvode. Belgija,

Njemačka, Velika Britanija i Poljska glavne su izvoznice čokolade na kanadsko tržište.

Pri plasmanu čokolade i konditorskih proizvoda na kanadsko tržište nulta stopa

carine ovisi o podrijetlu određenog postotka šećera. Čokolada i konditorski proizvodi

obuhvaćeni su sporazumom CETA te su uvjetno oslobođeni carine. Nulta stopa carine


40



kod tih proizvoda ovisi o postotku korištenog šećera koji nije proizveden u Europskoj

uniji. Prema pravilima definiranim sporazumom, omjer šećera koji nije proizveden u

Europskoj uniji smije dosegnuti maksimalno 40 % od ukupne težine korištenog šećera

ili ekvivalent od 30 % ukupne vrijednosti korištenog šećera. Ukoliko se prijeđe taj omjer,

proizvod podliježe carini od 10 %. Omjer korištenih sastojaka dokazuje se Potvrdom o

podrijetlu.

Identifikacija tržišnih potreba i potrošača

Kupovne navike kanadskih potrošača posljednjih godina bilježe velike promjene u

izboru proizvoda zbog promjena u demografiji, životnom stilu i stavovima prema zdravoj

prehrani uslijed vladinih aktivnosti. Promjene u demografiji uzrokovane su negativnim

prirodnim prirastom, zbog čega Kanada u 2018. godini ima više stanovnika u dobi preko

65 godina, nego stanovnika u dobi ispod 15 godina. Umirovljenici su tako postali najbrže

rastuća dobna skupina što uzrokuje promjene u potražnji za određenim asortimanom

proizvoda, koje su vezane uz orijentiranje na zdravu prehranu i domicilne proizvode.

Početkom 2019. godine stupa na snagu regulativa Safe Food for Canadians, koja uključuje

češće i strože kontrole prehrambenih proizvoda te brže ukidanje licenci proizvodima za

koje se ispostavi da pri bilo kojoj od kontrola nisu zadovoljili postavljene sigurnosne

uvjete.

Čak 40% kanadskog stanovništva starije je od 45 godina i očekuje se da će taj demografski

segment dosegnuti 48 % do 2026. godine.

Prema istraživanjima iz 2016. godine, prosječan broj članova obitelji u kanadskom

kućanstvu je tri, a u tijeku je i ekspanzivan porast kućanstava s jednom osobom.

Te okolnosti otvaraju veće mogućnosti za plasman procesuiranih gotovih obroka

namijenjenih zaposlenim osobama koje žive same. Zaposlene majke s djecom mlađom

od 16 godina orijentirane su ka kupnji mesnih obroka visokih nutritivnih vrijednosti.





Svaki je peti Kanađanin rođen u inozemstvu. Multikulturalnost uslijed visoke stope

imigracija utječe na cijelo maloprodajno tržište, s Kinezima, Filipincima i južnim Azijcima

kao najvećim etničkim grupama. Državna agencija za statistiku Kanade napravila je

projekciju da će do 2031. godine postotak potrošača s etničkim utjecajem na izbor

proizvoda dosegnuti preko 30 % ukupnog broja potrošača u Kanadi.

Istraživanje provedeno koje je proveo FAS Canada na uzorku od 1 500 Kanađana pokazalo

je pet glavnih karakteristika kod izbora prehrambenih proizvoda prema redu prioriteta:

okus, cijena, nutritivna vrijednost, izgled proizvoda i sigurnost.

Zabilježen je veliki rast prodaje hrane i hranjivih sastojaka, posebice funkcionalne

i organske hrane, zbog državne kampanje o prevenciji bolesti, uslijed činjenica da je

trenutno preko četvrtine kanadske djece u dobi od 2 – 17 godina pretilo.

Kanađani će rado izdvojiti novac za gurmanske proizvode. Svježina je kod njih gotovo sinonim

za kvalitetu, a preko 40 % Kanađana konzumira voće i povrće pet i više puta na dan.

Dizajn proizvoda i kvaliteta ambalaže imaju velik utjecaj u odabiru proizvoda pri prvoj

kupnji. Izgled koji odaje dojam svježine proizvoda kanadski potrošači će odabrati u

preko 30 % slučajeva učestalije u odnosu na proizvode s pastelnim bojama i nezamjetnim

tekstom. Od velike je važnosti fleksibilnost i praktičnost ambalaže zbog sve češće

konzumacije obroka u automobilu i na uredskim stolovima.

Cijena je također značajan faktor u izboru proizvoda. Sve veći broj Kanađana aktivan je u

traženju kupona i kupnji prilikom promotivnih akcija na određene proizvode. No, iako su

kao potrošači izrazito cjenovno osviješteni, pri odabiru proizvoda neće žrtvovati kvalitetu

zbog cijene.

Uočen je trend informiranja o proizvodu putem internetskih medija prije kupnje

prehrambenih proizvoda, osobito delicija, u kojem prednjači informiranje na kulinarskim

internetskim stranicama, te lokalnim internetskim stranicama prodavaonica i proizvođača

hrane.


42



49

Izvor: FAS Consumer Survey on Canadian Shopping Attitudes, 2016.

Rast cijena hrane uzrokovao je kod potrošača promjenu načina izbora hrane i senzibilizirao

potrošače na razmišljanje o kvaliteti jeftinijih marki te kupnju u jeftinijim maloprodajnim

dućanima.

Trgovačke marke nemaju percepcijsku stigmu niskokvalitetnog proizvoda te je istraživanje

koje je proveo Nielsen pokazalo da čak 73 % kanadskih potrošača vidi dodanu vrijednost u

nacionalnim trgovačkim markama.

Maloprodaja smrznutih gotovih obroka u porastu je za više od 2 % godišnje, a vakumirani

smrznuti obroci pogodni za zagrijavanje u mikrovalnim pećnicama među najpopularnijim su

prehrambenim proizvodima.

Bezglutenska hrana bilježi rast od preko 40 % u odnosu na 2010. godinu. Kanađani češće

biraju hranu kojoj na ambalaži vidljivo piše da sadrži manji udio soli, šećera, kalorija ili

zasićenih masti.

Prema istraživanju FAS Canada, 4 od 10 Kanađana pretražuje internet prije donošenja odluke

o kupnji hrane. Većina posjeta internetskih stranica je putem pametnih telefona i tableta te

je iznimno važno internetsku stranicu prilagoditi pregledu i lakoj navigaciji proizvoda na toj

vrsti uređaja.

0 10 20 30 40 50 60 70

Ostalo

Mobilne aplikacije

Društvene mreže

Medijski portali

Blogovi o životnom stilu

Internetske stranice proizvođača hrane

Internetske stranice maloprodaja hrane

Kulinarske internet stranice

NAJČEŠĆI IZVORI INFORMIRANJA KANAĐANA PRIJE DONOŠENJA ODLUKE O KUPNJI HRANE

Izvor: FAS Consumer Survey on Canadian Shopping Attitudes, 2016.

Rast cijena hrane uzrokovao je kod potrošača promjenu načina izbora hrane i senzibilizirao

potrošače na razmišljanje o kvaliteti jeftinijih marki te kupnju u jeftinijim maloprodajnim

dućanima.

Trgovačke marke nemaju percepcijsku stigmu niskokvalitetnog proizvoda te je istraživanje

koje je proveo Nielsen pokazalo da čak 73 % kanadskih potrošača vidi dodanu vrijednost

u nacionalnim trgovačkim markama.

Maloprodaja smrznutih gotovih obroka u porastu je za više od 2 % godišnje, a vakumirani

smrznuti obroci pogodni za zagrijavanje u mikrovalnim pećnicama među najpopularnijim

su prehrambenim proizvodima.

Bezglutenska hrana bilježi rast od preko 40 % u odnosu na 2010. godinu. Kanađani češće

biraju hranu kojoj na ambalaži vidljivo piše da sadrži manji udio soli, šećera, kalorija ili

zasićenih masti.

Prema istraživanju FAS Canada, 4 od 10 Kanađana pretražuje internet prije donošenja

odluke o kupnji hrane. Većina posjeta internetskih stranica je putem pametnih telefona

i tableta te je iznimno važno internetsku stranicu prilagoditi pregledu i lakoj navigaciji

proizvoda na toj vrsti uređaja.





Tržišni lideri u maloprodajnom sektoru

Vrste maloprodajnih kanala u Kanadi

Benzinske postaje

Maloprodajna mjesta koje posluju pod nazivom benzinske postaje.

Drogerije

Prodavaonice s maloprodajnim ljekarnama specijaliziranima u OTC (over-the-counter),

odnosno bezreceptnoj kategoriji i kategoriji proizvoda za zdravlje i ljepotu. Nude ograničeni

raspon praktičnih namirnica.

Dućan

Svaka maloprodajna trgovina koja u asortimanu nudi linije suhih namirnica, konzerviranih

proizvoda ili neprehrambenih artikala i kvarljivih proizvoda.

Hipermarketi

Maloprodajne trgovine mekanim i čvrstim proizvodima, pri čemu prodaja prehrambenih

proizvoda nije primarna aktivnost. Veličine su 200 000 kvadratnih metara i više.

Samoposlužne trgovine

Kompaktna trgovina koja nudi ograničene linije visokokvalitetnih artikala. Mnoge prodaju i

brzu hranu. Obično su manje od 2 400 kvadratnih metara i imaju dugo radno vrijeme.

Veletrgovina

Trgovina s više od 1 500 predmeta, prvenstveno suhih i kvarljivih namirnica. Veličine su od

100 000 kvadratnih metara te u ponudi imaju većinu proizvoda u velikim pakiranjima i rinfuzi.


Male trgovine specijalizirane na određenom sektoru tržišta hrane, kao što su meso ili zdrava

hrana. Često su manje od 3 000 kvadratnih metara.

Supermarketi

Samoposlužni dućani sa svim linijama proizvoda i godišnjom prodajom od minimalno dva

milijuna CAD.


44



Supermarketi

Legenda:

Tip prodajnog mjesta: SS = Superstore, SM = Supermarket, SC = Supercentre,

C = Mala samoposlužna trgovina

Cjenovna kategorija: D = diskontni, L = niski cjenovni rang, M = srednji cjenovni rang,

W = veleprodajne cijene, U = viši cjenovni rang

Maloprodajni subjekt Naziv marke Tip dućana Cjenovna kategorija

Broj lokacija

Loblaws Ukupni broj lokacija - 1194

Istočna Kanada

Atlantic Superstore SS D 50

Dominion SM M 11

Save Easy Foods SM D 43

Nacionalna i Središnja

Kanada

Cash & Carry SM W 15

Extra Foods SM D 66

Fortinos SM / SS M 21

L’Intermarche SM M 64

Loblaws SM / SS M 65

Maxi SM D 96

Maxi & Cie SM D 21

NoFrills SM D 213

Presto SM M 11

Provigo SM / SS M 78

Real Canadian Superstore SS D 112

Real Canadian Wholesale Club SS D 33

Valu-Mart SM M 60

Your Independent Grocer SM M 59

Zehrs SM / SS M 44

Zapadna i Prerijska Kanada

Extra Foods SM D 66

Real Canadian Wholesale Club SS D 33

SuperValu SM D 11

T & T SM M 22






Broj lokacija

Sobeys Ukupni broj lokacija - 1232

Sve provincije

Sobeys SM M 265

Cash & Carry SM W 7

Foodland SM M 200

Freshco SM L/M 36

IGA SM M/U 189

IGA Express SM M 5

IGA Mini SM M 6

IGA Extra SM M 115

Marche Bonichoix SM M/U 92

Les Marche Tradition SM M/U 37

Price Chopper SM D 3

Rachelle Bery SM M/U 21

Thrifty Foods Inc SM M 31

Zapadna KanadaCanada Safeway SM M 202

Family Foods SM M 53


Broj lokacija

Metro Inc. Ukupni broj lokacija - 1136

Središnja Kanada

Food Basics SM D 95

Marche Richeliu SM M 78

Metro / Metro Plus SM L/M 357

Super-C SM D 86

Adonis SM M 2


Broj lokacija

Federated Co-Operatives

Ltd.Ukupni broj lokacija - 386

Središnja, Zapadna i Prerijska

Kanada

Federated Co-op SM M 220

Super A Foods SM M 24

The Grocery People SM M 13

Cash and Carry Depots SM D 5

TAGS SM M 14

Co-op Atlantic

Co-op Stores SM M 66

Country Stores SM M 13

Valu Foods SM M 22

Village Stores SM M 7


46




Broj lokacija

Overwaitea Food Group Ukupni broj lokacija - 145

Cooper’s Foods SM M 16

Overwaitea Foods SM M 13

PriceSmart Foods SM L/M 5

Save-on-Foods SM M 106

Urban Fare SM M 5


Broj lokacija

H.Y. Louie Company Ukupni broj lokacija - 32

IGA SM M 32

Cash & Carry SM D 3


Broj lokacija

Kitchen Food Fair Kitchen Food Fair SM M 55

Rabba Fine Foods Rabba Foods SM M/U 35

Longo Brothers Fruit

Market IncLongos SM M/U 26

Farmboy Inc. Farmboy SM M/U 17

Quality Foods Quality Foods SM M 12

Whole Foods Market Whole Foods SM M/U 10





Veletrgovina


Broj lokacija

Costco Canada Inc. Ukupni broj lokacija - 102

Costco CW W 102

Diskonti mješovite robe


Broj lokacija

Canadian Tire Corporation Canadian Tire MM MM 511

Dollar Tree Canada Dollar Giant MM D 207

Dollarama Stores Dollarama MM D 806

Giant Tiger Stores Giant Tiger MM D 200

The Northwest Company

Northern

MM

M

149North Marts L/M

Quickstop L/M

Walmart Canada CorporationWalmart

MM/SCD

391Supercenters D

Your Dollar Store with More Your Dollar Store with More MM L/M 118


48



Samoposlužne trgovine, minimarketi i benzinske postaje

Maloprodajni subjekt Naziv marke Broj lokacija

Alimentation CouchTard Inc. Couche-Tard 1550

Metro Marche Ami 72

Marche Extra 194

Sobeys Needs 122

Quickie Convenience Stores Quickie 50

7-Eleven Canada inc. 7-Eleven 470

Husky Oil Marketing

Company

Husky Food Stores

Husky Market

Mohawk Stop ‘n Go

326

Suncor Energy

(Petro Canada)SuperStop 1496

Shell Canada Products Ltd Select n/a

Imperial Oil Ltd. On the Run 424

Parkland Industries LP

Fas Gas

Fas Gas Plus

Short Stop

Short Stop Express

266

Drogerije

Maloprodajni subjekt Naziv marke Broj lokacija

Shoppers Drug Mart Shoppers Drug Mart 1382

Pharma Save PharmaSave 493

Katz Group Canada Ltd.Rexall

Rexall Pharma Plus420

Izvor: Statistics Canada – Državna agencija za statistiku Kanade, Canadian Grocer, Who’s Who (2017), Directory of Retail Chains in Canada (2016)





Najznačajniji uvozni i izvozni prizvodi iz EU-a

56

Najznačajniji uvozni i izvozni proizvodi iz EU-a

Izvor: European Comission, Directorate-General for Agriculture and Rural Development, Agri-Food Trade Statistical Factsheet European

Union – Canada, 2018.

TOP 10 IZVOZNIH

POLJOPRIVREDNO-

PREHRAMBENIH PROIZVODA

IZ EU-A U KANADU, 2017., PO

VRSTI

Milijuni

€ 2013.

Milijuni

€ 2014.

Milijuni

€ 2015.

Milijuni

€ 2016.

Milijuni

€ 2017.

% udjela u

ukupnim

polj.-prehr.

proizvodima

2017.

%

promjene

2016. –

2017.

1 Vino, vermut,

jabukovača i ocat 806 755 821 837 912 25,6 9,0

2 Jaka alkoholna pića i

likeri 284 292 342 316 333 9,4 5,4

3 Čokolada, slastičarski

proizvodi i sladoled 222 230 248 260 264 7,4 1,5

26%

9%

7%

6% 6% 4%

42%

Glavni izvozni poljoprivredno-prehrambeni proizvodi iz EU-a u Kanadu 2017.

Vino, vermut, jabukovača i ocat

Jaka alkoholna pića i likeri

Čokolada, slastičarski proizvodi i sladoled

Tjestenina, peciva, keksi i kruh

Pivo

Proizvodi od povrća, voća ili orašastih plodova

Ostali poljoprivredno-prehrambeni proizvodi

Izvor: European Comission, Directorate-General for Agriculture and Rural Development, AgriiFood Trade Statistical Factsheet European Union – Canada, 2018.

TOP 10 IZVOZNIH POLJOPRIVREDNO-

PREHRAMBENIH PROIZVODA IZ EU-A

U KANADU, 2017., PO VRSTI

Milijuni €

2013.

Milijuni €

2014.

Milijuni €

2015.

Milijuni €

2016.

Milijuni €

2017.

% udjela

u ukupnim

polj.-prehr.

proizvodima

2017.

% promjene

2016. –

2017.

1Vino, vermut, jabukovača i ocat

806 755 821 837 912 25,6 9,0

2Jaka alkoholna pića i likeri

284 292 342 316 333 9,4 5,4

3Čokolada, slastičarski proizvodi i sladoled

222 230 248 260 264 7,4 1,5

4Tjestenina, peciva, keksi i kruh

192 184 182 189 214 6,0 13,2

5 Pivo 217 209 224 209 211 5,9 1,0

6Proizvodi od povrća, voća ili orašastih plodova

106 108 114 129 136 3,8 5,4

7 Sir 121 121 120 125 132 3,7 5,6

8 Maslinovo ulje 88 103 103 132 125 3,5 -5,3

9 Sirova koža i krzno 152 239 233 168 117 3,3 -30,4

10Vode i bezalkoholna pića

80 86 97 104 110 3,1 5,8



50



57

4 Tjestenina, peciva,

keksi i kruh 192 184 182 189 214 6,0 13,2

5 Pivo 217 209 224 209 211 5,9 1,0

6

Proizvodi od povrća,

voća ili orašastih

plodova

106 108 114 129 136 3,8 5,4

7 Sir 121 121 120 125 132 3,7 5,6

8 Maslinovo ulje 88 103 103 132 125 3,5 -5,3

9 Sirova koža i krzno 152 239 233 168 117 3,3 -30,4

10 Vode i bezalkoholna

pića 80 86 97 104 110 3,1 5,8


Union – Canada, 2018;


Union – Canada, 2018.

17%

17%

16% 12%

7%

4%

27%

Glavni uvozni poljoprivredno-prehrambeni proizvodi iz Kanade u EU 2017.

Pšenica

Soja

Uljarice, osim soje

Povrće, svježe, rashlađeno ili sušeno

Žitarice, osim pšenice i riže

Hrana za kućne ljubimce

Ostali poljoprivredno-prehrambeni proizvodi


TOP 10 UVOZNIH POLJOPRIVREDNO-

PREHRAMBENIH PROIZVODA IZ

KANADE U EU, 2017., PO VRSTI

Milijuni €

2013.

