MOĆ MEDIJA I MOĆ NAD MEDIJIMA U SAVREMENOM

SVIJETU

KAKVU MOĆ IMAJU MEDIJI I KAKO IH SE POKUŠAVA KONTROLIRATI?

• Kao savremeni tehnološki uređaji (štampa, radio, televizija, internet, ali i telefon, iPad...)

• Kao društvene institucije (koje imaju svoje vlasnike, svoju organizaciju, svoje interese itd.)

Mediji

Mediji

• News media i non-news media

• Printani, elektronski i online mediji

• Javni servisi (emiteri) – komercijalni mediji

Medijalizovani svijet

• “Svijet iz druge ruke”

• Metafora naočala – P. Burdije

• Nametanje slike svijeta

• Medijske ličnosti kao oni kojima se vjeruje

• Kome odgovara i u čijem je interesu ta slika?

Sedam tipova medija

• Propagandni mediji - državni, promoviraju interese vladajuće elite – npr. mediji fašističke Njemačke

• Javni sevisi - imaju određeni stepen neovisnosti i slobode, finansiraju se od pretplate i treba da služe građanima - BBC

• Reklamni mediji - komercijalni ili korporativni; finansiraju se reklamama i služe oglašivačima – Fox npr.

Sedam tipova medija

• Kultni mediji – nameću svoje standarde i vrijednosti – MTV naprimjer

• Alternativni mediji - online; cilj im je obezbjediti prostor za alternativna gledišta – portali naprimjer

• Društveni (social) mediji – društvene mreže u čijem je središtu korisnik

• “Fizički” mediji – celebrity osobe naprimjer

• Svi ovi tipovi medija djeluju na pojedinca i u društvu istovremeno i njihova kombinacija omogućava svakome od nas da dobije određenu količinu informacija

• Razumijevanje o tome koji medij služi kojoj svrsi i u čijem je interesu pomaže nam da odredimo kakve po kvalitetu informacije možemo očekivati.

• «Mediji su u centru našeg javnog života. Oni definišu šta je taj život. Ako je ta definicija hronično i strukturalno pogrešna, onda je u pitanju ozbiljan problem, ozbiljniji od mnogo tema kojima se sami mediji bave.“

(Lloyd, 2008:122).

• Video: utjecaj medija na nas

Primjer:

Izvori društvene i političke moći medija

• Definišu granice vijesti / kreiraju sliku svijeta Reuters: „Before It's News It's Reuters” Al Jazeera: „Setting the News Agenda” • Otvaraju javni/medijski prostor akterima koje smatraju

bitnim, čime im daju legitimitet • Povezuju društvenu elitu i masovnu publiku

• Interpretiraju događaje, pokrečući akcije (i kod javnosti i kod

donosilaca odluka)

Primjeri: - legitimitet

Primjer: poziv na akciju

• “Cijeli svijet je njihov, ili još bolje, oni su postali svijet, obogaćujući svoju publiku sjajem neprestanog interesovanja, neprekidnih novosti, nepresušne senzacije. Oni stvaraju i obnavljaju verzije svijeta u kojem živimo, a opet, kad informativni mediji predstavljaju svijet uglavnom se izdvajaju iz njega.»

• (Lloyd 2008: 19)

• Današnji mediji su se stavili u poziciju nadmoći nad svim drugim sferama, namećući sliku o sebi kao o čuvarima moralnosti i istine

• Mediji teže da imaju moć nad istim ljudima i sa istim razlozima kao i političari.

• Problem koji leži u srcu naših modernih društava jeste taj da ljudi koji često gledaju televiziju obično su siromašni informacijama, a ljudi koji je ne gledaju imaju pregršt saznanja

John Lloyd

• Elitna publika sve manje prati masovne medije

• Siromašni dio populacije sve više vremena provodi gledajući TV i čitajući štampu

• TV je gerontološki centar i centar za siromašne – A. Tijanić

Šta to konkretno znači?

• Koliko god zasnivali svoje sadržaje na čistoj faktografiji, mediji imaju mogućnost interpretacije i kontekstualizacije politike.

