DRUTVENI MEDIJIThe Network Society: 1. IntroductionVRIJEDNOSTI
KOJE SU UGROENE RAZVOJEM NOVIH INFORMACIJSKIH I KOMUNIKACIJSKIH
POJAVAa) drutvena jednakost: neki ljudi participiraju u
informacijskom drutvu vie od drugih - iako tehnologija omoguuje
lake distribuiranje znanja, zbog kompleksnosti i trokova
tehnologija moe poveati drutvenu nejednakost i stvoriti velike
grupe izopenih koji se ne uklapaju u informacijsko drutvob)
demokracija: injenica da graani, zaposlenici i potroai sada mogu
biti bolje informirani i imaju bolji uvid u rad institucija te mogu
s njima direktno komunicirati, trebala bi ojaati demokraciju, ali
demokraciju ugroava mogunost kontroliranja tehnologije odozgoc)
sloboda: vea sloboda izbora za potroae vs. opasnost od smanjenja
privatnosti, mogunost kontroled) sigurnost: s jedne strane vea zbog
poboljanja registracije, alarmnih sustava, ali sigurnost se
smanjuje jer smo postali ovisni o jo jednoj vrsti tehnologije koja
je vrlo ranjivae) kvantiteta i kvaliteta drutvenih odnosa: smanjuju
se jer se ljudi povlae u komunikaciju putem kompjutera i mobilnih
ureaja s odabranim grupama ljudi; komunikacija putem novih medija
ima potencijal da potpuno zamijeni komunikaciju licem u lice ime bi
se kvantiteta i kvaliteta komunikacije umanjilef) bogatstvo
ljudskog uma: moglo bi se poveati zahvaljujui raznovrsnosti dojmova
koje sakupljamo putem novih medija, ali bi se moglo i smanjiti jer
ti dojmovi nude zadane, fragmentirane okvire izvan konteksta, a tu
ogromnu koliinu informacija korisnik (primatelj) nikada ne moe u
potpunosti procesuirati
DVIJE KOMUNIKACIJSKE REVOLUCIJE MODERNOG DOBA-1. komunikacijska
revolucija modernog doba: zadnja desetljea 19. i rana desetljea
20.st.-2. komunikacijska revolucija: zadnja desetljea 20. st. i
poetak 21. -uvjeti da bi se neto moglo nazvati revolucijom u
komunikaciji: strukturne promjene i kvalitativni tehniki napredak u
posredovanoj komunikaciji - prema tome razlikujemo strukturne i
tehnike komunikacijske revolucije-STRUKTURNA REVOLUCIJA:
fundamentalne promjene se dogaaju u koordinatama prostora i
vremena-TEHNIKA REVOLUCIJA: fundamentalne promjene se odvijaju u
strukturi veza, umjetne memorije i reprodukcije njihovih sadraja
(to je npr. bio izum tiska)-2.komunikacijska revolucija je i
strukturna i tehnika revolucija! prije svega strukturna jer oznaava
kraj razlikovanja medija koji su fiksirani u prostoru i vremenu i
onih medija koji spajaju te dimenzije: novi mediji se mogu
koristiti i u offline okoliu (npr. DVD ili elektronika knjiga)
kombinacija online i offline medija poput interneta, tableta,
osobnih raunala, pametnih telefona - potrebno je sagledati
mogunosti i online i offline koritenja (npr. aplikacije) novih
medija jer se na taj nain najbolje vidi obeavajua drutvena
perspektiva novih medija koja nije zamjena komunikacije licem u
lice kompjuterski posredovanom komunikacijom, ve potencijalna
meuigra meu njima tehnika zbog niza inovacija kroz nekoliko
generacija osobnih raunala, kompjuterskih mrea, opreme, programa i
usluga; njihov ulazak na radna mjesta, u kole, kuanstva i javna
mjesta dogaa se diljem svijeta
KARAKTERISTIKE NOVIH MEDIJA: integracija ili konvergencija,
interaktivnost, digitalnost i hipertekstualnost - zbog tih obiljeja
se mediji s prijelaza iz 20. u 21. st. mogu nazvati multimedijima,
interaktivnim medijima i digitalnim medijima-integracija i
interaktivnost su strukturne karatkeristike, a digitalnost i
hipertekstualnost tehnikeRAZINE INTEGRACIJE ILI KONVERGENCIJE:1.
infrastruktura: kombinacija razliitih tipova veza (npr. za telefon
i kompjutersku komunikaciju)2. prijevoz: veze koje osiguravaju
razliite tipove medija (npr. kabelska i satelitska veza/TV)3.
menadment: kompanije koje upravljaju razliitim tipovima medija4.
usluge: mediji nude kombinaciju informiranja, komunikacije,
transakcijskih i zabavnih usluga5. vrste podataka: multimedijski
sadraj (slika, tekst, zvuk, podaci)INTERAKTIVNOST = slijed akcije i
reakcije; RAZINE (DIMENZIJE) INTERAKTIVNOSTI:1. mjesto: viestrana
razmjena - svaki digitalni medij omoguava mnogostranu razmjenu u
odreenom opsegu, ali najee je skinuti link (ili supply side of
websites) puno iri od dohvata korisnika2. vrijeme:
sinkroniziranost, neprekinuti slijed akcija i reakcija - ali neki
interaktivni mediji poput emaila se koriste upravo zbog nedostatka
sinkroniziranosti jer korisnik moe birati vrijeme i mjesto odgovora
i moe due razmiljati to e odgovoriti3. bihevioralna dimenzija:
jednaka kontrola akcije i reakcije, poiljatelj i primatelj mogu u
bilo kojem trenutku zamijeniti uloge i posjeduju kontrolu nad
dogaajima u procesu interakcije-korisnik ima veu kontrolu nego u
tradicionalnim medijima, moe napraviti promjenu i
intervenirati4.mentalna dimenzija: meusobno razumijevanje znaenja i
konteksta svih ukljuenih sudionika, kljuna dimenzija za
interaktivnost, rezervirana za posredovanu i komunikaciju licem u
lice izmeu ljudskih biaDIGITALNI KOD = uniformirani kod za sve
tipove podataka u digitalnim medijima, omoguuje laku produkciju,
snimanje i distribuciju podatakaHIPERTEKSTUALNOST = povezivanje
razliitih veih jedinica informacije i komunikacije, poput teksta,
slike, zvuka, audiovizualnih programa, tako da mogu biti
procesuirani onim redoslijedom koji itatelj, sluatelj ili gledatelj
izabere (suprotno linearnosti tradicionalnih medija)UZORCI
INFORMACIJSKOG PROMETA: alokucija, konzultacija, registracija i
konverzacija-uzorak alokucije, sveanog govora (allocution):
istodobna distribucija informacija publici iz centra koji slui kao
izvor i agent odluivanja u pogledu teme, vremena i brzine (novi
mediji od uzorka alokucije idu vie prema uzorcima konzultacije,
registracije i konverzacije)-konzultacija: selekcija informacija iz
lokalnih jedinica u centru koji ostaje njihov izvor (stari mediji:
knjige, novine,magazini,asopisi; novi mediji: CD i DVD s
informacijama iz izvora poput enciklopedije, itd.)-registracija:
sakupljanje informacija od centra koji odluuje o temi, vremenu i
brzini informacija odaslanih od strane velikog broja lokalnih
jedinica koje su izvori informacija (online shopping, internet
bankarstvo) - pitanje invazije privatnosti: bez pristanka lokalnih
jedinica-konverzacija: razgovor, razmjena informacija izmeu dvije
ili vie lokalnih jedinica, u novim medijima omoguuje razmjenu mnogo
podataka, slika, zvuka, teksta - lokalne jedinice same odluuju o
temu, vremenu i brzini - najvaniji uzorak-znaajna kvaliteta novih
medija je mogunost kombiniranja govora, podataka i teksta u jednoj
poruci! zatim se dodaju slike, to sve skupa poveava razmjer opcija
za konverzaciju-evolucija ovih uzoraka rezultira promjenom uzoraka
prema lokalnim jedinicama: inicijativa i selekcija od strane
lokalnih jedinica i interaktivnost izmeu tih jedinica-prvi put u
