Pravo Odbrane i Sigurnosti Skripta

8/12/2019 Pravo Odbrane i Sigurnosti Skripta

http://slidepdf.com/reader/full/pravo-odbrane-i-sigurnosti-skripta 1/43

STRUKTURA DRŽAVNE VLASTI

Struktura državne vlasti obuhvata tri glavna elementa:

1. Organizaciju vlasti na vrhu države

2. Suverenost

3. Organe države

1. Organizacija vlasti na vrhu r!av"

Država je konstituisana kada jeus#$stavila sv$ju suv"r"n$st na određenoj teritoriji, tj. uspijevada nametne monopol prinude na teritoriji na kojoj ima vlast.

Druga %itna stavka organizacije vlasti na vrhu države jeste problem legalizacije. Grupa koja želda legalizuje svoju vlast kao najvišu mora obezbjediti uslove da najprije postane vladaju a.

!ladaju a klasa u državi se di"erencirala krozza&$n$ avnu' izvr(nu i su s&u vlast. #va podjela ujedno izražava i strukturu vlasti na državnom vrhu. $akonadavna vlast volju vladajuklase izražava na imperativan % zapovjedan & na'in i obezbjeđuje joj zaštitu u slu'aju njen

nepoštovanja. (zvršna vlast ima zadatak da sprovodi njene zamisli, a sudska da vrši kontroluizri'e presude nad ovim ponašanjima koja nisu u skladu sa tim zamislima.

). Suv"r"n$st

Da bi akt kostituisanja jedne državne vlasti bio potpun, ona mora da bude suverena. )ojamsuverenosti, koji je izveden iz latinske rije'i *su#"ranus+ najviši, kod nas bi se moglo prevestkao *vrhovništvo+ i biti uzet kao sinonim monopola državne prinude.

-& Unutra(nja suv"r"n$st postoji onda kada državna vlast e"ektivno djeluje na svojojteritoriji i ako uspjeva da provodi svoju politi'ku volju.

& S#$ljnu suv"r"n$st država posjeduje ukoliko je priznata od međunarodne zajednice iukoliko joj polazi za rukom da održava svoj teritorijalni integritet kao nezavisan subjekmeđunarodnog prava, vode i politiku za koju se opredjelila bez prinude drugih država ilnjihovih saveza.

/& Nar$ na suv"r"n$st je zapravo postulat %zahtjev& koji je u svoje ustave unijel buržoazija. 0eđutim, ideolozi mlade građanske klase, smatraju da osnov najviše vlastitreba tražiti u volji naroda i u razumu koji e kroz nju mo i da dođe do izražaja. )onjihovom mišljenju narodu je trebalo ostaviti mogu nost slobodnog opredjeljenja za oblivladavine u kome e živjeti, kao i pravo da revolucionalnom pobunom ukloni režim kojneodgovara njenom interesu.

1&Naci$nalna suv"r"n$st je takođe tvorevina buržoaske epohe. (deal je bio *jedna nacija 2 jedna država+, zbog 'ega je nacionalni osje aj prerastao u nacionalisti'ki, naro'ito ako su pripadnici razli'itih nacija živjeli na istoj teritoriji.

Strukuru suverenosti'ine tri elementa:1





-+ 2%$rni $rgani

#buhvataju ve i broj lica zbog 'ega se nazivaju i koletivnim.

4o su obi'no predstavni'ki organi3 s&u#(tina *#arla4"nt&. 7od zbornih organa odluke sedonose ve inom glasova. #dluke se izglasavaju ve inom koja može bita#s$lutna %9 ; glasova plus -&,r"lativna % najve i broj glasova u konkurenciji prijedloga& i&vali0i&$vana %iskazuje serazlomkom npr. -</, </, /<9 prisutnih&.

5+ In$&sni $rgani

Sastoje se takođe od više lica, ali se od zbornih razlikuju po na'inu donošenja odluka. #dlukedonosi še" %starješina, rukovodilac& organa odatle i naziv inoksni organ. )rimjer takvog org je še" države,ministar,vojni i policijski komadant... (noksni organ se obrazuje tamo gdje j potrebna ve a operativnost, e"ikasnost i ekspeditivnost djelovanja.

6+ Oru!ani $rgani

#ružani organi su nosioci kao izraz 'injenice da se država ve od svojih po'etaka konstituisalakao prinudna zajednica i da je stoga morala da ima posebno izdvojen aparat sile 'ijim e posredstvom primoravati na poželjna ponašanja svih 'lanova društva koji bi se protivil provođenju njenih odluka. #rgani su:

V$js&a% za zaštitu spoljne bezbjednosti&

,$licija %za održavanje unutrašnjeg reda i poretka&

7j"($vit" 0$r4acij" %=edinice teritorijalne odbrane, civilna zaštita&

)rincip subordinacije %pot'injenosti&

7ilitarizacija r!av" obi'no nastupa nakon državnog udara, kada grupa visokih vojnih"unkcionera silom prisvaja vlasti i uvodi vojnu diktaturu, dovode i svoje 'lanove nanajistaknutije državne položaje i primoravaju i civilne organe da služe njenim ciljevima.

,$licijs&a r!ava se uspostavlja onda kada vladaju a grupa ukine demokratiju i građanska pravai slobode, kao i ustavnost i zakonitost postupanja državnih organa, te zavede svoju diktaturkoju sprovodi putem policijskog terora. )olicija u njoj kontroliše rad svih ostalih organa, 'ak vojnih i nije odgovorna nikome do še"u države.

8+ 9ivilni $rgani

>ivilni organi su svi organi koji nisu oružani. 7od njih važi princip koordinacije i dogovaranja.

)o 0$r4aln$4 &rit"riju državni organi se djele na$ lu uju:" % politi'ki, civilni, zborni& iizvr(n" %stru'ni, oružani i inokosni&

)o 0a&ti &$4 &rit"riju izvršni organi postaju odlu'uju'i % )arlament kroz svoju zakonodavnuvlast samo sprovodi volju vlade&.

). Na in iz%$ra r!avnih $rgana

3



• D"4$&rats&i ; organi koji na "unkciju dolaze izborom %bira više lica, izbor jedemokrati'niji&

• <ir$&rats&i 2 organi koji na "unkciju dolaze postavljanjem %imenovanjem&6 organ pojedinac postavlja ili imenuje6 podložnost subjektivizmu i arbitraži6 *diskreciona vlast

)odjela na osnovu metoda i stila djelovanja:

? D"4$&rats&i 2 otvorenost, javnost

? <ir$&rats&i 2 zatvorenost, isklju'enje javnosti

-. Stru&tura i na in ra a r!avnih $rgana

• Stru&tura r!avnih $rgana 2 određena hijerarhijom. %5iži organi izvršavaju odluke iuputstva viših 2 subordinacija ili vertikalna povezanost 2 *odozgo prema dole+&

• Na l"!n$st skup poslova koji spadaju u djelokrug rada organa koja je utvrđena pravnimaktom kojim se organ konstituiše.

• Slu!%"n$ lic" 2 osoba kojoj je povjereno predstavljanje i zastupanje organa. (zjave i postupci obavezuju organ. $a rad odgovara organu kojeg predstavlja, drugim institucijama javnosti.

8. O<LI9I DR2AVE

O%li&" r!av" ij"li4$ u #"t gru#a=

a& oblici vladavine

b& oblici podjele vlastic& oblici državnog uređenja

d& oblici politi'kog sistema

e& oblici politi'kog režima.

8.1. O%lici vla avin"

#dređuju se prema pravnom i politi'kom svojstvu lica koje se nalazi na 'elu države.4o lice senaziva šef države ili državni poglavar ( (nokosan ili kolektivni organ&. )ostoji i tre i na'indolaska na vlast državnim udarom.

-& R"#u%li&a%res publica 2 javna stvar& 2 še" države dolazi izbornim putem

5eograni'ena republika @ demokratija

4eokratska republika %(ran, 7ipar&

Diktatorska republika %Apanija<Branco&

& 7$narhija 2 še" države dolazi nasljednim putem

4



#grani'ena %parlamentarna monarhija Cngleska&

5eograni'ena %apsolutna monarhija&

0ože biti demokratska %Skandinavija, Cgleska&

R"#u%li&a predstavlja oblik vladavine kod koga se na celu drzave dolazi izbornim putem. 3republici predsjednik na "unciju dolazi putem izbora, ( na njoj se po pravilu zadrzava odredjenvrijeme %mandatni period&.

N"$grani "na r"#u%li&a je identi'na sa demokratijom. 3 noj predsjednik ima tacno utvrdjena (ustavom ( zakonodavno potvrdjena ovlastenja,te je odgovoran za svako njihovo prekoracenje.

T"$&rats&a r"#u%li&a je oblik republike na cijem se celu nalazi duhovna licnost koja moze imatidvojako svojstvo: da bude samo predsjednik ili da bude duhovni vjerski vodja kome je podredje predsjednik zajedno sa ostalim republikanskim institucijama. %7ipar, (ran&.

)ostoje i %ur!$as&" r"#u%li&" %tvorevine građanskih revolucija& is$cijalisti &" %tvorevne proleterskih revolucija&.

7$narhija je naziv za one oblike vladavine u kojima se na celu drzave nalazi lice sa posebnim (

jasno izvojenim privilegijama koje na vlast dolazi nasljednim putem.Ograni "na 4$narhija se pocela pojavljivati onda kada su na istorijsku pozornicu došle novedrustvene snage sa razvojnom klasnom svijescu ( spoznajom prevazidjenosti apsolutizma kao oblikvladavine. 3 brojnim zemljama monarhova vlast je ograni'ena ustavom koji je taksativno nabrojaonjegova ovlaštenja, te se takve monarhije nazivaju iustavni4.

N"$grani "na 4$narhija ili apsolutna je oblik monarhije u kojoj vladareva licnost simbolizujezakonodavnu, izvrsu ( sudsku vlast.

)ostoji i t"$&rats&a 4$narhija, ona u kojoj je še" države duhovno %svešteno& lice koje obavlja vjersku i svjetovnu vlast. 4akav primjer je za vrijeme vladavine vladike 5jegoša u >rnoj Gori.

8.). O%lici r!avn" vlasti

#dnos zakonodavne, izvrsne i sudske vlasti određuje oblike vladavine. 7ada se govori ooblicima državne vlasti uporedo se pominju termini jedinstvo i podjela vlasti. 5omotehnikaoperativa i jurisdikcija.

4ri najzna'ajnija sistema podjele vlasti su:

1.,arla4"ntarni sist"4 je u istorijskom pogledu proizvod engleske politi'ke tradicije. Cngleskanema ustav u "ormalno pravnom smislu kakav danas imaju najveci broj zemalja svijeta %uskao najviši pravni akt koji je donio najvisi zakonodavni organ po ta'no utvrđenom postupkuali,u Cngleskoj postiji ustavna tradicija koju 'ini niz znamenitih akata 'isto ustavnog znacenja.

).,r" sj" ni &i sist"4 je ustanovljen ustavom S D -EFE. $asnovan je na ideji o dosljednoj podjeli vlasti izmedju zakonodavne, sudske i izvrsnih organa. $akonodavnu vlast vrši kongreizvršnu predsjednik, a sudsku vrhovni sud. Speci"i'nost ovog sistema je u tome što kongres predsjednika bira neposredno sam narod i sto se nacelno smatraju odgovornim samo birackotijelu,a ne uzajamno. #vaj sistem nema vladu. )ostoji i "rancuski prezidencijalizam %postovlada&

5







Stru&tura #artija i unutar #artijs&i $ n$si

,artij" s" ij"l" na=

centralisti'ke i decentralisti'ke,

monolitisti'ke i pluralisti'ke%krila,"rakcije,sekte&

demokratske i autoritarne

kadrovske i masovne

partije *statusa uo+, revolucionarne ire"ormisti'ke

8.6. O%lici #$liti &$g r"!i4a

8ežim je opšte usvojena oznaka za onaj oblik države u 'ijem se okviru ispituje odnos državnoaparata i naroda. 3obicajeni naziv za rezime u kojima vlada volja jednog samovlada,jestautokratija.

#blici politi'kog režima su:

1. aut$&ratija

). "4$&ratija.-. utokratija %volja jednog, samovolja& gr'. utos sam6 kratein vladati. Dijeli se na:

a+ Stvarna aut$&ratija 33 kojoj postoji "ormalne demokratske institucije, ali ne i demokratskiduh djelovanja politickog djelovanja.

%+ ?$r4alna aut$&ratija 3 5ema "ormalnih demokratskih institucija niti javnih prava i sloboda,nego je vladaju a grupa nesputana bilo kakvim zakonskim ograni'enjem.

c+ @ariz4ats&i ti# vlasti%HharizmaH @ viša obdarenost&

. ,OBA7 ,RAVA

,rav$ je poredak društvenih normi zasti enih mogu noš u primjene drzavne prinude %nasiljakome je cilj da volju vladaju e klase izrazi kroz "ormu zakona i da zaštiti njene ekonomske politi'ke i ideološke interese, te da u njihovu korist reguliše stanje u društvu %riješi društvekon"likt& koji bi, bez organizovane prinude doveo u pitanje opstanak društva.

C"tiri ti#a n$r4ativn$g #$r"t&a: pravo, religija, obi'aj i moral.

Razli&a između normativnih poredaka je u sankciji.