Milijuni €

2014.

Milijuni €

2015.

Milijuni €

2016.

Milijuni €

2017.

% udjela

u ukupnim

polj.-prehr.

proizvodima

2017.

%

promjene

2016. -

2017.

1 Pšenica 399 693 716 484 377 16,9 -22,1

2 Soja 519 315 403 436 374 16,7 -14,2

3 Uljarice, osim soje 131 149 201 301 365 16,3 21,3

4Povrće, svježe, rashlađeno i sušeno

190 212 222 242 264 11,8 9,1

5Žitarice, osim pšenice i riže

96 275 72 179 156 7,0 -12,8

6 Hrana za kućne ljubimce 49 55 74 76 99 4,4 30,3

7Voće, svježe ili sušeno, osim citrusa i tropskog voća

66 60 75 68 73 3,3 7,4

8 Sirova koža i krzno 85 108 54 44 66 3,0 50,0

9 Šećer, osim repe i trske 41 45 54 60 64 2,9 6,7

10Prehrambeni proizvodi, nije specificirano

28 32 37 36 52 2,3 44,4


Struktura poljoprivredno-prehrambene razmjene EU i KJanade, 2007. – 2017.





59

Struktura poljoprivredno‐prehrambene razmjnen EU i KJanade, 2007. – 2017.

Legenda: Commodities = Potrošni proizvodi; Other Primary = Ostali primarni proizvodi; Processed (incl. wine) = Prerađeni (uklj. vino); Food preparations = Prehrambeni proizvodi; Beverages = Pića; Non‐edible = Nejestivi proizvodi; Balance = Bilanca Izvor: European Comission, Directorate‐General for Agriculture and Rural Development, Agri‐Food Trade Statistical Factsheet European Union – Canada, 2018.

Legenda: Commodities = Potrošni proizvodi; Other Primary = Ostali primarni proizvodi; Processed (incl. wine) = Prerađeni (uklj. vino); Food preparations = Prehrambeni proizvodi;

Beverages = Pića; Non-edible = Nejestivi proizvodi; Balance = Bilanca



52



Izvor: Statistics Canada – Državna agencija za statistiku Kanade; The Observatory of Economic Complexity (2016); UN Comtrade (2016); Parlov Digital Intelligence

Najznačajniji uvozni i izvozni proizvodi iz svijeta

0,04%0,11%0,15%0,16%0,16%0,20%0,20%0,24%0,29%0,30%0,48%0,52%0,52%0,62%0,65%0,70%0,71%0,73%0,90%0,92%1,00%1,10%1,10%1,20%

2,10%2,10%2,10%2,40%

3,10%3,10%

3,50%3,90%4,00%

4,50%5,50%

6,70%7,30%

8,70%11,00%

17,00%

OstaloSladoled

Kakaova pastaKakaov prahSirovi šećer

PosijeVoda

KobasiceDžemovi

Ostala fermentirana pićaVino

Ekstrakti kave i čajaAlkohol s više od 80 % vol.

Ostaci od proizvodnje škrobaVoćni sok

Duhan za motanjeKvasac

Sirovi duhanPivo

Sojino brašnoOstalo prerađeno povrće

Prerađena ribaTjestenina

Voda s okusomUmaci i začini

Pripremljene žitariceJuhe i mesne juhe

Ostalo pripremljeno mesoOstalo prerađeno voće i orašasti plodovi

Ostali šećeriŽestoka pića

Sladni ekstraktŠećerni proizvodiPrerađeni rakovi

Hrana za životinjeOstali prehrambeni proizvodi

Ostalo zamrznuto povrćeOstali biljni ostaci

ČokoladaPekarski proizvodi

STRUKTURA KANADSKOG IZVOZA PREHRAMBENOG SEKTORA, po vrsti





61

Izvor: Statistics Canada – Državna agencija za statistiku Kanade,MIT – The Observatory of Economic Complexity (2016), rad autora

0,04%

0,04%

0,13%

0,17%

0,42%

0,42%

0,46%

0,46%

0,47%

0,48%

0,49%

0,52%

0,54%

0,55%

0,57%

0,60%

0,94%

1,20%

1,60%

1,90%

2,50%

2,80%

2,90%

3,20%

3,40%

3,40%

7,40%

9,40%

10,00%

21,00%

22,00%

Maslac

Mlijeko

Prerađeni proizvodi od jaja

Fermentirani mliječni proizvodi

Sir

Jaja

Med

Ostalo

Koncentrirano mlijeko

Meso peradi

Sirutka

Konjsko meso

Životinjski organi

Konji

Ostale životinje

Masnoće životinjskog podrijetla

Konzervirano meso

Prerađena riba

Ostali nejestivi životinjski proizvodi

Meso peradi

Zamrznuto goveđe meso

Riblji fileti

Svinje

Zamrznuta nefiletirana riba

Mekušci

Jestive iznutrice

Svježa nefiletirana riba

Goveda

Goveđe meso

Rakovi

Svinjsko meso

STRUKTURA KANADSKOG IZVOZA PROIZVODA ŽIVOTINJSKOG PODRIJETLA, po vrsti



54




0,08%0,18%0,20%0,21%0,22%0,34%0,36%0,42%0,46%0,53%0,54%0,55%0,66%0,75%0,78%0,82%0,90%0,90%1,00%1,00%1,10%1,10%1,10%1,10%1,20%

1,50%1,80%1,90%2,10%2,20%2,40%

2,90%3,00%3,00%3,20%3,40%3,60%3,60%

4,20%4,30%

4,70%4,90%

5,30%7,80%8,00%

9,70%

SladoledMelasa

Prerađeni duhanPosije

OcatKvasac

Kakaov prahVoda

Ostala fermentirana pićaPrerađene rajčice

DžemoviDuhan za motanje

Ostalo zamrznuto povrćeKakaova pasta

Ukiseljeni proizvodiOstaci od proizvodnje škroba

Životinjsko brašno i peletiOstalo

Kakaova zrnaKakaov maslac

Ekstrakti kave i čajaPrerađeni rakovi

KobasiceJuhe i mesne juhe

Ostali šećeriSojino brašno

Ostalo prerađeno povrćePrerađena riba

TjesteninaŠećerni proizvodi

Sirovi šećerPripremljene žitarice

Sladni ekstraktPivo

Voćni sokAlkohol s više od 80 % vol.

Žestoka pićaOstalo pripremljeno brašno

Umaci i začiniOstalo prerađno voće i orašasti plodovi

Voda s okusomHrana za životinje

ČokoladaOstali prehrambeni proizvodi

Pekarski proizvodiVino

STRUKTURA KANADSKOG UVOZA PREHRAMBENOG SEKTORA, po vrsti





63


0,09%

0,36%

0,38%

0,55%

0,58%

0,71%

0,80%

1,05%

1,10%

1,20%

1,20%

1,60%

1,60%

1,70%

1,70%

2,00%

2,60%

2,60%

3,80%

3,80%

4,50%

4,90%

5,40%

8,00%

9,20%

11,00%

11,00%

16,00%

Fermentirani mliječni proizvodi

Koncentrirano mlijeko

Životinjski organi

Med

Goveda

Mlijeko

Jestive iznutrice

Ostalo

Perad

Konji

Ostale životinje

Prerađena riba

Jaja

Ostali nejestivi životinjski proizvodi

Sirutka

Maslac

Ovčje i kozje meso

Konzervirano meso

Mekušci

Zamrznuta nefiletirana riba

Svježa nefiletirana riba

Sir

Zamrznuto goveđe meso

Meso peradi

Svinjsko meso

Goveđe meso

Riblji fileti

Rakovi

STRUKTURA KANADSKOG UVOZA PROIZVODA ŽIVOTINJSKOG PODRIJETLA, po vrsti



56



64

0,28%

0,44%

0,65%

0,73%

0,73%

1,00%

1,10%

1,50%

3,10%

3,40%

3,60%

4,70%

5,50%

5,90%

8,80%

10,00%

13,00%

16,00%

19,00%

Voda s okusom

Ostalo prerađeno voće i plodovi

Pripremljene žitarice

Ostali prehrambeni proizvodi

Ekstrakt slada

Ostalo prerađeno povrće

Voda

Pivo

Vino

Šećer u prahu

Hrana za živo

Ostalo pripremljeno meso

Žestoka pića

Prerađena riba

Umaci i začini

Čokolada

Juhe i mesne juhe

Džemovi

Pekarski proizvodi

STRUKTURA HRVATSKOG IZVOZA PREHRAMBENOG SEKTORA U KANADU, po

9,00%

15,00%

76,00%

Prerađene

Ostale

Med

STRUKTURA HRVATSKOG IZVOZA PROIZVODA ŽIVOTINJSKOG PODRIJETLA U KANADU, po







Najznačajniji sajmovi

24.– 26. veljače 2019.

Toronto, Kanada

The Restaurants Canada Showhttps://www.rcshow.com

Međunarodni sajam hotelske i ugostiteljske industrije

Poslovni sektori: hrana, hiće, hoteli, restorani

30. travnja – 2. svibnja 2019.

Toronto, Kanada

SIAL Canadahttps://sialcanada.com/en/

Glavni sjevernoamerički sajam prehrambenih proizvoda

Poslovni sektori: hrana, piće

30. travnja – 2. svibnja 2019.

Toronto, Kanada

SET Canadahttps://sialcanada.com/en/set/

Glavni sajam inovativnih usluga i opreme vezanih uz distribuciju hrane, hotelijerstvo i ugostiteljstvo te prehrambeno-prerađivačku industriju

Poslovni sektori: prerada hrane

4.– 6. lipnja 2019.

Toronto, Kanada

PACKEX Torontohttp://admtoronto.com/packex

Sajam vezan uz preradu hrane i nova tehnološka dostignuća u ambalaži, preradi i logistici

Poslovni sektori: prerada hrane, ambalaža, transport, skladištenje, logistika

Veljača 2020.

Charlottetown, Kanada

International Potato Technology Expohttp://www.potatoexpo.ca

Sajam vezan uz poljoprivredu i proizvodnju prehrambenih proizvoda

Poslovni sektori: poljoprivreda, hrana, piće

15. travnja – 17. travnja 2020.

Montreal, Kanada

SIAL Canadahttps://sialcanada.com/en/

Glavni sjevernoamerički sajam prehrambenih proizvoda

Poslovni sektori: hrana, piće

15.– 17. travnja 2020.

Montreal, Kanada

SET Canadahttps://sialcanada.com/en/set/

Glavni sajam inovativnih usluga i opreme vezanih uz distribuciju hrane, hotelijerstvo i ugostiteljstvo te prehrambeno-prerađivačku industriju

Poslovni sektori: prerada hrane


http://www.expodatabase.com/aussteller/messen/show.php?id=46723&timer=m1536325552&tmid=&currPage=1&maxPerPage=20&params=timer%3Dm1536325552%26amp%3Btimer%3Dm1536325552%26amp%3Bi_cockpitkeyfindwo%3D2%26amp%3Bi_cockpitkeywords%3Dcanada%26amp%3Bi_branche%255B0%255D%3D495%26amp%3Bi_branche%255B1%255D%3D490%26amp%3Bi_cockpitkeyfindart%3D1%26amp%3Bi_land%255B0%255D%3D28%26amp%3Bsortierid%3D0%26amp%3Btimer%3Dm1536325552%26amp%3BmaxPerPage%3D20%26amp%3BshowPrintlist%3D0%26amp%3BmaxPerPage%3D20

https://www.rcshow.com


https://sialcanada.com/en


https://sialcanada.com/en/set


http://admtoronto.com/packex


http://www.potatoexpo.ca


https://sialcanada.com/en


https://sialcanada.com/en/set

58

SEKTOR DRVNE INDUSTRIJE – NAMJEŠTAJ




Kanada je osmi najveći izvoznik namještaja na svijetu, s godišnjom prodajom od 11,5

milijardi USD u 2016. godini. U posljednjem desetljeću, rezultati kanadske industrije

namještaja vezani su uz tri glavna čimbenika: premještanje proizvodnje namještaja u

azijske zemlje, rast vrijednosti kanadskog dolara i recesiju koja je trajala od 2008. do

2009. godine.

Unatoč velikoj transformaciji industrije, zbog navedenih čimbenika, ona je i dalje drugi po

veličini sektor potrošačkih proizvoda, nakon obrade hrane i pića. u smislu zapošljavanja

te ima značajnu domaću prisutnost s regionalnom zastupljenošću u svakoj pokrajini. U

2016. godini bilo je registrirano preko 7 000 kanadskih proizvođača namještaja, uglavnom

malih i srednjih poduzetnika.

Glavna specijalnost Kanade u drvnom sektoru je namještaj od masivnog drveta, uredski

namještaj i proizvodnja kuhinjskih ormarića.

Industrija djeluje na tri razine: proizvođači – distributeri – maloprodaja.

Kanadska industrija namještaja ima reputaciju proizvođača visokokvalitetnih proizvoda

koji su među najtraženijima na svijetu te su prepoznati pod Made in Canada oznakom

geografskog podrijetla.

Kanada je aktivna u poticanju svojeg izvoza u sektoru drvne industrije te nudi različite

poticaje domaćim proizvođačima za plasman njihovih proizvoda na strana tržišta.

Istovremeno, trend uvoza proizvoda industrije namještaja i srodnih proizvoda kontinuirano

raste te Kanada uvozi oko 30 % proizvoda više no što u toj industriji izvozi.

Visoka cijena rada i veliki troškovi transporta, zbog geografske površine same zemlje

i uglavnom ruralnih krajeva iz kojih potječu domicilni proizvođači, teško se natječu sa

stranim proizvođačima, uzrokujući rast uvoza namještaja iz godine u godinu.





Većina je proizvoda industrije namještaja proizvedenog u Europskoj uniji, s obzirom na

oznaku geografskog podrijetla, primjenom sveobuhvatnog gospodarsko-trgovinskog

sporazuma CETA oslobođena carina. Proizvođači moraju osigurati dokaznice europskog

podrijetla određenog postotka sastojaka proizvoda kako bi im bilo omogućeno

oslobođenje carinjenja. Upute i procedure vezane uz CETA sporazum dostupne su u

direktnim poveznicama u zadnjem dijelu ovog dokumenta.

Zamjetan je i trend prodaje namještaja visokotehnološkim internetskim trgovinama te

veliki maloprodajni lanci počinju njime ostvarivati sve značajnije financijske prihode.


60



68

Većina je proizvoda industrije namještaja proizvedenog u Europskoj uniji, s obzirom na

oznaku geografskog podrijetla, primjenom sveobuhvatnog gospodarsko‐trgovinskog

sporazuma CETA oslobođena carina. Proizvođači moraju osigurati dokaznice europskog

podrijetla određenog postotka sastojaka proizvoda kako bi im bilo omogućeno oslobođenje

carinjenja. Upute i procedure vezane uz CETA sporazum dostupne su u direktnim

poveznicama u zadnjem dijelu ovog dokumenta.

Zamjetan je i trend prodaje namještaja visokotehnološkim internetskim trgovinama te veliki

maloprodajni lanci počinju njime ostvarivati sve značajnije financijske prihode.

Izvor: Government of Canada, Industry statistics, 2018, rad autora

2013 2014 2015 2016 2017Ukupni izvoz namještaja i

srodnih proizvoda 3.843 4.362 5.348 5.953 5.692

0

1.000

2.000

3.000

4.000

5.000

6.000

7.000

TREND UKUPNOG IZVOZA INDUSTRIJE NAMJEŠTAJA I SRODNIH PROIZVODA, u milijunima CAD

Izvor: Government of Canada, Industry statistics 2018, Parlov Digital Intelligence

TOP 10 ZEMALJA KANADSKOG IZVOZA INDUSTRIJE NAMJEŠTAJA I SRODNIH PROIZVODA, u tisućama CAD

2017

Sjedinjene Američke Države 5.484.685

Meksiko 32.062

Kina 24.580

Velika Britanija 15.282

Kuvajt 11.634

Japan 10.160

Saudijska Arabija 7.182

Kolumbija 6.084

Njemačka 5.806

Francuska (uključujući Monako i Francuske Antile) 4.923

Ostali 89.862

Izvor: Government of Canada, Industry statistics, 2018, Parlov Digital Intelligence





69

TOP 10 ZEMALJA KANADSKOG IZVOZA INDUSTRIJE

NAMJEŠTAJA I SRODNIH PROIZVODA,

u tisućama CAD

2017


Meksiko 32.062

Kina 24.580

Velika Britanija 15.282

Kuvajt 11.634

Japan 10.160

Saudijska Arabija 7.182

Kolumbija 6.084

Njemačka 5.806

Francuska (uključujući Monako i Francuske Antile) 4.923

Ostali 89.862 Izvor: Government of Canada, Industry statistics, 2018, rad autora

Izvor: Government of Canada, Industry statistics, 2018, rad autora

2013 2014 2015 2016 2017Ukupni uvoz namještaja i

srodnih proizvoda 5.997 6.514 7.206 7.745 8.062

0

1.000

2.000

3.000

4.000

5.000

6.000

7.000

8.000

9.000

TREND UKUPNOG UVOZA INDUSTRIJE NAMJEŠTAJA I SRODNIH PROIZVODA, u milijunima CAD


TOP 10 ZEMALJA KANADSKOG UVOZA INDUSTRIJE NAMJEŠTAJA I SRODNIH PROIZVODA, u tisućama CAD

2017

Kina 2.767.602


Meksiko 1.014.944

Vijetnam 397.262

Italija (uključujući Vatikan) 274.075

Poljska 144.546

Tajvan 128.425

Malezija 104.936

Njemačka 103.021

Indija 64.346

Ostali 556.985



62




Kanada je, zbog svoje velike zemljopisne površine i geografske koncentracije stanovništva,

izrazito zahtjevno tržište kada je riječ o skladištenju i distribuciji. Stanovništvo je postalo

cjenovno osjetljivo, a sektor proizvodnje i prodaje namještaja osjetljiv je na potražnju

jer spada u tzv. soft sector, odnosno sektor u kojem je potražnja izrazito osjetljiva na rast

cijena, pad životnog standarda ili promjenu životnog stila.

Porastom udjela tzv. milenijalaca (generacije Y), osoba rođenih od 80-ih do sredine 90-ih

godina 20. stoljeća, gotovo 40 % potrošača, promijenilo je kupovne navike i preferencije

vezane uz namještaj i njegov značaj unutar potrošačevog kućnog okruženja.

Potrošače iz generacije Y karakterizira fokusiranost na funkcionalnost i minimalizam, te

namještaj više nije predmet statusnog simbola, već uštede prostora i povećanja ugođaja

boravljenja u minimalističkom okruženju.

