RIS Predavanja

1

1

Razvoj informacijskih sustava

VELEUČILIŠTE U RIJECIPoslovni odjelStudij informatike

Miro Frančić, dipl.inž.

2

O predmetu� Fond sati tjedno

� 2 sata predavanja + 3 sata vježbi (IV. semestar)

� Oblik nastave� Predavanja, vježbe

� Način provjere znanja� Izrada projektnog zadatka i obrana. Usmeni ispit.

� Literatura� PavlićM.,: Razvoj informacijskih sustava, Informator, Zagreb, 1996.� Yourdon P.: Modern Structured Analysis, Yourdon Press/Prentice Hall,

N.Y.,1989.� Radovan M.: Projektiranje informacijskih sustava, Informator, Zagreb, 1989.� Martin J., Odell J.J.,: Object oriented methods: A foundation, Prentice Hall

PTR, 1998.� Materijali s predavanja i vježbi

3

O predmetu

Sadržaj predavanja� Uvod u predmet. Ciljevi i zadaci. Općenito o sustavu.

� Poslovni sustav i njegov informacijski sustav (IS)

� Komponente IS-a.Vrste IS-a. Povijesni razvoj IS-a.

� Modeli organizacije IS-a

� Aspekti razvoja IS-a (koncept, problemi, …)

� Životni ciklus informacijskog sustava.

� Modeli razvoja informacijskog sustava

� Pristup razvoju IS-a (metodologija razvoja)

2

4

O predmetu

Sadržaj predavanja� CASE alati

� Organizacija i upravljanje projektom

� Projekt razvoja IS-a

� Strateško planiranje IS-a

� Analiza i definiranje zahtjeva

� Razvoj aplikativnog softvera (aplikacije)

� Testiranje IS-a

5

O predmetu

Sadržaj projektnog zadatka� Studenti izrađuju u grupama aplikativno rješenje za

određeno poslovno područje

6

Sustav općenito

3

7

Sustav

Uređeni poredak međuzavisnih elemenata povezanih u cjelinu po nekom planu za postizanje određenog cilja

� Fizički dijelovi� Ulazi i izlazi� Procesi� Upravljački postupci (planiranje, organizacija,

upravljanje i nadzor)

8

Obilježja sustava

� Razlog postojanja (ciljevi)

� Podsustavi (struktura)

� Opseg sustava (granice sustava)

� Okolina

� Ulazi

� Izlazi

� Sučelja

� Ograničenja (pravila transformacije ulaza u izlaz)

9

Zahtjevi na sustav

� Prilagodljiv okolini� Osigurava stabilnost i dugotrajnost

� Upravljiv� Željeni izlaz postiže se promjenama ulaznih veličina ili

strukture sustava

4

10

Cilj sustava

Transformacija različitih vrsta ulaza u izlaz

Proces

Ulaz 1

Ulaz 2

Ulaz n

Izlaz 1

Izlaz n

Izlaz 2

Izlaz n

11

Struktura sustava

� Složeni sustav sastoji se od elementarnih sustava -podsustava

� Granica sustava - obilježje koje definira i opisuje oblik sustava

� Okolina (okruženje sustava) - sve izvan granica sustava (podsustava)

� Sučelja - međusobna djelovanja i veze među podsustavima - nastaju na granicama podsustava

12

Matrica strukture sustava

� Prikaz veza među podsustavima i veza podsustava s okruženjem

� Sastoji se od 4 submatrice� Struktura okruženja O - slabo definirana zbog

nedovoljnog poznavanja veza s okruženjem

� Veza između sustava S i okruženja O - matrica stupac -sadrži veze koje izlaze iz sustava

� Veza između okruženja O i sustava S - matrica redak -veze koje iz okruženja ulaze u sustav

� Interna matrica strukture sustava S

5

13

Matrica strukture sustava

xxS5

xxS4

xxS3

xxxS2

xS1

xxO

S5S4S3S2S1O

14

Interna matrica strukture sustava

� Prikaz veza među elementarnim sustavima� Maksimalni broj veza = n(n-1) (svaki podsustav

vezan sa svakim osim sa samim sobom)� Minimalan broj veza = n-1� Veći broj veza - kruća struktura - sustav manje

fleksibilan - slabija funkcionalnost� Manji broj veza - lakše prilagodljiv promjenama -

bolja funkcionalnost

15

Podjela sustava

� Prema predvidivosti ponašanja� Deterministički

� Probabilistički

� Prema povezanosti (interakciji) s okruženjem� Otvoreni

� Zatvoreni

6

16

Deterministički sustavi

� Djeluju tako da se može unaprijed odrediti njihovo ponašanje

� Dobro poznate veze među dijelovima sustava

� Novo stanje znamo temeljem postojećeg stanja i strogo definiranih procesa koji mijenjaju stanje sustava� Npr. Računalni program

17

Probabilistički sustavi

� Buduće stanje sustava poznato s određenom vjerojatnošću

� Pretpostavka novog stanja uključuje određeni stupanj greške� Npr. Sustav zaliha - znamo trenutno stanje.

Predviđamo buduće stanje temeljem prosječne potražnje i prosječnog vremena nabave (koristimo iskustvene činjenice, znanja o prošlim događajima)

18

Otvoreni sustavi

� Razmjenjuju materiju, energiju i informacije s okolinom

� Cilj im je prilagođavanje okolini

� Reagiraju na promjene iz okoline mijenjajući unutarnju strukturu

� Nastoje održati ravnotežu unutar svojih granica

7

19

Zatvoreni sustavi

� Odvojeni od okoline

� Nema razmjene s okolinom

� U konačnosti ovi sustavu se moraju raspasti ili postati neorganizirani

� U realnom svijetu postoje samo djelomično zatvoreni sustavi (drugi nestaju)

� Govorimo o relativno zatvorenim sustavima� Imaju dobro kontrolirane ulaze i izlaze

� Okolina ne utječe na internu organizaciju

20

Entropija sustava

� Mjera neizvjesnosti stanja sustava u budućnosti

� Mjera neorganiziranosti sustava

� Neorganiziranost raste s vremenom

� Cilj je spriječiti porast entropije kroz dovođenje materije i energije iz okoline

� Otvoreni sustavi zahtijevaju više takvih ulaza da bi zadržali stalni nivo organiziranosti

21

Poslovni sustav i njegov informacijski sustav

8

22

Poslovni sustav

� Otvoreni sustav čija se uspješnost mjeri stupnjem prilagodljivosti konkurenciji, zahtjevima tržišta i drugim uvjetima iz okoline� tvornica, banka, brodogradilište, udruga, obrazovna

ustanova, osiguravajuće društvo, prijevozničko poduzeće, ...

23

Poslovni sustav

� Karakteristike� Misija� Ciljevi� Društvena uloga � Djelatnost� Organizacija� Rukovođenje

� Kombinacija� Menadžmenta� Tehnologije� Ljudskih resursa

24

Tipovi poslovnih sustava

Demokratski

Autoritarni

Tehnokratski

Birokratski

Način rukovođenja

Ekonomski

Obrazovni

Društveni

Politički

Funkcija

Proizvodni

Uslužni

Normativni (zakonom definirani)

Ciljevi

Tip poslovnog sustavaKarakteristika

9

25

Metode organizacije poslovnog sustava

� Klasične (tradicionalne)� Centralizirana

� Štabna

� Linijska

� Funkcionalna

� Matrična

� Projektna

� Hibridna

� Kolegijalna

� Amorfna

26

Metode organizacije poslovnog sustava

� Suvremene metode� ISO 9000 model

� BPR (Business Process Reengineering)

� BSC (Balanced Scorecard)

� Poslovna izvrsnost

� Upravljanje putem ciljeva

27

Upravljanje poslovnim sustavom

� Proces usuglašavanja sustava i okoline sustava (nad sustav)

� Sustav ima svoje mogućnosti i ciljeve

� Nad sustav (okolina sustava) ima zahtjeve za robom i/ili uslugama

10

28


� STRATEGIJA usuglašava zahtjeve i mogućnosti, definira dugoročne ciljeve organizacije i stvara dugoročne planove (priprema za budućnost)

� TAKTIKA uspoređuje ciljeve s aktualnim stanjem i stvara planove za ostvarenje tih ciljeva (srednjoročno planiranje)

� OPERATIVA realizira taktičke planove kroz poslovne aktivnosti

29


Ciljevi sustava

STRATEGIJA

Analiza Planovisustava

TAKTIKAAnaliza Operativniprocesa planovi

OPERATIVA

CILJEVI NADSUSTAVA

MOGUĆNOSTISUSTAVA

SIROVINA PROIZVOD

30

Podatak - informacija

� Podatak� Kodirani prikaz neke osobine, činjenice, objekta,

koncepta, događaja iz realnog sustava� Sirova činjenica� Predstavlja istinu iz realnog svijeta (objektivnost)� Sam za sebe ima malo ili nikakvo značenje

� Informacija� Interpretacija podatka, znanje koje se iz podatka može

dobiti� Podatak obrađen u smislenom kontekstu (pročišćen i

organiziran)� Subjektivnog značenja u kontekstu primatelja

11

31

Poslovni sustav - informacije

� Informacije su resurs poslovnog sustava

� Preduvjet uspješnog poslovanja

� Primarne informacije� Znanja o ponudi, potražnji, konkurenciji, financijskim

tokovima, investicijama itd.

� Mogu se “kupiti” kao i svaka druga roba

� Izvor su javne baze podataka, sredstva javnog informiranja, statistički izvori, literatura, ...

32

Poslovni sustav - informacije

� Sekundarne informacije� Nisu raspoložive na tržištu informacija, ne mogu se

kupiti

� Izvor su simpoziji, sajmovi, sastanci, poslovni partneri, ...

Najvažniji izvor ovih informacija je

VLASTITI INFORMACIJSKI SUSTAVsvakog poslovnog (organizacijskog) sustava

33

Obilježja informacija

S

T

O

INFORMACIJE NADSUSTAVA

• OPĆA STRATEGIJA

• PROPISI

• STANDARDI

SUSTAV

12

34

S

PROCES PROIZVODNJE

ANALIZASIROVINA PROCESA PROIZVODA

ANALIZA INFORMACIJAODLUČIVANJE

Tijek informacija

SIROVINE PROIZVOD

SUSTAV

NADSUSTAV (OKOLINA)

INFO

INFO

OD

LU

KE

35

Razine planiranja i informacije

MALO,

PRAĆENJE PRAVILA

SREDNJE

SUBJEKTIVNE ODLUKE

VISOKOPREDVIĐANJE

VISOKA

(PONAVLJAJUĆA)

PROCEDURALNA

(DEFINIRANE PROCEDURE)

MALA

SVAKI PROBLEM ZASEBAN

STRUKTURIRANOST RADA

PRILAGOĐENE POSLU

PRECIZNE

TRENUTAČNE

OBJEDINJENE

INTERNE

POVIJESNE

AŽURNE

PRILAGOĐENE PROBLEMU

•VANJSKE

•MANJE AŽURNE

•VIŠE PREDVIDIVE

OBILJEŽJA INFORMACIJA

POJEDINAČNI POSAO

GRUPE POSLOVACIJELA ORGANIZACIJAOPSEG PLANIRANJA

SVAKODNEVNOMJESEC

TROMJESEČJE

GODINA

VIŠE GODINA

(UOBIČAJENO 3-5)VREMENSKI INTERVAL PLANIRANJA

OPERATIVATAKTIKASTRATEGIJA

36

Utjecaj odluka - važnost informacija

S

T

O

• VELIKI

• SREDNJI

• MALI

13

37

Informacijski sustav

� Dio poslovnog sustava

� Cilj - zadovoljiti informacijske potrebe svih razina poslovnog sustava

� Osnovne funkcije IS-a jesu:� Prikupljanje

� Obrada

� Pohranjivanje

� Distribucija

podataka i informacija

38

Struktura IS-a

� Prati strukturu poslovnog sustava� Jednostavni i

� Složeni poslovni sustavi

� Za složeni poslovni sustav� Niz informacijskih podsustava

� Svaki podsustav podržava elementarni sustav složenog poslovnog sustava

� Definira se u fazi strateškog planiranja IS-a

39

Odnos poslovnog i informacijskog sustava

� IS sadrži znanje o organizaciji koju podržava (know-how)� Visoka ovisnost organizacije o IS-u� Ponašanje uvijek definirano pravilima i ograničenjima

postavljenim od strane korisnika� IS sadrži osobine određenog poslovnog sustava� IS razvijen za jedan poslovni sustav ne može biti direktno

primjenjen u drugom poslovnom sustavu� Zahtjevi poslovodstva različitih poslovnih sustava na IS u

pravilu se razlikuju� Poznavanje ciljeva, strategije, strukture i resursa

poslovnog sustava osnovni je preduvjet izgradnje efikasnog IS-a

14

40

Utjecaj IS-a na poslovni sustav

� Operativni - ovisi uspjeh tekućeg poslovanja

� Potporni - koristan ali nije kritičan za poslovni uspjeh (ostvaruje uštede, automatizira procedure, omogućava brži protok informacija, ...)

� Strateški - kritičan za budućnost poslovnog sustava

� Izgledni - mogući utjecaj u budućnosti (npr. podrška nekog proizvoda ili usluge koji će se plasirati na tržište -prednost pred konkurencijom)

41

Učinci IS-a

Odlučivanje - postavljanje poslovnih ciljeva

Upravljanje (organizacija, praćenje uspješnosti, otklanjanje smetnji)

Procesi osnovne djelatnosti(Core business)(operativno izvođenje)

Funkcija poslovnog sustava

Osiguranje stabilnosti rasta i razvoja

Povećanje učinkovitosti

Povećanje produktivnosti

Učinci IS-a

42

Povezivanje poslovnog i informacijskog

sustava

� Strateško planiranje� Usklađivanje strategije razvoja informacijskog sustava

sa strategijom poslovnog sustava� CoBIT

� C Control� OB OBjectives� I for Information� T and Related Technology

15

43

Strateško planiranje IS-a

� Usklađivanje strategije razvoja informacijskog sustava sa strategijom poslovnog sustava

� Rezultat strateškog planiranja je plan razvoja IS-a

44

CoBIT okvir

POSLOVNI ZAHTJEVI

IT RESURSIIT PROCESI

45

CoBIT okvir - poslovni zahtjevi

� Poslovni zahtjevi = Informacijski kriteriji� Zahtjevi kvalitete (kvaliteta, troškovi,

pravovremenost)� Zahtjevi povjerenja (djelotvornost i

učinkovitost, pouzdanost informacija, usklađenost sa zakonskom regulativom)

� Zahtjevi sigurnosti i zaštite (povjerljivost, cjelovitost, raspoloživost)

16

46

CoBIT okvir - principi

INFORMACIJE

POSLOVNIPROCESI

INOFRMACIJSKI KRITERIJI• djelotvornost• učinkovitost• povjerljivost• cjelovitost• raspoloživost• usklađenost• pouzdanost

IT RESURSI• podaci• aplikacije• oprema• prostor• ljudi

Što dobiva Što treba

? Da li se slaže

47

Komponente IS-a

48

Komponente IS-a� Materijalno tehnička - Hardware

� Nematerijalna - Software

� Sistemski

� Aplikativni

� Ljudski resursi - Lifeware

� Komunikacijska tehnologija - Netware

� Organizacija - Orgware

� Usklađuje prethodne komponente

17

49

Komponente IS-a

50

Hardware

51

Sistemski softver

� Svaki računalni program čija je namjena upravljanje i nadzor rada hardverskih dijelova i izvršavanje osnovnih funkcija računala (operacijski sustav, driver, prevodilac, …)

� Neovisan o poslovnoj sredini u kojoj se koristi

� Razvijaju ga specijalizirane softverske kompanije za globalno tržište

18

52

Aplikativni softver - aplikacija

� Skup računalnih programa razvijen za podršku određenog područja poslovanja (osiguranje, bankarstvo, financijsko poslovanje, nabava, prodaja, obrazovanje, ..)

� Krajnji korisnici koriste ga u obavljanju poslovnih aktivnosti

� Razvija se uvijek u suradnji s korisnikom

53

Ljudski resursi

� Krajnji korisnici (svi oni koji koriste IS u obavljanju svojih poslova, uključujući i klijente korisnike elektroničkog poslovanja)

� Informatičari� Programeri� Administratori baze podataka� Analitičari� Projektanti� Administratori operacijskog sustava� Mrežni administratori� …….

54

Komunikacijska tehnologija

� Materijalna (mrežni hardver, telefonske linije, …) i nematerijalna (softver za upravljanje mrežnim hardverom) osnova za povezivanje računala

19

55

Organizacija IS-a - Orgware

� “Način usklađivanja ljudi i informacijske tehnologije u djelatnoj cjelini kojoj je cilj načinom, oblikom i vremenom primjereno zadovoljavanje informacijskih potreba ljudi u poslovnom sustavu, radi ostvarivanja mogućnosti učinkovitog upravljanja tim sustavom.” (Dr. Panian)

56

Organizacija IS-a - Orgware

� “Racionalna koordinacija aktivnosti grupe ljudi radi postizanja nekih ciljeva” (Schein)

Koordinacija = timski rad

� Skup zamisli, pravila i postupaka u skladu s kojima se IS oblikuje, razvija i primjenjuje.