.1. ,rav$ i $%i aj

)ravila unutar grupnog ponašanja mogu se vizuelno pratiti i uticati na svijest nizomkontinuiranih tjelesnih radnji. Svojim uzastopnim ponavljanjem one prelaze u neku vrstautomatizma i ne zahtjevaju poseban intelektualni napor. Svojoms#utan$(cu i n"4il$sr n$(:uona vrši na pojedinca svojevrsno i prisilnovas#itn$ "jstv$, prisiljavaju i ga gotovo "izi'ki da prihvati određene obrasce ponašanja. San&cija je vrlo e"ikasna a izražava se kroz reakciju 'itavegrupe, podsmijeh, prezir, bojkot, ignorisanje i izgon iz grupe.8



.). ,rav$ i 4$ral

7$ral je sistem predstava o dobru i zlu %individualn psihološka 'injenica&. 4aj sistem pojavljse kao regulator individualnog i grupnog ponašanja koji svoj osnovni izvor ima u unutrašnjeubjeđenju da je ono dobro, te se pojavljuje kao autonoman u odnosu na vanjske uticaje. )ostoveliki brojt"$rija $ izv$ru unutrašnjeg moralnog uvjerenja kao pokreta'a ljudskog djelovanja.Svima njima je zajedni'ko da postoji jedan viši uzro'nik morala, izvan ljudske svijesti. 4aj

poredak meta"izika je sagledala u najvišoj ideji dobra, teologija ga je izvodila iz objave Iožijvolje, racionalizam iz spoznaje razuma JSan&cija je unutrašnja %unutrašnje dekomponiranjeli'nosti&, nemir, nelagoda, grižnja savjesti, ubjeđivanje da se ponašanje ne e ponoviti, trajnduševni poreme aji, samoubistvo. 0oralna norma pretvorena u pravnu gubi autonomnost i postaje heteronomna %zasnovana na spoljnoj prinudi&.

.-. ,rav$ i r"ligija

Sa terminološkog gledišta pojam religije %lat.re ligo ponovo vezati& upu uje na oblik svijes'ijem aktu 'ovjek sebi stvara#r" stavu $ j" n$4 /vi("4 su%j"&tu za koga je sudbinski vezani 'ije zapovijesti mora bezuslovno sprovoditi ako zeli njihove naklonosti i spasenje.R"ligijs&aza#$vij" se od obi'ajne i moralne razlikuje po intenzitetu poruke i uticaja na 'ovjekove nagone% strah, praznovjerje&. ktivan odnos prava i religije @ pravo uzima religijske maksime i ugraih u norme %legitimitet&.San&cija transcedentalna %onostrana& uz prijetnju odmazde na *drugomsvijetu+.

. ,RAVNA NOR7A

5ormativni dio pravnog poretka se sastoji od:

)ravna norma, sastav %struktura& pravne norme6

)ravni akt: pojam i sastavni dijelovi6

.1. ,ravna n$r4a

,ravna n$r4a je pravilo o ljudskom ponašanju koje je zašti eno mogu noš u primjene državne prinude.

a+ #ravna n$r4a i #rir$ ni za&$n

Kovjek4$!" , ali ne4$ra da prihvati ponašanje koje se od njega zahtijeva, što zna'i da je norma u stanjuda mu kaže da samotr"%a da se ponaša.

%+ #ravna n$r4a i #$ja4 /n$r4aln$g

)ravna norma mora da sankcioniše određeni tip ponašanja koji se u tom kontekstu smatra nepoželjnim)ravna norma može nastati na dva na'ina. 7od prvog, norma postoji kao socijalna %obi'ajna, religijskamoralna...& te je država preuzima i pretvara u pravnu normu. Drugi na'in nastanka pravnih normi je kadržava u određenim situacijama sama stvara norme kojih do tad nije bilo.

c+ #$zitivit"t #ravn" n$r4"9



)ozitivitet pravne norme zna'i da je ona važe a u konkretnom pravnom poretku i da za ne izvršavanjenjene zapovijesti poredak može angažovati aparat prinude.

+vrst" #ravnih n$r4i

)ravne norme4$gu s" razvrstati po dva kriterija:

1+ po broju subjekata na koje se odnose i situacija na koje se primjenjuje

)+ po nivou uslovnosti na koje se primjenjuju.

,$ #rv$4 &rit"riju , norme se dijele na: opšte, pojedina'ne i posebne.Opšte se odnose na neodređen brojslu'ajeva u kojima se pravni subjekti mogu na i. Posebne pravne norme normiraju poseban tip situacija ukojima e se na i subjekti na koje se odnose %npr, status vojnih lica u odnosu na građanska lica...

Pojedina ne pravne norme se odnose na pojedina'ne slu'ajeve.

,$ rug$4 &rit"riju , one se dijele na uslovne i bezuslovne.!slovne su one 'ija e realizacija nastupitisamo ako je ispunjen određeni uslov. "ezuslovne pravne norme postoje onda kada je uslov ve nastupio, pa normu treba prakti'no realizovati.

,rinci# aut$n$4ij" v$lj"= )ostoji onda kada se subjekt po zapovijedi ponaša zato što je uvjerenda je ona dobra i da je u saglasnosti s njegovim eti'kim, kulturnim, politi'kim i drugim na'elima.

,rinci# h"t"r$n$4ij" v$lj"= )ostoji kod pravnog subjekta u slu'aju kada ponašanje koje odnjega zahtijeva pravna norma, vrši ne iz unutrašnjeg uvjerenja da je ono dobro, nego iz straha sankcije koja može da bude primjenjena.

.1.). Sastav *stru&tura+ #ravn" n$r4"

4rodijelna ili 'etverodijelna struktura. Svaka norma ima:

1+ @i#$t"za %pretpostavka& opisuje 'injenice koje izazivaju potragu za regulaciju jednodruštvenog odnosa ili događaja kao pravnog odnosa i kao pravnog događaja. Lipoteza pravnnorme moze biti odredjena potpuno ili djelimicno. )otpuno je de"inisana u normama koje štineki javni interes %drzavni lil drustveni&, a djelimicno pravnim granama gdje poredak subjekostavlja autonomiju volje %npr.građansko pravo&.

)+ Dis#$zicija *za#$vij"st+ je sa'injena od zapovijesti koju stvaralac norme %adresant& upu ujesubjektu norme %adresatu& u pogledu nekog ponasanja.

-+ @i#$t"za san&cij" 5akon hipoteze i dispozicije, slijedi "aza kada se postavlja pitanje da li ese adresant po njoj zaista ponašatiM 5a ovom mjestu susre emo pojam#r"&r(aja * "li&ta+kaohipoteze za primjenu sankcije. %npr:: *ukoliko ne pla aju porez, snosi e sankcije...+&

5+ San&cija )ravilo o ponašanju tre eg subjekta %državni organ&. Svaka sankcija rukovođenjasa dva motiva:

a&T"!nja za $sv"t$4. Društvo želi da kazni pojedinca oduzimanjem najvaznijih egzistencijalnihdobara %slobode,zivota&. )unitivni momenat 2 iracionalan.

10



b&,r"vas#itavanj" $vj"&$v" li n$sti %resocijalizacija&. 8acionalan.

!rste sankcija odredjuju se prema prirodi u'injenog prekrsaja. )o&rit"riju $%ara koja sesubjektu oduzimaju djele se na tjelesne, materijalne i moralne. )o&rit"riju cilja moguce ih jerazlikovati kao retributivne i restitutivne. )rvima je cilj odmazda,a drugima naknada stete, povracaj u predasnje stanje. $atim sankcije prema licima ( prema aktima.,r"4a lici4a se primjenjuju krivicne,gradjenske,administrativne ( disciplinske sankcije. Sankcije#r"4a a&ti4a

su sankcije protiv njihove nezakonitosti ( po pravilu se svode na nistavost ( rusljivost pravnakata.

.). ,ravni a&t

,ravni a&t je akt svijesti, volje i razuma kolektivnih ili individualnih pravnih subjekata 'iji jecilj da određeni društveni odnos reguliše prihvatanjem sadržaja postoje ih pravnih normi ilstvaranjem novih pravnih normi.

a+ ,sihi &i i$ #ravn$g a&ta

Svijest, volja i razum kao sastavni psihološki elementi pravnog akta mogu biti kolektivni i individualni.

%+ O%li& *0$r4a+ #ravn$g a&ta

)roblematika "ormiranja kolektivne svijesti i volje postaje zapravo važna od onog trenutka kad sadržakoje ona predviđa postanu interesantni za regulaciju od strane pravnog poretka. 4ada se oni uobli'avajuodređenu pravnu "ormu i dobivaju izgled pravnog akta, ako su ispunjena dva uslova: ako je o tisadržajima raspravljao nadležni organ i ako je uobli'avanje u pravni akt vršeno u zakonski propisano postupku. $avršni 'in je sankcionisanje kojim pravni akt ulazi u sastav pravnog poretka i zapo'inje svoju pravnu egzistenciju.

c+ ,ravni a&t &a$ izv$r #rava u 0$r4aln$4 s4islu

Izv$r #rava ; )ravni akti iz kojih pravo izvire, koje 'ini pravni sistem jedne zemlje.

. ,RAVNI AKTI' ,RAVNI ODNOS' SU<BEKTI I O<BEKTI ,RAVA

.1. ,ravni a&ti

a+ O#(ti #ravni a&ti

Sadrže opštu pravnu normu, odnose se nan"$grani "n %r$j su%j"&ata, n"$grani "n %r$j %u u:ihsituacija. 4u spadaju: -.Ustav, za&$n, / #$ za&$ns&i #ravni a&ti: uredba, ukaz i uredba po nuždi,akti *lokalnog zakonodavstva+.

1+ Ustav

3stav je konstitutivni pravni akt svake države u kojoj postoji. Bormalno određenje ustava znada je on donesen od nadleznog organa ( po ustavotvornom postupku, koji je po duzini svogtrajanja ( slozenosti procedure speci"icniji od svih drugih "ormalno pravnih postupaka. 3stav"ormalnom smislu donosi zaseban ustavotvorni organ%ustavotvorna skupstina&dok u redov

11



okolnostima ustav donosi zakonodavna skupstina%parlament&. 3stavje akt više pravne snagodnosu na zakon a zakon je manje pravne snage u odnosu na ustav.

)+ 2a&$n

)ravni akt u kome je "ormalizovana volja vladajucih politickih partija sociolosko tumacenje.

5adleznost za donosenje zakona ima skupstina. $akon u "ormalnom smislu ima poslije ustav

najvisu pravnu snagu ( izvor je prava za sve ostale nize pravne akte. 5omotehnika 2 sastavljanje zakona.

-+ ,$ za&$ns&i #ravni a&ti

3 "ormalno pravnom smislu zna'e one akte koje donose izvrsni organi i organi pravosudja, kao predstavniciki organi opstina u okviru lokalnog zakonodavstva i njihovi izvrsni organi.

-. a+ Ur" %a7ao što je zakon speci"i'an akt suverenog predstavni'kog tijela, tako je uredbaspeci"i'an akt vlade kao najvišeg izvršnog tijela koje se nalazi na vrhu države. 3redba se

razlikuje od zakona u nekoliko stvari. 7ao prvo, procedura po kojoj se donosi uredba mora d bude brza, racionalna i e"ikasna. 5ema javne debate i ve ih izglasavanja. !lada je po praviludonosi na sjednicama i ako je potrebno odmah primjenjuje. )ostoje i *ur" %" #$ nu! i +. #na sedonosi u hitnim slu'ajevima kada se parlament %skupština& nije u mogu nosti sastati i donijodgovaraju i zakonski akt, ili 'ak nije u stanju ni da ovlasti vladu za njegovo donošenje.

-. %+ U&az je podzakonski akt koji je u odnosu prema uredbi speci"ican utoliko sto ga donosi sedrzave kao inokasni ili zborni organ %predsjednistvo&. #d zakona u materijalnom smislu razlikse po tome sto ne sadrzi opstu nego pojedinacnu normu jer regulise neku konkretnu situaciju.

-.c+ A&ti /l$&aln$g za&$n$ avstva#pšti pravni akti koji se donose na teritoriji opštine naj'eš e senazivaju$ lu&a4a .

-. + A&ti ru(tv"nih $rganizacija *statuti+

-."+ O%i aj &a$ izv$r #rava

-.0+ A&ti su s&ih $rgana &a$ izv$ri #rava

%+ ,$j" ina ni #ravni a&ti

(zvode se iz opštih akata, odnose sena &$n&r"tnu #ravnu situaciju i regulišu odnoseta n$utvr>"nih su%j"&ata #rava.

#dluke

)resude

8ješenja

.). ,ravni $ n$s

12



)ravni odnos je društveni odnos regulisan pravnim poretkom i zašticen mogu noš u primjenedržavne prinude. )ravni odnos se kre e na dva nivoa:

a& #bjektivno pravo %apstraktan& 2 kao personi"ikacija pravnog poretka i izvora pra"ormalnom smislu %ustavu, zakonu, podzakonskim aktima&

b& Subjektivno pravo %konkretan& 2 (zvodi se iz objektivnog i sastoji se u ovlašenju sub prava u pravnom odnosu da nešto sam 'ini ili da od drugog zahtijeva da 'ini ili da nešto podnosi.

3 pojmu pravnog odnosa bitan je i moment&$ntr$la%iln$sti sposobnost pravnog poretka da pod svojom kontrolom drži tok drušvenog odnosa koji je regulisao i pretvorio u pravni.