• Najsitiniji gaf može postati senzacija (h. Clinton) ili neki loš poliitički potez može postati opravdan (Bush-Irak npr.)

• Moć medija = kontekst; moć nad medijima=utjecaj na taj kontekst

Kontekst = moć

Primjer: dvije “slike” BiH

Primjer: Kreiranje “lanca događaja”

Neki kontroverzni stavovi o uticaju medija na politiku

• John Street: Mediji politiku pretvaraju u navijački sport

• Adam Gopnik: U posljednje četiri decenije mediji su se promijenili: od večeranja sa političarima do večeranja političara

• John Lloyd: BBC se nameće ne kao neovisan o politici, nego kao medij koji je iznad nje

Kontroverzni stavovi o politici i medijima

• Cass Sunstein: Politički lideri žive u svojevrsnim informacijskim čahurama u kojima vide i čuju samo ono što ih zadovoljava i stoga nikakvi mediji ne mogu odveć utjecati na političke odluke

• Robert McChesney: Bogati mediji=siromašna demokratija

22

Politika i mediji – odnos –Davorka Vidović

Klasična predodžba

politika mediji

Proizvodnja odluka

koje su obavezne

za cijelo društvo

Promatraju političko djelovanje

i njegove posljedice s

kritičke distance te ga širokoj

publici posreduju što

objektivnije i stvarnije

Thomas Meyer: Mediokracija: medijska kolonizacija politike

• Dualizacija politike na:proizvodnu i prezentacijsku stranu

• Dešava se apsolutna personalizacija politike (nije više riječ o programima i idejama, već o osobama koje su nositelji političkih funkcija)

• Što mediji više svode politiku na zabavnu prezentaciju personalnih sukoba, to više politika pokušava samoinscenacijom ispuniti očekivanje, jer ne želi ni razočarati ni razljutiti veliku publiku.

Primjeri: Prezentacijska strana politike u medijima

• Sugestibilnost

• Što nije bilo na TV nije se ni dogodilo

• Ali i

• Što je bilo na TV dogodilo se upravo tako kako je interpretirano na TV

Najznačaniji “kvalitet” (svojstvo) medija u politici (ali i općenito)

Medijski utjecaj i sugestibilnost

• Orson Welles: Mars Attack

• 30. oktobar 1938. – američki glumac, režiser i producent čitao je radio dramu “Rat svjetova” iz studija CBS-a

• Izazvao ogromnu paniku, jer je drama bila vrlo uvjerljiva: trajala sat vremena sa “razovorom sa stručnjakom” koji je “objasnio” šta se događa, sa “javljanjima uživo” i opisima Marsovaca koji izlaze iz svemirskih brodova

• Ljudi su masovno uzimali oružje, jurili po zalihe hrane, a bilo je i nekih izjava da su neki počinili samoubistvo

Orson Welles

• Iako je tvrdio da nije znao kakvu će paniku izazvati, 1955. godine Welles je priznao da je to učinio kako bi uplašio ljude.

• “Nije mi se sviđalo koliko su ljudi spremni povjerovati u sve što čuju iz nove magične kutije po imenu radio”.

• Omogućava da se vlastiti, parcijalni interes promovira kao opći.

• Slobodno novinarstvo kao pojam označava pravo medija da budu oslobođeni utjecaja, ali i pravo medija da budu izvan pravila koja važe za druge

Moć nad medijima

• Oni koji posjeduju ekonomsku moć

• Oni koji posjeduju političku moć

• Oni koji posjeduju kanale za prijenos informacija

• Gdje je mjesto novinara u takvoj demokratiji?

Glavni akteri medijskih demokratija i oni koji

imaju moć nad medijima:

• Moć medija: interpretacija, kontekstualizacija, sugestibilnost

• Moć nad medijima: reprezentacijska strana politike, vlasništvo, ekonomija

• Suštinski važno: oslobađanje medija od izvanjskih utjecaja, ali i njihova deontologija “iznutra”

Zaključak