Predavanja Za Sestu Sedmicu-P

*OSNOVI EKONOMIJE PREDAVANJA 6 Doc. dr Velma Pijalovi

Trite na kojem se prodaju i kupuju prirodni resursi, rad i kapital je trite faktora proizvodnje.

Na ovom tritu prodavci su domainstva a kupci privredna drutva*.

Odreivanjem cijena faktora proizvodnje odreuje se dio ukupno proizvedene vrijednosti koji pripada njihovim vlasnicima, odnosno vri se funkcionalna distribucija dohotka, koja u najveoj mjeri odreuje i personalnu distribuciju dohotka.*

*

NameTitle

Domacinstva

Privredna drustva

Trzisteroba/usluga

Trziste faktora

Zemljiste, rad, kapital

Nadnica, renta, kamata

Nadnica, renta, kamata

Zemljiste, rad, kapital

Izdaci za potrosnju

Roba, usluge

Roba, usluge

Izdaci za potrosnju

Marginalni fiziki proizvod faktora predstavlja poveanje proizvodnje po osnovu angaovanja dodatne jedinice tog faktora, uz druge nepromijenjene uslove.

Ako koliinu jednog faktora poveamo, uz druge nepromijenjene uslove, ukupna proizvodnje e se poveavati, uz smanjenje doprinosa dodatne jedinice faktora proizvodnje, to je posljedica zakona opadajuih prinosa.*

*

Koliina faktoraUkupna proizvodnja/danMarginalni fiziki proizvod0012020238183541646814580126901079888104691084101102

*

Grafikon1

0

20

38

54

68

80

90

98

104

108

110

Koliina faktora

Ukupna proizvodnja

Ukupni fiziki proizvod faktora

6.1

Koliina faktoraUkupna proizvodnja/danMarginalni fiziki proizvod

1.2.3.

00

12020

23818

35416

46814

58012

69010

7988

81046

91084

101102

6.1

Koliina faktora

Ukupna proizvodnja


6.2

Koliina faktora

Proizvodnja/jed.faktora

marginalni fiziki proizvod faktora

6.3

Koliina faktoraUkupna proizvodnja/danMarginalni fiziki proizvodPrihod po jedinici proizvodaMarginalni prihod

1.2.3.4.5.

000

12020120

23919119

35718118

47417117

59016116

610515115

711914114

813213113

914412112

1015511111

1116510110

12174919

13182818

14189717

15195616

16200515

17204414

18207313

19209212

20210111

6.4

Koliina faktoraMarginalni Prihod proizvodaMarginalni troak faktoraTrokovi faktoraFiksni trokoviUkupni trokoviUkupan prihodDobit

1.2.3.4.5.6.7.8.

1205510010520-85

21951010011039-71

31851510011557-58

41752010012074-46

51652510012590-35

615530100130105-25

714535100135119-16

813540100140132-8

912545100145144-1

10115501001501555

111055510015516510

12956010016017414

13856510016518217

14757010017018919

15657510017519520

16558010018020020

17458510018520419

18359010019020717

19259510019520914

201510010020021010

6.4

000

000

000

000

000

000

000

000

000

000

000

000

000

000

000

000

000

000

000

000

MTF

MPP

Dobit

Koliina faktora

KM/Jedinica faktora

Maksimizacija dobiti

Nadnica Km/satPonuda (hiljada sati rada/godina)

4.05

4.57

5.09

5.511

6.013

6.515

7.017

7.519

8.021

8.523

9.025

9.527

10.029

10.531

11.033

5

7

9

11

13

15

17

19

21

23

25

27

29

31

33

P

Hiljada sati rada/godina

Nadnica/sat

Funkcija ponude rada

*

Grafikon2

20

18

16

14

12

10

8

6

4

2

10

Koliina faktora


Marginalni fiziki proizvod faktora

6.1


1.2.3.

00

12020

23818

35416

46814

58012

69010

7988

81046

91084

101102

6.1

Koliina faktora

Ukupna proizvodnja


6.2

Koliina faktora



6.3


1.2.3.4.5.

000

12020120

23919119

35718118

47417117

59016116

610515115

711914114

813213113

914412112

1015511111

1116510110

12174919

13182818

14189717

15195616

16200515

17204414

18207313

19209212

20210111

6.4


1.2.3.4.5.6.7.8.

