PRAVO 12 I POREZI - RRiF · 2020. 11. 26. · Zagreb, Martićeva 29. tel: 01/46 99 735 . Preddiplomski stručni studij . Računovodstvo i financije u trajanju od tri akademske godine

IZ SADRŽAJAUPRAVNO PRAVO Terezija MARIĆPredsjednički izbori biračko parvodr sc Desanka SARVANNovosti u postupanju s komunalnim otpadomDarko MAREČIĆProizvodnja i stavljanje na tržište božićnih drvacaAnita MARKIĆDonošenje proračuna JLP(R)S-aPOREZNO PRAVOSandra PEZOIzmjene i dopune Zakona o porezu na dohodakOBVEZNO PRAVO izv prof dr sc Ivan MILOTIĆPrijenos vjerovnikove tražbine zbog ispunjenja (subrogacija)STVARNO PRAVO dr sc Ljiljana MATUŠKO ANTONIĆPravo građenjaRADNO PRAVOAnte VIDOVIĆBlagdani i spomendani prema novom ZakonuGoran TOPIĆZakonska zabrana natjecanja s poslodavcemEUROPSKO PRAVOdoc dr sc Dragan ZLATOVIĆEuropska građanska inicijativaBernard ILJAZOVIĆPrijedlog Direktive o nepoštenim trgovačkim praksama - poduzeća u lancu opskrbe hranom TUMAČENJA I STAJALIŠTAMINISTARSTVO FINANCIJACarinska uprava

ndash Posebni porezi i trošarinePorezna uprava

ndash Porez na dohodakMINISTARSTVO TURIZMAMINISTARSTO RADA I MIROVINSKOG SUSTAVADOMAĆA SUDSKA PRAKSA I STAJALIŠTAINOZEMNA SUDSKA PRAKSA I STAJALIŠTAPITANJA I ODGOVORI

ISSN 1331-2235 (Tisak)ISSN 2670-8752 (Online)

U PRODAJI

U PRIPREMI

ČASOPIS ZA PRAVNU POREZNU I UPRAVNU PRAKSU

RRIF-plus doo Vlaška 68 Zagreb Poštarina plaćena HP-u dd u poštanskom uredu 10 000 Zagreb ndash Tiskanica

PRAVO I POREZI

12PROSINAC 2019GODINA XXVIII

rrifhr

PRILOG UZ SLJEDEĆI BROJ

Veliki registar zakona i drugih propisa

SRETAN BOŽIĆ I USPJEŠNU NOVU 2020 GODINU

ŽELIMO SVIM ČITATELJIMA PRETPLATNICIMA

I SURADNICIMA RRiF-a

Zagreb Martićeva 29 tel 0146 99 735

wwwrvshr

Preddiplomski stručni studij Računovodstvo i financije u trajanju od tri akademske godine (6 semestara)

- 180 ECTS bodovastručni(a) prvostupnik(ica)ekonomije

Specijalistički diplomski studij Korporativne financije u trajanju od dvije akademske godine (4 semestra)

- 120 ECTS bodovastručni(a) specijalist(ica) korporativnih financija (razina stručnog magisterija)

RRiF Visoka škola za financijski menadžment jedna je od rijetkih visokoškolskih ustanova koja kroz svoje studijske programe obrazuje stručnjake iz područja financija računovodstva i porezaStudij se izvodi kao redoviti i izvanredni Za izvanredne studente predavanja i vježbe održavaju se u poslijepodnevnim satima

Na RRiF VŠ učite od najboljih Ovaj studij daje vam alat s kojim postajete samostalni stručni i educirani iz najtraženijeg

područja u ekonomiji Porezi su zakon Vi ćete znati poreze i sve o financijama

A kada diplomirate na RRiF Visokoj školiVI NEĆETE TRAŽITI POSAO ndash POSAO ĆE TRAŽITI VAS

Sve što vas zanima saznajte na wwwrvshr ili nas nazovite 01 46 99 735 Pratite nas i putem facebooka

Moj put do uspjeha

PRAVO I POREZI br 1219 1

SADRŽAJ PREGLED NOVIH PROPISANovi zakoni ndash studeni 2019 godine 3(Izv prof dr sc Ivan MILOTIĆ)

UPRAVNO PRAVO Terezija MARIĆ dipl iur

Predsjednički izbori ndash ostvarivanje biračkog prava 8 Izv prof dr sc Frane STANIČIĆ

Naknada troškova upravnog spora kod obustave upravnog spora 12

Dr sc Desanka SARVAN dipl iurNovosti u postupanju s komunalnim otpadom 16

Darko MAREČIĆ dipl iurProizvodnja i stavljanje na tržište božićnih drvaca 18

Željka TROPINA dipl iurOcjena zakonitosti općih akata JLP(R)S-a 26

Anita MARKIĆ dipl iurDonošenje proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave 36

POREZNO PRAVO Sandra PEZO dipl oec

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak 39

OBVEZNO PRAVO Izv prof dr sc Ivan MILOTIĆ

Prijenos vjerovnikove tražbine zbog ispunjenja (subrogacija) s primjerima iz prakse 42

STVARNO PRAVO Dr sc Ljiljana MATUŠKO ANTONIĆ dipl iur

Pravo građenja 49 Nikolina PAVLEČIĆ KUČINIĆ dipl iur

Posjed vlasništvo ndash nema tu znaka jednakosti 57

OVRŠNO PRAVO Izv prof dr sc Gabrijela MIHELČIĆ

O dostavi prema minimalnim standardima za potvrdu sudske odluke kao europskoga ovršnog naslova 65

RADNO PRAVO Ante VIDOVIĆ dipl iur

Blagdani i spomendani prema novom Zakonu70 Goran TOPIĆ mag iur

Ugovorna zabrana natjecanja s poslodavcem 74

EUROPSKO PRAVO Doc dr sc Dragan ZLATOVIĆ

Europska građanska inicijativa 81 Bernard ILJAZOVIĆ dipl iur

Direktiva o nepoštenim trgovačkim praksama u odnosima između poduzeća u lancu opskrbe hranom 84

PRAVNA TERMINOLOGIJA -- OSNOVEJezik u pravu 88(Izv prof dr sc Ivan MILOTIĆ Domagoj PERANIĆ dipl iur)

TUMAČENJA I STAJALIŠTA DRŽAVNIH TIJELA TIJELA JEDINICA PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE I JAVNIH USTANOVA

MINISTARSTVO FINANCIJA 89Porezna uprava 89

III Porez na dohodak 89Carinska uprava 90

II Posebni porezi i trošatine 90 MINISTARSTVO TURIZMA 95 MINISTARSTVO RADA I MIROVINSKOG SUSTAVA 97

DOMAĆA SUDSKA PRAKSA I STAJALIŠTA 98 INOZEMNA SUDSKA PRAKSA I STAJALIŠTA 115 PITANJA I ODGOVORI 123

Praktična primjena propisa u praksi

ZAKON O KOMUNALNOM GOSPODARSTVUs komentarom sudskom praksom poveznicama kazalom

primjerima akata i računovodstvom

Autorice dr sc Desanka SARVAN i Jasna VUK dipl oec

U posebnom se poglavlju priručnika daju 52 primjera raznih akata (odluka rješenja prekršajnih naloga zapisnika tužbi izvadaka iz odluka ugovora o koncesijama i ugovora o obavljanju komunalnih djelatnosti programa građenja i dr) te primjena računovodstva u komunalnim društvima

Za sve ostale informacije molimo javite se na broj 014699-760 mob 0994699-760 ili e-poštom rrifrrifhr

PRAVO I POREZI br 12192

OBAVIJESTI

5 Ako ste iskoristili sve gratis minute za tekuću godinu (s osnove pret-plate na RRIF ndash 40 minuta Pravo i poreze ndash 20 minuta i Porezni priruč-nik ndash 20 minuta ) čut ćete porukuldquoIskoristili ste sve plaćene i gratis minute savjeta Usluge naših savjetnika možete koristiti pozivom na broj 06060-20-60 Pozi-vom na broj 014699-760 možete dobiti našu pretplaturdquoU odjelu pretplate dobit ćete sve potrebne informacije u vezi s dopla-tom minuta a o tome možete pročitati i na našoj internetskoj stranici httpwwwrrifhrsavjetihtml Svi pretplatnici koji jednom doplate minute za savjete svoje pozive upućuju putem broja 014699-122

6 Ako niste naš pretplatnik na telefonski broj 06060-20-60 savjeti se mogu dobiti bez uporabe PIN-a (za pozive iz fiksne mreže svaka za-početa minuta poziva naplaćuje se 699 kn (PDV uključen) za pozive iz mobilne mreže svaka započeta minuta poziva naplaćuje se 841 kn (PDV uključen)) Operator 060 usluge je HT dd Savska 32 Zagreb telefon 0800 (1234)

7 U dane održavanja seminara savjetnici rade u smanjenom broju pa molimo za razumijevanje

Telefonski broj za savjete 014699-111

1 Nakon uspostavljanja veze biranjem telefonskog broja 014699-111 čuje se pozdravna porukaldquoDobili ste savjetnike RRIF-a Ako ste pretplatnik na telefonskom aparatu birajte broj 1 a ako niste ndash usluge savjetnika možete do-biti na broj 06060-20-60 Pozivom na broj 014699-760 možete dobiti našu pretplaturdquo

2 Ako izaberete broj 1 slijedi porukaldquoUnesite svoj PINrdquo ndash PIN ima sedam znamenaka i nalazi se na računu za plaćenu pretplatu bdquoNa raspolaganju imate još (navodi se broj) minutaldquo

3 Zatim slijedi porukaldquoMolimo odaberite područje1 Računovodstvo porezi i financije2 Plaće i doprinosi3 Radno i trgovačko pravo4 Proračun i neprofitni

4 Po uspostavljenoj vezi korisnik razgovara sa savjetnikom Ako su svi savjetnici trenutačno zauzeti dobit ćete poruku ldquoSvi savjetnici su zauzeti trenutak molimrdquo a razgovor počinje kada se oslobodi jedan od savjetnika

Pristup savjetnicima ostvaruje se na sljedeći način

PRAVO I POREZIČasopis za pravno-poreznu i upravnu praksu

Nakladnik RRiF-plus ndash društvo s ograničenom odgovornošću za nakladništvo i poslovne usluge doo Zagreb Vlaška 68 OIB 18376805890 internetska stranica wwwrrifhr e-pošta rrifrrifhr

Direktorica dr sc Ljerka MARKOTA prof vis šk i ovl račSavjeti i odgovori od 800 do 1300 sati na telefon 014699-111PRETPLATA 014699-760 minus Suzana MIHALIĆ faks 014699-766 Tajništvo 014699-700 minus Mirela ROGULJAGLAVNI UREDNIK prof dr sc Vilim GORENC bull ZAMJENIK GLAVNOG UREDNIKA dr sc Vlado BRKANIĆ bull UREDNICI dr sc Vlado BRKANIĆ dr sc Ljerka MARKOTA dipl oec izv prof dr sc Ivan MILOTIĆ Tino BEGO dipl iur Ante VIDOVIĆ dipl iur mr sc Nada DREMEL dipl oec ovl rač ovl rev i por savjetnik i Hana VELAJ mag iur Lektura EDIT doo NAKLADNIČKO VIJEĆE akademik Jakša BARBIĆ prof dr sc Tomislav BORIĆ (Beč) dr sc Vlado BRKANIĆ dr Lothar BUBLITZ (Hamburg) dr sc Neven CIRKVENI dr sc Tamara CIRKVENI FILIPOVIĆ dr sc Zlatko ĆESIĆ dr sc Marijan ĆURKOVIĆ prof dr sc Mihajlo DIKA mr sc Zlatko FABIJANČIĆ dipl oec prof dr sc Vilim GORENC mr sc Iris GOVIĆ PENIĆ dipl iur mr sc Bojan HUZANIĆ dipl iur prof dr sc Hrvoje KAČER mr sc Mirjana MAHOVIĆ KOMLJENOVIĆ dipl oec dr sc Ljiljana MATUŠKO ANTONIĆ dipl iur prof dr sc Nikola MIJATOVIĆ Domagoj PERANIĆ dipl iur prof dr sc Krešimir SAJKO dr sc Hartmunt L SCHWAB (Augsburg) Mladen ŠIMUNDIĆ dipl iur prof dr sc Nataša ŽUNIĆ KOVAČEVIĆDie Steuerberaterkammer Muumlnchen und RRiF plus doo Zagreb haben eine Vereinbarung uumlber die Zusammenarbeit und gegenseitiger Unterstuumltzung ihrer Mietglieder geschlossenKomora poreznih savjetnika Muumlnchen i RRiF plus doo Zagreb sklopili su Sporazum o suradnji i pomoći za svoje članovePretplata za 2020 na tiskano izdanje iznosi 129950 kn na tiskano + Internetsko izdanje 158200 kn te e-pretplata + internetsko izdanje 124300 kn bull Cijena pojedinog primjerka časopisa prema internom cjeniku bull Časopis izlazi mjesečnoIBAN HR2624020061100033007Za članke crteže i oblikovanja objavljena u ovom časopisu sva su prava pridržana Nedopuštena je objava prerada reproduciranje umnožavanje imitiranje i drugi način prenošenja bez suglasnosti nakladnika Rukopise ne vraćamoGrafička priprema i tisak doo Zagreb Trumbićeva 12 Redakcija ovog broja dovršena je 6 prosinca 2019 godine

IMPRESSUM

Lako brzo i jednostavno pronalaženje propisa prema riječi - prema stručnom pojmu koji karakterizira traženi propis

VELIKI REGISTAR ZAKONA I DRUGIH PROPISAPRILOG UZ SLJEDEĆI BROJ

PREGLED PROPISA

PREGLED NOVIH PROPISA

Novi zakoni ndash studeni 2019 godineZakonodavnu djelatnost u studenome 2019 godine obi-

lježilo je kao i svake godine u to doba donošenje izmje-na i dopuna svih najvažnijih poreznih zakona Premda je time zahvaćen znatan broj poreznih zakona (što će se ubrzo odraziti i na donošenje pravilnika na temelju tako izmijenjenih poreznih rješenja) promijene koje se iščita-vaju iz zakonskih tekstova nisu ni približno korijeni-te sveobuhvatne ili značenjem toliko širokodohvatne kako se možda očekivalo s obzirom na najave U tome smislu ostaje čitatelju prosuditi koliko su te promjene reformske ili imaju li prema njegovu mišljenju značenje kakve važne prekretnice Uspoređuju li se s prijašnjim go-dinama mogu se okvalificirati kao rutinske pa čak i u nekoj mjeri bdquokozmetičkeldquo a nerijetko se svode samo na nužno prihvaćanje stečevine EU-a ili opravdano (i pravil-no) ispravljanje određenih anomalija koje su se pokazale u praksi na temelju dosadašnjih rješenja Ovaj kako je prozvan ndash bdquočetvrti krug porezne reformeldquo ndash najavljivan je i kao rasterećenje poreznih obveznika što se uistinu i postiže ali ipak možda više u administrativnom smislu (glede određenih procedura i birokratskih nepotrebnosti) nego u onom smislu u kojemu bi to očekivao prosječan adresat tj na način da se država i ostala javna tijela u znatnijoj mjeri odriču nečega da bi to prosječan subjekt izrazitije imovinski osjetio Kako porezi i porezna politika na vrlo konkretan način dohvaćaju svakog subjekta (i fi-zičku i pravnu osobu) važno je s tim pravilima upoznati se i shvatiti ih prije početka njihove primjene 1 siječ-nja 2020 godine Kada bismo od svih tih rješenja trebali izdvojiti jedno koje je širokodohvatno uputili bismo či-tatelja na promjenu glede plaćanja poreza na dohodak ostvaren od iznajmljivanja turističkih kapaciteta Od 1 siječnja 2020 godine taj vid poreza na dohodak plaćat će se u korist jedinice lokalne samouprave na kojemu se nalazi nekretnina čiji su dio ti turistički kapaciteti Jedna-ko se odnosi i na prirez

Druga tipična materija koja se pojavljuje i uređuje u ovo doba godine jest proračunska Ne treba smetnuti s uma da državni proračun ima status općeg akta i da je po svojim učincima izjednačen sa zakonom ali i da se donosi zakon za njegovo izvršenje

Ovaj se mjesec ističe donošenje i dvaju zakona iz po-dručja radnopravnih odnosa ako se oni shvate u najši-remu smislu Jedan koji se odnosi na službenike i namje-štenike u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi a drugi kojim se u određenoj mjeri mijenja do sada postojeći raspored državnih blagdana spomendana i neradnih dana