povijesti, novi mediji nam omoguuju slobodan odabir izmeu
posredovane komunikacije i komunikacije licem u lice u velikom
broju drutvenih aktivnostiSVOJSTVA (KAPACITETI) KOMUNIKACIJE NOVIH
MEDIJA (tablica na 16. str.)1. brzina: odnosi se na prevladavanje
velikih udaljenosti u komunikaciji, jedno od najznaajnijih svojstva
novih medija jer komunikacija licem u lice i tiskovni mediji mogu
brzo povezati samo s bliskim osobama2. doseg: veoma velik u novim
medijima. moe biti geografski (odnosi se na broj mjesta - svako
mjesto na svijetu se moe povezati pomou interneta) i drutveni
(odnosi se na broj ljudi - varira u razvijenim i nerazvijenim
zemljama)3. pohrana informacija: veliki potencijal novih medija jer
mogu pohraniti puno vie informacija i podataka za razliku od
tiskanih ili analognih medija4.tonost: prednost novih medija nad
tradicionalnom telefonijom i komunikacijom licem u lice, to je u
povijesti takoer bila prednost tiskanih medija, ali u novim
medijima je vea tonost informacija u brojevima i slikama. tonost i
pohrana info omoguuju vladama, politiarima i menaderima kontrolu
nad rastuom kompleksnosti drutva i organizacija (vanost ICT-a
protiv birokracije i papirologije)5. selektivnost: i poruka i
adresa - npr. novi mediji omoguuju sistematian izbor (dijelova)
grupa pomou lajka ili email liste, te slanje info veoma specifinoj
ciljanoj grupi6. interaktivnost - iako mnogi smatraju da je upravo
ovo najvanije svojstvo novih medija, oni rijetko kad uspjevaju
nadmaiti visoku razinu interaktivnosti komunikacije licem u lice -
u novim medijima korisnik ima malu kontrolu nad sadrajem, korisnici
ak ni ne iskoritavaju sve mogunosti i veina njih bira menije,
konzumira i reagira umjesto da interaktira - nedostaje osjeaj
kretanja (npr. u video konferencijama) i teko je izmjeniti sve
signale koje su poeljni7. bogatstvo podraaja: u tome nitko ne moe
nadmaiti komunikaciju licem u lice. multimediji nude kombinaciju
sadraja, ali njihovi podraaji nisu prirodni nego umjetni, oit je
nedostatak kretanja i govora tijela (npr. teleshopping i odlazak u
duan)8. kompleksnost: niska u novim medijima, npr. teko je
pregovarati, odluivati, objasniti i stvarno nekoga upoznati, iako
je lako uspostaviti kontakte, pitati, razmjeniti info, dogovoriti
sastanak9. zatita privatnosti: najvei minus novih medija (npr.
tiskani mediji se mogu itati anonimno)Jaka svojstva novih medija su
brzina, geografski doseg, sposobnost pohrane info, tonost i
selektivnost, a slaba su (potpuna) interaktivnost, bogatstvo
(prirodnih) podraaj, kompleksnost zadataka (ciljeva) i zatita
privatnosti.The Network Society: 2. Networks: The Nervous System of
Society-proces umreavanja se trenutno dogaa na svim razinama:
individualnoj, organizacijskoj i drutvenoj - danas su te razine sve
vie i vie povezane i samo prouavanjem svih triju razina se moe
shvatiti uloga i razvoj drutvenih mrea u dananjem
drutvuINFORMACIJSKO DRUTVO: moderno drutvo u kojem intenzitet
informacije svih aktivnosti postaje tako visok da se stvara:1.
organizacija drutva bazirana na znanstvenoj racionalnosti i
refleksivnosti2. ekonomija u kojoj su sve vrijednosti i sektori
karakterizirani produkcijom informacija, ak i agrarni i
industrijski sektor3. trite rada na kojem je veina funkcija u
velikoj ili potpunoj mjeri bazirana na zadatke procesuiranja
informacije to zahtjeva znanje i visoko obrazovanje (otuda
alternativni naziv informacijsko drutvo)4. kultura kojom dominiraju
mediji i informacijski proizvodi sa svojim znakovima, simbolima i
znaenjimaUMREENO DRUTVO: moderna vrsta drutva s infrastrukturom
drutvenih medija i medijskih mrea koja karaterizira oblikovanje
organizacije na svakoj razini (individualnoj, grupnoj ili
organizacijskoj i drutvenoj)-te mree povezuju svaku jedinicu drutva
(pojedince, grupe i organizacije)-u zapadnim drutvima pojedinac
povezan mreama postaje glavna jedinica umreenog drutva, a u
istonima su to jo grupe (obitelj, zajednica, tim)INFORMACIJSKO VS.
UMREENO DRUTVO-informacijsko: naglaava promjenu materije (grae) u
aktivnostima i procesima drutva - intenzitet procesuiranja
informacija nam pomae definirati novi tip drutva-umreeno: naglaava
promjenu organizacijskih oblika i infrastrukture-uobiajeni naziv je
i MASOVNO DRUTVO: moderna vrsta drutva s infrastrukturom grupa,
organizacija i zajednica (nazvanim mase) koja oblikuje organizaciju
na svim razinama (individualnoj, grupnoj ili organizacijskoj i
drutvenoj) - glavne jedinice drutva su relativno veliki
kolektiviteti (mase) koje organiziraju pojedinceKRATKA POVIJEST
LJUDSKOG UMREAVANJA- 5 uzastopnih svjetskih umreavanja1. svjetsko
umreavanje: lovako-sakupljaka drutva prije oko 12 tisua godina -
razmjena ideja i kulturnih ekspresija (pjesme, plesa), tehnologije
(luk i strijela, kontrola vatre) i gena (brakovi izmeu pripadnika
razliitih plemena)2. svjetsko umreavanje: stvaranje gradova i
metropolita prije oko 6 tisua godina i razvoj civilizacija oko
rijeke Ind, u Mezopotamiji, Egiptu, Kini, Meksiku i Andama - isprva
se stvaraju veze izmeu tisua, a kasnije izmeu milijuna ljudi
(karavane ivotinja, zemljana vozila i brodovi)3. svjetsko
umreavanje: kontakt civilizacija Euroazije i Sjeverne Amerike prije
oko 2 tisue godina - prijevoz i komunikacija su znatno poboljani
(bolje ceste, brodovi s veim kapacitetom, pismenost), pojavljuju se
prve tenzije (epidemije, sudari religija i razliitih
civilizacija)4. svjetsko umreavanje: kozmopolitsko umreavanje od
oko 1450. nadalje - kontakt izmeu euroazijskih i amerikih
civilizacija, razmjena svega to se moglo ponuditi, ukljuujui i
bolesti; razvoj gradova, informacije putuju bre i jeftinije (ipak,
veina ljudi jo ivi na zemlji kao farmeri i malo zna o svijetu izvan
vlastitog iskustva jer nisu znali itati i upoznavali su malo
stranaca)5. svjetsko umreavanje: globalno umreavanje u posljednjih
160 godina - karakteristike perioda su urbanizacija i porast
svjetskog stanovnitva, volumen i brzina komunikacije se naglo
poveavaju, obilje mogunosti u prometu i komunikaciji (vlakovi,
automobili, avioni, telegraf, telefon, radio, tv i raunala i
mree)globalno umreavanje (global web) se dijeli naa) prvi period:
masovno drutvo koje karakteriziraju mree masovne komunikacijeb)
drugi period: evolucija informacijskog drutva, web se ne iri, ve
zgunjava i okree se prema drutvu - to znai da se vie ne iri
kvantitativno po svijetu, ve kvalitativno mijenja infrastrukturu i
rad trenutnih drutava4 ZAKLJUKA IZ POVIJESTI UMREAVANJA1. svako
umreavanje ukljuuje suradnju i natjecanje: komunikacija odrava
suradnju, a nejednakosti unutar drutva i meu drutvima stvaraju
kompetitivnost (natjecanje)2. glavni pravac povijesti je usmjeren
veoj drutvenoj suradnji (dobrovoljnoj i prisilnoj) koju potiu
stvarnosti drutvenog natjecanja - grupe i drutva koji su najvie