Demografska skupina milenijalaca čini većinski udio u ukupnom broju potrošača

tog sektora te je promijenila dosadašnji opis kupovnih navika, prije svega kada je

riječ o informiranju o proizvodu i njegovim svojstvima prije same kupnje te odabiru

maloprodajnog kanala.

Kupnja jeftinijeg funkcionalnog namještaja rastući je trend jer milenijalci uglavnom žive

sami u domaćinstvu te u iznajmljenom stanu. Najmodavci biraju funkcionalni jeftini

namještaj dok najmoprimci vole minimalistički namještaj koji pruža dojam većeg prostora.

Generacija X čini oko 30 % kanadskih kupaca namještaja, baby boomersi i umirovljenici

oko 30 %, a uočeno je kako 40 % milenijalaca svojim preferencijma izbora proizvoda

utječe i na druge generacije.

Demografska promjena i tehnološka unaprjeđenja promijenila su potrošačke navike,

uobičajeni posjet trgovačkom centru ili specijaliziranoj prodavaonici namještaja sve više

zamjenjuje prethodno informiranje o materijalu, konkurentskim proizvodima te usporedba

cijena na različitim prodajnim mjestima putem interneta. Slijedom identifikacije sve većih

promjena u ponašanju potrošača, mnoge specijalizirane trgovine namještaja uvele su

internetske trgovine u kojima se kupcima učestalo nude promotivne akcije.





U brzorastućoj ponudi internetskih trgovina, uspješne su samo one koje tehnološki

zadovoljavaju sve potrebe potrošača, odnosno one koje su prilagođene pregledavanju

sadržaja s različitih uređaja – mobitela, tableta, laptopa malih monitora, a tek potom

stolnih računala i velikih monitora. Uočen je i trend povećanja prodaje aktivnom

komunikacijom marki i prodajnih kanala putem društvenih mreža i korištenja lokalnih

blogera, influencera.

73

Najznačajniji uvozni i izvozni proizvodi

0,10%

0,12%

0,75%

1,40%

2,00%

2,30%

2,40%

2,70%

3,30%

5,50%

8,80%

12,00%

59,00%

Ukrasi od drva

Košarački proizvodi

Drveni sanduci

Oblikovano drvo

Listovi furnira

Drvene vlaknaste ploče

Uslojeno drvo

Ostali proizvodi od drva

Drvo za ogrjev

Neobrađeno drvo

Drvena stolarija

Ploče iverice

Piljeno drvo

STRUKTURA KANADSKOG IZVOZA PROIZVODA DRVNOG SEKTORA, po vrsti




64



74

0,20%0,21%0,33%0,39%0,45%

0,82%0,99%1,01%1,10%1,20%

1,70%2,00%

3,20%3,20%

4,00%4,30%

5,20%7,70%

10,00%11,00%

12,00%14,00%

15,00%

Drvene drške alataPletarski proizvodi

Proizvodi od prirodnog plutaDrveni ugljen

Aglomerirano plutoDrvene bačve

Košarački proizvodiOstalo

Drveni okviriDrveni kuhinjski proizvodi

Ukrasi od drvaDrveni sanduciDrvo za ogrjev

Ploče ivericeListovi furnira

Željeznički pragoviOstali proizvodi od drva

Oblikovano drvoNeobrađeno drvo

Uslojeno drvoDrvena stolarija

Vlaknaste ploče od drvaPiljeno drvo

STRUKTURA KANADSKOG UVOZA DRVNOG SEKTORA, po vrsti

0,79%

1,30%

5,20%

24,00%

53,00%

69,00%

Kuhinjski proizvodi od drva

Košarački proizvodi

Uslojeno drvo

Piljeno drvo

Drveni sanduci

Listovi furnira

STRUKTURA HRVATSKOG IZVOZA PROIZVODA DRVNE INDUSTRIJE U KANADU, po vrsti







Tržišni lideri (domaći i inozemni)

Najznačajniji kanadski tržišni lideri u prodaji namještaja su:

• SEARS

• The Brick

• IKEA

• Leon’s.

U elektroničkoj trgovini namještaja najznačajniji kanadski tržišni lideri su:

• Simons Maison https://www.simons.ca/en

• Amazon.ca https://www.amazon.ca

• Rove Concepts https://www.roveconcepts.com

• Mobilia https://mobilia.ca

• EQ3 https://eq3.com/ca/en

• ElteMkt http://www.eltemkt.com

• Urban Barn https://www.urbanbarn.com

• Bestbuy.ca

https://www.bestbuy.ca

• Ikea Canada https://www.ikea.com/ca/en

• Leon’s https://www.leons.ca

• Bouclair https://www.bouclair.com/en

• Structube https://www.structube.com

• Chapters Indigo https://www.chapters.indigo.ca/en-ca

• ZARA Home https://www.zarahome.com/ca

• H&M Home http://www2.hm.com/en_ca/index.html

• Wayfair.ca https://www.wayfair.ca


https://www.simons.ca/en

Amazon.ca

https://www.amazon.ca/

https://www.roveconcepts.com/

https://mobilia.ca/

https://eq3.com/ca/en

http://www.eltemkt.com/

https://www.urbanbarn.com/

Bestbuy.ca

https://www.bestbuy.ca/

https://www.ikea.com/ca/en/

https://www.leons.ca/

https://www.bouclair.com/en/

https://www.structube.com/

https://www.chapters.indigo.ca/en-ca/

https://www.zarahome.com/ca/

http://www2.hm.com/en_ca/index.html

Wayfair.ca

https://www.wayfair.ca/

66



Najznačajniji sajmovi

16. – 18. siječnja 2019. Calgary, Kanada

WRLA Buying Show and Conventionhttps://www.wrla.org/events/calendar/

Poslovni sektori: podugovaranje, stolarija

Listopad, 2019.Abbotsford, Kanada

Canada Woodworking Westhttp://www.canadawoodworkingwest.ca

Poslovni sektori: stolarija

23. – 24. siječnja 2020.Calgary, Kanada

WRLA Buying Show and Conventionhttps://www.wrla.org/events/calendar/

Poslovni sektori: podugovaranje, stolarija


https://www.expodatabase.com/tradeshow/wrla-buying-show-and-convention-65575.html

https://www.wrla.org/events/calendar

https://www.expodatabase.com/aussteller/messen/show.php?id=68565&timer=m1540291335&tmid=&currPage=1&maxPerPage=20&params=timer%3Dm1540291335%26amp%3Btimer%3Dm1540291335%26amp%3Bi_cockpitkeyfindwo%3D2%26amp%3Bi_cockpitkeywords%3DCanada%2BWoodworking%2BWest%26amp%3Bi_cockpitkeyfindart%3D1%26amp%3Bsortierid%3D0%26amp%3Btimer%3Dm1540291335%26amp%3BmaxPerPage%3D20%26amp%3BshowPrintlist%3D0%26amp%3BmaxPerPage%3D20

http://www.canadawoodworkingwest.ca

https://www.expodatabase.com/tradeshow/wrla-buying-show-and-convention-65575.html

https://www.wrla.org/events/calendar

SEKTOR ODJEĆE I OBUĆE





Sektor odjeće i obuće u Kanadi uspio je održati stabilni rast i u 2017. godini. Robne marke

Adidas, Nike, Lululemon Athletica i Under Armour najviše su profitirale generacijski

izazvanom promjenom životnog stila te sve većom popularnošću sportske odjeće i

obuće kod kanadskih potrošača.

U sklopu nacionalne promidžbe koncepta zdravog života te poticanja građana na vježbu

i zdravu prehranu, potrošači u Kanadi sve se više okreću fizičkim vježbama i aktivnostima

na otvorenom, stvarajući time jaku i stabilnu potražnju za atletskom obućom i odjećom.

Tom se načinu života u najvećoj mjeri okreću pojedinci s visokim osobnim dohotkom koji

su skloni proizvode birati prema kvaliteti i dizajnu, a tek potom cijeni.

Ženska sportska odjeća i obuća i u 2018. godini bilježe očekivano stabilan rast, a

muška sportska odjeća i obuća neočekivano visok rasta zbog sve većeg okretanja ove

demografske skupine potrošača modnim dodacima.

Tržište odjeće i obuće u Kanadi postaje sve kompetitivnije i fragmentiranije, s vidljivim

trendom povećanja udjela lokalnih i globalnih marki. Tržišni lideri međusobno se natječu

različitim cijenama putem različitih distribucijskih kanala. Posebno je to zamjetno u

elektroničkoj trgovini koja bilježi intenzivni rast prodaje.


68



79

Izvor: Statistics Canada – Državna agencija za statistiku Kanade, 2018, rad autora

Veliki proizvođači sportske opreme natječu se inovacijama u obući, nadilazeći osnovne

materijale i tkanine, cjenovno dostupne manjim proizvođačima, te se vješto štite

patentiranjem i ciljanim opsežnim marketinškim aktivnostima koje si manji proizvođači ne

mogu priuštiti.

Industrijska proizvodnja odjeće u Kanadi obuhvaća poduzeća koja se prvenstveno bave

proizvodnjom odjeće i modnih dodataka, uključujući proizvode od pletiva. Primarne linije

proizvoda uključuju modnu odjeću, radnu odjeću, tehničku vanjsku odjeću, odjeću za

preživljavanje, odjeću za aktivnosti, donji veš, nacionalne odjevne proizvode vezane uz

turizam, odjeću za kampiranje, rukavice, kape, čarape i slično. Tehnički tekstil daje važan

doprinos u poboljšavanju odjevnih proizvoda za zaštitu od vanjskih utjecaja i sigurnosti na

vojnim, obrambenim i sigurnosnim tržištima.

Veliki proizvođači odjeće premjestili su svoju proizvodnju u azijske zemlje kako bi smanjili

troškove i uspješnije se nosili s brzom promjenom modnih trendova i kupovnih navika

potrošača, dok su istovremeno odjele dizajna, marketinga, istraživanja i razvoja te logistike i

distribucije zadržali aktivnima u Kanadi.

15451816

20972397

2706

0

500

1000

1500

2000

2500

3000

2014. 2015. 2016. 2017. 2018.

KANADSKA INDUSTRIJA ODJEĆE I OBUĆE ‐ TREND PRODAJE U INTERNETSKIM TRGOVINAMA, u milijunima USD

Izvor: Statistics Canada – Državna agencija za statistiku Kanade (2018)

Veliki proizvođači sportske opreme natječu se inovacijama u obući, nadilazeći osnovne

materijale i tkanine, cjenovno dostupne manjim proizvođačima, te se vješto štite

patentiranjem i ciljanim opsežnim marketinškim aktivnostima koje si manji proizvođači

ne mogu priuštiti.

Industrijska proizvodnja odjeće u Kanadi obuhvaća poduzeća koja se prvenstveno bave

proizvodnjom odjeće i modnih dodataka, uključujući proizvode od pletiva. Primarne

linije proizvoda uključuju modnu odjeću, radnu odjeću, tehničku vanjsku odjeću, odjeću

za preživljavanje, odjeću za aktivnosti, donji veš, nacionalne odjevne proizvode vezane uz

turizam, odjeću za kampiranje, rukavice, kape, čarape i slično. Tehnički tekstil daje važan

doprinos u poboljšavanju odjevnih proizvoda za zaštitu od vanjskih utjecaja i sigurnosti

na vojnim, obrambenim i sigurnosnim tržištima.

Veliki proizvođači odjeće premjestili su svoju proizvodnju u azijske zemlje kako bi smanjili

troškove i uspješnije se nosili s brzom promjenom modnih trendova i kupovnih navika

potrošača, dok su istovremeno odjele dizajna, marketinga, istraživanja i razvoja te

logistike i distribucije zadržali aktivnima u Kanadi.

Kanadska se industrija odjeće sve više fokusira se tržišta visoke mode i kvalitete, te

tržište zaštitne odjeće. Najveći izazov, koji donosi okretanje tim tržištima, nedostatak je

kvalificirane radne snage.





Kanadska proizvodnja tekstilne robe, poput proizvoda za kućanstvo, kao što su posteljina,

ručnici i zastori, te tekstila za uporabu u proizvodnji odjeće, u velikoj je mjeri preseljena

u zemlje s nižim troškovima rada. Međutim, i dalje postoji ekonomska opravdanost

proizvodnje u slučaju specijalizirane potražnje (npr. visoke kvalitete, određenog svojstva,

brzog odgovora na estetske preferencije kupaca, brze nadopune inventara te ako su

proizvodi teški ili neisplativi za prijevoz, kao što je slučaj s tepisima i jastucima).

No, tekstil ima mnoge primjene, ne samo na kojima je fokus masovnog tržišta. Tkana

ugljena vlakna koja se koriste u kompozitnim strukturama, neporozne premazane

geosintetičke tkanine za izradu podloga za jalovišta, paraaramidne tkanine (npr. kevlar) za

neprobojne prsluke, perive i antibakterijske navlake za madrace i jastuke u zdravstvenim

objektima, tvrde tkanice za sigurnosne pojaseve ili priveznice te staklena vlakna za

proizvodnju niza oblikovanih proizvoda, uključujući trupove brodova, kupaonske kade,

termalne kupke i automobilske dijelove, samo su neke od njegovih specijaliziranih

namjena čiji konačni proizvodi mogu ostvarivati značajan profit. Proizvodi kanadskih

tekstilnih tvrtki imaju širok raspon tehničkih i posebnih primjena te su sastavni dio lanaca

opskrbe mnogih velikih industrija u Kanadi.

U Kanadi se tehnički tekstil razvija u poslovnom okruženju s podrškom akademskog

istraživanja i snažnog industrijskog znanja, što doprinosi dodatnom rastu tog sektora.

Napredak u svjetskoj tekstilnoj industriji doveo je do situacije u kojoj tekstil sve više

konkurira drugim materijalima, poput metala, drva i plastike, u primjenama za koje su

tradicionalno korišteni upravo ti materijali. Kompozitni materijali najbolji su primjer takve

zamjene, a osim toga, novi tekstili, poput „inteligentnih“ tekstila ili tekstila koji provode

električnu energiju, sve se češće viđaju u primjenama na tržištu.

Kanada odjeću i obuću uvozi najviše iz Bangladeša, Indije, Kambodže i Vijetnama, dok je

uvoz iz Kine vrlo malo zastupljen.


70




Promjena kupovnih navika i životnog stila, uzrokovana generacijskom promjenom

potrošača, najviše je utjecala na sektor odjeće i obuće. Glavni potrošači okrenuli su se

trendu nošenja ležernije odjeće u slobodno vrijeme te izboru odjeće svjetskih marki. Uz

fluktuacije u samom trendu dogodila se i velika promjena u potražnji s obzirom na izbor

distribucijskog kanala za kupnju i lakoću naručivanja u internetskim trgovinama.

Internetske trgovine predstavljaju najbrže rastući distribucijski kanal koji, u odnosu na

klasične maloprodajne kanale, ima izrazito niske operativne troškove. No, lakoća kupnje

i niski troškovi distribucije nisu samo prednost, već i velika prijetnja kompletnom sektoru

jer se sve više Kanađana okreće naručivanju odjeće i obuće iz drugih zemalja.

Unatoč niskom operativnom trošku, kanadske internetske trgovine imaju dugačko

trajanje i visoku cijenu isporuke. Mnogi američki proizvođači i distributeri odjeće i obuće

razvili su svoju internetsku ponudu na kanadskim internetskim domenama, nudeći kratke

rokove isporuke i velike pogodnosti pri kupnji. Time ugrožavaju kanadske proizvođače i

maloprodajne lance, prodajući robu stranog podrijetla koja administrativno nije uvezena

u Kanadu i zbog pojedinačnih i malih potrošačkih narudžbi, šalje se iz zemlje ponuđača

potrošaču osobno.

Kanadski potrošač kupuje u internetskim trgovinama, koje su tehnološki napredne

i prilagođene uređajima s kojih se pregledavaju, te pri kupovini voli skupljati bodove

za sljedeće kupnje putem programa nagrađivanja odnosno loyalty programa. Velik je

problem kanadskih proizvođača i malih maloprodajnih mjesta nedostatak financijskih

sredstava za držanje koraka s tehnološkim napretkom te za prilagodbu poslovanja

digitalnom dobu i sve učestalijim narudžbama te vrste.

Najveći rast i dalje se očekuje u segmentu sportske odjeće i obuće poznatih robnih marki

te modnih marki, dok prodaja proizvoda srednje klase bilježi pad. Kupci odjeće i obuće

prepoznatljivih robnih marki uglavnom pripadaju starijoj generaciji.







