I. UVODNO IZLAGANJE Meunarodna trgovina Alokacija roba i usluga
izvan dravnih granica Inozemni element Oblici meunarodne trgovine
Uvoz izvoz Neposredan pristup stranom tritu Multinacionalne
kompanije Inozemne podrunice Trgovaki zastupnici
Pravo meunarodne trgovine Daje nam odgovor kojem su pravnom
pravilu podvrgnuti sudionici meunarodne trgovine Skup pravnih
pravila kojima se ureuju odnosi koji nastaju povodom razmjene
dobara i usluga s inozemnim elementom
Nacionalni pravni sustavi Razliite drave predviaju razliita
pravna pravila za iste transakcije Suvremeni pravni sustavi: 1.
Civil law (kontinentalno europski pravni krug) temelji se na
pravnim kodifikacijama donesenih od strane zakonodavnih vlasti Juna
Amerika, kontinentalna Europa, Rusija, Kina 2. Common Law temelji
se na odlukama sudova (presedani) UK, SAD (osim Luisiane),
Australija, Indija, Hong Kong 3. Vjersko pravo temelji se na
principima proklamiranim vjerskim zapisima Saudijska Arabija,
Maroko, Afganistan, Iran, Vatikan Nacionalni pravni sustavi i
meunarodna trgovina
Razlike u pravnim regulacijama pojedinih drava ne mogu
predstavljati konicu meunarodnoj razmjeni roba i usluga Kako bi se
prebrodile navedene razlike i omoguila neometana meunarodna
trgovina stvoreno je pravo meunarodne trgovine Pravo meunarodne
trgovine je kompleksan sustav pravnih pravila u ijem stvaranju
sudjeluju meunarodne organizacije, drave ali i sami trgovci
Pravo meunarodne trgovine kao kohezija javnog i privatnog
MEUNARODNO GOSPODARSKO PRAVO Javnopravni odnosi Postavlja
makroekonomski okvir za odvijanje meunarodne trgovine Subjekti:
drave i meunarodne organizacije Uspostava zajednikih trita,
carinskih zona, unifikacija prava, fer trinog natjecanja
Bilateralni i multilateralni meunarodni ugovori
MEUNARODNO TRGOVAKO PRAVO Privatnopravni odnosi Postavlja pravni
okvir za konkretne trgovake transakcije Subjekti: trgovci (pravne i
fizike osobe) Autonomna regulacija u okvirima stranake autonomije
Ugovori o prodaji robe ili pruanju usluga s inozemnim elementom
Pravo meunarodne trgovine kao kohezija nacionalnog i
meunarodnog
MEUNARODNI ASPEKTI
Meunarodno javno pravo Temelje se na radu meunarodnih
organizacija te bilateralnim i unilateralnim ugovorima izmeu drava
Cilj: unifikacija pravnih pravila stvaranje jedinstvenog sustava
pravnih pravila koja se odnose na trgovinu
NACIONALNI ASPEKTI
Meunarodno privatno pravo Rije je o unutarnjim propisima koji se
odnose na transakcije s inozemnim elementom 1. Propisi o
vanjskotrgovinskom poslovanju2. Propisi o sukobu zakona
Razvoj prava meunarodne trgovine
Srednji vijek Lex mercartoria obiajno meunarodno (unificirano)
trgovako pravo koje se primjenjivalo na poslove sklopljene na
trgovakim sajmovima Autonomno pravo trgovaca stvoreno bez
posredovanja drave
19. st. Dravni intervencionizam i kodificiranje trgovakog prava
Gubi se meunarodni karakter trgovakog prava Transakcije s inozemnim
elementom rjeavaju se putem pravila o sukobu zakona
20. st. (nakon II. Svj. rata) Stvara se novi pravni poredak
meunarodno pravo se poinje baviti gospodarskim pitanjima elja za
neometanom meunarodnom razmjenom dovodi do stvaranja
makroekonomskih okvira te unifikacije prava na regionalnim i
globalnim razinama
II. IZVORI MEUNARODNE TRGOVINE Openito o formalnim izvorima
prava meunarodne trgovine
Prema l. 38. Statuta Stalnog meunarodnog suda (ICJ) formalni
izvori meunarodnog prava su:
Meunarodni ugovori Meunarodno obiajno pravo Opa naela prava
Sudska i arbitrana praksa te pravna znanost
Soft Law Meunarodni ugovori
Meunarodni ugovor (konvencije, sporazum, pakt, memorandum o
suglasnosti) je meunarodni sporazum koji je u pisanom obliku
sklopljen izmeu drava i ureen meunarodnim pravom, bilo da je sadran
u jedinstvenoj ispravi ili u dvije ili vie meusobno povezanih
isprava i bez obzira na njegov poseban naziv. Meunarodni ugovori
obvezuju drave ugovornice U pravilu se donose pod okriljem
meunarodnih organizacija no mogu se donijeti i izvan rada
meunarodnih organizacija
Podjele meunarodnih ugovora
Obzirom na broj drava ugovornica 1. Bilateralni dvostrani
sporazumi 2. Multilateralni viestrani ugovori (konvencije)
Obzirom na polje regulacije 1. Suradnja drava u razliitim
aspektima (sporazumi o trgovini, investicijama izbjegavanju
dvostrukog oporezivanja) uglavnom bilateralni sporazumi 2.