57

Vrste IS-a

20

58

Vrste IS-a prema načinu realizacije

� Računalom podržani sustavi (kompjuterizirani sustavi)

� Sustavi ručne obrade informacija (nekompjuterizirani sustavi)

59

Vrste IS-a prema upravljanju

Strateško (“što ako”, …)

Više poslovodstvo, uprava

Sintetizirane, “ad hoc”

Za potporu odlučivanju

Taktičko (trendovi)

Srednje poslovodstvo

Zbirne, periodičkiUpravljački

OperativnoNiže poslovodstvo

Obrada podataka,

DnevnoTransakcijski

UpravljanjeKorisniciInformacije, kada

Informacijski sustav

60

Vrste IS-a prema namjeni� Sustavi za transakcijsku obradu podataka

� Podrška obavljanju svakodnevnih, rutinskih poslovnih transakcija� Unos, obrada i pohranjivanje podataka o stanju sustava i poslovnim događajima� Pretraživanje baze podataka� Izvješćivanje

� Sustavi podrške uredskom poslovanju� Podrška obavljanju administrativnih poslova� Podrška ljudskoj komunikaciji

� Sustavi podrške odlučivanju (namijenjeni najvišem rukovodstvu)� Primjena modela odlučivanja� Stvaranje informacija potrebnih za odlučivanje� Podrška grupi i pojedincu

� Ekspertni sustavi (sustavi bazirani na znanju – baza znanja)� Podrška stručnjacima i ekspertima

� Sustavi podrške specijalnim područjima� Podrška učenju� Podrška znanstvenom i stručnom radu� Podrška projektiranju

21

61

Vrste IS-a prema poslovnim funkcijama

� Prema poslovnim funkcijama� Planiranje i analiza poslovanja

� Upravljanje proizvodnjom

� Nabava i prodaja

� Računovodstvo i financije

� Upravljanje ljudskim resursima

� Istraživanje i razvoj

� Bankarstvo

� Osiguranje

� ........

62

Povijesni prikaz razvoja IS-a

� Faza ručne obrade podataka� Sporost� Male količine podataka� Niska produktivnost� Nepouzdanost, upitna točnost

� Mehanička obrada podataka� Blaise Pascal, (1623 – 1662) konstruktor mehaničkih uređaja (preteća

analognih računala)� Goetfried Leibnitz (1646 -1716) izumitelj mehaničkog računala

(preteča digitalnih računala� Henry Mill (1780 – 1848) izumitelj pisaćeg stroja� Povećanje produktivnosti, točnosti i količine obrađenih informacija

63


� Faza elektromehaničke obrade podataka� Herman Hollerith (druga polovica 19. stoljeća) - koristi

bušenu karticu u popisu stanovništva

� Izumitelj bušene kartice je Jacquard koji ju koristi za upravljanje tkalačkim stanom)

� Smatra se početkom automatizacije proizvodnih procesa

� Masovna obrada velike količine podataka

22

64


� Faza elektroničke obrade podataka

� 1944. godine prvo elektroničko računalo ENIAC

� Velika brzina obrade podataka

� Pohranjivanje podataka

� Zanemariv broj grešaka

� Povezivanje različitih operacija nad podacima -obrada i prijenos podataka, integracija obrade teksta, grafika, slika i zvuka)

65

Slijed uvođenja računalom podržanog IS-a

� Vojni sustavi

� Knjigovodstvo i računovodstvo

� Kadrovska evidencija

� Proizvodnja

� Podrška rukovođenju

66

Kriteriji uvođenja računalom podržanog IS-a

� Velika količina podataka

� Složeni algoritmi

� Razvoj tehnologije (HW i SW) - pad cijena

� Razvoj komunikacijske tehnologije

� Informacijska zrelost ljudskih resursa

� Organizacijska zrelost

23

67

Modeli organizacije IS-a

68

Modeli organizacije IS-a

� Centralizirana organizacija� Upravljanje informacijskim sustavom je koncentrirano

na jednom mjestu

� Decentralizirana organizacija� Informacijski sustav obavlja sve funkcije na više

lokacija (replika poslovanja)

� Distribuirana organizacija� Na različitim lokacijama obavljaju se samo određene

poslovne funkcije (raspodjela poslova po lokacijama)

69

Centralizirana organizacija IS-a

� Sve komponente IS-a na jednoj lokaciji (središnje računalo)

� Koncentracija HW, SW i ljudskih resursa

� Karakteristike� Prvi primijenjeni model organizacije IS-a

� Problemi odnosa korisnika i informatičara

� Aplikacije razvijane nezavisno međusobno nekompatibilne

� Problem vršnih opterećenja

24

70

Centralizirana organizacija IS-a

Workstation

Workstation

Workstation

Printer

Workstation

Workstation

Printer

SREDIŠNJE RAČUNALO

71

Decentralizirana organizacija IS-a

� Više nezavisnih samostalnih računala na različitim lokacijama

� Razvoj i instalacija softvera na više mjesta

� Formiraju se računski centri na više mjesta

72


� Karakteristike� Problemi s koordinacijom – usklađivanjem aktivnosti

� Redundanca poslova, podataka

� Sustav sliči grupi otoka

� Neunificiranost procedura – ovisno o instaliranom softveru (razmjena podataka, distribucija rezultata obrade)

� Problem komunikacije sada i među informatičarima iz različitih sustava

� Visoka cijena razvoja

25

73


Workstation

Workstat ion

Printer

Workstation

Workstation

Printer

Serv er

Minicomputer

Micro VAX

Workstat ion

Laptop

Computer

74

Distribuirana organizacija IS-a

� Više samostalnih računala na različitim lokacijama povezanih u mrežu

� Podaci distribuirani na više računala dostupni iz svake lokacije

� Razvoj i instalacija softvera na više mjesta ali koordinirana s jednog mjesta

� Zadovoljen kriterij jedinstvenosti (integralnosti) IS-a

75

Distribuirana organizacija IS-a

� Razlikuje tri tipa arhitekture (ustrojstva)� Zvjezdasta

� Hibridna

� Mrežna

26

76

Zvjezdasta arhitektura� Unapređena centralizirana organizacija� Glavno i satelitska računala� Glavno računalo

� Obavlja komunikaciju među satelitskim računalima� Upravlja prometom podataka� Održava središnju bazu podataka

� Satelitska računala� Lokalna obrada za krajnjeg korisnika� Održavanje kopija dijelova središnje baze� Komunikacija s ostalim satelitskim računalima uvijek

preko glavnog računala

77

Zvjezdasta arhitektura

Workstation

Workstat ion

Printer

Workstation

Workstation

Printer

Serv er

Minicomputer

Micro VAX

Workstat ion

Laptop

Computer

Mainf rame

78

Hibridna arhitektura

� Više zvjezdastih skupina

� Postoje dva ili više glavnih računala sa svojim satelitima

27

79

Hibridna arhitektura

Mainf rame

Workstation

Workstation

Printer

Serv er

Workstation

Workstation

Printer

Minicomputer

Mainf rame

Workstation

Workstation

Printer

Serv er

Micro VAX

Workstation

Laptop

Computer

Micro VAX

Workstation

Laptop

Computer

80

Mrežna arhitektura

� Hijerarhija satelitskih računala

� Nema glavnog računala

� Omogućena direktna komunikacija satelitskih računala

81

Mrežna arhitektura

Workstation

Workstation

Printer

Server

Workstation

Workstation

Printer

Minicomputer

Workstation

Workstation

Printer

Serv er

Micro VAX

Workstation

Laptop

Computer

28

82

Klijentsko poslužiteljska arhitektura (Client - Server)

� Aktualna, sve više prisutna u praksi� Orijentiranost korisniku – uslugu dobiva onaj tko ju

zatraži� Zahtijeva

� Vrlo sofisticirani softver� Razvijenu mrežu� Dobro ustrojeno i visoko raspoloživo skladište podataka� Kvalitetnu podršku korisniku (Help-desk, informacijski

centar)� Klijent – traži i prima uslugu� Poslužitelj (Server) pruža uslugu

83


� Tri sloja� Interakcija korisnika i računala - zahtjevi za uslugom i

prezentacija rezultata (korisničko sučelje)

� Analiza i obrada korisničkih zahtjeva - aplikativna logika

� Upravljanje podacima (upravljanje bazom podataka)

84


� Klijent šalje zahtjev

� Poslužitelj prima zahtjev, obrađuje ga i vraća rezultate klijentu

� Klijent koristi primljene rezultate

� Klijent komunicira s poslužiteljem preko korisničkog sučelja

29

85


� Server ili poslužitelj je računalo� Na kojem se čuvaju i obrađuju podaci

� Daje podatke i usluge klijentima

� Nadzire rad klijenata

� Zaduženo za sigurnost i zaštitu

� Hardverska platforma zahtjevnija od klijentske

86


� Obzirom na funkciju koju obavlja server razlikujemo� Aplikacijski server (analizira i obrađuje zahtjeve klijenta)

� Server baze podataka (upravlja podacima)

� Komunikacijski server (upravlja mrežom)

� E-mail server (pruža usluge komunikacije među klijentima)

� WEB serveri (upravljaju sadržajima na Internetu)

� Backup server (upravlja sigurnošću i zaštitom podataka)

� Server za autorizaciju (upravlja pristupom uslugama)

� ……….

87


� Klijent je računalo koje omogućava pristup podacima i uslugama poslužitelja

� Komunikacija između klijenta i poslužitelja realizira se putem korisničkog sučelja

� Komunikacija između klijenata moguća je posredstvom poslužitelja

30

88

Aspekti razvoja IS-A

89

Razvoj IS-a

� Sustavni pristup realizaciji informacijskog sustava poduzeća s ciljem otklanjanja osnovnih uzroka krize razvoja programske opreme i informacijskih sustava

90

Zašto razvoj IS-a ?� IS se ne može kupiti

� Kupiti se može hardver, sistemski softver, aplikacija

� IS je rezultat procesa razvoja

� Razvoj IS-a je poduhvat (projekt) koji se sastoji od niza aktivnosti

� Aktivnosti projekta razvoja IS-a u korelaciji su sa životnim i razvojnim ciklusom IS-a

31

91

Ciljevi razvoja IS-a

� Razviti kvalitetan sustav u planiranom vremenskom roku i u okviru planiranih troškova

� Povećati produktivnost razvoja IS-a

� Standardizirati programsku opremu

� Osigurati uspješno upravljanje informacijama, posebno s aspekta sigurnosti i zaštite

92

Koncept razvoja IS-a

POSLOVNI SUSTAV(PS)

INFORMACIJSKISUSTAV

(IS)

INFORMATIČKATEHNOLOGIJA

(IT)

ZahtjeviNačin

realizacije

ZahtjeviNačin

realizacije

93


� Razvoj IS-a iniciran je zahtjevima poslovnog sustava (PS)

� Zahtjevi PS-a realiziraju se u skladu s mogućnostima informatičko komunikacijske tehnologije (ICT)

� Način realizacije IS-a uvjetovan je raspoloživom ICT

� Implementacija novog IS-a u PS zahtijeva promjene u PS (organizacijsko tehnološke)

32

94


Ciljevi Detaljni Izvedba

+ zahtjevi

Dugoročni

plan

vrijeme

ZAŠTO ? ŠTO ? KAKO ?

Poslovnoopravdanje

sadržaj izvedba

izraditinabaviti

95

Zahtjevi na poslovni sustav

� Osnova dobre informatizacije je dobro organiziran poslovni sustav� Dobro definirani procesi poslovnog sustava

� Dobro definirano upravljanje procesima

96

Zahtjevi kvalitete IS-a

� Zadovoljava poslovne ciljeve prema zahtjevima korisnika

� Pouzdan

� Stabilan

33

97

Čimbenici kvalitete IS-a

� Pristup razvoju (metodika)

� Tehnička osnovica

� Programska oprema

� Organizacijski nivo poslovnog sustava

� Korisnici

� Informatičari

98

Problemi razvoja IS-a

� Prekoračenje planiranog vremena i budžeta

� Neispunjenje zahtjeva korisnika

� Nepouzdanost, nesigurnost

� Složen u primjeni

� Neprilagodljiv promjenama poslovnog sustava

99

Problemi razvoja IS-a - statistika

� 20% informacijskih sustava zadovoljava očekivanja

� 40% djelomično ispunjava očekivanja investitora

� 40% smatra se promašajem

“Što su veće investicije u informacijske tehnologije, to je porast produktivnosti manji”

34

100

Problemi razvoja IS-a - statistika

101

Uzroci neuspjelih projekata razvoja IS-a

� Složena okolina koju je teško u potpunosti definirati što ima za posljedicu složeno sučelje s okolinom

� Opseg i složenost podataka

� Složene veze između ulaza i izlaza (nerazumijevanje/nedovoljno poznavanje poslovnih procesa)

� Komunikacija korisnik - informatičar

102

Informacijska kriza

� Nemogućnost pojedinca i poslovnih sustava da� zadovoljavaju svoje potrebe za informacijama

� učinkovito upravljaju informacijama

� računalom podrže (automatiziraju) svoje poslovne aktivnosti bazirane na informacijama

35

103

Osnovni uzroci informacijske krize� Količina informacija

� Problem selekcije zbog naglog porasta

� Složenost i različitost problema koji se informatiziraju� Zahtjevi za informatizacijom sve složenijih procesa

(nestandardizirane aktivnosti poput planiranja i upravljanja) umjesto tradicionalne obrade velikih količina podataka

� Upravljanje poslovnim sustavima� Nedostatak nositelja promjena� Nedostatak znanja o upravljanu� Nedostatak spoznaje o potrebi neprekidnog usavršavanja

104

Osnovni uzroci informacijske krize

� Razvoj programskih proizvoda i informacijskih sustava� Nedovoljna količina � Nezadovoljavajuća kvaliteta� Nedovoljna produktivnost informatičkih centara� Porast zahtjeva korisnika� Loša komunikacija korisnika i informatičara

� Nagli razvoj tehničke osnovice (zaostajanje razvoja softvera za hardverom)

105

Moguća rješenja

Dr. Krakar:

Ključ problema je u procesu upravljanja promjenama u poslovnom sustavu, te njihovoj prilagodbi mogućnostima novih tehnologija.

36

106

Upravljanje inovacijama

� Sposobnost poslovodstva da:� Iskoristi tehnološki razvoj za oblikovanje novog

poslovnog pristupa i promišljanja

� Uspostavi novu poslovnu organizaciju

� Informatiku stavi u funkciju implementacije nove organizacije i poslovne strategije

107

Upravljanje kvalitetom

� Uvođenje norme ISO 9000

� Upravljanje razvojem zrelosti procesa (postupka) neprekidnog poboljšanja načina proizvodnje aplikacija

108

Upravljanje preoblikovanjem procesa

� Postupak modeliranja poslovnih procesa s ciljem povećanja produktivnosti

� Proces provesti prije uvođenja novog IS-a (informatizacija neadekvatno organiziranog poslovnog sustava neće polučiti očekivane rezultate)

37

109

Životni ciklus IS-a

110

Faze životnog ciklusa IS-a

• Planiranje

• Analiza

• Oblikovanje

• Izrada

• Uvođenje

• Korištenje i održavanje

• Novi razvojni ciklus

111Razvoj informacijskog podsustava - aplikacije

Korištenje

Planiranje informacijskog sustava

Životni ciklus IS-a

Analiza i specifikacija zahtjeva

Logičko modeliranje

Fizičko modeliranje

Izrada i uvođenje

Korištenje i održavanje

Utvrđivanje izvodljivostiKonceptualno modeliranje

Strateško planiranje IS-a

Planiranje i upravljanje organizacijskim sustavom

• Prepoznavanje problema• Analiza problema• Donošenje odluke o razvojnom poduhvatu (projektu)

38

112

Planiranje (zašto ?)

• Određivanje poslovnih ciljeva• Definiranje projekata• Utvrđivanje prioriteta• Studija izvedivosti (feasibility study)• Izrada plana rada• Definiranje resursa

→Poslovni cilj, projekti, plan informatizacije, konceptualni model poslovnog sustava na najvišoj razini (Business model), gruba struktura budućeg IS-a

113

Analiza (što, tko, kada, gdje)

• Ustanovljavanje okoline i poslovnih zahtjeva• Opis postojećeg IS-a• Detaljni opis zahtjeva na IS (zahtjevi korisnika)

→Model poslovnog sustava, prijedlog novog sustava

114

Oblikovanje (kako ?)