.-. El"4"nti #ravn$g $ n$sa

,ravn$ $vla(:"nj"

Na l"!n$st

=avnopravni odnosi %nadležnost. i obaveza&

Su%j"&tivn$ #rav$

)rivatnopravni odnosi %dobrovoljnost&

,ravna $%av"za * u!n$st+

=ednostrana i uzajamna,

)ozitivna i negativna

=avnopravna i privatnopravna

2ahtj"v za $stvar"nj"4 #ravn$g $vla(:"nja

K$$r inacija

Su%$r inacija

,ravn$ $vla(:"nj" moc jednog subjekta koja je priznata od strane pravnog poretka da oddrugog subjekta zahtijeva određenu vrstu ponašanja. 5acin na koji nastaje sam pravni odnomoze biti prinudom ( tada se pravnom odnosu pojavljuje strana koja ima vlast ( strana koja duzna da se podredjuje toj vlasti. )rva strana je obicno drzava,koja se pojavljuje kao subjekt koraspolaze ovlascenjem, dok su subjekti obaveze gradjani ili drustvene organizacije. 5jeno pravnovlascenje naziva se nadleznoscu i pripada organu koji naspravm subjekta obaveze nastupa kolicenje drzavne vlasti. #dnosi u kojima subjekt ima nadleznost a drugi obavezu oznacavaju s

13



kao Njavno praviN. 7ada pravni odnosi nastaju dobrovoljno saglasnoscu volja zainteresovansibjekata kada se pravno ovlascenje iskazuje kao subjektivno pravo%privatno pravni odnosi&.

,ravna $%av"za%duznost&u pravnom odnosu je istaknutiji element jer je neposredno regulisamogucnoscu primjene drzavne prinude. #baveza moze biti jednostrana i uzajamna,pozitivnkada se zahtjeva neka radnja ( negativna kada se trazi poustanje radnje. 4akodjer moze bi javnopravna ( privatnopravna.

2ahtj"v za $stvar"nj" #ravn$g $vlasc"nja postoji u pravnom odnosu koji nastaje saglasnoscuvolja ikoji se nalaze u polozaju koordinacije. Sagalsnost volja predpostavlja zelju subjekovlascenja i subjekta obaveza da se svrha pravnog odnosa ostvari bez intervencije drzavn prinude. +pravo na zastiti pravaOiliOtuzbeno pravoOomoguceno je interverncijom drzavorgana za prinudu u odnosu na koga se subject obaceza nalazi u subordinirano%podredjenoj&poziciji.

.5. ,ravn" inj"nic"

Kinjenice iz svakodnevnog života za koje pravni poredak vezuje#ravn" u in&" i uzima ih kao

osnov za nastanak#ravn$g $ n$sa)ravno stanje individualno regulisanje pravne cinjenice.

Vrst" #ravnih inj"nica=

)rirodni događaji i ljudske radnje %elementarne nepogode&

8adnje saglasne pravu i radnje protivne pravu

4jelesna i psihi'ke.

.6. Su%j"&ti #rava

Subjekti prava su lica kojima pravni poredak dodjeljuje %priznaje& odredjeni krug prava i obanezavisno od njihove svijesti i volje.

a+ ?izi &$ lic" 'ovjeku kao subjektu prava poredak omogu uje 'etiri vrste sposobnosti:

1.pravna sposobnost sposobnost biti nosilac prava i obaveza. )ostiže se upisom u mati'neknjige rođenih.

2.poslovna sposobnost vlastitim izjavama volje proizvoditi pravne posljedice.

3.deliktna sposobnost ogleda se u sposobnosti da se bude odgovorno za ucinjena krivicna djela prekrsaje.

4.politicka sposobnost sti'e se punoljetstvom i psiho"izi'kom zreloš u. 5jen sadržaj 'ineaktivna i pasivna "izi'ka prava.

14



%+ ,ravn$ lic" društvena tvorevina kojoj pravni poredak pridaje svojstvo subjekta prava, radizadovoljavanja određenih društvenih potreba i interesa.

.8. O%j"&ti #rava

)ravni odnosi imaju konkretan preduslov povodom kojeg nastaju i taj predmet se nazivobjektom prava. )odjela objekata prava obuhvata 'etiri vrste:

1. stvari svi predmeti materijalnog svijeta koji su podobni za prisvajanje.2. ljudske radnje ogledaju se u razlicitim oblicima kao sto su 'injenje i davanje ili trpljenje. $aradnju je nužno da bude određenja i mogu a.

3. lična dobra temeljne ljudske vrijednosti %život, 'ast, ugled, moral&

4.intelektualni proizvodi duhovne tvorevine iz oblasti nau'nog i kulturnog stvaralastva,"ilozo"ije, drustvenih nauka, egzaktnih disciplina, umjetnosti, knjizevnosti ( sl.

1F. USTAVNO UREGENBE <I@

Pashingtonski sporazum mart -QQ1

Dejtonski sporazum decembar -QQ9

Hashingt$ns&i s#$razu4 1 5

3stav BIiL -QQ1 struktura vlasti

Organi 0" "racij"%zakonodavni,izvrsni i sudski&

parlament

vlada

vrhovni sud i ustavni sud

Organi &ant$na%zakonodavni,izvrsni i sudski&

skupstina

vlada i guverner%danas ne postoji&

kantonalni sud

O#cin"3l$&alna sa4$u#rava15



nacelnik

vijece

opcinski sud

D"jt$ns&i s#$razu4 1 6 ustav IiL struktura vlasti

#za$onodavna% parlamentarna skupstina

#izvrsna%

predsjednistvo IiL i vijece ministara

#suds$a%ustavni sud I(L,

centralna ban$a

3vedena nova ministarstva i osnovan sud IiL.

11. U,RAVA U <I@

4užba 2 obra anje sudu za zaštitu prava.

5orma prava. se povrijeđuje ili krši.

11.1. Organi u#rav" u <i@

• 0inistarstva

• 3pravne organizacije• gencije

• $avodi

• Direkcije

3stav IiL % nneR 1dms 2 GB ) 2 #pšti okvirni sporazum o miru ##S0&

)S, )redsjedništvo, !ije e ministara

--. . Samostalne upravne organizacije

gencija za statistiku IiL

(nstitut za akreditovanje IiL

(nstitut za standarde, mjeriteljstvo i intelektualno vlasništvo IiL16



VOJNE O!"#$NE SN$%E &i'(

Oru!an" snag" su pro"esionalna, jedna vojna sila koju organizira i kontrolira Iosna iLercegovina. #ružane snage imaju aktivnu i rezervnu komponentu. #ružane snage, kaoinstituciju Iosne i Lercegovine, 'ine pripadnici iz reda sva tri konstitutivna naroda i reda ostalih,

u skladu s 3stavom i zakonima Iosne i Lercegovine.#ružane snage sastoje se iz rodova organiziranih po sistemu pukova. )ostoje tri pješadijska pukakoji su organizacije odgovorne za vojno naslijeđe i identitet jedinica i naroda iz kojih poti'u. #nnemaju operativna ni administrativna ovlaštenja.Irigada je osnovna "ormacija #ružanih snaga. 7omande brigada sastoje se od pripadnika više pukova. Irigade se sastoje od bataljona iz više od jednog pješadijskog puka.

V$jn" snag"

!ojnim snagama, u smislu ovog $akona, smatraju se sve "ormacije i jedinice, borbene i za podršku, kopnene, zrakoplovne i snage za protuzra'nu odbranu organizirane od institucija Iosne

i Lercegovine. !ojne snage ne mogu biti organizirane, obu'avane, opremljene ili mobiliziranena teritoriji Iosne i Lercegovine, osim u skladu s ovim $akonom i $akonom o službi u#ružanim snagama Iosne i Lercegovine %u daljnjem tekstu: $akon o službi u #SIiL&.Svako vođenje vojne evidencije ili evidencije za potrebe organiziranja ili obu'avanja vojnih i paravojnih snaga od strane lica i organa koji nisu propisani ovim $akonom i $akonom o službi #ružanim snagama IiL krivi'no je djelo i kažnjivo je prema odredbama 7rivi'nog zakona.

,RAVA I DUŽNOSTI INSTITU9IBA <OSNE I @ER9E OVINE

5adležnosti Iosne i Lercegovine

Iosna i Lercegovina organizira, razvija i održava vojni kapacitet i spremnost #ružanih snagaradi:a& osiguranja suvereniteta, teritorijalne cjelovitosti, politi'ke nezavisnosti i međunarodnogsubjektivitetaIosne i Lercegovine, b& unapređenja ciljeva vanjske politike Iosne i Lercegovine,c& ispunjenja međunarodnih obaveza Iosne i Lercegovine,d& zaštite državljana Iosne i Lercegovine.

Iosna i Lercegovina osigurava transparentnu, demokratsku i civilnu kontrolu nad #ružanimsnagama.

%-& Iosna i Lercegovina vrši komandovanje i kontrolu nad #ružanim snagama.% & anac komandovanja i kontrole nad #ružanim snagama po'inje od )redsjedništva Iosne iLercegovine %u daljnjem tekstu: )redsjedništvo& do ministra odbrane Iosne i Lercegovine, zat preko na'elnika $ajedni'kog štaba #ružanih snaga, komandanata #perativne komande #ružanihsnaga i 7omande za podršku #ružanih snaga do komandanata podređenih komandi i jedinica.

17



,arla4"ntarna s&u#(tina <$sn" i @"rc"g$vin". 5adležnost )arlamentarne skupštine Iosne i Lercegovine

)arlamentarna skupština Iosne i Lercegovine %u daljnjem tekstu: )arlamentarna skupština&nadležna je da:a& proglasi ratno stanje na zahtjev )redsjedništva u slu'aju direktnog napada na Iosnu iLercegovinu ili dio Iosne i Lercegovine, b& proglasi vanredno stanje na zahtjev )redsjedništva kada postoji prijetnja postojanju Iosne iLercegovine, prijetnja napada na Iosnu i Lercegovinu ili bilo koji dio Iosne i Lercegovine ilineposredna ratna opasnost,c& vrši demokratsku parlamentarnu kontrolu nad #ružanim snagama i svim institucijama odbrana nivou Iosne i Lercegovine,d& za donošenje zakona koji se odnose na organizaciju, "inansiranje, popunjavanje, obuku,opremanje, razmještaj i upotrebu #ružanih snaga,e& potvrđuje postavljenja na'elnika i zamjenike na'elnika $ajedni'kog štaba #ružanih snaga,komandanta i zamjenike komandanta #perativne komande #ružanih snaga, komandanta izamjenike komandanta 7omande za podršku #ružanih snaga i svih o"icira s 'inom generala u#ružanim snagama,"& nadzire i istražuje sva pitanja koja se odnose na organizaciju, "inansiranje, popunjavanje,obuku, opremanje, razmještaj i upotrebu #ružanih snaga,g& donosi propise o 'uvanju tajnih podataka tokom istraga i razmatranja.

,r" sj" ni(tv$ <$sn" i @"rc"g$vin"7omanda i kontrola

)redsjedništvo, djeluju i prema konsenzusu, ima vrhovnu komandu i kontrolu nad #ružanimsnagama.

5adležnosti )redsjedništva

)redsjedništvo donosi odluke konsenzusom i nadležno je da:a& zahtijeva proglašenje ratnog stanja od )arlamentarne skupštine, b& zahtijeva proglašenje vanrednog stanja od )arlamentarne skupštine,c& uputi #ružane snage u operacije tokom rata, vanrednog stanja ili mirovnih operacija vanzemlje, u skladu sa zakonom,d& ovlasti ministra odbrane Iosne i Lercegovine da naredi upotrebu i razmještaj #ružanih snagae& angažira vojne snage za pomo civilnim organima u reagiranju na prirodne i druge katastro"nesre e,"& određuje i mijenja veli'inu i strukturu #ružanih snaga u skladu sa zakonom,g& utvrdi odgovaraju u nacionalnu zastupljenost u #ružanim snagama uzimaju i u obzir

posljednji popis stanovništva, operativnu gotovost, potrebe za popunjavanjem, moral i koheziju#ružanih snaga. )redsjedništvo e se posebno pobrinuti da se, osim u pješadiji, odgovaraju anacionalna zastupljenost osigura i u jedinicama u drugim rodovima putem preciznog de"iniranjminimalne zastupljenosti lica u tim jedinicama,h& odobri organizaciju vojnih snaga za zadatke i misije,i& postavlja na'elnika i zamjenike na'elnika $ajedni'kog štaba #ružanih snaga, komandanta izamjenike komandanta #perativne komande #ružanih snaga i komandanta i zamjenikekomandanta 7omande za podršku #ružanih snaga,18



j& unapređuje pro"esionalna vojna lica u 'inove generala u #ružanim snagama,k& postavlja i smjenjuje generale u #ružanim snagama,l& smijeni na'elnika ili zamjenike na'elnika $ajedni'kog štaba #ružanih snaga, komandanta ilizamjenike komandanta #perativne komande #ružanih snaga i komandanta i zamjenikekomandanta 7omande za podršku #ružanih snaga, na prijedlog ministra odbrane Iosne iLercegovine,m& imenuje i smjenjuje vojnodiplomatske predstavnike i vojne predstavnike u diplomatskokonzularnim predstavništvima Iosne i Lercegovine i međunarodnim organizacijama kao i vojne predstavnike Iosne i Lercegovine u stranim, multinacionalnim ili međunarodnim vojnimkomandama i drugim stranim, multinacionalnim ili međunarodnim institucijama,n& in"ormira )arlamentarnu skupštinu o strateškim sigurnosnim i odbrambenim pitanjima,o& usvoji Sigurnosnu politiku i #dbrambenu politiku Iosne i Lercegovine s ciljem pružanjastrateških smjernica u vanjskim poslovima i pitanjima odbrane.

SASTAV ORUŽANI@ SNA A

#ružane snage sastoje se od pro"esionalnog vojnog osoblja, pripadnika rezervnog sastava koji sangažirani u vojnu službu, civilnih lica i kadeta. #ružane snage u svom sastavu imaju pripadnikrezervnog sastava, 'iji je zadatak pružanje podrške aktivnim mirnodopskim snagama, održavanjoperativne gotovosti, dopuna operativnim potencijalima i poboljšanje održivosti aktivnih snaga)ripadnici rezervnog sastava koji nemaju prijašnjeg vojnog iskustva moraju pro i vojnu obuku uskladu s dodijeljenom vojnoevidencijskom specijalnoš u, odnosno položajem. Svi pripadnicirezervnog sastava moraju pro i redovnu obuku kako bi ispunili zakonske obaveze.