Osnivanje meunarodnih organizacija, zajednikog trita, carinskih
zona i sl. 3. Unifikacija prava stvaranje jedinstvenih pravila za
odnose s inozemnim obiljejem
Polje primjene meunarodnih ugovora
Meunarodni ugovori nemaju univerzalan domaaj oni obvezuju samo
drave ugovornice (drave koje su pristale na njegovu primjenu)
Pristanak drave na primjenu se daje: 1. Potpisom 2. Razmjenom
isprava koje ine ugovor 3. Ratifikacijom 4. Prihvatom 5. Odobrenjem
6. Pristupom 7. Ili na bilo koji drugi ugovoreni nain
Meunarodni ugovori stupaju na nain i na dan koji su utvreni
njegovim odredbama ili sporazumno meu dravama ugovarateljicama (u
pravilu se trai odreeni broj ratifikacija)
Implementacija meunarodnih ugovora u pravo RH
Meunarodni ugovori valjano potvreni postaju dio pravnog poretka
RH i to tako da su po pravnoj snazi iznad zakona
Hijerarhija pravnih propisa u RH:
1.Ustav RH 2.Meunarodni ugovori 3.Zakoni 4.Podzakonski
propisi
Meunarodno obiajno pravo
Meunarodno obiajno pravo nastaje kada se u odreenim situacijama
postupa na jednak nain kroz dulje vrijeme, temeljem ega se stvara
uvjerenje (opinio iuris) da se takvim postupanjem ispunjava pravna
dunost te da svako suprotno postupanje predstavlja protupravno
postupanje
Opa naela prava
Opa naela prava zbog ope primjenljivosti su zajedniko dobro svih
odsjeka u pravnoj nadgradnji civiliziranih naroda
Rije je o pravnim naelima koja uvaavaju gotovo svi pravni
poreci
U pravilu slue popunjavanju pravnih praznina koje ostavljaju
meunarodni ugovori i obiajno pravo Naelo ravnopravnosti Zabrana
stjecanja bez osnove Dunost naknade tete
Sudska i arbitrana praksa te pravna znanost
Sudska i arbitrana praksa ne predstavljaju openito neposredan
izvor prava
Neposredan izvor prava za stranke u sporu presude i pravorijeci
stvaraju izvore prava jer djeluju samo inter partes Posredan izvor
prava za subjekte koji nisu stranke u sporu djeluje kao izvor prava
snagom svoje uvjerljivosti
Pravna znanost posredan izvor prava koji djeluje snagom svoje
uvjerljivosti
Soft Law
Ne pripada niti u jednu kategoriju priznatih formalnih izvora
prava Soft Law se sastoji od normi razliitog stupnja obveznosti i
uvjerljivosti te konsenzusa, ali ne stvara obveze koje bi se mogle
prisilno ostvariti Deklaracije, rezolucije, preporuke, miljenja,
model zakoni, principi i sl. Soft Law pravila, obzirom na ugled
njihova donositelja, ima potencijala preobrazbe u obvezujue pravo
Osim toga Soft Law moe posluiti kao dokaz postojanja pravne
svijesti (opinio iuris)
III. MEUNARODNO TRGOVAKO UGOVORNO PRAVO MJERODAVNO PRAVO I
UNIFIKACIJA
UGOVOR
Temeljni instrument meunarodne trgovine Pravni posao koji
nastaje suglasnim oitovanjem volje dvaju ili vie subjekata
usmjerenom na postizanje odreenih pravnih uinaka Temeljna naela 1.
Naelo ugovorne autonomije 2. Naelo ispunjenja ugovorne obveze 3.
Naelo savjesnosti i potenja Ugovor u meunarodnom kontekstu
Primjer: hrvatsko drutvo sklapa ugovor o kupoprodaji s
francuskim drutvom Kada je ugovor sklopljen? Kakva su prava kupca i
prodavatelja? Kada i gdje treba isporuiti robu? Kada i gdje treba
izvriti plaanje? Moe li se ugovor raskinuti uslijed promijenjenih
okolnosti?
Temeljno pitanje: koje je pravo mjerodavno za ugovor hrvatsko
ili francusko ili moda neko drugo pravo?
Pravo mjerodavno za ugovorni odnos
Ugovorna autonomija stranke su ovlatene samostalno urediti
ugovorni odnos ili uputiti na primjenu odreenih pravila Pravila
neposredne primjene primjenjuju se neposredno na ugovorni odnos s
meunarodnim elementom unificirano pravo (meunarodni ugovori,
meunarodni obiaji) Primjena kolizijskih pravila radi iznalaenja
mjerodavnog nacionalnog prava Ugovorna autonomija
Ugovorne strane su slobodne samostalno odrediti sadraj ugovornog
odnosa
Samoregulativni ugovori Upuivanje na podrednu primjenu odreenih
pravila ( nacionalno pravo, model zakon, principi, klauzule,
meunarodni ugovor koji se ne primjenjuje neposredno na odnos)
Ogranienja slobode ugovaranja javni poredak Sud odreene drave
nee priznati prava koja proizlaze iz ugovora ako su u suprotnosti s
javnim poretkom odnosne drave.