• Izrada modela IS (pogled projektanta)

• Razrada rješenja (pogled izvođača)– Fizičko oblikovanje

– Dizajn arhitekture sustava, sučelja, baze podataka …

→Tehnička specifikacija sustava

39

115

Izrada

• Izgradnja baze podataka

• Programiranje procesa (funkcija)

• Testiranje

• Integracija

→Funkcionalni sustav, tehnološki opis (dokumentacija)

116

Uvođenje

• Instaliranje sustava

• Edukacija korisnika

• Inicijalni unos podataka

→Informacijski sustav u primjeni

117

Korištenje i održavanje

• Intervencije zbog naknadno uočenih grešaka

• Manje izmjene zbog poboljšanja performansi ili prilagodbe načinu uporabe

• Proširenja (dogradnje) u skladu s novim zahtjevima

→Informacijski sustav u primjeni (poboljšan)

40

118

Novi razvojni ciklus

• Kontinuirano preispitivanje sustava

• Veće izmjene uslijed promjena u poslovanju

→Novi projekti

119

Poboljšanje IS-a

� Zahvati na postojećem IS-u u cilju poboljšanja nekih od sljedećih svojstava sustava u primjeni� Funkcionalnih

� Tehničkih

� Tehnoloških

� Nije dio razvoja već održavanja u fazi korištenja informacijskog sustava

120

Razvojni ciklus informacijskog sustava

• dio životnog ciklusa informacijskog sustava

• vremensko razdoblje između donošenja formalne odluke o razvoju i formalne isporuke ili formalnog prekida razvoja- razvoj se odvija tijekom razvojnog ciklusa

- razvojni ciklus je vremenski ograničen

- pokretanje i završetak razvojnog ciklusa rezultat su formalnih odluka

41

121

Izgradnja IS-a

� Širi pojam od razvoja IS-a

� Osim razvoja obuhvaća planiranje primjene i samu primjenu

� Zahtijeva� Projektiranje informatičke i tehničke strukture

� Projektiranje nove organizacijske strukture

� Promjene u poslovnom sustavu

122

Modeli razvoja IS-a

123

Modeli razvoja IS-a

� Podjela prema razvojnom ciklusu� Fazni (vodopadni - engl. Waterfall)

� Iterativno - inkrementalni

� Podjela prema prilagodljivosti IS-a promjenama u fazi primjene� Strukturni

� Situacijski

42

124

Fazni model razvoja IS-a

� Svaka faza razvojnog ciklusa prolazi se samo jednom i potpuno dovršava

� Na kraju svake faze verificiraju se izlazne specifikacije u odnosu na ulazne i provodi se validacija (vrednovanje) rezultata od strane korisnika (npr. logički model podsustava)

� U slučaju nezadovoljavanja kriterija provjere faza se ponavlja

125


� Konceptualno modeliranje

� Logičko modeliranje

� Fizičko modeliranje

� Izrada

� Primjena

126


Primjena

Izrada



Konceptualno modeliranje

43

127


Primjena

Izrada




128

Iterativno - inkrementalni model razvoja IS-a

� Dogradnja (poboljšanje) razvijenog segmenta

� Pojedine faze razvojnog ciklusa izvode se više puta

� Rezultat ponovnog prolaza kroz neku fazu razvojnog ciklusa je nova verzija inkrementa

� U svakoj fazi razvojnog ciklusa pojedinog inkrementa provodi se vrednovanje

129

Iterativno - inkrementalni model razvoja IS-a

Primjena

Izrada




1

1

1

3

3

3

2

2

2

1

1

2

2

3

3

44

130

Fazni model - nedostaci

� Tijekom projekta stječu se spoznaje koje nije moguće ugraditi jer nije moguć povratak na prethodnu fazu

� Zahtijeva “zamrzavanje stanja” što u praksi nije moguće

� Svaka faza je projekt za sebe - greške prethodnog projekta provlače se kroz daljnje faze

� Korisnik do kraja ne vidi rezultate koji rade (vidi samo modele) pa je nepovjerljiv

131

Iterativno - inkrementalni model razvoja IS-a - nedostaci

� Provjera je moguća samo za postojane, zaokružene funkcionalne cjeline popraćene svom dokumentacijom

� Primijenjeni inkrement je samo prototip dijela budućeg sustava što ne zadovoljava korisnika

132

Kombinirani model

� Nakon konceptualnog i logičkog modeliranja primijeniti iterativno inkrementalni model

� U fazi konceptualnog modeliranja definiraju se podsustavi od kojih svaki ima svoj razvojni ciklus

� Osnova ovog pristupa su podjela projekta na podprojekte� Idejni projekt

� Izvedbeni projekti

45

133

Kombinirani model

Primjena

Izrada




1

1

1

3

3

3

2

2

2

134

Strukturni model

� Usmjeren analizi i oblikovanju strukture sustava

� Preduvjet je stabilnost strukture sustava

� Promjena strukture informacijskog sustava zahtijeva pokretanje novog razvojnog ciklusa

135

Situacijski model� Model razvoja IS-a ovisno o informacijskoj razini

poduzeća (Nolan-ov model)� Organizacijski razvoj poduzeća ovisi o tehnološkoj razini

IS-a ali i obrnuto� U nekim fazama informatika prethodi promjenama u

organizaciji (uvođenje računala izaziva tehnološke promjene koje zahtijevaju organizacijske promjene)

� Obrnuto, IS sporo reagira na promjene nastale pod utjecajem okruženja

� Podržan nekom lokalnom metodom (prilagođene opće metode)

46

136

Nolanov model� Definiranje informacijskih razina poduzeća obzirom na

način korištenja informacijske tehnologije � Nastao na temelju promatranja ponašanja više od 200

poduzeća kod uvođenja informacijskog sustava� Prepoznaje 6 faza razvoja� Svaka faza nužno slijedi iz prethodne� Faze razvoja moguće je planirati, koordinirati i njima

upravljati� Opisuje idealan slučaj u kojem se poduzeće razvija bez

vanjskih utjecaja (npr. promjena tehničke osnovice - nova generacija računala)

137

Informacijska razina poduzeća (Nolanova podjela na faze)

• Odvajanje logičke razine projektiranja od fizičke•Shvaćanje da su informacije resurs poslovanja te potrebe dugoročnog planiranja•Uključivanje višeg rukovodstva u planiranje i razvoj IS-a•Srednjoročno planiranje IS-a•Neprihvaćanje odgovornosti za podatke od strane korisnika

3. Faza odvajanja funkcija(Upravljanje)

•Nagli porast broja aplikacija•70% - 80% vremena troši se na održavanje•Površan interes korisnika•Vrlo slaba kontrola podataka•Loša dokumentiranost•Uvođenje osobnih računala

2. Faza zaraze i pridobivanja korisnika(Proširenje)

•Izolirane aplikacije po poslovnim područjima•Planiranje i kontrola podataka slabo•Slabi interes korisnika

1. Faza rane primjene(Uvođenje)

KARAKTERISTIKEFAZA

138

Informacijska razina poduzeća (Nolanova podjela na faze)

•Rješavanje zahtjeva korisnika u prihvatljivom vremenu•Informacijski sustav odražava strukturu poslovnog sustava•Strateško planiranje informacijskog sustava je sastavni dio općeg planiranja•Informacijski centar u funkciji pružanja usluga krajnjim korisnicima

6. Faza zrelosti(Upravljanje)

•Formalno definiranje odgovornosti za podatke i informacije•Uspostavljanje funkcije administratora podataka•Korištenje jezika upita (korisnici direktno pretražuju bazu podataka)•Pretvaranje klasičnog računskog centra u informacijski centar•Organizacijska integracija aplikacija

5. Faza upravljanja podacima(Sređivanje)

•Objedinjavanje modela podataka•Objedinjavanje aplikacija•Korisnici preuzimaju odgovornost za podatke•Korisnici postaju svjesni korisnosti računala i ulaze u timove za razvoj IS-a

4. Faza objedinjavanja(Povezivanje)

KARAKTERISTIKEFAZA

47

139

RUP - Rational Unified Process

140

RUP - Rational Unified Process

• Rational Unified Process (RUP) je objektno orijentirana metodika razvoja informacijskih sustava

• Autori su Grady Booch, Ivar Jacobson i James Rumbaugh• Razvijena sredinom 90’tih u kompaniji Rational Software• Od 2003. rational Software je u vlasništvu IBM-a

141

Principi RUP-a

• Iterativno inkremantalni razvoj

• Upravljanje zahtjevima,

• Arhitektura zasnovana na komponentama,

• Vizualno modeliranje (UML),

• Provjera kvalitete,

• Upravljanje promjenama (Change management)

48

142

Područje primjene

• Razne vrste informacijskih sustava

• Različite veličine projektnih timova i načina organizacije projekta

• Postoje smjernice i okvir kojeg je moguće prilagođavati

143

Faze razvoja - vremenska dimenzija projekta• Inicijacija (Inception Phase),

• Elaboracija (Elaboration Phase),

• Konstrukcija (Construction Phase),

• Tranzicija (Transition Phase).

Izvor: RUP 2000, Overview)

144

Pristup razvoju IS-a

49

145

Pristup razvoju IS-a � Korištenje suvremenih metoda, tehnika i alata u svim

fazama razvojnog ciklusa� Korištenje CASE (Computer Aided System Engineering)� Projektni pristup� Uključivanje krajnjih korisnika� Posebnu pažnju posvetiti ranim fazama razvojnog ciklusa

146

Korištenje suvremenih metoda � Cilj je povećati produktivnost

� Uvođenjem jezika treće generacije (Fortran, COBOL, PL1, ...) šezdesetih godina povećana je produktivnost programera

� Sljedeće povećanje produktivnosti rezultat je primjene tehnika strukturnog programiranja, sistemske analize i dizajna sedamdesetih godina

� Jezici četvrte generacije povećavaju produktivnost programskih sustava

� CASE alati koji povećavaju produktivnost svih sudionika razvoja IS-a

147

Projektni pristup

� Razvoj informacijskih sustava je multidisciplinarna aktivnost u kojoj sudjeluju stručnjaci različitih profila (informatičari i korisnici)

� Klasična organizacija prema funkcionalnim cjelinama nije primjerena za kvalitetan razvoj IS-a

� Razvoj IS-a organizira se projektno

50

148

Metoda, tehnika, alat

� Metoda� Smišljen i organiziran skup pravila i postupaka za postizanje određenog

cilja� Preskriptivna (propisuje)� Najčešće usmjerena jednoj vrsti aktivnosti� Definira primjenu tehnika i njihovog povezivanja

� Tehnika� Skup precizno određenih procedura za provođenje standardne zadaće� Definira način provođenja određenog postupka i dokumentiranja

rezultata� Način na koji se provodi određena aktivnost razvojnog procesa

� Alat (tool)� Sredstvo, pomagalo koje se koristi pri razvoju IS-a

149

Metodika

� Intelektualni alat

� Propisuje i određuje moguće načine rješavanja posla koji moraju biti formalizirani

� Skup metoda i tehnika

� Razrađen “recept” za postizanje cilja

150

Komponente metodike

• Faze i koraci (podfaze)

• Zadaci za svaki korak

• Projektna dokumentacija

• Priručnik za korištenje odabranih metoda, tehnika i alata

• Utvrđen način upravljanja projektom i nadzora projekta

51

151

Cilj metodike razvoja IS-a

• Formalizirati razvoj IS-a• Omogućiti sustavni postupak razvoja• Osigurati nadzor s ciljem ranog uočavanja grešaka• Uspostaviti komunikaciju između sudionika

uključenih u izgradnju IS-a• Formalizirati izvješćivanje o statusu• Isključiti ad hoc rješenja uspostavom razvojne

strategije• Osigurati učešće korisnika radi što potpunije analize

poslovanja

152

Izbor metodike

• Da li je određena metodika najbolji način rješavanja problema?

• Da li izbor metodike ovisi o projektantu, problemu ili i o jednom i drugom?

• Gdje projektiranje počinje, a gdje završava?• Kako mora izgledati izlazni rezultat projektiranja?• Koje aktivnosti treba obaviti tijekom projektiranja?• Da li postoji mogućnost izbora aktivnosti i njihovog

redoslijeda?• Prisutnost u praksi.• Kadrovi koji poznaju metodiku.

153

Neke komercijalne metodike

� AD/Cycle (Application Development Cycle) – IBM� SDM (Systems Development Method) - IBM� BSP (Business System Planning) - IBM� CASE*Method – Oracle� IEM (Information Engineering Methodology) – James Martin Associates� SA/SD (Structured Analysis / Structured Design) – Yourdon Inc.� SSA (Structured System Analysis) – Exxon� SSADM (Structured System Analysis and Design Method) - CCTA� Yourdon/OO (Yourdon /Object Oriented) - Yourdon Inc.� RUP (Rational Unified Process)� QSP (Quality System Process)

52

154

Komercijalne metodike - osobine

� Namijenjene analizi i oblikovanju. Rijetko podupiru sve faze životnog ciklusa.

� Rjeđe podržane odgovarajućim alatima (CASE) za upravljanje i projektiranje)

� Preporučene aktivnosti nisu uvijek primjenjive u konkretnom slučaju

� Alternativa� Koristiti vlastita iskustva ili konzultanata i prilagođavati

stvarnim situacijama uz maksimalno poštivanje metodologije gdje god je moguće

Nema najbolje metodike. Bitno je odabrati onu koja će najbolje odgovarati organizaciji u kojoj se primjenjuje.

155

Suvremene metodike

� Izgradnja IS-a s vrha (TOP-DOWN)

� Odvojenost poslovnih zahtjeva od tehničkih specifikacija

� Usklađenost analize podataka i procesa

� Fazni i inkrementalni pristup

� Metodološka usklađenost arhitekture i aplikacija

� Standardna dokumentacija na računalu

� Uključenje korisnika

156

Strukturna analiza sustava (StructuredSystem Analysis)

• Razlaganje dijelova sustava više razine složenosti na dijelove niže razine složenosti

• Metoda za analiziranje poslovne tehnologije (poslovnih funkcija)

• Metoda za modeliranje sustava• Rezultat analize je prikaz strukture (elemenata)

informacijskog sustava• Koristi se u različitim fazama razvoja IS-a

53

157

Sistemsko (sustavsko) inženjerstvo (System engineering)

• Skup formaliziranih metoda , ideja, i postupaka orijentiranih na projektiranje, izgradnju i razvoj organizacijskih sustava s posebnom pažnjom na informacijskoj i procesnoj komponenti uz poštivanje komponenti upravljanja i nadzora

158

Programsko inženjerstvo(Software engineering)

� Sustavni pristup razvoju, korištenju i održavanju programskih proizvoda

� Obuhvaća sve aspekte izrade programske opreme� Poslovi za oblikovanje i razvoj programske opreme

� Primjena prikladnih alata i tehnika tijekom cijelog procesa razvoja

� Analiza i specifikacija postupaka za programiranje

� Izrada programa

� Pisanje dokumentacije

� Testiranje

� Mjerenje

� ….

159

Programsko inženjerstvo(Software engineering)

� Programska oprema (software)� Programi, programski jezici, operativni sustavi, …..� Dio računalnog sustava koji nema fizikalnih dimenzija� Pripadajuća dokumentacija

� Aplikacija� Program za određenu namjenu� Rješenje poslovnog područja

� Informacijska tehnologija� Oprema ili tehnika korištena za upravljanje informacijama� Obuhvaća računalnu (hardver, softver) i

telekomunikacijsku tehnologiju

54

160

Programsko inženjerstvo(software engineering)

� Strukturirano programiranje� Proceduralni jezici (kraj ’60-ih)

� Strukturirani dizajn� Hijerarhijska struktura programske opreme (moduli) (kraj

’70-ih)

� Strukturirana analiza� Odvajanje logičkog od fizičkog opisa informacijskog

sustava (početak ’80-ih)

� Objektni pristup� Sustav se promatra preko objekata koji se opisuju

strukturom i ponašanjem (’90 - )

161

Informacijsko inženjerstvo (Information engineering)

� Skup strukturno i objektno orijentiranih metoda razvoja i izgradnje IS-a

� Inženjerski pristup izgradnji informacijskih sustava i upravljanja informacijama

� Sustavna primjena metoda, tehnika i alata u razvoju informacijskih sustava

162

CASE ALATI

55

163

CASE (Computer AidedSoftware/System Engineering)

� Skup pomagala kojima se projektira i izgrađuje IS

� Jedan od čimbenika razvoja IS-a� Poslovni sustav

� Metodologija razvoja IS-a

� Projektant IS-a

� CASE alat

164

CASE (Computer Aided SoftwareEngineering)

� ALLFusion ERwin Data Modeler (Computer Associates)

� ALLFusion Process Modeler (Computer Associates)

� ALLFusion Component Modeler (Computer Associates)

� MagicDraw UML (No Magic, Inc.)

� EasyCASE Professional (Visible Systems Corporation)

� Rational Rose (Rational Software Corporation - IBM)

� ……..

165

Karakteristike CASE alata

� Ugrađene metode i tehnike (metodika)

� Posjeduju jaku grafiku za prikaz modela

� Sadrže riznicu(repozitorij) podataka o informacijskom sustavu� Baza podataka informacijskog sustava

56

166

Zašto CASE alati?

� Povećanje produktivnosti projektanata� Bolja kvaliteta projektnog rješenja� Standardizacija rada projektnog tima� Integracija pojedinačnih rezultata rada svakog člana tima korištenjem zajedničkog repozitorija

� Ugrađene najnovije verzije metoda i tehnika -prate razvoj metoda projektiranja

� Dokumentiranje sustava

167

Podjela CASE alata?

� CASE toolkit� Automatizacija jedne ili više faza životnog ciklusa IS-a

(planiranje, analiza, oblikovanje, implementacija).

