Meunarodna trgovina je alokacija roba i usluga izvan dravnih granica. Njeno obiljeje je poslovanje sa inozemnim elementom.

Oblici meunarodne trgovine su: uvoz izvoz i neposredan pristup stranom tritu koji se ostvaruje kroz multinacionalne kompanije, inozemne podrunice i trgovake zastupnike.

Pravo meunarodne trgovine- definicija

Daje nam odgovor kojem su pravnom pravilu podvrgnuti sudionici meunarodne trgovine. Moe se definirati i kao skup pravnih pravila kojima se ureuju odnosi koji nastaju povodom razmjene dobara i usluga s inozemnim elementom.Razliite drave predviaju razliita pravna pravila za iste transakcije.

Suvremeni pravni sustavi:

Civil law (kontinentalno europski pravni krug) temelji se na pravnim kodifikacijama donesenih od strane zakonodavnih vlasti Juna Amerika, kontinentalna Europa, Rusija, Kina .

Common Law temelji se na odlukama sudova (presedani) UK, SAD (osim Luisiane), Australija, Indija, Hong Kong.

Vjersko pravo temelji se na principima proklamiranim vjerskim zapisima Saudijska Arabija, Maroko, Afganistan, Iran, Vatikan .

Nacionalni pravni sustavi i meunarodna trgovina- Razlike u pravnim regulacijama pojedinih drava ne mogu predstavljati konicu meunarodnoj razmjeni roba i usluga. Kako bi se prebrodile navedene razlike i omoguila neometana meunarodna trgovina stvoreno je pravo meunarodne trgovine. Pravo meunarodne trgovine je kompleksan sustav pravnih pravila u ijem stvaranju sudjeluju meunarodne organizacije, drave ali i sami trgovci

Pravo meunarodne trgovine kao kohezija javnog i privatnog

MEUNARODNO GOSPODARSKO PRAVO karakteriziraju:

Javnopravni odnosi

Postavlja makroekonomski okvir za odvijanje meunarodne trgovine

Subjekti: drave i meunarodne organizacije

Uspostava zajednikih trita, carinskih zona, unifikacija prava, fer trinog natjecanja

Bilateralni i multilateralni meunarodni ugovori

MEUNARODNO TRGOVAKO PRAVO karakteriziraju: Privatnopravni odnosi Postavlja pravni okvir za konkretne trgovake transakcije

Subjekti: trgovci (pravne i fizike osobe)

Autonomna regulacija u okvirima stranake autonomije

Ugovori o prodaji robe ili pruanju usluga s inozemnim elementom

Pravo meunarodne trgovine kao kohezija nacionalnog i meunarodnog

MEUNARODNI ASPEKTI Meunarodno javno pravo

Temelje se na radu meunarodnih organizacija te bilateralnim i unilateralnim ugovorima izmeu drava

Cilj: unifikacija pravnih pravila stvaranje jedinstvenog sustava pravnih pravila koja se odnose na trgovinu NACIONALNI ASPEKTI Meunarodno privatno pravo Rije je o unutarnjim propisima koji se odnose na transakcije s inozemnim elementom

propisi o vanjskotrgovinskom poslovanju

propisi o sukobu zakona

Razvoj prava meunarodne trgovine

Srednji vijek

Lex mercartoria obiajno meunarodno (unificirano) trgovako pravo koje se primjenjivalo na poslove sklopljene na trgovakim sajmovima

Autonomno pravo trgovaca stvoreno bez posredovanja drave

19. st.

Dravni intervencionizam i kodificiranje trgovakog prava

Gubi se meunarodni karakter trgovakog prava

Transakcije s inozemnim elementom rjeavaju se putem pravila o sukobu zakona

20. st. (nakon II. Svj. rata)

Stvara se novi pravni poredak meunarodno pravo se poinje baviti gospodarskim pitanjima

elja za neometanom meunarodnom razmjenom dovodi do stvaranja makroekonomskih okvira te unifikacije prava na regionalnim i globalnim razinamaIZVORI PRAVA MEUNARODNE TRGOVINE se mogu podijeliti na formalne i neformalne. Prema l. 38. Statuta Stalnog meunarodnog suda formalni izvori meunarodnog prava su: Meunarodni ugovori Meunarodno obiajno pravo

Opa naela prava

Sudska i arbitrana praksa

Pravna znanost

Neformalne izvore prava meunarodne trgovine ini Soft Law.

Meunarodni ugovori

Meunarodni ugovor (konvencije, sporazum, pakt, memorandum o suglasnosti) je meunarodni sporazum koji je u pisanom obliku sklopljen izmeu drava i ureen meunarodnim pravom, bilo da je sadran u jedinstvenoj ispravi ili u dvije ili vie meusobno povezanih isprava i bez obzira na njegov poseban naziv.

Meunarodni ugovori obvezuju drave ugovornice

U pravilu se donose pod okriljem meunarodnih organizacija no mogu se donijeti i izvan rada meunarodnih organizacija

Podjele meunarodnih ugovora:

Obzirom na broj drava ugovornica

Bilateralni dvostrani sporazumi

Multilateralni viestrani ugovori (konvencije)

Obzirom na polje regulacije

Suradnja drava u razliitim aspektima (sporazumi o trgovini, investicijama izbjegavanju dvostrukog oporezivanja) uglavnom bilateralni sporazumi

Osnivanje meunarodnih organizacija, zajednikog trita, carinskih zona i sl.

Unifikacija prava stvaranje jedinstvenih pravila za odnose s inozemnim obiljejem

Polje primjene meunarodnih ugovora

Meunarodni ugovori nemaju univerzalan domaaj oni obvezuju samo drave ugovornice (drave koje su pristale na njegovu primjenu). Pristanak drave na primjenu se daje: potpisom, razmjenom isprava koje ine ugovor, ratifikacijom, prihvatom, odobrenjem, pristupom ili na bilo koji drugi ugovoreni nain.

Meunarodni ugovori stupaju na nain i na dan koji su utvreni njegovim odredbama ili sporazumno meu dravama ugovarateljicama (u pravilu se trai odreeni broj ratifikacija)

Implementacija meunarodnih ugovora u pravo RH- Meunarodni ugovori valjano potvreni postaju dio pravnog poretka RH i to tako da su po pravnoj snazi iznad zakona

Hijerarhija pravnih propisa u RH:

1.Ustav RH

2.Meunarodni ugovori

3.Zakoni

4.Podzakonski propisi

Meunarodno obiajno pravo

Meunarodno obiajno pravo nastaje kada se u odreenim situacijama postupa na jednak nain kroz dulje vrijeme, temeljem ega se stvara uvjerenje (opinio iuris) da se takvim postupanjem ispunjava pravna dunost te da svako suprotno postupanje predstavlja protupravno postupanje. Obiajno pravo je osobito zastupljeno u ugovornome trgovakom pravu. Svrha ukljuivanja i primjene obiajnih pravila je da se ispune pravne praznine koje mogu nastati nepotpunim i neprikladnim propisima. Jednoobrazni trgovaki zakonik SAD- a definira trgovaki obiaj kao svako postupanje ili nain poslovanja koje se normalno potuje u nekome mjestu, struci ili poslovanju tako da se opravdano moe oekivati da e se potovati i u vezi s odreenim poslom. Uvjeti koje poslovna praksa mora ispuniti da bi bila ocijenjena obiajem su: da je rije o pravilu koje je poznato ili bi moralo biti poznato u poslovnim krugovima

da se redovito potuje u praksi

da isti poslovni krugovi oekuju primjenu odreenog obiajnog pravila postupanja nain poslovanja koji prevladava u odreenome mjestu i vremenu

Opa naela prava

Opa naela prava zbog ope primjenljivosti su zajedniko dobro svih odsjeka u pravnoj nadgradnji civiliziranih naroda. Rije je o pravnim naelima koja uvaavaju gotovo svi pravni poreci. U pravilu slue popunjavanju pravnih praznina koje ostavljaju meunarodni ugovori i obiajno pravo To su:

Naelo ravnopravnosti

Zabrana stjecanja bez osnove

Dunost naknade tete

Sudska i arbitrana praksa Sudska i arbitrana praksa ne predstavljaju openito neposredan izvor prava

Neposredan izvor prava za stranke u sporu presude i pravorijeci stvaraju izvore prava jer djeluju samo inter partes Posredan izvor prava za subjekte koji nisu stranke u sporu djeluje kao izvor prava snagom svoje uvjerljivosti Judikatura meunarodnih arbitraa i domaih sudova smatra se jednim od izvora meunarodnog trgovakog prava. Iako nije rije o strogo formalnom i prevladavajuem izvoru prava kao to je to judikatura u sustavima common lawa(pravo presedana), arbitrane odluke i presude sudova u meunarodnim trgovakim sporovima imaju osobito vanu ulogu u obiajnom pravu. Arbitrae daju sankciju i dalje razvijaju suvremeno meunarodno trgovako pravo.

Pravna znanostPosredan izvor prava za subjekte koji nisu stranke u sporu djeluje kao izvor prava snagom svoje uvjerljivosti

Iako nije rije o nekakvome pravnom obliku izvora prava, pravna znanost ima poseban poloaj u sustavu izvora prava meunarodne trgovine. Pravnika djela sadre uvijek nove prikaze izvora i njihova tumaenja. Posebna zadaa pravne znanosti je da na vrijeme i na jasan nain obuhvati, rasporedi i protumai stalan razvoj i formalnih izvora i ostalih instrumenata meunarodnih trgovakih poslova.

Soft Law

To su normativni tekstovi koji ne pripadaju niti u jednu kategoriju priznatih formalnih izvora prava. Soft Law se sastoji od normi razliitog stupnja obveznosti i uvjerljivosti te konsenzusa, ali ne stvara obveze koje bi se mogle prisilno ostvariti. Tim pojmom obuhvaeno je vie razliitih vrsta pravnih tekstova ili akata, npr. deklaracija, rezolucija, odluka meunarodnih tijela, zakljuaka Ope skuptine UN-a i dr., koji nemaju pravnu snagu obvezne primjene iako su doneseni veinom glasova ili jednoglasno. Sadraj tih odluka upuen je dravama od kojih se oekuje ili zahtijeva da ih prihvate, provedu, ratificiraju ili da svoje domae pravo prilagode sadraju soft lawa.Drugu vrlo vanu skupinu tih akata ine konvencije, kodeksi ponaanja ili modeli zakona koji zbog razliitih razloga nisu nikada stupili na snagu zbog nedovoljnog broja ratifikacija ili ak nisu stigli ni do diplomatskih konferencija. Ipak se rabe tako da se na njih poziva ili ih se usporeuje sa drugim boljim ili loijim pravnim rjeenjima ili poslovnom praksom.