UGOVORNA AUTONOMIJA KAO KREATOR PRAVA
Ugovorna autonomija omoguuje ugovornim partnerima da sami
stvaraju pravna pravila tzv. Autonomno meunarodno trgovako
pravo
Meunarodni trgovaki obiaji (UCP 600) Course of dealing Naela
ugovornog prava (UPICC, PECL) Ugovorne klauzule (INCOTERMS 2010,
force majeure & hardship) Ugovorni formulari (CMR Bill of
Lading) Opi uvjeti (FIDIC conditions for Turn key contracts)
Pravila neposredne primjeneSadrana u unifikacijskim konvencijama
koje su prihvatile drave u kojima ugovorne strane imaju
sjedite/prebivalite
Meunarodna prodaja robe Konvencija o zastari u meunarodnoj
prodaji robe UN konvencija o ugovorima o meunarodnoj prodaji robe
(Beka konvencija)
Transport UN konvencija o prijevozu robe morem (Hamburka
pravila) Konvencija o meunarodnom eljeznikom prijevozu (COTIF)
Konvencija o ugovoru za meunarodni cestovni prijevoz (CMR)
Plaanja UN konvencija o meunarodnoj trasiranoj mjenici i
meunarodnoj vlastitoj mjenici UNIDROIT konvencija o meunarodnom
financijskom leasing
U odreenim sluajevima ugovorna autonomija doputa iskljuenje
primjene pravila neposredne primjene (ius dispositivum)
Kolizijskopravna metoda
Daje odgovor na pitanje koje je pravo mjerodavno kada ne postoje
pravila neposredne primjene a ugovaratelji nisu autonomno uredili
sva pitanja ugovornog odnosa Kolizijska pravila ureuju se
nacionalnim propisima (u RH - Zakon o rjeavanju sukoba zakona s
propisima drugih zemalja) te upuuju koje je materijalno pravo
mjerodavno za odreeni odnos Sud u RH je na konkretan odnos duan
primijeniti pravilo mjerodavnog prava (npr. francuskog ili
japanskog) ako ono nije u suprotnosti s javnim poretkom RH
Ugovorni statut
Za ugovor mjerodavno je pravo to su ga izabrale ugovorne strane,
ako ovim zakonom ili meunarodnim ugovorom nije drugaije odreeno
(l.19. ZRSZ) Ako nije izabrano mjerodavno pravo i ako posebne
okolnosti sluaja ne upuuju na drugo pravo, kao mjerodavno pravo
primjenjuje se pravo drave u kojoj ugovaratelj koji vri
karakteristinu ugovornu inidbu (nenovanu) ima
sjedite/prebivalite:
za ugovor o prodaji pokretnih stvari - pravo mjesta gdje se u
vrijeme primitka ponude nalazilo prebivalite odnosno sjedite
prodavaoca;
za ugovor o djelu odnosno za ugovor o gradnji - pravo mjesto
gdje se u vrijeme primitka ponude nalazilo prebivalite odnosno
sjedite poslenika (poduzimaa);
za ugovor o punomoi - pravo mjesta gdje se u vrijeme primitka
ponude nalazilo prebivalite odnosno sjedite opunomoenika;
za ugovor o zajmu - pravo mjesta gdje se u vrijeme primitka
ponude nalazilo prebivalite odnosno sjedite zajmodavca;
za ugovor o prijevozu - pravo mjesta gdje se u vrijeme primitka
ponude nalazilo prebivalite odnosno sjedite prijevoznika
(vozara);
za burzovne poslove - pravo sjedita burze;
za ugovor o prijenosu tehnologije (licencija i dr.) - pravo
mjesta gdje se u vrijeme sklapanja ugovora nalazilo sjedite
primaoca tehnologije;
UNIFIKACIJA MEUNARODNOG TRGOVAKOG PRAVA
Izbjegavanje primjene mjerodavnog nacionalnog prava i stvaranjem
jednoobraznog prava
Meunarodne organizacije EU, UN, UNCITRAL, UNIDROIT, ICC, FIDIC,
CMI, IMO Konvencije Model zakoni (soft law) prema model zakonu
drave donose nacionalne propise Autonomno trgovako pravo naela,
obiaji, klauzule, kodificirana praksa, model ugovori
IV. SUSTAV MEUNARODNOG UGOVORNOG PRAVA
Opi dio pravila koja se primjenjuju na sve ugovore
Opa naela ugovora Sklapanje ugovora Valjanost ugovora Prestanak
ugovorne obveze i raskid ugovora
Posebni dio pravila koja se primjenjuju na pojedine ugovore
OPI DIO UGOVORNOG PRAVA
Nije unificiran meunarodnom konvencijom Primjenjuje se:
Autonomno trgovako pravo Mjerodavno nacionalno pravo
Unifikacijski instrumenti: UNIDROIT principi za meunarodne