� CASE workbench� Podržava cijeli životni ciklus (model organizacije IS-a,

razvoj, implementacija)

168

CASE workbench - komponente

� Upper CASE (gornji)� Podrška planiranju razvoja

� Middle CASE (srednji)� Podrška analizi i oblikovanju

� Lower CASE (donji)� Podrška izradi

57

169

Upper CASE

� Vodi informacije o funkcionalnosti i uvjetima poslovanja poduzeća

� Za prikaz strukture koristi se dijagram dekompozicije

� Određuje se model sustava na globalnoj razini

� Osnovni entiteti

� ER model na razini klasa podataka

� Definiraju se informacijski podsustavi

� Definira se plan projekta informatizacije

170

Middle CASE

� Automatizacija detaljnih specifikacija potreba i oblikovanje prijedloga novog sustava

� Koristi rezultate prethodne faze (Upper)

� Dekompozicija procesa do detalja koji omogućavaju fizičku implementaciju

� Dijagram toka podataka

� Detaljni ER dijagram

� Matrica poslovne tehnologije� Odnos procesa i podataka

171

Lower CASE

� Rezultati prethodnih faza (modeli) transformiraju se u skup specifikacija za:� Definiranje strukture baze podataka (prema

odabranom SUBP)� Generiranje programskog koda� Generiranje programske dokumentacije

� Skraćuje vrijeme programiranja� Olakšava testiranje kroz podršku razvoja

prototipa� Olakšava održavanje

� Mijenjaju se opisi i nanovo generiraju moduli i programi

58

172

Generatori aplikacija

� nisu CASE alati osim ako:� Opis sustava pohranjuju za ponovno korištenje

� U modeliranju podataka kreću od ER modela ili relacijskog modela

� Posjeduju rječnik podataka (riznica, repozitorij)

� Imaju bazu znanja za oblikovanje programa

173

Integrirani CASE (ICASE)

� Uz prethodno, sadrži i podršku povratnog

inženjerstva� Rekonstrukcija logičkih modela informacijskog sustava iz

pohranjenog programskog koda (model proces) i baze podataka (model podataka)

� Nema široku primjenu

174

Integrirani CASE (ICASE)

Strateškoplaniranje

AnalizaLogičko

modeliranjeFizičko

modeliranjeIzgradnja

Uvođenje iodržavanje

Povratniinženjering

Integrrirani CASE (ICASE)

CASE potpunog životnog ciklusa

Upper CASE Middle CASE Lower CASE

Generator aplikacija

59

175

Uporaba CASE alata

� CASE ne pomaže ako ne znamo projektirati

� Odabrati CASE koji najbolje odgovara problemu

� Pomaže profesionalcima ali ne priučenim informatičarima

� Koristiti CASE kad smo spremni sve učiniti i bez njega

176

Koristi primjene CASE alata

� Najčešće se koriste samo neke komponente

� Uspješno korištenje ovisi o:� Nivou standardizacije poslovnog sustava (svih

segmenata poslovanja - ISO standardi)

� Veličini poslovnog sustava

� Iskustvu projektanata i analitičara

� Realnosti planiranja

177

Ocjena CASE alata

� Dokumentacija

� Komunikacija

� Ugrađena znanja

� Integracija

� Produktivnost

� Kvaliteta

60

178

Dokumentacija

� Model podataka

� Model procesa

� Povezivanje modela podataka i procesa

� Prikaz načina implementacije modela

� Ažuriranje modela podataka i procesa

CASE treba osigurati automatizaciju prethodnih procesa te provjeru i očuvanje integriteta modela IS-a

179

Komunikacija

� Povezivanje rezultata rada svih sudionika u projektu

� Razmjena informacija

� Iskustva iz organizacije projekta vrlo često rezultiraju prijedlogom nove organizacije

180

Ugrađena znanja (Knowledge base)

� Pomažu pri definiranju i jednoznačnom formuliranju strukture sustava

� Što je više znanja o procesima razvoja IS-a ugrađeno to je bolji CASE

� Ugrađena znanja određene metode

61

181

Produktivnost

� Automatizacija postupaka koji ubrzavaju razvoj IS-a:� Formiranje matrica

� Projektiranje logičke sheme baze podataka

� Podešavanje performansi logičke strukture baze podataka

� Distribucija baze podataka

� Fizičko projektiranje baze podataka

� Planiranje i praćenje projekta

182

Kvaliteta

� Mogućnost formalne provjere rječnika podataka

� Utvrđivanje nekonzistentnosti i upozorenje projektantu

183

Meta model riznice

TIP ENTITETA

JE VRSTA ENTITETA

PRIPADAENTITETU

TIP VEZE

SUDJELUJEPOGLED

ATRIBUT

DOMENA

OPISUJE VEZU NAD

STRUKTURA

VRSTA VEZE

VRIJEDNOST

0,1

0,M

1,11,1

1,M

1,,M

1,M

0,M

1,1

1,M

PRIPADA1,M 1,M

1,M

SPADA

1,1

1,M

OPISUJEENTITET1,M 1,M

1,M

PRIPADA VEZI

1,M

1,M

POPRIMA

1,M

1,M

62

184

Organizacija i upravljanje projektom

185

Projekt

� Povezani skup aktivnosti za postizanje unaprijed određenih ciljeva

� Aktivnosti su ograničene vremenom trajanja i utroškom resursa (kadrovi, oprema, prostor, financijska sredstva)

186

Opseg projekta

� Definira se u fazi planiranja projekta

� Određuje što je zadatak projekta odnosno što su izlazni rezultati projekta

63

187

Faze projekta

� Skup aktivnosti unutar projekta s kojima se postiže unaprijed određen i mjerljiv napredak

� Mehanizam za praćenje napredka projekta

� Završetak faze određuju kontrolne točke (Milestones)

188

Resursi

� Kadrovi

� Oprema

� Prostor

� Financijska sredstva (budžet)

189

Organizacija projekta

� Projektni timovi� Privremeni organizacijski oblik

� voditelj projektnog tima

� Članovi tima su kadrovi iz različitih funkcionalnih cjelina (organizacijskih dijelova) poslovnog sustava

� Sponzor projekta – pokrovitelj� Jamstvo osiguranja svih potrebnih resursa

64

190

Upravljanje projektom(Project management)

� Planiranje

� Usmjeravanje

� Koordinacija

� Motiviranje

� Nadzor i kontrolasvih resursa projekta s ciljem izgradnje sustava odgovarajuće

kvalitete, na vrijeme i uz utrošak minimalnih sredstava

191

Procesi upravljanja projektom

� Određivanje ciljeva projekta

� Određivanje strukture projekta (dijelova)

� Određivanje tijeka projekta

� Određivanje potrebnih resursa i njihove raspoloživosti

� Usklađivanje tijeka projekta i raspoloživosti resursa

� Upravljanje napredovanjem projekta

192

Određivanje ciljeva projekta

� Proces kojim se definira izlazni proizvod sa svrhom definiranja područja zahvaćenog projektom

� Preduvjet za nedvosmisleno utvrđivanje kriterija završetka projekta ili neke faze projekta

65

193

Određivanje strukture projekta

� Funkcionalno raščlanjivanje projekta na podprojekte(prvi nivo)

� Rezultat podprojekta mora biti funkcionalno cjeloviti dio strukture izlaznog proizvoda

194

Određivanje tijeka projekta (scheduling)

� Određivanje aktivnosti - drugi nivo dekompozicije

� Procjena trajanja pojedine aktivnosti

� Određivanje zavisnosti među aktivnostima

� Raspoređivanje vremenskih faza koje završavaju s aktivnošću provjere rezultata

� Izrada vremenskog rasporeda odvijanja aktivnosti (sekvencijalno i paralelno izvođenje aktivnosti) -mrežno planiranje

195

Određivanje potrebnih resursa

� Utvrđivanje potrebnih resursa za svaku aktivnost

� Utvrđivanje raspoloživosti resursa� Radni kalendar

� Planovi zauzetosti

� Raspoređivanje resursa da se zadovolje potrebe i ne prekorače ograničenja raspoloživosti

66

196

Usklađivanje tijeka projekta i potrebnih resursa

� Ovisi o pristupu planiranju� Planiranje vođeno rokovima i trajanjem aktivnosti

� Planiranje vođeno raspoloživošću resursa

197

Planiranje vođeno rokovima i trajanjem aktivnosti

� Češći pristup� Koristi se kod vremenski kritičnih projekata� Vremensko usklađivanje vrši se nakon pridruživanja

resursa i utvrđivanja njihove raspoloživosti� U slučaju ograničenja raspoloživosti resursa na

određeno vremensko razdoblje, početak aktivnosti fiksira se na kraj tog razdoblja

� Na mrežnom dijagramu može prouzrokovati vremenski period bez aktivnosti ili preklapanje aktivnosti

198

Planiranje vođeno raspoloživošću resursa

� Upotreba resursa je ograničena

� Uzimaju se u obzir vodeći (najveće učešće) i kritični resursi (vremenski ograničeni)

� Najprije se utvrđuje raspoloživost resursa, a potom se usklađuje vremenski tijek na mrežnom dijagramu

67

199

Upravljanje napredovanjem projekta

� Određivanje postupka izvještavanja� Organiziranje redovitih kontrolnih sastanaka� Praćenje realizacije i usporedba s planom te

donošenje odluka o reviziji plana� Predmet upravljanja jesu:

� Opseg projekta� Vrijeme� Ljudski resursi� Troškovi� Kvaliteta� Komunikacija

200

Tehnike komuniciranja

201

Tehnike komuniciranja

� Intervju – vođenje razgovora s korisnicima� Koristi se pretežno u fazi analize kao pripremi za modeliranje

� Kroz razgovor s pojedinim korisnicima ili manjom grupom, prikupljaju se zahtjevi korisnika

� Prezentacija� Tehnika za prikaz konačnih ili međurezultata projekta

� Cilj je informiranje i dobivanje suglasnosti ili odluke

� Metaplan� Koristi se za povećanje produktivnosti komuniciranja s većom

grupom korisnika

� Koristi se pismeno ili usmeno izjašnjavanje pojedinaca

68

202

Intervju - razgovor

� Obaviti intervju znači� Izvršiti pripremu

� Voditi razgovor

� Dokumentirati

� Dobiti suglasnost – autorizirati

203

Priprema intervjua

� Ugovoriti razgovor (osoba – vrijeme – lokacija)

� Poslati pismo

� Pregledati postojeću dokumentaciju

� Strukturirati razgovor

� Pripremiti listu pitanja

204

Sadržaj pisma

� Osvrt na projekt (uvod)

� Datum / vrijeme / mjesto / planirano trajanje

� Razlozi vođenja razgovora

� Što očekujemo da pripremi� Funkcije koje obavlja, kojim redom, kako, koga uključuje, ...

� Koje informacije su mu potrebne u obavljanju posla

� Koje informacije dobiva, a koje proizvodi

� Problemi, promjene koje očekuje, kontrole, ..

� Standardna lista pitanja

69

205

Vođenje razgovora

� Pristup� Otvoriti razgovor - stvoriti prijateljsku i radnu atmosferu

� Navesti ciljeve

� Razjasniti nesporazume

� Ublažiti otpor

� Najaviti bilješke tijekom intervjua – naglasiti važnost dokumentiranja

� Eventualno zatražiti dopuštenje za snimanje razgovora (biti oprezan)

206

Vođenje razgovora

� Pitanja� Koristiti otvorena pitanja – Što radite?, Opišite ...

� Sugovornika postaviti u aktivnu ulogu

� Pitanja prilagoditi sugovorniku - ne postavljati pitanja izvan kompetencija sugovornika (uputit će na drugu osobu)

� Izbjegavati “informatički” rječnik

� Moderirati (voditi) intervju

207

Vođenje razgovora

� Zaključivanje� Razjasniti dvosmislene odgovore� Tražiti suglasnost za svaku važniju temu� Rezimirati zaključke� Ostaviti “otvorena vrata” – intervjuom se ne postiže

brzi koncenzus pa treba ostaviti mogućnost dopune, usuglašavanja i razjašnjenja razgovora

� Najaviti zapisnik i njegovu autorizaciju (ovjeru) -potvrda da zapisnik odgovara dogovorenom za vrijeme intervjua

70

208

Tehnika prezentacije

209

Zašto prezentacija

� Efikasnost - efikasnija od pisma ili referata

� Suglasnost - lakše uvjeriti slušaoce i dobiti suglasnost

� Povjerenje - najbolji način da zadobijete povjerenje u opravdanost vašeg rada

210

Nivoi prezentacije

� Ovisno o slušaocima (nivo rukovođenja), različitim interesima, detaljnosti i vremenu trajanja� Strateški nivo

� Taktički nivo

� Operativni nivo

71

211

Planiranje i priprema

� Što su ciljevi?� Izbor auditorija� Lokacija� Vrijeme� Trajanje� Sadržaj� Prostorija i oprema� Izbor načina prezentiranja� Izbor materijala� Generalna proba

212

Struktura prezentacije

� Uvod� Sadržaj – teme� Ciljevi� Glavni dio

� Primjer� Pregled sadašnjeg i budućeg stanja� Preduvjeti� Koristi – uštede� Terminski plan� Vaša uloga u projektu

� Pitanja i odgovori� Rezime i zaključak

213

Kako prezentirati

� Jednostavno i razumljivo

� Zabavno

� Ne prepotentno

� S entuzijazmom

� Primjereno ponašanje

� Provjera razumljivosti prezentacije

� Pauze

� Pitanja

Probudite interes, izgradite sliku i dobijte suglasnost (odluku)

72

214

Pomoćna sredstva

� Vizualni koncept� Jasnoća

� Čitljivost� Veličina slova� Štampana slova� Bez skraćenica

� Jednostavnost� Malo teksta� Slike, grafikoni, tabele

� Boje� Jednoobraznost� Kombinacija pomoćnih sredstava – video prikaz, film,

flipchart, ploča

215

Poslovice

Čovjek koji zna misliti, a to ne zna izraziti, je na nivou onoga koji ne zna misliti.

Ono što se čuje - zaboravi se

Ono što se vidi - shvati se

Ono što se napravi - zapamti se

216

METAPLAN tehnika komuniciranja

73

217

Zašto metaplan?

� U rješavanje problema uključeno više osoba� Pojedinac vidi samo neke aspekte problema (ono

što njega tišti)� Rješenje ima veću vjerojatnost prihvaćanja kad je

rezultat “koncenzusa”� Povećava produktivnost i kvalitetu radnih

sastanaka

218

Karakteristike metaplan tehnike

� Postavimo pitanje grupi ljudi� Dobijemo pojedinačne odgovore� Grupiramo slične odgovore� Formiramo zajednički odgovor koji odgovara

najvećoj grupi� Odgovori moraju biti kratki� Odgovore direktno dokumentiramo� Anonimnost - odgovori u pisanom obliku� Nema primjedbi pojedinaca

219

Uloga moderatora

� Postavlja pitanja koja trebaju dovesti grupu do suglasnog zaključka (odluke)

� Ne reagira na sadržaj odgovora

� Nije voditelj

� Diskusiju vodi dodatnim pitanjima

� Ne usvaja niti odbija odgovore

� Moderator je transparentan u odnosu na donošenje odluke (ne smije utjecati)

74

220

Uloga moderatora

� Osposobljava grupu za samostalan rad

� Brine za pozitivne i konstruktivne odgovore

� Ostvaruje prijatnu i neformalnu atmosferu

� Potiče na diskusiju i mobilizira kreativnu aktivnost grupe

� Povezuje učesnike

221

Pravila za diskusiju

� Dozvoljeno vrijeme govora: 30 sekundi� Usmeno ili pismeno izražavanje

� Svaki odgovor na posebnoj kartici� Maksimum 7 riječi po kartici� Koristiti mala slova

� U slučaju neslaganja� Argumente napisati na karticu� Karticu staviti na pano

222

Projekt razvoja IS-a

75

223

Integralni (jedinstveni) IS (IIS)� Cilj svakog projekta razvoja informacijskog sustava� Omogućava jedinstveno upravljanje podacima

poduzeća bez obzira na arhitekturu informacijskog sustava

� Gradi se u okviru osnovnog koncepta čime se uklanjaju razlike među podsustavima koje proizlaze iz specifičnosti poslovanja

� Zahtijeva standardizaciju šifarskih sustava i strukture prijenosa podataka između podsustava

224

Osnovne faze projekta razvoja IS-a

� Planiranje� Provodi se u poslovnom sustavu

� Modelira se poslovni sustav

� Izvedba� Provodi se u informacijskom sustavu

� Realizira se informacijski sustav

225

Osnovne faze projekta razvoja IS-a

Ciljevi poslovanja

Organizacijaposlovanja

Poslovni procesi

Klase podataka

Osnovnaarhitektura

IS-a

Baza podataka

Nova organizacijaposlovanja

Aplikacije iprocedure

Procjena učinaka

Poslovni sustav Informacijski sustav

Model strukture IS-a

PLANIRANJE INFORMACIJSKOGSUSTAVA

IZVEDBA INFORMACIJSKOGSUSTAVA

76

226

Aktivnosti projekta razvoja IS-a� Strateško planiranje IS-a

� Određivanje opsega IS-a� Određivanje arhitekture(podsustava) IS-a � Određivanje prioriteta � Određivanje načina realizacije softverskog rješenja