Soft Law pravila, obzirom na ugled njihova donositelja, ima potencijala preobrazbe u obvezujue pravo

Osim toga Soft Law moe posluiti kao dokaz postojanja pravne svijesti (opinio iuris)Formularno pravo

Ono nastaje na autonomnoj osnovi jer ga stvaraju meunarodna tijela, a ne zakonodavac u nastojanju da se ispune praznine posebnih pravila i unifikacija meunarodne trgovine. Formularno pravo se kao izvor prava pojavljuje u pravnim oblicima tipskih ugovora, opih uvjeta poslovanja i vodia za sastavljanje ugovora. Te pravne instrumente sastavljaju i objavljuju, a zatim ih stavljanju na raspolaganje trgovcima razliite nedravne organizacije, udruge trgovaca ili strunjaka i struna specijalizirana nepolitina tijela UN, kao npr. UNICITRAL, UNIDROIT, MTK i druge. Tipski ugovori su obrasci koji sadrajem i oblikom odgovaraju odreenoj vrsti ugovora i kojima se potpuno ureuju ne samo bitni ugovorni odnosi ve i sva pitanja sklapanja, ispunjenja, prestanka ili raskida ugovora i sve ugovorne pojedinosti osim predmeta (ili samo koliine), cijene i naziva ugovornih strana.

Opi uvjeti poslovanja obuhvaaju popis ugovornih klauzula koje ugovorne strane rabe tako da ih ukljuuju sve ili samo neke od njih u ugovor koji su sklopile.

Vodii za sastavljanje ugovora donose se za ugovorne modele iji sadraji nisu dovoljno standardizirani. Zbog nemogunosti da se oblikuje cjelovit ugovor, u vodie se unose pitanja koja se redovito pojavljuju u odreenim tipovima ugovora i moda su , prema saznanjima struke, najprikladniji nain ureivanja ugovornih odnosa npr. vodi za sastavljanje ugovora o zastupanju MTK-a.Temeljno pravilo primjene formularnog prava je da se ono primjenjuje samo onda ako je jasno i nedvojbeno ugovoreno.

Postoje i samoregulativni ugovori, koji imaju neka obiljeja i ciljeve tipskih ugovora ili ugovora sklopljenih uz uporabu opih uvjeta poslovanja. Takvim se ugovorima, opirnim ureivanjem svih pitanja sklapanja, ispunjenja i raskida ugovora, nastoji prije svega sprijeiti nastanak spora jer su na taj nain nedvojbeno ureene sve obveze ugovornih strana i naini njihova ispunjenja, a ako spor ipak nastane, ugovor se odvaja od bilo kojeg nacionalnog prava- denacionalizacija ili delokalizacija ugovornog odnosa. U odreenim djelatnostima npr. u bankarstvu, transportu, osiguranju, pediciji primjenjuju tzv. adhezijski ugovori. To su ugovori gdje nema pregovaranja, dakle primjenjuju se jednoobrazni ugovori i uvjeti poslovanja s treima- kupcima. Kupci mogu prihvatiti sve ponuene uvjete u ugovoru ili odustati od posla. Ovakvo ugovaranje je danas pod nadzorom posebnih propisa i podlono sudskoj kontroli. Pravo konkurencijeRije je o propisima javnog prava kojim drave tite ope/javne interese i oni ulaze u red imperativnih propisa i ine dio javnog poretka. Njihovo se djelovanje ne moe prekinuti ili promijeniti autonomnim ugovaranjem ili izborom mjerodavnog stranog prava koje ne ureuje ta pitanja ili nedosljedno primjenjuje zabrane prava konkurencije. Pravni okviri slobode ugovaranja koji proizlaze iz prava konkurencije u suvremenom ugovornom pravu jedan su od temeljnjih instrumenata ne samo zatite slobodne konkurencije ve i zatite malih i srednjih poduzea i potenog postupanja u sklapanju ugovora odreenih vrsta. U praktinoj primjeni to znai da e se hrvatski distributer, zastupnik ili primalac licencije nai u poloaju da mu pregovaraki i ekonomski jai strani ugovara pokuava nametnuti ogranienja koja mu uskrauju mogunost poslovanja s drugim trgovcima, a time i ostvarenja vee dobiti. Bez znanja o mogunosti pozivanja na zabrane prava konkurencije hrvatsko e poduzee morati pristati na takve za uspjeh njegova poslovanja tetne ugovorne sadraje. Ugovori o distribuciji, iskljuivoj nabavi, franchizingu, iskljuivom zastupanju su uvelike ureeni propisima prava konkurencije.

UGOVOR

Temeljni instrument meunarodne trgovine. Pravni posao koji nastaje suglasnim oitovanjem volje dvaju ili vie subjekata usmjerenom na postizanje odreenih pravnih uinaka Temeljna naela: Naelo ugovorne autonomije

Naelo ispunjenja ugovorne obveze

Naelo savjesnosti i potenja

UGOVOR U MEUNARODNOM KONTEKSTU Primjer: hrvatsko drutvo sklapa ugovor o kupoprodaji s francuskim drutvom

Kada je ugovor sklopljen?

Kakva su prava kupca i prodavatelja?

Kada i gdje treba isporuiti robu?

Kada i gdje treba izvriti plaanje?

Moe li se ugovor raskinuti uslijed promijenjenih okolnosti?

Temeljno pitanje: koje je pravo mjerodavno za ugovor hrvatsko ili francusko ili moda neko drugo pravo?

PRAVO MJERODAVNO ZA UGOVORNI ODNOS Pravo koje se primjenjuje na ugovor u sporu, ali i koje ureuje sva pitanja to ugovorom nisu izriito ureena je mjerodavno pravo, npr. u unutranjoj trgovini hrvatsko pravo Zakona o obveznim odnosima. Potpuno i pravno korektno sastavljen ugovor u meunarodnom prometu redovito sadri klauzulu o izboru mjerodavnog prava. Ako ugovorne strane nisu odredile mjerodavno pravo u ugovoru, tada nastaje sukob zakona koji se rjeava primjenom kolizijskih normi tek u sporu.

Ugovorna autonomija stranke su ovlatene samostalno urediti ugovorni odnos ili uputiti na primjenu odreenih pravila

Pravila neposredne primjene primjenjuju se neposredno na ugovorni odnos s meunarodnim elementom unificirano pravo (meunarodni ugovori, meunarodni obiaji)

Primjena kolizijskih pravila radi iznalaenja mjerodavnog nacionalnog prava

UGOVORNA AUTONOMIJA

Ugovorne strane su slobodne samostalno odrediti sadraj ugovornog odnosa

Samoregulativni ugovori

Upuivanje na podrednu primjenu odreenih pravila ( nacionalno pravo, model zakon, principi, klauzule, meunarodni ugovor koji se ne primjenjuje neposredno na odnos)

Ogranienja slobode ugovaranja javni poredak

Sud odreene drave nee priznati prava koja proizlaze iz ugovora ako su u suprotnosti s javnim poretkom odnosne drave

UGOVORNA AUTONOMIJA KAO KREATOR PRAVA

Ugovorna autonomija omoguuje ugovornim partnerima da sami stvaraju pravna pravila tzv. Autonomno meunarodno trgovako pravo

Meunarodni trgovaki obiaji (UCP 600)

Course of dealing

Naela ugovornog prava (UPICC, PECL)

Ugovorne klauzule (INCOTERMS 2010, force majeure & hardship)

Ugovorni formulari (CMR Bill of Lading)

Opi uvjeti (FIDIC conditions for Turn key contracts)

PRAVILA NEPOSREDNE PRIMJENE

Sadrana u unifikacijskim konvencijama koje su prihvatile drave u kojima ugovorne strane imaju sjedite/prebivalite

Meunarodna prodaja robe

Konvencija o zastari u meunarodnoj prodaji robe

UN konvencija o ugovorima o meunarodnoj prodaji robe (Beka konvencija)

Transport

UN konvencija o prijevozu robe morem (Hamburka pravila)

Konvencija o meunarodnom eljeznikom prijevozu (COTIF)

Konvencija o ugovoru za meunarodni cestovni prijevoz (CMR)

Plaanja

UN konvencija o meunarodnoj trasiranoj mjenici i meunarodnoj vlastitoj mjenici

UNIDROIT konvencija o meunarodnom financijskom leasing

U odreenim sluajevima ugovorna autonomija doputa iskljuenje primjene pravila neposredne primjene (ius dispositivum)

Kolizijska pravila

Daju odgovor na pitanje koje je pravo mjerodavno kada ne postoje pravila neposredne primjene a ugovaratelji nisu autonomno uredili sva pitanja ugovornog odnosa

Kolizijska pravila ureuju se nacionalnim propisima (u RH - Zakon o rjeavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja) te upuuju koje je materijalno pravo mjerodavno za odreeni odnos. U ugovornim odnosima mjerodavno pravo na koje upuuju kolizijske norme su graanski ili zakoni o obveznim odnosima npr:

Njemaki graanski zakonik

vicarski zakon o obveznim odnosima

Opi austrijski graanski zakonik

Francuski graanski zakonik

Talijanski graanski zakonik

Engleski Sales of Goods Act

Jednoobrazni trgovaki kodeks SAD-a

Rjeavanje sporova

Sporovi se mogu rjeavati sudskim putem i arbitraom. Strane u meunarodnom ugovoru su slobodne izabrati sudite koje e biti nadleno u sporu. Iznimka su neke zemlje u kojima su za pojedine ugovorne odnose nadleni iskljuivo domai sudovi. Arbitraa je postupak kojim stranke dobrovoljno predaju na rjeavanje spor nepristranoj treoj osobi, arbitru, kojeg same izaberu. Arbitrae su, za razliku od sudova, nedravna tijela, arbitre na listu arbitara postavlja odgovarajue tijelo gospodarske komore ili druge nedravne institucije iz reda pravnih strunjaka iz znanosti i prakse. Postoje institucionalne i ad hoc arbitrae. AD hoc arbitrae se razlikuju od institucionalnih po tome to se konstituiraju za rjeavanje odreenog spora i nakon donoenja odluke prestaju postojati.Pismo namjere

Pismo namjere proizvod je poslovne prakse i nije kao poseban predugovorni oblik sporazumijevanja ureen propisima ili unifikacijama trgovakih obiaja. Pravna literatura razlikuje sljedee grupe sadraja pisma namjere:

Pisma kojim se utvruju ciljevi koje stranke ele ostvariti ugovorima, vremenski redosljed i raspored pregovora, mjesto pregovora i osobe koje u njima sudjeluju

Pisma namjere u kojima se utvruju pitanja o kojima je postignut sporazum i pitanja o kojima postoje razliiti stavovi stranaka Pisma u kojima obje strane potpisuju postignut sporazum o uzajamnim obvezama o kojima je postignuta suglasnost uz navoenje preostalih pitanja koja e biti predmet nastavnih pregovora, npr. sporazum o diobi trokova, obveza da se nee odavati poslovne tajne i podaci za koje se saznalo tijekom pregovora itd

Pisma kojim stranke predviaju i najavljuju sklapanje ugovora nakon ispunjenja odreenih uvjeta ili nastupanja nekih dogaaja, npr. odobrenje uprave, poduzea, dravnih organa, dobivanje bankarskih jamstava itd.