suraivali su poboljali svoju kompetitivnu poziciju i anse za
preivljavanje (ekonomska, vojna i epidemioloka prednost)3. tijekom
vremena razmjer ljudskog umreavanja je teio rastu (irenju) i
dananji globalna mrea je uistinu svjetski iroka - praktiki ne
postoji vie izolirano drutvo, to ide u prilog konceptu umreenog
drutva o kojem se govori u knjizi4. mo ljudske komunikacije, i u
suraivakom i u natjecateljskom smislu, utjee na Zemlju u jo jaem
stupnju: ekonomski i populacijski rast, urbanizacija i tehnologija
proizvode utjecaj na okoliMREEMrea je zbirka linkova izmeu
elemenata neke jedinice. Elementi se nazivaju vorovima, a jedinice
sistemima. Najmanji broj elemenata je 3, a linkova 2. Link (veza)
izmeu dva elemenata se naziva odnos. Mree su nain organizacije
kompleksnih sistema u prirodi i drutvu.TIPOVI MREA1. fizike mree:
prirodni sistemi visoke kompleksnosti (npr. ekosustav, mree
rijeka)2. organske mree: organizmi, DNA, cirkulacija krvi u tijelu,
ivani sistem...3. neuronske mree: mentalni sistem (npr. mentalne
mape, neuronske veze)4. drutvene mree: drutveni sistemi s
konkretnim vezama u apstraktnim odnosima5. tehnike mree: tehniki
sistemi (ceste, distribucija mrea, telekomunikacije, kompjuterske
mree)6. medijske mree: medijski sistemi koji povezuju poiljatelja i
primatelja i prepuni su simbolima i informacijaDRUTVENE RAZINE
MREA1. individualna razina: na toj razini individualci stvaraju
kontakte i odnose s prijateljima, obitelji, poznanicima, susjedima,
kolegama... (npr. putem emaila ili mobitela)2. grupna ili
organizacijska razina: pojedinci stvaraju grupe koje mogu biti
trenutane i labave (npr. mailing lista) ili trajne i vrste
(institucije i korporacije) - mogu postati i virtualne
organizacije3. drutvena razina: pojedinci, grupe i organizacije
oblikuju drutvo koje je izgraeno na drutvenim i medijskim mreama i
njima povezano (svi podsistemi drutva, npr. ekonomija)4. globalna
razina: svjetski sistem drutava i internacionalnih
organizacijaVIERAZINSKA TEORIJA MREA (MULTILEVEL THEORY):-razine su
meusobno povezane, one mogu biti:dijada, trijada,
grupa,organizacija, ili interorganizacijska razina-svojstva razina:
osobnost pojedinca, formalnost grupe, opseeg centralizacije
organizacije i faza razvoja drutva-pristup koji zastupa autor:
umjeren pojam pristupa mrea (umreavanja) prema kojemu nisu samo
naglaeni odnosi, ve i karakteristike jedinica koje se povezuju, to
je posebno zanimljivo kada odnosi i karakteristike dou u konflikt
(npr. nove digitalne komunikacijske mree, s odnosima koji nadilaze
prostor i vrijeme u globalnoj 24-satnoj ekonomiji, su u sukobu s
ogranienjima ljudskog organizma - organizam je jedinica - koji ne
moe ispuntiti 24/7 oekivanja-pojedinac postaje najvanija jedinica
drutvaUZROCI USPONA MREA1. povijesni i drutveni-drutvena potreba za
stvaranjem i koritenjem mrea na svim razinima: na individualnoj
razini stvaranje kontakata i poboljanje drutvenih odnosa, a na
organizacijskoj otvorenost grupa i organizacija zbog bolje
kompetitivnosti (prilagodba nastalim promjenama)-s jedne strane,
mree podupiru proces globalizacije i socijalizacije, a s druge
lokalizaciju i individualizam, ime ubrzavaju modernizaciju2. uzroci
sistema: prilagodba, evolucija i kompleksnost upravljanja-mree su
strukture i one organiziraju sisteme-teorije mrea se dijele na
sistemske i strukturne teorije-prilagodba: dogaa se putem procesa
interakcije, varijacije, selekcije i zadravanja interakcija: unutar
i izmeu sistemskih jedinica; smanjenje vremenskih i prostornih
ogranienja varijacija: u smislu dohvata informacija selekcija:
biranje najuspjenijih akcija i aktera zadravanje: u smislu opstanka
u procesu globalizacijeSEDAM ZAKONA MREA1. zakon artikulacije: u
umreenom drutvu drutveni odnosi stjeu utjecaj u odnosu na drutvene
jedinice koje povezuju - znaajniji su odnosi od institucija
(jedinica) pri emu odnosi vie nisu nametnuti od strane drutvenog
okolia2. the law of externality (zakon utjecaja na vanjtinu,
vanjski svijet): mree imaju utjecaj na stvari i ljude izvan mrea -
to vie ljudi participira na mrei, to je vjerojatnije da e se ostali
prikljuiti zbog pritiska3. zakon produetka: mree rastu i postaju
prevelike pa se gubi veza izmeu jedinica - stoga postoji potreba za
intermedijatorima poput trailica i portala koje rjeavaju taj
problem4. zakon malih svijetova: veina jedinica nisu susjedi, ali u
par koraka mogu dosei bilo koju jedinicu, stvarajui mali svijet -
jedinice su grupirane u klasterima s jakim vezama i mogu dosei
ljude iz drugih klastera na daljinu i slabim vezama5. zakon
ogranienja pozornosti: to vie ljudi proizvode sadraja na webu, to
je manja njihova publika jer je pozornost ograniena vremenom za
itanje, sluanje i gledanje6. zakon moi: to vie linkova, priloga,
irenja veza...7. zakon pojaanja trenda: mree pojaavaju postojee
drutvene i strukturalne trendoveRAZLIKE MASOVNOG I UMREENOG DRUTVA
(slika 2.2. na 43.str) VANO!!!-glavne komponente masovnog drutva su
kolektiviteti (homogeni), a umreenog drutva pojedinci povezani
mreama (heterogeni)-razmjer masovnog drutva je povean, a umreenog
povean i smanjen (zgunjavanje)-podruje masovnog je lokalno, a
umreenog globalno i lokalno-povezanost u oba drutva je
visoka-gustoa, centralizacija i ukljuivost u masovnom drutvu
visoke, a u umreenom niske (umreeno je policentrino, a masovno ima
samo nekoliko centara)-vrsta zajednice u masovnom je fizika i
centralizirana, a u umreenom virtualna i raznolika-tip organizacije
u masovnom je birokracijski i vertikalno integriran, a u umreenom
infokracijski i horizontalno diferenciran-tip kuanstava u masovnom
je veliko kuanstvo s proirenom obitelji, a u umreenom malo s
raznolikou obiteljskih odnosa-glavna vrsta komunikacije u masovnom
je licem u lice, a u umreenom pojaano posredovana-vrsta medija u
masovnom emitirani (broadcast) masovni mediji, u umreenom
interaktivni mediji (narrowcast interactive)-broj medija u umreenom
drutvu je vei-pri tome je vana uloga individualizacije kod ovih
promjena (promjene u obitelji, mjestu stanovanja, radnom
okoliu)
7. POGLAVLJE SOCIJALNA STRUKTURAPROSTOR I VRIJEME U UMREENOM
DRUTVUOvo poglavlje pokazuje kako je koritenje medijske mree
povezan s nekoliko temeljnih drutvenih promjene koje se dogaaju u
suvremenom drutvu na poetku 21. stoljea. Radi se o procesima, kao
to su individualizacija, privatizacija i socijalizacija, koji
zajedno oblikuju novu drutvenu infrastrukturu.Vanost mree za ovu
infrastrukturu moe biti prikazana na nekoliko razina apstrakcije i
openitosti. Jedan od najvanijih apstraktnih i opih povijesnih
procesa je Timespace distantiation. Anthony Giddens koristi ovaj
izraz kako bi pokazao da ljudska i drutvena dimenzija vremena i
prostora imaju tendenciju da se iri u tijeku povijesti.