(kupovina, vlastiti razvoj)� Utvrđivanje zahtjeva na IS (faza analize)

� Utvrditi koju funkcionalnost mora podržati aplikativni softver

� Definiranje hardvera i sistemskog softvera

227

Aktivnosti projekta razvoja IS-a

� Oblikovanje (dizajn)� Definiranje kako će IS zadovoljiti traženu funkcionalnost

� Izrada rješenja (konstrukcija)� Aplikativni softver

� Komunikacije

� Korisničko sučelje

� Testiranje

� Provjera svih komponenti IS-a

228

Aktivnosti projekta razvoja IS-a� Instalacija

� Priprema svih komponenti IS-a u radnoj okolini

� Uvođenje u primjenu� Omogućavanje korištenja IS-a na radnim mjestima

korisnika

� Obuka� Učenje korisnika za korištenje IS-a

� Održavanje� Osiguranje kontinuiranog korištenja IS-a� Nadopune i poboljšanja svih komponenti IS-a

77

229

Tijek razvoja IS-a

Upravljanje poslovnimsustavom

Odluka o izgradnji IS-a

Strateško planiranje

Studija izvodljivosti

Osnovna arhitekturaIS-a

Analiza funkcijaposlovnog sustava

Oblikovanje IS-a

Izvedba programskepodrške,

komunikacija,korisničkog sučelja

Izrada korisničkedokumentacije

Uvođenje novog IS-a

Praćenje korištenja

Prilagođavanje Održavanje

Planovi razvoja

Izabrana strategija

Matrica poslovne tehnologije

Redosljied prioriteta razvoja

Model podatakaModel procesa

Redovno korištenje

Programidokumentacija

resursi

Uočen

e

potr eb

ei

zahtjevi Redovni postupci

Pri

jed

loz

iPoslovni ciljevi

Programi, ekranske slike

230

Funkcionalna dekompozicija izgradnje IS-a

IZGRADNJAINFORMACIJSKOG

SUSTAVA0

FUNKCIONALNOMODELIRANJE

1

INFORMACIJSKOMODELIRANJE

2

APLIKATIVNOMODELIRANJE

3IMPLEMENTACIJA

4

� FUNKCIONALNADEKOMPOZICIJA

� DEFINIRANJEZAHTJEVA KORISNIKA

� TEHNIČKI PREDUVJETI

� DEFINIREANJEDETALJNIH ZAHTJEVA

� IUZRADA MODELAPODATAKA

� IZRADA MODELAPROCESA

� DEFINIRANJEFIZIČKOG DIZAJNA

� GENERIRANJE BAZEPODATAKA

� IZRADA APLIKACIJE

� UVOĐENJE� TESTIRANJE� ODRŽAVANJE

231


FUNKCIONALNOMODELIRANJE

1

FUNKCIONALNADEKOMPOZICIJA

1.1

DEFINIRANJEZAHTJEVAKORISNIKA

1.2

TEHNIČKIPREDUVJETI

1.3

� DEFINIRANJEGRANICA SUSTAV

� DEFINIRANJE STABLAAKTIVNOSTI

� VERIFIKACIJA STABLAAKTIVNOSTI

� DEFINIRANJEZAHTJEVA NA OSNOVIDOKUMENATA

� DEFINIRANJEZAHTJEVA PUTEMINTERVJUA

� DEFINIRANJEMATRICA ODNOSA

� ANALIZA ZAHTJEVAKORISNIKA

� DEFINIRANJEARHITEKTURESUSTAVA

� DEFINIRANJEKADROVSKIHPOTREBA

� PLAN REALIZACIJE

78

232


INFORMACIJSKOMODELIRANJE

2

DEFINIRANJEDETALJNIHZAHTJEVA

2.1

IZRADA MODELAPODATAKA

2.2

KREIRANJEATRIBUTA

2.3

DEFINRANJEPOSLOVNIH

PRAVILA2.4

� IZRADA DETALJNOGSTABLA AKTIVNOSTI

� IZRADA DIJAGRAMADEKOMPOZICIJE

� IZRADA DETALJNEMATRICE ODNOSA

� IZRADA DIJAGRAMATOKA PODATAKA

� PROVJERA DETALJNIHZAHTJEVA

� IDENTIFIKACIJAKANDIDATA ZAENTITETE

� IDENTIFIKACIJA VEZA� IZRADA MODELA� PROVJERA MODELA

� IDENTIFIKACIJAATRIBUTA

� DEFINIRANJEKLJUČEVA

� OPIS ATRIBUTA� NORMALIZACIJA

� DEFINIRANJEKARDINALNOSTI VEZA

� DEFINIRANJEREFERENCIJALNIHINTEGRITETA

� DEFINIRANJEDOMENA

233


APLIKATIVNOMODELIRANJE

3

DEFINIRANJEFIZIČKOGDIZAJNA

3.1

DEFINIRANJESHEME BAZEPODATAKA

3.2

IZRADAAPLIKACIJA

3.3

� ODABIR SUBP� DEFINIRANJE TABLICA� DEFINIRANJE

INDEKSA� DEFINIRANJE NAČINA

UPRAVLJANJAPODACIMA

� KREIRANJE TABELA� KREIRANJE INDEKSA� GENERIRANJE

POSLOVNIH PRAVILA� VERIFIKACIJA DIZAJNA

BAZE PODATAKA

� DEFINIRANJE MENU-A� DEFINIRANJE FORMI� DEFINIRANJE UPITA� DEFINIRANJE

IZVJEŠTAJA

234


IMPLEMENTACIJAIS-A

4

UVOĐENJE4.1

TESTIRANJE4.2

ODRŽAVANJE IKORIŠTENJE

4.3

� PROCJENAVRIJEDNOSTISOFTVERA

� IZMJENE U TOKUUVOĐENJA

� IZRADA KORISNIČKIHUPUTSTAVA

� PROVOĐENJE OBUKE

� TESTIRANJE MODULA� TESTIRANJE

PODSUSTAVA� INTEGRALNI TEST� KORISNIČČKI TEST

� PRAĆENJE RADASOFTVERA

� ISPRAVLJANJEGREŠAKA

� POBOLJŠANJA IDODAVANJE NOVIHFUNKCIJA

� PROMJENAHARDVERA ISOFTVERA

� POMOĆ KORISNIKU

79

235

Podjela projekta razvoja IS-a

� Idejni projekt� Strateško planiranje

� Studija izvodljivosti

� Izrada konceptualnog modela

� Glavni projekti� Izrada logičkog i fizičkog modela podsustava

� Izvedbeni projekti� Izrada i primjena podsustava

236

Strateško planiranje IS-a(Idejni projekt)

237

Objekti strateškog planiranja IS-a

� Procesi� Poslovni procesi

� Podaci� Stvari o kojima želimo voditi zapise

� Organizacija poslovanja (tehnologija rada)

80

238

Glavni ciljevi strateškog planiranja IS-a

� Izraditi opću arhitekturu IS-a� Budući IS gradi se na ciljevima i strukturi poslovnog

sustava. Opću arhitekturu poslovnog sustava prikazujemo pomoću poslovnih PROCESA i PODATAKA. Grupe procesa čine informacijske podsustave, a grupe podataka baze podataka.

� Odrediti prioritete� Najviše rukovodstvo određuje prioritete (redoslijed)

razvoja i uvođenja pojedinih podsustava

� Uvesti jedinstvenu metodiku u proces izgradnje IS-a

239

Sporedni ciljevi strateškog planiranja IS-a

� Uključiti najviše rukovodstvo� Preduvjet za uspješnu realizaciju projekta� Jedinstveni upravljački IS ne može se izgraditi anagažiranjem samo

informatičara� Izgradnja IS-a je sve više poslovni, a ne samo tehnički projekt

� Prihvatiti podatke kao RESURS� Rukovodstvo mora podatke prihvatiti kao RESURS neophodan za

odvijanje poslovnih procesa� Podacima treba upravljati kao i s ljudima, financijama

� Povećati ulogu IS-a� Uloga (važnost) IS-a u poslovnom sustavu u velikoj mjeri ovisi o

kvaliteti IS-a� Odvijanje poslovnih procesa postaje sve ovisnije o IS-u

240

Rezultati strateškog planiranja IS-a

� Opći model poslovnog sustava (model poslovanja) koji opisuje:� Procese

� Podatke

� Ciljeve

� Kritične pretpostavke

� Ključne čimbenike uspješnosti

� Zahtjeve poslovodstva prema IS-u

� ....

81

241


� Informacijski podsustavi (granice, veze)� Grupe informacijski povezanih poslovnih procesa

� Važne funkcije poslovnog sustava (prodaja, nabava, poslovanje sa stanovništvom, …)

� Na nivou strateškog planiranja bavimo se funkcijama relevantnim za najviše rukovodstvo (ne i npr. rukovanje podacima, pohranjivanje podataka i sl.)

� Arhitektura podataka� Prikazuje osnovna pravila i ideje za izgradnju budućih baza podataka

� Bazira se na konceptu ENTITETA i njihovih veza

242


� Prioriteti izgradnje podsustava

� Kao posljedica raznih ograničenja (kadrovi, novac) paralelni razvoj svih podsustava nije uvijek mogućpa je nužno utvrditi prioritet

� Prioritete utvrđuje najviše rukovodstvo (najčešće koncenzusom) uvažavajući važnost pojedinih poslovnih funkcija

� Način upravljanja izgradnjom IS-a� Podjela planskih, kontrolnih i izvedbenih funkcija

243

Organizacija projekta strateškog planiranja IS-a

� Sponzor projekta – najviši rukovodilac

� Izražava i širi značaj projekta

� Izražava interes za tijek projekta i konačne rezultate

� Projektni tim

� Taktički rukovodioci koji izvješćuju više rukovodstvo

� Maksimalno trajanje 3 mjeseca

82

244

Metodike za strateško planiranje IS-a

245

Podjela metodika strateškog planiranja IS-a

� Prema redoslijedu analize tri osnovna elementa informacijskog sustava� Orijentirane procesima

� Orijentirane podacima

� Orijentirane događajima

� Izbor metodike često je određen znanjima i iskustvom projektanta ili raspoloživim CASE alatom

246

Neke metodike

� BSP (Business Systems Planning)� Rockart-ova analiza (Metoda kritičnih faktora uspjeha)� Earl-ov model� A. Cassidy model� SPIS (Strateško planiranje IS-a)� Information Engineering (IE)� SSADM (Structured Systems Analysis and Design Method)� MIRIS (Metodika za razvoj IS-a)� CASE*Method

83

247

BSP (Business Systems Planning)

� Definirao IBM za razvoj svog IS-a

� Postala komercijalni standard 70’tih godina

� Strukturirana

� Općenita (ne ovisi o tehnologiji na kojoj će se izgraditi budući IS)

� Relativno kratko traje (prihvatljiva rukovodećem kadru)

� Isključivo namijenjena strateškom planiranju

248

BSP (Business Systems Planning)

� Proces planiranja s kojim se postiže usklađenost ciljeva poslovnog sustava i ciljeva informacijskog sustava

� Analiza poslovnog sustava s ciljem strateškog planiranja IS-a

misija ciljevi strategija

IS ciljevi IS arhitektura IS metoda rada

PROCES STRATEŠKOGPLANIRANJA

BSP

Poslovna strategija IS strategija

249

Ciljevi BSP projekta

� Razumjeti poslovni sustav i njegove informacijske potrebe

� Razumjeti postojeću informatičku podršku

� Razviti IS strategiju usklađenu sa strategijom poslovnog sustava

� Dobiti suglasnost rukovodstva za nastavak rada na projektima informacijskih podsustava prema definiranim prioritetima

84

250

Principi BSP metodike

� Analiza odozgo (Top- down)

� Izgradnja odozdo (Bottom-up)

� Definicija IS-a na temelju poslovnih procesa

� Jedinstven sustav podataka

251

Pristup planiranju

� Poslovni ciljevi� Modeliranje započinje s određivanjem poslovnih ciljeva

kako bi budući IS podržavao takve ciljeve� Poslovni procesi, Poslovni podaci

� Određivanje procesa koji se odvijaju na rukovodstvu relevantnim objektima

� Osnova za određivanje entiteta i veza među entitetima� Arhitektura IS-a

� Grupiranjem poslovnih procesa po kriteriju zajedničkih podataka definiraju se podsustavi, određuju prioriteti i plan razvoja

252

Pregled aktivnosti BSP projektaP R E U Z I M A N J E O B V E Z A

P R I P R E M A S T U D I J E

P O Č E T A K S T U D I J E

D E F I N I C IJ A P R O C E S A

D E F IN IC I J A P O D A T A K A

D E F I N I C I J AA R H IT E K T U R E I S - A

A N A L I Z A P O S T O J E Ć E GI S - A

IN T E R V J U I SR U K O V O D S T V O M

N A L A Z I I Z A K L J U Č C I

U T V R Đ I V A N J EP R I O R I T E T A

R E V I Z IJ A U P R A V L J A N J AIS-O M

P R E P O R U K E IP R I J E D L O G P L A N A

Z A V R Š N O I Z V J E Š Ć E

85

253

Vremenski tijek aktivnosti - Ganttogramaktivnosti

ID Task Name Start End DurationMar 2004

3.213.28

1 2d17.3.200416.3.2004Preuzimanje obveza

2 5d26.3.200422.3.2004Priprema studije

3 1d16.3.200416.3.2004Početak studije

4 20d21.4.200425.3.2004Definicija procesa

5 10d14.5.20043.5.2004Definicija podataka

6 7d25.5.200417.5.2004Definicija IS arhitekture

7 8d27.4.200416.4.2004Analiza postojećeg IS-a

8 5d14.5.200410.5.2004Intervjui srukovodiocima

9 4d20.5.200417.5.2004Nalazi i zaključci

10 3d24.5.200420.5.2004Prioriteti

11 10d11.5.200428.4.2004Revizija ISM

12 3d27.5.200425.5.2004Preporuke

13 5d7.6.20041.6.2004Priprema izvješća

14 1d10.6.200410.6.2004Prezentacija zarukovodstvo

Apr 2004

4.4 4.114.18

May 2004

4.25 5.2 5.9 5.16 5.23

Jun 2004

5.30 6.6

254

Preuzimanje obveza

� Najviši rukovoditelji� Opseg projekta� Ciljevi projekta� Poslovni razlozi� Izbor tima� Izbor vođe tima� Školovanje� Osiguranje resursa

255

BSP tim

SPONZOR

VOĐATIMA

Predstavnikposl. funkc.

TEHNIČKAPOTPORA

BSPKONZULTANT

.......Predstavnikposl. funkc.