Vrijeme i mjesto sklapanja ugovora

Vrijeme- prema ujednaenim standardima common lawa ugovor je sklopljen u trenutku kad je prihvat ponude otposlan. Evropska prava su raznolika i poznaju:

Teoriju saznanja prema kojoj je ugovor sklopljen u trenutku saznanja da je ponuda prihvaena.

Teoriju primitka prema kojoj je ugovor sklopljen u trenutku kada ponudilac dobije izjavu ponuenog da prihvaa ponudu.

Teorija izjave- ugovor je sklopljen u trenutku oitovanja prihvata ponude od ponudioca,

Mjesto- Sud je na konkretan odnos duan primijeniti pravilo mjerodavnog prava.

Za ugovor mjerodavno je pravo to su ga izabrale ugovorne strane ili se primjenjuju pravila neposredne primjene. Ako nije izabrano mjerodavno pravo i ako posebne okolnosti sluaja ne upuuju na drugo pravo, kao mjerodavno pravo primjenjuje se pravo drave u kojoj ugovaratelj koji vri karakteristinu ugovornu inidbu (nenovanu) ima sjedite/prebivalite:

za ugovor o prodaji pokretnih stvari - pravo mjesta gdje se u vrijeme primitka ponude nalazilo prebivalite odnosno sjedite prodavaoca;

za ugovor o djelu odnosno za ugovor o gradnji - pravo mjesto gdje se u vrijeme primitka ponude nalazilo prebivalite odnosno sjedite poslenika (poduzimaa);

za ugovor o punomoi - pravo mjesta gdje se u vrijeme primitka ponude nalazilo prebivalite odnosno sjedite opunomoenika;

za ugovor o zajmu - pravo mjesta gdje se u vrijeme primitka ponude nalazilo prebivalite odnosno sjedite zajmodavca;

za ugovor o prijevozu - pravo mjesta gdje se u vrijeme primitka ponude nalazilo prebivalite odnosno sjedite prijevoznika (vozara);

za burzovne poslove - pravo sjedita burze;

za ugovor o prijenosu tehnologije (licencija i dr.) - pravo mjesta gdje se u vrijeme sklapanja ugovora nalazilo sjedite primaoca tehnologije;

OPA NAELA UGOVORNOG PRAVA

Naelo slobode ugovaranja ugovorne autonomije (freedom to contract)

Naelo ispunjenja ugovorne obveze (pacta sunt servanda)

Naelo savjesnosti i potenja (bona fides)

Naelo primjene prisilnih propisa (nacionalnih, supranacionalnih, meunarodnih)

Naelo primjene obiaja i prakse

Navedena naela proklamiraju UPICC, PECL, CISG moglo bi se rei da spadaju u meunarodno obiajno pravo

Pregovori ne obvezuju na sklapanje ugovora

Pregovori koji se vode suprotno naelu savjesnosti i potenja daju pravo na naknadu tete (culpa in contrahendo)

Smatra se da su pregovori voeni suprotno naelu savjesnosti i potenja kada stranka vodi pregovore bez namjere da sklopi ugovor

Dunost uvanja poslovne tajne za koju je ugovorna strana saznala tijekom pregovora

Ponuda prijedlog za sklapanje ugovora iz kojega nedvosmisleno proizlazi namjera ponuditelja da bude vezan svojom ponudom

Povlaenje ponude mogue samo ako izjava o povlaenju prispije ponuenome istovremeno ili prije ponude

Opoziv ponude mogu do sklapanja ugovora ako:

ponuda ne obvezuje na odreeno vrijeme i

ponueni ima opravdanog razloga vjerovati da je ponuda neopoziva

Prihvat svaki akt ponuenoga iz kojega proizlazi da prihvaa ponudu

Usmeno ili pismeno oitovanje

Slanje robe

Plaanje cijene

utnja na ponudu ne znai prihvat

Modificirani prihvat predstavlja odbijanje ponude i stavljanje protuponude

VALJANOST UGOVORA

UPICC i PECL ne reguliraju sukladnost s prisilnim propisima i javnim moralom te sposobnost stranaka kao pretpostavke valjanosti ugovora ve to ostavljaju mjerodavnom nacionalnom pravu

UPICC i PECL se bave sukladnou volje i oitovanja kao pretpostavkom valjanosti uovora

ZRSZ

Za pravnu i poslovnu sposobnost fizike osobe mjerodavno je pravo drave iji je ona dravljanin

Pripadnost pravne osobe odreuje se po pravu drave po kojem je ona osnovana

PRESTANAK UGOVORNE OBVEZE

Pacta sunt servanda (sanctity of contract)- ugovorna se obveza mora ispuniti u svemu kako ona glasi

Iznimke:

Raskid ugovora zbog nemogunosti ispunjenja

Raskid ugovora radi bitno oteanog ispunjenja

NEMOGUNOST ISPUNJENJA

Ugovor se raskida ex lege ako je do nemogunosti ispunjenja ugovorne obveze dolo bez krivnje ugovornih strana

Nemogunost ispunjenja mora biti uzrokovana viom silom (force majeure)

OTEANO ISPUNJENJE

Ispunjenje je faktiki mogue ali je radi naknadnog dogaaja koji stranke nisu imale u vidu prilikom ugovaranja oteano do te mjere da ugovor pod navedenim uvjetima ne bi bio nikada sklopljen raskid ili izmjena ugovora

Osiguranje posebnih rizika meunarodne trgovine

Ugovorne klauzule namjenjene tome su: hardship, via sila i posebni rizici. Hardship odredbe ugovora su takva uglavljivanja kojima se nastoji anticipirati i rjeavati situacije u kojima nepredvidljive okolnosti bitno mijenjanu ugovornu ravnoteu na nain da se na jednu ugovornu stranu prenosi najee prevelike ekonomski teret. Ako su ispunjene te pretpostavke, ugovorne strane se u tim klauzulama obvezuju ugovor promijeniti i prilagoditi ga promijenjenim okolnostima. Potrebno je razlikovati dvije koncepcije ugovornih klauzula hardship: otvoreni ugovori- u ovom sluaju ugovor ne sadri samo navedenu mogunost promjene okolnosti ili potanje opisan njihov injenini supstrat( promjena teaja valute, povienje cijena sirovina,i dr.), ve i tono razraen plan izmjena ugovora u takvim sluajevima. Izmjene se mogu odnositi na reviziju cijene, jamstva monetarnih rizika, produljenje rokova i dr. Druga opcija je ugovaranje obveze da se pristupi ponovnim pregovorima radi izmjene ugovora, to ne znai i preuzimanje obveze da e se novi sporazum postii i da e se ugovor prilagoditi novim okolnostima.

Via sila- razlika via sila i hardship: pravna posljedica nastanka smetnji koje se mogu procijeniti kao via sila je osloboenje od odgovornosti, odnosno raskid ugovora. Uvjet za viu silu je da su dogaaji svojim uinkom i domaajem takvi da ispunjenje postane apsolutno fiziki nemogue ili nepraktino, npr. opi trajk, velike promjene cijena, rat, pobune, revolucije, prirodne katastrofe, eksplozije, poari itd.Pitanja posebnih rizika se najee vezuju za okolnosti ispunjenja ugovora trajne naravi u meunarodnoj trgovini. Pravni instrument zatite se odabire izmeu hardshipa i vie sile. Vie sigurnosti se postie pobliim opisom i nabrajanjem posebnih , ve navedenih rizika- u praksi su se tipizirali odreeni dogaaji koji se redovito ponavljaju, a to su: ljudske radnje(rat, nemiri, trajkovi, promjene propisa i odluke vlasti), ljudske radnje u irem smislu(nesree, nuklearne katastrofe, valutne promjene, poremeaji komunikacijskih sustava), prirodni dogaaji( vremenske nepogode, potresi i sl.

Ugovor o meunarodnoj prodaji

Ugovor o meunarodnoj prodaji je jo glavni, sredinji i najraireniji instrument uvoza i izvoza robe. U meunarodnoj trgovini tipino je da se poslovi prodaje ostvaruju istodobnim sklapanjem dopunskih, prodaji pomonih ugovora kao to su ugovori o zastupanju ili posredovanju, osiguranju, prijevozu itd. Tim ugovorima ostvaruje se ili trajnost ugovornog odnosa ili racionalnost i sigurnost ispunjenja ugovora.

Posebna obiljeja meunarodne prodaje izraena su posebno glede pitanja:

Mjerodavnog prava i drugih propisa koji se primjenjuju u poslovima meunarodne prodaje

Pojedinih poslovnih obiaja, opih uvjeta poslovanja i drugih pravnih tehnika namijenjenih meunarodnoj prodaji

Nain plaanja i

Rjeavanja sporova primjerenih meunarodnoj prodaji

Posebnih rizika ispunjenja ugovora s obzirom na uvjetovanosti izvoza i uvoza dobivanjem dozvola, usklaenou s kvotama i kontigentima i posebnim nainima obiljeavanja robe, udovoljavanja pravilima podrijetla robe i drugim imperativnim propisima zemlje izvoza i zemlje uvoza.

Mjerodavno pravo

Sve kategorije izvora meunarodnog trgovakog prava sadre velik broj pravnih pravila koja se izravno odnose na meunarodnu prodaju. Pitanje mjerodavnog prava ugovorne strane mogu i moraju rijeiti pri sklapanju ugovora. Hrvatsko pravo kao i veina prava priznaju autonomiju volje stranaka te e ugovorne strane sporazumno izabrati pravo koje se primjenjuje na njihov ugovorni odnos. Ako ugovarai nisu iskoristili te mogunosti, tada e se mjerodavno pravo odrediti prema kolizijskim normama meunarodnoga privatnog prava. Pravilnim izborom mjerodavnog prava se samo djelimino rjeavaju problemi mjerodavnog prava ako se istodobno ne poznaje i njegov sadraj i uinci koji u svojoj ukupnosti imaju izravne, ekonomske i pravne posljedice na svaki pojedinani ugovor.