trgovake ugovore (UPICC) Principi europskog ugovornog prava
(PECL)
Primjena: Kada stranke ugovore da e se na njihov ugovor
primijeniti naela Kada stranke ugovore da e se na njihov ugovor
primijeniti opa naela prava ili lex mercartoria
OPA NAELA UGOVORNOG PRAVA
Naelo slobode ugovaranja ugovorne autonomije (freedom to
contract) Naelo ispunjenja ugovorne obveze (pacta sunt servanda)
Naelo savjesnosti i potenja (bona fides) Naelo primjene prisilnih
propisa (nacionalnih, supranacionalnih, meunarodnih) Naelo primjene
obiaja i prakse
Navedena naela proklamiraju UPICC, PECL, CISG moglo bi se rei da
spadaju u meunarodno obiajno pravo SKLAPANJE UGOVORA -
PREGOVORI
Pregovori ne obvezuju na sklapanje ugovora Pregovori koji se
vode suprotno naelu savjesnosti i potenja daju pravo na naknadu
tete (culpa in contrahendo)
Smatra se da su pregovori voeni suprotno naelu savjesnosti i
potenja kada stranka vodi pregovore bez namjere da sklopi
ugovor
Dunost uvanja poslovne tajne za koju je ugovorna strana saznala
tijekom pregovora
SKLAPANJE UGOVORA - PONUDA
Ponuda prijedlog za sklapanje ugovora iz kojega nedvosmisleno
proizlazi namjera ponuditelja da bude vezan svojom ponudom
Povlaenje ponude mogue samo ako izjava o povlaenju prispije
ponuenome istovremeno ili prije ponude Opoziv ponude mogu do
sklapanja ugovora ako:
ponuda ne obvezuje na odreeno vrijeme i ponueni ima opravdanog
razloga vjerovati da je ponuda neopoziva
SKLAPANJE UGOVORA - PRIHVAT
Prihvat svaki akt ponuenoga iz kojega proizlazi da prihvaa
ponudu
Usmeno ili pismeno oitovanje Slanje robe Plaanje cijene utnja na
ponudu ne znai prihvat
Modificirani prihvat predstavlja odbijanje ponude i stavljanje
protuponude
SKLAPANJE UGOVORA - PERFEKCIJA
Teorija prijema -Ugovor je sklopljen u trenutku kada ponuditelju
stigne izjava o prihvatu (UPICC, PECL, CISG, ZOO, BGB, ABGB)
Teorija odailjanja (common law sustavi) Teorija oitovanja Teorija
saznanja (Codice civile)
VALJANOST UGOVORA
UPICC i PECL ne reguliraju sukladnost s prisilnim propisima i
javnim moralom te sposobnost stranaka kao pretpostavke valjanosti
ugovora ve to ostavljaju mjerodavnom nacionalnom pravu UPICC i PECL
se bave sukladnou volje i oitovanja kao pretpostavkom valjanosti
ugovora
ZRSZ Za pravnu i poslovnu sposobnost fizike osobe mjerodavno je
pravo drave iji je ona dravljanin Pripadnost pravne osobe odreuje
se po pravu drave po kojem je ona osnovana
PRESTANAK UGOVORNE OBVEZE
Pacta sunt servanda (sanctity of contract)- ugovorna se obveza
mora ispuniti u svemu kako ona glasi
Iznimke: Raskid ugovora zbog nemogunosti ispunjenja Raskid
ugovora radi bitno oteanog ispunjenja
NEMOGUNOST ISPUNJENJA
Ugovor se raskida ex lege ako je do nemogunosti ispunjenja
ugovorne obveze dolo bez krivnje ugovornih strana Nemogunost
ispunjenja mora biti uzrokovana viom silom (force majeure)
OTEANO ISPUNJENJE
Ispunjenje je faktiki mogue ali je radi naknadnog dogaaja koji
stranke nisu imale u vidu prilikom ugovaranja oteano do te mjere da
ugovor pod navedenim uvjetima ne bi bio nikada sklopljen raskid ili
izmjena ugovora Raskid ugovora radi promijenjenih okolnosti
(doktrina rebus sic stantibus) Imprevision (franc.), Frustration of
purpose (eng.), Impracticability (SAD), Hardship (ICC Hardship
clause, UPICC)
POSEBNI DIO UGOVORNOG PRAVA
Pojedini su ugovori regulirani konvencijama (meunarodna prodaja
robe, meunarodni prijevoz), dok je veina ugovora regulirana
autonomnim izvorima prava (dokumentarni akreditiv) Pored
nominantnih ugovora, meunarodna trgovina je izgradila i niz
inominatnih ugovora
UGOVORI
V. UGOVORI O MEUNARODNOJ PRODAJI ROBE
HISTORIJAT
Meunarodna prodaja robe je najvanija i najrairenija trgovaka
transakcija Nunost neometanog odvijanja unificirano pravo 19.st.