Za neke od najranjivijih skupina našega društva od po-sebne je važnosti ZID Zakona o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu za čije je donošenje postojala snažna volja i pritisak na vlastodršce kako bi se uredio povlašteni prijevoz putnika i vozila po-sebno osoba s invalidnošću djece s poteškoćama u razvoju i njihove pratnje

Među materijom koja je na zakonskoj razini uređena u studenome 2019 godine ističu se i dva tehnička zakona Jedan kojim se u sustav odlikovanja i priznanja u RH uvodi Velereda Predsjednika Republike Franje Tuđmana s len-

tom i Danicom Tu je i drugi koji se uobičajeno i rutinski donosi za vrijeme kada Hrvatskom saboru slijedi ustavna pauza kojim hrvatski zakonodavac ovlašćuje Vladu RH da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora

POREZNI ZAKONI

ZID Općeg poreznog zakona(Do trenutka predaje časopisa u tisak nije objavljen u Narodnim novinama)

Uređuju se sljedeća pitanja frac34 područje korištenja poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona odredbama o gospodarskom pristupu činjenicama bitnim za oporezivanje i o prividnom pravnom poslu a koje normiraju načelo sadržaja prije forme Poslodavac ne bi smio ugovarati druge načine obavljanja nekog posla koji ima obilježja ne-samostalnog rada Nedopustivim se utvrđuje stalna promjena organizacijskog oblika kada se za svaki ugovoreni posao koristi drugi organizacijski oblik s nižim poreznim stopama Ako poduzetnik u isključi-vu svrhu korištenja niže porezne stope izbjegavanja plaćanja poreza ili smanjenja porezne obveze koristi povezana društva to se također smatra korištenjem pogodnosti koje nisu u skladu sa zakonom

frac34 odredbe kojima se sprječava korištenje poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona kad je vidljivo da takvi aranžmani ne proizlaze iz gospodarskih načela poslovanja poreznog obveznika

frac34 priznavanje poslova između povezanih osoba samo ako bi i druge osobe koje nisu u takvom odnosu pod jednakim ili sličnim okolnostima ostvarile takve po-slovne odnose

frac34 ustrojstvena porezna jedinica prema sjedištu ostavi-telja mjerodavna je za donošenje rješenja o pravnim sljednicima

frac34 zastara prava na naplatu i na utvrđivanje prava na naplatu poreznog duga ne teče od smrti poreznog obveznika do trenutka izvršnosti rješenja o pravnim sljednicima To se odnosi i na obveze nastale prije smrti poreznog obveznika koje još nisu utvrđene

frac34 porezno tijelo odlučuje o provedbi poreznog nadzo-ra prema procjeni rizika pri čemu imaju prednost veliki poduzetnici poduzetnici kod koji je vjerojatno riječ o primjeni poreznih pogodnosti koje im ne pri-padaju kao i korištenju poreznih povlastica u slučaju povezanih osoba

frac34 dopunjuju se najteži porezni prekršaji (kazne do 50000000 kn) kao što je nečuvanje knjigovodstve-nih isprva poslovnih knjiga i drugih evidencija u ro-kovima koji nisu u skladu s propisima

frac34 teži porezni prekršaji (kazne do 30000000 kn) od-nose se na pojavu ako se evidencije o dnevnom go-tovinskom prometu ne vode na mjestima na kojem se gotovinski primitci ostvaruju ili se ne osigurava dostupnost tih evidencija poreznom tijelu Jednako

PREGLED NOVIH PROPISAtako težim prekršajima smatra se i neosiguranje čit-ljivih i sustavnih podataka za slučaj kada se knjige i druge evidencije vode u elektroničkom obliku

frac34 lakšim poreznim prekršajima (kazne su zaprijećene do 20000000 kn) smatra se neobavljanje popisa imovine i obveza u rokovima kako je to propisano u čl 66 OPZ-a

ZID Zakona o porezu na dodanu vrijednost(Do trenutka predaje časopisa u tisak nije objavljen u Narodnim novinama)

Uređuju se sljedeća pitanja frac34 usklađivanje s Direktivom Vijeća (EU) 20181910 od 4 prosinca 2018 o izmjeni Direktive 2006112EZ u pogledu usklađivanja i pojednostavnjenja određenih pravila sustava poreza na dodanu vrijednost za opore-zivanje trgovine među državama članicama s učinkom od 1 siječnja 2020 godine a radi provedbe određenih poboljšanja vezano uz pravila koja se primjenjuju na području PDV-a (prekogranične transakcije u odno-su na ulogu PDV identifikacijskog broja u kontekstu oslobođenja za isporuke unutar EU-a aranžmani za premještanja dobara isporuke u nizu dokaz o prije-vozu za potrebe oslobođenja transakcija unutar EU-a)

Yacute pojednostavnjenja kod premještanja dobara na način da prodavatelj prenosi dobra u skladište koje je na raspolaganju stjecatelju u drugoj državi članici i taj stjecatelj postaje vlasnik dobara nakon što ih povu-če iz skladišta Ako je riječ o transakciji između dva porezna obveznika premještanje se smatra jednom isporukom u državi članici otpreme i stjecanjem unutar EU-a u državi članici u kojoj su dobra smje-štena čime se izbjegava potreba za registriranjem isporučitelja u svakoj državi članici u koju je obavio premještanje dobara

Yacute isporuke u nizu u pogledu jedinstvenih kriterija i od-govarajućih zakonodavnih poboljšanja za veću prav-nu sigurnost i usklađenu primjenu pravila o PDV-u pri određivanju obračuna PDV-a za isporuke u nizu uključujući trostrane poslove Isporuke u nizu su uzastopne isporuke istih dobara pri čemu su isporu-čena dobra podvrgnuta jedinstvenom prijevozu unu-tar Europske unije između država članica U tom se slučaju prijevoz mora pripisati jednoj isporuci unutar isporuke u nizu kako bi se utvrdilo na koju se ispo-ruku primjenjuje oslobođenje od PDV-a propisano za isporuke unutar Europske unije Stoga radi pojedno-stavnjenja pravila kada u isporuci u nizu sudjeluju i posrednici propisuje se da se isporukom s prijevozom smatra isporuka obavljena posredniku Međutim ako je posrednik svojeg dobavljača obavijestio o PDV iden-tifikacijskom broju koji mu je izdala država članica iz koje se dobra otpremaju ili prevoze isporukom s pri-jevozom smatra se isporuka koju je obavio posrednik

Yacute PDV identifikacijski broj materijalni uvjet za primje-nu oslobođenja od plaćanja PDV-a za isporuke unu-tar EU-a

frac34 snižavanje stope PDV-a na 13 za pripremanje i usluživanje jela i slastica u i izvan ugostiteljskog objekta prema posebnom propisu te za nositelje fo-nogramskih prava radi rasterećenja poslovanja što će poreznim obveznicima omogućiti da samostalno

odluče na koji će način usmjeriti razliku nastalu zbog sniženja stope PDV-a

frac34 brisanje uvjeta za primjenu oslobođenja od plaćanja PDV-a za isporuke u okviru određenih djelatnosti od javnog interesa kada ih obavljaju ostale osobe na koje nisu prenijete javne ovlasti Time se izjed-načava primjena oslobođenja od plaćanja PDV-a za isporuke u okviru određenih djelatnosti od javnog interesa kada iste obavljaju osobe na koje nisu preni-jete javne ovlasti

frac34 povećanje praga za primjenu postupka oporeziva-nja prema naplaćenim naknadama na 750000000 kuna

frac34 ispravak obveze PDV-a kod promjene porezne osno-vice u slučaju kada porezni obveznik kojemu su is-poručena dobra ili obavljene usluge nema sjedište prebivalište ili uobičajeno boravište i nije registriran za potrebe PDV-a u tuzemstvu

ZID Zakona o porezu na dobit(Do trenutka predaje časopisa u tisak nije objavljen u Narodnim novinama)

Uređuju se sljedeća pitanja frac34 proširuje se primjena stope poreza na dobit od 12 na sve porezne obveznike koji su ostvarili ukupni prihod od 750000000 kn Pri utvrđivanju preduj-ma poreza na dobit za 2020 godinu poduzetnici koji u 2019 godini iskažu obvezu poreza na dobit ali su u 2019 ostvarili ukupni prihod do 7500000000 kn (redbr 1 Obrasca PD za 2019) mogu primijeniti stopu od 12 Svi ostali primjenjuju stopu od 18

frac34 fizička osoba koja obavlja samostalnu djelatnost i ob-veznik je porez na dohodak po sili zakona (ex lege) postaje obveznik poreza na dobit ako je u prethodnom poreznom razdoblju ostvarila ukupni primitak veći od 750000000 kn To postaje jedini kriterij za prelazak iz sustava poreza na dohodak u sustav poreza na dobi-tak Visina ostvarenog dohotka vrijednost dugotrajne imovine i broj zaposlenih više nisu od značenja

frac34 prag za utvrđivanje osnovice poreza na dobit pre-ma novčanom načelu povećat će se s dosadašnjih 300000000 kn na 750000000 kn prihoda I dalje je prelazak na novčano načelo isključivo odluka sa-mog poduzetnika

frac34 porezno priznatim troškom smatrat će se i trošak vrijednosnog usklađenja potraživanja koja su potraži-vanja utužena ili se zbog njih vodi ovršni postupak ako su prijavljena u stečajnom postupku nad dužni-kom ili ako je postignuta nagodba s dužnikom koji nije povezana osoba prema posebnom propisu u slu-čaju stečaja arbitraže i mirenja Prema tome u smislu porezno priznatog troška to se više neće ograničavati samo na dužnike koji su obveznici poreza na dobitak

frac34 kod prijave poreza na dobit za 2020 godinu bit će mo-guće otpisati zastarjela potraživanja do 500000 kn po pojedinom kupcu ndash nepovezanoj osobi i to neovi-sno o tome pojavljuje li se u ulozi kupca trgovačko društvo obrtnik zaklada neprofitna organizacija korisnik državnog proračuna itd To znači da se više neće ograničavati mogućnost porezno priznatog ot-pisa samo na nepovezane osobe koje su obveznici poreza na dobit

PREGLED NOVIH PROPISA frac34 u rashode darovanja i dalje ulaze plaćeni troškovi za zdravstvene potrebe fizičkih osoba ali se predlaže da se oni prošire i na troškove prijevoza i smještaja u zdravstvene ustanove

frac34 neprofitne organizacije koje su po osnovi obavljanja gospodarske djelatnosti ujedno i obveznici poreza na dobit i dalje će imati mogućnost izbora plaćanja poreza u paušalnoj svoti To se odnosi na one nepro-fitne osobe koje u prethodnom poreznom razdoblju nisu po osnovi obavljanja gospodarske djelatnosti ostvarile prihode veće od 750000000 kn Nepro-fitne organizacije koje u 2019 po osnovi obavljanja gospodarske djelatnosti ostvare prihod manji od 750000000 mogle bi u 2020 plaćati porez na do-bitak u paušalnoj svoti

frac34 pravila protiv premještanja dobitka se proširuju na izlazno oporezivanje hibridne neusklađenosti i neu-sklađenost rezidentnosti

frac34 mijenjaju se rokovi za podnošenje prijave poreza na dobit kod stečaja i likvidacije Kod otvaranja stečaj-nog postupka prijava poreza na dobit podnosi se u roku od 30 dana od isteka poreznog razdoblja Pore-zna prijava koja se odnosi na razdoblje od otvaranja do okončanja postupka likvidacije podnosi se u roku od 8 dana od isteka poreznog razdoblja

frac34 uvodi se obveza podnošenja porezne prijave u sluča-ju prestanka društva bez postupka likvidacije

ZID Zakona o porezu na dohodak(Do trenutka predaje časopisa u tisak nije objavljen u Narodnim novinama)

Uređuju se sljedeća pitanja frac34 povećanje osobnog odbitka s 380000 kuna na 400000 kuna

frac34 porezni obveznici na području RH koji imaju do 30 godina života razmjerno ostvarenom oporezivom dohotku u godišnjem obračunu ostvaruju pravo na umanjenje porezne obveze za 50 (od 25 do 30 godine života) odnosno 100 (do 25 godine živo-ta) koja je obračunana na dio porezne osnovice do iznosa 36000000 kuna a na koju se plaća godišnji porez po stopi od 24 Tako bi oni porezni obveznici koji su ostvarili umanjenja s osnove svojih godina života ostvarili i pravo na već postojeća umanjenja porezne obveze poreza na dohodak po osnovi nesa-mostalnog rada u iznosu 50 porezne obveze s osno-va prebivališta i boravišta na području jedinica lokal-ne samouprave razvrstanih u I skupinu po stupnju razvijenosti i na području Grada Vukovara prema posebnim propisima ili s osnova mirovine

frac34 primitcima od nesamostalnog rada više se ne sma-traju premije osiguranja koje poslodavci plaćaju za svoje radnike po osnovi dopunskog i dodatnog zdravstvenog osiguranja do određene svote (koja će naknadno biti utvrđena u posebnom pravilniku) na temelju vjerodostojne dokumentacije Time se omo-gućuje poslodavcima da zaposlenicima neoporezivo podmire troškove dodatnog i dopunskog zdravstve-nog osiguranja do određenog iznosa na temelju vje-rodostojne dokumentacije

frac34 izjednačava se porezni tretman otpisa pojedinih traž-bina obveznika poreza na dohodak koji obavlja neku

samostalnu djelatnost (obrt) s otpisima potraživanja kod obveznika poreza na dobit

frac34 ukida se izdavanje poreznih rješenja za paušalne ob-veznika porez na dohodak

frac34 propisuje se iznimka da se pripadnost poreza i pri-reza porezu na dohodak utvrđenog na dohodak ostvaren po osnovi djelatnosti iznajmljivanja i orga-niziranja smještaja u turizmu a koji se utvrđuje u paušalnom iznosu utvrđuje prema mjestu gdje se nekretnina odnosno smještajna jedinica nalazi

ZID Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom(Do trenutka predaje časopisa u tisak nije objavljen u Narodnim novinama)

Uređuju se sljedeća pitanja frac34 Nameće se obveza fiskalizacije za prateće dokumen-te koji se izdaju prije samog izdavanja fiskaliziranog računa Obveznici fiskalizacije moraju se izjasniti koriste li po poslovnicama mogućnost odnosno ima-ju li potrebu izdavanja takvih dokumenata te se ob-veza fiskalizacije tih pratećih dokumenata nameće samo tim obveznicima fiskalizacije Fiskaliziranje pratećih dokumenata ne isključuje fiskalizaciju ra-čuna za isporuku Od 1 siječnja 2020 godine prateći dokumenti na kojima se navode podaci o plaćanju evidentirati će se u sustavu fiskalizacije te će ih su-stav Porezne uprave povezivati s izdanim i fiskalizi-ranim računima

frac34 korištenjem danas dostupnih tehnologija omogućuje se brza i lakša provjera računa ndash ugradnjom QR koda kao obvezatnog elementa svakog računa

frac34 radi određivanja obvezatnog sadržaja QR koda odre-đuju se obvezatni elementi koji čine QR kod odnosno dvodimenzionalni kod svakog izdanog i fiskalizira-nog računa Očitavanjem QR koda iskazanog na raču-nu u aplikaciju za provjeru podataka upisuju se svi podaci što građanima olakšava postupak i dodatno ih potiče da račune provjeravaju i prijavljuju Pore-znoj upravi

frac34 obveznici fiskalizacije za korištenje QR koda moraju prilagoditi svoja fiskalna rješenja pa mi se ostavlja rok prilagodbe kako bi primjena fiskalizacije s QR kodom započela od 1 siječnja 2021 godine

ZID Zakona o posebnom porezu na motorna vozila(Do trenutka predaje časopisa u tisak nije objavljen u Narodnim novinama)

Uređuju se sljedeća pitanja frac34 oslobođenje od plaćanja upravne pristojbe za bračne drugove srodnike u uspravnoj liniji te posvojenike i posvojitelje koji su u tom odnosu s darovateljem koji rabljeno motorno vozilo stječu na temelju ugovora o darovanju uz uvjet daje to vozilo prethodno registri-rano na darovatelja

ZID Zakona o posebnom porezu na kavu i bezalko-holna pića(Do trenutka predaje časopisa u tisak nije objavljen u Narodnim novinama)

Uređuju se sljedeća pitanja frac34 sustav oporezivanja prema kojem bi se oporezivala pića prema volumenu i sadržaju šećera metil-ksan-