82



0,89%

0,97%

1,10%

1,10%

1,30%

1,30%

1,40%

1,70%

1,70%

2,20%

2,20%

2,40%

2,50%

2,80%

3,10%

3,30%

3,40%

3,40%

3,90%

4,20%

4,70%

5,50%

5,60%

6,30%

7,60%

10,00%

15,44%

Pletene majice kratkih rukava

Ostali pleteni odjevni predmeti

Platno za kućanstvo

Tekstil za crijeva i cijevi

Odjeća od pustene tkanine ili tkanine s premazom

Poliamidna tkanina


Pamučna pređa za maloprodaju

Gumirana tekstilna tkanina

Lagana gumirana pletena tkanina

Nepletena sportska odjeća

Nepleteni kaputi za muškarce

Nepleteni kaputi za žene

Pletena tkanina od sintetičke filamentne pređe

Uske tkanine

Pleteni ženski kostimi

Pleteni puloveri

Nepleteni ženski kostimi

Netkani tekstili

Sagovi dobiveni taftingom

Rabljena odjeća

Tekstili za tehničku uporabu

Ostali proizvodi od tkanine

Netkana muška odijela

Tekstilna tkanina obložena plastikom

Nemaloprodajna sintetička filamentna pređa

Ostalo

STRUKTURA KANADSKOG IZVOZA TEKSTILNOG SEKTORA, po vrsti


72



84

Izvor: Sta Canada – Državna agencija za sta s ku Kanade,MIT – The Observatory of Economic Complexity (2016), rad autora

1,10%

1,10%

1,20%

1,20%

1,30%

1,40%

1,40%

1,80%

1,90%

2,00%

2,00%

2,10%

2,10%

2,20%

2,40%

2,50%

2,50%

2,50%

3,10%

3,60%

4,30%

5,10%

5,10%

6,30%

8,20%

9,60%

22,00%

Pletene muške košulje

Tek i za tehničku uporabu

Ostala pletena odjeća

Pletena muška odijela

Pletena odjeća za bebe

Pletena tkanina od sinte čke filamentne pređe

Lagana gumirana pletena tkanina

Nemaloprodajna sinte čka filamentna pređa

Ostalo žensko donje rublje

Nepletena sportska odjeća


Nepleteni muški

Pletene čarape

Nepletene ženske košulje

Ostali proizvodi od tkanine

Nepleteni ženski kapu

Nepletene muške košulje

Ostalo

Netkani teks i

Platno za kućanstvo

Sagovi dobiveni ta gom

Pleteni ženski kos mi

Pletene majice kratkih rukava

Nepletena muška odijela

Nepleteni ženski kos mi

Pleteni puloveri

Pleteno žensko donje rublje

STRUKTURA KANADSKOG UVOZA SEKTORA TEKSTILA, po vrsti






85


0,29%1,30%1,50%2,00%

3,60%4,10%

5,11%6,10%

16,00%20,00%

40,00%

ŠeširiVodootporna obuća

Umjetna kosaDijelovi za obuću

Ostala obućaOstala pokrivala za glavu

OstaloPletene kape

Gumena obućaTekstilna obuća

Kožna obuća

STRUKTURA KANADSKOG UVOZA SEKTORA OBUĆE I POKRIVALA ZA GLAVU, po vrsti


83


1,10%

1,40%

2,00%

3,50%

6,50%

6,50%

6,90%

8,20%

12,00%

13,00%

13,00%

26,00%

Štapovi za hodanje

Trake i podstave za glavu

Ostalo

Ostala obuća

Dijelovi obuće

Gumena obuća

Tekstilna obuća

Umjetna kosa

Vodootporna obuća

Pletene kape

Ostala pokrivala za glavu

Kožna obuća

STRUKTURA KANADSKOG IZVOZA SEKTORA OBUĆE I POKRIVALA ZA GLAVU, po vrsti



74



Tržišni lideri (domaći i inozemni)

• Marks

https://www.marks.com

• Gap Stores Inc.

https://www.gapcanada.ca

• Gildan

https://www.mygildan.com/store/ca

• TJX Canada

http://www.tjxcanada.ca

• Walmart Canada

https://www.walmart.ca/en

• Hudson Bay Canada

https://www.thebay.com

• Reitman’s Canada

https://www.reitmans.com

• Carter’s Canada

https://www.cartersoshkosh.ca

• Sears Canada

https://www.sears.ca

• Simons/Harry Rosen

https://www.harryrosen.com/en

• Aritzia

https://www.aritzia.com/en/home

• H&M Canada

https://www2.hm.com/en_ca/index.html


https://www.marks.com

https://www.gapcanada.ca

https://www.mygildan.com/store/ca

http://www.tjxcanada.ca

https://www.walmart.ca/en

https://www.thebay.com

https://www.reitmans.com

https://www.cartersoshkosh.ca

https://www.sears.ca

https://www.harryrosen.com/en

https://www.aritzia.com/en/home

https://www2.hm.com/en_ca/index.html

INFORMACIJSKE KOMUNIKACIJSKE TEHNOLOGIJE (IKT)




U kanadskom sektoru informacijskih komunikacijskih tehnologija djeluje preko 39 000

privatnih poduzeća. Njih preko 34 000 djeluje unutar industrije softverskih i računalnih

usluga.

IKT sektor značajno doprinosi BDP-u Kanade. Godine 2016. sektorski BDP iznosio je 73

milijarde CAD te je činio 4,4 % nacionalnog BDP-a.

U 2016. godini IKT sektor je rastao je po stopi od 2,3 %, odnosno gotovo dvostruko brže

od ukupnog kanadskog gospodarstva. Kategorija softvera i računalnih usluga rasla po

stopi od 6,4 %, što je čini najbrže rastućom u sektoru.

89


U kanadskom sektoru informacijskih komunikacijskih tehnologija djeluje preko 39 000

privatnih poduzeća. Njih preko 34 000 djeluje unutar industrije softverskih i računalnih

usluga.

IKT sektor značajno doprinosi BDP-u Kanade. Godine 2016. sektorski BDP iznosio je 73

milijarde CAD te je činio 4,4 % nacionalnog BDP-a.

U 2016. godini IKT sektor je rastao je po stopi od 2,3 %, odnosno gotovo dvostruko brže od

ukupnog kanadskog gospodarstva. Kategorija softvera i računalnih usluga rasla po stopi od

6,4 %, što je čini najbrže rastućom u sektoru.

Izvor: Canadian ICT Sector Profile – 2016, Her Majesty the Queen in Right of Canada, as represented by the Minister of Industry, 2017

Kanadski IKT sektor sastoji se većinom od malih poduzeća, čak 33 500 poduzeća ima manje

od 10 zaposlenih. Poduzeća s više od 500 zaposlenih vrlo je malo, ukupno, s podružnicama

stranih multinacionalnih korporacija, oko 110.

89,2%

5,0%

2,5% 3,3%

KANADSKA IKT PODUZEĆA, po kategoriji

Software i računalne usluge

IKT veleprodaja

IKT proizvodnja

Komunikacijski servisi


Kanadski IKT sektor sastoji se većinom od malih poduzeća, čak 33 500 poduzeća ima

manje od 10 zaposlenih. Poduzeća s više od 500 zaposlenih vrlo je malo, ukupno, s

podružnicama stranih multinacionalnih korporacija, oko 110.


76



90


Podsektori proizvodnje kanadskog IKT-a oslanjaju se na izvozna tržišta te je samo u 2016.

godini izvezeno preko 80 % proizvoda. Kanadski izvoz IKT proizvoda smanjio se u 2016. godini

na 11,3 milijardi USD, odnosno za 2,1 %, a izvoz računala i periferne opreme te opreme za

žičanu komunikaciju, povećao se za 51 milijun USD.

Između 2011. i 2016. godine izvoz IKT proizvoda porastao je za 1,7 %. Od 2011. godine

najveći je pad zamijećen u izvozu elektroničkih komponenti odnosno -15,2 %, dok su izvozi

audio i video opreme te računala i periferne opreme najviše porasli, i jedan i drugi po stopi

14 %.

86,0%

10,8%

1,7% 1,5%

KANADSKA IKT PODUZEĆA, prema broju zaposlenih

1-9

10-49

50-100

100+


Podsektori proizvodnje kanadskog IKT-a oslanjaju se na izvozna tržišta te je samo u 2016.

godini izvezeno preko 80 % proizvoda. Kanadski izvoz IKT proizvoda smanjio se u 2016.

godini na 11,3 milijardi USD, odnosno za 2,1 %, a izvoz računala i periferne opreme te

opreme za žičanu komunikaciju, povećao se za 51 milijun USD.

Između 2011. i 2016. godine izvoz IKT proizvoda porastao je za 1,7 %. Od 2011. godine

najveći je pad zamijećen u izvozu elektroničkih komponenti odnosno -15,2 %, dok su

izvozi audio i video opreme te računala i periferne opreme najviše porasli, i jedan i drugi

po stopi 14 %.

91


Kanadska industrija najviše ulaže upravo u istraživanje i razvoj IKT sektora. U 2016. godini

ulaganja su iznosila 30,8 % udjela u svim izdacima u istraživanja i razvoj kanadske industrije,

odnosno preko 5,5 milijardi USD. Najveći pad ulaganja u istraživanje i razvoj dogodio se u

području softvera i računalnih usluga, prvenstveno kao rezultat pada od 9,3 % u izdavanju

novih softverskih proizvoda.

U IKT sektoru zaposleno je 3,3 % od ukupnog broja zaposlenih u Kanadi. Zaposlenost se u

2016. godini povećala za 1,7 % u odnosu na godinu prije te se bilježi trend stalnog rasta

zapošljavanja u toj industriji. Najveća je potražnja za radnom snagom u kategoriji

proizvodnje softvera i računalnih usluga. Te usluge bilježe najveći udio zapošljavanja osoba s

visokom stručnom spremom.

Prosječna plaća zaposlenika u IKT sektoru je 75 000 USD godišnje te je prosjek plaća u tom

sektoru za 52,7 % viši od nacionalnog prosjeka. Od 2011. do 2016. godine prosječna plaća u

IKT sektoru narasla je za 13 %, dok su plaće u ostalim industrijama rasle 8,7 %.

17,8%

18,1%

19,5%

28,7%

15,9%

KANADSKI IZVOZ IKT PROIZVODA, po grupama

Oprema za žičane komunikacije

Oprema za bežične komunikacije

Elektroničke komponente

Računalna oprema

Audio, video i ostala IKT dobra






Kanadska industrija najviše ulaže upravo u istraživanje i razvoj IKT sektora. U 2016.

godini ulaganja su iznosila 30,8 % udjela u svim izdacima u istraživanja i razvoj kanadske

industrije, odnosno preko 5,5 milijardi USD. Najveći pad ulaganja u istraživanje i razvoj

dogodio se u području softvera i računalnih usluga, prvenstveno kao rezultat pada od 9,3

% u izdavanju novih softverskih proizvoda.

U IKT sektoru zaposleno je 3,3 % od ukupnog broja zaposlenih u Kanadi. Zaposlenost

se u 2016. godini povećala za 1,7 % u odnosu na godinu prije te se bilježi trend stalnog

rasta zapošljavanja u toj industriji. Najveća je potražnja za radnom snagom u kategoriji

proizvodnje softvera i računalnih usluga. Te usluge bilježe najveći udio zapošljavanja

osoba s visokom stručnom spremom.

Prosječna plaća zaposlenika u IKT sektoru je 75 000 USD godišnje te je prosjek plaća u

tom sektoru za 52,7 % viši od nacionalnog prosjeka. Od 2011. do 2016. godine prosječna

plaća u IKT sektoru narasla je za 13 %, dok su plaće u ostalim industrijama rasle 8,7 %.


78

TURIZAM


TURIZAM

Kanada je, prema veličini teritorija i geografskoj rasprostranjenosti, druga najveća

zemlja na svijetu. Turizam je najrazvijeniji u regijama Toronto, Montreal, Vancouver/

Whistler, Slapovi Niagare, otok Vancouver, Calgary / kanadski Stjenjak, Okanagan Valley

u Britanskoj Kolumbiji i Ottawa.

Kanadski turizam bilježi kontinuiran trend rasta. Kombinirani domaći i međunarodni

turizam u Kanadi ima oko 1,7 % udjela u BDP-u zemlje te generira značajan broj radnih

mjesta.

Kanadska turistička ekonomija narasla je za 5,6 % u prvom kvartalu 2018. godine na

temelju prihoda od domaćih i međunarodnih putovanja u Kanadu. Najznačajniji prihodi

od turizma uočeni su u sektorima prijevoza (+8,8 %), hrane i pića (+5,3 %) i smještaja

(+4,4 %).

Samo u prvom kvartalu 2018. godine turizam u Kanadi generirao je preko 720 000 radnih

mjesta.

92

TURIZAM

Kanada je, prema veličini teritorija i geografskoj rasprostranjenosti, druga najveća zemlja na

svijetu. Turizam je najrazvijeniji u regijama Toronto, Montreal, Vancouver/Whistler, Slapovi

Niagare, otok Vancouver, Calgary / kanadski Stjenjak, Okanagan Valley u Britanskoj Kolumbiji

i Ottawa.

Kanadski turizam bilježi kontinuiran trend rasta. Kombinirani domaći i međunarodni turizam

u Kanadi ima oko 1,7 % udjela u BDP‐u zemlje te generira značajan broj radnih mjesta.

Kanadska turistička ekonomija narasla je za 5,6 % u prvom kvartalu 2018. godine na temelju

prihoda od domaćih i međunarodnih putovanja u Kanadu. Najznačajniji prihodi od turizma

uočeni su u sektorima prijevoza (+8,8 %), hrane i pića (+5,3 %) i smještaja (+4,4 %).

Samo u prvom kvartalu 2018. godine turizam u Kanadi generirao je preko 720 000 radnih

mjesta.

Izvor: Statistics Canada – Državna agencija za statistiku Kanade, 2018.

0

5

10

15

20

25

30

35

40

2000

2001

2002

2003

2004

2005

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

2016

2017

DOPRINOS TURIZMA BDP‐u KANADE, u milijardama CAD

Izvor: Statistics Canada – Državna agencija za statistiku Kanade (2018)


TURIZAM



Strategija razvoja kanadskog turizma usmjerena je na razvoj specijaliziranih turističkih

proizvoda od kojih su najznačajniji kulinarski turizam, autohtoni turizam, putovanja za

milenijalce i skijaški turizam.

Kulinarski turizam u Kanadi među najpopularnijim je vrstama turizma i jedan od najbrže

rastućih segmenata u globalnoj turističkoj industriji.

Autohtoni turizam važan je i jedinstven sektor u turističkoj industriji putem kojeg zemlja

predstavlja svoja kulturološka obilježja i nasljeđe, povećavajući time vrijednost svojih

autohtonih proizvoda na domaćem tržištu i indeks njihove percepcije na međunarodnim

tržištima.

Promjenom generacija promijenile su se navike putovanja i potražnje za određenim

proizvodima. Milenijalci su postali najzastupljeniji demografski segment u ukupnom

udjelu svih turista. Putovanja za milenijalse, uz kulinarski turizam, jedan su od najbrže

rastućih segmenata turizma Kanade i inkubator prenošenja dojmova među najvećim

utjecajnim grupama putnika (influencers), kojima Kanada promiče svoju turističku ponudu

i potrošačku svijest o destinaciji.

Skijaški turizam generator je zapošljavanja u hladnim predjelima Kanade te u tim

područjima ima strateško značenje.

Kanadski dolar slabiji je u odnosu na druge valute zemalja iz kojih dolazi većina turista,

što Kanadu čini destinacijom koju si prosječan turistički budžet može priuštiti.

Najveći broj turista dolazi iz Sjedinjenih Američkih Država pa su kanadske promotivne

aktivnosti prvenstveno fokusirane na to tržište.

Najznačajnija tržišta za kanadski sektor turizma su Sjedinjene Američke Države, Australija,

Kina, Francuska, Njemačka, Indija, Japan, Meksiko, Južna Korea i Velika Britanija.

Kanada za svoja ciljna tržišta i turiste ima razvijen portal Destination Canada

(www.destinationcanada.com) na kojima redovito objavljuje statistike sektora turizma i

svojih najznačajnijih tržišta, kao i upute turistima za putovanje u zemlju.


http://www.destinationcanada.com

80

TURIZAM


Svake godine povećava se broj kanadskih turista koji posjećuje Hrvatsku, koja kao

turistička destinacija postaje u Kanadi sve traženija. Hrvatsku je 2017. godine posjetilo

142 363 kanadskih turista, što je za 24 % više u odnosu na 2016. godinu, koji su ostvarili

415 373 noćenja, što je za 23 % više u odnosu na 2016. godinu. Trend povećanog broja

dolazaka kanadskih turista nastavljen je i u prvih šest mjeseci 2018. godine kada je

Hrvatsku posjetilo 60 881 kanadskih turista, što je 32 % više u odnosu na isto razdoblje

u prošloj godini, te koji su ostvarili 156 477 noćenja, odnosno 23 % više u odnosu na isto

razdoblje u prošloj godini.


ZAŠTITA OKOLIŠA I OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE




Zaštita okoliša

Kanadska agencija za procjenu utjecaja na okoliš (Canadian Environmental Assessment

Agency) središnje je tijelo kanadske vlade za područje zaštite okoliša. U svom radu

sudjeluje u izradi i oblikovanju prijedloga i zakona koji definiraju politiku zaštite okoliša.

Zadužena je za provedbu više od desetak parlamentarnih akata, djelomice ili u cijelosti,

te za ispunjenje brojnih zakonodavnih obveza.

U okviru spomenutih akata, propisa i zakona izvješćuje o nizu složenih pitanja koji se tiču

zaštite okoliša, uključujući:

• praćenje kvalitete zraka i vode te emisije stakleničkih plinova

• upravljanje razinom otrovnih tvari u komercijalnim proizvodima

• predviđanje meteoroloških modela i izvještavanje o vremenskim

uvjetima

• konzultacije s Kanađanima, dionicima, istraživačima i vladama

• istraživanje i zaštitu staništa ptica selica i ugroženih vrsta

• odobravanje i, prema potrebi, sprječavanje međunarodne trgovine

opasnim otpadom, opasnim reciklažnim materijalima i ugroženim

vrstama

• promoviranje, pregledavanje i provođenje regulatornih zahtjeva.


82



Zakoni za čijej e provođenje nadležna Agencija su sljedeći:

Zaštita okoliša

• Zakon o Ministarstvu okoliša – donesen 1971. godine, uspostavio

je Agenciju kao odjel u okviru portfelja ministra okoliša, čija je

odgovornost očuvanje i unaprjeđenje okoliša, pružanje meteoroloških

usluga te koordiniranje politika i programa za postizanje ciljeva vezanih

uz zaštitu okoliša.

• Upravljanju vodnim resursima22 – uupravljanje kanadskom obalom i

kopnenim vodama zajednička je odgovornost saveznih, pokrajinskih

i teritorijalnih vlasti. Zakon o vodama i Zakon o unaprjeđenju

međunarodnih rijeka (International Rivers Improvement Act - IRIA) dva

su najvažnija primjera iz ovog područja kojim upravlja Agencija.

Sprječavanje onečišćenja

• Zakon o zaštiti okoliša (Canadian Environmental Protection Act – CEPA

1999) – glavni pravni akt o zaštiti okoliša i važan dio šireg kanadskog

zakonodavnog okvira čiji je cilj sprječavanje onečišćenja te zaštita

okoliša i ljudskog zdravlja

• Zakon o ribarstvu – za provedbu Zakona odgovoran je ministar ribarstva

i oceana, a ministar okoliša odgovoran je za dijelove koji se odnose na

onečišćenje voda.

• Zakon o zaštiti antarktičkog okoliša (Antarctic Environmental Protection

Act – AEPA) – svrha je Zakona zaštita antarktičkog okoliša od

potencijalno negativnih učinaka koji su posljedica kanadske aktivnosti

u regiji. Zakon je preuzeo kanadske obaveze iz Protokola o zaštiti

okoliša uz Antarktičku povelju – Madridskog protokola (The Protocol

on Environmental Protection to the Antarctic Treaty).

22 https://www.canada.ca/en/environment-climate-change/services/water-overview/governance-legislation/provincial-territorial.html


https://www.canada.ca/en/environment-climate-change/services/water-overview/governance-legislation/provincial-territorial.html




Postoji i nekoliko drugih zakona koji se bave bioraznolikošću, očuvanjem i održivim

razvojem.

To su:

• Zakon o ugroženim vrstama

• Zakon o pticama selicama iz 1994. (Migratory Birds Convention Act

1994 – MBCA)

• Zakon o zaštiti divljih životinja i biljaka te uređivanju međunarodne i

međupokrajinske trgovine (Wild Animal and Plant Protection and

Regulation of International and Interprovincial Trade Act – WAPPRIITA)

• Zakon o kanadskoj divljoj fauni i flori

• Savezni zakon o održivom razvoju

• Zakon o zakladi za tehnologiju za održivi razvoj

• Zakon o provedbi zaštite okoliša

• Zakon o tjednu okoliša

• Zakona o tjednu nacionalne divlje faune i flore.