Tradicionalno drutvo se temelji na izravnoj interakciji izmeu ljudi
koji ive blizu jedni drugima. Moderno drutvo protee se sve dalje i
dalje u vremenu i prostoru. Vremenske barijere su sruene irenjem
obiaja ili tradicije. Informacije se pohranjuju kako bi se
koristile kasnije ili se prenijele na budue narataje. Prostorne
barijere su sruene poveanim dosegom komunikacije i prijevoza. Mnogi
uzimaju zdravo za gotovo da imamo globalno selo. Udaljenost i
vrijeme ini se da gube ikakvu vrijednost. Neki su govorili o smrti
udaljenosti drugi o bezvremenskom vremenu. Tehnoloke mogunosti
premoivanja prostora i vremena omoguile su ljudima da budu vie
selektivni u odabiru koordinata prostora i vremena nego ikad prije
u povijesti. Mnogi primjeri mogu podrati ovu izjavu. Ogroman rast u
telefonskoj industriji i eksplozivan porast zahtjeva za prijenos
podataka ve pokazuju da se sve vie vrijednosti stavlja na
premoivanje udaljenosti izmeu prostora i vremena. Ekspanzija i
kompresija prostora i vremena dvije su strane istog novi. Poveana
kontrola nad prostornim i vremenskim kontekstom od strane male
drutvene jedinice moe postojati samo zahvaljujui poveanoj kontroli
prostora i vremena na velike udaljenosti od strane ire drutvene
jedinice. Jedan od najvanijih karakteristika umreenog drutva je
otapanje granica izmeu razina drutvenog ivota, izmeu javne i
privatne sfere ivota. Ljudi ele obavljati svoju djelatnost na
jednom mjestu (osim kad su u pitanju putovanja), po mogunosti kod
kue. Otapanje granica izmeu razliitih sfera ivota omoguile su
komunikacijske tehnologije, koje omoguuju kombinacije
multifunkcionalnosti i specijalizacije. Prua se prilika za sve veim
multifunkcionalnim koritenjem prostora u sferama ivota, a to isto
se odnosi i na upotrebu vremena. Novi mediji omoguuju rad, uenje i
zabavu kod kue- svaki sat u danu. Isto tako, na radnim mjestima
omogueno je uenje, studiranje, posredan razgovor sa prijateljima,
obitelji koji se nalaze na udaljenim lokacijama. To sve omoguuje
studentima da ue i stjeu iskustva, ljudima da rade, razgovaraju i
zabavljaju se dok putuju. (Radoholiari su u mogunosti da rade i da
se zabavljaju i odmaraju u isto vrijeme pomou prijenosnog
raunala).Prednosti rada na daljinu su oite. Zaposlenici mogu manje
putovati i u mogunosti su isplanirati svoj dan. Osim toga, rad na
daljinu mogu kombinirati s drugim aktivnostima kao to su rad u
kuanstvu i briga o djeci.Rad na daljinu - prednosti i
nedostaciNedostaci:-manja zatita i nemogunost napredovanja-
osiromaena komunikaciju s menadmentom i suradnicima-slaba
koordinacija sa radnim kolegama- drutvena izolacija-nemogunost
odvajanja privatnog od poslovnogPrednosti:-manje vremena provedeno
na putovanje-mogunost planiranja dana i kombiniranja aktivnosti
Telestudy: prednosti i nedostaciMnogi studenti nemaju potrebnu
neovisnost i samodisciplinu, potrebna im je izravna pomo. Socijalno
su izolirani i mogu se osloniti samo na kolege s kojima
komuniciraju on- line. Tradicionalna obrazovna ustanova slui kao
mjesto susreta, mjesto socijalizacije i sredstvo za stvaranje
dnevne rutine.ZAJEDNICE I DRUTVENI ODNOSIPovijest 20. stoljea
otkriva raspad tradicionalnih zajednica kao to su obitelji,
susjedstva i skupine radnika. Sve se drutvene skupine ire na
razliitim virtualnim mreama. Veina ljudi je prihvatila jak trend
prema privatizaciji i individualizaciji i uspon difuznih zajednica.
Uvoenje novih medija, a posebno interneta sa svim svojim stranicama
i grupama za raspravu, dalo je nadu za oporavak zajednice u
elektronikim okruenjima. Stvaraju se virtualne zajednice. Virtualne
zajednice su udruge ljudi koji nisu vezani za vrijeme, mjesto i
fizike ili stvarne okolnosti.Svaka zajednica ima svoju odreenu
strukturu i aktivnosti, drutvenu organizaciju, jezik i nain
interakcije i konano vlastitu kulturu i identitet. Organska ili
fizika zajednica je relativno stabilna jedinica s mnogo
komunikacijskih linija i zajednikih aktivnosti . Virtualne
zajednice, s druge strane, ine labavu povezanost ljudi koja se moe
raspasti u bilo kojem trenutku. Virtualne zajednice sastoje se od
ljudi s posebnim rasponom aktivnosti. Dakle, oni su pozvani
zajednikim interesima. Signali u komunikaciji virtualne zajednice
su ogranieni na verbalni izriaj odreenog tipa (tekstovi na
zaslonu). Odreene emocije, koje se ne mogu iskazati tekstualno,
nadoknaene su pomou znakova emocije, kao npr. :) :( :D lanovi
virtualne zajednice obino imaju samo jednu zajedniku stvar: interes
koji ih je okupio. U organskom zajednici, s druge strane, ljudi
imaju nekoliko interesa. To daje organskim zajednicama bolje
izglede da izgrade i odre svoj identitet, za razliku od virtualne
zajednice.
Zakljuak: virtualne zajednice ne mogu nadoknaditi gubitak
tradicionalne zajednice- prekomjerno koritenje interneta dovodi do
drutvene izolacije, pa ak i usamljenosti ili depresije-prekomjerno
koritenje interneta dovodi do manje ukljuenosti u stvarnom ivotu-
prekomjerno koritenje Interneta osiromauje socijalne interakcije (
face-to-face interakcije) S druge strane, broj socijalnih
istraivanja pokazuje da internet omoguava vei kontakt s udaljenim
prijateljima i lanovima obitelji. Internet i e-mail su poveali
komunikaciju s prijateljima i rodbinom. Internet ne zamjenjuje
postojeu komunikaciju, nego je dodatak toj komunikaciji.
Prostor i vrijeme postaju jo vaniji u mrenom drutvu. Medijske
mree omoguuju veu selektivnost odabrati vremena i mjesta. Suvremene
drutvene strukture: mrea socijalizacije (proirenje drutva u
privatnom ivotu pomou socijalne i medijske mree) i mrea
individualizacija (kompresija drutva u pojedincu kao njegova
osnovna jedinica koja povezuje drutvene i medijske mree). Drutvene
mree povezuju sve razine drutvenog ivota (pojedinca, grupe,
organizacije i drutva). Mree povezuju vie izravno nego prije, a to
omoguuje vie aktivnosti u pojedinim mjestima i sve aktivnosti u
mobilnim prostorima. Drutvene mree e stvoriti sve vrste novih
komunikacijskih skupina izmeu mase i meuljudske komunikacije koji
se odlikuju smjesom javnih i privatnih aspekata, kao to se moe
promatrati s internet razgovorom, web-prijavom itd. Javna
umreavanja na internetu nas nee okupiti, niti e nas razdvojiti.
Javna sfera e se rekonstruirati kao sloeni mozaik udaljene, ali i
meusobno povezane javne sfere. Javna sfera i ideja o drutvu e i
dalje postojati, iako u mnogo vie diferenciranih oblika. NOVA
SOCIJALNA KOHEZIJAModerno drutvo otkriva aspekte rasta homogenosti
i heterogenosti, integracije i diferencijacije, jedinstva i
fragmentacije. Prema nekim sociolozima, televizija i ostali
elektronski mediji su napravili podjele meu drutvenim skupinama.
Moemo govoriti o dvojnosti medijske strukture koja odgovara
dvojnosti drutvene strukture.U novim medijima, dvojnost medijske
strukture jo vie se poveava. Oni su i masovni i meuljudski mediji i
nude nove vrste virtualnih zajednica ili novih udruga. Hoe li nas
novi mediji prvenstveno okupiti, ili e nas jo dublje razjediniti?