Lex mercatoria je nacionalizirana razliite drave postavljaju
razliitu regulaciju kolizijska pravila ne mogu rijeiti problem
20.st. (izmeu dva rata) - javljaju se ideje o unifikaciji prava
meunarodne prodaje robe u vidu konvencije - UNIDROIT
HAKI JEDNOOBRAZNI ZAKONI
1964. konferencija u Hagu Usvojena dva unifikacijska instrumenta
na kojima je radio UNIDROIT Jednoobrazni zakon o meunarodnoj
prodaji robe (ULIS) Jednoobrazni zakon o sklapanju ugovora o
meunarodnoj prodaji robe (ULFIS)
Stupili na snagu 1972 (pet ratifikacija) BEKA KONVENCIJA
1980 konferencija u Beu Usvojena konvencija na kojoj je radio
UNCITRAL UN konvencija o ugovorima o meunarodnoj prodaji robe
(CISG) Spoj civil law i common law sustava Stupila na snagu 1988
(11 ratifikacija) CISG danas - 77 lanica konvencije ini je jednim
od najuspjenijih unifikacijskih instrumenata uope lanice CISG Od
jaih aktera na meunarodnom tritu CISG nisu ratificirali: Hong Kong
Brazil Indija UK JAR TaiwanCISG struktura Dio I. Polje primjene i
ope odredbe Dio II. Sklapanje ugovora Dio III. Prodaja robe
(obveze) Dio IV. Zavrne odredbe
CISG polje primjene Ugovori o prodaji robe sklopljeni izmeu
strana koje imaju svoja sjedita na teritorijima razliitih
drava:
Kada su te drave lanice konvencije Kada pravila mpp-a upuuju na
primjenu prava jedne drave lanice konvencije
Dravljanstvo, trgovaki ili graanski karakter ne uzimaju se u
obzir
Ne primjenjuje se na prodaju:
Robe kupljene za osobne ili obiteljske potrebe Robe kupljene na
javnoj drabi U sluaju zapljene ili drugog postupka sudskih vlasti
Vrijednosnih papira i novca Brodova, glisera na zrani jastuk i
zrakoplova Elektrine energije
CISG predmet regulacije
Sklapanje ugovora o prodaji Prava i obveze prodavatelja i kupca
Ne regulira: Pravovaljanost ugovora, njegovih odredaba ili obiaja
Uinak to bi ga ugovor mogao imati na vlasnitvo prodane robe
CISG dispozitivni karakter
Ugovorne stranke u pravilu mogu iskljuiti primjenu konvencije,
odstupiti od njenih odredaba ili izmijeniti njihov uinak
Autonomija: Ugovorno ureenje Upuivanje na primjenu drugih
pravila (PECL, UPICC) Upuivanje na primjenu nacionalnog prava
CISG - tumaenje
Vodi se rauna o meunarodnom karakteru i potrebi da se unaprijedi
jednakost njezine primjene i potenja u meunarodnoj trgovini Pitanja
koja se tiu konvencije a nisu izriito rijeena u njoj rjeavaju se
prema
Opim naelima na kojima se konvencija temelji Mjerodavnom
nacionalnom pravu
CISG temeljna naela Sudska & arbitrana praksa je ustanovila
kako se CISG temelji na slijedeim naelima:
1. Naelo autonomije 2. Naelo savjesnosti i potenja 3. Mjesto
plaanja 4. Valuta plaanja 5. Teret dokaza 6. Potpuno obeteenje 7.
Neformalnost 8. Primjena obiaja 9. Mogunost kompenzacije 10. Pravo
na kamatu
CISG primjena obiaja
Strane su vezane obiajima s kojima su se sloile te praksom
uspostavljenom meu njima Ako nije drugaije ugovoreno, smatra se da
su strane preutno podvrgle svoj ugovor ili njegovo sklapanje obiaju
koji im je bio poznat ili im je morao biti poznat te koji je iroko
poznat u meunarodnoj trgovini i redovno ga potuju ugovorne strane u
ugovorima iste vrste u dotinoj struci
VI. SKLAPANJE UGOVORA O MEUNARODNOJ PRODAJI ROBE
CISG pojam ponude
Prijedlog za sklapanje ugovora upuen jednoj osobi ili vie
odreenih osoba koji je dovoljno odreen (roba, koliina, cijena) i
Ukazuje na namjeru ponudioca da se obvee u sluaju prihvata
Prijedlog upuen neodreenom broju osoba smatra se pozivom da se
uini ponuda (cf. ZOO opa ponuda)
CISG pravni uinci ponude
Ponuda obvezuje od trenutka kada stigne ponuenome
Ponuda (ak i kada je neopoziva) moe se povui ako je povlaenje
stiglo ponuenome prije ili u isto vrijeme kao i ponuda
CISG opozivost ponude
Ponuda se moe opozvati sve dok ugovor nije sklopljen ako opoziv
stigne ponuenome prije nego to je on odaslao prihvat Ponuda je
neopoziva Kada je to u njoj naznaeno odreivanjem roka za prihvaanje
ili na drugi nain Ako je ponueni razumno vjerovao da je ponuda
neopoziva i ponaao se u skladu s tim
Ponuda prestaje vaiti: Istekom roka za prihvat Opozivom Izjavom
o odbijanju
CISG - prihvat
Izjava ili drugo ponaanje ponuenog koje ukazuje na suglasnost s
ponudom utnja ili neinjenje samo po sebi ne znae prihvat Prihvat
proizvodi uinke od trena kada stigne ponudiocu Prihvat je bez uinka
ako Ne stigne ponudiocu u roku kojega je on odredio Ne stigne
ponudiocu u razumnom roku
Prihvat konkludentnim radnjama (slanje robe) proizvodi uinke
