OSNOVI EKONOMIJE OSNOVI EKONOMIJE

PREDAVANJA 4PREDAVANJA 4

Doc. dr Velma PijalovićDoc. dr Velma Pijalović

2

Dobro došli na vježbe iz predmeta Osnovi ekonomije

POTROŠNJA, IZBOR POTROŠAČA I TRAŽNJA

3

Ova lekcija bavi se pitanjima koja nam detaljno objašnjavaju zbog čega i kako kupci formiraju tražnju za određenom robom. Postoje četiri načina da se ovo objasni:

Odnos marginalnih koristi i cijena Efekat supstitucije i efekat dohotka Funkcije indiferencije i budžetsko ograničenje Suficit potrošača

4

Marginalna korisnost robe/usluge predstavlja iznos dodatne korisnosti koju potrošač ostvari sticanjem dodatne jedinice robe.

Princip opadajuće marginalne korisnosti. Jedinica mjere – koris. Potrošač se nalazi u ravnoteži kada je ispunjena slijedeća

jednakost:

MKa/Ca=MKb/Cb=MKc/Cc=MKd/Cd=....=MKx/Cx

U uslovima ravnoteže potrošač ne mjenja obrazac potrošnje. Međutim, ako je npr. MKa/Ca >MKb/Cb potrošač će formirati

tražnju i kupovati proizvod “a” sve dok se odnosi MKa/Ca i MKb/Cb ponovo ne izjednače.

5

Dakle, odnos marginalnih korisnosti i cijena pomaže nam da objasnimo kako potrošač formira tražnju za određenom robom.

Pretpostavka je da potrošač kupuje više različitih roba. Potrošač će tražiti više jedne robe ako mu ona pruža veću marginalnu

korisnost po cijeni u odnosu na druge robe. Time će Kada kupi tu robu, u skladu sa zakonom o opadajućoj marginalnoj

korisnosti, opada njena marginalna korisnost i potrošač dolazi u ravnotežu.

6

Osnovno polazište u objašnjavanju zakona tražnje preko efekta supstitucije i efekta dohotka jeste da dolazi do promjene cijene jedne robe dok cijena druge ostaje ista.

Efekat supstitucije djeluje na promjenu strukture potrošnje. Supstituiše se skuplja jeftinijom robom.

Efekat dohotka djeluj na povećanje potrošnje (a time i tražnje) robe uslijed povećanja realnog dohotka. Pri tome smanjenje realnog dohotka nastaje uslijed smanjenja cijene jedne robe.

7

Funkcija indiferencije predstavlja niz kombinacija dvije robe pri čemu nam svaka kombinacija na funkciji indiferencije pruža istu korisnost.

Funkcija budžetskog ograničenja predstavlja kombinaciju dvije robe koju potrošač uz date cijene i budžet može kupiti.

8

Funkcija indiferencije predstavlja niz kombinacija dvije robe pri čemu nam svaka kombinacija na funkciji indiferencije pruža istu korisnost.

9

Mapa funkcija indiferencije

Funkcije indiferencije koje su udaljenije od koordinatnog početka potrošaču pružaju veću korisnost.

10

Funkcija budžetskog ograničenja predstavlja kombinaciju dvije robe koju potrošač uz date cijene i budžet može kupiti.

11

Potrošač bira onu kombinaciju dvije robe koje mu daje najveću korisnost a koja može, uz dati budžet, priuštiti.

Ta kombinacija nalazi se u tačci u kojoj je funkcija budžetskog ograničenja tangenta na funkciju indiferencije.

Kada se mjenja cijena jedne robe dolazi do pomjeranja funkcije budžetskog ograničenja. Nove funkcije budžetskog ograničenja tangiraju funkcije indiferencije na mapi funkcija indiferencije.

Kada spojimo sve tačke u kojima su nove funkcije budžetskog ograničenja tangente na funkcije indiferencije dobijamo funkciju tražnje.

Time smo uz pomoć funkcija budžetskog ograničenja i budžetskog ograničenja objasnili tražnju.

12

13

Suficit potrošača predstavlja razliku između maksimalne cijene koju je potrošač spreman platiti za doadtanu jedinicu robe/usluge i njene tržišne vrijednosti naziva se suficit potrošača.

MNKa=MKa-Ca Uz pomoć suficita potrošača objašnjavamo tražnju jednog proizvoda. Potrošač kupuje proizvod “a” sve dok ne maksimizira svoj ukupni

suficit, tj dok se ne izjednače cijena koju je spreman platiti i tržišna cijena posmatranog proizvoda.

14

Marginalna korisnost Ravnoteža potrošača Efekat supstitucije i efekat dohotka Funkcija indiferencije i funkcija budžetskog ograničenja Suficit potrošača