To je pitanje o budunosti javne sfere. Najpopularniji odgovor na
ovo pitanje istie fragmentiranost. Razlozi su vidljivi. Na prvi
pogled, tri uvjeta suvremenog javnog ivota, nestaju u novom
medijskom okruenju:1. savez javne sfere s odreenog mjesta ili
podruja- pripadnici pojedine zajednice ili nacije vie nisu vezani
za odreeni teritorij u susretu jednih s drugima i izgraenim
kolektivima. Oni mogu koristiti stare medije, kao to su tisak,
telefon ili satelitsko emitiranje, i nove medijie poput interneta,
za (re)konstruiranje vlastite javne sfere i zamiljene ili virtualne
zajednice
2. karakter javne sfere koje se transformira u slagalicu
razliitih parcijalnih javna sfera- ono to povezuje ljude u
suvremenoj javnoj sferi nije fiksan broj zajednikih situacija,
pogleda, navika i drugih drutvenih, kulturnih i politikih obiljeja.
To je vrlo preinaen i sloen kompleks preklapanja slinosti i
razlike, posebno u rastuem broju multikulturalnih drutava. 3.
javno-privatna razlika postaje zamagljena- mediji, internet
osobito, daje novu dimenziju zamuenja javno-privatno razlike kao
nove vrste udruivanja i komunikacije
Mi emo dobiti novi tip drutvene kohezije koji se ne mogu tono
predvidjeti. Jedinstvo modernih javnih sfera e se transformirati u
puno sloenijim i diferenciranu cjelinu. Suvremena globalizacija
proizvodnje, distribucija i potronja dovodi do neujednaenog razvoj.
Medijske mree su najvanija infrastruktura za taj proces. Moemo
promatrati sve vee razlike u broju telefonskih i internetskih veza
izmeu bogatih i siromanih zemalja, kao i rezultat globalne
internetske strukture i raspodjele poslova u cijelom svijetu. Ovih
dana postoje raunalni programeri gotovo svugdje, pa ak i
najsiromanija zemlja je povezan s internetom. U isto vrijeme,
koliina i kvaliteta radnih mjesta u globalnoj ekonomiji meu
zemljama i regijama postaje sve vie nejednaka (neujednaen
razvoj).Erik Olin Wright je definirao socijalne klase u nekoliko
dimenzija: posjedovanje sredstava proizvodnje, kontrola
organizacije, posjedovanje vjetina i kvalifikacije. Poloaj ena na
tritu rada moglo biti puno bolje nego to je bilo u 20. stoljeu.
Budunost je znatno manje svijetla za migrante i etnike manjine s
niskim stupnjem obrazovanja u mrenom drutvu. Obino im nedostaje
digitalne vjetine. Veliki hendikep takoer ima nedovoljno poznavanje
dominantnog jezika.Digitalni jaz se definira kao jaz izmeu onih
koji rade i nemaju pristup raunalima i internetu. Iako je fokus u
prethodnom dijelu na drutvenim slojevima i skupinama, ovdje se
pozornost prebacuje na pojedince, ukljuujui i njihove odnose s
drugim pojedincima. Razlikuju se etiri uzastopne vrste pristupa
novih medija: motivacijski pristup; materijal ili fizika pristup;
pristupiti vjetine; i pristup razlika.
The Network Society: 8. KulturaKultura-odreeni nain ivota ljudi
u odreenom periodu koji sadri odreene simbole i znakove koji se
mogu prenositi na druge generacije putem komunikacijskih
kanalaDigitalizacija svaka stavka moe biti prevedena u bytes koji
se sastoje od nule i jedinice (slike, teskt, data i
zvuk)Katakteristike digitalne kulture1. predprogramiranje i
kreativnost Kultura je praktiki predodreena, predprogramirana, sve
je napravljeno na slian nain, kreativnost opada jer na internetu
preteito preraujemo, prilagoavamo, prepravljamo ono to ve postoji.
Sve podsjea jedno na drugo, a broj sadraja koji pojedinac moe
izabrati neprestano raste. 2. fragmentacija kulture i
kolairanjeDigitalizacija ima fragmentirajui efekt na kulturu.
Stranice se posjeuju linearno kao prije ve se prekau po linkovima.
Umjetnici (glazbenici, dizajneri...) modulariziraju svoje radove te
nude korisnicima mogunost stvaranja kolaa. 3. akceleracija
Digitalizacija ubrzava proizvodnju, disperziju i potronju
informacija. Nastaje kultura brzine neprestano se mijenja velikom
brzinom, mnotvo trendova se natjee za popularnost, informacije se
alju u velikim koliinama i to bre kako bi privukle
pozornost.potreba za ubzavanjem dolazi iz ekonomskog podruja zbog
tenje i potrebe za to veom profitabilnosti (maksimalan profit u to
manje vremena)4. vizualizacija -kultura danas se uvelike temelji na
vizualnom, ekrani su u sreditu (njihova snaga je u tome to privlae
panju ljudi) predstavljaju prozor u svijet, ali i ulazna vrata, a
itanje knjiga je zamijenilo pasivno gledanje to dovodi do gubljenja
kreativnosti i mate, dovodi do akumulacije slinih aktivnosti,
slinog ponaanja, smanjenja komunikacije 'licem u lice'- na ekranu
istodobno moe biti mnotvo informacija iz razliitih izvora,
poiljatelja, s razliitim poruka to dovodi do mogueg gubitka
konteksa- u dananje vrijeme je dolo do zamjene osobnog kontakta i
direktne interakcije meu ljudima sa promatranjem kroz stakla i lee
kamera i posredovanom komunikacijom, dolo je do izostanka razmjene
vlastitih iskustava s drugima drutvo spektakla- individualizacija-
svatko slua svoju glazbu na svojim ureajima, gleda u svoj mobitel,
zajedniko gledanje televizije je prolost, ljudi se zatvaraju u svoj
svijet, drutvena kohezija smanjena ili izostaj5.
kvantifikacijaInformacija se sastoji od podataka i signala koje
tumae ljudi. Komunikacija je prijenos informacije od poiljatelja
prema primatelj, proces prenoenja i razmjena informacija. -previe
informacija information dud (informacijski neuspjeh) to znai da
veliki i rastui broj informacijane nudi odgovore na pitanja koja su
postavljena, ali stvara odgovore na pitanja koja tek trebaju biti
postavljena-preoptereenje informacijama dovodi do stresa, naroito
kada se ovjek nae u situaciji kada je prisiljen selektirati,
odabrati informacije iz velike koliine podataka
Information agents ( sistemi koji filtriraju dolazee informacije
i poruke) imaju rizike kao to je oslanjanje na njihovu
inteligenciju (sistemi mogu biti pametni, ali korisnici postaju
gluplji), ljudi se mogu zbog koritenja takvih sistema ograditi od
novih kontakata (zatvore se u 'informacijski zatvor') i prijetnja
za privatnost onih korisnika koji daju svoje osobne informacije pri
registraciji za takve sisteme. Piramida obrade informacija bitovi i
bajtovi (prva razina) kao kombinacija jedinica i nula se mogu
prevesti u podatke (druga razina), a ljudi mogu podatke
prevesti/interpretirati u informaciju (trea razina). Neke
informacije imaju trajan znaaj, to onda zovemo znanjem (etvrta
razina). Na vrhu piramide je mudrost kao najrjei rezultat procesa
obrade podataka. Sadraj komunikacije je smanjen i ogranien zbog
brzih i kratkih poruka na chatu ili na mobitelima U suvremenom
svijetu komunicira se globalno, ali je sadraj ogranien, dok je u
tradicionalnom svijetu je ogranien prostorno, ali opseniji to se
tie sadraja.Analogni, printani i audiovizualni sadaj je preao u
digitalni integrirani elektroniki sadraj. Interaktivnost je dovela
do toga da se sadraj medija vie proizvodi i koristi nego prije.
Change media use-konvergencija da li to znai da e stari
tradicionalni oblici medija nestati? Razliite skupine ljudi iz
razliitih dobnih skupina koriste razliite medije, a iz razliitih
potreba i ciljeva da li to znai da e novi mediji zamijeniti stare?