1205510010520-85

21951010011039-71

31851510011557-58

41752010012074-46

51652510012590-35

615530100130105-25

714535100135119-16

813540100140132-8

912545100145144-1

10115501001501555

111055510015516510

12956010016017414

13856510016518217

14757010017018919

15657510017519520

16558010018020020

17458510018520419

18359010019020717

19259510019520914

201510010020021010

6.4

000

000

000

000

000

000

000

000

000

000

000

000

000

000

000

000

000

000

000

000

MTF

MPP

Dobit

Koliina faktora

KM/Jedinica faktora



4.05

4.57

5.09

5.511

6.013

6.515

7.017

7.519

8.021

8.523

9.025

9.527

10.029

10.531

11.033

5

7

9

11

13

15

17

19

21

23

25

27

29

31

33

P


Nadnica/sat


Marginalni prihod proizovda predstavlja promjenu prihoda koja nastaje prodajom proizvoda proizvedenog zapoljavanjem dodatne jedinice faktora proizvodnje.

Marginalni troak faktora predstavlja troak pribavljanja dodatne jedinice faktora*

*

Kol. faktoraUkupna proiz.Marg. fizickiproizvodPrihod po jed.faktora*Marginalni prihod (3x4)00112020120238181183541611646814114570121126801011078881889461699841410100212

Pravilo maksimiziranja profita: privredno drutvo zapoljava faktore proizvodnje do izjednaavanja marginalnog prihoda proizvoda i marginalnog troka faktora proizvodnje*.

Ako je marginalni prihod proizvoda vei od marginalnog troka faktora, zapoljavanje dodatne jedinice faktora poveat e dobit.

U situacijama u kojima je marginalni troak faktora vei od marginalnog prihoda proizvoda, dobit se poveava smanjivanjem koliine faktora jer se na taj nain trokovi reduciraju vie nego prihodi.MTF = MPP*

*

Kol. faktoraMargin.prihod proizvodaUkupanprihodMarginalni troak faktora*Trokovifaktora(1x3)FiksnitrokoviUkupni trokovi(4+5)Dobit(7-3)12020663541-19218386123547-9316546183553+1414686243559+9512806303565+15610906363571+1978986423577+21861046483583+21941086543589+191021106603595+15

*

Grafikon3

620-21

618-9

6161

6149

61215

61019

6821

6621

6419

6215

Koliina faktora (broj jedinica)

KM/jedinica faktora

Maksimiziranje dobiti

MTF

MPP

A

Dobit

6.1


1.2.3.

00

12020

23818

35416

46814

58012

69010

7988

81046

91084

101102

6.1

Koliina faktora

Ukupna proizvodnja


6.2

Koliina faktora



6.3


1.2.3.4.5.

000

12020120

23818118

35416116

46814114

57012112

68010110

788818

894616

998414

10100212

6.4


1.2.3.4.5.6.7.8.

12066354120-21

218612354738-9

3166183553541

4146243559689

51263035658015

61063635719019

7864235779821

86648358310421

94654358910819

102660359511015

6.4

MTF

MPP

Koliina faktora

KM/Jedinica faktora


MTF

MPP

Koliina faktora (broj jedinica)

KM/jedinica faktora

Maksimiziranje dobiti

MTF

A

MPP

Dobit


4.05

4.57

5.09

5.511

6.013

6.515

7.017

7.519

8.021

8.523

9.025

9.527

10.029

10.531

11.033

P


Nadnica/sat


Funkcija marginalnog prihoda je istovremeno i funkcija tranje faktora proizvodnje jer pokazuje koliinu faktora koju je drutvo, uz odgovarajuu cijenu (marginalni troak faktora) spremno zaposliti.

Zbir funkcija tranje pojedinanih privrednih drutava ini agregatnu funkciju tranje faktora proizvodnje.

Tranja faktora proizvodnje je izvedena tranja jer nije rezultat njihove korisnosti, ve se izvodi iz korisnosti robe/usluga koje se proizvode koritenjem tih faktora*. *

Ponuda zemljita kao faktora proizvodnje (i drugih prirodnih resursa) je perfektno neelastina. Dohodak koji se stie po osnovu vlasnitva faktora proizvodnje ije je ponuda perfektno neelastina je ista ekonomska renta.

Tranja zemljita je funkcija marginalnog prihoda proizvoda zemljita, pri emu treba imati u vidu da se marginalni prihod zemljita smanjuje sa poveanjem koliine zemljita, uz nepromijenjenu koliinu rada i kapitala.

*

Efekat supstitucije govori da poveanje nadnice, poveavajui mogunosti kupovine roba i usluga, ali i oportunitetni troak odmora, predstavlja dodatnu motivaciju za rad to vodi supstituciji odmora radom.