86

256

Priprema za projekt BSP

� Prostor� Pregled ciljeva� Nacrt završnog izvješća� Izbor podataka� Izrada plana projekta� Izbor rukovoditelja za intervjue� Definiranje načina praćenja projekta� Način dokumentiranja� Tehnička podrška

257

Početak projekta - kick-off meeting

� Upoznavanje tima s gledištima sponzora (govor sponzora)� Trendovi okruženja� Strateški ciljevi poslovanja� Kritične aktivnosti za uspjeh� Ključna mjerenja za ocjenu uspješnosti� Pravci razvoja poslovanja� Glavni problemi i ograničenja� Očekivani rezultati studije

� Pregled podataka o poslovanju - korisnici� Pregled podataka o postojećem IS-u (direktor

informatičke podrške)

258

Određivanje procesa poslovnog sustava

� Proces� Skup logički povezanih aktivnosti i odluka neophodnih

za upravljanje resursima poslovnog sustava� Sredstvo za razumijevanje funkcioniranja poslovnog

sustava� Osnova za definiranje strukture IS-a� Neosjetljiv na organizacijske promjene

� Rezultat ove aktivnosti� Popis procesa i opisa svakog pojedinačno� Izrada matrice PROCES/ORGANIZACIJA

87

259

Određivanje klasa podataka

� Klasa podataka� Skup logički povezanih podataka koji opisuju

jedan dio poslovnog pojma

� Rezervni dio, narudžba, proizvod, usluga

� Rezultat ove aktivnosti� Opis klasa podataka

� Izrada matrice PROCESI/KLASE PODATAKA

260

Analiza postojeće informatičke podrške

� Podrška procesima (izrada matrica)� Organizacija/aplikacija

� Procesi/aplikacije

� Podrška klasama podataka� Klase podataka/aplikacije

� Klase podataka / datoteke (tabele)

� Kratki opis aplikacija

� Ocjena postojeće podrške IS-a

261

Intervjui s rukovoditeljima

� Zašto� Verifikacija rada tima� Odgovornost, ciljevi, kritični faktori� Prikupljanje informacija s vrha� Problemi u poslovanju� Moguća rješenja i efekti

� Kako� 10 – 20 najviših rukovoditelja� 2-4 sata� Priprema, izvođenje, rezime i analiza

88

262

Nalazi i zaključci (analiza intervjua)

� Ciljevi� Ugraditi stanovišta rukovoditelja� Osnova za preporuke i plan daljeg rada� Identifikacija prioriteta u realizaciji IS-a� Izvor za opis funkcija podsustava

� Kako� Izrada tabela za analizu problema� Definiranje kategorija problema� Sortiranje po kategorijama i učestalosti

� Formuliranje nalaza i zaključaka

263

Definiranje arhitekture IS-a

� Faza u kojoj se prelazi s analize postojećeg sustava na sintezu budućeg sustava

� Model koji povezuje i opisuje procese i klase podataka

� Određuju se podsustavi na temelju matrice procesi/klase

� Opisuju se funkcije podsustava

264

Primjer arhitekture IS-a

PRODAJA

ODRŽAVANJE

PROIZVODNJA

RZVOJ

KADROVI

PROCESI

KLASEPODATAKA

KUPAC

POSTROJENJE

NACRTI

GOTOV PROIZVOD

MA

RK

ETIN

G

PR

EVEN

TIV

A

IZL. K

ON

TR

OLA

OB

RAČ

UN

PLAĆ

A

89

265

Utvrđivanje prioriteta

� Kriteriji� Korist od uvođenja podsustava� Utjecaj podsustava na poslovanje� Uspjeh izgradnje� Zahtjevi

� Za svaki kriterij definira se maksimalan broj bodova

� Podsustavima se dodjeljuje za svaki kriterij broj bodova prema objektivnom interesu poslovnog sustava

266

Klase podataka

267

Poslovni entiteti

� Nešto što je od trajnog interesa za poduzeće

� Nešto o čemu možemo spremiti podatke

� Nešto što možemo jednoznačno identificirati

90

268

Poslovni entiteti

� Nešto čime poslovni sustav upravlja� Osnova za definiranje zahtjeva poslovnog

sustava za informacijama� Osnova za definiranje informacijske

arhitekture� Prepoznavanje entiteta i njihovo opisivanje

vrijedan su rezultat strateškog planiranja kao osnova za naredne aktivnosti

269

Klase podataka

� Logičko grupiranje podataka o entitetima

� Podaci neophodni za obavljanje poslovnih aktivnosti i donošenje odluka

� Ne predstavljaju poseban format (npr. izvještaj ili ekranski prikaz) trenutnog načina korištenja podataka

� Ovakvo grupiranje podataka omogućava identificiranje informacijske arhitekture za duži period

270

Klase podataka

� Identificiramo ih s ciljem:� Određivanja zahtjeva pojedinih procesa za

podacima

� Određivanja potrebnih podataka koji sada nisu raspoloživi ili su nedovoljni za poslovno korištenje

� Kao podlogu za definiranje politike upravljanja podacima (tko je odgovoran za podatke tj. za integritet podataka)

91

271

Definicija klasa podataka

� Identificirati i opisati poslovne entitete

� Odrediti korištenje i kreiranje podataka za svaki proces

� Identificirati klase podataka

� Opisati klase podataka

272

Identificiranje poslovnih entiteta

� Osoba: radnik, kupac, dobavljač

� Prostor: trgovina, skladište, tvornica

� Stvar: stroj, dio, proizvod

� Koncept: posao, zakon, organizacijska jedinica

� Događaj: narudžba dobavljaču, isporuka, narudžba kupca,

273

Kreiranje i korištenje podataka� Identificirati koji podaci moraju biti raspoloživi

za svaki poslovni proces i koje podatke kreira pojedini proces

� Samo jedan proces kreira podatke (integritet podataka)

� Rezultat je tablica analize korištenja

KREIRANI PODACIPROCESPOTREBNI PODACI

Status radnikaUpravljanje ljudskim

potencijalima

Podaci o radniku

Poslovi

Uvjeti

ANALIZA KORIŠTENJA PODATAKA

92

274

Kreiranje i korištenje podataka

� Najprije identifikacija koje podatke trebamo, a zatim pridruživanje entitetu� Omogućava pojašnjavanje poslovnih entiteta -

nedostatak nekog entiteta ili nekonzistentnost je lako uočljiva

� Kompletiranjem analize korištenja uspostavljene su sve veze između procesa i podataka o entitetima

275

Identificiranje klasa podataka

� Veze između podataka i procesa direktno vode k identifikaciji klasa

� Jednu klasu čine podaci o entitetu koje kreira određeni proces

� Ako više procesa kreira podatke o entitetu, definira se više klasa podataka za jedan entitet

276

Identificiranje klasa podataka

� Entitet RADNIKKlasa Proces

Opis radnika - Zapošljavanje radnika

Kompetencija - Određivanje kompetencija

Status radnika - Praćenje osoblja

93

277

Definiranje arhitekture IS-a

278

Informacijska arhitektura

� Model koji opisuje i povezuje poslovne procese i klase podataka unutar poslovnog sustava

� Dijagram koji prikazuje podsustave i njihove veze

279

Informacijska arhitektura

� Pruža kompletnu sliku potreba za podacima� Podaci se u nekim podsustavima stvaraju, a neki ih samo

koriste što implicira slijed izvedbe� Mora biti definirana tako da koristi određene klase

podataka i podržava definirane procese poslovanja� IS mora biti u prvom redu u funkciji ključnih procesa

poslovanja� IS pruža poslovnim procesima informacije, a poslovni

procesi kreiraju i održavaju podatke

94

280

Tehnika matričnih dijagrama

� Matrice kao sredstva zornog prikaza poslovne tehnologije

� Cilj� Provjera cjelovitosti, ispravnosti i logike modela

informacijskog sustava

� Upravljanje proširenjem postojećeg informacijskog sustava

� Koriste se različite matrice u različitim fazama izgradnje informacijskog sustava

281

Matrica veza

� Interna matrica veza unutar jednog sustava

� Reci i stupci predstavljaju različite elemente sustava

� U presjeku redka i stupca označava se postojanje / nepostajanje veze među elementima i značenje te veze

282

Postupak definiranja arhitekture IS-a

� Kreiranje matrice procesi / klase

� Određivanje logičkih grupa procesa

� Raspored slijeda klasa u matrici

� Određivanje toka podataka među grupama

� Formiranje dijagrama arhitekture

95

283

Matrica procesi / klase podatakaK1 K2 K3 K4 K5 K6 K7 K8 K9 K10 K11 K12

P1 U C U

P2 U U C U U

P3 C U U

P4 U U U U C

P5 C C U

P6 U C

P7 C U U

P8 U U C C

P9 U C U C U

C = CREATE U = USE

284

Matrica procesi / klase podataka

� Jedna klasa podataka kreira se samo u jednom procesu� Jednu klasu podataka može koristiti više procesa� Jedan proces može kreirati više klasa podataka� Ne mogu postojati procesi koji nemaju vezu ni s jednom

klasom podataka� Proces koji ne generira ni jednu klasu podataka radi za

okruženje� Posebno analizirati procese koji ne koriste nijednu klasu

podataka

285

Dijagonalizacija matrice procesi / klase podataka

� Cilj je da oznake C budu što bliže dijagonali� Procese poredati u redoslijedu životnog ciklusa

osnovnog resursa� Klase podataka poredati da najprije dođe klasa

koju stvara prvi proces, zatim klasa koju stvara drugi proces itd.

� Veze procesa i klasa moraju ostati nepromijenjene� Procesi se grupiraju u podsustave temeljem

iskustva projektanta i poznavanja poslovne tehnologije

96

286

Grupe procesa

� Upravljanje poslovanjem� Usmjeravanje posla

� Planiranje posla

� Procesi glavnih proizvoda i usluga� Promocija proizvoda i usluga

� Prodaja i pružanje usluge korisnicima

287

Grupe procesa

� Upravljanje ljudima i aktivnostima� Upravljanje osobljem

� Kontrola i upravljanje procesima

� Podrška poslovanju� Upravljanje informacijskim sustavom

� Upravljanje financijama

� Upravljanje imovinom

288

Poredak procesa

� Redoslijed procesa� Procesi upravljanja poslovanjem

� Procesi koji se odnose na glavni proizvod ili uslugu

� Procesi upravljanja ljudima i aktivnostima

� Procesi podrške poslovanju

97

289

Matrica procesi / klase podatakaK3 K12 K2 K10 K11 K1 K4 K5 K6 K7 K8 K9

P1 C U U

P4 U C U U U

P3 C U U

P8 C C U U

P5 U C C

P7 C U U

P2 U U U C U

P6 U C

P9 U U C U C

C = CREATE U = USE

290

Dijagonalizirana matrica

K3 K12 K2 K11 K10 K7 K9 K1 K5 K6 K4 K8

P1 C U U

P4 U C U U U

P3 C U U

P8 C C U U

P5 U C C

P7 U C U

P2 U U U C U

P6 U C

P9 U U U C C

C = CREATE U = USE

291

Arhitektura IS-aK3 K12 K2 K6 K4 K8 K11 K10 K7 K9 K1 K5

P8

P5

P1

P4 PODSUSTAV 1

P3

P7

P2

P6

P9

PODSUSTAV 2

PODSUSTAV 3

PODSUSTAV 4

98

292

Određivanje osnovne arhitekture

� Određivanje informacijskih podsustava (grupa srodnih procesa)

� Kriteriji� Jaka unutarnja povezanost podsustava (procesa

podsustava)

� Slaba vanjska povezanost podsustava (procesa podsustava)

� Na dijagonaliziranoj matrici odrediti submatricetako da broj popunjenih polja izvan submatricabude što manji

293

Vanjska povezanost podsustava

� Povezanost podacima� Jedinu vezu među procesima različitih podsustava čine

podaci� Procesi različitih podsustava koriste ista spremišta ili se

podaci generirani u jednom procesu direktno prenose drugom procesu

� Najslabija i najpoželjnija veza� Povezanost upravljanjem

� Jedan proces drugom prenosi kontrolne (upravljačke) podatke (indikatore)

� Jači oblik povezivanja, manje poželjan� Proces na koji drugi procesi utječu upravljački razlažemo

na više potprocesa (podsustava)

294

Vanjska povezanost

� Povezanost sadržajem� Jedan proces (iz jednog podsustava) postavlja podatke ili

kontrolne indikatore procesu drugog podsustava

� Prijenos podataka je direktno ugrađivanje u neki proces koji tog trenutka nije aktivan

� Utječe na kasnije izvođenje procesa iako ga ne aktivira

� Dijagram strukture procesa ne omogućava definiranje ovog oblika povezanosti - nije dozvoljeno

99

295

Unutarnja povezanost (kohezija unutar informacijskog podsustava)

� Funkcionalna kohezija� Aktivnosti koje proces obavlja čine logičnu i zaokruženu cjelinu koja

se dade jednostavno opisati

� Najviši i najpoželjniji oblik kohezije procesa

� Visok stupanj kohezije procesa znači nizak stupanj povezanosti s drugim procesima

� Sekvencijalna (slijedna) kohezija� Aktivnosti procesa obavljaju se slijedno jedna iza druge

� Proces se dade jednostavno dekomponirati međutim to nije uvijek nužno

� Poželjan oblik kohezije, posebno na višim razinama prikaza

296


� Komunikacijska kohezija� Aktivnosti koje proces obavlja koriste iste ulazne

tokove ili spremišta podataka ili generiraju iste izlazne tokove podataka

� Često prihvatljiva

� Implicira povezanost upravljanjem takvog modula s modulom koji ga aktivira

� Dekompozicijom takvog procesa može se povećati stupanj kohezije i smanjiti stupanj povezanosti

297


� Proceduralna kohezija� Aktivnosti procesa izvode se nekim redom ali obavljaju

različite vrste operacija

� Ne tvore logičnu i zaokruženu cjelinu

� Kohezija je slaba

� Dekompozicija procesa ne rješava problem slabe kohezije

� Izvršiti preoblikovanje procesa na višim razinama dekompozicije (preraspodjela aktivnosti između procesa)

100

298


� Temporalna (vremenska) kohezija� Aktivnosti povezane samo vremenom izvođenja

� Aktivnosti su nezavisne i izvode se paralelno kao preduvjet izvođenja nekih drugih procesa (npr. Neke pripremne radnje)

� Kohezija je slaba

� Preraspodjela aktivnosti procesima kojima stvarno pripadaju

299


� Logička kohezija� Niz aktivnosti istoga tipa

� Proces čini jedan “univerzalni” modul

� Npr. učitavanje podataka za sve procese ili ispis svih rezultata

� Slaba kohezija

� Izbjegavati

300


� Koincidentna kohezija� Slučajno grupiranje

� Nema opravdanja za takvo oblikovanje aktivnosti u jednu cjelinu

� Zapravo nema kohezije procesa

� Aktivnosti treba preraspodijeliti nekim drugim procesima

101

301

Analiza sustava i definiranje korisničkih zahtjeva

302

Uloga analitičara sustava

$ $$

K O R IS N IC IA N A L IT IČ A R

S U S T A V A R AČ U N A L OZ AH TJ E V I IZ V E D B A

303

Ciljevi analize sustava

• Utvrditi• Kako ljudi obavljaju svoj posao?

• Koji su podaci potrebni? Tko ih treba i kada?

• Kako se dolazi do podataka (izvori podataka)?

• Koje informacije trebaju korisnici u obavljanju svog posla?

• Kako radi postojeći IS?

• Kako se koristi postojeći IS?

• Koji su problemi korištenja postojećeg IS-a?

• ………

102

304

Aktivnosti analize sustava

• Upoznavanje postojećeg poslovnog i informacijskog sustava

• Utvrđivanje zahtjeva korisnika

• Rezultat - modeli koji prikazuju strukturu postojećeg IS-a - (procese, ulaze, izlaze, spremišta podataka)

• Fizički model

• Logički model

305

Postupak analize sustava

• Analizu provode analitičari u suradnji s korisnicima -Timski rad

• Korisnici - poznaju sustav, znaju što žele, ali ne znaju kako do toga doći

• Analitičar (projektant IS-a) poznaje procese izgradnje IS-a ali ne zna procese stvarnog sustava

• Analizu provoditi primjenom određene metode

306

Metode analize

• Intelektualni alat za provođenje analize poslovnog sustava (tehnologije poslovanja) za koji se gradi IS• Rezultat mora biti razumljiv korisniku

• Mora omogućiti jednoznačnu komunikaciju između korisnika i analitičara

• Precizno definirati korisničke zahtjeve

• Precizan ulaz u daljnju fazu razvoja IS-a

• Metoda treba biti pogodna za automatizaciju (precizna i strogo formalna)

103

307

Prikupljanje informacija

• Postupak koji se provodi u fazi analize postojećeg sustava i definiranja zahtjeva na novi sustav

• Cilj• Utvrditi poslovnu tehnologiju (procese rada)• Utvrditi zahtjeve

• Izvori• Korisnici (tehnolozi procesa)• Postojeća dokumentacija• Postojeća rješenja na računalu• Vanjski izvori

• Rezultat• Opis tehnoloških procesa (procesa rada) nekim od usvojenih jezika

308

Izvori informacija

• Korisnici• Aktivnosti (procesi, postupci) koji se izvode u postojećem

sustavu

• Ciljevi (zahtjevi) novog sustava

• Intervjui• Tehnika prikupljanja informacija

• Od neformalnog upoznavanja sustava i zahtjeva do detaljne analize elemenata sustava

• Promatranje (neposredni uvid u poslovne procese -prisutnost analitičara u radnoj sredini)

• Upitnici, ankete

309

Dokument “Zapis intervjua”Ime intervjuirane osobe: Student Prevarant

Funkcija: Direktor prodaje

Intervju br. 3

Voditelj intervjua Ivan Projektant

Datum intervjua:

Ciljevi intervjua: 1. saznati koji su prioriteti implementacije poslovnih područja prema njegovom

mišljenju 2. Upoznati njegov pogled na informatizaciju 3. Prikupiti što više informacija o poslovnim funkcijama koje obavlja i o njihovoj

sadašnjoj informatičkoj podršci 4. Saznati s čim nije zadovoljan, što bi promjenio.

Rezultati:

1. Informatizirati sva područja što prije. 2. Shvaća ulogu informatizacije no nije upoznat s troškovima i vremenom razvoja. 3. U poduzeću je kratko vrijeme. 4. Najveći problem vidi u konkurenciji i mora brzo reagirati na zahtjeve tržišta. 5. U nadležnosti osim prodaje ima i skladišno poslovanje. 6. Informacije koje mu nedostaju:

- informacije za usmjeravanje prodaje: potencijalni kupci, nova tržišta, rasprodaje, prodaja po prodavačima. - ručno fakturiranje - komplicirani obračun popusta - nepravovremeno informiranje o minimalnim zalihama na skladištu - velike zalihe na skladištu - neadekvatne informacije za optimiziranje zaliha (naručivanje od dobavljača nije temljeno na praćenju narudžbi) - nije u mogućnosti simulirati efekte korištenja različitih metoda za povećanje prodaje

7. Identificirani novi zahtjevi - pojednostaviti procedure izračuna minimalnih zaliha - tjedno izvješćivanje: - prodaja po prodavačima - trendovi prodaje - statistika prodaje - lista slabo traženih proizvoda - lista proizvoda kojima istječe rok upotrebe

Naredne aktivnosti: Inervjuirati službenika za obradu narudžbi kupaca

Planirani datum završetka:

Poslano:

104

310

Prilog uz “Zapis intervjua”

� Broj prodavača 25

� Broj regionalnih direktora 5

� Broj kupaca 20000

� Prosječan broj artikala po isporuci 1140 -1200

� Broj izdavanja iz skladišta dnevno 900 – 1000

� Broj prijema u skladište tjedno 75

� Mjesečni promet 25 mil. Kn

� Vrijednost robe na skladištu 50 mil. Kn

311

Dokument “Zapis intervjua”Ime intervjuirane osobe: P. Prodavač

Funkcija: Službenik za obradu narudžbi kupaca

Intervju br. 4

Voditelj intervjua Marko Analitičar

Datum intervjua:

Ciljevi intervjua: 1. Prikupiti više detalja o obradi narudžbi kupaca, procedurama, broju

narudžbi,.vremenu izvršenja narudžbe itd. 2. Prikupiti postojeće dokumente 3. Odrediti sve probleme vezane uz obradu narudžbi

Rezultati:

1. Procedura obrade: Narudžbu prima od prodavača s kopijom (original i 1 kopija). Provjerava stanje kupca i donosi odluku o neizvršenju narudžbe. Ako je sve u redu provjerava zalihe naručenih artikala. U slučaju nemogućnosti neizvršenja narudžbe, odlaže ju među neizvršene narudžbe.