Postojao je strah da e televizija zamijeniti kino i da e internet
zamijeniti televiziju, radio i novine. Mlai ljudi vie koriste i
provode vremena na internetu, dok starijim generacijama koritenje
interneta ne moe zamijeniti itanje novina ili gledanje televizije.
Istraivanja pokazuju da je internetu raste popularnost s godinama,
dok prinatnim medijima opada, ali Huysmans zakljuuje kako postoji
samo djelomina i postupna zamjena starih medija s novim medijima.
Vienamjenska upotreba medija do sad je televizija koristila za
zabavu, printani mediji za vijesti, knjige za edukaciju i slino,
dok danas su svi ti mediji postali vienamjesnki. Svi mediji slue za
informiranje, komuniciranje, transakciju, zabavu, socijalizaciju,
edukaciju i izgradnju identiteta ekvivalentni su postali po
funkcijamaTo ne znai da je razlika izmeu medija nestala, ljudi
koriste medije prema kontekstu i mjesstu na kojem se nalazi: u
dnevnom boravku elimo kuno kino, u kuhinji i autu sluamo radio, na
poslu teimo koritenju interneta. Multitasking u koritenju medija
raste, naroito meu mladom populacijom. Printani mediji nisu
izumrli, to to padaju naklade ne znai da ljudi openito manje itaju.
Ljudi itaju, ali preko ekrana vie nego putem novina.Primjer da
mijenjanje medijskih formata transformira medijski sadraj je
hypermediation. Hiperlinkovi imaju sve veu vanost, posjeti
knjinicama postaju sve rjei jer sve nalazimo na internetu. Pomou
hiperlinkova lako 'skaemo' s jedne stranice na drugu, povezujemo
se. Hiperlinkovi povezuju sadraj, ne ljude. Percepcija i obrada
sadraja postaje asocijativna, nije vie linearna. Obrada, percepija,
pamenje i uenje je asocijativno zbog hiperlinkova. Interaktivnost u
upotrebi medija konstantno raste, kao i kreativnost, ali
interaktivnost je i dalje je fenonomen koji se treba jo razvijati u
publici koja je odrasla u kulturi samo pasivne upotrebe medija.
Korisnici radije pasivno sudjeluju u koritenju medija, radije nego
da sami proizvode i daju svoj doprinos. Dogodio se prijelaz iz
broadcastinga u narrowcasting, a homogena publika je postala
segmentirana publika. Zbog razliitih potreba razliitih dijelova
publike, nastaju i razliiti programi, kanali i medijski proizvodi
kako bi zadovoljili ciljane publike unutar segmentirane.
Zakljuak:Digitalizacija ima snaan ali jedva zamijetan utjecaj na
kulturu. Digitalizacija proizvodu kulturu brzine. Kreativnost
ubrzava proces proizvodnje i distribucije.Porast slika i ekrana ima
svoje pozitivne i negativne strane. Pozitivno je to to ljudi
pridaju veliku vanost vizualnom, ali negativno je to to ljudi
provode previe vremena pred ekranima i gube kontekst i izvor poruke
kada je prikazana samo kroz slike.Digitalna kultura ima tendenciju
proizvoditi veliki broj informacija i komunikacije to unitava
priliku za viu kvalitetu informacija. Koritenje medija u digitalnoj
kulturu dovodi do toga da su neki stari mediji zamijenjeni s
novima. Hypermediation je dovela do vee razine selektivnosti i do
asocijativne upotrebe medija za razliku od dosadanje linearne.
Unato promjenama, mediji i dalje zadovljavaju osnovne potrebe:
informacija, komunikacija, transakcija, zabava, edukacija,
socijalizacija i izgradnja identiteta.
The Network Society: 9. Psihologija
U 1920-ima se smatralo da mediji imaju ogroman utjecaj na ljude,
ali radilo se o starim medijima to je tek sada s novima? Kakav
utjecaj na ovjeka ima internet? Kompjutorski posredovana
komunikacija (CMC) optuena je da je asocijalna, pa ak i
antisocijalna, da e uzrokovati samou itd, ali ljudi se preko nje
upoznaju, flertuju, stvaraju i zadravaju odnose. Kakve utjecaje
novi mediji imaju dugorono? Moda postanemo cyborzi pola ljudi, pola
raunala. Sherry Turkle je ve davne 1984. rekla da kompjutori mogu
sluiti kao drugo ja. Jesmo li sposobni zadrati distancu?Percepcija
i novi mediji od neposrednog iskustva do posredovane percepcijeU
svakoj posredovanoj komunikaciji, neka osoba je prisutna izmeu
ljudi i njihovog iskustva stvarnosti, dok u izravnom, neposrednom
iskustvu zapaanje stvarnosti ukljuuje sva ula istovremeno. To se
odnosi na uenje i usvajanje socijalnih, komunikacijskih i ostalih
vjetina. U usporedbi s tim, posredovana komunikacija uvijek
ukljuuje konkretna ogranienja. Koritenje svih osjetila je
nemogue.Suprotno svim ogranienjima starih i novih medija u odnosu
na izravno iskustvo, oni takoer nude i dodatke iskustvu (sjetimo se
McLuhana medij je produetak ovjeka). Pomau nam nadjaati ogranienja
prostora, vremena i nedostatka informacija. U situacijima kada nam
mediji postavljaju neka ogranienja ili ostavljaju praznine ljudski
ih je um u stanju proi ili popuniti zamiljanjem, odnosno dodavanjem
elemenata koji nedostaju (pomou mate). Drugi aspekt tranzicije od
izravnog iskustva do posredovane komunikacije je djelomino
pre-programiranje percepcije i iskustva u koritenju medija.Od
aktivnog uenja do uenja pomou simbola i vizualnih modela - Bruner i
Olson dre da 3 naina iskustva odgovaraju trima tipovima uenja:-
Aktivno uenje-direktno sudjelovanje, uenje izravnom akcijom,- Uenje
na temlju ikona uenje promatranjem vizualnih modela,- Uenje na
temlju simbola uenje kroz sustave simbola (recimo jezici).Ove vrste
mogu stvoriti istu bazinu strukturu znanja, ali neka znanja steena
na jedan nain ne mogu biti steena na drugi (recimo jezik nam samo
omoguava da procesiramo znanje koje smo stekli na druge naine).
Takoer, znanje je uvijek vezano za ovjekovo iskustvo.Novi mediji
nude nove mogunosti svim trima nainima, ali vie ikonikom i
simbolikom kroz slow motion, fast forward, searching itd., te menu,
windows, hiperlinkovi, grafovi, spoj slike i zvuka itd., a manje
prvom (aktivno uenje) jer je to onda uenje kroz akciju umjetnim
putem. To je redukcija u uenju izravnom akcijom poeli su ju stari
mediji, a pojaali novi recimo testiranje proizvoda u duanu nije
isto to i itanje njegovih karakteristika na raunalu. Kroz medije
ikoniki i simboliki naini iskustva ne stimuliraju aktivan angaman,
ve e zavladati pasivna percepcija: vie se ita nego pie, vie se slua
nego govori, vie se promatra nego sudjeluje...Potrebni su pomaci u
nainima simbolike komunikacije i mentalnih vjetina Gross je
napravio razliku izmeu lingvistikog, drutveno-gestualnog
(neverbalnog), ikonikog, logiko-matematikog i muzikog naina
simbolike komunikacije. Dogaale su se mnoge promjene tijekom
vremena (recimo lingvistiki ima i oralnu i pisanu i audiovizualnu
varijantu), a s prvom i drugom komunikacijskom revolucijom odreeni
nain je postajao vie ili manje bitan. U novim medijima, ponovno
nastaje promjena na vanosti u ligvistikom dobiva audiovizualna
varijanta, ikoniki naroito u zapadnim drutvima (film,
fotografija..), logiko-matem. isto postaje vaan (operativni
sustavi), muzikoj se pridaju slike, a neverbalna se gubi.Modeli
komunikacije integrirani u nove medije kao to se intergiraju slike,
zvuk, tekst itd. u jedan medij, tako se integriraju i ovi naini. U
svojoj knjizi Interaction of Media, Cognition and Learning, Gavriel
Salomon (1979) objasnio je psiholoke razlike meu sistemima simbola.