84



Obnovljivi izvori energije

Kanada, s velikim teritorijem i raznolikim zemljopisnim karakteristikama, ima značajne

obnovljive izvore koji se mogu koristiti za proizvodnju energije. Ti resursi uključuju rijeke

i jezera, vjetar, bioenergiju, solarnu energiju, geotermalnu energiju i energiju oceanskih

valova. Kanada je svjetski lider u proizvodnji i korištenju energije iz obnovljivih izvora.

Obnovljivi izvori energije trenutno imaju udio od oko 18,9 % ukupne proizvodnje energije

u Kanadi. Hidroenergija je najvažniji izvor obnovljivih izvora energije u Kanadi s udjelom

od 59,3 % u proizvodnji električne energije. Kanada je drugi po veličini proizvođač u

svijetu električne energije koja se dobiva iz hidroenergetskih postrojenja. Energija vjetra

drugi je najvažniji izvor obnovljivih izvora energije u Kanadi. Ona čini 3,5 % proizvodnje

električne energije u Kanadi. Bioenergija je treći najveći obnovljivi izvor kanadske

proizvodnje električne energije, a njezin udio u kanadskoj proizvodnji električne energije

iznosi 1 %. Energija vjetra i solarna energija imaju najveći rast u industriji proizvodnje

električne energije.

Energija vjetra

Električna energija dobivena iz energije vjetra jedna je od najbrže rastućih metoda

proizvodnje električne energije u svijetu. Korištenje energije vjetra smanjuje utjecaj

proizvodnje električne energije na okoliš jer ne zahtjeva gorivo i ne proizvodi onečišćenje

ili stakleničke plinove.

Kanadske zemljopisne karakteristike idealne su za kapitaliziranje i iskorištavanje velikih

količina energije vjetra. Prednosti povećane implementacije energije vjetra uključuju

uštedu energije širom mreže te smanjenje emisija stakleničkih plinova i onečišćenja zraka

(uključujući sumporove i dušične okside te živu).





Male hidroelektrane

Male hidroelektrane jedna su od najboljih alternativa skupoj zagađivačkoj dizel

generaciji koja je uspješno implementirana te proizvodi električnu energiju u većini

udaljenih zajednica širom Kanade. Potencijalna energija koja bi mogla biti proizvedena

malim hidroelektranama, procjenjuje se na 15 000 MW, a trenutno instalirana snaga

malih hidroelektrana je oko 3 400 MW. Koristeći postojeće moderne i nove tehnologije,

razvijen je hidropotencijal koji će pomoći Kanadi u podmirenju svojih budućih energetskih

potreba i donijeti više ekoloških i socioekonomskih koristi.

Solarna energija

U stambenom se sektoru 70 % energije za grijanje dobiva iz solarne energije. Kanada

ima vrlo veliki potencijal za iskorištenje solarne energije te izvrsne solarne resurse. Broj

solarnih kolektora od 2007. godine do danas narastao je na oko 544 000 m2 solarnih

kolektora. Uglavnom su to neželjeni plastični kolektori za grijanje bazena (71 %) i

neizolirani perforirani solarni kolektori zraka za komercijalno zagrijavanje zraka (26 %) koji

zajedno isporučuju oko 627 000 GJ energije i istiskuju 38.000 tona CO2 godišnje. Kanada

je vodeća u industriji proizvodnje i razvoju solarizatora te njihove komercijalizacije.

Energija morskih valova

Kanada ima idealno okruženje za iskorištavanje potencijala obnovljivih izvora energije

u moru. Tehnološki tim za iskorištavanje morske energije (Marine Energy Technology –

MET) aktivno podupire razvoj tehnologija morske energije i iskorištavanja energije valova.

Blisko surađujući s industrijom, drugim vladinim odjelima i akademskom zajednicom,

osmišljavaju se načini iskorištavanja morske energije i usmjeravanja nove tehnologije

prema tržišnom uspjehu.


86



Polazeći od činjenice da je svaki pokret energija, možemo zaključiti da svjetska plima,

valovi, riječna energija sadrže kinetičku i potencijalnu energiju koja se može koristiti

za pokretanje turbina i proizvodnju električne energije, smanjujući ovisnost o fosilnim

gorivima. Čak i razlike u slanosti (razina soli) i temperature koje se javljaju u vodenim

masama, stvaraju dinamičke sile koje se mogu koristiti za proizvodnju električne energije.

Ovi su različiti oblici morske obnovljive energije neiscrpni.

Biomasa

Bioenergija je obnovljivi izvor energije koji potječe od živih organizama i/ili njihovih

nusproizvoda. Udio bioenergije u ukupnoj energetskoj proizvodnji Kanade trenutno

iznosi 6 %. Bioenergija je pouzdan izvor energije koji značajno doprinosi proizvodnji

energije u Kanadi, pri čemu se smanjuje otpad i emisija razine CO2.

Povećanjem udjela održive bioenergije u proizvodnji energije Kanada nastoji izgraditi

postrojenja biorafinerija koja će pružati čistu bioenergiju i biti ekonomski isplativa.

Istovremeno se provodi širok spektar istraživačkih aktivnosti od dokazivanja koncepta do

kontinuiranih pilot-projekata za implementiranja određenih tehnologija.

Neka od nedavnih dostignuća u ovom području uključuju:

• pretvaranje restoranskog otpada u visokokvalitetna dizelska goriva

• dizelske mješavine koje mogu raditi pri niskim temperaturama

• tehnike za obradu teško sagorijevajućeg otpada i poljoprivrednih

ostataka niske točke topljenja

• skup sedam smjernica za poboljšanje učinkovitosti industrijskih kotlova

i smanjenje emisija

• anaerobne procese digestije za industriju celuloze i papira

• ispitivanje mikroturbina i Stirlingovih motora s tekućim i plinovitim

biogorivima.


PROMET



PROMET

Vizija budućnosti prijevoza u Kanadi zahtijevala je izradu nove strategije za razvoj

transportnog sustava koja bi obuhvatila cijeli sustav i donijela veću korist kanadskim

građanima, posebice srednjem sloju kanadskog društva. Odlučeno je da transportni

sustav mora biti siguran, zelen, inovativani integriran te jedan od generatora trgovine i

gospodarskog rasta.

Proračun iz 2017. godine osigurao je 50 milijuna USD tijekom sljedećih godina za

pokretanje Informacijskog sustava trgovine i prijevoza, koji je dio Kanadskog centra o

prometu podataka (Canadian Centre on Transportation Data – CCTD). Ovo je zajednička

inicijativa Ministarstva transporta i Državne agencije za statistiku Kanade.

U travnju 2018. godine pokrenut je transportni podatkovni i informacijski centar koji

osigurava informacije tvrtkama i pojedincima. U centru se na jednom mjestu mogu dobiti

kvalitetne, pravovremene informacije o prijevozu, uključujući:

• poveznicu na transportne podatke, nacionalne i međunarodne

• informacije o načinu obavljanja prijevoza

• kartu s poveznicama na informacije o većim kanadskim graničnim prijelazima,

zračnim lukama te morskim i riječnim lukama.

Zračni promet

U lipnju 2018. godine, prema podacima Zračne kontrole i službe za letenje (NAV CANADA),

91 kanadska zračna luka zabilježila je 549 294 polijetanja i slijetanja zrakoplova. To je

povećanje za oko 7 % u odnosu na 2017. godinu.

Zračni promet bilježi porast od 3,6 % u lipnju 2018., budući da je 51 zračna luka zabilježila

više prometa u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Broj putnika u kanadskim zračnim lukama dosegao je 149,6 milijuna u 2017. godini, što je


88

PROMET


povećanje od 6,2 % u odnosu na prethodnu godinu. Putnički promet konstantno bilježi

rast još od gospodarske krize iz 2009. godine.

Najveće zračne luke znatno su pridonijele snažnom rastu putničkog prometa (Lester

B. Pearson u Torontu -5,9 %, Vancouver International -8,8 %, Pierre Elliott Trudeau u

Montrealu -9,6 %). Zbog porasta ukupnog putničkog prometa, i domaći putnički zračni

promet imao je rast od 5,4 % u 2017. godini, što je iznosilo ukupno 4,5 milijuna putnika.

Međunarodni promet porastao je za 9,6 % ili za oko 2,9 milijuna putnika, a prekogranični

promet između Kanade i SAD-a porastao je za 4,9 %.

Količina tereta i cargo prometa u kanadskim zračnim lukama povećala se za 7,4 % u 2017.

godini na nešto više od 1,3 milijuna tona. Količina domaćeg tereta povećana je za 4 %,

na 577 000 tona, a količina tereta na međunarodnom cargo prometu povećana je za

13,6 %, odnosno na 502 000 tona.

Željeznički promet

Željeznička udruga Kanade (The Railway Association of Canada – RAC) predstavlja više od

50 kompanija koje se bave željezničkim prijevozom tereta i putnika. Željeznice godišnje

prevezu više od 84 milijuna putnika i robe u vrijednosti više od 280 milijardi CAD unutar

Kanade. Kao dio pete najveće željezničke mreže na svijetu, članovi RAC-a okosnica su

kanadskog transportnog sustava.

Kanadski je željeznički sektor jedan od glavnih pokretača kanadskog gospodarstva.

Članovi RAC-a zapošljavaju više od 31 000 djelatnika koji obavljaju različite poslove u

željezničkom sektoru. Ovaj sektor prevozi gotovo 70 % posto svih dobara koje Kanada

izvozi.

Zadaća je RAC-a suradnja s kanadskom vladom kako bi se osigurala konkurentnost

željezničkog sektora te njegova sigurnost, konkurentnost i održivost. RAC je poznat

kao autoritet u pitanjima vezanim za kanadsku željezničku industriju, a vlada ih redovito

konzultira za doprinos politici razvoja željezničkog sektora i donošenje odgovarajućih

propisa.


PROMET



RAC prikuplja podatke o industriji, provodi istraživanja i predlaže odgovarajuća

poboljšanja u željezničkom sektoru. Udruga ove informacije i analize dostavlja redovito

vladi, predstavlja ih parlamentarnim odborima te održava edukativne godišnje

konferencije za parlamentarne zastupnike i druge izabrane dužnosnike. Sve to pomaže

u olakšavanju dijaloga i informiranju vlada, kako savezne tako i vlada na lokalnoj razini.

RAC također surađuje i s odjelima i agencijama kao što su Transport Kanada (Transport

Canada), Kanadska agencija za transport (The Canadian Transportation Agency), Odbor

za sigurnost prijevoza Kanade (The Transportation Safety Board of Canada), Služba za

zapošljavanje i socijalni razvoj Kanade (Employment and Social Development Canada),

Služba za okoliš i klimatske promjene Kanade (Environment and Climate Change

Canada), Služba za očuvanje kanadske baštine, ribarstva i oceana (Canadian Heritage

and Fisheries and Oceans Canada) te s provincijskim službama.

Cestovni promet

Kanadski nacionalni sustav autocesta predstavlja nadogradnju koncepta Trans-Kanadske

autoceste, projekta koji je izvorno pokrenut 1949. godine. Izgradnja Trans-Kanadske

autoceste počela je 1950. godine donošenjem Zakona o Trans-Kanadskoj autocesti.

Premijer John Diefenbaker otvorio je 1962. godine dio koji je do tada bio izgrađen,

a gradnja je nastavljena sve do 1971. godine. Trans-Kanadska autocesta spojila je sve

pokrajine, a bila je i generator sklapanja partnerstva između savezne i provincijskih

vlada za nadogradnju postojećih cesta i standardizaciju gradnje prema modelu Trans-

Kanadske autoceste. Trans-Kanadska autocesta duga je 7 821 km.

Nacionalni sustav autocesta (National Highway System – NHS) utemeljen je 1988.

godine odlukom Vijeća ministara koji su bili odgovorni za transport i sigurnost autocesta.

Mreža od 24 500 kilometara međuprovincijskih i međunarodnih poveznica autocesta

identificirana je kroz sveobuhvatnu studiju koja je provedena u razdoblju od 1988. do

1992. godine.

Slijedom studije koju je izradila Transport Canada, u rujnu 2004. godine Vijeće ministara

odobrilo je dodatnih 2 700 kilometara novih ruta prema NHS-u. U rujnu 2005. godine,


90

PROMET


nakon sveobuhvatne revizije NHS-a u kojoj su sudjelovale sve razine vlasti u obliku radne

skupine, Vijeće ministara predložilo je daljnje proširenje sustava na dodatnih 11 000

kilometara ruta.

Od 2016. godine NHS obuhvaća 38 049 kilometara ključnih autocesta koje su vitalne za

gospodarski rast i mobilnost stanovništva Kanade. Više od 95% NHS-a u vlasništvu je

pokrajinskih i teritorijalnih vlada koje njime zajednički upravljaju. Dijelovi puteva NHS-ove

mreže, koji su pod kontrolom savezne vlade (uglavnom ceste kroz nacionalne parkove

i autocesta za Aljasku), čine oko 3 % NHS-ovih mreža, a ceste pod kontrolom općina

čine oko 2 %. Savezna je vlada također odgovorna za dva glavna mosta u Montrealu

(Champlain i Jacques Cartier) te za dijelove autoceste Bonaventura i mosta Honoré-

Mercier.

NHS obuhvaća tri kategorije ruta, od kojih je svaka određena posebnim kriterijima:

Ključne rute – međuprovincijski i međunarodni pravci (uključujući veze na intermodalne

pretovarne objekte i važnije granične prijelaze)

Dolazne rute – poveznice s osnovnim rutama iz većih gradskih centara (uključujući veze

na intermodalne pretovarne objekte i važnije granične prijelaze)

Sjeverne i udaljene rute – poveznice s osnovnim i dolaznim putovima, koji su primarni

način pristupa sjeveru. i udaljenim područjima te obavljanju gospodarskih aktivnosti i

dostave resursa.

Vodni promet

Kanada je jedinstvena po tome što ima gotovo 800 000 km2 slatke vode unutar svojih

granica. Jezera, koja čine većinu ovog prostranog područja, međusobno su povezana

riječnim sustavima. Rijeka Mackenzie, koja protječe kroz teritorij površine 1 .870 .000 km2,

sedmi je najveći riječni sustav na svijetu. Rijeka St. Lawrence poveznica je između Velikih

jezera te protječe preko pola sjevernoameričkog kontinenta. Korištenjem kanadskih

unutarnjih plovnih putova moguće je proputovati zemlju kanuom, a morskim je putom

moguće ploviti od Québeca do obale Arktika na krajnjem sjeverozapadu.


PROMET



Svake se godine u kanadskim lukama pretovari oko 550 milijuna tona tereta. Luka

Vancouver najskuplja je i najmodernija luka u Kanadi te je 2017. godine pretovarila 143

milijuna tona ili 26 % ukupnog pretovara u Kanadi.

Transport Kanada obnaša većinu regulatornih funkcija vezanih za registraciju prekomorskih

brodova, sigurnosti uplovljavanja i ovlasti lučkih kapetanija. Unutarnji plovni putovi

obuhvaćaju 3 000 km, uključujući i plovni put St. Lawrence. Transport Kanada provodi

zakone i propise koji uređuju siguran prijevoz vodnim putovima.


92HR.izvoz – s HGK do stranih tržišta KANADA – ANALIZA TRŽIŠTA I MOGUĆNOSTI ULASKA HRVATSKIH MSP-OVA

HGK . HR

HGK . HR

HGK . HR

ANALIZA MOGUĆNOSTI ULASKA HRVATSKIH TVRTKI

NA TRŽIŠTE KANADE


ANALIZA MOGUĆNOSTI ULASKA HRVATSKIH TVRTKI NA TRŽIŠTE KANADE



OPĆENITO

Industrija ovisi o velikom broju čimbenika iz makrookruženja, koji izravno utječu na

konkurentnost i sposobnost stvaranja nove vrijednosti, od kvalitete i dostupnosti osnovnih

proizvodnih resursa do ljudskog kapitala. Glavni je strateški cilj Industrijske strategije

Republike Hrvatske 2014. – 2020. repozicioniranje identificiranih strateških djelatnosti na

globalnom lancu vrijednosti prema razvoju aktivnosti koje stvaraju dodanu vrijednost.23

Strategija mogućnosti ulaska hrvatskih tvrtki na tržište Kanade obuhvaća pregled

informacija od visoke važnosti za svakog pojedinog malog i srednjeg poduzetnika u

donošenju odluke o izvozu proizvoda na to tržište ili otvaranju pravnog subjekta na tom

tržištu.

Prethodna analiza kineskog tržišta sadrži informacije o aktualnom gospodarskom stanju,

osnovnim makroekonomskim pokazateljima, najznačajnijim industrijskim sektorima,

kupovnoj moći te trendovima robne razmjene i razmjene usluga. Pravni okvir poslovanja

sadrži informacije o pokretanju i osnivanju tvrtke, carinske procedure i regulative s

važećim trgovinskim sporazumima, poreznim sustavom, viznim režimom te opisom

najvažnijih karakteristika gospodarsko-trgovinskog sporazuma CETA. Detaljniji osvrt

na prehrambeni sektor i drvnu industriju te sektor odjeće i obuće sadrži informacije o

aktualnom stanju i prognozi rasta, aktualnu identifikaciju tržišnih potreba i potrošača,

najznačajnije uvozne i izvozne proizvode iz Europske unije i svijeta, tržišne lidere,

najznačajnije uvoznike i distributere te najznačajnije sajmove. Također je dan pregled na

IKT sektor, turizam, zaštitu okoliša i obnovljive izvore energije te promet.

Uz pregled zakonskih regulativa i sektorskih informacija iz analize tržišta, neophodne

su i informacije poput općih pokazatelja investicijske klime i trgovinske razmjene s

Republikom Hrvatskom, indeksa percepcije korupcije u Kanadi, direktnih poveznica za

provjeru trgovinskih barijera za svaki pojedini proizvod, administrativnih formalnosti,

procedure uvoza na ciljno tržište te PESTEL analize kanadskog tržišta (analiza političkih,

ekonomskih, društvenih, tehnoloških, okolišnih i pravnih čimbenika) te kontakata

institucija koje pružaju pomoć poduzetnicima pri plasmanu na to tržište.

23 Ministarstvo gospodarstva Republike Hrvatske, Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014-2020.


94



Opći pokazatelji investicijske klime i trgovinska razmjena s Republikom Hrvatskom

Realni rast kanadskog BDP-a od 2014. do 2017. godine visoko je rangiran među

članicama skupine G7, a očekuje se da će u 2018./2019. godini Kanada biti na drugom

mjestu. Kanadski realni rast BDP znatno je iznad prosjeka EU-a. Zemlja se oporavila od

izgubljenih radnih mjesta tijekom recesije 2008. – 2009. godine te je od tada više od 80

% radnih mjesta s punim radnim vremenom, a više od 80 % zaposlenih radi u privatnom

sektoru.