U slučaju izvršavanja narudžbe, dokument narudžbe (narudžbenica) nadopunjava cijenama i drugim podacima te šalje u računovodstvo za pripremu fakture, a za skladište pripremi otpremnicu (original i dvije kopije). Po prijemu jedne ovjerene kopije otpremnice iz skladišta odlaže narudžbu među realizirane. Za obradu nerealiziranih narudžbi dobiva iz skladišta kopije dostavnica za artikle koji su stigli u skladište. Postupak ponavlja za nerealizirane narudžbe.

2. Postojeći dokumenti: Narudžbenica kupca Otprmnica Dostavnica dobavljača Kartoteka kupaca Kartoteka artikala Kartoteka realiziranih narudžbi Kartoteka nerealiziranih narudžbi

3. Problemi Puno grešaka na naruddžbi prodavača koje službenik sam ispravlja na temelju iskustva (npr. 50 sanduka šampona umjesto 50 vrećica i sl.) Nusklađena izvješća službenika za narudžbe s izvješćima skladištara Ponovna obrada narudžbi iako je roba već isporučena (realizirane narudžbe nađu se među nerealiziranim)

4. Općenito: Nije sklon informatizaciji „Uživa” u donošenju odluka za izvršenje narudžbe iako kupac ima veliki dug. Cilj mu je prodati što više neovisno o naplati.

Naredne aktivnosti: Naći još više detalja

Planirani datum završetka: Hitno

Poslano:

312

Prilog uz“Zapis intervjua”

� Broj službenika za narudžbe 8

� Dnevni broj narudžbi 120

� Prosječan broj artikala po narudžbi 4

� Broj dodatnih zahtjeva dnevno 50

� Vrijeme od prijema narudžbe do isporuke 3 dana

� Potrebno vrijeme obrade narudžbe 10 min

� Vrijeme izrade fakture 5 min

105

313

Izvori informacija

• Dokumentacija• Opis poslovnih funkcija i pravila poslovanja (pravilnici)• Katalozi produkata• Korisnički priručnici (u slučaju kompjuteriziranog IS-a)• Ulazni dokumenti (narudžbe, računi, virmanski nalozi, …) - formulari• Razni izvještaji (dnevno operativni i statistički)

• Nedostaci• Nepotpunost i neažurnost (nisu usklađeni s aktualnom praksom)• Statičnost – ne daju odgovore kako se dokumenti kreiraju i razmjenjuju• Mukotrpan i dugotrajan način upoznavanja sustava

314

Izvori informacija

• Postojeća rješenja na računalu• Dobro upoznati

• Prosuditi aplikacije i podatke• Analiza podataka

• Priprema konverzije na novi sustav

315

Izvori informacija

• Vanjski izvori• Slični sustavi iz okoline

• Literatura

• Savjetnici

Pogodni u situacijama kada analitičar slabo poznaje sustav, a korisnici nisu sasvim sigurni što žele.

106

316

Definiranje zahtjeva korisnika

317

Vrste zahtjeva

• Poslovni zahtjevi (zašto?)• Ciljevi

• Problemi koji se žele riješiti

• Korisnički zahtjevi (funkcionalni zahtjevi)• Opisuju zadatke korisnika koji moraju podržati aplikacije

• Scenarij rada

• Operativnog karaktera

318

Vrste zahtjeva

• Nefunkcionalni zahtjevi• Standardi

• Performanse sustava

• Opisi vanjskih sučelja

• Sigurnost

• Ograničenja

• Svojstva kvalitete

• ……

107

319

Problemi definiranja zahtjeva• Nedovoljna uključenost korisnika

• Rezultat ne odgovara korisniku

• Nejasni zahtjevi• Izmjene tijekom izvedbe - nepotrebno gubljenje vremena

• Pretjerano ukrašavanje• Dodaci koji ne pridonose funkcionalnosti, a troše vrijeme

• Nedovoljne specifikacije (minimalni zahtjevi)• Korisnici postavljaju minimalne zahtjeve koje izvođači

nadopunjuju tijekom izvedbe - ne odgovaraju očekivanjima korisnika)

320

Dobro postavljeni zahtjevi

• Potpunost

• Točnost

• Konzistentnost

• Mogućnost izmjene

• Mogućnost praćenja

• Izvedivost (feasibility)

• Opravdanost (nužnost)

• Nedvosmislenost

• Mogućnost provjere

321

Razvoj aplikativnog softvera(Programsko inženjerstvo)

108

322

Aplikativni softver - aplikacija

� Programsko rješenje korisničkih zahtjeva za informacijama

� Struktura aplikacije� Korisničko sučelje� Aplikacijska logika� Baza podataka

� Vrste aplikacija� Paketne (batch) aplikacije� Online aplikacije� Real time aplikacije� Desktop aplikacije� Klijentsko/poslužiteljske aplikacije� WEB aplikacije� …..

323

Korisničko sučelje

� Sredstvo komunikacije između korisnika i računala

� Tekstualno sučelje (Character Line Interface -CLI)� Koristi tekst i komandne linije

� Grafičko sučelje (Graphical User Interface - GUI)� Koriste se grafički elementi (ikone, prozori, gumbi, …) i

tekstualne poruke i obavijesti

� Realizira se primjenom odabranog razvojnog alata

324

Aplikacijska logika

� Obrada korisničkih zahtijeva� Analiza zahtjeva i izvršavanje potrebnih akcija

(npr. kontrola ulaznih podataka, obračun kamate, iniciranje zahtjeva za upis podataka o kupcu u bazu podataka ili promjenu stanja na skladištu, …)

� Priprema podataka za prikaz na ekranu� Oblikovanje i prikaz izvješća

� Realizira se primjenom odabranog razvojnog alata

109

325

Baza podataka

� Organizirani skup neredudantnih podataka koji su relacijskim vezama povezani tako kako su povezani objekti realnog sustava koje ti podaci opisuju, a zapisani su na mjestu gdje nastaju i koriste se tamo gdje trebaju

� Realizira se korištenjem SUBP (Sustav Upravljanja Bazom Podataka)

326

Funkcije SUBP

� Pohranjivanje i održavanje podataka

� Kontrola pristupa podacima

� Osigurava integritet podataka (konzistentnost)

� Zaštita i sigurnost podataka

� Obnavljanje podataka

327

Osnovni objekti aplikacije

� Izbornik (Menu) � Prikaz akcija koje korisnik može pokrenuti (npr. unos

podataka)� Hijerarhijski prikaz akcija� Omogućava navigaciju kroz aplikaciju� Svaki izbor inicira neki aplikacijski modul

� Forma (Form)� Obrazac za unos i prikaz podataka

� Upit (Query)� Zahtjev za prikazom sadržaja baze podataka

� Izvještće (Report)� Prema zahtjevu korisnika posebno strukturiran prikaz

podataka iz baze

110

328

Faze razvoja aplikacije

� Analiza korisničkih zahtjeva� Oblikovanje (modeliranje)

� Podataka i procesa� Izbornika, formi, upita i izvješća

� Fizički dizajn � Prevođenje logičkog u fizički model� Određuje ga razvojno okruženje - sustav za upravljanje

bazom podataka i alati za razvoj aplikacija

� Generiranje baze podataka� Izrada izbornika, formi, upita i izvješća

329

Oblikovanje izbornika

� Kratki naziv koji opisuje izbor� Izbor realizirati hijerarhijom � Izbor prikazati na jednom ekranu� Grupirati srodne akcije u jedan izbor� Mogućnost izlaska iz menija bez izbora bilo

koje opcije� Korisniku ponuditi listu komandi � Za komande birati jasne, opće prihvaćene

riječi (Dodaj, Potvrdi, Odustani, Izbriši,…)

330

Izbornik

111

331

Oblikovanje formi

� Općenito� Svaka forma mora imati naziv

� Na formi dati samo ono što korisniku treba

� Grafički izbalansirati (simetričnost) ekranski prikaz

� Označiti u kojoj se formi korisnik nalazi

� Omogućiti mala i velika slova

� Među paragrafima definirati prazni redak

� Tekst poravnati na lijevu stranu

332

Oblikovanje formi

� Tabele i liste� Redove i kolone u listama označiti imenima

� Tekst u kolonama poravnati lijevo, a brojeve desno

� Ostaviti prored nakon svakog četvrtog reda

� Između kolona ostaviti bar dva prazna mjesta

333

Oblikovanje formi

� Naglašavanje� Ne pretjerivati

� Blinkanje i zvuk koristiti kao upozorenje (alert)

� Naglašavanjem teksta istaknuti posebno značenje (Početak nove grupe artikala, Nova organizacijska jedinica)

� Pažljivo koristiti boje

� Dosljedno koristiti način prikaza i naglašavanja

112

334

Oblikovanje formi

� Unos podataka� Izgled forme uskladiti s izgledom ulaznog dokumenta

� Polja grupirati i dodijeliti im nazive

� Izbjegavati unos poznatih podataka (današnji datum)

� Omogućiti help na nivou polja

� Omogućiti slobodno kretanje među poljima

� Omogućiti korisniku da odustane od unosa

� Forma je jedinica prenosa podataka (kroz jednu formu unijeti logičku grupu podataka)

335

Forma

336

Oblikovanje upita

113

337

Upit

� Zahtjev za unos, ispis, brisanje ili mijenjanje podataka u bazi podataka

� Izdvajanje podataka iz jedne ili više tabela

� Odgovara operacijama relacijske algebre (selekcija, projekcija, unija, razlika, presjek, spajanje)

� Oblikuje se naredbama SQL jezika

338

SQL (Structured Querry Language)

� SQL DDL (Data Definition Language)� Definiraju se tabele, kolone, ograničenja

� SQL DML (Data Manipulation Language)� Jezik upita kojim se dobivaju podaci iz tabela

prema trenutnim, nepredviđenim zahtjevima ili,

� SQL blokovi ugrađeni u više programske jezike (unaprijed definirani)

339

SQL (Structured Querry Language)

� Skupovno orijentiran(naredbe se izvršavaju nad grupom redaka podataka ili samo nad jednim retkom)

� Ne proceduralan - kaže što, a ne i kako

� Specificira tabele, podatke i uvjete ali ne i procedure za dobivanje podataka

� Ne zahtijeva specifikaciju metode pristupa podacima

� Radi s tabelama i rezultat prikazuje u tabelama

114

340

SQL - DDL naredbe

� CREATE TABLE - kreira strukturu tabele � Naziv tabele

� Atributi (kolone)

� Primarni ključ

� ALTER TABLE - dodavanje kolona u tabeli (npr. dodavanje vanjskog ključa)

� DROP TABLE - briše tabelu

341

SQL - DDL naredbe

-- Create new table `MJESTO`. -- `MJESTO` : Table of MJESTO -- `Post_broj` : Post_broj identifies MJESTO -- `Naziv-mjesta` : Naziv-mjesta is of MJESTO create table `MJESTO` ( `Post_broj` CHAR(10), `Naziv-mjesta` CHAR(10), constraint `MJESTO_PK` primary key (`Post_broj`) ); -- Note: Access does not support the creation of mandatory ( not null ) constraint using SQL -- create table construct for table `MJESTO`. The constraint will only be created using DAO -- if you have connection to the Access MDB file during DDL generation. -- Not nullable columns for table 'MJESTO'. -- `Post_broj`

342

SQL - DDL naredbe

-- Add foreign key constraints to table `PRIJAVA`. alter table `PRIJAVA` add constraint `STUDENT_PRIJAVA_FK1` foreign key ( `JMBAG`) references `STUDENT` ( `JMBAG`); alter table `PRIJAVA` add constraint `MENTOR_PRIJAVA_FK1` foreign key ( `Sif_mentora`) references `MENTOR` ( `Sif_mentora`); -- Add foreign key constraints to table `PODUZECE`. alter table `PODUZECE` add constraint `MJESTO_PODUZECE_FK1` foreign key ( `Post_broj`) references `MJESTO` ( `Post_broj`);

115

343

SQL - DML naredbe

� SELECT - naredba za prikaz sadržaja baze podataka

� INSERT - dodavanje retka u tabeli� DELETE - brisanje redaka iz tabele� UPDATE - izmjena sadržaja (vrijednosti kolona)

pojedinog retka tabele� COMMIT WORK - potvrda izmjena u bazi

podataka� ROLLBACK WORK - poništavanje promjena u

bazi� SAVEPOINT - djelomično poništavanje promjena

u bazi

344

SQL - DML klauzule

� FROM - određuje tabelu čiji se podaci pretražuju (obavezna)

� WHERE - definira uvjete pomoću operatora (neobavezna)

� GROUP BY - određuje kriterij grupiranja (grupiranje se vrši po stupcima)

� HAVING - određuje koje grupe se uzimaju u obzir od grupa definiranih GROUP BY klauzulom

� ORDER BY - sortira rezultat pretraživanja (ASC, DESC)

345

Operatori WHERE klauzule

� Aritmetički� +, - , *, /

� Uspoređivanja � =, <, >, <=, >=

� Ranga � BETWEEN , NOT BETWEEN

� Za liste� IN, NOT IN

� Za definiranje uzorka (predloška)� LIKE, NOT LIKE

� Za definiranje nepoznate vrijednosti� IS NULL, IS NOT NULL

� Logički operatori � NOT, AND, OR

116

346

Upit nad jednom tabelom

SELECT lista kolona

FROM Ime tabele

� Odgovara operaciji projekcije u relacijskoj algebri

� Prikaz odabranih kolona za sve redove tabele (bezuvjetni upit)

� * ili ALL umjesto liste kolona znači da se zahtijeva prikaz svih kolona

347


SELECT Naziv_poduzeca, Ulica

FROM PODUZECE

SELECT *

FROM PODUZECE

348


� Izbacivanje duplih redova iz prikaza

SELECT DISTINCT Sif_mentora

FROM PRIJAVA

117

349


� Izbor redova

SELECT Sif_mentora, Ime, Sif_podFROM MENTORWHERE Sif_pod =‘143'

SELECT Sif_mentora, Ime, Sif_podFROM MENTORWHERE Sif_pod IN (‘87' , ‘120')

350


� Sortiranje prikaza

SELECT Prezime_ime, Adresa,Tel_brojFROM STUDENTORDER BY JMBAG

SELECT Prezime_ime, Adresa,Tel_brojFROM STUDENTORDER BY JMBAG DESC

351


� Grupiranje

SELECT Sif_mentora, Count (*)

FROM PRIJAVA

GROUP BY Sif_mentora

118

352


� Grupiranje

SELECT Sif_mentora, Count (*)FROM PRIJAVAWHERE Sif_mentora = '201‘GROUP BY Sif_mentora

353

Dodavanje retka u tabelu

� INSERT

INSERT INTO MENTOR

VALUES (‘11’, ‘Marković’, ‘Marko’, ‘gosp’)

354

Promjena vrijednosti atributa

� UPDATE

UPDATE STUDENT

SET Tel_broj= ‘092 345 727’

WHERE JMBAG = ’24015578/04’

119

355

Brisanje retka iz tabele

� DELETE

DELETE FROM MENTOR

WHERE Sif_mentora = ’33’

356

Oblikovanje izvješća

357

Izvješće

� Strukturirani prikaz podataka

� Izgled izvješća definira korisnik ili je definirano zakonskim propisima (propisani obrasci)

� Kao predložak često služe ručno izrađena izvješća

120

358

Izvješće VELEUČILIŠTE U RIJECI Poslovni odjel Stručni studij informatike

Rijeka, 16.03.2009.

U P U T N I C A za izvršenje semestralne stručne prakse

Na temelju ranijeg dogovora upućujemo našeg studenta na izvršenje, nastavnim programom predviđene semestralne stručne prakse u trajanju od 300 sati. Student: Ime i prezime Student je dužan, pod neposrednim nadzorom Vašeg djelatnika u svojstvu mentora za obavljanje ove prakse, koji će i ovjeriti konačno izvješće, izvršiti sljedeći radni zadatak. Servis informatičke opreme, mreže i operacijskih sustava, a ostalo u dogovoru s mentorom. Mentor: Ime i prezime, prof. Praksa započinje dana: 16.03.2009. S naše strane za organizaciju i nadzor semestralne stručne prakse zadužen je voditelj stručne prakse Ime i prezime, dipl. inž. (e-mail: [email protected]). Zahvaljujemo se na Vašem trudu oko organizacije i provođenja ove stručne prakse.