Efekat dohotka kae da poveanje nadnice poveava dohodak pojedinaca to izaziva poveanje potronje normalne robe, pri emu odmor ima karakter normalne robe, tako da pojedinci sada ele vie odmora u obliku kraeg radnog vremena ili duih godinjih odmora.*

*

Grafikon7

4

4.5

5

5.5

6

6.5

7

7.5

8

8.5

9

9.5

10

10.5

11

P


Nadnica/sat

A

B

C

6.1


1.2.3.

00

12020

23919

35718

47417

59016

610515

711914

813213

914412

1015511

1116510

121749

131828

141897

151956

162005

172044

182073

192092

202101

6.1

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

koliina faktora

Ukupna proizvodnja

Ukupni fiziki proizvod

6.2

20

19

18

17

16

15

14

13

12

11

10

9

8

7

6

5

4

3

2

1

Koliina faktora


marginalni fiziki proizvod faktora

6.3


1.2.3.4.5.

000

12020120

23919119

35718118

47417117

59016116

610515115

711914114

813213113

914412112

1015511111

1116510110

12174919

13182818

14189717

15195616

16200515

17204414

18207313

19209212

20210111

6.4


1.2.3.4.5.6.7.8.

1205510010520-85

21951010011039-71

31851510011557-58

41752010012074-46

51652510012590-35

615530100130105-25

714535100135119-16

813540100140132-8

912545100145144-1

10115501001501555

111055510015516510

12956010016017414

13856510016518217

14757010017018919

15657510017519520

16558010018020020

17458510018520419

18359010019020717

19259510019520914

201510010020021010

6.4

000

000

000

000

000

000

000

000

000

000

000

000

000

000

000

000

000

000

000

000

MTF

MPP

Dobit

Koliina faktora

KM/Jedinica faktora



4.01

4.53

5.05

5.57

6.09

6.511

7.013

7.515

8.017

8.519

9.021

9.523

10.025

10.527

11.029

P


Nadnica/sat

C

B

A

Pojavljuje se u obliku novca ili u obliku fiksnih ili obrtnih sredstava

Naknada koja pripada vlasnicima kapitala je kamata

Pojam kamate se koristi da se izrazi (1) cijena kredita i (2) trini povrat kapitala kao faktora proizvodnje

Dva su izvora potranje za kreditima: (1) tranja potroakih kredita i (2) tranja investicionih kredita

*

Postoje tri pristupa u objanjavanju zato privredno drutvo uoteostvaruje dobit, odnosno zato se ukupna vrijednost proizvodnje nedistribuira na vlasnike faktora proizvodnje:

Preduzetnik ima pravo na dobit kao naknadu za preuzimanje rizika propasti poslovnog poduhvata

Preduzetnik ima pravo na dobit po osnovu arbitrae, tj. Kupovine robe/usluge po nioj cijeni na jednom i prodaji po vioj cijeni na drugom tritu

Preduzetnik ima pravo na dobit po osnovu inovacija, tj. pronalaska novog proizvoda, novog naina proizvodnje ili nove marketing strategije

*

Slinosti: (1) broj preduzetnika je ogranien, (2) preduzetnici ostvaruju dohodak nakon to se naknade svi trokovi privrednog drutva, (3) zapoljavanje prirodnih resursa, rada i kapitala nije mogue bez preduzetnika.

Razlike: (1) preduzetnitvo je nevidljivo i nemjerljivo, (2) primjena analize na principima zakona ponude i tranje nije mogua na preduzetnitvo.*