,RO LAJENBE RATNO ILI VANREDNO STANBA

)redsjedništvo zahtijeva proglašenje ratnog stanja od )arlamentarne skupštine u slu'ajudirektnog napada na Iosnu i Lercegovinu. !ojni napad na bilo koji dio Iosne i Lercegovine bilo kakvim vojnim sredstavima i u bilo kojem obliku smatra se napadom na cijelu Iosnu iLercegovinu.% & 3 slu'aju direktnog napada na Iosnu i Lercegovinu, )arlamentarna skupština sazvat evanrednu sjednicu što je prije mogu e kako bi se razmotrio zahtjev za proglašenje ratnog stanja

2ahtj"v za #r$gla("nj" vanr" n$g stanja)redsjedništvo zahtijeva proglašenje vanrednog stanja od )arlamentarne skupštine kada postoji prijetnja postojanju Iosne i Lercegovine, prijetnja normalnom "unkcioniranju ustavnihinstitucija ili neposredna ratna opasnost.

,r$gla("nj" ratn$g ili vanr" n$g stanja%-& )roglašenje ratnog ili vanrednog stanja razmatra )arlamentarna skupština, na zahtjev)redsjedništva, ako ona zasjeda u vrijeme zahtjeva.% & ko )arlamentarna skupština ne zasjeda u vrijeme zahtjeva za proglašenje ratnog ilivanrednog stanja, )redsjedništvo može narediti angažiranje jedinica #ružanih snaga ili njihovuupotrebu.

R$&$vi za raz4atranj"19



%-& ko postoje opravdani razlozi za proglašenje vanrednog stanja, ili u slu'ajevima kada je)redsjedništvo, zbog hitnosti, naredilo angažiranje jedinica #ružanih snaga za uklanjanje uzrokaza objavu vanrednog stanja, )arlamentarna skupština sazvat e specijalnu sjednicu u roku od 1Fsati kako bi razmotrila zahtjev za proglašenje vanrednog stanja ili naredbu o upotrebi #ružanihsnaga.% & ko )arlamentarna skupština ne proglasi vanredno stanje u roku od E sata od zahtjeva)redsjedništva ili naredbe za angažiranje i upotrebu #ružanih snaga, zahtjev e se smatratiodbijenim, a naredba stavljena van snage.

,RIRODNE I DRU E KATASTRO?E I NESRE E

Anga!iranj"%-& 0inistar odbrane, po ovlaštenju )redsjedništva, može angažirati #ružane snage u slu'aju prirodnih i drugih katastro"a i nesre a, na zahtjev odgovaraju ih civilnih organa Iosne iLercegovine ili entiteta o 'emu izvještava )arlamentarnu skupštinu.% & =edinice #ružanih snaga mogu se razmjestiti kao pomo civilnim vlastima u slu'aju prirodni drugih katastro"a i nesre a, u skladu s uputstvima koja donosi ministar odbrane.

Sa r!aj 4isij" 5aredba kojom se razmještaju jedinice #ružanih snaga za pomo civilnim vlastima sadrži:a& konkretnu prirodu misije, b& jedinice i broj angažiranog ljudstva,c& kome su jedinice odgovorne,d& trajanje misije,e& zadatak.

SUKO< INTERESA I ,RO?ESIONALI2A7

ice na službi u #ružanim snagama štiti i održava državnu imovinu i koristi je samo u ovlaštenesvrhe. Dužnost lica na službi je i da iznese na vidjelo prevare i korupciju lica u lancukomandovanja.

Su&$% int"r"sa)ro"esionalna vojna lica na službi u #ružanim snagama ne e:a& imati "inansijski interes koji je u sukobu sa savjesnim obavljanjem njihovih dužnosti, b& imati zaposlenje van #ružanih snaga ili obavljati bilo koje druge aktivnosti koji su u sukobu

sa zvani'nim dužnostima i odgovornostima.,$liti &$ i javn$ j"l$vanj"%-& )ripadnici #ružanih snaga, uklju'uju i generale, neutralni su u politi'kim pitanjima i ne e seangažirati u bilo kojoj vrsti aktivnosti politi'kih stranaka niti biti izabrani ili imenovani na javnudužnost.

20



% & #vaj 'lan ne spre'ava pripadnike #ružanih snaga da se registriraju za glasanje i glasaju ili dase kandidiraju za izbore u skladu s odredbama (zbornog zakona Iosne i Lercegovine %HSlužbeglasnik IiLH, br. /< -, E< , Q< , < , 9< , 1< 1 i < 1&.%/& )ripadnik rezervnog sastava, koji je izabran ili imenovan na javnu dužnost, nije obavezan ostavku na dužnost ako je angažiran na redovnoj obuci, ali ne može za vrijeme boravka u#ružanim snagama djelovati i nastupati s pozicije strana'ke pripadnosti.

,$ r!avanj" O#:"g $&virn$g s#$razu4a za 4ir u <$sni i @"rc"g$vini#d vojnih lica o'ekuje se da podržavaju provođenje #p eg okvirnog sporazuma za mir u Iosni iLercegovini. ktivnosti protiv #p eg okvirnog sporazuma za mir u Iosni i Lercegovini iopstrukcija smatraju se osnovom za smjenu s dužnosti.

2a%rana slu!%"%-& #"icirima s bilo kojim 'inom nije dozvoljeno da služe u #ružanim snagama ili da buduzaposleni u 0inistarstvu odbrane nakon službe u oružanim snagama druge države.% & )ripadnici #ružanih snaga ne mogu pripadati oružanim snagama drugih država ni svimostalim vojnim i paravojnim snagama i ne mogu ih regrutirati druge države.%/& #dredbe stava %-& ovog 'lana ne odnose se na o"icire s bilo kojim 'inom, koji su u pro"esionalnu vojnu službu entitetskih vojski stupili do dana stupanja na snagu ovog $akona.

2a%rana anga!iranja r!avljana <$sn" i @"rc"g$vin"Državljanima Iosne i Lercegovine 'ije je prebivalište na podru'ju Iosne i Lercegovine,uklju'uju i i one s dvojnim državljanstvom, zabranjeno je služiti vojni rok i obu'avati se usvojstvu regruta u oružanim snagama drugih država.

K$ "&s #$na(anja0inistar odbrane može propisati kodeks ponašanja za pripadnike #ružanih snaga.

Lica na slu!%i u Oru!ani4 snaga4a%-& 5a službi u #ružanim snagama mogu biti vojna lica, civilna lica i kadeti. !ojna lica su pro"esionalna vojna lica i lica u rezervnom sastavu dok su na službi.

% & )ro"esionalna vojna lica su:a& vojnici, b& podo"iciri,c& o"iciri,d& generali.%/& >ivilna lica na službi u #ružanim snagama su državni službenici i zaposlenici na koja se primjenjuju odredbe $akona o državnoj službi u institucijama IiL %HSlužbeni glasnik IiLH, br- < , F< /, /9< /, 1< 1, -E< 1, T< 1, /E< 1 i 1F< 9& i $akona o radu u institucijama IiL%HSlužbeni glasnik IiLH, br. T< 1, E< 9 i 1F< 9<&.

%1&Lica u r"z"rvn$4 sastavu su:a& rezervni vojnici, b& rezervni podo"iciri,c& rezervni o"iciri,d& rezervni generali.%9& )ripadnici rezervnog sastava za vrijeme vršenja vojne službe imaju ista prava i obaveze ka pro"esionalna vojna lica, osim ako ovim $akonom nije druga'ije propisano.21



%T& )od vršenjem vojne službe u rezervnom sastavu podrazumijeva se vrijeme provedeno naobuci, vježbama i u izvršenju misija.%E& 7adeti su lica koja se u stru'nim vojnim školama i akademijama obrazuju za pro"esionalnuvojnu službu u #ružanim snagama. 7adeti imaju prava i obaveze koje su propisane ovim$akonom i propisima koje donosi ministar odbrane Iosne i Lercegovine %u daljnjem tekstu:ministar odbrane&.Vi $vi' r$ $vi i slu!%"

#ružane snage sastoje se iz vidova, rodova i službi.a& !idovi su:-& kopnena vojska,& zrakoplovstvo i protuzra'na odbrana.

b& 8odovi su:-& pješadija,& artiljerija,/& artiljerijsko raketne jedinice protuzra'ne odbrane,1& oklopno mehanizirane jedinice,9& avijacija,T& inžinjerija,E& veza,F& atomsko biološko hemijska odbrana,Q& elektronsko izviđanje i protuelektronska borba,- & zra'no osmatranje i javljanje,--& vojnoobavještajni.c& Službe su:-& tehni'ka služba,& zrakoplovna tehni'ka služba,/& služba vojne policije,1& saobra ajna služba,9& intendantska služba,T& sanitetska služba,E& veterinarska služba,F& građevinska služba,Q& "inansijska služba,- & pravna služba,--& geodetska služba,- & in"ormati'ka služba,-/& muzi'ka služba,-1& vjerska služba.

,u&$vi%-& )ješadijski pukovi baštine identitet i vojno naslijeđe jedinica i konstitutivnih naroda%Iošnjaka, Lrvata i Srba& iz kojih poti'u: rmije 8epublike Iosne i Lercegovine % 8IiL&,Lrvatskog vije a odbrane %L!#& i !ojske 8epublike Srpske %!8S&.% & )ukovi i komande pukova nemaju operativna ni administrativna ovlaštenja.%/& Svaki puk ima malu, neoperativnu komandu puka i personal. 5a 'elu komande puka je o"ic#ružanih snaga ispod 'ina #B 9. Iroj dodatnog personala u komandi puka ne e biti ve i oddeset za svaki puk. 7omandanti i personal pukova su pod komandom komandanta najbliže brigade.22



%1& judstvo u komandama pukova su pripadnici #ružanih snaga i raspoređeni su u komande pukova uskladu sa sistemom upravljanja ljudstvom. %9& 7omandama pukova administrativnu podršku pružaju komande najbližih brigada.%T& $astupljenost pukova u paradama, sve'anostima i posebnim događajima odobrava se krozlanac komandovanja u skladu s )ravilnikom o sve'anostima.%E& 7omande pukova mogu:a& upravljati muzejom puka, b& kontrolirati "inansijski "ond puka koji se stvara iz dijela nov'anih sredstava iz budžeta zaodbranu, su"inansiranja iz donacija, dobrovoljne 'lanarine pripadnika i nepro"itne aktivnosti, ašto posebnim propisom regulira ministar odbrane. Binansijski "ond puka služi za "inansiranjeaktivnosti iz 'lana T. stav %E& ovog $akona,c& pripremati, istraživati i njegovati historiju puka,d& objavljivati biltene puka,e& 'uvati kulturno historijsko naslijeđe puka,"& davati uputstva o održavanju posebnih sve'anosti,g& davati uputstva o obi'ajima, odje i i ponašanju puka,h& voditi o"icirske, podo"icirske i vojni'ke klubove.%F& )ukovi mogu u svom sastavu imati aktivnog, rezervnog ili penzionisanog o"icira koji služkao pukovnik puka. )ukovnik puka je isklju'ivo po'asni položaj i nema operativna niadministrativna ovlaštenja.%Q& 0inistar odbrane donosi propise koji dodatno de"iniraju organizaciju i odgovornosti pukouklju'uju i imenovanje pukovnika pukova i drugog personala u komandama pukova.%- & 0inistar odbrane imenuje pukovnike pukova, na prijedlog komandanta puka.

,rij"4 u #r$0"si$nalnu v$jnu slu!%u

3 pro"esionalnu vojnu službu može biti primljeno lice koje ispunjava op e uvjete:

a& da je državljanin Iosne i Lercegovine, b& da je zdravstveno sposobno za službu u #ružanim snagama,c& da nije osuđivano na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju dužem od šest mjeseci,d& da nije prethodno otpušteno iz državne službe ili pravnog lica zbog povrede službene dužnou posljednje tri godine,e& da mu pravosnažnom presudom nije zabranjeno obavljanje određenih djelatnosti, odnosnodužnosti za vrijeme trajanja takve zabrane,"& da se protiv njega ne vodi krivi'ni postupak za krivi'no djelo za koje se goni po službenojdužnosti,g& da ima odgovaraju u stru'nu spremu potrebnu za obavljanje određene dužnosti,h& da nije mlađe od -F godina ni starije od E godina u vrijeme prijema, osim ako gornja staros

granica nije zanemarena u skladu s propisima koje donosi ministar odbrane,i& da je odslužilo vojni rok ili je na drugi na'in osposobljeno za dužnost na koju se prima.% & #sim op ih uvjeta iz stava %-& ovog 'lana, ministar odbrane utvrdit e posebne uvjete

,r$0"si$naln$ v$jn$ lic" u Oru!ani4 snaga4a i4a #rava i u!n$sti a=

23



a& štiti suverenitet i teritorijalni integritet Iosne i Lercegovine, u skladu s 3stavom Iosne iLercegovine i međunarodnim pravom, b& pridržava se $akona o odbrani, direktiva, propisa i naređenja ministra odbrane i Sigurnosne politike i #dbrambene politike Iosne i Lercegovine,c& pridržava se važe ih propisa u #ružanim snagama i pravila službe #ružanih snaga kao idrugih pravila i propisa važe ih u #ružanim snagama i ja'a vojnu disciplinu,d& izgrađuje dobre međuljudske odnose u vojnim jedinicama i vojnim ustanovama i propagirahumane eti'ke principe,e& stru'no se usavršava i pomaže usavršavanju drugih pripadnika #ružanih snaga,"& 'uva naoružanje i druga materijalna sredstva koja su mu povjerena u službi,g& pro"esionalno i besprijekorno obavlja dužnosti i izvršava dobivena naređenja,h& li'nim primjerom discipline, hrabrosti i samopožrtvovanja uti'e na druge pripadnike #ružanisnaga,i& iskazuje samoinicijativu i kreativnost u vršenju službe, j& posjeduje i nosi vojne iskaznice kojim dokazuje pripadnost #ružanim snagama ik& pridržava se i poštuje sve norme ponašanja u službi i van službe.