Kanada je zemlja s niskom inflacijom i osigurava poslovnu sigurnost investitorima. Banka

Kanade će tijekom sljedećeg petogodišnjeg razdoblja ciljati inflaciju od maksimalno 2 %.

Tijekom prethodnih pet godina, stopa inflacije bila je relativno niska i iznosila je 1,4 %.

Kanada mnogo ulaže u osiguravanje povoljne investicijske klime i rast poslovnih

zajednica. Economist Intelligence Unit (EIU) pozicionirao ju je kao treću najbolju zemlju

G7 i G20 za poslovanje u sljedećih pet godina. U prognostičkom razdoblju globalnog

poslovnog ranga 2018. – 2022., Kanada je na osmom mjestu od 82 zemlje. Indikatori

visokog rangiranja, koji pokazuju konkurentnost određene zemlje, su infrastruktura,

tržišne prilike i mogućnosti, međunarodna trgovina i niske porezne stope.

Zakonodavstvo je fleksibilnije nego u ostalim G7 članicama pa je Kanada na prvom

mjestu po najmanjem broju procedura vezanih uz otvaranje poduzeća. K tome ima treću

najnižu stopu poreza na dobit u skupini G7 u 2018. godini.

U industriji koja obuhvaća sektor istraživanja i razvoja, Kanada je zemlja u skupini G7 s

najnižom cijenom u područjima biotehnologije, ispitivanja proizvoda i kliničkih ispitivanja.

Kanada ima i najnižu cijenu u skupini G7 i u sljedećim proizvodnim sektorima: zrakoplovna

industrija, poljoprivredno-prehrambena industrija, automobilska industrija, kemikalije,

elektronika, zelena energija, medicinski uređaji, dijelovi od metala, farmaceutski

proizvodi, plastika, precizna proizvodnja i telekomunikacije.

Prema istraživanju Instituta za razvoj menadžmenta (IMD), Kanada, nakon Francuske, ima

najvišu dostupnost kvalificirane radne snage u skupini G7.





Kanadski političari educirani su za prepoznavanje i implementiranje politika koje podupiru

inovativnost poduzetništva, produktivnost i stvaranje novih radnih mjesta.

Gotovo 80 % stranih ulaganja u Kanadu vezano je uz četiri glavne industrije – proizvodnju,

zatim,rudarstvo i vađenje nafte i plina, upravljanje tvrtkama i poduzećima te financiranje

i osiguranje.

Kanadsko-europskim trgovinskim sporazumom CETA (Canadian-European Union

Comprehensive Economic and Trade Agreement), Kanada je otvorila velike mogućnosti

za lakši plasman europskih proizvoda na svoje tržište.

Najznačajniji pokazatelji vanjskotrgovinske razmjene

108

Kanadski političari educirani su za prepoznavanje i implementiranje politika koje podupiru

inovativnost poduzetništva, produktivnost i stvaranje novih radnih mjesta.

Gotovo 80 % stranih ulaganja u Kanadu vezano je uz četiri glavne industrije – proizvodnju,

zatim,rudarstvo i vađenje nafte i plina, upravljanje tvrtkama i poduzećima te financiranje i

osiguranje.

Kanadsko-europskim trgovinskim sporazumom CETA (Canadian-European Union

Comprehensive Economic and Trade Agreement), Kanada je otvorila velike mogućnosti za

lakši plasman europskih proizvoda na svoje tržište.

Najznačajniji pokazatelji vanjskotrgovinske razmjene

Izvor: Ministarstvo vanjskih I europskih poslova Republike Hrvatske

Najvažnije su industrije proizvodnja transportne opreme, kemikalija, prerađenih i

neprerađenih minerala, prehrambenih proizvoda, proizvoda od drva i papira, ribljih

proizvoda, nafte i prirodnog plina.

Najznačajnije su zemlje kanadskog izvoza SAD, koji u ukupnom izvozu sudjeluje sa 76,4 %, i

Kina s 4,1 %.

70%

28%

2%

Struktura kanadskog BDP-a u 2017.

Usluge Industrija Poljoprivreda

Izvor: Ministarstvo vanjskih I europskih poslova Republike Hrvatske

Najvažnije su industrije proizvodnja transportne opreme, kemikalija, prerađenih i

neprerađenih minerala, prehrambenih proizvoda, proizvoda od drva i papira, ribljih

proizvoda, nafte i prirodnog plina.

Najznačajnije su zemlje kanadskog izvoza SAD, koji u ukupnom izvozu sudjeluje sa 76,4 %, i

Kina s 4,1 %. Najznačajniji su kanadski izvozni proizvodi motorna vozila i dijelovi, industrijski

strojevi, zrakoplovi, telekomunikacijska oprema, kemikalije, plastika, gnojiva, drvna pulpa,

drvo, sirova nafta, prirodni plin, struja i aluminij.


96



Najznačajnije su zemlje kanadskog uvoza SAD, koji u ukupnom uvozu sudjeluje s 52,2 %,

Kina s 12,1 % i Meksiko sa 6,2 %.

Najznačajniji su kanadski uvozni proizvodi strojevi i oprema, motorna vozila i dijelovi za

motorna vozila, sirova nafta, kemikalije, električna energija te trajna potrošna dobra.

Trgovinska razmjena s Republikom Hrvatskom24

Ukupna je robna razmjena Kanade i RH u 2017. godini iznosila 74,6 milijuna USD, što je

36,3 % više u odnosu na 2016. godinu. Hrvatski izvoz iznosio je 56,4 milijuna USD, što je

povećanje od 36,5 %, dok je uvoz iz Kanade iznosio 18,2 milijuna USD, što predstavlja

povećanje od 36 % u odnosu na prethodnu godinu.

U prva četiri mjeseca 2018. godine ukupna bilateralna robna razmjena iznosila je 71,2

milijuna USD, što je povećanje od 227 % u odnosu na isto razdoblje 2017. godine.

Hrvatski izvoz iznosio je 65,9 milijuna USD, što je povećanje od 307 %, dok je uvoz iz

Kanade iznosio 5,3 milijuna USD, što predstavlja smanjenje od 5 % u odnosu na isto

razdoblje 2017. godine.

U milijunima USD

2014. 2015. 2016. 2017. I.-VI. 2018.

IZVOZ 33,5 31,3 41,3 56,4 70,35

UVOZ 16,1 13,5 13,4 18,2 8,24

UKUPNO 49,6 44,8 54,7 74,6 78,59

RAZLIKA 17,4 17,8 27,9 38,2 62,11

Izvor: DZS, HGK

24 Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, 2018





Struktura najznačajnijih izvoznih proizvoda u 2017. godini

R.br.TarifnaOznaka

Naziv robe USD %

1. 3002 Ljudska i životinjska krv zaterapijsku uporabu

19.455.362 34,51

2. 3004 Lijekovi 7.164.632 12,71

3. 9019 Aparati za mehanoterapiju 5.040.999 8,94

4. 7607 Folije od aluminija 3.433.523 6,09

5. 8504 Električni transformatori 3.092.014 5,48

Prikazan izvoz 38.186.530 67,73

Ukupan izvoz 56.373.760 100,00

Izvor: DZS, HGK

Struktura najznačajnijih uvoznih proizvoda u 2017. godini

R.br.Tarifna

OznakaNaziv robe USD %

1. 3004 Lijekovi 2.328.959 12,82

2. 8803 Dijelovi letjelica 2.275.960 12,53

3. 0713 Osušeno mahunasto povrće u zrnu

2.149.335 11,83

4. 2523 Cement 1.020.102 5,62

5. 8431 Dijelovi za strojeve 934.563 5,14

Prikazan izvoz 8.708.919 47,94Ukupan izvoz 18.166.650 100,00

Izvor: DZS, HGK


R.br

R.br

98



Indeks percepcije korupcije

Indeks percepcije korupcije koji svake godine izdaje Transparency International važan je

za odlučivanje o procjeni investicijske klime u zemlji.

Indeks rangira 180 zemalja i teritorija, prema percepciji razine korupcije javnog

sektora, koje su ocijenili stručnjaci i poslovni ljudi. Koriste se skale od 0 do 100, gdje

je 0 vrlo korumpirano područje, a 100 područje bez korupcije, odnosno područje s vrlo

transparentnim i uređenim javnim sektorom.

Po indeksu percepcije korupcije Transparency Internationala, Kanada se nalazi na 8.

mjestu od 180 zemalja s postignutom indeksiranom stopom 82 u 2017. godini.

Za usporedbu, Hrvatska se nalazi na 57. mjestu od 180 zemalja s postignutom indeksiranom

stopom od 49.

112

Indeks percepcije korupcije

Indeks percepcije korupcije koji svake godine izdaje Transparency International važan je za

odlučivanje o procjeni investicijske klime u zemlji.

Indeks rangira 180 zemalja i teritorija, prema percepciji razine korupcije javnog sektora, koje

su ocijenili stručnjaci i poslovni ljudi. Koriste se skale od 0 do 100, gdje je 0 vrlo korumpirano

područje, a 100 područje bez korupcije, odnosno područje s vrlo transparentnim i uređenim

javnim sektorom.

Po indeksu percepcije korupcije Transparency Internationala, Kanada se nalazi na 8. mjestu

od 180 zemalja s postignutom indeksiranom stopom 82 u 2017. godini.

Za usporedbu, Hrvatska se nalazi na 57. mjestu od 180 zemalja s postignutom indeksiranom

stopom od 49.

Izvor: Transparency International, 2018, rad autora

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

2017 2016 2015 2014 2013 2012

Indeks percepcije korupcije 2012‐2017

Hrvatska

Kanada

Izvor: Transparency International, 2018, Parlov Digital Intelligence





Direktne poveznice vezane na aktualne međunarodne sporazume, trgovinske barijere i ostalu regulativu vezanu uz izvoz

• Središnji državni portal – Postupak izvoza

https://izvoz.gov.hr/strana-trzista-i-prilike/98

• Gospodarska diplomacija – Gospodarski profil Kanade

http://gd.mvep.hr/hr/strana-trzista/kanada,23.html#p

• Carinske tarife, porezi i protokol o podrijetlu


• Procedure i formalnosti vezane uz izvoz iz Europske unije u Kanadu

http://madb.europa.eu/madb/datasetPreviewIFpubli.htm?countries=CA&hscode=

• Pregled uvoznih procedura u Kanadu

http://madb.europa.eu/madb/viewPageIFPubli.htm?doc=overview&hscode=&countryid=CA#h15

• Sveobuhvatni gospodarsko-trgovinski sporazum CETA


• Upute za uvoz prehrambenih proizvoda u Kanadu

http://www.inspection.gc.ca/industry-guidance/food guidance/eng/1374178718703/1374508433359

• Vodič za izvoz prehrambenih proizvoda na tržište Kanade

http://www.inspection.gc.ca/food/imports/commercial-importers/importing-food-products/

eng/1376515896184/1376515983781

• SPS: Popis sanitarnih i fitosanitarnih pitanja vezanih uz Kanadu

http://madb.europa.eu/madb/viewPageIFPubli.htm?doc=overview&hscode=&countryid=CA#h16


https://izvoz.gov.hr/strana-trzista-i-prilike/98


http://madb.europa.eu/madb/datasetPreviewIFpubli.htm?countries=CA&hscode=


http://www.inspection.gc.ca/industry-guidance/food%20guidance/eng/1374178718703/1374508433359



100

PESTEL ANALIZA


PESTEL ANALIZA

Politički čimbenici

Kanada je federacija koja se sastoji od deset provincija i tri teritorija. Postoje tri

razine vlasti koje su podijeljene između savezne, pokrajinskih i teritorijalnih vlada. U

nekim se slučajevima njihove nadležnosti mogu preklapati. Pravni sustav temelji se

anglosaksonskom pravu, s iznimkom provincije Québec koja ima sustav građanskog

prava. Službeni jezici su engleski i francuski.

Kanada u svom pravnom sustavu ima značajan udio običajnog prava koji je općeprihvaćen

i kojim su regulirana prava starosjedilačkih naroda. To uključuje i dužnost vlade da se s

njima prije donošenja zakona na svim razinama vlasti savjetuje o eventualnom postojanju

nekog običaja ili pravila koje je već dio običajnog prava i kojim je potencijalno regulirana

problematika o kojoj se donosi zakon.

Kanada je parlamentarna demokracija. Glavne su stranke u parlamentu Kanade:

Konzervativna stranka, Novi demokrati, Liberalna stranka, Bloc Québécois, Zelena

stranka te nezavisni zastupnici. U Senatu Kanade su Konzervativna stranka, Liberalna

stranka i Progresivna konzervativna stranka.

Osim stranaka koje djeluju u parlamentu i Senatu, u Kanadi djeluju i sljedeće stranke:

Kanadska akcija, Stranka kršćanskog nasljeđa, Komunistička partija, Stranka prvih naroda,

Libertarijanska stranka, Stranka marihuane, Piratska stranka, Progresivna kanadska

stranka, Ujedinjena stranka Kanade i Zapadnog bloka. Neke od značajnijih povijesnih

stranaka su: Antikonfederacijska stranka, Bloc populaire i Kanadska radnička stranka.

Kanada ima snažnu demokratsku strukturu, ali je suočena s izazovom stalnih studentskih

prosvjeda. U Kanadi prevladavaju demokratska načela i sve vlade, koalicijske,

konzervativne ili liberalne, uvijek su slijedile stabilnu demokratsku politiku.

Kanada aktivno sudjeluje na multilateralnim forumima, uključujući i međunarodne napore

u borbi protiv financiranja terorizma i pranja novca. Aktivna je članica međunarodnih

organizacija, uključujući UN, NATO, Svjetsku trgovinsku organizaciju – WTO, G7, G20,


PESTEL ANALIZA



Organizaciju za europsku sigurnost i suradnju – OESS, Organizaciju za ekonomsku

suradnju i razvoj – OECD, Organizaciju američkih država i Forum Gospodarske suradnje

u Aziji i Pacifiku.

Kanada je, s ciljem razvitka vlastitog gospodarstva, sklopila ili proaktivno vodi pregovore

o slobodnoj trgovini sa SAD, zemljama Južne Amerike, EU-om i drugim zemljama. Osim

toga, Kanada sklapa mnoge ugovore koji omogućuju bilateralnu i regionalnu slobodnu

trgovinu, izbjegavaju dvostruko oporezivanje, štite strana ulaganja, jačaju financijske i

bankarske institucije i potiču razvoj.

Justin Trudeau izabran je za premijera Kanade na posljednjim parlamentarnim izborima

u listopadu 2015. godine, preuzevši vlast od konzervativca Stephena Harpera koji je

funkciju obnašao gotovo deset godina. Trudeauova Liberalna stranka (lijevi centar)

osvojila je 184 od 338 mandata u parlamentu, što joj daje apsolutnu većinu.

Otkada je Trudeau preuzeo vlast, ojačane su diplomatske i trgovinske veze s velikim

brojem zemalja (osobito s Meksikom i Ukrajinom). Premijer želi i smanjiti prepreke u

trgovini između deset kanadskih pokrajina u kojima još postoje netarifne prepreke

povezane s kretanjem robe, kapitala i ljudi.

Sveobuhvatni trgovinski sporazum između Kanade i EU-a (CETA), potpisan krajem 2016.

godine, od početka primjene u rujnu 2017. godine, ima pozitivne učinke na izvoz zemlje.

Gospodarski čimbenici

Kanada je imala malo sporiji rast u prvoj polovici 2018. godine, ali se predviđa da će

do sredine 2019. godine dosegnuti razinu od 2,6 %. Taj će se rast temeljiti, prije svega,

na izvozu nafte i naftnih derivata, čemu pridonosi i dodatno širenje naftovodne mreže,

a također i na pozitivnim pokazateljima gospodarskog rasta SAD-a koji je najveće

kanadsko izvozničko tržište.

Također se očekuju snažnije inozemne investicije u području razvijanja novih tehnologija

te dodatnih kapaciteta i postrojenja za proizvodnju obnovljivih izvora energije. Stopa

nezaposlenosti trebala bi padati do rekordnih razina.


102

PESTEL ANALIZA


Prema predviđanjima OECD-a, Banka Kanade postupno će povući monetarne poticaje,

a stopa inflacije ostat će nešto iznad 2%. Također će se povećati kamatne stope kako bi

se srednjoročno održavala ciljana stopa inflacije. Fiskalna je politika definirana i planirana

tako da poveća prostor za potporu gospodarstvu, ako dođe do nove recesije, i smanji loš

utjecaj visokih kamatnih stopa.

Makrobonitetna politika je pooštrena, a tržište nekretnina stabilizirano. Ako se promijeni

trenutna ravnoteža rizika, vlada će reagirati i donijeti daljnje prilagodbe. Povećat će se

državna sredstva za skrb o djeci, bez zadiranja u poreznu politiku, kako bi se povećala

zaposlenost žena, provodit će se politika izjednačavanja plaća bez obzira na spol, u cilju

održavanja konkurentnosti i uključivog rasta.

Prema podacima Državnog ureda za statistiku, predviđa se da će se u 2018. godini

gospodarski rast povećati zahvaljujući ekspanzivnoj fiskalnoj politici, većem bogatstvu

kućanstava i poslovnim ulaganjima, osobito u sektor roba i usluga nakon porasta cijena

robe.

Gospodarski će rast ostati stabilan, proporcionalno smanjivanju državne potrošnje.

Očekuje se da će inflacija potrošačkih cijena narasti iznad 2 % krajem 2018. godine zbog

postupnog uklanjanja viška kapaciteta i porasta plaća. Blagi ekspanzivni fiskalni pristup

savezne vlade potaknut će povratak gospodarstva na punu zaposlenost.

Kanadsko gospodarstvo bilo je jedno od najuspješnijih gospodarstava razvijenih zemalja

u razdoblju od 2002. do 2007., s BDP-om koji je imao godišnju prosječnu stopu rasta

(CAGR) od oko 2,7 %. Vrhunac je dosegnut 2004. godine s 3,1 %. Izbijanjem svjetske

financijske krize, stopa rasta se smanjila i tijekom 2008. godine i dosegnula samo 0,5 %.

Međutim, brzim reakcijama kanadske vlade i donošenjem odgovarajućih mjera, već je

2009. godine stopa rasta iznosila 2,5 % dok se gospodarstvo sasvim oporavilo krajem

2010. godine kada je postignut rast od 3 %.

Kanada je 11. najveće gospodarstvo na svijetu s nominalnim BDP-om od otprilike 1,82

trilijuna USD. Članica je Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) i skupine

G8 te je jedna od deset najvećih trgovinskih zemalja na svijetu s visoko globaliziranim

gospodarstvom.

Kanadska energetska industrija značajno je doprinijela kanadskom gospodarstvu u obliku

istraživačkih aktivnosti i kapitalnih ulaganja. To osobito vrijedi za regionalno okruženje,


PESTEL ANALIZA



u kojem su nedavne promjene i naftna i plinska otkrića donijela značajne pomake te i

utjecala na gospodarstvo nekih pokrajina u posljednjem desetljeću.