Centar za razvoj nastavnog osoblja *Centar za razvoj nastavnog osoblja ** Na tritu roba/usluga prodavci su privredna drutva a kupci domainstva. Razliku uoiti na grafikonu na narednom slajdu.Centar za razvoj nastavnog osoblja *Pri analiziranju potranje za faktorima proizvodnje, kao i prilikom analize trita roba/usluga, polazimo od pretpostavke da je cilj privrednog drutva maksimiziranje dobiti, to podrazumijeva da drutvo mora u vidu imati tri osnovna aspekta: (1) koliinu koju e proizvoditi; (2) prihod od prodaje robe/usluge; (3) trokove kupovine faktora proizvodnje.Centar za razvoj nastavnog osoblja *Komentar: Podaci iz tabele pokazuju da sa poveanjem koliine jednog faktora (na primjer, rada), uz druge nepromijenjene uslove, vodi rastu ukupne proizvodnje ali je doprinos dodatne jedinice faktora (marginalni fiziki proizvod) sve manji. Ova kretanja su grafiki predstavljena na narednim slajdovimaCentar za razvoj nastavnog osoblja *Privredno drutvo koje ima za cilj maksimiziranje profita, pored analize doprinosa dodatne jedinice angaovanog faktora poveanju fizike proizvodnje, mora imati u vidu promjene prihoda koje nastaju prodajom proizvoda proizvedenog zapoljavanjem dodatne jedinice faktora kao i trokove pribavljanja faktora.Centar za razvoj nastavnog osoblja *S obzirom na to da smo, kao i u ranijim poglavljima, analizu ograniili na uslove perfektne konkurencije, privredno drutvo je price taker i koliina njegov proizvodnje ne utie na cijenu robe/usluge, odnosno cijena je odreena odnosom ponude i tranje. Na osnovu ovoga moemo pretpostaviti da je cijena konstantna (na primjer, 1 KM).Marginalni prihod izraunavamo tako to pomnoimo marginalni fiziki proizvod (trea kolona) sa cijenom proizvoda (etvrta kolona).Centar za razvoj nastavnog osoblja ** U uslovima perfektne konkurencije, budui da je privredno drutvo samo jedno od mnogih koji konkuriu na tritu faktora i koliina faktora koju drutvo zapoljava je samo mali dio ukupne koliine koju zapoljavaju sva drutva, troak pribavljanja dodatne jedinice faktora proizvodnje jednak je njenoj cijeni na tritu. Na primjer, ako trina satnica jednog zidara 5 KM, marginalni troak za tu vrstu rada je 5 KM za sva drutva i isti je za prvog ili desetog angaovanog zidara (Vidjeti u tabeli na narednom slajdu).