Beka konvencija o meunarodnoj prodaji

Konvencija UN-a o meunarodnoj prodaji robe usvojena na konferenciji u Beu 1980. Ona je poj civil law i common law sustava.Stupila je na snagu 1988 (11 ratifikacija)

77 lanica konvencije ini je jednim od najuspjenijih unifikacijskih instrumenata uope

Od jaih aktera na meunarodnom tritu CISG nisu ratificirali: Hong Kong, Brazil, Indija, UK, JAR, Taiwan.

Ratifikacijom konvencije drave istodobno nisu preuzele obvezu derogiranja svojih unutranjih propisa o prodaji koji i dalje vrijede u unutranjem prometu.

Kao temeljni instrument meunarodne prodaje Konvencija je prvi izvor prava i obveza stranaka ali samo ako u ugovoru stranke nisu iskljuile njezinu primjenu u cijelosti ili djelomino i ako prema svome sjeditu obje pripadaju dravama ugovornicama.Konvencija se primjenjuje:

Ako ugovorne strane imaju sjedita u razliitim dravama te ako su obje ratificirale Konvenciju

Kada kolizijske norme meunarodnog privatnog prava upuuju na primjenu Konvencije

S obzirom na opseg i podruje reguliranja, Beka konvencija ureuje ugovor o prodaji roba, ali ne u cijelosti, ve samo glede pitanja:

Sklapanja ugovora o prodaji robe, ne i usluga

Forme ugovora( u granicama imperativnih propisa zemalja)

Obveze prodavaoca

Odgovornosti prodavaoca za nedostatke robe

Obveze kupaca

Prijelaza rizika i

Osloboenja od odgovornosti i raskida ugovora.

Ne primjenjuje se na prodaju:

Robe kupljene za osobne ili obiteljske potrebe

Robe kupljene na javnoj drabi

U sluaju zapljene ili drugog postupka sudskih vlasti

Vrijednosnih papira i novca

Brodova, glisera na zrani jastuk i zrakoplova

Elektrine energije

Konvencija ne obuhvaa opi dio pretpostavni valjanosti ugovora, zastare, rjeavanje sporova te odgovornosti proizvoaa za nedostatke jer su ta pitanja ureena drugim konvencijama.Oblik ugovora

U ugovornoj praksi suvremene meunarodne prodaje prevladava formalizam. Ugovori se redovito sklapaju u pisanom obliku jer je to uvjet dobivanja izvoznih dozvola, jamstava, financiranja i ostalog to prati uvoz i izvoz. Beka konvencija ne postavlja pisani oblik kao uvjet valjanosti ugovora.

Propisi zemalja koje zahtijevaju pisani oblik ugovora o prodaji ine dio imperativnih propisa koji e vrijediti uvijek i onda kada je ugovorena primjena Beke konvencije ili nekog drugog mjerodavnog prava.

Sklapanje ugovora

Ponuda je prijedlog za sklapanje ugovora upuen jednoj osobi ili vie odreenih osoba koji je dovoljno odreen (roba, koliina, cijena) i ukazuje na namjeru ponudioca da se obvee u sluaju prihvata.

Prijedlog upuen neodreenom broju osoba smatra se pozivom da se uini ponuda.

Pravni uinci ponude

Ponuda obvezuje od trenutka kada stigne ponuenome

Povlaenje ponude je potrebno razlikovati od opoziva iako oba pravna instituta djeluju na pravni uinak ponude. Povlaenje je akt koji sprjeava da ponuda, ak i neopoziva, stekne pravni uinak, dok se opozivom ukida pravni uinak ponude koji je ve stekla.Ponuda (ak i kada je neopoziva) moe se povui ako je povlaenje stiglo ponuenome prije ili u isto vrijeme kao i ponuda.Ponuda se moe opozvati sve dok ugovor nije sklopljen ako opoziv stigne ponuenome prije nego to je on odaslao prihvat

Ponuda je neopoziva

Kada je to u njoj naznaeno odreivanjem roka za prihvaanje ili na drugi nain

Ako je ponueni razumno vjerovao da je ponuda neopoziva i ponaao se u skladu s tim

Ponuda prestaje vaiti:

Istekom roka za prihvat

Opozivom

Izjavom o odbijanju

Prihvat je izjava ili drugo ponaanje ponuenog koje ukazuje na suglasnost s ponudom.

utnja ili neinjenje samo po sebi ne znae prihvat.Prihvat proizvodi uinke od trena kada stigne ponudiocu

Prihvat je bez uinka ako

Ne stigne ponudiocu u roku kojega je on odredio

Ne stigne ponudiocu u razumnom roku

Prihvat konkludentnim radnjama (slanje robe) proizvodi uinke ukoliko su radnje izvrene u roku iako ponudioc za to nije znao

Protuponuda je odgovor na ponudu koji ukazuje na prihvat a sadri dodatke, ogranienja ili druge izmjene koji bitno mijenjaju uvjete ponude smatraju se odbijanjem ponude i stavljanjem protuponude

Uvjeti ponude bitno se mijenjaju ako se odnose na:

Cijenu

Plaanje

Kvalitetu i koliinu robe

Mjesto i vrijeme isporuke

Opseg odgovornosti ugovornih strana

Rjeavanje sporova

Zakanjeli prihvat proizvodi uinke prihvata ako ponudioc bez odgode o tome obavijesti ponuenoga

Ako se iz pisma ili drugog dokumenta koji sadri zakanjeli prihvat vidi da je ono bilo poslano u okolnostima da bi stiglo ponudiocu na vrijeme da je njegov prijenos bio redovan prihvat je valjan osim ako ponudioc bez odgode obavijesti ponuenoga da smatra da se ponuda ugasila

Ugovor o prodaji je sklopljen u trenutku prihvaanja ponude

trenutak u kojemu je ponudioc zaprimio prihvat odnosno nebitno modificirani prihvat (teorija prijema) ili

Trenutak u kojemu je ponueni izvrio radnju koja se smatra prihvatom (teorija odailjanja)

Oitovanje volje je stiglo primaocu ako mu je saopeno usmeno ili je na drugi nain urueno njemu osobno ili predano njegovu sjeditu ili na potansku adresu

to se tie ispunjenja ugovora osnovne obveze prodavaoca su: isporuiti robu, predati dokumente koji se narobu odnose i prenijeti vlasnitvo na robi. On odgovara i za pravne i materijalne nedostatke na robi. Osnovne obveze kupca su platiti cijenu i primiti isporuku.

Ako prodavatelj nije duan isporuiti robu u nekom drugom odreenom mjestu, njegova se obveza isporuke sastoji:

Ako prema ugovoru o prodaji robu treba prevesti u predaji robe prvom prijevozniku radi dostave kupcu;

Ako roba nije jasno identificirana kao roba namijenjena za izvrenje ugovora obiljeavanjem na njoj, u dokumentima za prijevoz ili na drugi nain, prodavatelj je duan kupcu poslati obavijest o otpremi kojom se poblie odreuje roba

Ako su u sluajevima na koje se prethodna toka ne odnosi predmet ugovora individualno odreene stvari, ili stvari odreene po rodu koje treba izdvojiti iz odreene mase ili ih treba proizvesti ili izraditi, a u vrijeme sklapanja ugovora strane su znale da je roba u odreenom mjestu ili je treba izraditi ili proizvesti u odreenom mjestu u stavljanju robe na raspolaganje u tom mjestu;

u svim drugim sluajevima u stavljanju robe na raspolaganje kupcu u mjestu u kojem je prodavatelj u trenutku sklapanja ugovora imao svoje sjedite

Prodavatelj je duan robu isporuiti:

ako je datum odreen ili se moe odrediti na temelju ugovora, tog datuma;

ako je razdoblje odreeno ili se moe odrediti na temelju ugovora, bilo u koje vrijeme u okviru tog razdoblja, osim ako okolnosti ne ukazuju na to da je kupac bio ovlaten odrediti datum; ili

u svakom drugom sluaju, u razumnom roku nakon sklapanja ugovora

Razuman rok rok koji je adekvatan za okolnosti konkretnog sluaja

Ako je prodavatelj duan predati dokumente koji se odnose na robu, mora ih predati u vrijeme, na mjestu i obliku koji su predvieni ugovorom.

Ako preda dokumente prije tog roka prodavatelj moe, sve do tog roka, popraviti svaki nedostatak usklaenosti u dokumentima, uz uvjet da to njegovo pravo ne uzrokuje kupcu ni nerazumne nepogodnosti ni nerazumne trokove.

Kupac, meutim, zadrava pravo da zahtijeva naknadu tete predvienu ovom Konvencijom.

Prodavatelj je duan isporuiti robu u koliini, kvaliteti i vrsti kako je to predvieno ugovorom te pakiranu ili zatienu na nain predvien ugovorom.

Osim ako su se strane drugaije sporazumjele, smatra se da roba nije u skladu s ugovorom ako:

nije prikladna u svrhe u koje se roba iste vrste uobiajeno upotrebljava;

nije prikladna u osobitu svrhu koja je prodavatelju izriito ili preutno stavljena do znanja u vrijeme sklapanja ugovora, osim kad okolnosti ukazuju na to da se kupac nije oslonio niti je bilo razumno osloniti se na strunost i prosuivanje prodavatelja;

nema kvalitete robe koje je prodavatelj kupcu predoio u obliku uzorka ili modela;

nije pakirana ili zatiena na nain uobiajen za takvu robu ili, ako takav nain ne postoji, na nain koji je odgovarajui da sauva i zatiti robu.

Prodavatelj odgovara

za svaki nedostatak usklaenosti koji je postojao u trenutku prelaska rizika na kupca

Za nedostatak usklaenosti koji se pojavio poslije prijelaza rizika, a moe se pripisati povredi bilo koje obveze od strane prodavatelja

Prodavatelj nee odgovarati na temelju za bilo kakvu neusklaenost robe ako je u vrijeme sklapanja ugovora kupac znao za tu neusklaenost ili mu ona nije mogla biti nepoznata.

Kupac je duan pregledati robu ili je dati na pregled u to je mogue kraem roku ovisno o okolnostima. Ako se ugovorom predvia prijevoz robe, pregled se moe odgoditi do stizanja robe u odredino mjesto.