Nedavna povećanja saveznog ulaganja u kritičnu infrastrukturu, socijalno stanovanje,

obrazovanje i inovacije poboljšat će kanadski kapacitet za prilagodbu globalizaciji

na uključiv i učinkovit način. Pritisci za prilagodbu pojačali bi se u pogođenim

industrijama ako se nastavi provoditi jaka protekcionistička trgovinska politika

u SAD-u. Sposobnost prilagodbe poboljšala bi se proširenjem uvjeta za pristup

aktivnim mjerama na tržištu rada i provedbom sustavnih procjena ranih potreba za

sve radnike koji su tehnološki višak.

Društveni čimbenici

Kanada ima 37,55 milijuna stanovnika, a očekuje se da će se ta brojka do 2022. godine

povećati do 38 milijuna stanovnika. Udio urbanog stanovništva je 81,8 %, s godišnjom

tendencijom rasta od 1,2 %. Godine 2017. bilo je zaposleno 18,08 milijuna Kanađana, a

stopa nezaposlenosti iznosila je 6 % ukupne radne snage. Postotak nezaposlenosti 2016.

godine bio je 6,9 %.

Predviđa se da će se stopa nezaposlenosti vratiti na razinu prije krize krajem 2018. ili

početkom 2019. godine. Oporavak je i dalje vrlo neravnomjeran u različitim dijelovima

zemlje i unutar različitih skupina radne snage.

Očekivani životni vijek za žene je 83,8, a za muškarce 79,7 godina. Ukupni državni izdaci za

obrazovanje 2014. godine su iznosili 5,3 %. Odnos ženskog i muškog stanovništva u bruto

broju upisanih u osnovne škole na 100 stanovnika bio je 101,1 naprama 100,1. U bruto

broju upisanih u srednje škole odnos ženskog i muškog stanovništva na 100 stanovnika

bio je 110 naprama 109,8, što je vrlo impresivno. Kao i mnoge druge razvijene zemlje,

Kanada doživljava demografski pomak ka starijem stanovništvu, s više umirovljenika i

manjim brojem ljudi iz radno sposobne demografske skupine.

Kanadski ustav najviši je zakon u državi i bilo koji zakon koji donese bilo koja savezna,

pokrajinska ili teritorijalna vlada, a koji nije sukladan s Ustavom, nije valjan. Zakoni koje


104

PESTEL ANALIZA


donese savezna vlada najprije se objavljuju u Kanadskim službenim novinama (Canada

Gazette) koje se redovito objavljuju sa svim novim zakonima i propisima. Samo Vrhovni

sud Kanade ima snagu i ovlast svojom odlukom obvezati sve sudove u zemlji.

Kanada je teritorijalno druga najveća zemlja na svijetu, nakon Rusije, i pokriva sjeverni

dio Sjeverne Amerike. Glavni grad zemlje, koja se proteže 4 600 km sa sjevera na jug

i 5 380 km s istoka na zapad, jest Ottawa. Istovremeno, Kanada je jedna od najrjeđe

naseljenih zemalja. Najviša planina Kanade, Mount Logan, smještena je u kanadskim

Kordiljerima. Kanadske su rijeke i jezera impozantne. Pet rijeka, St. Lawrence, Mackenzie,

Yukon, Fraser i Nelson, pripadaju među 40 najvećih rijeka na svijetu. Jezera Superior

i Huron, koja Kanada dijeli s SAD-om, Veliko medvjeđe jezero i Veliko ropsko jezero

pripadaju među 11 najvećih jezera na svijetu.

Kanadskom klimom dominiraju izrazito duge i hladne zime, s iznimkom Pacifičke obale.

Šuma između Newfoundlanda i Yukona jedna je od najvećih na svijetu. Nekoliko sjevernih

područja pokriveno je tundrom, a arktički otoci pokriveni su trajnim ledenim pokrovom.

Kanada ima jednu od najvećih per capita imigracijskih stopa na svijetu, na koju utječu

ekonomska politika i spajanje obitelji imigranata. Godine 2010. godine u Kanadu je

uselilo rekordnih 280 000 ljudi.

Tehnološki čimbenici

Tehnološko je znanje često utjelovljeno u fizičkim predmetima, poput alata. Tehnologije

utječu na društvo koje ih upotrebljava, kao što i društvo utječe na njih, pa su u Kanadi,

primjerice, starosjedilački narodi razvili različite vrste kanua, ovisno o vrsti vode kojom

putuju. Kasnije je tehnologija olakšala kolonizaciju zemlje razvojem poljoprivrednih alata,

željeznice i novih oblika skloništa.

Danas je Kanada na čelu tehnološkog razvoja u područjima koja uključuju prijevoz,

komunikacije i energiju. Inovacije su glavni pokretač kanadskog prosperiteta, standarda

življenja i kvalitete života. Sve veća produktivnost stvaranjem novih proizvoda i usluga te

izgradnjom održivog i suosjećajnog društva značajni su čimbenici uspjeha Kanade.


PESTEL ANALIZA



Kanada privlači investitore, poslovne partnere, poduzetnike i suradnike iz područja

istraživanja i razvoja diljem svijeta zbog više razloga, uključujući:

• međunarodno prepoznatu istraživačku zajednicu

• snažne akademske institucije i ugledan znanstveni talent

• visoko obrazovanu i vještu radnu snagu

• snažnu podršku za istraživanje i razvoj, domaća ulaganja i međunarodnu

suradnju te

• visoko konkurentne financijske poticaje i porezno okruženje.

Kanada je svjetski predvodnik u biotehnologiji, kontroli onečišćenja zraka, zelenoj

izgradnji i upravljanju otpadom. Globalno je poznata po stručnim znanjima u istraživanju

oceana i Arktika.

Poljoprivredna istraživanja i inovacije dovele su do rekordnih povećanja produktivnosti i

održivog suvremenog razvoja poljoprivrednih tehnika i prakse.

Kanada ima dokazane istraživačke vještine u područjima poput genomike, bioinformatike,

imunoterapije, regenerativne medicine i neuroznanosti. Vodeća je u svijetu u digitalnoj

radiografiji, in vitro dijagnostici, kardiovaskularnim uređajima, zubnim implantatima i

materijalima te proizvodima za zdravstvenu njegu u kućanstvu.

U području informacijskih i komunikacijskih tehnologija međunarodno je prepoznata po

konkurentnom položaju u području mobilnih medija, mreža nove generacije i povezanih

vozila. Kanada je domaćin uglednim klasterima iz područja IKT-a, uključujući bežičnu

tehnologiju, digitalne medije, softverske i računalne usluge. Komercijalizacija znanosti,

tehnologije i inovacija te istraživanja za potrebe industrijskog razvoja prepoznati su kao

kanadski prioriteti.

Vlada Kanade ima višestruku ulogu u razvoju znanosti, tehnologije i inovacija u industriji

(Science, Technology, Industry – STI) kroz politiku i regulatorne mandate te financiranje

i administriranje partnerskih programa, podršku industrijskim i akademskim partnerima,

poslove istraživanja i razvoja te podršku i poticanje ulaganja privatnog sektora u inovacije.

Kanada suradnju u području STI-ja smatra integralnom u globalnom razvoju, kvaliteti

života i prosperitetu za sve te produbljuje suradničke veze i dvostrani prijenos znanja s

partnerima diljem svijeta. Međunarodna partnerstva ključan su katalizator STI-a, s obzirom


106

PESTEL ANALIZA


na to da takve suradnje često ubrzavaju otkrića i poboljšavaju komercijalizaciju. Kanada

je izgradila inovacijske mreže diljem svijeta i stvorila službene odnose i partnerstva u

području STI-a s nekoliko zemalja, uključujući Brazil, Kinu, Francusku, Kanadu, Indiju,

Izrael i Japan, te Europsku uniju. Osim toga, Kanada i Južna Koreja u postupku su

ratifikacije ugovora o STI-ju. Bilateralni sporazumi i dogovori stvaraju platformu za

suradnju i poticaje vlada, istraživača, industrije i drugih dionika.

Do 2013. godine devetero je Kanađana bilo u svemiru, tijekom petnaest misija s

posadom, a Kanada je i sudionik u Međunarodnoj svemirskoj postaji (ISS-u) te je postala

pionir svemirske robotike, izgradivši robotske manipulatore Canadarm, Canadarm 2 i

Dextre za ISS i NASA-in svemirski brod. Proizvela je i uspješnu sondažnu raketu u širokoj

uporabi, Black Brant. Više od 1 000 takvih raketa lansirano je od njezinog predstavljanja

1961. godine.

Razvojem tehnologije u poljoprivredi pronađeno je rješenje za iskorištavanje kišnice, a farme

s vrlo glinovitim tlom imaju postavljene drenažne sustave za uklanjanje viška vode s polja.

Okolišni čimbenici

Kanadska agencija za procjenu utjecaja na okoliš (Canadian Environmental Assessment

Agency) središnje je tijelo kanadske vlade za područje zaštite okoliša. U svom radu

sudjeluje u izradi i oblikovanju prijedloga i zakona koji definiraju politiku zaštite okoliša.

Zadužena je za provedbu više od desetak parlamentarnih akata, djelomice ili u cijelosti,

te za ispunjenje brojnih zakonodavnih obveza.

U okviru spomenutih akata, propisa i zakona izvješćuje o nizu složenih pitanja koji se tiču

zaštite okoliša, uključujući:

• praćenje kvalitete zraka i vode te emisije stakleničkih plinova

• upravljanje razinom otrovnih tvari u komercijalnim proizvodima

• predviđanje meteoroloških modela i izvještavanje o vremenskim

uvjetima

• istraživanje i zaštitu staništa ptica selica i ugroženih vrsta


PESTEL ANALIZA



• odobravanje i, prema potrebi, sprječavanje međunarodne trgovine

opasnim otpadom, opasnim reciklažnim materijalima te ugroženim

vrstama

• promoviranje, pregledavanje i provođenje regulatornih zahtjeva.

Zakoni za čije je provođenje nadležna Agencija su sljedeći:

Zaštita okoliša

Zakon o Ministarstvu okoliša – donesen 1971. godine, uspostavio je Agenciju kao

odjel u okviru portfelja ministra okoliša u čiju odgovornost spada očuvanje i unapređenje

okoliša, pružanje meteoroloških usluga i koordiniranje politika i programa za postizanje

ciljeva u vezi sa zaštitom okoliša.

Upravljanje vodnim resursima25 – upravljanje kanadskom obalom i kopnenim vodama

zajednička je odgovornost saveznih, pokrajinskih i teritorijalnih vlasti. Zakon o vodama i

Zakon o unaprjeđenju međunarodnih rijeka (International Rivers Improvement Act – IRIA)

dva su najvažnija primjera iz ovog područja kojim upravlja Agencija.

Sprječavanje onečišćenja

Zakon o zaštiti okoliša (Canadian Environmental Protection Act – CEPA 1999) – glavni

pravni akt o zaštiti okoliša i važan dio šireg kanadskog zakonodavnog okvira čiji je cilj

sprječavanje onečišćenja te zaštita okoliša i ljudskog zdravlja.

Zakon o ribarstvu – za provedbu zakona odgovoran je ministar ribarstva i oceana, dok

je ministar okoliša odgovoran za dijelove koji se odnose na onečišćenje voda.

Zakon o zaštiti antarktičkog okoliša (Antarctic Environmental Protection Act – AEPA)

– svrha je ovog zakona zaštita antarktičkog okoliša od potencijalno negativnih učinaka

koji su posljedica kanadske aktivnosti u regiji. Zakon je preuzeo kanadske obaveze iz

Protokola o zaštiti okoliša uz Antarktičku povelju – Madridskog protokola (The Protocol

on Environmental Protection to the Antarctic Treaty).

25 https://www.canada.ca/en/environment-climate-change/services/water-overview/governance-legislation/provincial-territorial.html


https://www.canada.ca/en/environment-climate-change/services/water-overview/governance-legislation/provincial-territorial.html

108

PESTEL ANALIZA


Postoji i nekoliko drugih zakona koji se bave bioraznolikošću, očuvanjem i održivim

razvojem. To su zakoni poput:

• Zakona o ugroženim vrstama

• Zakona o pticama selicama iz 1994. (Migratory Birds Convention Act

1994 – MBCA)

• Zakona o zaštiti divljih životinja i biljaka te uređivanju međunarodne

i međupokrajinske trgovine (Wild Animal and Plant Protection and

Regulation of International and Interprovincial Trade Act – WAPPRIITA)

• Zakona o kanadskoj divljoj fauni i flori

• Saveznog zakona o održivom razvoju

• Zakona o zakladi za tehnologiju za održivi razvoj

• Zakona o provedbi zaštite okoliša

• Zakona o tjednu okoliša te

• Zakona o tjednu nacionalne divlje faune i flore.

Pravni čimbenici

Pravni sustav temelji se anglosaksonskom pravu, s iznimkom provincije Québec koja ima

sustav građanskog prava. Sudovi rješavaju sporove, a time i tumače i provode zakon

za sve stanovnike Kanade te rješavaju sva ostala pitanja koja su regulirana kanadskim

zakonodavstvom. Vrhovni sud Kanade najviše je sudsko tijelo u Kanadi i njegove odluke

su iznad svih odluka koje donose drugi sudovi na nižim instancama sudske vlasti.

Svaki sud ima svoju nadležnost, što znači da ima ovlasti odlučiti o određenim vrstama

predmeta. U Kanadi postoje četiri su sudske razine.

Niži provincijski i teritorijalni sudovi – odlučuju o većini sudskih predmeta u cijelom

pravosudnom sustavu. Osnivaju ih provincijske i teritorijalne vlade.

Viši provincijski i teritorijalni sudovi – utemeljeni su na temelju članka 96. Zakona o

Ustavu iz 1867. U njihovoj su nadležnosti teži zločini te su drugostupanjska instanca za

žalbe na odluke nižih pokrajinskih i teritorijalnih sudova.


PESTEL ANALIZA



Savezni sud – na istoj je razini kao i viši sudovi, ali se više bavi odlučivanjem o građanskim

stvarima, kao što su imigracije i patenti.

Savezni žalbeni sud – drugostupanjska je instanca za odluke Saveznog suda.

Nadležnost za pravo u području komercijalnih djelatnosti podijeljena je između savezne

i provincijskih vlada. Preporučuje se da ugovore o poslovanju sastavlja odvjetnik ili

stručnjak za poslovno ili komercijalno pravo. Ugovori moraju biti sastavljeni na jednom

od službenih jezika Kanade.

Kanada je ustavna država. Strani državljani imaju isti tretman kao i državljani Kanade,

uključujući i tretman u trgovačkom pravu i trgovačkim sporovima. Kanada se smatra

jednom od zemalja s najmanje korupcije na svijetu. Povelja o pravima i slobodama svakoj

osobi jamči pravo na sudskog tumača za svako pojavljivanje na sudu u Kanadi.

Glavno izvorište prava za kanadske zakone je kanadski ustav, koji je sastavljen od različitih

pisanih i nepisanih akata, običajnog prava, povijesnih sudskih odluka i tradicija. Sudska

vlast ima značajnu ulogu u interpretaciji zakona i može ukinuti zakone koji krše ustav.

Sudski službenici

Odvjetnici – iznose argumente klijenata pred sudom, predstavljaju osobu optuženu

za prekršaj. Njihova je uloga osigurati zaštitu prava optuženika od početka do kraja

postupka.

Sudski izvršitelji – u pokrajini Quebec sudski su izvršitelji službenici čija je zadaća

izvršenje sudskih presuda. Oni također obznanjuju različite odluke koje su donesene u

građanskim postupcima.

Prekršajni ili kazneni suci – njihova je uloga donijeti presudu u predmetima za koji se

dvije strane spore.

Glavni državni odvjetnici – u Kanadi postoji glavni državni odvjetnik za Vrhovni sud,

Savezni sud i za svaku provinciju i teritorij. Glavni državni odvjetnici odgovorni su za


110

PESTEL ANALIZA


sudske postupke koji se odnose na kršenja Kaznenog zakona, Zakona o maloljetnim

počiniteljima kaznenih djela, te drugih saveznih i svih provincijskih zakona represivne

prirode.

Mirovni suci – obični građani (većina ih nisu pravnici) koji uživaju dobar ugled u zajednici

i koje provincijska vlada imenuje za saslušavanje “informacija” i “pritužbi” (povezanih sa

zločinima) te pokretanje potrebnih sudskih postupaka.

Tajnici Vrhovnog suda – odgovorni su za čitavu administraciju Vrhovnog suda i imaju

neformalne ovlasti koje im dodjeljuje Poslovnik Vrhovnog suda. Njihove funkcije

uključuju imenovanje i upravljanje zaposlenicima, administraciju knjižnice i Registra suda

te objavljivanje Izvješća Vrhovnog suda Kanade.

Rješavanje međunarodnih sporova

Arbitraža – postupak rješavanja pravnih sporova na neutralnom sudu koji odabiru

uključene stranke. Arbitražni sud sastoji se ili od jednog samostalnog arbitra ili arbitražnog

odbora sastavljenog od po jednog arbitra kojeg odabire svaka stranka i neutralnog

arbitra ili suca kojeg dva arbitra sporazumno odaberu.

Arbitražno pravo26 -- dva savezna zakona uređuju konvencionalnu arbitražu:

• Zakon o trgovačkoj arbitraži, koji se primjenjuje kada je riječ o

pomorskom pitanju ili kada se spor tiče savezne države ili jedne od

njezinih agencija, i

• Zakon o provođenju stranih arbitražnih odluka, koji se primjenjuje kada

arbitraža utječe na pitanje koje pripada pod zakonodavnu nadležnost

saveznog parlamenta.

Imenovanje arbitara – arbitre imenuje sud ili suci koji predstavljaju stranke. Arbitri

moraju biti neovisni u odnosu na predmet o kojem će odlučivati.

26__ Kanada je potpisnica Njujorške konvencije o prepoznavanju i provođenju stranih arbitražnih odluka, Ženevskog protokola o arbitražnim klauzulama i Ženevske konvencije o izvršenju stranih arbitražnih odluka čije odredbe su potpuno uvrštene u kanadsko arbitražno pravo.


PESTEL ANALIZA



Arbitražni postupak – tužitelji moraju podnijeti tužbu nadležnom sudu prema vrsti

tužbe. Sud imenuje nadležnog arbitra ili arbitre koji su prošli odgovarajuću edukaciju

o vrsti spora. Nakon imenovanja, arbitar saziva pripremni sastanak, ako je moguće, s

pristankom svake stranke i u razumnom vremenskom roku.

Arbitar vodi zapisnike sastanaka i bilježi bilo kakve postignute dogovore ili odluke;

također, šalje primjerak strankama u što kraćem vremenskom roku. Konačna odluka arbitra

određuje konačnu odabranu ponudu. Ta je odluka obvezujuća za stranke. Trgovačke

arbitražne odluke konačne su, nameću se strankama i na njih se ne može uložiti žalba.