Pročelnik Poslovnog odjela

____________________ Ime i prezime

Naziv poduzeća Zagrebačka bb 51500 Krk n/r gosp. Mentor

359

Izvješće

360

Fizički dizajn

� Zavisi o izboru SUBP-a (Sustav Upravljanja Bazom Podataka) i alata za razvoj aplikacija

� Definiraju se fizičke karakteristike baze podataka (tabele, kolone, indeksi, način upravljanja podacima)

� U odabranom alatu definiraju se izbornici, forme, upiti i izvješća

121

361

Alati za razvoj aplikacija

� Jezici treće generacije� C++, COBOL, ADA, BASIC, PL1

� Jezici četvrte generacije� Oracle alati, IBM CSP (Cross systemProduct),

MS Access, Clarion, ….

� Objektno orijentirani alati

� WEB alati

� …..

362

Izbor SUBP� Svaki SUBP ima svoju sintaksu za definiranje

strukture modela na fizičkom nivou� Opis relacija� Opis kolona� Opis domena

� Logički modeli u pravilu su semantički bogatiji od mogućnosti SUBP� Definirati koncepciju prevođenja modela u odabrani

SUBP

� Ocijeniti u kojoj mjeri SUBP zadovoljava kriterije relacijskog sustava

363

Definiranje tabela i kolona

� Prevođenje entiteta, atributa i veza u tabele i kolone izabranog SUBP

� Definiranje osobina kolona

� Definiranje osobina domena

� Definiranje pravila provjere vrijednosti

� Definiranje trigera i procedura

� Trigeri se aktiviraju kod pojave određenog događaja� Npr. trigeri referencijalnog integriteta

� Procedure se aktiviraju pozivom

122

364

Definiranje indeksa

� Indeksi su specijalni tipovi tabela koji sadrže adrese (pokazivače) na redove tabela

� Koriste se za ubrzanje procesa pretraživanja baze podataka

� Indeksi se mogu definirati i za pojedine kolone ako često pretražujemo pojedinačne vrijednosti pohranjene u toj koloni

365

Organizacija podataka

� Pohranjivanje podataka� Kontrola redoslijeda upisa podataka

� Način pristupa i adresiranja podataka

� Način fizičkog zapisa podataka

� Ponovno pristupanje� Određivanje adrese podatka (mjesta nalaženja)

� Formiranje podataka

� Kontrola pristupa - definiranje ovlasti� Osigurava se ažurnost podataka u sustavu i sprječava

gubitak (neovlašteno brisanje)

366

Definiranje načina upravljanja podacima

� Upravljanje podacima mora podržati� Integritet baze podataka

� Transakcijsku obradu

� Sigurnost podataka

� Zaključavanje (lock) podataka

� Oporavak baze podataka

123

367

Integritet baze podataka

� Rječnik podataka – (meta baza podataka)

� Integritet domena - dozvoljeni skup vrijednosti

� Integritet tabele (jedinstvenost retka u tabeli)

� Referencijalni integritet - integritet relacija

� Autoreferencijalni integritet (povratne veze)

� Poslovna pravila - korisnička pravila i ograničenja

368

Klijent/poslužitelj aplikacija

� Dvoslojna (A)� Poslužitelj - baza podataka� Klijent - korisničko sučelje i aplikacijska logika

� Dvoslojna (B)� Poslužitelj - baza podataka i aplikacijska logika� Klijent - korisničko sučelje

� Troslojna� Poslužitelj - baze podataka� Poslužitelj - aplikacijska logika� Klijent - korisničko sučelje i specifične aplikacije za tog klijenta

369

Aplikacija klijent (A)

� Radi s redovima iz tabele

� Sadrži korisničko sučelje (Interface)� Karakter sučelje (tekstualno)

� GUI (Grafical User Interface)

� Izvršava logiku aplikacije (pravila poslovanja)

� Kontrolira ispravnost ulaznih podataka

� Traži podatke sa servera baze podataka

124

370

Aplikacija klijent

� Aspekt korištenja� Korisnici unose, pretražuju i analiziraju

podatke

� Aspekt razvojnog okruženja� Unos i direktna obrada podataka korištenjem

formi

� Izrada upita

� Izrada izvještaja korištenjem alata za razvoj aplikacija

371

Unos podataka

� Preko formi koje omogućavaju� Automatsku provjeru pravila integriteta

� Izbor dozvoljenih vrijednosti u slučaju neispunjenja pravila integriteta iz ponuđene liste dozvoljenih vrijednosti

� Prikaz uputstava za rad (on-line help)

372

Direktna transakcijska obrada

� OLTP (Online Transaction Processing)� Dodavanje novih podataka u bazu (novi redak

tabele)

� Ažuriranje (promjena) vrijednosti atributa u postojećim redovima tabele

� Aplikacija šalje zahtjev serveru, server ažurira bazu, zapisuje transakciju i vraća poruku o uspješnosti izvršenja transakcije

125

373

Transakcijska obrada podataka

� Transakcija je logička jedinica rada korisnika baze podataka (npr. unos novog kupca)

� Niz uzastopnih akcija nad jednom ili više tabela

� Transakcija se obavlja po principu “sve ili ništa” –ili su uspješno obavljene sve akcije ili baza ostaje nepromijenjena

� Paralelno odvijanje istog programa predstavlja više transakcija (više korisnika zahtijevalo je npr. unos novog kupca)

374


� DML (Data Manipulation Language) transakcija� Povezuje više DML naredbi

� Eksplicitna transakcija

� DDL (Data Definition Language) transakcija� Izvodi se samo jedna naredba kao “automatska”

(implicitna) transakcija

375


� Transakcija predstavlja izvršenje skupa operacija (SELECT, UPDATE, INSERT, DELETE) nekog programa

� Program počinje nekom DML naredbom ili DDL naredbom (BEGIN TRANSACTION)

� Završetak programa� COMMIT

� ROLLBACK

� DDL naredba

� Predvidljivom “greškom” (nije pronađen podatak)

� Log off

� Greška računala

126

376


� COMMIT� Potvrđuju se izmjene podataka u bazi

� Brišu se svi CHECKPOINT u transakciji

� Definira se kraj transakcije

� Realizira se transakcijsko zaključavanje

� CHECKPOINT� Transakcija se dijeli u manje jedinice (duge

transakcije)

� Točka u kojoj se čuva učinjeno za kasniji COMMIT

377


� ROLLBACK� Poništavaju se sve izmjene u tekućoj transakciji

� Brišu se svi CHECKPOINT

� Oslobađaju sva transakcijska zaključavanja

� ROLLBACK TO CHECKPOINT� Poništava se dio transakcije (do checkpointa)

378


� Jedan program je najčešće jedna transakcija (iako može biti i niz transakcija)

� Transakcije ne mogu biti ugnježdene

� Prijenos izlaznih poruka dozvoljen tek nakon završetka transakcije (bez obzira na uspješnost / neuspješnost)

� Posebnu pažnju posvetiti porukama u procesu oporavka baze podataka� Logovi poruka (ulazne / izlazne)

127

379

Sigurnost podataka

� Odnosi se na mehanizam zaštite podataka od neovlaštenog pristupa

� Zaštitom se definira tko smije izvoditi koje operacije nad kojim tabelama i pod kojim uvjetima

� Vlasnik tabele je jedini koji smije koristiti tabelu i dodjeljivati ovlasti (GRANT) i poništiti (REVOKE)

380

Zaključavanje podataka

� Mehanizam upravljanja konkurentnim pristupom podacima kojim se osigurava konzistentnost i integritet baze podataka

� Vrši se prilikom� Analize sintakse naredbe

� Izvršenja naredbi

� Pristupanja redovima tabele

� Zaključavanje prestaje� Kada se transakcija završi

� Kada se zatvori cursor (logoff)

381

Zaključavanje podataka

� DDL zaključavanje� Kontrolira pristup bazi podataka

� Na nivou tabela rječnika podataka (CREATE TABLE, ALTER TABLE, DROP TABLE)

� DML zaključavanje� Upravlja pristupom podacima u korisničkim tabelama

128

382

Obnavljanje baze podataka

� Mogućnost vraćanja na stanje baze podataka prije softverske ili hardverske greške (recovery)

� Postupci ovise o uzroku oštećenja baze

� Radi skraćivanja postupka obnavljanja preporuka je koristiti što kraće transakcije

383

Obnavljanje baze podataka

� Priprema za obnavljanje baze podataka� Periodično kopiranje baze podatka� Zapisivanje promjena u žurnal (log)

� Proces obnavljanja� Iz arhivske kopije (kad je oštećena sama baza)� U slučaju nekonzistentnosti poništavaju se

transakcije koje su dovele do nekonzistentnosti na temelju loga i izvedu se ponovo

384

Uzroci oštećenja baze podataka

� Prekid transakcije� Planirani ROLLBACK - narušavanje integriteta

transakcije kojeg program sam otkriva

� Greška u transakciji (npr. dijeljenje s nulom)

� Pad sustava koji utječe na sve transakcije ali ne oštećuje bazu podataka (nestanak struje)

� Fizičko oštećenje diska

129

385

Prekidi transakcije

� Automatski ROLLBACK u slučaju da transakcija završi prije COMMIT naredbe ili eksplicitnog ROLLBACK-a

� Proceduru obavlja Recovery Managerponištavanjem svih promjena unazad kroz log, dok se ne dođe do sloga koji označava početak transakcije

� I u ovom procesu može doći do prekida pa se ROLLBACK mora startati iz početka

� Preporuka - što kraće transakcije da bi proces vraćanja bio što kraći

386

Pad sustava

� Obnavljanje se izvodi pretraživanjem cijelog loga i identificiraju transakcije koje su započele ali nisu završile

� Radi skraćivanja koriste se točke ispitivanja (checkpoint)

387

Fizičko oštećenje diska

� Obnavljanje se izvodi na temelju arhivske kopije i loga

� Obnavljaju se sve transakcije od trenutka kad je kopija napravljena

� Dugotrajan proces koji se provodi kad nijedna transakcija nije aktivna

� Postoji i tkzv. inkrementalni pristup kreiranja kopija - kopiji se dodaju samo slogovi koji su promijenjeni

130

388

TESTIRANJE

389

Testiranje

� Provjera ispravnosti� Proces kojim se utvrđuje da IS odgovara

zahtjevima korisnika i da može podržati dnevne poslovne aktivnosti

� Testiranje se dijeli na faze i cikluse� Pojedinim fazama testiranja provjeravaju

se različite komponente informacijskog sustava

390

Što testiramo?

� Korisničke zahtjeve

� Podatke

� Performanse sustava

� Operativnost

� Informatičku mrežu

� Sigurnost

� Dokumentaciju

131

391

Tipovi provjere� Funkcionalno testiranje

� Provjera funkcionalnosti prema zahtjevima

� Provjera nefunkcionalnih zahtjeva� Stress test - test sustava na veliki broj istovremenih

pristupa� Volume test - test na veliku količinu podataka� Security test - provjera prava pristupa� Performanse test - testiranje brzine odziva� Recovery test – testiranje oporavka sustava u slučaju

“pada” sustava

� Provjera dokumentacije

392

Priprema za testiranje

� Plan testiranja

� Testni slučajevi

� Obrasci za testiranje

� Testno okruženje

393

Plan testiranja

� Osigurava sustavno testiranje

� Definiraju se aktivnosti, nosioci i vremenski raspored odvijanja pojedinih aktivnosti

� Definiraju se preduvjeti za izvršenje određene aktivnosti

132

394

Plan testiranjaPhase Cycle

What should be testedTest cases /

scenarioPrerequisites Responsible

13 20 27 3 10 17 24 3 10 17 24 1 7 14 22 28

Factory testSingle developped function or module covering CRs development. Also the interfaces.

Development environment prepared.

SI supported by BI

Technical tests Unit testHW check, PC standalone functions - Office appl., Print functions

PCs deliverd and SW installed

IO

Cluster testLAN functions (including local server and printers)

PCs rollout to branches. IP adresses defined

IO

Network testsWAN functions (access to different systems from different local configurations,..), printing to different printers, mail system ...

PCs rollout to branches. Users defined.

IO

Security testsUsers definitions, access rights, non authorized attempt to acces the system (from inside and outside), ...

User and access rights defined

IO

Volume / stress test

Ability of the system to support new number of PCs, users and transactions


IO

Recovery testsPossibility to recover from the system failure, time for doing recovery etc.


IO

Migration tests Uploading of data.

All the data sent from RB are uploaded to IBIS according to the migration tables.

Reports prepared.

Data migration programs developped. Migration testing environment

prepared.

BI / Data migration

Reconcilliation iterations (every week repeats the migration).

Migrated data on IBIS are the same as on the RB system according to the logic defined in migration process

Document "Test log Lending Migration Reconciliation" on Testing andReports prepared

Reports for reconciliation prepared.

Functionality tests Unit testsAll product related functions - including new developped. Testing will be done on migrated data.

Document "Test log CR development" and "Test log Funcionality" on Testing

CRs developped. Factory test finished.

BI

System integration test

Interdependency functions related to different products together with interfaces, impact on both systems (RB & ESB)

Document "Test log Funcionality" on Testing

All errors during unit tests fixed or decision that

remainning errors can be neglected

BI

User acceptance tests lending

Centralized testing

User should confirm the expected results define in test cases.

Document "Test log Funcionality" on Testing

Key users identified. UAT scenario communicate.

BI

Decentralized testing

The readiness of the system and end-user for go-live.

UAT scenarioAccess for end user to test ienvironment from different location in RB.

BI

"Cut over" test Cut over migration activities."Cut over" activities defined

All test phases finished BI/CM

TEST PLAN

January February AprilMarch

395

Faze testiranja� Factory test - proizvodni test

� Testiranje pojedinih programskih modula� Provjera da pojedini modul obavlja predviđenu

funkciju� Provodi razvojni tim

� Technical test� Provjera tehničke osnovice� Spremnost za operativno korištenje na svim lokacijama

korisnika� Provjera informatičke mreže� Provjera svih korisničkih ovlaštenja

396

Faze testiranja

� Migration test� Provjera podataka

� Čišćenje podataka

� Funkcionalni test� Provjera da sustav na pravi način podržava

poslovne funkcije

133

397

Faze testiranja

� User acceptance test - korisnički prihvatni test� Provjera sustava u stvarnim uvjetima sa

stvarnim podacima

� Validacija - utvrđivanje da sustav radi ispravno

� Verifikacija - ovjera da proizvod odgovara specifikaciji zahtjeva

� Provode ga korisnici centralizirano i decentralizirano

398

Ciklusi testiranja

� Unit test � Testiranje pojedinih komponenti

� Cluster test� Testiranje cjelina

� Integralni test� Testiranje svih komponenti sustava

� Provjera sustava kao cjeline

� Utvrđuje se da nezavisno razvijene komponente rade zajedno sukladno specifikacijama

399

Rezultati testiranja

� Error log - zapis utvrđenih grešaka� Greške se grupiraju prema težini

� A - ozbiljno ugrožavaju produkciju� B - ne utječu bitno na produkciju - potrebno

funkcionalno poboljšanje� C - zahtijevaju “kozmetičke” zahvate

� Izrađuje se distribucija grešaka� Postavljaju se kriteriji za “sign-off” tj. potvrdu

da sustav može krenuti u “živi rad”

134

400

“Test case” obrazac Test case protocol Test Case ID:

Product:

Business Transaction Description:

Input Data/Preconditions:

User/Roles:

Test case developer:

Sub-Project Manager:

Step Description of test case step

Per-formed

by

System (IBIS, RB-

system and In-terface, etc.)

Input data/ preconditions

Expected Result

Actual result Status Remarks/ initials

1 � OK

� NOT OK • classify error (A, B

or C) • document results

by screen dumps or printouts

2 � OK

� NOT OK • classify error (A, B

or C) • document results

by screen dumps or printouts

401

Izvješće o grešciIzvještaj o grešci

Error report

Redni broj pogreške (Error No):

Test case ID : Test step:

Kategorija greške (Error clasification):

A B C

Datum testiranja (Testing date):

Projektni tim (Project Team Name):

Popunio (Filled by):

Kratki opis pogreške ( Short Description of Error):

Prilozi DA/NE ( Enclosers YES/NO):

OPIS pogreške ( Error description):

______________________________ _______________________________ Date, Signature of Tester Date, Signature of Sub-Project manager Tim koji vrši testiranje popunjava obrazac i prosljeđuje ga SI Development timu za ispravak greške, a BI Project Management timu kopiju za ažuriranje loga i praćenje rješavanja.

Team that performs testing fills the form and send it to SI Development team for error correction, and BI Project Management team for Error LOG updating and tracking the error resolving.

402

“Error log” obrazacError No.

Test case ID

Error clasific.

Error description Sub project Identified dateLast follow

upStatus

Error Log Summary

Documents

RIS Predavanja