Kupac gubi pravo pozivati se na nedostatak usklaenosti robe ako o tome nije prodavatelju poslao obavijest u kojoj je naveo narav nedostatka, u razumnom roku od trenutka kada ga je otkrio ili morao otkriti (SUBJEKTIVNI ROK)

Kupac u svakom sluaju gubi pravo pozvati se na nedostatak usklaenosti robe ako o njemu nije obavijestio prodavatelja najkasnije u roku od dvije godine raunajui od dana stvarne predaje robe kupcu (OBJEKTIVNI ROK)

Rokovi se ne primjenjuju kada se nedostatak usklaenosti odnosi na injenice koje su prodavatelju bile poznate ili mu nisu mogle biti nepoznate, a on ih nije otkrio kupcu

Prodavatelj je duan isporuiti robu slobodnu od prava ili potraivanja tree osobe, osim ako se kupac sloi primiti robu uz te uvjete

Prodavatelj je duan isporuiti robu slobodnu od svakog prava ili potraivanja tree osobe, koji se temelje na industrijskom ili drugom intelektualnom vlasnitvu, a bili su mu u trenutku sklapanja ugovora poznati li mu nisu mogli biti nepoznati, uz uvjet da se pravo ili potraivanje temelji na industrijskom ili drugom intelektualnom vlasnitvu:

po pravu drave u kojoj e se roba dalje prodavati ili na drugi nain upotrebljavati

svakom drugom sluaju, po pravu drave u kojoj kupac ima svoje sjedite

Popravak ili zamjena robe

Ako roba nije usklaena s ugovorom, kupac ima pravo zahtijevati isporuku druge robe kao zamjenu samo ako je nedostatak usklaenosti bitna povreda ugovora, a zahtjev za zamjenu je uinjen bilo istovremeno s obavijeu o nedostatku

Ako roba nije usklaena s ugovorom, kupac moe zahtijevati od prodavatelja da otkloni nedostatak popravkom osim ako bi to bilo nerazumno uzimajui u obzir sve okolnosti. Zahtjev za popravkom mora se uiniti bilo istovremeno s obavijeu o nedostatku

Dodatni rok za ispunjenje

Kupac moe odrediti prodavatelju dodatni rok razumne duine za izvrenje njegovih obveza

Osim ako kupac primi obavijest od prodavatelja da on nee izvriti svoje obveze do proteka tog roka, kupac se ne moe u tom roku koristiti bilo kojim sredstvom predvienim za povredu ugovora

Kupac, meutim, ne gubi zbog toga pravo da zbog zakanjenja prodavatelja zahtijeva naknadu tete.

Raskid ugovora

Kupac moe izjaviti da raskida ugovor:

ako je neizvrenje bilo koje obveze koju prodavatelj ima na temelju ugovora ili ove Konvencije bitna povreda ugovora; ili

u sluaju neisporuke, ako prodavatelj nije isporuio robu u dodatnom roku

Bitna povreda ugovora ako se roba ne moe koristiti ili preprodati, ako se roba ne moe popraviti bez veih napora

Ako roba nije usklaena s ugovorom, kupac moe, bez obzira da li je cijena ve plaena ili nije, sniziti cijenu razmjerno razlici izmeu vrijednosti stvarno isporuene robe u vrijeme isporuke prema vrijednosti koju bi u to vrijeme imala roba usklaena s ugovorom

Meutim, ako prodavatelj otkloni bilo koje neizvrenje svojih obveze ili ako kupac odbije primiti isporuku od prodavatelja kupac ne moe sniziti cijenu

Kupeva obveza da isplati cijenu razumijeva poduzimanje mjera i udovoljavanje formalnostima predvienima ugovorom ili odgovarajuim zakonima i propisima da bi se omoguilo plaanje

Kad je ugovor valjano sklopljen a cijena za prodaju robe nije u ugovoru ni izriito ni preutno odreena niti u njemu ima odredaba na temelju kojih bi se mogla utvrditi, smatrat e se, ako nije suprotno navedeno, da su strane preutno pristale na cijenu koje se u trenutku sklapanja ugovora redovno naplaivala u dotinoj struci za takvu robu prodanu pod slinim okolnostima

Ako je cijena utvrena prema teini robe, za odreivanje cijene u sluaju sumnje uzima se neto teina

Ako kupac nije preuzeo obvezu platiti cijenu bilo u kojem drugom odreenom mjestu, duan je tu cijenu platiti prodavatelju:

u sjeditu prodavatelja; ili

ako se isplata mora izvriti uz predaju robe ili dokumenata, u mjestu te predaje

Ako kupac nije preuzeo obvezu platiti cijenu bilo u koje drugo odreeno vrijeme, duan je platiti tu cijenu kad prodavatelj, u skladu s ugovorom i Konvencijom stavi kupcu na raspolaganje bilo robu bilo dokumente na temelju kojih se robom moe raspolagati.

prodavatelj moe uvjetovati predaju robe ili dokumenata takvim plaanjem cijene

Ako je ugovorom predvien prijevoz robe, prodavatelj moe otpremiti robu uz uvjet da roba ili dokumenti na temelju kojih se robom moe raspolagati nee biti predani kupcu dok ne isplati cijenu.

Kupac nije duan isplatiti cijenu prije nego to je imao mogunosti robu pregledati, osim ako nain isporuke ili plaanje s kojim su se strane suglasile iskljuuje takvu mogunost

Kupeva obveza preuzimanja isporuke sastoji se:

u obavljanju svih radnji koje se razumno od njega oekuju da bi omoguio prodavatelju izvriti isporuku; i

u preuzimanju robe

Ako kupac ne izvri bilo koju od svojih obveza koju ima na temelju ugovora ili ove Konvencije, prodavatelj moe:

zahtijevati od kupca da plati cijenu, preuzme isporuku ili da izvri druge svoje obveze, ako se prodavatelj ne opredijeli za drugo sredstvo i odrediti kupcu dodatni rok razumne duine za izvrenje njegovih obveza, ili

izjaviti da raskida ugovor:

ako neizvrenje bilo koje obveze koju kupac ima na temelju ugovora ili ove Konvencije predstavlja bitnu povredu ugovora; ili

ako kupac nije ni u dodatnom roku to ga je odredio prodavatelj, izvrio svoju obvezu da plati cijenu ili preuzme isporuku robe, ili je izjavio da to nee uiniti u tako odreenom roku

Nakon to je rizik preao na kupca, on je duan platiti cijenu bez obzira na gubitak ili oteenje robe, osim kad su gubitak ili oteenje posljedica radnje ili propusta od strane prodavatelja

Prelaz rizika ope naelo

Rizik prelazi na kupca od trenutka kada on preuzme robu ili, ako to ne uini pravovremeno, u trenutku kada mu je roba stavljena na raspolaganje a on ini povredu ugovora time to je ne preuzme

Ako je prema ugovoru o prodaji potrebno prevesti robu, a prodavatelj je nije obvezan predati u odreenom mjestu, rizik prelazi na kupca kada je roba predana prvom prijevozniku

Ako je prodavatelj obvezan robu predati prijevozniku u odreenom mjestu, rizik prelazi na kupca tek kada je roba predana prijevozniku u tom mjestu

Rizik za robu koja je prodana u toku prijevoza prelazi na kupca u trenutku sklapanja ugovora

IncotermsTrgovaki termini koji se iroko koriste u meunarodnoj prodaji robe, a ureuju pitanja taksi, trokova i prijelaza rizika. Objavljuje ih ICC (Meunarodna trgovaka komora) sa sjeditem u Parizu od 1921. Trenutna verzija: ICC INCOTERMS 2010. Podijeljeni u 4 grupe: E, D, F, C

EXW (Ex Works)

Prodavatelj je duan pripremiti robu za preuzimanje u svojoj tvornici

Kupac snosi trokove i rizik prijevoza do odredita

Najpovoljnije za prodavatelja

FCA (Free Carrier)

Prodavatelj snosi trokove prijevoza

Rizik prelazi na kupca predajom robe prijevozniku

FAS (Free Alongside Ship)

Prodavatelj je duan robu smjestiti uz bok broda u imenovanoj luci (prijelaz rizika)

FOB (Free on Bord)

Prodavatelj je duan ukrcati robu na imenovani brod (prijelaz rizika)

CPT (carriage paid to)

Prodavatelj snosi trokove prijevoza do imenovanog odredita

Rizik prelazi u trenutku predaje robe prvom prijevozniku

CIP (carriage & insurance paid to)

Prodavatelj snosi trokove prijevoza i osiguranja robe do imenovanog odredita

Rizik se prenosi u trenutku predaje robe prvom prijevozniku

CFR (cost & freight)

Prodavatelj snosi trokove i vozarinu do odredine luke

Rizik prelazi u trenutku ukrcaja robe na brod

CIF (cost, insurance & freight)

Kao CFR uz dunost osiguranja robe

DAT (delivered at terminal)

Prodavatelj snosi trokove i rizik do iskrcavanja robe na odreeni terminal ali ne snosi trokove carina

DAP (delivered at place)

Prodavatelj snosi trokove i rizik do iskrcavanje robe na odreenom mjestu ali ne snosi trokove carina

DDP (delivered duty paid)

Prodavatelj snosi trokove i rizik do mjesta u dravi kupca i plaa sve obveze

najpovoljnije za kupca

Kompenzacijski ugovoriMeunarodni kompenzacijski poslovi se definiraju kao trgovake transakcije u kojima se uspostavljanju osebujne veze izmeu izvoza i uvoza i obveze nenovanih davanja umjesto naknade u novcu. Osnovni tipovi ovih ugovora su: Barter

Kvazibarter

Kompenzacijska kupnja

Barter je dvostrani ugovor iji je predmet izravna i simultana razmjena robe iste vrijednosti bez ugovaranja naknade u novcu. Danas se primjenjuje najvie u razmjeni robe generine naravi, koja je lako odrediva prema koliini i cijeni, npr. sirovine, poljoprivredni proizvodi.

Kvazibarter je tip kompenzacijskih poslova gdje se ugovara razmjena robe, ali samo djelimino jednake vrijednosti, a preostala razlika naplauje se u novanim davanjima. Ispunjenje obveza ne mora biti istodobno, simultano, ve se ugovaraju razliiti, sukcesivni rokovi isporuka.Kompenzacijska kupnja opi je okvirni sporazum kojim se izvoznik- prodavalac obvezuje ne samo isporuiti odreenu robu nego i kupiti robu i/ili usluge od uvoznika- kupca u visini ugovorene vrijednosti( kompenzacijska osnova). Visina takve protukupnje izraena je u novcu u postotku ukupne vrijednosti robe koja se prodaje. Rije je o najmanje dva ili vie ugovornih aranmana meu kojima okvirni ugovori odreuju ope uvjete i globalne vrijednosti, a sekundarni ugovori predmete i uvjete isporuke.

Ugovor o trgovakom zastupanju

Ekonomska svrha ugovora o trgovakom zastupanju je komercijalizacija- profesionalna prodaja roba. Ta svrha ostvaruje se samo sklapanjem ugovora o zastupanju.

Mjerodavno pravo koje vrijedi za ugovor o zastupanju ugovorne strane slobodno biraju. U ugovornoj praksi to je najee pravo drave u kojoj zastupnik ima sjedite.