Stan ra ni #$na(anja

Sva pro"esionalna vojna lica na službi u u #ružanim snagama obavezna su da postižu i održavanajviše pro"esionalne i li'ne standarde utvrđene ovim $akonom, $akonom o odbrani i 7odeksom ponašanja za pripadnike #ružanih snaga.% & 5adzor nad primjenom 7odeksa ponašanja iz stava %-& ovog 'lana vrši generalni inspektoSva vojna lica na službi u #ružanim snagama dužna su da podržavaju i poštuju zakone Iosne iLercegovine, entiteta i Ir'ko Distrikta Iosne i Lercegovine.% & !ojno lice na službi u #ružanim snagama ne e preduzimati, usmjeravati niti predlagatiaktivnosti za koje se zna, odnosno vjeruje da predstavljaju kršenje postoje ih zakona, politika i propisa.

)O* + JS,$ S*"#&$ &i')# (>(=S7 #! A4C5j

#S5#!5( )8(5>()(

O%av"za i "nti0i&acij"

*1+)rije nego što policijski službenik pocne primjenjivati policijska ovlaštenja, obavezan je da sidenti"ikuje pokazivanjem službene policijske legitimacije ili policijske znacke.*)+3 izuzetnim slucajevima, kada identi"ikovanje iz stava -. ovog clana može ugroziti

bezbjednost policijskog službenika ili drugih lica ili dovesti u pitanje postizanje zakonitog ciljakoji opravdava primjenu policijskih ovlaštenja, policijski službenik može se identi"ikovati nadrugi nacin ili odgoditi identi"ikaciju.*-+>im okolnosti iz stava . ovog clana prestanu, policijskislužbenik identi"ikuje se na nacin iz stava -.ovog clana.

,ri&la n$st i #r$#$rci$naln$st #ri4j"n" #$licijs&ih$vla(t"nja24



*1+)rimjena policijskih ovlaštenja mora biti prikladna i proporcionalna potrebi radi koje secreduzima.*)+)olicijska ovlaštenja primjenjuju se sredstvima kojima se može postici zakoniti cilj sanajmanje štetnih posljedica i u najkracem mogucem vremenu.

O lu&" i nar" %" za #ri4j"nu #$licijs&ih $vla(t"nja

*1+)olicijski službenik primjenjuje policijska ovlaštenja prema vlastitoj odluci u skladu sazakonom, kao i na osnovu zakonite naredbe nadredenog službenika ili nadležnog organa.*)+)olicijski službenik nece izvršiti naredbu ukoliko bi time pocinio krivicno djelo po krivicnomzakonodavstvu u IiL. )olicijski službenik ce odmah podnijeti izvještaj o neizvršavanju naredbesvom neposredno nadredenom službeniku, odnosno višem nadredenom službeniku ukoliko jenaredba izdata od strane neposredno nadredenog policijskog službenika.*-+3koliko naredba bude ponovljena bez obzira na izvještaj o neizvršavanju, policijskislužbenik ce svoj izvještaj dostaviti odjeljenju za unutrašnju kontrolu policijskog organa u koje je zaposlen %u daljem tekstu: odjeljenje za unutrašnju kontrolu&.

,OBEDINA ,OLI9IBSKA OVLAJTENjA

,$licijs&a $vla(t"nja #r$#isana $vi4 za&$n$4*1+)ored dužnosti i ovlaštenja propisanih $7) om, policijskim službenicima se, u cilju sprecavanja krivicnih djela iodržanja javnog reda i mira, ovim zakonom daju sljedeca policijska ovlaštenja:-. provjera i utvrdivanje identiteta lica i stvari6. obavljanje razgovora6/. privodenje61. potraga za licima i stvarima69. privremeno ogranicavanje slobode kretanja6T. izdavanje upozorenja i naredbi6E. privremeno oduzimanje predmeta6F. korištenje tudih vozila i komunikacionih sredstava6Q. pregled lica, stvari i prevoznih sredstava6- . snimanje na javnim mjestima6--. upotreba sile6- . obrada licnih podataka i vodenje evidencija6-/. zaprimanje prijava.

*)+#vlaštenja, koja su policijskim službenicima data ovim zakonom, mogu se ogranicitizakonom kojim se uspostavlja određeni organ.

DUŽNOSTI I ,RAVA ,OLI9IBSKI@ SLUŽ<ENIKAO#(t" u!n$sti #$licijs&ih slu!%"ni&a

*1+)olicijski službenik ce se pri vršenju svojih dužnosti rukovoditi opštim interesom te narocitoslužiti i pomagati javnosti.*)+)olicijski službenik bice nepristrasan te izbjegavati aktivnosti ili propuste koji su nespojivi sdužnostima ili koji krše dužnosti regulisane ovim zakonom.25



*-+)olicijski službenik ce se uvijek uzdržavati od javnog ispoljavanja politickih uvjerenja, a od javnog ispoljavanja vjerskih uvjerenja dok je na dužnosti.*5+)olicijski službenik nece tražiti niti prihvacati za sebe ili svoje srodnike bilo kakvu dobit,korist, uslugu ili kakvu drugu naknadu, osim onih dozvoljenih ovim zakonom.*6+)olicijski službenik nece zauzimati nekretnine koje su u vlasništvu izbjeglice ili raseljenoglica, niti ce zauzimati stan za koji je izbjeglica ili raseljeno lice, pravno osnovano zatražilo povrstanarskog prava, niti ce zauzimati stan pod upravom organa zaduženog za stambena pitanja, akoji bi trebalo da se koristi u svrhu alternativnog smještaja.

,rava #$licijs&ih slu!%"ni&a

)olicijski službenik ima pravo:a+ na stalno radno mjesto do trenutka dok se ne steknu uslovi za penzionisanje, ako nijedrugacije regulisano ovim zakonom6%+ na odmor kako je odredeno ovim zakonom6c+ da bude nagraden za dužnosti i obavljanje poslova kako je odredeno ovim zakonom iodgovarajucim propisima6

& na platu i nadoknade u skladu sa ovim zakonom i odgovarajucim propisima6"+ na napredovanje u karijeri i pro"esionalni razvoj krozobuku i na drugi nacin60+ da osniva i uclanjuje se u sindikat ili pro"esionalno udruženje u skladu sa zakonom6g+ na "er i pravicno postupanje bez obzira na pol, rasu, racionalno ili društveno porijeklo,religiju, entitetsko državljanstvo, mjesto stanovanja, politicko ili drugo mišljenje,rodenje, dob, imovinski, bracni ili drugi status6h+ da nadredeni i podredeni postupaju s njim uz poštovanje ljudskog dostojanstva te da senepotrebno ne dovodi u "izicku opasnost.

O#(t" $sn$v" za za#$(ljavanj"

*1+)olicijski organ zapošljava najbolje prijavljene kandidate te obezbjeduje da se kandidati kojine ispunjavaju uslove iskljuce iz procesa.*)+$apošljavanje policijskih službenika zasniva se na: raspoloživosti radnih mjesta6 medijskom oglašavanju kampanje zapošljavanja6 javnom konkursu6 prethodnom utvrdivanju uslova6 transparentnom procesu odabira.

O&$VJE- $JNO/S %"!NOSN$ $%EN+ J$ &i' 0OS$

DUŽNOSTI I 2ADA9I A EN9IBE 26



gencija je odgovorna za prikupljanje obavještajnih podataka u vezi sa prijetnjama po sigurnostIosne i Lercegovine, kako unutar, tako i van Iosne i Lercegovine, njihovo analiziranje i prenošenje ovlaštenim dužnosnicima i tijelima navedenim u 'lanu T. stav 9. ovog zakona, kao iza prikupljanje, analiziranje i prenošenje obavještajnih podataka s ciljem pružanja pomo iovlaštenim službenim osobama kako je de"inirano zakonima o krivi'nom postupku u Iosni iLercegovini, te ostalim nadležnim tijelima u Iosni i Lercegovini kada je to potrebno radisuzbijanja prijetnji po sigurnost Iosne i Lercegovine.3 smislu ovog zakona, pod Hprijetnjama po sigurnost Iosne i LercegovineH smatrat e se prijetnje suverenitetu, teritorijalnom integritetu, ustavnom poretku, osnovama ekonomskestabilnosti Iosne i Lercegovine, kao i prijetnje po globalnu sigurnost koje su štetne po Iosnu iLercegovinu, uklju'uju i:a& terorizam, uklju'uju i međunarodni terorizam6%& špijunaža usmjerena protiv Iosne i Lercegovine ili štetna po sigurnost Iosne i Lercegovinena bilo koji drugi na'in6c+ sabotaža usmjerena protiv vitalne nacionalne in"rastrukture Iosne i Lercegovine ili na drugina'in usmjerena protiv Iosne i Lercegovine6

& organizirani kriminal usmjeren protiv Iosne i Lercegovine ili štetan po sigurnost Iosne iLercegovine na bilo koji drugi na'in6"+ trgovina drogama, oružjem i ljudima usmjerena protiv Iosne i Lercegovine ili štetna posigurnost Iosne i Lercegovine na bilo koji drugi na'in60+ nezakonita međunarodna proizvodnja oružja za masovno uništenje, ili njihovih komponenti,kao i materijala i uređaja koji su potrebni za njihovu proizvodnju6g& nezakonita trgovina proizvodima i tehnologijama koje su pod međunarodnom kontrolom6h& radnje kažnjive po međunarodnom humanitarnom pravu6i+ djela organiziranog nasilja ili zastrašivanja nacionalnih ili vjerskih grupa u Iosni iLercegovini.)ri izvršavanju aktivnosti navedenih u stavovima -. i . ovog 'lana, gencija ima pravo dakoristi operativna sredstva i metode navedene u )oglavlju !(((. i )oglavlju (U. ovog zakona.

gencija vrši razmjenu obavještajnih podataka i ostvaruje druge oblike saradnje s obavještajnimi sigurnosnim službama u drugim državama i drugim stranim i međunarodnim institucijama ucilju obavljanja zadataka navedenih u stavovima -. i . 'lana 9. ovog zakona, u skladu s 'lanomE . i E-. ovog zakona.gencija koristi svoja operativna sredstva i metode u cilju pružanja zaštite institucijama iobjektima Iosne i Lercegovine kao i institucijama i objektima Bederacije, 8epublike Srpske iDistrikta Ir'ko Iosne i Lercegovine %u daljem tekstu: Distrikt&, te diplomatskim misijamaIosne i Lercegovine u inostranstvu, kao i prilikom državnih posjeta i drugih događaja, kako toodrede predsjedavaju i !ije a ministara %u daljem tekstu: predsjedavaju i& ili generalni direktorgencija nije odgovorna da osigura "izi'ku zaštitu za gore navedene institucije i događaje.gencija sarađuje sa 0eđunarodnim krivi'nim tribunalom za zlo'ine po'injene na teritoriji bivše=ugoslavije %u daljem tekstu: 0eđunarodni tribunal&, inter alia, tako što 4ribunalu dostavlja podatke u vezi sa licima koja su odgovorna za ozbiljna kršenja međunarodnog humanitarnog prava na teritoriji bivše =ugoslavije od -QQ-. godine.gencija provodi sigurnosnu provjeru lica koja se prijave za posao u genciji, u ciljuodređivanja stepena njihove odgovornosti i povjerljivosti, kao i onih osoba koje tražedržavljanstvo Iosne i Lercegovine.7ada je to potrebno radi ispunjavanja svojih dužnosti u skladu sa ovim zakonom, gencija blagovremeno obavještava slijede e zvani'nike i tijela o obavještajnim pitanjima kako navlastitu inicijativu tako i na njihov zahtjev: )redsjedništvo Iosne i Lercegovine %kolektivno& %27



daljem tekstu: )redsjedništvo&, predsjedavaju eg !ije a ministara, ministra vanjskih poslova,ministra sigurnosti, ministra odbrane, predsjednike, potpredsjednike i premijere Bederacije i8epublike Srpske, ministre unutarnjih poslova Bederacije i 8epublike Srpske, predsjedavaju eg zamjenike predsjedavaju eg )redstavni'kog doma )arlamentarne skupštine Iosne iLercegovine, predsjedavaju eg i zamjenike predsjedavaju eg Doma naroda )ralamentarneskupštine Iosne i Lercegovine, predsjedavaju eg i zamjenike predsjedavaju eg 5arodneskupštine 8epublike Srpske, predsjedavaju eg i zamjenike predsjedavaju eg )redstavni'kogdoma Bederacije, predsjedavaju eg i zamjenike predsjedavaju eg Doma naroda Bederacije, kao Sigurnosno obavještajnu komisiju )arlamentarne skupštine Iosne i Lercegovine %u daljemtekstu: Sigurnosno obavještajna komisija&.(n"ormacije se dostavljaju u skladu s principom Hpotrebno da znaH, osim ukoliko nije druga'ije propisano ovim zakonom.gencija izrađuje i stavlja na raspolaganje javnosti godišnji izvještaj o svojim ciljevima,

programima i generalnom težištu svojih aktivnosti, koji je zasnovan na in"ormacijama koje nisu povjerljive.