ukoliko su radnje izvrene u roku iako ponudioc za to nije znao
CISG - protuponuda
Odgovor na ponudu koji ukazuje na prihvat a sadri dodatke,
ogranienja ili druge izmjene koji bitno mijenjaju uvjete ponude
smatraju se odbijanjem ponude i stavljanjem protuponude Uvjeti
ponude bitno se mijenjaju ako se odnose na: Cijenu Plaanje
Kvalitetu i koliinu robe Mjesto i vrijeme isporuke Opseg
odgovornosti ugovornih strana Rjeavanje sporova
CISG - zakanjeli prihvat
Zakanjeli prihvat proizvodi uinke prihvata ako ponudioc bez
odgode o tome obavijesti ponuenoga Ako se iz pisma ili drugog
dokumenta koji sadri zakanjeli prihvat vidi da je ono bilo poslano
u okolnostima da bi stiglo ponudiocu na vrijeme da je njegov
prijenos bio redovan prihvat je valjan osim ako ponudioc bez odgode
obavijesti ponuenoga da smatra da se ponuda ugasila
CISG perfekcija ugovora
Ugovor o prodaji je sklopljen u trenutku prihvaanja ponude
trenutak u kojemu je ponudioc zaprimio prihvat odnosno nebitno
modificirani prihvat (teorija prijema) ili Trenutak u kojemu je
ponueni izvrio radnju koja se smatra prihvatom (teorija
odailjanja)
Oitovanje volje je stiglo primaocu ako mu je saopeno usmeno ili
je na drugi nain urueno njemu osobno ili predano njegovu sjeditu
ili na potansku adresu
VII. MEUNARODNA PRODAJA ROBE (CISG)
PRODAJA ROBE
CISG III. Dio
Obveze prodavaoca Obveze kupca Prijelaz rizika
Primjena INCOTERMS-a na meunarodnu prodaju robe
OBVEZE PRODAVAOCA (CISG)
Prodavatelj je duan, na nain predvien ugovorom i Konvencijom
isporuiti robu, predati dokumente koji se na robu odnose
prenijeti vlasnitvo na robi
ISPORUKA ROBE I PREDAJA DOKUMENATA (CISG) - MJESTO
Ako prodavatelj nije duan isporuiti robu u nekom drugom odreenom
mjestu, njegova se obveza isporuke sastoji:
Ako prema ugovoru o prodaji robu treba prevesti u predaji robe
prvom prijevozniku radi dostave kupcu; Ako roba nije jasno
identificirana kao roba namijenjena za izvrenje ugovora
obiljeavanjem na njoj, u dokumentima za prijevoz ili na drugi nain,
prodavatelj je duan kupcu poslati obavijest o otpremi kojom se
poblie odreuje roba ako su u sluajevima na koje se prethodna toka
ne odnosi predmet ugovora individualno odreene stvari, ili stvari
odreene po rodu koje treba izdvojiti iz odreene mase ili ih treba
proizvesti ili izraditi, a u vrijeme sklapanja ugovora strane su
znale da je roba u odreenom mjestu ili je treba izraditi ili
proizvesti u odreenom mjestu u stavljanju robe na raspolaganje u
tom mjestu; u svim drugim sluajevima u stavljanju robe na
raspolaganje kupcu u mjestu u kojem je prodavatelj u trenutku
sklapanja ugovora imao svoje sjedite
ISPORUKA ROBE I PREDAJA DOKUMENATA (CISG) - VRIJEME
Prodavatelj je duan robu isporuiti: ako je datum odreen ili se
moe odrediti na temelju ugovora, tog datuma; ako je razdoblje
odreeno ili se moe odrediti na temelju ugovora, bilo u koje vrijeme
u okviru tog razdoblja, osim ako okolnosti ne ukazuju na to da je
kupac bio ovlaten odrediti datum; ili u svakom drugom sluaju, u
razumnom roku nakon sklapanja ugovora
Razuman rok rok koji je adekvatan za okolnosti konkretnog sluaja
PREDAJA DOKUMENATA (CISG) VRIJEME & MJESTO
Ako je prodavatelj duan predati dokumente koji se odnose na
robu, mora ih predati u vrijeme, na mjestu i obliku koji su
predvieni ugovorom. Ako preda dokumente prije tog roka prodavatelj
moe, sve do tog roka, popraviti svaki nedostatak usklaenosti u
dokumentima, uz uvjet da to njegovo pravo ne uzrokuje kupcu ni
nerazumne nepogodnosti ni nerazumne trokove. Kupac, meutim, zadrava
pravo da zahtijeva naknadu tete predvienu ovom Konvencijom.
USKLAENOST ROBE (CISG)
Prodavatelj je duan isporuiti robu u koliini, kvaliteti i vrsti
kako je to predvieno ugovorom te pakiranu ili zatienu na nain
predvien ugovorom. Osim ako su se strane drugaije sporazumjele,
smatra se da roba nije u skladu s ugovorom ako: nije prikladna u
svrhe u koje se roba iste vrste uobiajeno upotrebljava; nije
prikladna u osobitu svrhu koja je prodavatelju izriito ili preutno
stavljena do znanja u vrijeme sklapanja ugovora, osim kad okolnosti
ukazuju na to da se kupac nije oslonio niti je bilo razumno
osloniti se na strunost i prosuivanje prodavatelja; nema kvalitete
robe koje je prodavatelj kupcu predoio u obliku uzorka ili modela;
nije pakirana ili zatiena na nain uobiajen za takvu robu ili, ako
takav nain ne postoji, na nain koji je odgovarajui da sauva i
zatiti robu.