PREGLED NOVIH PROPISAtina i taurina pri čemu bi se na bezalkoholna pića s manjim sadržajem šećera plaćao manji posebni porez

ZID Zakona o trošarinama(Do trenutka predaje časopisa u tisak nije objavljen u Narodnim novinama)

Uređuju se sljedeća pitanja frac34 implementira se Direktiva Vijeća (EU) 2019475 od 18 veljače 2019 o izmjeni Direktiva 2006112EZ i 2008118EZ u pogledu uključivanja talijanske opći-ne Campione drsquoItalia i talijanskih voda Luganskog je-zera u carinsko područje Unije i teritorijalno područje primjene Direktive 2008118EZ (SL L 83 2532019 str 42-43) Predložene izmjene primjenjivat će se od 1 siječnja 2020 godine

frac34 pravo na povrat trošarine na dizelsko gorivo kao pogonsko gorivo u komercijalnom prijevozu robe i putnika željeznicom koje su do sada ostvarivali samo cestovni prijevoznici

frac34 oslobođenja od plaćanja trošarine na električnu ener-giju koja se koristi za pogon željeznice i tramvaja u komercijalnom prijevozu robe i putnika

frac34 posebne mjere nadzora nad energentima frac34 rasterećenje trošarinskih obveznika na duhanske prerađevine ukidanjem obvez4 iskazivanja podata-ka u mjesečnom izvješću čime se pojednostavljuje administrativno postupanje trošarinskih obveznika odnosno smanjuje obveza prema Carinskoj upravi kao poreznom tijelu

frac34 dodatno se nomotehnički uređuju pojedine odredbe radi preciznijeg izričaja normi i ispravljanja uočenih pogrešaka

ZID Zakona o administrativnoj suradnji na područ-ju poreza(Do trenutka predaje časopisa u tisak nije objavljen u Narodnim novinama)

Uređuju se sljedeća pitanja frac34 usklađivanje s Direktivom Vijeća (EU) 2018822 od 25 svibnja 2018 o izmjeni Direktive 201116EU u pogledu obvezne automatske razmjene informacija u području oporezivanja u odnosu na prekogranične aranžmane o kojima se izvješćuje

frac34 proširuje se opseg obvezne automatske razmjene in-formacija na potencijalno agresivne prekogranične porezne aranžmane

frac34 definicija prekograničnog aranžmana tj aranžmana koji se odnosi na više od jedne države članice ili na jednu državu članicu i treću zemlju uz ispunjavanje određenih pretpostavaka

frac34 pojam posrednika u prekograničnom aranžmanu tj osobe koja osmišljava stavlja na tržište ili organi-zira prekogranični aranžman o kojem se izvješćuje ili takav aranžman stavlja na raspolaganje s ciljem njegove provedbe ili upravlja njegovom provedbom

frac34 pojam povezano poduzeće koje podrazumijeva osobu koja je povezana s drugom osobom na najmanje je-dan od propisanih načina

frac34 posrednicima se propisuje obveza dostave infor-macije u vezi s prekograničnim aranžmanima o kojima se izvješćuje a koje su im poznate u nji-hovom su posjedu ili se nalaze pod njihovom kon-

trolom Ministarstvu financija Poreznoj upravi U svezi s time propisuju se rokovi dostave i uvjeti oslobođenja od dostave

ZAKONI IZ PODRUČJA RADNIH ODNOSA

Zakon o blagdanima spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj(Nar nov br 11019 na snazi od 1 siječnja 2020)

Uređuju se sljedeća pitanja frac34 obilježavanje Dana državnosti 30 svibnja frac34 novim blagdanom proglašava se 18 studeni kao Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje

frac34 spomendanom se proglašava 15 siječnja kao Dan međunarodnoga priznanja Republike Hrvatske i Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja

frac34 spomendanom se proglašava 9 svibanj kao Dan Eu-rope i Dan pobjede nad fašizmom

frac34 spomendanom se proglašava 25 lipnja kao Dan ne-ovisnosti

frac34 dosadašnji spomendan Europski dan sjećanja na sve žrtve totalitarnih i autoritarnih režima koji se obi-lježava 23 kolovoza precizira se navođenjem kon-kretnih totalitarnih i autoritarnih režima ndash nacizma fašizma i komunizma

frac34 spomendanom se proglašava 30 kolovoz kao Dan sjećanja na nestale osobe u Domovinskom ratu

frac34 spomendanom se proglašava 8 listopada kao Dan Hrvatskoga sabora

frac34 kršćanski vjernici koji Uskrs slave po julijanskom kalendaru imaju pravo ne raditi na dan Uskrsnog ponedjeljka uz pravo na naknadu plaće za taj dan

frac34 preciziraju i prava vjernika islamske i židovske vje-roispovijesti vezana za pravo na plaćeni neradni dan u slučaju kada pojedini vjerski blagdani traju neko-liko dana

ZID Zakona o službenicima i namještenicima u lo-kalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi(Nar nov br 11219 na snazi od 30 studenog 2019)

Uređuju se sljedeća pitanja frac34 preuzima se zakonsko rješenje iz Uredbe o dopuni Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Nar nov br 418) kojim se uređuje mogućnost trajanja službe na određeno vrijeme zbog potrebe rada na proved-bi projekta koji se financira iz fondova ili programa EU-a za vrijeme trajanja projekta za razliku od op-ćeg pravila prema kojem služba na određeno vrijeme za obavljanje privremenih poslova ili poslova čiji se opseg privremeno povećao može trajati šest mjeseci te se može produžiti za još šest mjeseci

frac34 osobe koje se zapošljavaju radi neposredne provedbe ostalih projektnih aktivnosti odnosno na poslovima koji su predmet projekta ne smatraju službenicima i namještenicima lokalne jedinice te se na njih pri-mjenjuju opći propisi o radu To je uređeno čl 4 na-vedene Uredbe

frac34 kontinuitet radnog staža ostvarenog u državnoj služ-bi javnoj službi te službi u upravnim tijelima jedini-

PREGLED NOVIH PROPISAca lokalne i područne (regionalne) samouprave za službenike i namještenike koje jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave preuzimaju te-meljem zakona

frac34 s obzirom na stupanje na snagu ZID Zakona o dr-žavnim službenicima (Nar nov br 7019) kojim se državni stručni ispit redefinira u državni ispit po-trebno je provesti odgovarajuće izmjene u Zakonu o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi odnosno izmijeniti naziv ispita i na taj način ga uskladiti sa Zakonom o držav-nim službenicima

ZAKONI IZ PODRUČJA DRŽAVNOG PRORAČUNA

Zakon o izmjenama i dopunama zakona o izvrša-vanju državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019 godinu(Nar nov br 11119 na snazi od 20 studenog 2019)

Uređuju se sljedeća pitanja frac34 brisanje ili redefiniranje odredbi koje se odnose na klasifikaciju radnih mjesta ocjenjivanje i nagrađiva-nje državnih službenika i namještenika

frac34 smanjuje se iznos proračunske zalihe frac34 mijenja se iznos zaduživanja na inozemnom i doma-ćem tržištu novca i kapitala

frac34 mijenja se visina zaduženja za izvanproračunske ko-risnike

frac34 mijenja se iznos jamstvene zalihe i godišnja vrijed-nost novih financijskih jamstava za 2019 godinu

frac34 utvrđuje se dodjela sredstava županijama iz dr-žavnog proračuna za podmirenje obveza bolničkih zdravstvenih ustanova u vlasništvu županija

frac34 utvrđuje se da će se organizatorima humanitarnih akcija odobrenih u skladu sa Zakonom o humanitar-noj pomoći (Nar nov br 10215) isplaćivati sred-stva u visini uplaćenog poreza na dodanu vrijednost ako je prikupljanje humanitarne pomoći organizira-no putem humanitarnog telefonskog broja u razdo-blju od mjeseca lipnja 2018 do lipnja 2019 godine

Zakon o izvršavanju državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020 godinu(Nar nov br 11719 na snazi od 1 siječnja 2020)

Uređuju se sljedeća pitanja frac34 prava i obveze korisnika proračunskih sredstava gle-de njihova namjenskog korištenja

frac34 ovlasti Vlade RH za zaduživanje i izdavanje obvezni-ca na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala

frac34 ovlasti Vlade RH za davanje jamstva frac34 korištenje proračunske zalihe frac34 upravljanje državnom imovinom frac34 zaduživanje i tekuće otplate frac34 državna jamstva frac34 poticajne mjere u gospodarstvu frac34 korištenje namjenskih prihoda i primitaka frac34 korištenje vlastitih prihoda frac34 novčane kazne zbog povreda odredaba ovoga Zakona

ZAKON IZ PODRUČJA POMORSKOG I RIJEČNOG PROMETA

ZID Zakona o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu(Do trenutka predaje časopisa u tisak nije objavljen u Narodnim novinama)

Uređuju se sljedeća pitanja frac34 povlašteni prijevoz putnika i vozila posebno prije-voz osoba s invaliditetom djece s poteškoćama u ra-zvoju i njihove pratnje

frac34 odredbe o nadoknadi financijskih sredstava za be-splatni prijevoz

frac34 mogućnost raspisivanja javnog natječaja za obavljanje javnog prijevoza na državnoj liniji od općeg gospodar-skog interesa zajedno s namjenski građenim brodom u vlasništvu Agencije za obalni linijski pomorski pro-met odnosno gradnja broda uz financijsku potporu sredstava EU koji brod bi se zajedno s linijom od općeg gospodarskog interesa dodjeljivao javnim natječajem

frac34 omogućavanje davanja ovlasti Agenciji za obalni li-nijski pomorski promet za obavljanje kontrole kori-štenja otočne iskaznice u cilju sprječavanja njezine zloupotrebe

ZAKON IZ PODRUČJA USTAVNOG SUSTAVA

ZD Zakona o odlikovanjima i priznanjima Republike Hrvatske

(Nar nov br 11819 na snazi od 5 prosinca 2019)

Uređuju se sljedeća pitanja frac34 uvodi se odlikovanje Velereda Predsjednika Repu-blike Franje Tuđmana s lentom i Danicom koje se dodjeljuje svake godine o obljetnici njegove smrti hrvatskim državljanima

frac34 dodjeljuje se kao izraz najvišeg priznanja RH za pro-micanje hrvatskih državnih i nacionalnih interesa u zemlji i inozemstvu posebno za promicanje držav-ljanskog jedinstva i nacionalnog zajedništva državo-tvorstva i duhovnih vrjednota hrvatskog naroda

ZAKON IZ PODRUČJA USTROJSTVA DRŽAVNE VLASTI

Zakon o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da ured-bama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvat-skoga sabora(Nar nov br 11819 na snazi od 10 prosinca 2019)

Uređuju se sljedeća pitanja frac34 Vlada RH stječe ovlast da u razdoblju u kojem Hrvat-ski sabor redovito ne zasjeda te iznimno i u razdo-blju kada je Hrvatski sabor raspušten ili mu je istekao mandat uredbama uređuje pitanja tekuće gospodar-ske politike iz djelokruga Hrvatskoga sabora

frac34 ovlast delegirana ovim Zakonom odnosi se na raz-doblje od godinu dana počevši od 10 prosinca 2019 godine

DOKUPLJENE MINUTE ZA SAVJETE AKTIVIRAJU SE PO PRIMLJENOJ UPLATI

UPRAVNO PRAVO

Predsjednički izbori ndash ostvarivanje biračkog pravaTerezija MARIĆ dipl iurUDK 3428

Pravni okvir kojim se uređuje ostvarivanje biračkog prava na predsjedničkim izborima nije se u bitnome mije-njao od zadnjih izbora za Predsjednika RH (2014) Kako je riječ o pravu koje se periodički konzumira a normativno uređenje predmetne materije nije ni jednostavno ni razu-mljivo svim adresatima na koje se odnosi namjera je ovog članka dati biračima pregled mogućnosti ostvarivanja njihova biračkog prava posebno ako će se na dan izbora zateći izvan mjesta svog prebivališta

1 BIRAČKO PRAVOU skladu s čl 45 Ustava Republike Hrvatske1 (dalje

Ustav) hrvatski državljani s navršenih 18 godina (birači) imaju opće i jednako biračko pravo u izborima za Hrvat-ski sabor Predsjednika RH i Europski parlament te u po-stupku odlučivanja na državnom referendumu u skladu sa zakonom U izborima za Hrvatski sabor Predsjednika RH i Europski parlament te u postupku odlučivanja na državnom referendumu biračko se pravo ostvaruje na ne-posrednim izborima tajnim glasovanjem pri čemu birači koji nemaju prebivalište u RH ostvaruju biračko pravo na biračkim mjestima u sjedištima diplomatsko-konzular-nih predstavništava RH (DMKU) u stranoj državi u ko-joj prebivaju Ostvarivanje biračkog prava osigurava se i državljanima s prebivalištem u RH koji se u doba izbora zateknu izvan njezinih granica tako da mogu glasovati u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava RH u stranoj državi u kojoj se nalaze ili na koji drugi način određen zakonom

U nastavku će se posebna pozornost posvetiti ostvariva-nju biračkog prava hrvatskih državljana bez prebivališta u RH i državljana s prebivalištem u RH a koji će se na dan izbora zateći izvan mjesta prebivališta

Zakonom o izboru Predsjednika Republike Hrvatske2 propisano je da Predsjednika RH biraju hrvatski državlja-ni s navršenih 18 godina na neposrednim izborima tajnim glasovanjem na razdoblje od 5 godina

Prema Zakonu o registru birača3 birač može ostvariti svoje biračko pravo nakon što je upisan u registar birača

Predsjednički izbori Izbore za Predsjednika RH ras-pisuje Vlada RH u roku koji omogućava da se oni oba-ve najmanje 30 dana a najviše 60 dana prije isteka mandata

Predsjednički izbori se provode nedjeljom i čitava RH i biračka mjesta u inozemstvu čine jednu izbornu jedinicu Predsjednik RH bira se većinom glasova svih birača koji su glasovali Ako nijedan kandidat ne dobije takvu veći-nu u prvom krugu glasovanja izbor se ponavlja nakon 14

1 Nar nov br 5690 13597 11300 2801 7610 514 - Odluka Ustavnog suda RH br SuP-O-12014 od 14 siječnja 2014

2 Nar nov br 2292 4292 7197 6904 9904 4406 2411 i 128143 Nar nov br 14412 i 10515

dana U drugom krugu glasovanja bira se između dvaju kandidata koji su u prvom krugu glasovanja dobili najviše glasova Izabran je kandidat koji dobije najveći broj gla-sova birača koji su glasovali Ako kandidati dobiju jednak broj glasova izbor se još jednom ponavlja

Prebivalište Prema Zakonu o prebivalištu4 prebiva-lište je mjesto i adresa u RH na kojoj se osoba trajno nastanila radi ostvarivanja svojih prava i obveza veza-nih za životne interese kao što su obiteljski profesio-nalni ekonomski socijalni kulturni i drugi interesi

Osoba koja se iseljava iz RH radi trajnog nastanjenja u drugoj državi obvezna je odjaviti prebivalište Ako osoba propusti odjaviti prebivalište prije iseljenja odjavu mora zatražiti u roku od 15 dana od dana useljenja u drugu dr-žavu putem nadležne DMKU

Osobna iskaznica Na temelju odredaba Zakona o osobnoj iskaznici5 osobna iskaznica je elektronička javna isprava kojom hrvatski državljanin dokazuje identitet hr-vatsko državljanstvo spol datum rođenja i prebivalište u RH Hrvatski državljanin koji nema prijavljeno prebivali-šte u RH može ishoditi osobnu iskaznicu u koju se upisuje podatak o njegovu prebivalištu izvan RH prema podatcima o prebivalištu ispisanim u javnoj ispravi koju mu je izdalo nadležno tijelo države u kojoj ima prijavljeno prebivalište ili odobren boravak

Hrvatskim državljanima koji nemaju prijavljeno prebi-valište u RH osobna iskaznica ne služi kao dokaz njihova prebivališta Ovdje se naglašava da osobna iskaznica s ino-zemnom adresom ne služi kao dokaz prebivališta a znače-nje toga detaljnije će biti objašnjenu u dijelu kad govorimo o aktivnoj registraciji

Osobna iskaznica je obvezna isprava za hrvatske držav-ljane starije od 18 godina s prijavljenim prebivalištem u RH a hrvatski državljani koji nemaju prebivalište u RH mogu ali ne moraju ishoditi hrvatsku osobnu iskaznicu

2 REGISTAR BIRAČARegistar birača je zbirka osobnih podataka o svim bira-

čima hrvatskim državljanima Registar se sastoji oda) evidencije birača hrvatskih državljana s prebivali-