2a#$(ljavanj" u Ag"nciji

#dredbe $akona o državnoj službi u institucijama Iosne i Lercegovine ne primjenjuju se nazaposlene u genciji.3 slu'ajevima kada prava i obaveze zaposlenih i radni odnosi nisu regulirani ovim zakonom, primjenjuju se odgovaraju i zakoni i propisi Iosne i Lercegovine o radnim odnosima.Struktura zaposlenih u genciji generalno odražava nacionalnu strukturu stanovništva Iosne iLercegovine prema posljednjem popisu stanovništva.$a prijem u radni odnos u genciji nije obavezan javni konkurs.)ravilnikom o unutarnjoj organizaciji utvrđuju se uvjeti za svako radno mjesto u genciji, kao i posebni uvjeti za zapošljavanje u genciji.

,rava i $%av"z" u#$sl"ni&a

$aposleni u genciji izvršavaju zadatke na koje su raspoređeni u skladu sa ovim i drugimrelevantnim zakonima i propisima uz poštivanje principa sadržanih u 3stavu Iosne iLercegovine.$aposleni snose li'nu odgovornost za 'asno izvršavanje zadataka gencije, kako je to utvrđenoovim zakonom i drugim relevantnim dokumentima o politici gencije.3koliko zaposleni smatra da je primio nezakonitu naredbu, svoju zabrinutost u pogledunezakonitosti saop ava naredbodavcu. 3 slu'ajevima kada naredbodavac ponovi naredbu,zaposleni traži pismenu potvrdu te naredbe.3koliko zaposleni i dalje ima određene reserve, prosljeđuje naredbu neposrednom rukovodiocunaredbodavca i o tome obavještava glavnog inspektora.$aposleni može da odbije izvršenje naredbe za koju opravdano smatra da predstavlja krivi'nodjelo prema krivi'nim zakonima Iosne i Lercegovine.$bog preduzimanja radnje iz prethodnog stava, zaposleni ne može biti disciplinski kažnjen, osimukoliko glavni inspektor tu radnju ne smatra neosnovanom.3koliko zaposleni u genciji smatra da je gencija ili zaposleni u genciji prekršio ili krširelevantni zakon, propise ili politiku, o tome mora obavijestiti glavnog inspektora.

O,ERATIVNI ,RIN9I,I

28



gencija mora biti depolitizirana, i ne u'estvuje u protežiranju, zaštiti ili podrivanju interesa bilokoje politi'ke stranke, ili zakonite politi'ke organizacije ili bilo kojeg konstitutivnog naroda.gencija ne može provesti istragu o djelima protesta, podrške ili neslaganja koji su organizirani

provedeni na zakonit na'in.

gencija nema ovlasti da "izi'ki prisili na saradnju niti ovlasti za hapšenje.

gencija se ne može baviti vojnim aktivnostima niti uvozom, izvozom, tranzitom ili posredovanjem u prodaji oružja ili vojne opreme.

3nutarnja organizacija i detaljna operativna pravila gencije, kao i struktura subordinacije inaređivanja, utvrđuju se na taj na'in da se uvijek može utvrditi individualna odgovornost.

Generalni direktor može ovlastiti zaposlene da nose oružje tokom izvršavanja dužnosti prikupljanja obavještajnih podataka ukoliko postoji sumnja da je ugrožen život ili sigurnostzaposlenih ili drugih osoba. #ružje se može koristiti i upotrijebiti samo u nužnoj odbrani. 3vjetii na'in korištenja vatrenog oružja reguliraju se )ravilnikom o nošenju i upotrebi vatrenog oružjakojeg donosi generalni direktor, a odobrava predsjedavaju i i ministar sigurnosti.

gencija i druga tijela i institucije Iosne i Lercegovine, uklju'uju i, ali ne ograni'avaju i se na,Državnu grani'nu službu, S() u, entitetska i kantonalna ministarstva unutarnjih poslova, poreske i carinske organe, Binansijsku policiju, tijela (nterpola za vezu, urede za saradnju sa0eđunarodnim tribunalom i vojne obavještajno sigurnosne strukture, obavezni su međusobnosarađivati i pomagati jedni drugima u obavljanju svojih dužnosti i da koordiniraju aktivnosti uokviru njihove nadležnosti, u skladu sa zakonima i propisima vezanim za zaštitu izvora, metodaostalih povjerljivih in"ormacija.Generalni direktor može, uz odobrenje predsjedavaju eg, sa institucijama Iosne i Lercegovinedogovoriti pružanje tajne obavještajne pomo i.Generalni direktor može, uz odobrenje predsjedavaju eg i ministra vanjskih poslova, rasporeditzaposlene u genciji da služe kao o"iciri za vezu u ambasadama Iosne i Lercegovine uinozemstvu, kada to bude potrebno radi ispunjavanja dužnosti gencije u skladu sa ovimzakonom.

#sobe koje smatraju da su njihova prava narušena radnjama ili propustima gencije mogu seobratiti nadležnom sudu.Svaka osoba u Iosni i Lercegovini može podnijeti žalbu generalnom direktoru u vezi saradnjama gencije.

gencija ne može tajnim sredstvima i metodama prikupljati obavještajne podatke omeđunarodnim organizacijama ili nedoma im tijelima koja su osnovana u skladu sa #kvirnimsporazumom za mir u Iosni i Lercegovini, osim u cilju sprje'avanja prijetnji usmjerenih prematim organizacijama i tijelima. Generalni direktor dužan je obavijestiti še"ove pomenutihorganizacija i tijela o svim takvim prijetnjama kao i (zvršni obavještajni odbor.

7EGUNARODNA SARADNBA A EN9IBE

3 cilju ispunjavanja svojih dužnosti u skladu sa ovim zakonom, gencija može, uz odobrenje predsjedavaju eg, zaklju'ivati sporazume sa sigurnosnim i obavještajnim agencijama stranihzemalja.29



3 cilju ispunjavanja svojih dužnosti u skladu sa ovim zakonom, gencija također može, uzodobrenje predsjedavaju eg, nakon njegove konsultacije sa ministrom vanjskih poslova Iosne iLercegovine, zaklju'ivati sporazume sa institucijom strane države, ili nekom međunarodnomorganizacijom države ili nekom njenom institucijom.)redsjedavaju i in"ormira Sigurnosno obavještajnu komisiju o postojanju takvih sporazuma. 5a osnovu međunarodnih sporazuma, gencija može sarađivati sa stranim sigurnosnim i drugimodgovaraju im službama u svrhu razmjene podataka, zajedni'kog obavljanja aktivnosti kojespadaju u nadležnost rada gencije, i u cilju uspostavljanja tehni'ke i obrazovne saradnje.

gencija može stranim obavještajnim i drugim odgovaraju im službama dostaviti podatke ograđanima Iosne i Lercegovine samo na osnovu in"ormacija da građanin predstavlja opasnost psigurnost Iosne i Lercegovine, države primatelja traženih podataka, ili opasnost širih razmjera po regionalnu ili globalnu sigurnost.gencija ne može dostaviti podatke vezane za građane u skladu sa prethodnim stavom osimukoliko nema osnovane garancije da e primalac podataka osigurati jednak nivo zaštite koju su podaci imali u Iosni i Lercegovini.

,RIKU,LBANBE IN?OR7A9IBA

gencija je ovlaštena da prikuplja, analizira, 'uva i distribuira obavještajne podatke nadležnimtijelima unutar Iosne i Lercegovine na na'in koji je u skladu sa 3stavom Iosne i Lercegovine,ovim zakonom i drugim relevantnim državnim zakonima.

gencija može prikupljati samo one in"ormacije za koje se opravdano može pretpostaviti da su potrebne za obavljanje njenih dužnosti nabrojanih u 'lanovima 9. i T. ovog zakona.

4okom istraga 'ije je provođenje odobrio generalni direktor gencije, gencija ima ovlaštenjeda prikuplja in"ormacije:

a& iz svih javno raspoloživih izvora6 b& od drugih tijela i institucija u Iosni i Lercegovini, koje su dužne da udovolje zahtjevimagencije osim u slu'ajevima kada im je to izri'ito zabranjeno zakonom6c& mjerama "izi'kog pra enja na javnim mjestima %tj. namjenskog i sistematskog posmatranja ciljem prikupljanja in"ormacija o konkretnim pitanjima koja se ti'u osoba ili objekata za koje seosnovano smatra da su uklju'eni u bilo koje aktivnosti ili u pripreme aktivnosti koje spadaju udjelokrug odgovornosti gencije&6d& mjerama pra enja na mjestima koja nemaju javni karakter, s tim da su ispunjeni uvjetiutvrđeni u 'lanovima EE. i EF. ovog zakona6e& mjerama pretresa pokretne i nepokretne imovine, s tim da su ispunjeni uvjeti utvrđeni'lanovima EE. i EF. ovog zakona6"& mjerama pra enja elektronskih medija s tim da su ispunjeni uvjeti iz 'lanova EE. i EF. ovogzakona6 ig& upotrebom drugih izvora za koje se vjeruje da bi mogli osigurati in"ormacije koje su potrebgenciji, s tim da su ispunjeni uvjeti iz 'lana E9. ovog zakona.

Saradnja sa gencijom, u skladu sa 'lanom E1, ta'ka g& ovog zakona, je na dobrovoljnoj osnovi3koliko se moraju uzeti li'ni podaci o osobi koja pruža in"ormacije, ta osoba mora biti o tomeobaviještena prije nego što gencija uzme njegovu izjavu. 4akvo obavještenje može bitiuskra eno samo zbog op eg javnog interesa koji spada u djelokrug odgovornosti gencije.30



b& 0jere tajnog prikupljanja in"ormacija za koje je potrebno odobrenje generalnog direktora

7ada generalni direktor smatra neophodnim u cilju ispunjavanja dužnosti gencije utvrđenihovim zakonom, gencija može:

a& prikupljati in"ormacije drže i u tajnosti razloge za prikupljanje in"ormacija zbog njihovesigurnosne prirode6 b& uspostaviti tajne kontakte s "izi'kim osobama6c& uspostaviti i koristiti in"ormacione sisteme koji unapređuju prikupljanje podataka6d& koristiti oblike operativnih obmana koji ne uzrokuju "izi'ke povrede niti narušavaju zdravljee& pripremati i koristiti tajne dokumente za zaštitu zaposlenih u genciji i "izi'kih osoba koje sanjima sarađuju, kao i za prikrivanje sigurnosne prirode svrhe same operacije6"& osnivati i održavati privremene organizacije radi prikupljanja tajnih podataka6g& raspoređivati zaposlene da rade kao tajni agenti u institucijama i tijelima u skladu sa 'lanomTE. stav . ovog zakona.

Tajn$ #ri&u#ljanj" #$ ata&a za &$j" j" #$tr"%n$ su s&$ $vla(t"nj"

)ra enje na mjestima koja nemaju javni karakter, pra enje komunikacija putemtelekomunikacijskih i drugih oblika elektronskih uređaja, kao i pretres imovine bez pristankavlasnika ili osobe koja privremeno zauzima tu imovinu, može se vršiti samo u slu'ajevima zakoje je dobiveno prethodno ovlaštenje od predsjednika Suda Iosne i Lercegovine ili sudije SudaIosne i Lercegovine kojeg je odredio predsjednik Suda Iosne i Lercegovine.3koliko generalni direktor ima osnovane razloge da smatra da su mjere pra enja i pretresa izovog dijela potrebne genciji kako bi mogla provesti istragu o prijetnji po sigurnost Iosne iLercegovine, generalni direktor upu uje pismeni zahtjev sudiji za dobivanje odobrenja za takva pra enja i pretrese.

Svi takvi zahtjevi moraju sadržavati sljede e:

-& !rstu komunikacije za koju se predlaže upotreba mjera prisluškivanja, vrstu in"ormacija,evidencija, dokumenata ili stvari koje su predložene za prikupljanje, i sredstva koja e u tu svrh biti upotrijebljena6& (me osobe ili osoba koje su predložene kao predmet pra enja ili pretresa6/& #p i opis mjesta ili mjesta koja se predlažu za vršenje pra enja ili pretresa, ukoliko je mogu edati op i opis takvog mjesta61& (n"ormacija kojom se obrazlaže opravdanost primjene mjera pra enja ili pretresa kako biomogu ila genciji da provede istragu o prijetnji po sigurnost Iosne i Lercegovine69& (zjava da se tražene in"ormacije ne mogu prikupiti u potrebnom vremenskom periodu ni na jedan drugi na'in6T& 8ok ne duži od T dana na koji se traži važenje naloga6E& (n"ormacija o svim ranijim zahtjevima koji su podneseni u vezi sa osobom ili mjestom koje predmet pra enja ili pretresa, datum kada je zahtjev podnesen, ime sudije kome je upu en iodluka sudije o tom zahtjevu.Sudija donosi odluku u roku od 1F sati nakon podnošenja zahtjeva. 5ije mogu e uložiti žalbu protiv ove odluke.Građanin Iosne i Lercegovine koji je bio predmet pra enja ili prisluškivanja treba, po okon'anju pra enja ili prisluškivanja, biti obavješten o preduzetim mjerama najduže u roku od / dana po31



okon'anju postupka.)rilikom primjene mjera tajnog pra enja i pretresa u skladu sa ovim 'lanom, gencija koristi štonenametljivije tehnike koje su joj na raspolaganju.

Nal$g 4$ra sa r!avati :

a& vrstu komunikacije koja se namjerava prisluškivati, vrstu in"ormacija, evidencija, dokumenili stvari koje se moraju prikupiti, te ovlaštenja koja e se primijeniti u te svrhe6 b& imena osobe ili osoba za 'ije pra enje je nalog izdat6c& op i opis mjesta ili mjesta na kojima se nalog treba izvršiti ukoliko se takav opis može dati6d& rok važenja naloga.7ada to smatra odgovaraju im, sudija također može propisati određene uvjete za izvršavanjenaloga. 5alog ne može biti odobren za period duži od T dana. 3 opravdanim slu'ajevima, sudija može produžiti važnost naloga na dodatne periode od po / dana ukoliko je uvjeren da je nalog i dalje potreban.(zuzetno od odredaba 'lana EE. ovog zakona i prethodnog stava ovog 'lana, upotrebu ovih mjermože odobriti generalni direktor uz saglasnost predsjedavaju eg, ukoliko bi odgađanje prouzrokovalo nepopravljivu štetu po sigurnost Iosne i Lercegovine. 5akon što odobri upotrebu tih mjera, generalni direktor mora odmah obavijestiti sudiju, koji preduzima odgovaraju e radnje kako bi potvrdio odobrenje ili obustavio prikupljanjein"ormacija, u skladu sa ovim zakonom.