Opi pojam zastupanja u najirem smislu obuhvaa svako djelovanje u interesu nekog drugog. U trgovakom zastupanju rije je iskljuivo o ekonomskim interesima prodaje robe, putem druge osobe, a ta je osoba zastupnik.

Dva su osnovna pravna odnosa zastupanja, a to su:

Obavljanje poslova trgovake djelatnosti za drugu osobu kao oblik ugovorne suradnje nalogodavca i zastupnika na poslovima prodaje i kao unutarnji odnos (nalog) i

Sklapanje ugovora s treim osobama u ime i za raun nalogodavca od strane zastupnika na osnovi punomoi kao vanjski odnos.

Pojam meunarodnog zastupanja

Kada ugovorne strane u poslovima trgovakih zastupanja imaju sjedite u razliitim zemljama postoji element inozemstva koji trgovakom zastupanju daje meunarodno obiljeje.

Temeljno i prethodno pitanje ugovora o meunarodnomm zastupanju je usklaivanje njegova sadraja, definicija i terminologije s:

Pravom koje se primjenjuje na ugovor bilo da je ugovoreno ili na temelju kolizijskih normi i

Imperativnim propisima zemlje sjedita zastupnika Izvori prava

Ugovori o zastupanju ureeni su u najveem broju drava izravno propisima u sklopu graanskih zakonika ili posebnim zakonima i nekim meunarodnim konvencijama kojima se na svjetskoj razini ili u sklopu EZ-a eljelo ujednaiti razliite propise i pojmove trgovakog zastupanja.

Ugovorne strane su nalogodavac i zastupnik. Veina pravnih autora istiu da je potrebno izbjei nedoumice o stvarno prenijetim i ugovorom steenih ovlatenjima zastupnika jasno odreujui u preambuli ugovora njegov pravni poloaj u odnosu prema nalogodavcu i prema treima.

Proizvod zastupanja- jedan ili cjelovit izbor proizvoda, ija prodaja putem zastupnika je ekonomska svrha ugovora, mora biti potpuno u ugovoru opisan, takoer se moe navesti njegova namjena. Potrebno je predvidjeti da nalogodavac osvoji nove vrste ili inovacije prijanjih ukljuiti u prodaju istog ugovora, te je li zastupnik obavezan prihvatiti ponudu nalogodavca da proiri program izbora i tipova proizvoda.Ugovorno podruje- Ovlatenje zastupanja je odreeno ako se u ugovoru odreuje podruje na kojem zastupnik ima ugovorno pravo djelovati u skladu sa ugovorom. Takoer se moraju jasno razgraniiti i ostala podruja na kojima zastupnik nema pravo prodaje u ime i za raun nalogodavca. U ugovoru se mora jasno vidjeti namjera je li nalogodavac slobodan na tom podruju prodavati izravno. Djelokrug iskljuivih ovlatenja steenih ugovorom moe biti odreen i prema vrstama kupaca i klijenata neovisno o podruju na kojem se nalaze. Prava i obaveze nalogodavca

Prava nalogodavca su :

davati upute o nainu prodaje i davati odobrenje sa sklapanje odreenih pravnih poslova.

trajno voditi brigu o tome da zastupnik bude obavijeten i da prati razvoj promotivnih aktivnosti prilagoenih odreenim proizvodima.

Nalogodavac mora dostaviti zastupniku sve uzorke modela i dokumentaciju oglaavanja i promocije, te upute i drugu dokumentaciju koja prati prodaju ili upotrebu proizvoda.

Obveza plaanja naknade provizije nalogodavca jedna je od bitnih obaveza.

Prava i obaveze zastupnika

Temeljne obveze i pravo agenta proizlaze iz definicije i svrhe ugovora o zastupanju prema kojoj agent poduzima radnje radi sklapanja ugovora i prema tom ovlatenju sklapa ugovore u ime i za raun nalogodavca uz naknadu. U ugovoru se odreuje nain i opseg ispunjena glavne obaveze zastupnika i ostale obaveze na sljedei nain:

Zatita interesa nalogodavca

Nain na koji zastupnik vodi brigu ili poduzima radnje koje su usmjerene sklapanju poslova prodaje u ugovoru se opisuje upotrebom opeg standarda najboljih napora. Takvo postojanje odnosi se na zatitu imovinskih prava i interesa nalogodavca, a mora biti u skladu sa najboljim standardima struke.

Sklapanje ugovora s treim osobama

Zastupnik najee na osnovu generalne punomoi sklapa ugovore o prodaji one robe koja mu je na raspolaganju i koja mu je dostupna u veim koliinama na skladitu ili drugdje. Za sve ostale poslove prodaje zastupnik mora traiti upute od nalogodavca i postupati u skladu sa uputama.

Obveza obavjetenja

Zastupnik je duan redovno izvjetavati nalogodavca o svim podacima vanim za konkretan posao i drugim podacima koji utiu na poslovanje. Time su obuhvaeni podaci o bonitetu klijenata i njegovoj finansijskoj situaciji, kretanju cijena za ugovorenu robu, podaci o ostalim konkurentnim preduzeima.

Servisiranje i tehnika pomo

Ko je predmet prodaje putem zastupnika tehnika roba, obino zastupnik organizira i odrava slube servisiranja robe nakon prodaje i zalihe rezervnih dijelova.

Obveze nekonkurencije

Izvorno su se odnosile na obvezu zastupnika da se ne angaira u poslovima koji bi mogli konkurirati nalogodavcu. Pod uticajem amerikog prava ugovorna praksa je prihvatila odredbe o ogranienju konkurencije i nakon prestanka ugovora.

Trajanje i prestanak ugovora

Ugovor o zastupanju je trajni ugovor trgovakog prava. Preovladava sloboda stranaka da vrijeme trajanja ugovora odrede na odreeno ili neodreeno vrijeme.

Prestanak i raskid ugovora

Ovaj ugovor prestaje redovitim putem ispunjenjem i sporazumom stranaka. Raskid je mogu uz uslov notifikacije, i to u zakonskim rokovima ija uje duina odreena Uredbom odnosno na osnovu nje donesenim ili usklaenim zakonima. Za ugovore u trajanju od 1 godine, rok notifikacije je mjesec dana, 2 godine- dva mjeseca, 36 godine- tri mjeseca. Raskid ugovora otkazom prije isteka odreenog roka trajanja ili bez propisanih rokova notifikacije mogu je samo u sluaju neispunjenja ugovora i drugih razloga raskida otkazom u skladu sa odredbama opeg dijela ugovornog prava koje se primjenjuje na ugovor.

Naknada tete u sluaju prestanka ugovora

Vie drava ima posebne propise o uslovima po kojima zastupnik moe ostvariti pravo na naknadu tete u sluaju prestanka ugovora.

Pravo na naknadu tete odnosno izgubljene dobiti zastupnik ne moe ostvariti :

Ako je ugovor raskinut voljom nalogodavca, ali zbog neispunjenja ugovora od strane zastupnika

Ako je ugovor raskinuo zastupnik osim ako su razlozi raskida proizili iz djelovanja i krivnje nalogodavca, odnosno ako je ugovor raskinut zbog bolesti ili dobi zastupnika

Ako zastupnik prenosi prava iz ugovora na drugu osobu

Opravdanost zahtjeva za naknadu izgubljene dobiti zastupnika prosuuje se na osnovu pravnih kriterija a to su :

Doprinos zastupnika

Prihvaanje svih okolnosti

Najvei iznos naknade za izgubljenu dobit Uredba odmjerava iznosom provizije za jednu godinu obraunato prema prosjenoj godinjoj proviziji naplaenoj u posljednjih 5 godina trajanja ugovora. Ako je ugovor trajao krae, tada se naknada izraunava u prosjeku od ukupnog trajanja ugovora.

Ugovori o distribuciji roba i uslugaTu spadaju:

Ugovor o distribuciji

Ugovor o iskljuivoj distribuciji

Ugovor o selektivnoj distribuciji

Ugovor o iskljuivoj nabavi

Ugovori o distribuciji motornih vozila Ugovor o franizingu

Ugovor o distribuciji robe

S ekonomskog stajalita rije je o svojevrsnoj diobi rada izmeu proizvoaa i trgovca na malo u poslovima prodaje. Ugovorne strane su distributer i proizvoa ili isporuilac.

Distributer je osoba koja kupuje robu i preprodaje je za svoj raun neovisno o osobi koja joj prodaje robu.

Distributer je neovisni trgovac koji prema treima nastupa u svoje ime i za svoj raun, prodaje robu koja je njegovo vlasnitvo , pa prema tome snosi i sav ekonomski rizik takvog poslovanja.

Druga ugovorna strana je isporuilac, koji moe, a i ne mora biti proizvoa roba. U praksi su to redovito veliki proizvoai koji imaju razvijenu marketinku slubu, to ukljuuje djelatnost promocije i usluga koje prate proizvod i koji su specijalizovani na odreenu vrstu ili izbor proizvoda.Predmet ugovora je ustupanje iskljuivih prava prodaje odreene robe proizvoaa za odreeno podruje.

Obveze proizvoaa

Proizvoa se obvezuje da nee nikome drugom na ugovornom podruju koje se odreuje geografski ustupati ista ili slina prava ili putrm vlastitih poslovnih jedinica ili zastupnika prodavati robu koja je specificirana u ugovoru. Obveze isporuke robe proizvoaa dogovaraju se okvirno, bez odredbi o cijenama, koliinama i rokovima.

Postoje i obveze prenosa poslovnih znanja, tehnike i komercijalne pomoi i suradnje u poslovima promocije, savjetovanje i osposobljavanje distributera.

Obveze distributera

Distributer se obvezuje da nee konkurirati proizvoau i da e na nain utvren u ugovoru prodavati ugovorenu robu, proizvode i potovati druge odnose iskljuivosti. Tipine i doputene obveze distributera su da: Upotrijebi svoje najbolje napore u unapreenju i ekspanziji prodaje ugovorenih roba na ugovornom podruju.

Odrava odgovarajui poslovni i skladini prostor

Kupuje cijeli asortiman ili odreen izbor ili vrstu proizvoda ili minimalne ugovorom utvrene koliine od proizvoaa

Prodaje ugovorene proizvode s upotrebom iga proizvoaa ili u ambalai i prezentaciji kako je utvrdio proizvoa

Provodi promotivne aktivnosti u prodaji robe

Koristi se propagandnim nainima promocije koje je odobrio proizvoa

Potuje rezumna pravila i instrukcije proizvoaa, omoguava mu nadzor nad svojim poslovanjem i redovito ga izvjetava o rezultatima poslovanja i poduzetim mjerama unapreenja poslovanja

Ugovorom o distribuciji se po pravilu ne ugovaraju posebne naknade distributera za ustupljena iskljuiva prava prodaje. Uvjeti i nain plaanja robe se odreuju okvirno u ugovoru. Odreenje cijene i njeno povienje se preputa proizvoau koji to ini od vremena do vremena, a distributer moe ugovoriti da ga se pravodobno obavijesti o povienju cijena. Distributer moe pridrati pravo da ve upuene naloge izuzme od naknadno ili u meuvremenu povienih cijena ili da trai promjenu cijena.