štem u RHb) evidencije birača hrvatskih državljana koji nemaju

prebivalište u RH (središnja evidencija)c) evidencije birača drugih država članica EU-a koji

ostvaruju biračko pravo u RHRegistar birača vodi se po službenoj dužnosti za svaki

grad odnosno općinuU evidenciju hrvatskih državljana s prebivalištem

u RH podatke upisuju nadležni uredi državne uprave u županijama odnosno Gradski ured za opću upravu Grada Zagreba (dalje nadležni uredi) prema mjestu prebivališta

U evidenciju birača hrvatskih državljana koji ne-maju prebivalište u RH podatke upisuje Gradski ured za opću upravu Grada Zagreba po državama

4 Nar nov br 14412 i 158135 Nar nov br 6215

UPRAVNO PRAVO

UPRAVNO PRAVO21 AŽURIRANJE REGISTRA BIRAČARegistar birača vodi se u elektroničkom obliku Regi-

star birača svakodnevno se ažurira razmjenom podata-ka s drugim informacijskim sustavima u kojima se vode službene evidencije (državne matice matica rođenih matica vjenčanih matica umrlih i zbirka podataka o pre-bivalištu i boravištu)

Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) svakodnevno elektronički prenosi Ministarstvu uprave promjene u zbirci podataka o prebivalištu radi ažuriranja registra birača Dojavljuju se podatci o prijavljenim osobama s navršenih 18 godina koje imaju prebivalište osobama s navršenih 18 godina koje nemaju prebivalište u RH (a izdana im je osobna iskaznica s podatkom o prebivalištu izvan RH) prijavi i odjavi prebivališta promjeni adrese stanovanja osoba koje su navršile 18 godina primitku ili prestanku hrvatskog državljanstva promjeni ili ponište-nju matičnog broja građanina

3 ZATVARANJE REGISTRA BIRAČAKako bi se za provedbu predsjedničkih izbora sasta-

vio popis birača registar birača se zatvara 10 dana prije dana određenog za održavanje izbora u konkretnom slu-čaju 11 prosinca 2019 godine i zabranjuje se daljnji unos podataka

Prije zatvaranja registra birača u registar se upisuju sve osobe koje će u razdoblju od zatvaranja registra do dana održavanja izbora navršiti 18 godina Rješavaju se svi u zakonskom roku predani zahtjevi birača za privre-meni upis izvan mjesta prebivališta za izdavanje potvrda za glasovanje izvan mjesta prebivališta te zahtjevi za ak-tivnu i prethodnu registraciju

Nakon zatvaranja registra birača MUP dostavlja podat-ke o biračima koji na dan zatvaranja registra birača imaju važeću osobnu iskaznicu i biračima koji su zaključno s danom zatvaranja registra birača podnijeli zahtjev za izda-vanje nove osobne iskaznice

U slučaju održavanja drugog kruga glasovanja regi-star birača se otvara prvi sljedeći dan od dana održavanja prvog kruga glasovanja (23 prosinca 2019) te se prije nje-gova ponovnog zatvaranja 25 prosinca 2019 u registru bi-rača moraju provesti sljedeće radnje kako bi se sastavio popis birača za drugi krug glasovanja

a) upisuju se birači kojima su izdane potvrde za glaso-vanje na dan izbora

b) upisuju se osobe koje će od 22 prosinca 2019 godi-ne do dana određenog za održavanja drugog kruga glasovanja postati punoljetne

c) upisuju se birači koji su podnijeli novi zahtjev za aktivnu registraciju prethodnu registraciju privre-meni upis izvan mjesta prebivališta ili za izdavanje potvrde za glasovanje izvan mjesta prebivališta

d) provode se odustanci birača od već podnesenih za-htjeva ili njihove izmjene

e) brišu se umrli biračiNakon što se provedu svi upisi odnosno promjene podata-

ka registar birača zatvara se 25 prosinca 2019 godine

4 POPIS BIRAČAPopis birača je dio registra birača koji se sastavlja na-

kon zatvaranja registra Popis birača sadržava podatke o

a) biračima koji imaju prebivalište u RH i važeće osob-ne iskaznice

b) biračima kojima je izdana osobna iskaznica s podat-kom o prebivalištu izvan RH

c) biračima koji su se privremeno upisali u registar bi-rača izvan mjesta prebivališta (neovisno o statusu osobne iskaznice)

d) biračima kojima su izdane potvrde za glasovanje izvan mjesta prebivališta (neovisno o statusu osobne iskaznice)

e) biračima koji su se prethodno registrirali (neovisno o statusu osobne iskaznice)

f) aktivno registriranim biračima koji nemaju prebiva-lište u RH

Popis birača zaključuje se rješenjem ministra uprave osam dana prije dana određenog za održavanje izbora (13 prosinca 2019) Iz zaključenog popisa birača izrađuju se izvadci iz popisa birača koji se dostavljaju na pripadajuća biračka mjesta

Rješenjem o zaključivanju popisa birača utvrđuje se da-tum zaključivanja popisa birača i ukupan broj birača po općinama i gradovima broj prethodno registriranih birača te broj aktivno registriranih birača na dan zaključivanja popisa birača

Prikaz statističkih podataka iz zaključenog popisa bira-ča Ministarstvo uprave javno objavljuje

Iz zatvorenog registra birača za provedbu drugog kru-ga glasovanja sastavlja se novi popis birača U popis bi-rača za drugi krug glasovanja upisuju se

a) birači koji su bili upisani u popis birača za prvi krugb) birači kojima su izdane potvrde za glasovanje na dan

izborac) novoupisani punoljetni hrvatski državljani s važe-

ćim osobnim iskaznicamad) birači koji su podnijeli nove zahtjeve za privremeni

upis izdavanje potvrde za glasovanje izvan mjesta prebivališta prethodnu registraciju i aktivnu regi-straciju

5 ROKOVI ZA PODNOŠENJE ZAHTJEVA BIRAČAOdlukom Vlade Republike Hrvatske o raspisivanju

izbora za Predsjednika Republike Hrvatske određeno je da će se izbori za Predsjednika RH održati u nedjelju 22 prosinca 2019 (prvi krug) Odluka je stupila na snagu 21 studenoga 2019 godine

U skladu s čl 24 Zakona o registru birača svaki građa-nin ima pravo pregledati svoj upis u registar birača tra-žiti njegovu dopunu ili ispravak tijekom cijele godine a u vrijeme raspisanih izbora najkasnije 10 dana prije dana određenog za održavanje izbora

Birač može pregledati svoj upis u registru birača u nadležnom uredu prema mjestu svog prebivališta Birač svoj upis u registar birača može provjeriti i putem web-aplikacije dostupne na sljedećem linku httpsbiracigovhrRegistarBiraca

Putem iste aplikacije a nakon određivanja biračkih mjesta birač može provjeriti i svoje biračko mjesto Bi-raču koji ima otvoren osobni korisnički pretinac (OKP) dostavit će se informacija o biračkom mjestu u njegov OKP nakon određivanja biračkog mjesta

Zašto je važno pregledati svoj upis Premda se regi-star birača svakodnevno ažurira razmjenom podataka s

UPRAVNO PRAVOdrugim informacijskim sustavima u kojima se vode služ-bene evidencije (državne matice evidencija prebivališta i boravišta građana) uvijek postoji mogućnost pogreške koju je svakako bolje otkloniti prije dana izbora

Birači mogu zatražiti dopunu ili ispravak podataka upisanih u registar birača nadležnom uredu prema mjestu svog prebivališta

Birač podnosi zahtjev za aktivnu registraciju pret-hodnu registraciju i privremeni upis u registar birača izvan mjesta prebivališta kao i za izdavanje potvrde za glasovanje izvan mjesta prebivališta nadležnom ure-du u RH ili DMKU osobno poštom ili elektroničkom po-štom Zahtjevi moraju biti vlastoručno potpisani i uz njih priložena preslika identifikacijske isprave

Biračima je putem sustava e-Građani omogućeno pod-nošenje zahtjeva za privremeni upis u registar birača izvan mjesta prebivališta zatim prethodnu registraci-ju te aktivnu registraciju

Trenutačno sustav e-Građani broji oko 788000 ko-risnika S obzirom na to da je podnošenje navedenih za-htjeva prilično jednostavno preporuka je da se upravo taj kanal komunikacije iskoristi za podnošenje zahtjeva

Birač može do najkasnije 10 dana prije održavanja iz-bora odustati od podnesenog zahtjeva ili ga izmijeniti na jednak način kako ga je i podnio

Vezano uz provedene promjene u registru birača slije-dom zahtjeva za privremeni upis aktivnu ili prethodnu registraciju napominje se da to vrijedi samo za one izbore u odnosu na koje je zatražena promjena Takve se bilješke brišu nakon provedenih izbora Drugim riječima ako je birač s prebivalištem u Zagrebu zatražio privremeni upis u Splitu za predsjedničke izbore na sljedećim parlamen-tarnim izborima će biti prema mjestu svog prebivališta na izvatku iz popisa birača za svoje biračko mjesto u Zagrebu osim ako opet osobno ne zatraži promjenu

U odnosu na nadležne urede državne uprave u župa-nijama napominje se da su ovo zadnji izbori da će te poslove obavljati uredi državne uprave u županijama Uredi državne uprave u županijama nisu ustrojeni no-vim Zakonom o sustavu državne uprave6 te od 1 siječ-nja 2020 uredi prestaju s radom a poslove vezane uz registar birača obavljat će županije kao povjereni posao državne uprave Dakle prvi veliki izazov i test za župa-nije bit će već na dan održavanja drugog kruga glasova-nja za predsjedničke izbore

S obzirom na to da smo u razdoblju raspisanih izbo-ra u nastavku se posebno ističe što kako i dokad birači mogu zatražiti u ovom razdoblju a kako bi ostvarili svoje biračko pravo

Od 22 studenoga do 11 prosinca 2019 godine bi-rači mogu

a) pregledati svoje podataka u registru biračab) zatražiti dopunu i ispravak podataka upisanih u regi-

star biračac) podnijeti zahtjev za privremeni upis u registar birača

izvan mjesta prebivalištad) podnijeti zahtjev za izdavanje potvrde za glasovanje

izvan mjesta prebivalištae) podnijeti zahtjev za prethodnu registracijuf) podnijeti zahtjev za aktivnu registraciju

6 Nar nov br 6619

g) odustati od podnesenog zahtjeva ili izmijeniti podne-seni zahtjev

Na dan održavanja izbora 22 prosinca 2019 godi-ne birači koji nisu upisani u izvatke zaključenog popi-sa birača mogu zatražiti potvrde za glasovanje

U slučaju održavanja drugog kruga izbora (5 siječ-nja 2020) od 23 prosinca do 25 prosinca 2019 godine birači mogu

Yacute podnijeti zahtjev za privremeni upis u registar birača izvan mjesta prebivališta

Yacute podnijeti zahtjev za izdavanje potvrde za glasovanje izvan mjesta prebivališta

Yacute podnijeti zahtjev za prethodnu registraciju Yacute podnijeti zahtjev za aktivnu registraciju Yacute odustati od podnesenog zahtjeva ili izmijeniti podne-

seni zahtjevNa dan održavanja drugog kruga glasovanja (5 siječ-

nja 2020) birači koji nisu upisani u izvatke zaključe-nog popisa birača mogu zatražiti potvrde za glasovanje

Mogućnost podnošenja zahtjeva za prvi i drugi krug glasovanja

Uz pretpostavku da će se drugi krug izbora održati 5 siječnja 2020 godine a s obzirom na zakonom utvrđene rokove prema kojima birači mogu podnijeti zahtjev za pri-vremeni upis prethodnu registraciju aktivnu registraciju ili zatražiti potvrdu za glasovanje izvan mjesta prebiva-lišta (najkasnije 10 dana prije održavanja izbora) ostaje vrlo kratak rok za podnošenje navedenih zahtjeva za drugi kruga glasovanja i to od 23 do 25 prosinca 2019 godi-ne S obzirom da navedeni rok pada u vrijeme blagdana svi birači koji znaju gdje će se zateći u vrijeme kojeg kruga glasovanja mogu podnijeti istodobno zahtjev za oba kruga glasovanja u različitim kombinacijama ili samo za jedan krug glasovanja

Primjerice birač koji ima prebivalište u RH na području Grada Osijeka a na

Yacute dan održavanja prvog kruga izbora će se zateći na području Grada Zagreba

Yacute dan održavanja drugog kruga izbora će se zateći u Livnu u Bosni i Hercegovini

da bi ostvario pravo glasovanja za prvi krug glasovanja mora zatražiti privremeni upis a za drugi krug glasovanja se mora prethodno registrirati

Nadalje birač može zatražiti i da mu se izda potvrda za glasovanje izvan mjesta prebivališta za oba kruga glasova-nja U tom ju je slučaju obvezna čuvati i ponijeti sa sobom na biračko mjesto

Ako će se birač s prebivalištem u RH za prvi krug gla-sovanja zateći u mjestu svog prebivališta a za drugi krug glasovanja u inozemstvu takav birač može zatražiti pret-hodnu registraciju ili potvrdu za glasovanje izvan mjesta prebivališta samo za drugi krug glasovanja

Obrasci zahtjeva složeni su tako da omogućavaju razli-čite kombinacije samo treba biti pozoran prilikom odabira jer se od 12 prosinca za prvi krug odnosno od 26 pro-sinca 2019 godine za drugi krug više neće moći mijenjati upisane bilješke u registru birača

6 OSTVARIVANJE BIRAČKOG PRAVA BIRAČA S PREBIVALIŠTEM U RH

U ovom će se dijelu opisati mogućnosti ostvarivanja bi-račkog prava birača s prebivalištem u RH i uputiti na pra-

UPRAVNO PRAVOva i obveze ovisno o tome hoće li se zateći na dan izbora u RH ili u inozemstvu

Birač s prebivalištem u RH koji će glasovati u RHBirači s prebivalištem u RH mogu glasovati u RHa) u mjestu prebivalištab) u mjestu gdje su zatražili privremeni upis u RHc) bilo gdje u RH uz predočenje potvrde za glasovanje

izvan mjesta prebivališta

61 GLASOVANJE U MJESTU PREBIVALIŠTABirač s prebivalištem u RH koji ne zatraži privreme-

ni upis prethodnu registraciju ili potvrdu za glasovanje izvan mjesta prebivališta bit će raspoređen na biračko mjesto prema mjestu svog prebivališta

62 PRIVREMENI UPIS U REGISTAR BIRAČADa bi birač s prebivalištem u RH a koji će se na dan

izbora zateći na području druge općine ili grada u RH ostvario pravo glasovanja izvan mjesta svog prebivališta mora podnijeti zahtjev za privremeni upis

Zahtjev se podnosi nadležnom uredu neovisno o mje-stu upisa birača u registar birača Osim osobno nadležnom uredu zahtjev se može podnijeti poštom elektroničkom poštom ili putem sustava e-Građani Zahtjev se podnosi na utvrđenom obrascu koji se može naći na službenoj web-stranici Ministarstva uprave Uz potpisani zahtjev potreb-no je priložiti presliku identifikacijske isprave

Prilikom podnošenja zahtjeva za privremeni upis bi-rač se može odlučiti za jednu od sljedećih mogućnosti

a) i za prvi i za drugi krug glasovanja u istom mjestub) za prvi krug glasovanja u jednom mjestu a za drugi

krug glasovanja u drugom mjestuc) samo za prvi krug glasovanjad) samo za drugi krug glasovanja

63 POTVRDA ZA GLASOVANJE IZVAN MJESTA PREBIVALIŠTA

U skladu s čl 44 Zakona o registru birača birač s pre-bivalištem u RH koji će se na dan izbora za Predsjednika RH zateći izvan mjesta svog prebivališta u RH ili u inozem-stvu može od nadležnog ureda u kojemu je upisan u re-gistar birača zatražiti potvrdu za glasovanje izvan mjesta prebivališta bez navođenja mjesta boravka na dan izbora na temelju koje će moći glasovati na bilo kojem biračkom mjestu Birač kojemu je izdana potvrda ne može se prethodno registrirati niti privremeno upisati u popis birača izvan mjesta prebivališta

Dakle birač s prebivalištem u RH koji će se na dan izbora zateći izvan mjesta svojega prebivališta ali ne zna točno gdje može zatražiti da mu se izda potvrda za glasovanje izvan mjesta prebivališta na temelju koje će moći glasovati na bilo kojem biračkom mjestu u RH ili u inozemstvu