Tajn$ #ri&u#ljanj" #$ ata&a s" $ 4ah $%ustavlja:

a& 7ada je ostvaren cilj koji je postavljen u nalogu6 b& 7ada se iz njihove dalje upotrebe ne o'ekuju dodatni rezultati6c& 7ada je postavljeni rok za završetak istekao bez produžavanja6 ilid& 7ada je tajno prikupljanje podataka nezakonito iz bilo kog razloga.Generalni direktor osigurava da se podaci koji su prikupljeni na na'in koji nije u skladu sa ovimzakonom odmah unište. 3 takvim slu'ajevima, generalni direktor e o tome obavijestiti predsjedavaju eg i glavnog inspektora i pokrenuti disciplinski postupak protiv onog koji je postupio suprotno zakonu.

Sudija je pod obavezom 'uvanja tajnosti in"ormacija do kojih dođe prema 'lanu EE. ovogzakona.

U,RAVLBANBE ,ODA9I7A

$akon o zaštiti li'nih podataka Iosne i Lercegovine se ne primjenjuje na li'ne podatke koje prikuplja i obrađuje gencija.

i'ni podaci koji se prikupljaju prema ovom zakonu moraju:

32





iz svoje nadležnosti, u skladu sa zakonom i drugim propisima o zaštiti izvora, metoda i ostalihnejavnih in"ormacija.% & S() je dužna saranivati i pružiti pomo tijelima iz stava -. ovog 'lana na njihov zahtjev.%/& 5a'in pružanja pomo i i sva ostala pitanja vezana uz pružanje pomo i i saradnju iz stava -. i .ovog 'lana urenuju se menusobnim sporazumom ili drugim pravnim aktom u mjeri u kojoj nisuutvrnena zakonom.

Du!n$st $%avj"(tavanja na l"!n$ga tij"la

%-& S() je dužna obavijestiti nadležna tijela u IiL o saznanjima prikupljenim u obavljanju svojihdužnosti, a u vezi s pripremanjem ili 'injenjem krivi'nog djela koje je u nadležnosti tog tijela, kao i omjerama i radnjama preduzetima u cilju spre'avanja 'injenja ili pronalaženja i hapšenja po'inilacatakvih krivi'nih djela.% & 5adležna tijela u IiL dužna su obavijestiti S() u o saznanjima prikupljenim u obavljanju svojihdužnosti, a u vezi s pripremanjem ili 'injenjem krivi'nog djela iz nadležnosti S() e, kao i o mjeramai radnjama preduzetim u cilju spre'avanja 'injenja ili pronalaženja i hapšenja po'inilaca takvihkrivi'nih djela.

7" đunar$ na sara nja

%-& S() može saranivati sa stranim organima za provonenje zakona i drugim stranim odgovaraju imtijelima, u cilju obavljanja svojih poslova po ovome zakonu. Saradnja može uklju'ivati razmjenu podataka i zajedni'ko obavljanje radnji iz nadležnosti S() e.% & S() može dostaviti stranim organima za provonenje zakona i drugim stranim odgovaraju imtijelima podatke o državljanima IiL, ukoliko primi obavještenje da državljanin predstavlja opasnostza sigurnost IiL, državu u kojoj se nalazi ili širu opasnost za regionalnu ili globalnu sigurnost.%/& Saradnja sa stranim organima za provonenje zakona u krivi'nim stvarima obavlja se preko 3redaza saradnju s (nterpolom.%1& Iez obzira na stav . ovoga 'lana, S() ne e dostaviti podatke o državljanima IiL ukoliko nemarazumno osiguranje da e primalac osigurati isti stepen zaštite podataka koji se osigurava u IiL.%9& 3koliko se podaci odnose na krivi'ni postupak koji se vodi u IiL, razmjena podataka iz ovoga'lana vrši se u skladu sa zakonom o krivi'nom postupku.

Svj" $ci #$ #rij"tnj$4 i ugr$!"ni svj" $ci

%-& Svjedok pod prijetnjom je onaj svjedok 'ija je li'na sigurnost ili sigurnost njegove porodice dovedeu opasnost zbog njegovog u'eš a u postupku, kao rezultat prijetnji, zastrašivanja ili sli'nih radnji kojesu vezane za njegovo svjedo'enje.

% & )orodica iz stava -. ovog 'lana podrazumijeva osobe koje mogu odbiti svjedo'enje prema $7) uIiL.

%/& 3groženi svjedok je onaj svjedok koji je ozbiljno "izi'ki ili psihi'ki traumatizovan okolnostima pkojima je izvršeno krivi'no djelo ili koji pati od ozbiljnih psihi'kih poreme aja koji ga 'ine izuzetno

osjetljivim, odnosno dijete i maloljetnik.%1& $ašti eni svjedok je onaj svjedok koji se saslušava prema odredbama 'lana -1. do /. ovog zakona.

i na umu da je 5acrt $akona o kriviVnom postupku izraWen tako da predviWa poseban zakzatiti svjedoka64užitelj u toku istrage, a nakon podizanja optužnice Sud, obavještava organ nadležan za

34



pitanja socijalnog staranja o uklju'enju ugroženog svjedoka u postupak i omogu ava pružanje pomo i togorgana kao i psihološku potporu svjedoku, uklju'uju i prisustvo odgovaraju ih stru'nih osoba prilikomispitivanja ili saslušanja.

R" izv$>"nja $&aza na glavn$4 #r"tr"su

3 toku glavnog pretresa, Sud može saslušati svjedoke pod prijetnjom i ugrožene svjedoke u najskorijmogu e vrijeme i ima mogu nost da sasluša te svjedoke na glavnom pretresu druga'ijim redoslijedom odonog koji je propisan u $7) u IiL.

Is#itivanj"

%-& Sudija, odnosno predsjednik vije a e u odgovaraju oj mjeri kontrolirati na'in ispitivanja svjedokkada se ispituje ugroženi svjedok, posebno u cilju zaštite svjedoka od uznemiravanja i zbunjivanja.

% & 3 izuzetnim okolnostima, Sud može, uz suglasnost stranaka i branitelja, saslušati ugroženog svjedtako što e mu direktno postavljati pitanja u ime stranaka i branitelja.

Svj" $ "nj" #ut"4 t"hni &ih ur">aja za #rij"n$s sli&" i zvu&a

)ri odlu'ivanju da li postoje opravdani razlozi da se svjedok ispita putem tehni'kih uređaja za prijenosslike i zvuka na na'in na koji stranke i branitelj mogu postavljati pitanja, a da ne budu prisutni u isto prostoriji sa svjedokom, takođe e se uzeti u obzir potreba da se osigura zaštita svjedoku pod prijetnjomugroženog svjedoka.

U aljavanj" $#tu!"n$g

%-& 7ada postoji opravdana bojazan da e prisustvo optuženog uticati na sposobnost svjedoka da svjed potpuno i ta'no, Sud može, po službenoj dužnosti ili po prijedlogu stranaka ili branitelja, a nakosaslušanja protivne stranke i branitelja, narediti da optuženi bude udaljen iz sudnice.

% & #ptužnom e biti omogu eno da prati svjedo'enje putem tehni'kih uređaja za prijenos slike i zvuka ile svjedo'enje biti zabilježeno i predo'eno optuženom.

%/& Iranitelj e biti prisutan na saslušanju. 5akon što se optuženom predo'i svjedo'enje svjedoka, a prijnego se svjedok otpusti, branitelju i optuženom omogu it e se da se konsultuju.

%1& 5a rješenje iz stava -. ovog 'lana stranke i branitelj mogu izjaviti žalbu. !ije e apelacionog odjeljenrazmatra žalbu u roku od E sata nakon prijema žalbe.

)ri odlu'ivanju da li se zapisnici o iskazima datim u istrazi mogu pro'itati i koristiti kao dokaz naglavnom pretresu, Sud e također uzeti u obzir potrebu da se osigura zaštita svjedoka pod prijetnjom koj bi se mogao izložiti, ili njegova porodica, velikoj li'noj opasnosti, odnosno zaštita ugroženog svjedokakoji bi se mogao izložiti zna'ajnoj duševnoj boli ako bi se pojavio na glavnom pretresu

Ograni "nj" #rava $#tu!"n$g i nj"g$v$g %ranit"lja a #r"gl" a s#is" i $&u4"ntaciju

%-& 3 izuzetnim okolnostima, ako bi otkrivanje nekih ili svih li'nih podataka svjedoka ili drugih detadoprinijelo otkrivanju identiteta svjedoka i ozbiljno dovelo u opasnost svjedoka pod prijetnjomsudija za prethodni postupak može, po prijedlogu 4užitelja, odrediti da neki ili svi li'ni podacisvjedoka, ostanu povjerljivi nakon podizanja optužnice.

35



% & 4užitelj odmah obavještava optuženog i njegovog branitelja o podnošenju prijedloga iz stava -. ov'lana.

%/& ko je mogu e, sudija za prethodni postupak e saslušati optuženog i njegovog branitelja prije negšto donese rješenje iz stava -. ovog 'lana. Sudija za prethodni postupak mora donijeti rješenje u rokod E sata nakon prijema prijedloga.

%1& )rotiv rješenja iz stava -. ovog 'lana žalba nije dopuštena.

%9& ko sudija za prethodni postupak nije bio u mogu nosti da sasluša optuženog i njegovog branite prije donošenja rješenja iz stava -. ovog 'lana, Sud e ih saslušati odmah po primitku optužnice.

%T& Sud može ukinuti rješenje iz stava -. ovog 'lana po službenoj dužnosti ili po prijedlogu optuženognjegovog branitelja.

%E& Sud ukida rješenje iz stava -. ovog 'lana na prijedlog 4užitelja.

%F& Sud e uvijek voditi ra'una o potrebi da se, 'im bude mogu e, otkriju podaci na koje se rješenje stava -. ovog 'lana odnosi. #tkrit e se dovoljno detalja kako bi se odbrana pripremila za ispitivanjesvjedoka. )odaci moraju biti otkriveni najkasnije u vrijeme kada svjedok daje iskaz na glavnom pretresu.

,! V NO/)!$VN$ 5EN J$ O &!$NE S %"!NOS

78(!(K5 D=C )8#4(! (54CG8(4C4 I#S5C (LC8>CG#!(5C

Na#a na ustavni #$r" a&

7o upotrebom "izi'ke sile ili prijetnjom upotrebe "izi'ke sile pokuša da promijeni ustavni poredak Iosne i Lercegovine ili da svrgne njene najviše institucije, kaznit e se kaznom zatvoranajmanje pet godina.

Ugr$!avanj" t"rit$rijaln" cj"lin"

7o upotrebom sile ili prijetnjom upotrebe sile pokuša da otcijepi dio teritorije Iosne iLercegovine ili da dio njene teritorije pripoji drugoj državi, kaznit e se kaznom zatvoranajmanje pet godina.

S#rj" avanj" %$r%" #r$tiv n"#rijat"lja

Građanin Iosne i Lercegovine koji za vrijeme rata ili oružanog sukoba sprije'ava građane Iosnei Lercegovine ili građane njenih saveznika da vode borbu protiv neprijatelja, kaznit e sekaznom zatvora od jedne do deset godina.

Slu!%a u n"#rijat"ljs&$j v$jsci

36



%-& Građanin Iosne i Lercegovine koji za vrijeme rata ili oružanog sukoba služi u neprijateljskvojsci ili drugim neprijateljskim oružanim "ormacijama, ili sudjeluje u ratu ili oružanom sukobu bore i se protiv Iosne i Lercegovine ili njenih saveznika, kaznit e se kaznom zatvora najmanjetri godine.% & 7o vrbuje građane Iosne i Lercegovine za službu u neprijateljskoj vojsci ili drugimneprijateljskim oružanim "ormacijama ili za sudjelovanje u ratu ili oružanom sukobu protivIosne i Lercegovine ili njenih saveznika, kaznit e se kaznom zatvora najmanje pet godina.

,$4aganj" n"#rijat"lju

%-& Građanin Iosne i Lercegovine koji za vrijeme rata pomaže neprijatelju u provodjenju prinudnih mjera prema stanovništvu Iosne i Lercegovine, kaznit e se kaznom zatvora od jednedo deset godina.% & Građanin Iosne i Lercegovine koji u cilju pomaganja neprijatelja politi'ki ili privrednosarađuje s neprijateljem za vrijeme rata,kaznit e se kaznom zatvora najmanje tri godine.

,$ rivanj" v$jn" i $ %ra4%"n" 4$:i %-& 7o u namjeri da umanji odbrambenu mo Iosne i Lercegovine uništi, u'ini neupotrebljivimili omogu i da pređu u ruke neprijatelja odbrambena postrojenja, objekti, položaji, naoružanje ildruga vojna i odbrambena sredstva ili preda trupe neprijatelju, ili ko u istoj namjeri omete ilidovede u opasnost vojne ili odbrambene mjere, kaznit e se kaznom zatvora najmanje tri godine% & 7o nabavlja sredstva za u'injenje krivi'nog djela iz stava-. ovog 'lana, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

Oru!ana #$%una

%-& 7o u'estvuje u oružanoj pobuni koja je usmjerena protiv ustavnog poretka Iosne (Lercegovine ili protiv njenih najviših institucija, kaznit e se kaznom zatvora najmanje trigodine.% & 7o organizira ili bilo kako rukovodi u'injenjem krivi'nog djela iz stava -. ovog 'lana,kaznit e se kaznom zatvora najmanje pet godina.%/& 7o nabavlja sredstva za u'injenje krivi'nog djela iz stava -. ovog 'lana, kaznit e se kaznomzatvora od jedne do deset godina.