Ugovori o distribuciji su ugovori trajne naravi. Sa stajalita distributera postoji interes za dulje rokove trajanja i tee uvjete raskida, dok su za proizvoaa povoljniji krai rokovi trajnja i laki uvjeti raskida.

Ugovaranje vremena trajanja ovakvih ugovora je mogue na 2 naina:

Ugovaranje fiksnih kratkih rokova trajanja od godinu dana protekom kojih ako nijedna ugovorna strana nije otkazala ugovor, ugovor postaje sklopljen na neodreeno vrijeme.

Fiksni rokovi i obveza pregovora- ugovaraju se fiksni rokovi od 2 godine nakon proteka kojih se obje strane obvezuju da e pristupiti pregovorima o obnavljanu, zapravo zakljuenju novog ugovora trajnije naravi. U tom sluaju proizvoa se ne obvezuje da e zakljuiti novi ugovor, niti je postojei ugovor osnova eventualno zakljuenog novog trajnog ugovora.Ugovor o iskljuivoj distribuciji

To su ugovori u kojima su ugovorne strane samo 2 poduzea i kojima se jedna strana obvezuje da e isporuivati odreenu robu radi daljne prodaje (preprodaje) samo drugoj strani na cijelom ili samo dijelu odreenoga zajednikog trita. Odnosi iskljuivosti su uzajamni. Kad se ugovara pravo prodaje kao iskljuivo pravo, znai da dobavlja( proizvoa) na odreenom ugovornom podruju takva prava ustupa samo jednom distributeru i da nee sam prodavati robu na tom podruju, a distributer se se obvezuje da e nabavljati ugovorenu robu za daljnju prodaju samo od dobavljaa koji mu je ustupio iskljuiva prava.Dobavlja proizvoa moe isporuivati robu i drugim poduzeima na tom podruju samo uz uvjet da ona tu robu prodaju izvan ugovornog podruja odreenog u ugovoru o iskljuivoj distribuciji.

Ugovorne strane su nabavlja i distributer. Nabavlja moe biti proizvoa ili trgovac na veliko. Distributer je uvijek trgovac na malo, pa se ta dva poduzea prema svojoj djelatnosti ne mogu nai u izravnoj konkurenciji.

Ugovor o selektivnoj distribuciji

Temeljne razlike selektivne distribucije od ostalih oblika iskljuive ili otvorene distribucije su:

Nema ugovornog podruja, pa prema tome ni teritorijalne zatite dilera.

Diler moe biti trgovac na veliko i trgovac na malo

Dobavlja je po pravilu proizvoa robe.

Posebna ogranienja ovakvih ugovora oituju se u tome to proizvoa isporuke svojih proizvoda na trajnoj osnovi uvjetuje time to od dilera zahtijeva da ih prodaje na, od njega odreen, poseban nain s obzirom na struno osoblje, servisiranje robe, izgled i lokaciju poslovne jedinice prodaje.

Selektivna distribucija je takav oblik distribucije u kojem proizvoa(dobavlja)ograniava prodaju svojih proizvoda na ogranien broj trgovaca na veliko ili trgovaca na malo(dilera).

Smisao selektivnosti je u tome da proizvoa-dobavlja ograniava distribuciju robe samo na one dilere koji ispunjavaju odreene zahtjeve i kriterije, pa ih zbog toga prihvaaju u sustav. Proizvodi selektivne distribucije mogu biti elektroniki proizvodi, automobili-motorna vozila, osobna raunala, nakit, satovi, parfemi, porculansko posue, fotografski proizvodi i novine.Karakteristika ovih ugovora je da se sklapaju izmeu jednog dobavljaa i vie dilera. Izriito odobrene slobode dilera su: nabavljati robu i od drugih dilera u sklopu sustava i nabavljati, pa prema tome prodavati robu drugih dobavljaa.

Mjerila za izbor dilera mogu biti kvalitativna i kvantitativna. Kvalitativna mjerila: kvalifikacija dilera, sposobnosti, izobrazba zaposlenih kod distributera u rukovanju i prodaji robom, mogunost i spremnost da se obavljaju popravci nakon prodaje, prikladnost i opremljenost dilerove prodajne jedinice, da distributer posjeduje modele za demonstraciju, radno vrijeme, stalna nazonost prodajnog osoblja. Kvalitativna ogrnienja su ogranienja prema kojima je ukupan broj distributera ogranien. Takvo ogranienje postavlja dobavlja, ali je ono rijetko i Komisija EZ da je priznala opravdanim samo u rijetkim sluajevima npr. Omega satovi. Tolerantniji pristup Komisija je pokazala glede ogranienja broja distributera na odreenom (geografskom) podruju.Ugovor o iskljuivoj kupnji

To je dvostrani ugovor kojim se jedna strana- preprodava obvezuje drugoj strani- dobavljau da e kupovati odreenu robu specificiranu u ugovoru radi daljnje prodaje samo od dobavljaa ili od povezanog poduzea ili drugih poduzea kojima je dobavlja povjerio prodaju svojih proizvoda. Odnosi iskljuivosti su uzajamni. Glavno podruje prodaje treba biti potanko opisano u ugovoru. Stupanj zatite preprodavaa na tom podruju ogranien je pravom dobavljaa da na tom podruju imenuje- postavlja druge preprodavae.Ugovor o distribuciji motornih vozila

To su dvostrani ugovori u kojima se jedna strana- proizvoa obvezuje isporuivati nova motorna vozila i dijelove na odreenoj teritoriji EZ-a samo drugoj strani- diler ili smao drugoj strani i odreenom broju drugih poduzea u sklopu sustava distribucije. Odnosi iskljuivosti su uzajamni. Obveze dilera su da primjenjuje minimalne standarde koji se odnose na opremu, izobrazbu osoblja, oglaavanje, prikupljanje, skladitenje i isporuku robe klijentima, naruuje ugovorenu robu od dobavljaa samo u odreeno vrijeme ili u odreenom razdoblju, odrava zalihe i modele za demonstraciju robe, obavlja popravke, servisiranje, upotrebljava rezervne dijelove samo iz ugovorenog programa itd.

Ugovor o franiznigu

To je jedan od oblika kooperacije izmeu proizvoakih i uslunih poduzea( davaoci franizinga) s jedne strane i trgovaca na malo i uslunih radnji i poduzea( primaoci franizinga) s druge strane.

Tri osnovne vrste djelatnosti franizinga su: franizing usluga, franizing roba i industrijski ili proizvodni franizing.

Franizing usluga rije je o vrstama djelatnosti kojima se neposredno koriste potroai, a ne o djelatnostima koje su po pravilu vezane za trgovinu. Tu se mogu razlikovati djelatnosti visokih ulaganja, manjih ulaganja i intelektualnog karaktera. Takoer se u sklopu franizinga usluga mogu razlikovati djelatnosti prema tome da li su u takvom odnosu prisutni kupoprodajni odnosi ili ne. Kod istih ili intelektualnh franizing usluga kupoprodajni aranmani nisu dio ekonomske osnove takvog ugovora. Franizing robe- tu je djelatnost promet, distribucija jedne ili vie vrsta roba radi prodaje krajnjem kupcu- potroau. Roba se u prometu nalazi zatiena igom i drugim znakovima razlikovanja davaoca franizinga. Roba se prodaje i na nain formuliran u komercijalnom know-howu primjerenom samo toj vrsti robe.

Industrijski franizing- njegova je djelanost prozvodnja, odnosno obavljanje nekih faza tehnolokih procesa u proizvodnji, uglavnom hrane i pia. Primalac obavlja samo dio tehnolokog procesa, jer bitne sastojke kao to su esencije, zaini i dr. Kupuje od davaoca franizinga. Ugovorne strane

Davalac franize- rije je o proizvoau robe iroke potronje, trgovcu na veliko ili poduzeu koje je razvilo i obavlja odreeni tip uslune djelatnosti i koje daje franizu brojnim primaocima franize.

Primalac franize- pravno samostalno trgovako drutvo ili trgovac/pojedinac koji se ugovorom o franizingu obvezuje da e trajno, u svoje ime i za svoj raun prodavati robi i/ili davati usluge u skladu s ugovorom te iskoritavati ustupljena iskljuiva prava upotrebe know-howa, iga i usluge uz naknadu.

Predmet ugovora- rije je o vie kumulativnih obveza davaoca franizinga: Ustupanje iskljuivih prava prodaje robe i obavljanja usluga na ugovornom podruju

Ustupanje prava iskoritavanja robnog ili uslunog iga

Ustupanje prava iskoritavanja poslovodnog know- howa

Obavljanje usluga ovisno o ugovorenoj diobi rada

Obavljanje nadzora kao kontrole kvalitete poslova prodaje i usluga.

Obveze primaoca franizinga su:

Prodavati robu ili davati usluge potroaima u skladu sa ugovorom

Iskoritavati ustupljena znanja i iskustva

Iskoritavati prava industrijskog vlasnitva, igove, tvrtku, modele i simbole i dr.

Platiti naknadu ako je ugovorena.

Ugovor o licenci patentaPredmet ugovora je ustupanje prava iskoritavanja patentiranog izuma, ustupanje prava iskoritavanja know- how i koritenja iga. Prema stupnju ogranienja davaoca licence ona moe biti iskljuiva i neiskljuiva, a prema podruju iskoritavanja licence ograniena i neograniena. Ugovorne strane su izumitelj i imaoc patenta i primaoc licence.Obveze primaoca licence su: obveza najveih napora, garancije usklaenosti s domaim propisima, skladitenje, proizvodnja minimalne ugovorne koliine licenciranih proizvoda, ogranienje konkurencije, obiljeavanje proizvoda, naknada tete i osiguranje, proizvodnja, dorada i kupnja proizvoda,obveza kontrole kvalitete proizvoda i poslovnih knjiga, obveza plaanja.