Kod podnošenja zahtjeva za izdavanje potvrde za glaso-vanje izvan mjesta prebivališta birač će se odlučiti za jed-nu od zadanih mogućnosti odnosno da se zahtjev odnosi

Yacute i za prvi i za drugi krug glasovanja Yacute samo za prvi krug glasovanja Yacute samo za drugi krug glasovanja

Ako birač traži izdavanje potvrde i za prvi i za drugi krug glasovanja izdat će mu se odmah dvije potvrde

Biraču se potvrda može izdati samo jednom U sluča-ju gubitka potvrde neće se moći izdati nova potvrda niti će taj birač moći podnijeti zahtjev za prethodnu registraciju ili privremeni upis Birač kojemu je izdana potvrda ostva-ruje pravo glasovanja uz predaju potvrde biračkom odboru po dolasku na biračko mjesto S obzirom na to da je poslje-dica gubitka potvrde nemogućnost glasovanja preporuka je da se zahtjev za izdavanje potvrde podnosi samo kad birač zaista ne zna gdje će se zateći u vrijeme održavanja izbora Pravila u vezi s izdavanjem potvrde su stroga kako bi se onemogućilo dvostruko glasovanje

Birač s prebivalištem u RH koji će glasovati u RHBirači s prebivalištem u RH mogu glasovati u ino-

zemstvua) ako su prethodno registriranib) s potvrdom za glasovanje izvan mjesta prebivališta

64 PRETHODNA REGISTRACIJAPrethodna registracija provodi se za birače koji ima-

ju prebivalište u RH a koji će se na dan izbora zateći u inozemstvu Zahtjev za prethodnu registraciju birači podnose DMKU ili nadležnom uredu u RH

Birač može podnijeti zahtjev za prethodnu registraciju za prvi i drugi krug glasovanja

Birači koji se nisu prethodno registrirali radi glaso-vanja u inozemstvu neće moći glasovati u inozemstvu nego samo u RH prema mjestu svojega prebivališta

Vezano uz potvrdu za glasovanje izvan mjesta prebi-vališta upućuje se na prethodno rečeno

7 OSTVARIVANJE BIRAČKOG PRAVA BIRAČA BEZ PREBIVALIŠTA U RH

Birači bez prebivališta u RH mogu glasovati u sjedištu DMKU ili u RH ako su aktivno registrirani

Yacute na zahtjev Yacute po službenoj dužnosti (birači s e-osobnom iskaznicom)

71 AKTIVNA REGISTRACIJA NA ZAHTJEV BIRAČAAktivna registracija provodi se za birače koji nemaju

prebivalište u RH Zahtjev za aktivnu registraciju birači podnose DMKU ili nadležnom uredu u RH prema mjestu u RH gdje će se zateći na dan izbora

Birač može podnijeti zahtjev za aktivnu registraciju za prvi i drugi krug glasovanja vodeći računa o tome gdje će se zateći na dan izbora Primjerice birač koji ima prebiva-lište u Beču može se aktivno registrirati za glasovanje u sjedištu DMKU u Beču za oba kruga glasovanja ili ako će primjerice drugi krug glasovanja biti u Vukovaru u tom će slučaju za prvi krug glasovanja navesti sjedište DMKU u Beču a za drugi krug glasovanja adresu boravišta u RH

72 AKTIVNA REGISTRACIJA PO SLUŽBENOJ DUŽNOSTI

Zahtjev za aktivnu registraciju ne podnose birači kojima je izdana e-osobna iskaznica s podatkom o prebivalištu izvan RH Ti će birači po službenoj duž-nosti biti aktivno registrirani za državu odnosno pripa-dajući DMKU prema inozemnoj adresi navedenoj u e-osobnoj iskaznici Ako ti birači žele glasovati na području druge DMKU ili u RH u tom slučaju podnose zahtjev za promjenu mjesta aktivne registracije Promjenu mje-

UPRAVNO PRAVO

sta aktivne registracije može se zatražiti putem DMKU ili putem e-Građani

Ovdje je bitno napomenuti da osobna iskaznica s inoze-mnom adresom ne služi kao dokaz prebivališta i u tome je i prednost i nedostatak ove mogućnosti

Primjerice ako se birač s e-osobnom iskaznicom s inoze-mnom adresom (adresa iz osobne Sarajevo BiH) preseli u drugu državu (Frankfurt Njemačka) on nema obvezu mi-jenjati osobnu iskaznicu zbog promjene adrese Ako birač ne podnese zahtjev za promjenu mjesta aktivne registraci-je njega će se po službenoj dužnosti registrirati na područ-je DMKU u BiH i samo će moći glasovati u mjestu gdje je aktivno registriran odnosno na području nadležnog DMKU u BiH S obzirom na navedenu problematiku u nekim je slučajevima aktivna registracija po službenoj dužnosti više nedostatak nego prednost za birače Možda bi umjesto toga trebalo državljane poticati da više koriste mogućnosti podno-šenja zahtjeva kroz sustav e-Građani i da sami iskažu interes i odaberu mjesto glasovanja Model aktivne registracije po službenoj dužnosti u vrijeme kretanja birača između više ra-zličitih država ili različitih područja DMKU treba preispitati i drukčije urediti kako bi bio aktualan i na korist birača

8 POTVRDA ZA GLASOVANJE NA DAN IZBORAUvodno je rečeno da birač može ostvariti svoje birač-

ko pravo nakon što je upisan u registar birača Navedeno ne znači da hrvatski državljanin koji na dan izbora nije upisan u registar birača neće moći ostvariti svoje biračko pravo Primjerice ako je zbog nekog razloga propušteno u registar birača upisati birača koji je dan prije izbora postao punoljetan pa ga nema u registru birača a prema tome ni na izvatku iz popisa birača za pojedino biračko mjesto Takvoga bdquonovog biračaldquo nadležni će ured na dan izbora upisati u registar birača i izdati mu potvrdu na temelju koje će moći glasovati

Jednako tako birač koji posjeduje nevažeću osobnu iskaznicu pa stoga nije u popisu birača pravo glasa ostva-ruje potvrdom za glasovanje koju na dan održavanja izbo-ra izdaju nadležni uredi u RH prema mjestu prebivališta birača kao i DMKU u inozemstvu

U skladu s čl 57 st 2 Zakona o registru birača na za-htjev birača bez prebivališta u RH koji se nije aktivno re-gistrirao DMKU izdaje potvrdu za glasovanje (tzv bijela

potvrda) na temelju prethodne službene provjere biračkog prava u evidenciji birača koji nemaju prebivalište u RH

Birači koji nemaju prebivalište u RH a nisu se aktivno registrirali mogu glasovati samo u inozemstvu Ako se ta-kav birač na dan izbora se zatekne u RH potvrdu za glaso-vanje na dan izbora neće moći dobiti u RH

Na temelju čl 57 st 3 Zakona o registru birača državlja-nima RH koji ima nemaju prebivalište u RH i nisu upisani u registar birača (središnju evidenciju) DMKU izdaje potvrdu na temelju prethodne suglasnosti Gradskog ureda za opću upravu Grada Zagreba za izdavanje potvrde za glasovanje i upisa u evidenciju birača koji nemaju prebivalište u RH

9 OMOGUĆAVANJE GLASOVANJA POSEBNIM KATEGORIJAMA BIRAČA

U RH nema ograničenja biračkog prava i svima se mora omogućiti ostvarivanje biračkog prava Za posebne kate-gorije birača mogu se odrediti posebna biračka mjesta U skladu s čl 27 Zakona o registru birača za birače koji će se na dan izbora za Hrvatski sabor Predsjednika RH državnog referenduma i izbora zastupnika iz RH za Eu-ropski parlament zateći na službi u Oružanim snagama RH ili u mirovnim operacijama i misijama članove posa-de pomorskih i riječnih brodova pod hrvatskom zastavom izvan njezinih granica na plutajućim objektima u unu-trašnjim morskim vodama i teritorijalnom moru RH te za birače lišene slobode zapovjedništva postrojbi Oružanih snaga RH trgovačka društva ndash vlasnici brodova vlasnici plutajućih objekata uprave kaznionica odnosno zatvora i odgojnih zavoda obvezni su dostaviti podatke nadležnom uredu Za birače koji su na dan izbora smješteni u ustano-vama socijalne skrbi ravnatelji ustanova obvezni su na zahtjev birača dostaviti podatke nadležnom uredu

Posebna biračka mjesta za glasovanje birača mogu se odrediti u ustanovama socijalne skrbi u zatvorima kaznionicama u mirovnim operacijama i misijama na brodovima plutajućim objektima i u Oružanim sna-gama RH

10 STATISTIKE BIRAČAU studenom 2019 godine u registar birača upisano je

3729068 birača s prebivalištem u RH i 881810 birača s prebivalištem u inozemstvu

Naknada troškova upravnog spora kod obustave upravnog sporaIzv prof dr sc Frane STANIČIĆUDK 3429

Autor u članku navodi dvije naizgled slične odluke Ustav-nog suda RH u kojima je Ustavni sud RH postavio pravila prema kojima će upravni sudovi i Visoki upravni sud morati postupati kada donosu odluke o naknadi troška upravnog spora kada tijekom spora dođe do njegove obustave

1 UVODUstavni sud Republike Hrvatske (dalje Ustavni

sud) donio je dvije odluke1 u dva naizgled istovjetna predmeta s tim da je u jednom predmetu utvrdio da je došlo do povrede Ustavom Republike Hrvatske (dalje

1 U-III-22912018 i U-III-25612018 obje od 19 lipnja 2019 dostupno na wwwusudhr

UPRAVNO PRAVOUstav)2 zajamčenih prava dok je u drugom predmetu utvrdio da nije došlo do povrede Ustavom zajamčenih prava Ipak kako će se pokazati nije bila riječ o istovjet-nim predmetima Naime kao sporno pojavilo se pitanje ima li mjesta naknadi troškova kada dođe do obusta-ve upravnog spora odnosno predviđa li čl 793 Zakona o upravnim sporovima45 mogućnost naknade troškova upravnog spora u slučaju njegove obustave Upravni sud u Zagrebu zauzeo je gledište da naknada takvih troškova nije sporna Visoki upravni sud Republike Hrvatske (dalje Visoki upravni sud) zauzeo je gledište da čl 79 ZUS-a ne predviđa takvu mogućnost dok je Ustavni sud utvrdio da činjenicu treba li nadoknaditi troško-ve upravnog spora kod njegove obustave treba promo-triti u svakom slučaju pojedinačno odnosno da treba procijeniti dovodi li nesnošenje troškova upravnog spora do sprječavanju pristupu sudu te je u prvom slučaju koji smo citirali ustavnu tužbu usvojio a u drugom citiranom slučaju je ustavnu tužbu odbio

2 OBUSTAVA SPORAZakonodavac je kod obustave upravnog spora predvidio

više razloga u slučaju čijeg ispunjenja će sud rješenjem obustaviti spor Bitno je napomenuti da je riječ o rješenju protiv kojega se može izjaviti žalba Visokom uprav-nom sudu te da dok taj Sud ne riješi takvu žalbu rokovi miruju odnosno primjenjuju se pravila o prekidu spora (ni Sud ne može provoditi nikakve radnje)

Razlozi za obustavu spora su taksativno navedeni u odredbama čl 466 ZUS-a Prva propisana situacija je ona kada tužitelj umre ili prestane postojati a spor se s obzi-rom na narav upravne stvari ne može nastaviti Primjeri-ce ako bi se vodio spor glede rješenja MUP-a o odbija-nju produljenja oružnog lista a tužitelj umre njegovi

2 Nar nov br 5690 13597 11300 2801 7610 i 5143 (1) Troškove spora čine opravdani izdaci učinjeni u tijeku ili u povodu spora

Troškovi spora obuhvaćaju i nagradu za rad odvjetnika i drugih osoba koje imaju pravo na zakonom propisanu naknadu

(2) Vrijednost predmeta spora smatra se neprocjenjivom(3) Svaka stranka prethodno sama podmiruje troškove koje je prouzročila svojim

radnjama osim ako zakonom nije drukčije propisano Troškovi proizašli iz poduzimanja radnji po službenoj dužnosti suda predujmljuju se iz sredstava suda

(4) Stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora ako zakonom nije drukčije propisano Ako stranka djelomično uspije u sporu sud može s obzirom na posti-gnuti uspjeh odrediti da svaka stranka snosi svoje troškove ili da se troškovi raspodijele razmjerno uspjehu u sporu

(5) Stranka koja je povukla tužbu žalbu ili drugi prijedlog koji je prouzročio troškove drugim strankama snosi troškove i tim strankama

(6) O troškovima spora sud može odlučiti zajedno s odlukom o glavnoj stvari ili posebnim rješenjem u roku od 15 dana od dana objave presude

(7) Protiv rješenja iz stavka 6 ovoga članka žalba je dopuštena4 Nar nov br 2010 14312 15214 i 9416 ndash odluka Ustavnog suda i 29175 Zakon o upravnim sporovima (Nar nov br 2010 14312 15214 9416 i

2917 dalje ZUS)6 bdquo(1) Sud će rješenjem obustaviti spor1 kad tužitelj umre ili prestane postojati a spor se s obzirom na narav upravne

stvari ne može nastaviti2 kad nastupe razlozi propisani člankom 41 stavkom 1 i 2 člankom 43 stavkom

1 ili člankom 88 ZUS-a3 kada se iz cjelokupnog stanja spora može zaključiti da je tužitelj odustao od

tužbenog zahtjeva(2) Rješenje o obustavi spora sud će dostaviti svim strankama u sporu te na-

sljednicima odnosno pravnim sljednicima tužitelja koji je umro ili prestao postojati nakon što oni budu utvrđeni

(3) Sud će nasljednicima umrlog tužitelja na prijedlog stranke ili po službenoj dužnosti postaviti privremenog zastupnika kojemu će dostaviti rješenje o obustavi spora ako ocijeni da bi ostavinski postupak mogao dulje trajati

(4) Kad je pravna osoba prestala postojati sud će rješenje o obustavi spora dostaviti drugim strankama i pravnom sljedniku tužitelja nakon što on bude utvrđen

(5) Protiv rješenja o obustavi spora stranka može podnijeti žalbu Dok se postu-pak po žalbi o obustavi spora ne završi na rokove za poduzimanje radnji te na prava stranaka na odgovarajući način primijenit će se pravila o prekidu sporaldquo

nasljednici ne mogu stupiti u poziciju tužitelja jer je riječ o strogo osobnom pravu pa će se u takvoj situaciji donijeti rješenje o obustavi spora

Sljedeća situacija kada sud mora donijeti rješenje o obustavi spora jest ako nastupe razlozi propisani odred-bom čl 41 st 1 i 2 ZUS-a (povlačenje tužbe od strane tužitelja odnosno nepostupanje tužitelja u roku prema zahtjevu suda kada se presumira da je tužba povuče-na) zatim odredbe čl 43 st 1 ZUS-a (ako tuženik u ci-jelosti postupi po tužbenom zahtjevu tijekom spora) ili odredbom čl 88 ZUS-a (podnositelj zahtjeva za ocjenom zakonitosti općeg akta odustane od zahtjeva odnosno prestanu postojati pretpostavke za vođenje postupka ocjene zakonitosti općeg akta)

Smatramo da ako tuženik u cijelosti postupi prema tuž-benom zahtjevu sud ne bi trebao automatizmom doni-jeti rješenje o obustavi nego bi morao provjeriti s tužite-ljem je li zadovoljan postupanjem tuženika

Naime odredba čl 43 st 2 ZUS-a propisuje da ako tu-ženik djelomično postupi prema tužbenom zahtjevu sud će nastaviti voditi spor u preostalom dijelu za-htjeva Prema tome u drugoj opisanoj situaciji sud treba donijeti rješenje o djelomičnoj obustavi spora u dijelu u kojemu je tuženik postupio prema tužbenom zahtjevu a u ostalom dijelu nastaviti voditi spor7

Zadnja situacija u kojoj se obvezno donosi rješenje o obustavi spora jest ona kada se iz cjelokupnog stanja spora može zaključiti da je tužitelj odustao od tužbenog zahtjeva Ovdje je riječ o situaciji u kojoj sud procjenjuje s obzirom na to da nema izričitog odustanka tužitelja od tužbenog zahtjeva da je tužitelj ipak prešutno odustao od tužbenog zahtjeva te sud na temelju tog zaključka donosi rješenje o obustavi spora8