Ot4ica #r" stavni&a najvi(ih institucija <$sn" i @"rc"g$vin"

%-& 7o u namjeri ugrožavanja ustavnog poretka Iosne i Lercegovine ili sigurnosti Iosne iLercegovine protupravno zatvori, drži zatvorenu ili na drugi na'in oduzme ili ograni'i slobodukretanja službenoj osobi institucija Iosne i Lercegovine pri vršenju njene službe, s ciljem da nju

ili nekoga drugoga prisili da što izvrši, ne izvrši ili trpi, kaznit e kaznom zatvora od najmanje trgodine.% & 7o u namjeri ugrožavanja ustavnog poretka Iosne i Lercegovine ili sigurnosti Iosne iLercegovine protupravno zatvori, drži zatvorenog ili na drugi na'in oduzme ili ograni'i slobodukretanja 'lanu )redsjedništva Iosne i Lercegovine, predsjedavaju em !ije a ministara Iosne iLercegovine, predsjedniku domova )arlamentarne skupštine Iosne i Lercegovine, predsjedniku3stavnog suda Iosne i Lercegovine, predsjedniku Suda Iosne i Lercegovine ili glavnomtužitelju Iosne i Lercegovine, kaznit e kaznom zatvora od najmanje pet godina.37



SI,A

Državna agencija za istrage i zaštitu %S() & je osnovana . godine, usvajanjem $akona o genciji zain"ormacije i zaštitu, kojim je ova agencija de"inirana kao samostalna institucija IiL, odgovorna z

prikupljanje i obradu podataka od interesa za provođenje međunarodnih i krivi'nih zakona IiL, kao i zazaštitu vrlo važnih li'nosti, diplomatsko konzularnih predstavništava i objekata institucija Iosne iLercegovine, te diplomatskih misija. 3svajanjem $akona o Državnoj agenciji za istrage i zaštitu, u jun

1. godine, gencija za in"ormacije i zaštitu je trans"ormirana u Državnu agenciju za istrage i zaštitu,te je dobila policijska ovlaštenja i postala prva policijska agencija koja svoju nadležnost ostvaruje ncijeloj teritoriji IiL. #vim zakonom S() je de"inirana kao upravna organizacija 0inistarstva sigurnostiIiL sa operativnom samostalnoš u, 'ije su nadležnosti spre'avanje, otkrivanje i istraga krivi'nih djela iznadležnosti Suda IiL, "izi'ka i tehni'ka zaštita šti enih li'nosti i objekata, zaštita ugroženih svjedoka i

svjedoka pod prijetnjom i drugi poslovi iz njenog djelokruga koji su određeni ovim zakonom. kcijeS() e na hapšenju osoba osumnji'enih za ratne zlo'ine, uspješno provedene istrage krivi'nih djela pranja novca, organiziranog kriminala, terorizma, trgovine ljudima i ostalih krivi'nih djela, kao i pružan podrške i zaštite svjedocima, uspješno obavljanje poslova i zadataka zaštite li'nosti i objekata, "ormiranspecijalne jedinice, samo su neke od 'injenica koje govore o uspješnosti S() e od osnivanja do danas. Sobzirom da je kriminal, posebno organizirani, poprimio međunarodni karakter, Državna agencija zistrage i zaštitu sprovodi koordiniranu saradnju sa doma im i međunarodnim organima za provođenjzakona, kako bi borbu protiv svih vrsta kriminala u'inila što e"ikasnijom, te na taj na'in podigla stepe

globalne sigurnosti na još ve i nivo.

OSA

8e"orma obavještajnih službi u Iosni i Lercegovini utemeljena je kao jedan od klju'nih uvjetaza po'etak pregovora IiL s Cuopskom 3nijom o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju.

38



0eđunarodna zajednica tražila je da zakon o jedinstvenoj obavještajno sigurnusnoj službi)arlament IiL usvoji što prije, a prve inicijative o tome uslijedile su . godine nakonnovembarske kon"erenciji u ondonu %!elika Iritanija&, kada je usvojena H ondonskadeklaracija o organiziranom kriminalu na IalkanuH.

4a velika međunarodna kon"erencija o organiziranom kriminalu u jugoisto'noj Curopi, koju jeuprili'ila britanska !lada, pokazala je da se borba protiv organiziranog kriminala uvrš uje u prioritetne aktivnosti, kako država regija, tako i međunarodne zajednice u ovom slu'aju oli'ene Cuopskoj 3niji. 4akvo opredjeljenje tražilo je re"ormu sustava sigurnosti i u IiL i u regiji ucjelini, a sve u pravcu što e"ikasnije i organiziranije borbe protiv prijetnji koje nose međunarodorganizirani kriminal i terorizam.Dana . 0arta 1. godine, na osnovu 'lanka (!.1.a& 3stava Iosne i Lercegovine,)arlamentarna skupština Iosne i Lercegovine, na sjednici $astupni'kog i Doma naroda, usvojila

je $akon o obavještajno sigurnosnoj bezbjednosnoj agenciji Iosne i Lercegovine. #vaj zakonstupio je na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Službenom glasniku Iosne i Lercegovin br. - , od -1. 1. 1. godine, a gencija je po'ela sa radom -. =una 1. godine. Dakle,spomenutim $akonom osnovana je #bavještajno sigurnosna < bezbjednosna agencija Iosne iLercegovine koja je odgovorna za prikupljanje, analiziranje i distribuiranje obavještajnih podataka u cilju zaštite sigurnosti, uklju'uju i suverenitet, teritorijalni integritet i ustavni poredak Iosne i Lercegovine.Iitno je naglasiti da gencija obavlja svoj rad sukladno odredbama 3stava Iosne i Lercegovine,kao i odredbe Curopske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda i njenih protokote međunarodne ugovore i sporazume koje je IiL potpisala ili im je pristupila.)rijetnje po sigurnost IiL:

a&terorizam

b&špijunaža

c&sabotaža usmjerena protiv IiL

d&organizirani kriminal usmjeren protiv IiL

e&trgovina drogama

"&nezakonita proizvodnja oružja za masovno uništenje

39



g&nezakonita trgovina proizvodima koji su pod međunarodnom kontrolom

h&radnje kažnjieve po međunarodnom humanitarnom pravu

i&djela organiziranog nasilja ili zastrašivanja nacionalnih ili vjerskih grupa u IiL.

3S4!5# 38CXC5=C IiL

• Pashingtonski sporazum -QQ1 god BIiL• DaYtonski sporazum -QQ9 god ustav IiL

&ashingtons$i sporazu'#stru$tura vlasti

• #rgani"ederacija%zakonodavna,izvršna,sudska&

• )arlament• !lada• !rhovni sud i 3stavni sud

• #rgani kantona

• Skupština• !lada i guverner%danas ne postoji&• 7antonalni sud

• #p ina lokalna samouprava

• 5a'elnik • !ije e• #p inski sud%danas ne postoji&

a)tons$i sporazu' #Stru$tura vlasti

• $akonodavna vlast

• )arlamentarna skupština

• (zvršna vlast

• )redsjedništvo IiL• !ije e ministara

• Sudska vlast

• 3stavni sud IiL• >entralna banka

NADLEŽNOST INSTITU9IBA <I@40



5 a l"!n$sti %parlamentarne& skupštine su:

-& donošenje svih zakona potrebnih za sprovođenje odluka predsjedništva i ustavne odgovornoskupštine6

& odlu'ivanje o izborima i visini sredstava potrebnih za rad određenih institucija u državi6

/& odlu'ivanje o rati"ikaciji međunarodnih ugovora. 3z saglasnost oba entiteta skupština može odlu'ivai o drugim pitanjima %primjena zakona o odbrani&.

,r" sj" ni(tv$ <i@ i4a $v" $vlasti vrhovnu komandu i kontrolu nad #S. Djeluju i putem konsenzusanadležno je da:

-& zahtijeva proglašenje vanrednog stanja od parlamentarne skupštine6

& zahtijeva proglašenje ratnog stanja od parlamentarne skupštine6

/& ima ovlasti da uputi #S tokom rata ili vanerdnog stanja, kao i u mirovne operacije6

1& angažovanje vojnih snaga za pomo civilnim organima u slu'aju prirodnih i drugih nepogoda6

9& odobri organizaciju vojnih snaga za određene misije u svijetu. )ri tome je neophodno ista i da o sviklju'nim pitanjima koja se odnose na odbrambeno sigurnosne poslove izvještava parlamentarnuskupštinu putem izvješ a u određenom vremenskom periodu %kvartalno, polugodišnje i godišnj,r" sj" ni(tv$ v$ i $ %ra4%"nu i sigurn$snu #$liti&u.

,RO LAJENBE RATNO I VNREDNO STANBA

)redsjedništvo donosi odluku konsenzusom i zahtijeva proglašenje ratnog stanja od )arlamentarneskupštine IiL, kao i proglašenje vanrednog stanja.

Su&$% int"r"sa i #r$0"si$naliz4a

ice na službi u #S štiti i održava državnu imovinu i koristi je samo u ovlaštene svrhe.

Dužnost lica na službi je i da iznese na vidjelo sve prevare i korupciju lica u lancu komandovanj)ro"esionalni lice na službi u #S ne e :

imati "inancijski interes koji je u sukobu sa savjesnim obavljanjem njegovih dužnosti41



imati zaposlenje van #S ili obavljati bilo koje poslove koji su u sukobu sa zvani'nim dužnostima iodgovornostima.

7ada je rije' o politi'kom i javnom djelovanju pripadnici #S uklju'uju i generale neutralni su u politi'kim pitanjima i ne e se angažovati u bilo koju vrstu aktivnosti politi'kih stranaka niti biti izabraniili imenovani na javnu dužnost.

0eđutim zakon ne spre'ava pripadnike #S da se registruju za glasanje ili glasaju ili da se kandiduju zaizbore u skladu sa odredbama izbornog zakona IiL.

)eipadnik rezervnog sastava koji je izabran ili imenovan na javnu dužnost nije obavezan dati ostavku ndužnost ako je angažiran na redovnoj obuci, ali nemože za vrijeme boravka u #S djelovati i nastupati pozicije strana'ke pripadnosti

Na l"!n$sti institucija <i@ u $stvarivanju $ %ran" <i@IiL kroz svoje institucije vrše demokratsku, transparentnu i civilnu kontrolu nad #S IiL. )arlamentarnaskupština nadležna je da na prijedlog predsjedništva proglasi ratno stanje u slu'aju direktnog napada nIiL, proglasi vanredno stanje na prijedlog predsjedništva, vrši demokratsku parlamentarnu kontrolu na#SIiL, donošenje zakona vezanih za organizacije, "inansiranje, popunjavanje, obuku, opremanjerazmještaj i upotrebu #S. )redsjedništvo IiL ima vrhovnu komandu i kontrolu nad #S i nadležno je dazahtjeva proglašenje ratnog ili vanrednog stanja od parlamentarne skupštine, uputi #S u operacije vazemlje, angažira #S za pomo civilnim organima, određuje i mijenja veli'inu i strukturu #S.

Na l"!n$sti $ru!anih snaga <i@

5adležnosti tj zadaci #S IiL de"inisani su zakonom o odbrani a oni su:

u'eš e u operacijama kolektivne sigurnosti u operacijama za podršku u miru i samoodbrani, uklj'uju i i borbu protiv terorizma

pružanje vojne odbrane IiL i njenim državljanima u slu'aju napada

pomo civilnim organima u reagiranju na prirodne i druge katastro"e i nesre e

protuminsko djelovanje u IiL

ispunjavanje međunarodnih obaveza IiL

42



Sastav $ru!anih snaga <i@

$akonom o odbrani IiL de"inisano je da su #S pro"esionalna vojna sila koju organizuje i kontrolira IiL.Sastavljene su od aktivne i rezervne komponente i 'ine je pripadnici sva tri konstitivna naroda. #S sastojse od rodova organiziranih po sistemu pukova. )ostoje tri pješadijska puka koja su odgovorna za vojnnasleđe i identitet jedinica i naroda iz kojih poti'u. Irigada je osnovna "ormacija #S. 7omande brigadesastoje se od pripadnika više pukova. Irigade se sastoje od bataljona iz više od jednog pješadiskog puk$akonom o odbrani #S su sastavljene od pro"esionalnog vojnog osoblja, pripadnika rezervnog sastavkoji su angažirani u vojnu službu, civilnih lica i kadeta. )ripadnici rezervnog sastava pružaju podrškaktivnim mirnodobskim snagama, pomažu u održavanju operativne gotovosti, dopunjavaju operativ potencijal i poboljšavaju održivost aktivnih snaga

B" instv"n$st $ %ra4%"n$g sist"4a <i@

$akonom o odbrani IiL i novim zakonom o odbrani IiL uspostavljen je jedinstveni odbrambeni sistemIiL. #vim zakonom je de"inisano da #ružane Snage IiL podrazumjevaju sve vojne snage u IiL bilo dasu organizirane od strane države IiL ili entitetskih institucija .#ružane snage IiL uklju'ivale su !ojsku

8S i vojsku B IiL.

)od vojnim snagama u smislu zakona o odbrani IiL smatraju se sve "ormacije i jedinice borbene i za podršku, kopnene, zra'ne i snage za protu zra'nu odbranu organizovane od strane institucija IiL.

Documents

Pravo Odbrane i Sigurnosti Skripta