Izdvaja 4 razlike mentalnog utjecaja koritenja novih
medija:Razliitost sadraja i sloenost procesiranjasvaki sustav
simbola ili komunikacijski model odgovaraju je za prijenos
razliitih sadraja:- lingvistiki sustav se koristi za objanjavanje,
argumentiranje, izraavanje i objanjavanje apstraktih pojmova -
sustav ikona za prikaz i izraavanje (slikovito izraavanje)-
neverbalni sustav za izraavanje emocija- slike su idealne za
davanje izravnog pogleda na stvarnostSustavi simbola ili
komunikacijski modeli su:a) notational[footnoteRef:1] (Oni sadre
skup jasnih iskaza koji upuuju na odreenu stvar) [1: notation
zapis, biljeenje, notacija, oznaavanje, sistem biljeenja, sistem
znakova, sustav oznaavanja, ]
b) non-notational (skup znakova koji neizravno upuuju na neto
npr. slike nejasnog sadraja)Glazbeni zapisi (note) i logiko
matematiki sustavi su notational, dok su neverbalni sustavi
non-notational. Lingvistiki sustav je djelomino notational. U novim
medijima, lingvistiki sustav je jasniji zahvaljujui utjecaju
raunalnog jezika i novih mogunosti za integraciju teksta, slike,
zvuka i podataka. Sustav ikona je prisutan u novim medijima u
sklopu audiovizualnih komponenti lingvistikog sustava. Sustavi
simbola koji su jasni i lako razumljivi sve su prisutniji u novim
medijima. Jezik, glazbene zapise i logiko matematike sustave
usvajamo lijevom polovinom mozga, a neverbanu komunikaciju,
glazbene audio zapise i ikonike sustvae desnom polovinom mozga Koju
stranu mozga koristimo za rad na internetu? Optimalno koritenje
novih medija podrazumijeva potpuno razvijeni mentalni, kognitivni
sustav (Salomon) On je ovisan o dobi korisnika, obrazovanju, i
iskustvu te tekoi izvoenja odreenih radnji Kada neto uimo sluanjem,
a ne itanjem ne pamtimo isti dio sadraja i ne na isti nain. To nije
zbog samoga sadraja, ve zbog dijelova mozga koje koristimo. Iako
prevladava miljenje da ivimo u dobu kada uimo audiovizualno takav
nain uenja je povran i moe koristiti samo ljudima koji imaju ve
znanje o neemu te ga nadograuju. Uenje samo pomou audiovizualnih
modela nije dovoljno. Novi mediji mogu bolje razviti mentalne
vjetine nego stari mediji jer integrigaju vie razliitih modela
komunikacije (vie funkcija, vie mogunosti zahtijeva razvijenije
mentalne vjetine) Ljudska percepcija i kognicija odvoja se u
fizikom, dodirljivom svijetu Kada neto percipiramo prvo usvajamo
cijelinu, a potom detalj (raunala ine obrnuto) Raunalo radi na
principu instrukcije, a ovjek po principu selekcije Gerald Edelman
ljudi su u interakciji s okolinom -> u odreenoj situaciji mogu
dati kontekstualno znaenje informaciji. Proces pokuaja i pogreka
formira ljudski um Ljudska kognicija (procesiranje informacija):
procesiranje kroz socijalnu komunikaciju (stavljaju informacije u
kontekst situacije), operativno i inteligentno uenje (uenje na
temelju pogreki), mogunost izbora naina za procesiranje informacija
Raunala (procesiranje informacija): procesiranje informacija izvan
konteksta (unaprijed programiran nain procesiranja informacija),
simulacija inteligentnog uenja (unaprijed programirane funkcije),
nepromjenjiv nain procesiranja informacija Slinosti ljudi i raunala
mogunost memoriranja i procesiranja informacija, interakcija,
dijalog, davanje zapovijediSocijalna komunikacija Tehnika
komunikacija: Ljudi cjelovito iskustvo doivljanja svijeta
(percepcije) koje obuhvaa razumijevanje, interakciju,
interpretaciju i djelovanje u promjenjivom okruenju ovjek razumije
funkcioniranje raunala Raunala nemaju sposobnost razumijevanja, ona
su programirana, rade prema tono odreenoj shemi Te dvije kljune
razlike stvaraju problem u interakciji ovjeka i raunala, i pokazuju
zato se ovjek moe prilagoditi promjenjivim uvjetima, a raunalo ne
moe S razvojem tehnologije razvijeni su napredni raunalni sustavi
koji imaju sposobnost interpretacije, prepoznavanja ljudskog glasa
i sl. Bez obzira na to bit e teko prilagoditi raunala koja mogu
biti bolje prilagoena ljudskom jeziku i miljenju. Npr.
prepoznavanje ljudskog glasa i davanje naredbi je funkcija koje se
ostvaruje prepoznavanjem verbalnog lingvistiko koda (ljudski glas),
dok se prije ostvarivala pisanjem naredbi programi koji slue za
prevoenje s jednog jezika na drugi djelomino razumiju jezik kojim
ovjek govori, ali uvijek postoji nerazumjevanje konteksta i namjere
Ipak je tehnologija samo sredstvo koje ljudima slui za ostvarenje
novih naina komunikacije Ljudi su nastojali unaprijediti socijalnu
komunikaciju ije su komponente nadograene ili djelomino zamjenjene
elementima tehnike komunikacije (kom. putem medija) -> to znai
da je jedan od dijelova kom. procesa oblikovan tehniki (zahvaljujui
tehnologiji) dijelovi kom. procesa: poiljatelj, poruka, medij,
kanal, primateljUenje online interaktivnost omoguuje aktivnije i
neovisnije uenje. Uitelji dobivaju potpuno novu ulogu (tutorstvo)
jer uenici mogu samostalno uitiPrednosti online uenja zahvaljujui
interaktivnosti: samostalno manipuliranje temom uenje istraivanjem
samostalno biranje naina prezentacije znanja mogunosti oblikovanja
sadraja
Prednosti online uenja zahvaljujui integraciji: dodatni
materijali za uenje (npr. slike, audio materijali) lake uenje (ne
samo linearno uenje nego i uenje pomou asocija)
jo uvijek slaba primjena novih medija u kolstvuMogui nedostaci
(rizici) online uenja: mogunost gubitka povezanosti i argumentacije
(kombiniranje razliith vrsta informacija moe dovesti do smanjene
koncentracije i nerazumijevanja sadraja npr. kombiniranje video
sadraja i teksta, ili npr. itanje online ulomka iz knjige koji ne
daje cijelu sliku o temi) smanjena koncentracija zbog goleme
koliine informacija tekstovi se povrno itaju pokuavaju se pronai
najbitnije informacije Iluzija znanja (sve je dostupno odmah, to
znai da to ne moramo znati ako moemo pronai)Computer Mediated
Communication (CMC) Antsocijalna, neemocionalna, hladna
komunikacija Prva istraivanja se provode od 1970.-1980. s naglaskom
na nedostatke CMC odnosno na vanost i kvalitetu face to face
komunikacije Tijekom 1990-ih pojavljuje se tako zvani drutveno
informacijski pristup koji otkriva pozitivne strane CMC (bogststvo
informacija, spoj online i face to face komunikacije) Polja
istraivanja danas Ovisnost o tehnologiji Prednosti i nedostatci CMC
u odnosu na interpersonalnu komunikaciju Dinamika grupe
Sudjelovanje i donoenje odluka Standardi i mreni bonton Ovisnost o
tehnologijiCMC (npr. chat, e-mail, video konferencije) takva
komunikacija je nemogua bez koritenja tehnologije tehniki problemi
mogu prekinuti ili ometati takvu komunikacijusudionici takve
komunikacije su vezani za elektroniku opremuIako postoji mogunost
da kasnije odgovorimo na poruke, ili mogunost da ignoriramo poruku
i poiljatelja, openito se s novim medijima poveao pritisak da
moramo biti dostupni uvijek i bilo gdjepostoje i vea oekivanja od
komunikatora brzi i razumljivi odgovoriPrednosti i nedostatci CMC u
odnosu na interpersonalnu komunikacijuPrednosti: komunikatori ne