3 UPRAVNI SUDOVI O SNOŠENJU TROŠKOVA UPRAVNOG SPORA KAD DOĐE DO OBUSTAVE SPORA

U konkretnim slučajevima glede kojih su se vodili ustav-nosudski postupci okončani već citiranim odlukama bila je riječ u prvom slučaju o tužbi zbog toga što je žalba pod-nositeljice odbačena kao nepravodobna a u drugom o tužbi zbog šutnje uprave9 Međutim u ovom članku više ćemo se koristiti argumentacijom Ustavnog suda u prvom slučaju iako ćemo ukratko analizirati i drugi

U prvom je slučaju bila riječ o tome da je podnosi-teljica ustavne tužbe osporavala žalbom odluku po-dručnog ureda Hrvatskog ureda za mirovinsko osiguranje (dalje HZMO) ali je Središnja služba HZMO-a njezinu žalba odbacila zbog nepravodobnosti Protiv tog rješenja podnositeljica je pokrenula upravni spor pred Upravnim sudom u Zagrebu Upravni sud je dostavio tužbu tuženiku na odgovor te je tuženik u odgovoru na tužbu naveo da je utvrdio da je žalba bila pravodobna te da je donio novo rje-

7 Ovo je potvrđeno i u sudskoj praksi što se vidi i iz citiranih odluka Ustavnog suda8 Vidi u Staničić F Britvić Vetma B Horvat B Komentar Zakona o upravnim

sporovima Narodne novine Zagreb 2017 str 155-1579 O šutnji uprave vidi ponajprije Šikić M Pravna zaštita od nerješavanja upravne

stvari u hrvatskom i poredbenom pravu (neobjavljena doktorska disertacija) Zagreb 2008 Šikić M Šutnja uprave u hrvatskom pravu (neobjavljeni magistarski rad) Zagreb 2006 Šikić M Pravna zaštita od nerješavanja upravne stvari u Republici Hrvatskoj u Aktualnosti upravnog sudovanja i upravne prakse ndash 2009 Inženjerski biro Zagreb 2009 str 155-180 Šikić M Pitanja uređenja i primjene pravne zaštite od šutnje uprave u Republici Hrvatskoj Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci 29 (2008) 1 str 491-521 i dr

UPRAVNO PRAVOšenje kojim je poništio prijašnje rješenje o odbačaju te riješio upravnu stvar Nakon toga je Upravni sud u Zagre-bu dostavio odgovor na tužbu podnositeljici koja očito nije proširila tužbeni zahtjev na novo rješenje čime su se ispunili uvjeti iz odredbe čl 46 st 1 t 2 u vezi s odredbom čl 43 st 1 ZUS-a pa je sud rješenjem od 9 veljače 2018 godine obustavio spor te naložio HZMO-u Središnjoj službi da podnositeljici isplati svotu od 312500 kuna na ime troškova spora u roku od 15 dana (t II izreke)

U drugom slučaju također se radilo o pitanju iz nad-ležnosti HZMO-a gdje je stranka bila zastupana od stra-ne odvjetnika Dogodilo se da je rješenje povodom žalbe protiv prvostupanjskog rješenja dostavljeno neposred-no podnositelju unatoč tome što je imao opunomoće-nika Budući da rješenje nije bilo dostavljeno opunomo-ćeniku stranke opunomoćenik je na temelju punomoći stranke podnio žalbu zbog šutnje uprave tvrdeći da prvostupanjsko tijelo nije donijelo i dostavilo novo rje-šenje a potom je budući da nije dobio nikakav odgovor od Središnje službe HZMO podnio tužbu zbog šutnje upra-ve Upravnom sudu u Zagrebu Upravni sud u Zagrebu je po zaprimanju odgovora na tužbu i očitovanja podnosi-telja rješenjem broj UsI-282917-7 od 10 siječnja 2018 godine obustavio upravni spor te je t II izreke naložio HZMO-u da naknadi podnositelju troškove upravnog spora u iznosu od 625000 kuna u roku od 30 dana od dana dostave rješenja

Iz obrazloženja oba rješenja Upravnog suda u Zagrebu vidljivo je da je taj Sud smatrao da odredba čl 79 sadržava i pravo na naknadu troška upravnog spora i ako je spor obustavljen Naime Upravni je sud u oba slučaja zauzeo gledište kako treba na temelju odredbe čl 79 ZUS-a isplatiti troškove spora jer je u prvom slučaju

hellip tužba bila potrebna i nužna procesna radnja tuži-teljice kojom je uspjela ostvariti svoj zahtjev na poni-štavanje osporenog rješenja od 04 prosinca 2017 go-dine U tom smislu je na temelju čl 79 st 1 4 5 i 6 Zakona o upravnim sporovima valjalo naložiti tuženi-ku plaćanje opravdanog troška tužiteljici koja ostva-ruje pravo na naknadu odvjetničkog troška za sastav tužbeldquo dok je u drugom slučaju bdquona temelju članka 79 ZUS-a naložio tuženiku da nadoknadi tužitelju tro-šak upravnog spora u iznosu od 625000 kuna za sa-stav tužbe i podneskahellip Naime sud je u konkretnom slučaju ocijenio opravdanim trošak sastava tužbe od 11 listopada 2017 s obzirom da je tuženik donio rješenje od 9 studenoga 2017 tek nakon što je 24 listopada 2017 zaprimio rješenje ovog suda poslov-ni broj UsI-282917-2 od 19 listopada 2017 kojim se tužba dostavlja na odgovor kao i trošak sastava podneska od 27 studenoga 2017 kojim se tužitelj sukladno rješenju suda poslovni broj UsI282917-4 od 16 studenoga 2017 očitovao o donesenom aktu s obzirom na podnesenu tužbu zbog šutnje uprave i postavljeni tužbeni zahtjevldquo

Međutim Središnja služba HZMO-a se na oba rješe-nja žalila Visokom upravnom sudu koji je u oba slučaja žalbu uvažio i poništio citirana rješenja Upravnog suda u Zagrebu Naime Visoki upravni sud smatrao je u prvom slučaju kako je prvostupanjski sud

hellip ocijenio da je tužiteljica u cijelosti uspjela u sporu s obzirom da je žalitelj u povodu tužbe donio novo rje-

šenje kojim je u povodu upravnog spora poništio os-poreno rješenje od 4 prosinca 2017 Smatrajući stoga da je upravni spor bio potreban prvostupanjski sud je naložio žalitelju da tužiteljici naknadi trošak upravnog spora u iznosu navedenom u točki II izreke pobijanog rješenja Odredbama važećeg ZUS-a nije propisana mo-gućnost naknade troškova upravnog spora u slučaju kada sud obustavi spor Stoga je Sud poništio rješenje u pobijanom dijelu i odbio tužiteljičin zahtjev za naknadu troškova upravnog sporaldquo odnosno u drugom slučaju je Visoki upravni sud procijenio kako je prvostupanj-ski sud ocijenio bdquoda je tužitelj u cijelosti uspio u sporu s obzirom daje žalitelj donio rješenje od 9 studenoga 2017 tek nakon što je primio tužbu zbog šutnje uprave Shodno tomu naložio je žalitelju da tužitelju naknadi trošak upravnog spora u iznosu navedenom u točki II izreke pobijanog rješenja Međutim sukladno članku 79 stavka 4 ZUS-a stranka ima pravo na naknadu troškova upravnog spora samo u situaciji kada je u ci-jelosti ili djelomično uspjela u meritornom sporu u ko-jem je sud riješio upravnu stvar Stoga je Sud poništio rješenje u pobijanom dijelu i odbio tužiteljev zahtjev za naknadu troškova upravnog spora

Prema tome jasno je pravno gledište Visokoga uprav-nog suda da naknade troškova upravnog spora ne može biti kada tijekom upravnog spora dođe do njego-ve obustave

4 USTAVNI SUD O SNOŠENJU TROŠKOVA UPRAVNOG SPORA KAD DOĐE DO OBUSTAVE SPORA

Rješavajući obje ustavne tužbe u konkretnim slučajevi-ma Ustavni je sud najprije morao odgovoriti na pitanje o dopuštenosti tužbe jer je njegova redovita praksa da kada su u pitanju odluke redovnih sudova o troškovima po-stupka u pravilu ne prihvaća svoju nadležnost za odlu-čivanje jer odluka o troškovima postupka ne predstavlja pojedinačni akt u smislu odredbe čl 62 st 1 Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske10

Ipak Ustavni sud našao je obje ustavne tužbe do-puštenima jer je u odluci broj U-III-40292013 od 19 prosinca 201711 godine primjenom stajališta Europskog suda za ljudska prava iz predmeta Klauz protiv Hrvat-ske12 i Cindrić i Bešlić protiv Hrvatske13 i gledišta Ustavnog suda zauzetog u rješenju broj U-I-30042014 od 6 lipnja 201714 ocijenio ustavnopravno relevantnim prigovore podnositelja u pogledu odluke o troškovima postupka te ocijenio da oni mogu biti raspravljeni pred Ustav-nim sudom kao prigovori ograničenja prava na pristup sudu i prava vlasništva pa je u konkretnim slučajevima ocijenio da oni mogu biti raspravljeni pred Ustavnim su-dom kao prigovori ograničenja prava na pristup sudu

Načelno govoreći Ustavni sud nije zauzeo niti gle-dište koje je zastupao Upravni sud u Zagrebu ali niti gledište koje je zastupao Visoki upravni sud

Naime Ustavni sud je u već više puta komentiranoj odluci U-I27532012 zauzeo sljedeće gledište

10 Nar nov br 9999 2902 i 4902 - pročišćeni tekst11 Nar nov br 10201812 Br 2896310 presuda od 18 srpnja 201313 Br7215213 presuda od 6 rujna 201614 Dostupno na wwwusudhr

UPRAVNO PRAVO hellip temeljno načelo priznavanja prava na naknadu troška spora je načelo uspjeha u sporu (načelo cau-sae) To podrazumijeva da stranka ima pravo ovisno o uspjehu u upravnom sporu na naknadu opravdanih troškova Drugim riječima to znači da po okončanju upravnog spora stranka ne može biti ldquona gubitkurdquo u pogledu troškova koji su joj nastali u upravnom sporu koji je pokrenula radi zaštite njezinih prava i pravnih interesa povrijeđenih nezakonitom odlukom javno-pravnog tijela i u kojem je uspjela

Stoga je Ustavni sud da bi mogao odgovoriti na pitanje je li u konkretnim slučajevima povrijeđeno pravo podnositelja na pristup sudu morao odgovoriti na tri temeljna pitanja

frac34 je li postojalo ograničenje podnositelja u pravu na pristup sudu

frac34 ako jest je li ograničenje težilo legitimnom cilju frac34 ako jest je li ograničenje bilo razmjerno legitimnom cilju koji se želio postići

Prilikom davanja odgovora na prvo pitanje Ustavni je sud zaključio da je postojalo ograničenje u pravo na pristup sudu jer je Visoki upravni sud utvrdio da ZUS-a ne poznaje mogućnost naknade troškova u slučaju obustave spora Međutim jednako je tako zaključio da

hellip ograničenje koje utječe na pravo na pristup sudu neće biti nespojivo s ustavnim i konvencijskim pravom na pravično suđenje ako teži legitimnom cilju te postoji razuman odnos razmjernosti između iskorištenih sred-stava i legitimnog cilja koji se težio postići

Dajući odgovor na drugo pitanje Ustavni je sud za-ključio da pravilo prema kojemu kod obustave upravnog spora nema naknade troškova spora (uključujući odvjet-ničku nagradu) općenito teži legitimnom cilju osiguranja pravilnog djelovanja pravosudnog sustava i zaštite prava drugih budući da se pravilom o djelomičnom naknađiva-nju ili uopće ne naknađivanju troškova spora želi izbjeći neopravdano pokretanje upravnih sporova te se njime štiti tuženike od tužitelja koji ističu previsoke zahtjeve (inače pravno utemeljene) i time nerazumno povećavaju troš-kove tuženiku Prema tome postojalo je ograničenje u pravu na pristup sudu ali je težilo legitimnom cilju Naglašavamo da je Ustavni sud dao jednak odgovor na prva dva pitanja u oba citirana slučaja

Međutim u davanju odgovora postoji li pravo na naknadu troškova spora u slučajevima kada tijekom spora dođe do njegove obustave ključan je odgovor na zadnje pitanje ndash je li ograničenje bilo razmjerno utvrđe-nom legitimnom cilju koji se njime želio postići

U davanju odgovora na posljednje treće pitanje Ustavni sud u prvom predmetu ističe prema našem mi-šljenju ključni element prema kojemu možemo zaključiti postoji li u slučaju obustave upravnog spora pravo na na-knadu troškova Naime Ustavni je sud istaknuo kako se njegova zadaća

ne svodi (se) na pitanje interpretacije članka 79 ZUS-a već na ispitivanje jesu li učinci njegove interpretaci-je Visokog upravnog suda u okolnostima konkretnog slučaja suglasni s Ustavom s aspekta zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda podnositelja

Prema tome dužnost je Visokoga upravnog suda primijeniti odredbi čl 79 ZUS-a prema specifičnim okolnostima svakog predmeta odnosno obvezan je pro-vjeriti u svakom konkretnom slučaju jesu li ispunjeni

glavni razlozi zbog kojih je uspostavljeno pravilo kojim se sankcionira procesna (ne)disciplina ndash izbjegavanje ne-opravdanog pokretanja sporova i nerazumno visokih troš-kova upravnih sporova Nema mjesta kako to ističe Ustav-ni sud mehaničkoj primjeni odredbe čl 79 ZUS-a nego je Sud obvezan obratiti bdquodovoljno pažnje na posebne okolnostildquo svakog slučaja

Zbog toga je u prvom slučaju Ustavni sud prihvatio ustavnu tužbu a u drugome u kojemu upravni spor nije pokrenut opravdano zaključio je da

hellip rješenje Visokog upravnog suda razmjerno le-gitimnom cilju kojem teži članak 79 ZUS-a i da je njegova primjena u ovom predmetu nije rezultirala ograničenjem koje bi umanjilo samu bit podnositelje-vog prava na pristup sudu zajamčenog člankom 29 stavkom 1 Ustava

5 ZAKLJUČAKKada se govori o pravu na naknadu troška upravnog

spora ako je tijekom spora došlo do njegove obustave od-govor na pitanje ima li stranka pravo na naknadu troška nije jednoznačan odnosno gledište Visokoga upravnog suda prema kojemu odredbama važećeg ZUS-a nije propi-sana mogućnost naknade troškova upravnog spora u slučaju kada sud obustavi spor nije ispravno u svim slučajevi-ma Jednako tako niti gledište Upravnog suda u Zagrebu koji uopće nije problematizirao pravo na naknadu troška u skladu s odredbom čl 79 ZUS-a u slučaju obustave spo-ra nije ispravno U skladu s odlukama Ustavnog suda prilikom procjene ima li mjesta za naknadu troška uprav-nog spora ili ne odnosno je li riječ o konkretnom slučaju o ometanju u pravu na pristup sudu iz odredbe čl 29 st 1 Ustava ključne su okolnosti svakoga pojedinog slučaja kojima se ne smije pristupiti mehanički

Prema tome ključni zaključci koje možemo izvesti iz citiranih odluka Ustavnog suda su sljedeći

frac34 Visoki upravni sud može postaviti kao općenito pra-vilo da pravo na naknadu troškova upravnog spora u slučaju njegove obustave ne proizlazi u svim sluča-jevima iz odredbe čl 79 ZUS-a uz obvezu ispitivanja je li potrebno odlučiti drukčije

frac34 moguće je dosuditi i ako je upravni spor obustav-ljen naknadu troškova spora

frac34 pri odlučivanju ima li mjesta naknadi troškova upravnog spora u slučaju njegove obustave treba polaziti od okolnosti svakoga pojedinog slučaja

frac34 sud je obvezan paziti na to da njegova interpretacija odredbe čl 79 ZUS-a odnosno njezini učinci ne do-vedu do nesuglasnosti s Ustavom s motrišta zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda

frac34 ključni razlozi koji mogu upućivati na to da nema mjesta naknadi troškova upravnog spora su neoprav-dano pokretanje spora i nerazumna visina troškova upravnog spora

pretplatite se na novo internetsko izdanje svojih omiljenih stručnih časopisa

više na rrifhr

UPRAVNO PRAVO

Novosti u postupanju s komunalnim otpadomDr sc Desanka SARVAN dipl iurUDK 3385324

U ovom članku autorica na zanimljiv i transparentan način razmatra bitna i aktualna pitanja vezana uz postu-panje s komunalnim otpadom u svjetlu novele Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom

1 UVODUredba o izmjenama i dopunama Uredbe o gospoda-

renju komunalnim otpadom (Nar nov br 8419 ndash stu-pila na snagu 14 rujna 2019 godine osim čl 7 koji stupa na snagu 1 siječnja 2020 godine) donijela je značajne promjene u načinu izračuna cijene javne usluge priku-pljanja miješanoga komunalnog otpada i biorazgradivoga komunalnog otpada koja podrazumijeva prikupljanje mi-ješanoga komunalnog otpada i prikupljanje biorazgradivo-ga komunalnog otpada na određenom području pružanja usluge putem spremnika od pojedinih korisnika i prijevoz tog otpada do ovlaštene osobe za obradu tog otpada1

Jedinice lokalne samouprave (dalje JLS) obvezne su uskladiti odluku o načinu pružanja javne usluge prikuplja-nja miješanoga komunalnog otpada i biorazgradivoga ko-munalnog otpada u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu navedene Uredbe tj do 14 prosinca 2019 godine

Navedene promjene odnose se u većem dijelu na pobli-že definiranje cijene obvezne minimalne javne usluge

Naime prema st 2 čl 20 Uredbe o gospodarenju ko-munalnim otpadom (Nar nov br 5017 i 8419 ndash dalje Uredba) strukturu cijene javne usluge čini

cijena javne usluge za količinu predanoga miješanog komunalnog otpada

cijena obvezne minimalne javne uslugecijena ugovorne kazneObvezna minimalna javna usluga je dio javne uslu-

ge koju je potrebno osigurati kako bi sustav sakupljanja komunalnog otpada mogao ispuniti svoju svrhu poštujući pritom obvezu o osiguranju primjene načela bdquoonečišćivač plaćaldquo ekonomski održivo poslovanje te sigurnost redovi-tost i kvalitetu pružanja javne usluge2

Jednostavno rečeno navedenom izmjenom Uredbe na-stoji se uvesti reda u propisivanje visine cijene minimalne javne usluge tj tzv bdquofiksnog dijelaldquo cijene javne usluge prikupljanja miješanoga komunalnog otpada i biorazgra-divoga komunalnog otpada koja je različita za korisnike kategorije kućanstva u odnosu na korisnike koji obavljaju gospodarsku djelatnost

2 KATEGORIJE KORISNIKA JAVNE USLUGEPrema st 5 čl 30 Zakona o održivom gospodarenju

otpadom (Nar nov br 9413 7317 1419 i 98 19 ndash dalje ZOGO) korisnik javne usluge na području pružanja

Viša upravna savjetnica u Istarskoj županiji1 Stavak 1 čl 30 Zakona o održivom gospodarenju otpadom 2 Točka 15 st 1 čl 3 Uredbe

javne usluge je vlasnik nekretnine odnosno vlasnik poseb-nog dijela nekretnine i korisnik nekretnine odnosno poseb-nog dijela nekretnine kada je vlasnik nekretnine odnosno posebnog dijela nekretnine ugovorom prenio obvezu plaća-nja na tog korisnika i o tome obavijestio davatelja usluge Više korisnika mogu na zahtjev u skladu s međusobnim sporazumom zajednički nastupati prema davatelju usluge

Najznačajnija izmjena koju je donijela Uredba o izmje-ni i dopuni Uredbe o postupanju s komunalnim otpadom (Nar nov br 8419) jest razvrstavanje korisnika javne usluge u različite kategorije čime se želi implementirati okolišno načelo bdquoonečiščivač plaćaldquo u odnosu na količine proizvedenog otpada u korisnika koji proizvode veće količi-ne otpada ovisno o gospodarskoj djelatnosti koju obavljaju

Korisnici javne usluge prikupljanja miješanoga komu-nalnog otpada i prikupljanja biorazgradivoga komunalnog otpada razvrstavaju se u kategoriju korisnika kućanstvo i korisnika koji nije kućanstvo

Korisnici javne usluge kućanstvo su korisnici koji ne-kretninu koriste trajno ili povremeno u svrhu stanovanja (npr vlasnici stanova kuća nekretnina za odmor) dok su korisnici javne usluge koji nisu kućanstvo oni koji nisu razvrstani u kategoriju korisnika kućanstvo a koji se ne-kretninom koriste u svrhu obavljanja djelatnosti3

U tom smislu odluka o načinu pružanja javne usluge prikupljanja miješanoga komunalnog otpada i biorazgra-divoga komunalnog otpada koju donosi predstavničko tije-lo JLS mora između ostalih odredaba sadržavati i odredbu o načinu izračuna i određivanju cijene te iznos obvezne mi-nimalne javne usluge za korisnike javne usluge razvrstane u kategoriju korisnika kućanstvo i potkategorije korisnika koji nisu kućanstvo4

O razvrstavanju korisnika u posebne kategorije (ka-tegorija korisnika kućanstvo i kategorija korisnika koji nije kućanstvo) ovisi cijena obvezne minimalne usluge Ta je cijena jedinstvena na području pružanja usluge za sve korisnike usluge razvrstane u kategoriju korisnika kućanstvo te je jednaka za sve korisnike usluge razvrsta-ne u kategoriju korisnika koji nije kućanstvo unutar iste potkategorije

Razvrstavanje korisnika u kategorije izvršava se tako da se korisnik usluge na obračunskom mjestu na kojem se ne obavlja djelatnost razvrstava u kategoriju korisnika kućanstvo dok se korisnik usluge koji nije razvrstan u ka-tegoriju korisnika kućanstvo razvrstava u kategoriju ko-risnika koji nije kućanstvo i odgovarajuću potkategoriju5

No ako se na istom obračunskom mjestu korisnik može razvrstati i u kategoriju kućanstvo i u kategoriju korisnika koji nije kućanstvo korisnik je dužan plaćati samo cijenu obvezne minimalne javne usluge obračunatu za kategoriju korisnika koji nije kućanstvo Ako se na istom obračun-skom mjestu korisnik može razvrstati u više potkategorija korisnika koji nije kućanstvo korisnik je dužan plaćati samo jednu cijenu obvezne minimalne javne usluge6

3 Članak 3a Uredbe o postupanju sa komunalnim otpadom4 Točka 7 st 1 čl 4 Uredbe5 Stavci 11 i 12 čl 14 Uredbe6 Stavci 10 i 11 čl 20 Uredbe

UPRAVNO PRAVOKorisnici kategorije koji nije kućanstvo razvrstavaju se

nadalje u 7 potkategorija ovisno o djelatnosti koju obavlja-ju koje su djelatnosti obuhvaćene u Prilogu I uz Uredbu

POPIS POTKATEGORIJA KORISNIKA KOJI NISU KUĆANSTVA PREMA DJELATNOSTIMA

Potkategorija Djelatnost koja se obavlja u nekretnini odnosno posebnom dijelu nekretnine

Škole i vrtići učilišta vjerski objekti samostani bolnice dnevne bolnice ambulante domovi za starije osobe ustanove socijalne skrbi i druge slične djelatnosti

Ova potkategorija obuhvaća djelatnosti koje nisu obuhvaćene ostalim točkama (na primjer uredi javni uredi agencije banke uredski pro-stori državne uprave županijske i lokalne sa-mouprave sudova agencija pošta fondova i slično humanitarne organizacije osiguravajuća društva odvjetnički i javnobilježnički uredi tu-rističke agencije objekti za igre na sreću udru-ge muzeji galerije knjižnice knjižare izložbeni prostori galerije kina kazališta sportske dvo-rane ambulante trgovine odjećom i obućom i drugom neprehrambenom robom kiosci za prodaju tiskovina i duhanskih proizvoda obrt-ničke djelatnosti frizerski salon brijač kozme-tičar stolar vodoinstalater električar autome-haničar autolimar bravar radione za popravak ribarski obrti keramičari i druge slične obrtne djelatnosti industrijske djelatnosti s proizvod-nim pogonima te druge slične djelatnosti)

Korisnici (pravne i fizičke osobe ndash obrtnici) koji obavljaju ugostiteljsku djelatnost bez pružanja usluge smještaja ali uz pripremu iili posluži-vanje hrane (na primjer restoran gostionica zdravljak zalogajnica pečenjarnica pizzeria bi-stro slastičarnica objekti brze prehrane kava-na pivnica buffet kantina pub krčma cafe-bar konoba klet kušaonica pripremnica obroka ndash catering objekt jednostavnih usluga u kiosku i slično) te tržnica benzinska postaja trgovački centar i druge slične djelatnosti

Korisnici (pravne i fizičke osobe ndash obrtnici) koji obavljaju ugostiteljsku djelatnost bez pružanja usluge smještaja i bez pripreme iili posluži-vanja hrane (na primjer cafe-bar noćni klub noćni bar disco-klub i slično) te klub za zabavu na otvorenom organizator javnih manifestaci-ja mesnica ribarnica prodavaonica mliječnih i suhomesnatih proizvoda benzinska postaja supermarket trgovina prehrambenom robom trgovački centar i druge slične djelatnosti

VKorisnici koji pružaju ugostiteljske usluge u do-maćinstvu (fizička osoba ndash građanin koji iznaj-mljuje sobu apartman kuću za odmor i slično)

VIKorisnici (pravne i fizičke osobe ndash obrtnici) koji obavljaju ugostiteljsku djelatnost i pružaju uslugu smještaja (kamp hotel hostel prenoćišta i slično)

VII Luka autobusni i željeznički kolodvor zračne luke i druge slične djelatnosti

Uredbom je nadalje propisano kako se cijena javne usluge ne može obračunati na temelju kriterija po-vršine i obujma nekretnine korisnika javne usluge te da je davatelj javne usluge obvezan na računu za javnu uslugu navesti sve elemente na temelju kojih je izvršio obračun cijene javne usluge uključujući i porez na do-danu vrijednost određen u skladu s posebnim propisom

koji uređuje porez na dodanu vrijednost te svotu na-knade za gradnju građevina za gospodarenje komunal-nim otpadom ako je ona propisana7

U skladu s razvrstavanjem korisnika javne usluge u ka-tegorije izjava korisnika o načinu korištenja javne usluge mora sadržavati kategoriju korisnika usluge na obračun-skom mjestu a evidencija korisnika mora sadržavati kate-goriju korisnika i kad je primjenjivo potkategoriju8

Iz Popisa potkategorija korisnika koji nisu kućanstva prema djelatnostima razvidno je kako su u V kategoriju svrstani korisnici koji pružaju ugostiteljske usluge u do-maćinstvu (fizička osoba ndash građanin koji iznajmljuje sobu apartman kuću za odmor i slično te u VI kategoriju korisnici (pravne i fizičke osobe ndash obrtnici) koji obavljaju ugostiteljsku djelatnost i pružaju uslugu smještaja (kamp hotel hostel prenoćišta i slično) što znači da će građani koji se koriste stambenim prostor za obavljanje navede-nih djelatnosti plaćati višu svotu cijene obvezne minimal-ne javne usluge (tzv fiksna naknada) od građana koji se koriste stambenim prostorom za stanovanje (korisnici ka-tegorije kućanstvo) Uredbom nije predviđena mogućnost plaćanja navedene naknade samo u dijelu godine (tijekom turističke sezone) te će stoga korisnici navedene katego-rije morati plaćati svotu obvezne minimalne javne usluge tijekom cijele kalendarske godine

3 RECIKLABILNI KOMUNALNI OTPADU odnosu na reciklabilni komunalni otpad propisano

je da od 1 siječnja 2020 godine Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost financira troškove skupljanja reciklabilnoga komunalnog otpada čiji se tokovi sastoje pretežito od otpadne ambalaže a koji je davatelj javne us-luge preuzeo od korisnika usluge Financiranje navedenih troškova obavlja se na temelju ugovora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i davatelja javne usluge kojim se određuju uvjeti skupljanja i predaje reciklabilno-ga komunalnog otpada9

4 UGOVORNA KAZNAUredbom je propisana najviša svota ugovorne kazne

Ugovorna kazna je svota određena odlukom predstavnič-kog tijela JLS-a koji je dužan platiti korisnik usluge u slučaju kad je postupio protivno ugovoru o korištenju javne usluge10

Tako je propisano da odluka načinu pružanja javne us-luge prikupljanja miješanoga komunalnog otpada i bioraz-gradivoga komunalnog otpada koju donosi predstavničko tijelo JLS mora između ostalih odredaba sadržavati odred-be o ugovornoj kazni tako da sadržava popis postupaka či-jim izvršenjem korisnik usluge postupa protivno ugovoru o korištenju javne usluge s pripadajućom cijenom i načinom utvrđivanja nužnih činjenica za obračun ugovorne kazne

Svota ugovorne kazne određen za pojedino postupanje mora biti razmjeran troškovima uklanjanja posljedica takvog postupanja a najviše do iznosa godišnje cijene obvezne minimalne javne usluge za kategoriju korisnika us-luge u koju je korisnik razvrstan11

7 Stavci 12 i 13 čl 20 Uredbe8 Stavak 2 čl 14 i t 2 st 1 čl 17 Uredbe9 Stavci 2 i 3 čl 18 Uredbe10 Točka 21 st 1 čl 3 Uredbe11 Stavak 5 čl 3a Uredbe

UPRAVNO PRAVO5 STANDARDNA VELIČINA I DRUGA BITNA

SVOJSTVA SPREMNIKAStandardna veličina i druga bitna svojstva spremnika za

sakupljanje otpada mora se odrediti tako da spremnik bude primjeren potrebi pojedinog korisnika usluge te se korisni-ku usluge ne može propisati obveza korištenja spremnika određenog volumena Primjerenost potrebe ne može se ocje-njivati na temelju površine ili obujma nekretnine12

JLS i davatelj javne usluge obvezni su na svojoj mrež-noj stranici objaviti i ažurno održavati popis koji sadržava sljedeće informacije

a) lokacije mobilnih reciklažnih dvorišta po naseljimab) lokacije spremnika za odvojeno sakupljanje komunal-

nog otpada postavljenih na javnoj površinic) područja u kojima se spremnici za odvojeno skuplja-

nje komunalnog otpada izravno ustupaju korisniku usluge13

6 POTICAJNA NAKNADAPoticajna naknada za smanjenje količine miješanoga

komunalnog otpada je mjera kojom se potiče JLS da u okviru svojih ovlasti provede mjere radi smanjenja koli-čine miješanoga komunalnog otpada koji nastaje na po-dručju tog JLS-a Jedinica lokalne samouprave je obveznik plaćanja navedene naknade

Uredbom su propisane iznimke od plaćanja poticajne naknade na način da iznimno svota poticajne naknade za smanjenje količine miješanoga komunalnog otpada za JLS iznosi nula kuna ako je stopa odvojenog skupljanja komu-nalnog otpada u JLS-u

ndash za 2018 godinu 36 ili višendash za 2019 godinu 44 ili višendash za 2020 godinu 52 ili višendash za 2021 godinu 56 ili višendash za 2022 godinu 60 ili višeStopa odvojenog skupljanja komunalnog otpada za JLS

izračunava se prema izrazu

ST = 100 x mOS (mOS + mMKO)

pri čemu jeST ndash stopa odvojenog sakupljanja komunalnog otpada

JLS izražena u

12 Stavak 6 čl 3a Uredbe13 Stavak 4 čl 8 Uredbe

mOS ndash masa otpada u tonama prikupljenog u sklopu javne usluge i usluge povezane s javnom uslu-gom na području JLS-a sljedećih odvojeno saku-pljenih frakcija propisanih posebnim propisom koji uređuje katalog otpada

ndash sve vrste komunalnog otpada iz podgrupe 15 01ndash sve vrste komunalnog otpada iz podgrupe 20 01

osim otpada koji se karakterizira ključnim bro-jem 20 01 99

ndash otpad koji se karakterizira ključnim brojem 20 02 01 i 20 03 02

mMKO ndash masa miješanoga komunalnog otpada u tonama prikupljenog u sklopu javne usluge na području JLS-a

Stopa odvojenoga skupljanja komunalnog otpada JLS-a objavljuje se na mrežnim stranicama Ministarstva14

7 UMJESTO ZAKLJUČKAUredbom o izmjenama i dopunama Uredbe o gospoda-

renju komunalnim otpadom (Nar nov br 8419) pravno se uređuju pojedina pitanja u vezi s gospodarenjem komu-nalnim otpadom koja su se iskazala dvojbenim u primjeni prvotne Uredbe To se osobito odnosi na cijenu obvezne minimalne javne usluge kao dijela cijene javne usluge koji je namijenjen održavanju sustava sakupljanja komunal-nog otpada kako bi isti sustav mogao ispuniti svoju svr-hu poštujući pritom obvezu o osiguranju primjene načela bdquoonečišćivač plaćaldquo ekonomski održivo poslovanje te si-gurnost redovitost i kvalitetu pružanja javne usluge