Prodavatelj odgovara za svaki nedostatak usklaenosti koji je
postojao u trenutku prelaska rizika na kupca Za nedostatak
usklaenosti koji se pojavio poslije prijelaza rizika, a moe se
pripisati povredi bilo koje obveze od strane prodavatelja
Prodavatelj nee odgovarati na temelju za bilo kakvu neusklaenost
robe ako je u vrijeme sklapanja ugovora kupac znao za tu
neusklaenost ili mu ona nije mogla biti nepoznata. NEUSKLAENOST
ROBE DUNOSTI KUPCA (CISG)
Kupac je duan pregledati robu ili je dati na pregled u to je
mogue kraem roku ovisno o okolnostima. Ako se ugovorom predvia
prijevoz robe, pregled se moe odgoditi do stizanja robe u odredino
mjesto
Kupac gubi pravo pozivati se na nedostatak usklaenosti robe ako
o tome nije prodavatelju poslao obavijest u kojoj je naveo narav
nedostatka, u razumnom roku od trenutka kada ga je otkrio ili morao
otkriti (SUBJEKTIVNI ROK) Kupac u svakom sluaju gubi pravo pozvati
se na nedostatak usklaenosti robe ako o njemu nije obavijestio
prodavatelja najkasnije u roku od dvije godine raunajui od dana
stvarne predaje robe kupcu (OBJEKTIVNI ROK) Rokovi se ne
primjenjuju kada se nedostatak usklaenosti odnosi na injenice koje
su prodavatelju bile poznate ili mu nisu mogle biti nepoznate, a on
ih nije otkrio kupcu
POTRAIVANJE TREIH OSOBA (CISG)
Prodavatelj je duan isporuiti robu slobodnu od prava ili
potraivanja tree osobe, osim ako se kupac sloi primiti robu uz te
uvjete
Prodavatelj je duan isporuiti robu slobodnu od svakog prava ili
potraivanja tree osobe, koji se temelje na industrijskom ili drugom
intelektualnom vlasnitvu, a bili su mu u trenutku sklapanja ugovora
poznati li mu nisu mogli biti nepoznati, uz uvjet da se pravo ili
potraivanje temelji na industrijskom ili drugom intelektualnom
vlasnitvu: po pravu drave u kojoj e se roba dalje prodavati ili na
drugi nain upotrebljavati svakom drugom sluaju, po pravu drave u
kojoj kupac ima svoje sjedite
PRAVNA SREDSTVA KUPCA (CISG)
Popravak ili zamjena robe
Ako roba nije usklaena s ugovorom, kupac ima pravo zahtijevati
isporuku druge robe kao zamjenu samo ako je nedostatak usklaenosti
bitna povreda ugovora, a zahtjev za zamjenu je uinjen bilo
istovremeno s obavijeu o nedostatku Ako roba nije usklaena s
ugovorom, kupac moe zahtijevati od prodavatelja da otkloni
nedostatak popravkom osim ako bi to bilo nerazumno uzimajui u obzir
sve okolnosti. Zahtjev za popravkom mora se uiniti bilo istovremeno
s obavijeu o nedostatku
Dodatni rok za ispunjenje Kupac moe odrediti prodavatelju
dodatni rok razumne duine za izvrenje njegovih obveza Osim ako
kupac primi obavijest od prodavatelja da on nee izvriti svoje
obveze do proteka tog roka, kupac se ne moe u tom roku koristiti
bilo kojim sredstvom predvienim za povredu ugovora Kupac, meutim,
ne gubi zbog toga pravo da zbog zakanjenja prodavatelja zahtijeva
naknadu tete.
Raskid ugovora
Kupac moe izjaviti da raskida ugovor: ako je neizvrenje bilo
koje obveze koju prodavatelj ima na temelju ugovora ili ove
Konvencije bitna povreda ugovora; ili u sluaju neisporuke, ako
prodavatelj nije isporuio robu u dodatnom roku
Bitna povreda ugovora ako se roba ne moe koristiti ili
preprodati, ako se roba ne moe popraviti bez veih napora
Ako roba nije usklaena s ugovorom, kupac moe, bez obzira da li
je cijena ve plaena ili nije, sniziti cijenu razmjerno razlici
izmeu vrijednosti stvarno isporuene robe u vrijeme isporuke prema
vrijednosti koju bi u to vrijeme imala roba usklaena s ugovorom
Meutim, ako prodavatelj otkloni bilo koje neizvrenje svojih obveze
ili ako kupac odbije primiti isporuku od prodavatelja kupac ne moe
sniziti cijenu
OBVEZE KUPCA CISG
Kupac se obvezuje
isplatiti cijenu i preuzeti isporuku robe onako kako je
predvieno ugovorom i Konvencijom
ISPLATA CIJENE CISG
Kupeva obveza da isplati cijenu razumijeva poduzimanje mjera i
udovoljavanje formalnostima predvienima ugovorom ili odgovarajuim
zakonima i propisima da bi se omoguilo plaanje Kad je ugovor
valjano sklopljen a cijena za prodaju robe nije u ugovoru ni
izriito ni preutno odreena niti u njemu ima odredaba na temelju
kojih bi se mogla utvrditi, smatrat e se, ako nije suprotno
navedeno, da su strane preutno pristale na cijenu koje se u
trenutku sklapanja ugovora redovno naplaivala u dotinoj struci za
takvu robu prodanu pod slinim okolnostima Ako je cijena utvrena
prema teini robe, za odreivanje cijene u sluaju sumnje uzima se
neto teina
MJESTO I VRIJEME PLAANJA (CISG)
Ako kupac nije preuzeo obvezu platiti cijenu bilo u kojem drugom
odreenom mjestu, duan je tu cijenu platiti prodavatelju: u sjeditu
prodavatelja; ili ako se isplata mora izvriti uz predaju robe ili
dokumenata, u mjestu te predaje
Ako kupac nije preuzeo obvezu platiti cijenu bilo u koje drugo
odreeno vrijeme, duan je platiti tu cijenu kad prodavatelj, u
skladu s ugovorom i Konvencijom stavi kupcu na raspolaganje bilo
robu bilo dokumente na temelju kojih se robom moe raspolagati.