trebaju istovremeno biti na istom mjestu ne moraju istovremeno
komunicirati (naknadno se moe odgovoriti na poruku) raunalo moe
djelomino zamijeniti ljude u razgovoru ureaj (npr. raunalo, pametni
telefon) moe djelomino preuzeti procesiranje informacija (korisnici
ne ovise vie samo o znanju svojih sugovornika)Usporeujui s
komunikacijom licem u lice CMC ima ogranienja: ogranienja vezana uz
govor tijela i neverbalnu komunikaciju (u nekim oblicima CMC-a ne
postoje tako velika ogranienja npr. video konferencije) ogranienja
CMC-a oteavaju izgradnju bliskih odnosa meu komunikatorima CMC nije
idealan za raspravu o kompleksnim temama ili upoznavanje ljudi u
pravom smislu rijeiCMC koristan oblik komunikacije za postavljanje
pitanja, davanje naredbi, razmjenu informacija, ideja i miljanjaTri
naina kako rijeiti posljedice nedostataka CMC-a: koritenje znakova
koji mogu nadomjestiti funkciju slika, zvukova ili nekih drugih
podataka koritenje vlastitog kulturnog, drutvenog i osobnog
identiteta i u online komunikaciji (prezentacija vlastitog
identiteta ve je uvelike prisutna u online komunikaciji - npr. na
drutvenim mreama) nedostaci CMC-a mogu biti i prednost jer
korisnicima omoguuju veu kontrolu u komunikaciji (ne trabmo odmah
odgovoriti na e-mail ili poruku, moe se koristiti anonimnost ako
nam to odgovara)
Dinamika grupe Dva glavna problema: Koordinacija i
diskusijaProblem koordinacije vidljiv je kada veliki broj korisnika
istovremeno sudjeluje u grupnoj komunikaciji (odjednom se
pojavljuje golema koliina informacija), a takoer i nedostaje
neverbalna komunikacija. Problem koordinacije se drugaije odraava u
razliitim medijima, ali zajednika znaajka je da se dogaa
neorganiziranost informacija i komunikatora (stvara se nered u
komunikaciji - gomila informacija u kratkom vremenskom roku). To
oteava razumijevanje. Taj problem je umanjen u nekim oblicima
grupne diskusije kao to su online konferencija gdje pravila
diskusije organiziraju diskusiju. -> Sunstein navodi 4 problema
vezana uz taj problem: Vei broj pogreaka Stavovi veine u diskusiji
imaju mnogo vei utjecaj, nego stavovi manjine ili pojedinaca
Priklanjanje miljenju veine Polarizacija razliiti stavovi u
diskusiji postaju jo vie razliiti (npr. stavovi pojedinaca koji se
ne slau sa stavom veine postaju radikalniji, ekstemniji)
Sudjelovanje i donoenje odlukaU sudjelovanje u CMC-u su se
ukljuili i ljudi koji ne sudjeluju u grupnim raspravama u offline
svijetuIpak i u online svijetu manjina je aktivna i sudjeluje u
raspravamaRice tvrdi da je CMC poveala razlike u statusu
(eksponirani pojedinci postaju jo eksponiraniji, aktivniji, i
utjecajniji) Mantovani elektronika demokracija je mit, a CMC je
uvjetovan stvarnim socijalnim i organizacijskim odnosima -> to
tvrdi i Smith koji je proveo istraivanje kome se naee alju
e-mailovi u organizacijama -> najee se alju lanovima
organizacije koji su na hijerarhijski vioj pozicijiStandardi i
mreni bonton jo nema ope prihvaenih standarda konverzacije u novim
medijima, to ne znai da ne postojeneke grupe korisnika same odreuju
pravila ponaanja na mreinovi mediji se sve vie koriste za
neformalnu, intimnu, prijateljsku komunikaciju to je u suprotnosti
sa iroko prihvaenim stavom da novi mediji otuuju ljudeBudua
istraivanja CMC-aU proteklih 30 godina istraivanja usmjerena na
tekstualnu i anonimnu komunikaciju ime se htjelo istraiti kako
ljudi reagiraju na nedostatak neverbalne komunikacije. Osim toga
smatralo se da je komunikacija licem u lice superiorna u odnosu na
CMC, to se nije pokazalo kao tono. Otkrivene su slinosti online i
offline komunikacije: komunikatori se poznaju offline i redovito se
drue online i offline komunikacija se nadopunjuju i
integrirajuRezultati CMC istraivanja: ovisnost CMC-a o tehnologiji
ini takvu vrstu komunikacije manje prilagodljivom te komunikatori
imaju manju kontrolu nad uvjetima komunikacije CMC nije idealna za
upoznavanje ljudi i sloene rasprave Prednost CMC-a: manjak znakova
u komunikaciji (skraenice itd) sudjelovanje i utjecaj je
ujednaeniji u online komunikaciji, ali ne i u online komunikaciji
unutar organizacija moderator i koordiniranje su potrebni za
efikasnost CMC-a norme i pravila jo nisu ope prihvaeni pojedinci
koji sudjeluju u CMC-u postaju drutveno aktivniji offline
komunikacija nije superiorna online zajednice poinju funkcionirati
nakon nekog vremena kao i offline grupePromjene ljudske
osobnostiPojedini autori smatraju kako raunala i novi mediji
mijenjaju ljudske osobnosti, meutim takva su stajalita jo uvijek
nepotvrena i spekulativna Potvreno je da se pojedinici s veim
definiranim osobnim karakteristikama okreu CMC-u Svjedoimo
antropomorfizaciji raunala to jest sluajevima kada se osobe prema
raunalima odnose kao suradnicima/partnerima umjesto ureajima Zato
se odnosimo prema raunalima kao prema ljudima? (Brown, Suchman,
Turkle) Tri razloga zato se ljudi tako odnose prema tehnologiji:
Tehnologije nije transparentna. Ne razumijemo kako internet radi.
Raunala odgovaraju na naa pitanja i naredbe to tumaimo kao dijalog.
Njihov rad baziran je na sustavu koji nam na prvi dojam djeluje kao
na jezini sustav.Humanizacija odnosa izmeu ovjeka i raunala Odnos
je personaliziran odnos kao prema ovjeku zbog osjeaja dijaloga,
zamjene za prijatelja i sl. Raunala lake kontroliramo od ljudi
stoga postajemo vie vezani za njih i ovisni Daju nam osjeaj
partnerstva i timskoga rada odnosno osjeaj socijalizacije. Raunala
mijenjaju jezik. Tehno argon, techno babble, krae reenice,
skraivanje rijei, emotikoni. Mijenjaju ljudski odnose.
Primjer-stare prijatelje ne susreemo na javnom trhu nego na
Facebooku, meutim komunikacija koja je prisutna je pragmatina,
odmjerena i racionalna, gotovo poslovna. Time se gube finije
ljudske socijalne vjetine. Primjer online spojevi. Flertanje i
udvaranje je socijalna vjetina koja se ui. Online spojevi se
ostvaraju pomou trailica. Vana je nova vjetine upravljanje
vlastitom online impresijom (online impression management).
Facebook ne stvara prijatelje nego kontakte. Danas sve vie
zahtijevamo panju i pozornost. Na koji nain? Utjecaj tehnologije
moe dugorono utjecati na osobnost Rigidne i formalne linosti koje
zahtijevaju da ljudi komuniciraju s njima kao i raunala. Zahtijevi
za kratkim reenicama i brzim izvrenjem naredbi. Kompjuterizirana
osobnost. Dolosovno poistovjeivanje ovjeka s raunalom. Mozak je
hardware, a um je software. Druga najbolja osobnost. Predstvaljanje
poeljnih osobina linosti na drutvenim medijima. Netko tko je
osamljenik, na intrenetu postaje ekstrovert. Viestruka osobnost.
Role-playing. Kod adolescenata je esto da trae svoj identitet.
Internet daje mogunosti za eksperimentiranje s identitetom
mijenjanje identiteta u igricama, vie online identiteta (npr. na
drutvenim mreama). Kod adolescenata je to esto i bijeg od
stvarnosti.Ljudi e postati kiborzi?Pretpostavka da bi u budunosti
tehnoloki ureaji (npr. ip) mogli biti implementirani u ljudsko
tijelo tehnologija bi tada mogla postati dio osobnosti