Ugovor o licenci know-howa

Know how je proizvodni proces ili znanje u upotrebi ili promjeni industrijske tehnologije. On moe biti samostalni predmet licencnih ugovora, odnosno ustupanje prava njegovog iskoritavanja.(slino kao ugovor o licenci)

Ugovor o savjetodavnim uslugama

Ugovor o savjetovanju se nastoji formulirati tako da odgovara sadraju ugovora o uslugama. Ugovorne strane su savjetnik- moe biti pojedinac ili specijalizirano poduzee i primalac savjetodavnih usluga- poduzee koje se koristi savjetodavnim uslugama. Prijenos znanja i iskustva je samostalni predmet ugovora i bitni sastojak ugovora o savjetovanju- savjetovanje radi pripreme donoenja poduzetnikih odluka. Obveze savjetnika su obavljanje ugovorenih sluga savjetovanja iji je sadraj provoenje potrebnih analiza i istraivanja, izobrazba kadrova zaposlenih kod primaoca, nadzor nad izvedbom savjetovanja, itd, str. 293. Obveze primaoca su plaanje naknade, obveze suradnje, definiranje predmeta savjetovanja, isporuka dokumentacije i podataka, sudjelovanje u ispunjenju ugovora itd. Str.298.

Ugovori o kooperaciji

To je samostalan, sloen i pojedinaan sporazum kojim se 2 ili vie poduzea obvezuju da e ostvariti jedinstveno odluivanje koje se odnosi na samo jedan dio njihove djelatnosti. S obzirom na prirodu i vrste ugovora kojim se odnosi kooperacije uspostavljaju, razlikuju se:

Ugovori obveznog prava

Ugovori o osnivanju trgovakih drutava kojima se stvaraju drutva bez svojstva pravne osobe (partnership)

Ugovori o osnivanju drutva sa svojstvom pravne osobe (joint venture company)

Vrste ugovora:

Ugovori o zajednikoj proizvodnji/specijalizaciji

Ugovori o razmjeni informacija i uzajamnim davanjima

Ugovori o zajednikom istraivanju i razvoju

Ugovori o zajednikoj prodaji/nastupanju na treim tritima

Ugovori o zajednikom iskoritavanju tehnologije

Ugovor o istraivanju i razvoju

Predmet ovog ugovora su zajednika istraivanja radi razvoja novog proizvoda. Obveze ugovornih strana odreuju se kao obveze ispunjenja odreenih poslova tehnike prirode.Opirnije str.309.

Ugovor o razmjeni podataka i informacija

Predmet ovog ugovora je razmjena razliite vrste znanstvenih, tehnikih i komercijalnih podataka, razmjena patenata, know-howa i podataka o tehnolokim postupcima. Detaljnije str.317

Ugovor o specijalizaciji u proizvodnjiPredmet ugovora je zajednika proizvodnja jednog ili vie proizvoda. Ugovorne strane preuzimaju reciprone obveze: Da nee proizvoditi odreene proizvode ili ih nabavljati od drugih proizvoaa- kooperanata

Da e uzajamno isporuivati proizvedenu robu, sirovine, sastavne dijelove namijenjene zajednikoj proizvodnji

Da e uzajamno isporuivati proizvode koji su rezultat takve zajednike proizvodnje. Detaljnije str.320

Meunarodne organizacije svjetske trgovineSvjetska trgovinska organizacija

Jedini meunarodnopravni, univerzalni poredak s tendencijom da obuhvati sve drave svijeta i podvrgne ih zajednikoj disciplini kojom se ostvaruje naelo slobodne trgovine je Svjetska trgovinska organizacija WTO i njezina prethodnica GATT, koji je djelovao samostalno do 1. sijenja 1995.

Neposredno nakon Drugog svjetskog rata, i nakon konferencija u Bretton Woodsu koje su potaknule osnivanja MMF i IBRD-a, pristupilo se pripremama za osnivanje Meunarodne trgovinske organizacije. Cilj je bio da se u svjetsku trgovinu vrate i da se ostvar naela slobode, suradnje i multilateralizma i na taj nain pridonese stvaranju trajnog i vrstog ekonomskog poretka te odranju svjetskog mira. Na konferenciji u Havani 1948. donesena je povelja o osnivanju WTO. Odlukom amerike vlade 1950. da ne podnese Havansku povelju amerikom Kongresu na ratifikaciju onemogueno je osnivanje WTO-a. U meuvremenu je sastavljen Opi sporazum o tarifama i trgovini GATT koji je trebao posluiti samo do konstituiranja WTO. Pravo GATT-a obvezuje zemlje lanice STO da svoje propise, odluke i postupke usklade s odredbama GATT-a. Meunarodne zabrane GATT-a obvezuju drave da se koriste transparentnim, nediskriminacijskim i poveanju blagostanja usmjerenim instrumentima politike npr. carinske umjesto necarinskih prepreka. Pravila i metode GATT-a zahtijevaju da se ovlast drave u ureivanju uvoza i izvoza robe oblikuju kao trgovinska politika i da se zakonom urede naini postupanja u voenju te politike. Temeljna naela GATT-a su:

Zabrana diskriminacije

Zatita domae industrije moe se provoditi putem carina, a ne koliinskim i drugim ogranienjima uvoza

Obveza savjetovanja drava lanica STO

Rezultat pregovora mora biti pravno oblikovan

Obveza reciprociteta

Naelo pomoi manje razvijenim zemljama.

Europska unija i europska zajednicaEuropska unija nije samostalna pravna osoba, ve djeluje putem organa Europskih zajednica. Europska unija objedinjuje:

1. Zajedniku vanjsku politiku i politiku sigurnosti

2. Suradnju u podruju pravosua i unutarnjih poslova i3. Europske zajednice koje su i prije postojale( EEZ, EZU i EUROATOM)

Svrha osnivanja EZ je unapreenje ivotnih i radnih uvjeta ljudi, ekonomski i drutveni napredak zemalja, stalna ekspanzija, uravnoteena trgovinska razmjena, te ostvarenje blie zajednice jedinstvenoga privrednog prostora i diobe rada. Osnovni instrumenti tog programa drava lanica su:

1. Stvaranje zajednikog trita robe ukidanjem carina meu dravama lanicama, a ovisno o ostvarenim rezultatima stvaranje i drugih pretpostavki zajednikog trita. Osim potpune liberalizacije prometa robe, to su i stvaranje pravnih i organizacijskih uvjeta za zajedniko trite radne snage i kapitala.2. Ostvarivanje jae ekonomske zajednice drava lanica dugoroan je i vrlo sloen proces, zapoet sedamdesetih godina koordiniranjem, a zatim usvajanjem ciljeva i mjera zajednikih politika, i to agrarne, regionalne, industrijske, monetarne, vanjskotrgovinske, porezne i socijalne te novijih projekata zajednikih politika u podrujima transporta, energije, znanstvenog i tehnolokog razvoja te zatite okolia i potroaa.

Ciljevi udruenja su:

1. Osiguranje okvira za politiki dijalog ugovornih strana

2. Osnivanje podruja slobodne trgovine izmeu EZ i pojedinih drava koje u osnovi obuhvaaju njihovuu cjelokupnu razmjenu

3. Razvoj prema ostvarenju drugih ekonomskih sloboda na kojima je Zajednica utemeljena

4. Utvrivanje novih pravila, politika i praksa kao osnova za integraciju pojedinih drava potpisnica u EZ5. Unapreenje ekonomske, kulturne i financijske suradnje

6. Podrka naporima oko razvoja gospodarstva i dopunjavanja prijelaza u trino gospodarstvo

7. Osnivanje institucija prikladnih za djelotvornost udruenja

Meunarodna banka za obnovu i razvojOsnovana je 1944. na konferenciji u Bretton Woodsu koju je sazvao predsjednik SAD-a Roosevelt. Organizirana je kao dioniko drutvo u kojem svaka od 151 drava lanica ima udio u visini uplaenih dionica. Sve lanice IBRD moraju biti i lanice MMF-a.

IBRD daje strogo namjenske zajmove za obnovu i projekte razvoja i jamstvo za zajmove koje daju drugi zajmodavci. Banka zajmove moe davati izravno u cijelosti ili sudjelovati u zajmovima koji se uzimaju od drugih financijskih institucija. Meunarodni monetarni fondOsnovan je 1944. na konferenciji u Bretton Woodsu. Sjedite Fonda je u Washingtonu, a ima 151 zemlju lanicu. Svrha osnivanja fonda je :

a) Upravljanje pravilima ponaanja u vezi s politikom valutnih teajeva, konvertibilnosti valuta i plaanja vezanih uz transakcije na tekuoj bilanci

b) Osiguranje sredstava zemljama lanicama tako da se mogu drati pravila ponaanja za vrijeme dok ispravljaju ili pokuavaju izbjei neravnoteu u platnoj bilanci

c) Osnivanje institucije u kojoj se drave mogu savjetovati i suraivati na meunarodnim monetarnim pitanjima.

Europska banka za obnovu i razvojOsnovana je 1992. kako bi poticala tranziciju zemalja Srednje i Istone Europe prema trinom gospodarstvu. Banka svojom djelatnou pridonosi gospodarskom napretku i obnovi potiui privatne i poduzetnike inicijative te zemljama lanicama prua tehniku i savjetodavnu pomo pri provedbi programa privatizacije, demonopolizacije i decentralizacije. Pomo ostvaruje na vie naina, a osobito izravnim ulaganjima u privatna ili dravna poduzea i banke ili sufinanciranjem ulaganja u poduzea.Komisija UN za meunarodno trgovako pravo UNCITRALOsnovana je 1966. Rezolucijom Ope skuptine UN-a. Njena zadaa je ujednaavanje i razvoj meunarodnog trgovakog prava. Tu zadau ostvaruje:

Usklaivanjem rada organizacija koje su djelatne na tom podruju

Nastojanjem za irenjem kruga lanica postojeih konvencija, modela zakona i jednoobraznih zakona radi usklaivanja meunarodnog trgovakog prava

Izradom i poticanjem usvajanja novih meunarodnih konvencija i modela zakona

Skupljanjem i irenjem podataka o nacionalnim zakonodavstvima i novim dostignuima

Uspostavljanjem i odravanjem veza s UNCTAD-om, Ekonomskim i socijalnim vijeem UN-a i drugim specijaliziranim agencijama koje se bave meunarodnom trgovinom.Meunarodna trgovaka komoraOsnovana je 1919. kao nevladina sa sjeditem u Parizu. ini je vie od 5300 velikih poduzea te vie od 1700 industrijskih i trgovakih udruenja poduzea. Svrha joj je zastupanje poslovnih interesa lanica na meunarodnoj razini, zalaganje za slobodnu trgovinu i uravnoteen razvoj trgovine. Ona provodi projekte unifikacije trgovakog prava. Vani projekti su incoterms, pravila meunarodnih dokumentarnih akreditiva, pravila o vioj sili, hardshipu i dr. 43