Prodavatelj moe uvjetovati predaju robe ili dokumenata takvim
plaanjem cijene Ako je ugovorom predvien prijevoz robe, prodavatelj
moe otpremiti robu uz uvjet da roba ili dokumenti na temelju kojih
se robom moe raspolagati nee biti predani kupcu dok ne isplati
cijenu. Kupac nije duan isplatiti cijenu prije nego to je imao
mogunosti robu pregledati, osim ako nain isporuke ili plaanje s
kojim su se strane suglasile iskljuuje takvu mogunost
PREUZIMANJE ISPORUKE (CISG)
Kupeva obveza preuzimanja isporuke sastoji se:
u obavljanju svih radnji koje se razumno od njega oekuju da bi
omoguio prodavatelju izvriti isporuku; i u preuzimanju robe
PRAVNA SREDSTVA PRODAVATELJA (CISG)
Ako kupac ne izvri bilo koju od svojih obveza koju ima na
temelju ugovora ili ove Konvencije, prodavatelj moe: zahtijevati od
kupca da plati cijenu, preuzme isporuku ili da izvri druge svoje
obveze, ako se prodavatelj ne opredijeli za drugo sredstvo i
odrediti kupcu dodatni rok razumne duine za izvrenje njegovih
obveza, ili izjaviti da raskida ugovor: 1. ako neizvrenje bilo koje
obveze koju kupac ima na temelju ugovora ili ove Konvencije
predstavlja bitnu povredu ugovora; ili 2. ako kupac nije ni u
dodatnom roku to ga je odredio prodavatelj, izvrio svoju obvezu da
plati cijenu ili preuzme isporuku robe, ili je izjavio da to nee
uiniti u tako odreenom roku PRIJELAZ RIZIKA (CISG)
Nakon to je rizik preao na kupca, on je duan platiti cijenu bez
obzira na gubitak ili oteenje robe, osim kad su gubitak ili oteenje
posljedica radnje ili propusta od strane prodavatelja Rizik prelazi
na kupca od trenutka kada on preuzme robu ili, ako to ne uini
pravovremeno, u trenutku kada mu je roba stavljena na raspolaganje
a on ini povredu ugovora time to je ne preuzme Ako je prema ugovoru
o prodaji potrebno prevesti robu, a prodavatelj je nije obvezan
predati u odreenom mjestu, rizik prelazi na kupca kada je roba
predana prvom prijevozniku Ako je prodavatelj obvezan robu predati
prijevozniku u odreenom mjestu, rizik prelazi na kupca tek kada je
roba predana prijevozniku u tom mjestu Rizik za robu koja je
prodana u toku prijevoza prelazi na kupca u trenutku sklapanja
ugovora
VIII. INCOTERMS
INCOTERMS
Trgovaki termini koji se iroko koriste u meunarodnoj prodaji
robe, a ureuju pitanja taksi, trokova i prijelaza rizika Objavljuje
ih ICC (Meunarodna trgovaka komora) sa sjeditem u Parizu od 1921.
Trenutna verzija: ICC INCOTERMS 2010 Podijeljeni u 4 grupe: E, D,
F, C
INCOTERMS 2010
EXW (Ex Works) Prodavatelj je duan pripremiti robu za
preuzimanje u svojoj tvornici Kupac snosi trokove i rizik prijevoza
do odredita Najpovoljnije za prodavatelja
FCA (Free Carrier) Prodavatelj snosi trokove prijevoza Rizik
prelazi na kupca predajom robe prijevozniku
FAS (Free Alongside Ship) Prodavatelj je duan robu smjestiti uz
bok broda u imenovanoj luci (prijelaz rizika)
FOB (Free on Bord) Prodavatelj je duan ukrcati robu na imenovani
brod (prijelaz rizika) CPT (carriage paid to) Prodavatelj snosi
trokove prijevoza do imenovanog odredita Rizik prelazi u trenutku
predaje robe prvom prijevozniku
CIP (carriage & insurance paid to) Prodavatelj snosi trokove
prijevoza i osiguranja robe do imenovanog odredita Rizik se prenosi
u trenutku predaje robe prvom prijevozniku
CFR (cost & freight) Prodavatelj snosi trokove i vozarinu do
odredine luke Rizik prelazi u trenutku ukrcaja robe na brod
CIF (cost, insurance & freight) Kao CFR uz dunost osiguranja
robe
DAT (delivered at terminal) Prodavatelj snosi trokove i rizik do
iskrcavanja robe na odreeni terminal ali ne snosi trokove
carina
DAP (delivered at place) Prodavatelj snosi trokove i rizik do
iskrcavanje robe na odreenom mjestu ali ne snosi trokove carina
DDP (delivered duty paid) Prodavatelj snosi trokove i rizik do
mjesta u dravi kupca i plaa sve obveze najpovoljnije za kupca
30