Centar za razvoj nastavnog osoblja *Pravilo maksimiziranja profita ilustrirano je u tabeli iznad, gdje su kao pretpostavke uzeto da je marginalni prihod proizvoda (cijena) 1 KM, da je marginalni troak jedinice faktora 6 KM (trina nadnica), kao i da drutvo ima fiksne trokove od 35 KM. U navedenim uslovima i u skladu sa pravilom maksimiziranja dobiti, privredno drutvo e zapoljavati faktore proizvodnje do nivoa na kome je ispunjen uslov iz jednaine sa prethodnog slajda. Analizom podataka iz tabele, zapaamo slijedee: da poveanje koliine faktora znai smanjenje gubitka; da zapoljavanje tree jedinice znai prelazak iz zone gubitka u zonu dobiti; dobit se nakon toga kontinuirano poveava, dostiui maksimum (21 KM) izmeu zapoljavanja sedme i osme jedinice faktora proizvodnje; da je na tom nivou je ispunjen uslov jednakosti marginalnog troka faktora (6 KM) i marginalnog prihoda proizvoda (6 KM); da zapoljavanje dodatne jedinice faktora proizvodnje izaziva smanjenje dobiti (sa 21 KM na 19 KM zapoljavanjem 9 jedinice faktora).Centar za razvoj nastavnog osoblja *Sa slike se jasno vidi da se marginalni prihod proizvoda i marginalni troak faktora proizvodnje izjednaavaju prilikom zapoljavanja osme jedinice proizvoda (taka A) i da se maksimalna dobit (21 KM) ostvaruje izmeu zapoljavanja sedme i osme jedinice, kao i da dalje zapoljavanje dodatne jedinice faktora znai smanjivanje dobiti.Centar za razvoj nastavnog osoblja ** Na primjer, tranja zemljita je izvedena iz tranje hrane, kua ili drugih objekata za iju je izgradnju potrebno zemljite, tranja rada stomatologa je izvedena iz tranje stomatolokih usluga i sl.Centar za razvoj nastavnog osoblja *Iznos rente na slici iznad odreen je presjekom funkcije ponude, koja odraava ogranienost zemljita, i funkcije tranje, koja izraava njenu proizvodnost. Ako je renta iznad ravnotenog nivoa, raspoloivo zemljite se nee u cjelini koristiti. Meutim, u tom sluaju e vlasnici zemlje, traei kupce, meusobno konkurisati i smanjivati rentu. U suprotnom, ako je renta nia od ravnotene, zakupci ne mogu nai dovoljno zemljita i poinju meusobno konkurisati, poveavajui rentu do nivoa ravnotee.Centar za razvoj nastavnog osoblja *U skladu sa optim principima odnosa koliine ponude i cijene, racionalna pretpostavka je da e se ponuda rada poveavati sa poveanjem nadnice. Meutim, poveanje nadnice utie na koliinu ponuenog rada od strane pojedinca (odnosno odnos rada i odmora unutar jednog dana) kroz djelovanje efekta supstitucije i dohotka.Centar za razvoj nastavnog osoblja *Neto efekat poveanja nadnica na ponudu rada pojedinca zavisi od relativnog odnosa efekta supstitucije i efekta dohotka. Pri tome, za vrlo niske plate presudan uticaj ima efekat supstitucije (poveanje nadnica znai i poveanje ponude rada), dok se sa poveanjem nadnica poveava uticaj efekta dohotka (odmor se tretira kao luksuzna roba i tek nakon osiguranja odgovarajueg nivoa materijalnog standara dobiva na znaaju) koji konano postaje nakon dostizanja odreenog nivoa dohotka (toka A na slici) postaje dominantan (pojedinci izmeu rada i odmora sve vie preferiraju odmor). Centar za razvoj nastavnog osoblja *Zakrivljenost funkcije individualne ponude rada nije karakteristika trine funkcije ponude rada koja ima karakteristike rastue funkcije to je prije svega posljedica mobilnosti radne snage (regionalne ili sektorske). Centar za razvoj nastavnog osoblja *Ravnotena nadnica odreene je ukupnom ponudom i tranjom rada. Ravnotea na tritu rada (npr. graevinara) podrazumijeva da nadnica bude 7,5 KM/satu rada (taka R na slici). Ukoliko je nadnica manja od 7,5 KM/sat, privredna drutva e poeti povaavati nadnicu i ona e poeti da se kree prema ravnotenom nivou. Ako je nadnica iznad ravnotene, ponuda e se poveavati (regionalna i sektorska mobilnost, poveanje broja graevinara), ali e to, s obzirom na to da e graevinari meusobno konkurisati, voditi smanjivanju nadnice prema ravnotenom nivou.Centar za razvoj nastavnog osoblja *U stvarnosti radnici se esto organizuju u sindikate tako da prema poslodavcima nastupaju i pregovaraju o platama zajedniki. Pretpostavimo da radnici po prijetnjom trajkom insistiraju na nadnici od 9 KM/sat. Funkcija ponude rada tada postaje horizontalna (P1) to znai da sada poslodavci koji nisu spremni platiti nadnicu od 9 KM/sat ne mogu uopte nai radnike. Uz ovu nadnicu ponuda rada bi se poveala sa 22,5 hiljada sati na 30 hiljada sati ali bi poslodavci bili spremni uposliti samo 15 hiljada sati rada (taka R1 na slici) da bi mogli odrati pravilo da je marginalni prihod proizvoda od rada jednak marginalnom troku rada. Ovo znai da bi sindikat bio uspjean u poveanju nadnica, ali uz cijenu smanjivanja broja sati rada, odnosno zaposlenih.Centar za razvoj nastavnog osoblja *Kao to se moe vidjeti sa slike funkcije ponude (Ppk) i tranje (Tpk) potroakih kredita imaju oblike standardnih funkcija, to odraava injenicu da su neto tedie (oni koji ne troe njihove ukupne tekue dohotke) spremne nuditi vie kredita sa poveanjem kamatne stope (pozitivan nagib funkcije ponude), odnosno da e sa poveanjem kamatne stope neto potroai traiti manje kredita (negativan nagib funkcije tranje). Ravnotea na tritu potroakih kredita postie se na nivou jednakosti ponude i tranje (toka A), ime je odreena i ravnotena kamatna stopa (Rk).Centar za razvoj nastavnog osoblja *Potroaki i investicioni krediti ine ukupne kredite u ekonomiji i ravnotea na tritu ukupnih kredita je odreena ponudom i tranjom ukupnih kredita (taka A na gornjem grafikonu). Centar za razvoj nastavnog osoblja *Tranja investicionih kredita odreena je tranjom, ali i ponudom kapitala kao sredstva proizvodnje (zgrade, oprema, patenti i sl.). Kratkorono ponuda stalnih sredstava je odreena tekuim zalihama i perfektno je neelastina (koliina ponude je Q0 bez obzira na cijenu ponuda je P0). Dugorono u sluaju rasta tranje za stalnim sredstvima, proizvoai stalnih sredstava su motivisani da poveaju svoje proizvodne kapacitete to rezultira poveanjem ponude stalnih sredstava sa Q0 na Q1. Nova funkcija ponude je kratkorono ponovo perfektno neelastina (P1).Centar za razvoj nastavnog osoblja

Documents

Predavanja Za Sestu Sedmicu-P