Trajna arbitražna tijela – nacionalna arbitražna tijela:

• Međunarodni trgovački arbitražni centar British Columbia

• Arbitražni centri Kanade (obuhvaća i trgovački sektor)


112

OPĆE KARAKTERISTIKE ULASKA NA KANADSKO TRŽIŠTE



Kanada je jedinstveno tržište i vladine aktivnosti usmjerene su ka transparentnom

i poštenom poslovanju i razvoju svih regija. Cjelokupni javni i privatni sektor nabave i

uvoza centralizirani su i tehnološki visoko razvijeni.

Kanadski uvoznici djeluju putem centraliziranog sustava uvoza – CID-a, (Canadian

Importers Database). U svakoj pojedinoj provinciji, točno određenim uvoznicima

dozvoljeno je uvoziti pojedini proizvod prema njegovoj internacionalnoj šifri kako bi se

izbjegao monopol velikih tvrtki uvoznika.

Izvoznik koji želi izvoziti u Kanadu može upisom internacionalne šifre svakog pojedinog

proizvoda, koji ima u ponudi, dobiti popis uvoznika kojima je dozvoljeno uvoziti pojedini

proizvod u željenu provinciju.

Zbog velike geografske površine, distribucija i skladištenje proizvoda predstavljaju

značajan faktor u procjeni tržišnog potencijala proizvoda. Iznimno je važno odrediti ciljnu

regiju za plasman proizvoda jer trošak same distribucije i skladištenja može biti vrlo velik,

a količinski zahtjevi kanadskog uvoznika mogu biti veći od mogućnosti izvoznikovih

proizvodnih kapaciteta.

Uvoznici određeni šifrom proizvoda dobro poznaju zakonsku regulativu i aktualne

trgovinske barijere te će izvoznika uputiti u kompletan proces registracije proizvoda i

osigurati mu sve potrebne informacije.

Pokretanje poslovanja u Kanadi administrativno je napredno jer se većina procedura

odvija online, a postoje i značajne porezne olakšice ako je u upravljačkom tijelu

novoosnovane tvrtke kanadski državljanin koji živi u Kanadi.





Čimbenici tržišne uspješnosti

Kanađani puno pažnje posvećuju poštivanju dogovorenih uvjeta, točnosti isporuka i razumnim

uvjetima plaćanja. Proizvod mora biti konkurentan cijenom i kvalitetom. U visokotehnološkom

sektoru od presudne je važnosti postprodajna usluga te korisnička podrška. Pri kupnji strojeva i

opreme, softverskih rješenja i sličnog, očekuju se detaljna uputstva te obuka za rad na njima, koja

mora biti prilagođena razini znanja i dostupnih mogućnosti klijenta. S obzirom na tehnološku

razvijenost, obuka se sve češće, kada je to moguće, provodi putem videopoziva.

Poslovni bonton u osobnim kontakatima podrazumijeva pravovremene dolaske na sastanke,

dobru pripremljenost materijalima i informiranost o klijentu i njegovim potrebama te

nošenje odgovarajuće poslovne odjeće. Na sastancima Kanađani cijene razgovor o svojoj

zemlji te poznavanje njene kulture, povijesti i geografije, osobito provincija i teritorija u

kojima se potencijalni uvoznik vaših proizvoda nalazi.

Poduzetnici iz malih i srednjih poduzeća moraju pokazati vjerodostojnost te mogućnost

količinski dostatne i dugotrajne opskrbe tržišta. Velika pomoć u pregovaranju bit će spominjanje

poznatih i etabliranih klijenata u portfelju te poznavanje gospodarske situacije u zemlji.

Kanađani su osjetljivi na okolišne čimbenike te je važno prikazati i održive aspekte samog

proizvoda u smislu upotrebe recikliranih materijala, organskih sastojaka ili održivih

tehnika proizvodnje.

Poslovni običaji

Posjetnice su sveprisutne i njihova razmjena je na poslovnim sastancima obvezna. Prvi

su sastanci u uglavnom u potpunosti formalni. Kanađani su tehnološki vrlo napredni i

uobičajeno je izlaganje proizvoda ili tvrtke putem računalne prezentacije uz korištenje

projektora. Prvi dojam je važan i u komunikaciji je običaj najprvije predstaviti svoju tvrtku

i njezine mogućnosti, a tek onda proizvod i njegove prednosti. Službenici jezici u Kanadi

su engleski i francuski. U Quebecu se govori pretežito francuski jezik, no većina poslovne

komunikacije odvija se na engleskom jeziku.


114

STRATEGIJE ULASKA NA KANADSKO TRŽIŠTE



Provođenje temeljitog istraživanje tržišta. Prije izrade poslovnog plana potrebno je

proučiti ciljno tržište do najsitnijeg detalja jer će svaki propust značiti dodatni neplanirani

trošak. U početnoj je fazi razvoja izvozne ponude preporučljivo fokusirati se samo na

jedan ili dva proizvoda te njima ulaziti na ciljno tržište zbog kanadskog jedinstvenog

sustava uvoza i određivanja uvoznika za pojedine proizvode i regije.

Posjet Kanadi. Putovanje u Kanadu važno je za procjenu partnerstva i izgradnju veza

s industrijskim stručnjacima jer će poslovni partneri potencijalnog uvoznika procijeniti

i vrednovati prema mreži kontakata koje ima s lokalnim stručnjacima u tom sektoru. Pri

upoznavanju mogućih novih partnera uputno je spomenuti dosadašnje referentne tvrtke

ili tržišta na kojima izvoznik djeluje osobito ukoliko se radi o poznatim klijentima koje ima

na referentnoj listi.

Sudjelovanje na sajmovima. Planiranje putovanja u vrijeme održavanja specijaliziranih

sajmova omogućit će osobni pristup zainteresiranim stranama i stvaranje novih mreža

međunarodnih kontakata u povezanim sektorima. Na sajmovima je uputno da član višeg

menadžmenta stranog uvoznika osobno prilazi štandovima s ponudom koju smatra

zanimljivom. Istovremeno, na zakupljenom štandu izlagač treba imati educiranu osobu

koja će pružati informacije o njegovoj ponudi zainteresiranim stranama te osigurati

dovoljan broj besplatnih uzoraka svojih proizvoda i promotivnih materijala. Kanađani

vole europske proizvode i poželjno je isticati podrijetlo proizvoda na promotivnim

materijalima i besplatnim uzorcima, kao i u komunikaciji.





Odabir uvoznika. Pronalazak mogućih uvoznika u pojedinoj provinciji za svaki proizvod

koji izvoznik planira plasirati na kanadsko tržište smanjit će napore i utrošak vremena

u analizi tržišnih barijera i administrativnih zahtjeva. Zbog visoke informatizacije i

transparentnosti sustava, uvoznici će brzo ustupiti sve informacije oko daljnjeg procesa

i nužnih zahtjeva.

Investiranje u promociju na ciljnom tržištu. Marketinške kampanje kritična su

točka ulaska novog proizvoda na tržište jer svijest potrošača o njemu još ne postoji, a

potrošači imaju povjerenje u glavni konkurentski proizvod. Veći uvoznici imaju iskustva

s plasmanom novih uvoznih proizvoda i po iskazivanju interesa za uvoz ponuđenog

proizvoda preporučit će načine njegove promocije na tržištu. Uvoznik će često izvozniku

poslati zahtjeve za promidžbenim materijalima ili sudjelovanjem u trošku promocije tog

proizvoda od strane maloprodajnih lanaca koji ga distribuiraju. Te zahtjeve nije uputno

odbiti jer odbijanje često završi prestankom prodaje tog proizvoda.

Registracija zaštitnog znaka. Iako je Kanada izuzetno transparentno tržište, uvoznici i

distributeri cijene proizvode s registriranim zaštitnim znakom.


116

INFORMACIJE I KONTAKTI ZA POTENCIJALNE IZVOZNIKE



Gospodarska diplomacija Republike Hrvatske

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske omogućilo je poduzetnicima

korištenje sustava gospodarske diplomacije koji podrazumijeva sve elemente potrebne

za učinkovito, transparentno i održivo promicanje hrvatskih gospodarskih interesa u

inozemstvu – od novih nadležnosti u trgovinskoj politici, prilagođenog institucionalnog

ustroja, određivanja prioritetnih tržišta, novih kategorija diplomatskog komuniciranja i

upravljanja informacijama, prilagodbe lokacija diplomatsko-konzularne mreže, pa sve do

nove institucionalne kulture fokusirane na građanina-izvoznika.

Aktivnosti hrvatske gospodarske diplomacije

Hrvatska gospodarska diplomacija pridružila se praksi modernih diplomacija koje danas

stavljaju gospodarstvo u samo središte svog djelovanja te se bore za svako strano

ulaganje i za svaki izvozni posao. Njezine su tri glavne zadaće:

1. Potpora hrvatskom izvozu

2. Zaštita interesa hrvatskih tvrtki u inozemstvu

3. Pomoć u privlačenju stranih investicija.





Usluge koje pruža hrvatskim izvoznicima ogledaju se kroz diplomatsko-konzularna

predstavništva RH, kao i u nizu ostalih usluga. Ukupno 74 diplomatsko-konzularna

predstavništva Republike Hrvatske u inozemstvu pružaju sljedeće usluge:

• davanje informacija o propisima i ostalim uvjetima poslovanja

• usmjeravanje na izvore informacija o financijskom poslovanju partera ili

pružatelja pravnih usluga

• pomoć u organizaciji promotivnih događanja / sudjelovanja na sajmu

• pomoć pri organizaciji posjeta službenim institucijama

• pomoć u traženju poslovnih partera

• pomoć pri uspostavi poduzeća ili podružnice

• zalaganje za pravedan tretman kompanija kod službenih institucija

• pomoć u uklanjanju ostalih trgovinskih barijera.

Ostali načini na koje se pomaže hrvatski izvoz su:

• dojavljivanje izvoznih prilika iz hrvatskih diplomatsko-konzularnih

predstavništava putem poslovnih udruženja HGK, HIZ-a, HUP-a, HOK-a

• umrežavanje izvoznika u RH i u inozemstvu, po tržištu i pojedinim

projektima

• organiziranje ciljanih posjeta hrvatskih tvrtki u pratnji visokih dužnosnika

• koordiniranje rada Povjerenstva za internacionalizaciju hrvatskog

gospodarstva u kojem djeluje, u interesu hrvatskog izvoza, zajedno s

ostalih 18 vladinih i nevladinih parterskih institucija

• suorganizacija posjete Gospodarskog kluba stranih veleposlanstava

RH institucijama i vodećim kompanijama

• aktivno promicanje interesa hrvatskih izvoznika u Europskoj uniji i u

Svjetskoj trgovinskoj organizaciji.


118



Na svojoj internetskoj stranici s hrvatskom poslovnom zajednicom dijeli sljedeće

informacije:

• osnovne informacije o hrvatskim izvoznim tržištima

• vijesti o gospodarskim događanjima u inozemstvu

• najave događanja, konferencija i sajmovima

• informacije o trgovinskoj politici EU i važećim trgovinskim režimima

• informacije o radu Povjerenstva za internacionalizaciju hrvatskoga

gospodarstva.

Glavne koristi za hrvatske poduzetnike koje omogućava hrvatska gospodarska diplomacija:

• olakšavanje donošenja poslovnih odluka kroz davanje relevantnih

informacija i uvida o tržištu direktno ‘s terena’

• pomoć pri otklanjanju poteškoća u poslovanju kroz rušenje pravnih ili

administrativnih trgovinskih barijera u bilateralnoj komunikaciji ili kroz

mehanizme trgovinske politike EU

• smanjivanje vremena potrebnog za realizaciju izvoznih poslova kroz

olakšavanje uspostave poslovnih kontakata i facilitiranje komunikacije

s državnim institucijama

• umanjivanje rizika u poslovanju pojašnjavanjem specifičnosti tržišta i

lokalne kulture poslovanja

• doprinos rastu i kompetitivnosti hrvatskih kompanija kroz traženje

odgovarajućih partnera te njihovo umrežavanje s drugim hrvatskim

izvoznicima

• pružanje aktivne zaštite hrvatskim kompanijama koje su tretirane

suprotno pravilima tržišnog poslovanja.





Važne internetske poveznice s detaljnijim informacijama o izvoznim tržištima i dostupnim servisima za potencijalne izvoznike

Portal gospodarske diplomacije:

http://gd.mvep.hr/

Osnovne gospodarske informacije o stranim tržištima:

http://gd.mvep.hr/hr/strana-trzista/

Zajednička trgovinska politika Europske unije:

http://gd.mvep.hr/hr/trgovinska-politika-europske-unije/madb/

Informacije o pristupu trećim tržištima (MADB):


Zahtjev za podrškom izvozniku:

http://gd.mvep.hr/hr/zahtjev-za-podrskom-izvozniku/

Online test izvozne pripremljenosti:

http://izvoz.mvep.hr/upitnik.php


http://gd.mvep.hr/

http://gd.mvep.hr/hr/strana-trzista/



http://gd.mvep.hr/hr/zahtjev-za-podrskom-izvozniku/

http://izvoz.mvep.hr/upitnik.php

120



Institucije za kontakt

Hrvatska gospodarska komora

Sektor za međunarodne poslove i EU

Odjel za bilateralnu i multilateralnu suradnju

Rooseveltov trg 2

10000 Zagreb

Tel.: + 385 1 48 28 382

Faks: + 385 1 48 28 379

E-adresa: [email protected]

www.hgk.hr

Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Kanadi

229 Chapel Street, Ottawa, Ontario

CANADA K1N 7Y6

e-mail: [email protected]

www.ca.mvep.hr

Tel: +1 613 562 7820

Fax:+1 613 562 7821

Veleposlanstvo Kanade u Republici Hrvatskoj

Prilaz Gjure Deželića 4, 10 000 Zagreb

Tel. +385 1 48 81 200

Fax: +385 1 48 81 230

The Canadian-Croatian Chamber of Commerce

630 The East Mall

Etobicoke, Ontario

M9B 4B1 Canada

Tel: +1 416 641.2829

E-mail: [email protected]

https://croat.ca/

Kanadsko-Hrvatska poslovna mreža

Kaptol Centar, III. kat (MPG)

Nova Ves 17, 10000 Zagreb


www.ccbn.hr

Hrvatsko-kanadsko akademsko društvo

Prilaz G. Deželića 4, 10000 Zagreb


http://hkad.hr/


mailto:[email protected]

www.hgk.hr


http://www.ca.mvep.hr


https://croat.ca/


http://www.ccbn.hr


http://hkad.hr/




IZVORI

Agencija za investicije i konkurentnost

Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva

Hrvatska poljoprivredna agencija

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova

Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta

Ministarstvo financija, Carinska uprava

Hrvatska gospodarska komora

Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske

Središnji državni portal, Izvozni portal

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, Gospodarska diplomacija

Industrijska strategija RH 2014-2020.

Europska unija

Europska komisija

The World Bank

Transparency International

Euromonitor International

UN Comtrade

Government of Canada

Statistics Canada - Državna agencija za statistiku Kanade

Government of Canada, Trade and investment agreements, 2018.

Government of Canada - Canadian Importers Database (CID)

Government of Canada - Canadian Apparel Sector

Europska komisija, Directorate-General for Agriculture and Rural Development

Agri-Food Trade Statistical Factsheet European Union – Canada

Government of Canada – Agriculture and Agri-Food Canada, Food and Beverage Processing Sector

Canadian Diary Information Centre

USDA Foreign Agricultural Service

Global Agricultural Information Network

The Canadian Home Furnishing Alliance (CHFA)

Government of Canada, Furniture Industry Profile

Government of Canada – Destination Canada National Tourism Indicators

Government of Canada, Provincial and territorial corporation tax

M+A Expo Database



PRILOZI

138

PRILOZI

25.600

25.800

26.000

26.200

26.400

26.600

26.800

27.000

27.200

27.400

Q2/18 Q3/18 Q4/18 Q1/19 Q2/19 2020

DRŽAVNI PRIHODI, u milijunima CAD

23.000

23.500

24.000

24.500

25.000

25.500

Q2/18 Q3/18 Q4/18 Q1/19 Q2/19 2020

FISKALNI RASHODI, u milijunima CAD

139

87,0

88,0

89,0

90,0

91,0

92,0

93,0

94,0

95,0

Q2/18 Q3/18 Q4/18 Q1/19 Q2/19 2020

UDIO OPĆEG DUGA DRŽAVE U BDP, u postocima

‐16.800

‐16.600

‐16.400

‐16.200

‐16.000

‐15.800

‐15.600

‐15.400

‐15.200

‐15.000Q2/18 Q3/18 Q4/18 Q1/19 Q2/19 2020

BILANCA TEKUĆEG RAČUNA, u milijunima CAD

140

17,60

17,80

18,00

18,20

18,40

18,60

18,80

Q2/18 Q3/18 Q4/18 Q1/19 Q2/19 2020

ZAPOSLENOST, u milijunima

46,0

48,0

50,0

52,0

54,0

56,0

58,0

60,0

62,0

64,0

Q2/18 Q3/18 Q4/18 Q1/19 Q2/19 2020

INDEKS POSLOVNOG POVJERENJA

139

87,0

88,0

89,0

90,0

91,0

92,0

93,0

94,0

95,0

Q2/18 Q3/18 Q4/18 Q1/19 Q2/19 2020

UDIO OPĆEG DUGA DRŽAVE U BDP, u postocima

‐16.800

‐16.600

‐16.400

‐16.200

‐16.000

‐15.800

‐15.600

‐15.400

‐15.200

‐15.000Q2/18 Q3/18 Q4/18 Q1/19 Q2/19 2020

BILANCA TEKUĆEG RAČUNA, u milijunima CAD




IMPRESSUM

Izdavač: Hrvatska gospodarska komora

Za izdavača: Luka Burilović

Pripremio: Parlov Digital Intelligence

Autori publikacije: Natalija Parlov, doktorand

Željko Sičaja, doktorand

Lektura: dr.sc. Ozana Ramljak

Korisnik projekta: Hrvatska gospodarska komora

Rooseveltov trg 2, 10000 Zagreb

Tel.: +385 1 4561 555


www.hgk.hr

Dizajn i prijelom: Parlov Digital Intelligence

Zagreb, listopad 2018.

Više informacija o EU fondovima: www.strukturnifondovi.hr


dr.sc


www.hgk.hr

http://www.strukturnifondovi.hr



HGK . HR


Documents

PREGLED AKTUALNOG GOSPODARSKOG STANJA · HR.izvoz – s HGK do stranih tržišta 4 KANADA – ANALIZA TRŽIŠTA I MOGUĆNOSTI ULASKA HRVATSKIH MSP-OVA Godišnja stopa rasta BDP-a