Nedvojbeno je da će pravno uređenje svrstavanja kori-snika koji nisu kućanstvo u 7 različitih potkategorija iza-zvati reakcije javnosti osobito s obzirom na svrstavanje korisnika koji pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu (fizička osoba ndash građanin koji iznajmljuje sobu apartman kuću za odmor i slično) u V kategoriju za izračun ob-vezne minimalne javne usluge ali će implementacije na-vedenih odredaba Uredbe ovisiti o odluci predstavničkog tijela JLS-a o načinu pružanja javne usluge prikupljanja miješanoga komunalnog otpada i biorazgradivoga komu-nalnog otpada i visini cijene obvezne minimalne javne us-luge koja tom bude određena

14 Stavci 9 i 10 čl 24 Uredbe

Proizvodnja i stavljanje na tržište božićnih drvacaDarko MAREČIĆ dipl iurUDK 6586

Svake godine tijekom prosinca na tržnicama na malo te na otvorenim prostorima javnih i privatnih površina obav-lja se prodaja božićnih drvaca koje mogu proizvoditi iili stavljati na tržište samo osobe upisane u Upisnik dobav-ljača božićnih drvaca

Uz koje se uvjete pravne i fizičke osobe mogu upisati u navedeni upisnik te prodavati božićna drvca i kojih se ob-veza pritom moraju pridržavati pišemo u nastavku članka

1 PROIZVODNJA I STAVLJANJE BOŽIĆNIH DRVACA NA TRŽIŠTE ndash NORMATIVNO UREĐENJE

Proizvodnja uvoz i stavljanje na tržište Republike Hr-vatske kao i uvjeti koje moraju zadovoljavati dobavljači

UPRAVNO PRAVObožićnih drvca u postupku upisa u Upisnik dobavljača božićnih drvaca (dalje Upisnik) uređeni su odredbama Zakona o šumskom reprodukcijskom materijalu (Nar nov br 7509 6111 5613 1314 3219 i 8919 ndash dalje Zakon) Tim se Zakonom posebice propisuju uvjeti za proizvodnju i stavljanje na tržište (prodaju) božićnih drvaca iz vlastite proizvodnje uvoz božićnih drvaca radi njihova stavljanja na tržište odnosno daljnju prodaju na veliko iili na malo obveza upisa dobavljača božićnih dr-vaca u Upisnik određivanje tijela nadležnog za vođenje Upisnika provedba inspekcijskog nadzora te upravne i prekršajne mjere koje su šumarski inspektori Državnog inspektorata nadležni poduzimati protiv onih dobavljača božićnih drvaca koji se ne pridržavaju uvjeta i obveza propisanih odredbama Zakona

Na temelju Zakona Ministar poljoprivrede donio je Pravilnik o Upisniku dobavljača božićnih drvaca (Nar nov br 2715 dalje Pravilnik) kojim se detaljnije propi-suje način i uvjeti upisa i promjena u Upisniku te sadržaj obrasca zahtjeva za upis i promjenu upisanih podataka

Osim navedenih propisa na trgovinu božićnih drvaca primjenjuju se i odredbe Zakona o trgovini (Nar nov br 8708 11608 7609 ndash odl Ust s11411 6813 3014 i 3219 dalje ZoT) a na prodaju božićnih drva-ca u prodavaonicama te izvan prodavaonica i Pravilnika o minimalnim tehničkim i drugim uvjetima koji se odnose na prodajne objekte opremu i sredstva u pro-dajnim objektima i uvjetima za prodaju robe izvan prodavaonice (Nar nov br 6609 10809 810 i 10814 dalje PoMTU)

Ako dobavljači božićnih drvaca obavljaju djelatnost tr-govine na malo odnosno prodaju božićna drvca potrošači-ma za krajnju uporabu u skladu s odredbama Zakona o zaštiti potrošača (Nar nov br 4114 11015 i 1419 dalje ZoZP) smatraju se trgovcima te su obvezni pridrža-vati se obveza i zabrana propisanih odredbama Zakona i njegovih provedbenih pravilnika od kojih posebno izdva-jamo Pravilnik o načinu isticanja maloprodajne cijene i cijene za jedinicu mjere proizvoda i usluga (Nar nov br 6614 i 1615) i Pravilnik o uvjetima i načinu provođenja sezonskog sniženja (Nar nov br 13515)

2 ŠTO SE SMATRA BOŽIĆNIM DRVCEMŠto se smatra božićnim drvcem propisano je odredba-

ma čl 4 st 1 t18 Zakona i čl 1 st 2 Pravilnika

Božićnim drvcem smatra se stabalce u pravilu četinjače (jela smreka bor) s korijenom ili bez ko-rijena koje nije za upotrebu u šumarstvu i koje se stavlja na tržište (prodaje) u razdoblju od 1 stude-noga do 7 siječnja

Dakle da bi se drvo četinjače1 smatralo božićnim drv-cem potrebno je da se ispuni vremenski uvjet u kojem se namjerava stavljati na tržište a to je vrijeme predbožić-nih odnosno novogodišnjih blagdana Ako bi se navedeno drvo četinjače uzgajalo u svrhu stavljanja na tržite izvan navedenog razdoblja na njegovu proizvodnju i prodaju ne bi se odnosili predmetni Zakon i Pravilnik nego propisi o uzgoju i prodaji šumskih sporednih proizvoda2

3 TKO SE SMATRA DOBAVLJAČEM BOŽIĆNIH DRVACA

Tko se smatra dobavljačem božićnih drvaca propisano je odredbama čl 4 st 1 t 18 Zakona i čl 1 st 3 Pravilnika

Dobavljačem božićnih drvaca smatra se svaka pravna osoba ili fizička osoba koja se bavi najmanje jednom od sljedećih djelatnosti proizvodnjom stav-ljanjem na tržište ili uvozom božićnih drvaca te je s tom svrhom upisana u Upisnik dobavljača božićnih drvaca (dalje dobavljač)

Slijedom navedenoga dobavljačem božićnih drvaca smatrat će se samo onaj proizvođač uvoznik i trgovac božićnih drvaca koji je upisan u Upisnik što znači da je upis u Upisnik zakon propisan uvjet za stjecanje statusa dobavljača božićnih drvaca pa samim time i za legalnu proizvodnju uvoz i trgovinu božićnih drvaca Ako fizička ili pravna osoba obavlja djelatnost proizvodnje uvoza i tr-govine božićnih drvaca a nije upisana u Upisnik takva se djelatnost smatra neregistriranom proizvodnjom iili stav-ljanjem božićnih drvaca na tržište3

1 Naziv četinjača dolazi od izgleda i građe ovih vrsta drveća najčešće tvrdih igličastih listova koji su u pravilu zimzeleni U hrvatskoj flori zastupljeno je dvade-setak vrsta unutar porodica borova čempresa i tisa Za božićna drvca se najčešće uzgajaju čempresi unutar porodica borova i to iz rodova jela (obična jela) smreka (obična smreka sibirska smreka omorika) te bor (obični bor crni bor planinski bor alpski bor) Za ukrašavanje domova najviše se koristi obična smreka (Picea abies) srebrna smreka (Picea punges) Engelmanova smreka (Picea engelmanni) Kanadska smreka (Picea glauca) obična jela (Abies alba) Plemenita jela (Abies procera) Plutasta jela (Abies lasiocarpa vararizonica) Turska jela (Abies bornmuelleria) Nordmanska ili Kavkaska jela (Abies nordmanniana) Korejska jela (Abies koreana) Koloradska jela (Abies concolor varglauca) Bijeli bor (Pinus sylvestris) i Pančićeva omorika (Picea omorika) Naime dok je smreka cjenovno povoljnija njezin je nedostatak u brzom opadanju iglica Prednost bora omorike i jele je u intenzivnom mirisu i dužem zadr-žavanju iglica Božićno drvce prodaje se i u tegli što je pogodno jer se nakon isteka blagdana drvo može posaditi u vrtu ili na oranici ili ostati u tegli za korištenje iduće sezone U svakom slučaju zbog svoje biorazgradivosti svježe božićno drvce ekološki je prihvatljivije za okoliš nego božićno drvce izrađeno od plastike ili drugog materijala (Cit dr sc Vesna Očić Gospodarski list izdanje br 2324 iz 2015 godine str 16 i 17)

2 Zakon o šumama (Nar nov br 6818 11518 i 8919) Pravilnik o doznaci stabala obilježbi šumskih proizvoda teretnom listu (popratnici) i šumskom redu (Nar nov br 7119) Pravilnik o sporednim šumskim proizvodima (Bilten Hrvatskih šuma br 197 ndash za drvca četinjača podrijetlom iz šuma kojima gospodare Hrvatske šume doo) i Pravilnik o Upisniku privatnih šumoposjednika (Nar nov br 2019 ndash za drvca četinjača porijeklom iz šuma u vlasništvu odnosno posjedu privatnih šumoposjednika)

3 Ako šumarski inspektor u inspekcijskom nadzoru utvrdi da se obavlja neregi-strirana djelatnost proizvodnje uvoza iili trgovine božićnim drvcima ovlašten je na temelju Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti (Nar nov br 6111 i 6619) usmenim rješenjem u zapisniku zabraniti obavljanje neregi-strirane djelatnosti proizvodnje uvoza ili trgovine božićnih drvaca do otklanjanja utvrđenih nedostataka a najkraće na rok od 30 dana od dana izdavanja usmenog rješenja Osim toga fizička ili pravna osoba koja obavlja djelatnost proizvodnje uvoza iili trgovine božićnih drvaca a da prethodno nije upisana u Upisnik podliježe prekršajnom sankcioniranju (za navedeni prekršaj Zakonom je propisana novčana kazna za pravnu osobu i fizičku osobu u svoti od 3500000 do 10000000 kn a za odgovornu osobu u pravnoj osobi u svoti od 350000 do 1500000 kn)

2019Praktična primjena propisa u praksi

ZAKON O KOMUNALNOM GOSPODARSTVU

s komentarom sudskom praksom poveznicama kazalom primjerima akata i računovodstvom

UPRAVNO PRAVO4 PROIZVODNJA BOŽIĆNIH DRVACA

41 ŠTO SE SMATRA PROIZVODNJOM BOŽIĆNIH DRVACA

Proizvodnjom božićnih drvaca smatra se djelatnost proizvodnje stabalaca u pravilu četinjača koja se stav-ljaju na tržište (izlažu s ciljem prodaje nude za prodaju te prodaju ili isporučuju kupcu) u razdoblju od 1 stude-noga do 7 siječnja iduće godine

Božićna drvca mogu se proizvoditi na poljoprivrednim zemljištima površinama unutar šuma i šumskom zemlji-štu4 Poljoprivredno ili šumsko zemljište odnosno šuma na kojoj se proizvode božićna drvca mogu biti u vlasništvu ili posjedu proizvođača božićnih drvaca ili dana u zakup odnosno po nekoj drugoj pravnoj osnovi (npr darovanje zamjena i sl) na korištenje fizičkoj ili pravnoj osobi u svr-hu proizvodnje božićnih drvaca

42 TKO I UZ KOJE UVJETE MOŽE OBAVLJATI DJELATNOST PROIZVODNJE BOŽIĆNIH DRVACA

Proizvodnjom božićnih drvaca mogu se baviti pravne i fizičke osobe ndash obrtnici (dalje obrtnici) registrirani za proizvodnju božićnih drvaca (dalje registrirani proizvo-đači) udruge ustanove i druge neprofitne pravne osobe nositelji iili članovi samoopskrbnoga poljoprivrednoga gospodarstva (dalje SOPG)5 i obiteljskoga poljoprivred-nog gospodarstva (dalje OPG)6 privatni šumoposjednici te fizičke osobe ndash građani uz uvjet ispunjavanja ako se kao proizvođači božićnih drvaca upišu u Upisnik dobavlja-ča božićnih drvaca

Da bi registrirani proizvođač mogao upisati djelatnost proizvodnje božićnih drvaca u Upisnik dobavljača božić-nih drvaca djelatnost proizvodnje božićnih drvaca treba registrirati odnosno upisati u odgovarajući registar i to

a) proizvođač u statusu pravne osobe trgovačko društvo i zadruga koja se bavi uzgojem božićnih drvaca u svrhu ostvarivanja dobitka ndash u sudski re-gistar pri trgovačkom sudu mjesno nadležnom pre-ma sjedištu pravne osobe

b) proizvođač u statusu obrtnika ndash u obrtni registar kod mjesno nadležnog upravnog tijela prema sje-dištu obrta (do 31 prosinca 2019 ndash ureda državne uprave u županiji odnosno upravnom tijelu Grada Zagreba nadležnom za poslove obrta a od 1 siječ-nja 2020 godine ndash upravnog tijela županije odno-sno upravnog tijela Grada Zagreba nadležnog za poslove obrta)

4 Što se smatra poljoprivrednim zemljištem propisano je čl 3 st 1 Zakona o poljoprivrednom zemljištu Nar nov br 3913 i 4815) a što šumom i šumskim zemljištem čl 5 Zakona o šumama (Nar nov br 6818 11518 i 8919)

5 Samoopskrbno poljoprivredno gospodarstvo (SOPG) je fizička osoba po-ljoprivrednik koja se za osobne potrebe bavi poljoprivrednom u okviru korištenja prirodnih bogatstava zemlje i prodajom odnosno zamjenom od tih djelatnosti dobivenih proizvoda u neprerađenom stanju i kojoj obavljanja gospodarske dje-latnosti poljoprivrede nije glavna djelatnost odnosno zanimanje poljoprivrednik nije glavno ili jedino zanimanje a temelji se na korištenju vlastitih iili unajmljenih proizvodnih resursa te na radu znanju i vještinama članova kućanstva i ekonomska veličina gospodarstva je manja ili jednaka od kunske protuvrijednosti izražene u stranoj valuti od 3000 eura

6 Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (OPG) je oblik gospodarskog su-bjekta poljoprivrednika fizike osobe koja radi stvaranja dohotka samostalno i trajno obavlja djelatnost i s njom povezane dopunske djelatnosti (npr prodaja vlastitih poljoprivrednih proizvoda) a temelji se na korištenju vlastitih iili unajmljenih proi-zvodnih resursa te na radu znanju i vještinama članova obitelji

Djelatnost proizvodnje božićnih drvaca upisuje se u skladu s Odlukom o nacionalnoj klasifikaciji djelat-nosti ndash 2007 (NKD-2007 i pod šifrom razreda 0129 Uzgoj ostalih višegodišnjih usjeva ili šifrom skupine 012 Uzgoj višegodišnjih usjeva ili pak šifrom odjeljka 01 Biljna i stočarska proizvodnja lovstvo i uslužne dje-latnosti povezane s njima

Da bi udruga ustanova i druga neprofitna pravna oso-ba mogla obavljati djelatnost proizvodnje božićnih drvaca radi njihove daljnje prodaje nije dovoljno samo upisati se u Upisnik dobavljača božićnih drvaca nego je potrebno i djelatnost proizvodnje (te prodaje) božićnih drvaca upisati u odredbe svog statuta ili drugoga općeg akta kao djelatnost kojom se ostvaruju statutom ili drugim općim aktom utvr-đeni ciljevi zbog kojih je osnovana neprofitna pravna osoba

Proizvodnjom božićnih drvaca (radi njihove proda-je) mogu se baviti i nositelj iili članovi SOPG-a upisani u Upisnik poljoprivrednika u skladu s odredbama Zako-na o poljoprivredi (Nar nov br 11818) i Pravilnika o Upisniku poljoprivrednika (Nar nov br 6219) odnosno OPG-a upisani u Upisnik OPG-ova u skladu sa Zakonom o obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (Nar nov br 2918 i 3119) i Pravilnikom o Upisniku obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (Nar nov br 6219) uz uvjet upisa u Upisnik dobavljača božićnih drvaca Jednako vrijedi i za privatne šumoposjednike pod kojima se sma-traju pravne i fizičke osobe koje su vlasnici šume iili šum-skog zemljišta ili njihovi posjednici na temelju pravnog posla a koji su upisani u Upisnik šumoposjednika u skla-du s odredbama Zakona o šumama i Pravilnika o Upisniku privatnih šumoposjednika (Nar nov br 2019)

Fizičke osobe ndash građani koji nisu obrtnici ni privatni šumoposjednici niti obavljaju djelatnost poljoprivredne proizvodnje kroz organizacijski oblik SOPG-a odnosno OPG-a također mogu obavljati djelatnost proizvodnje bo-žićnih drvaca (radi njihove daljnje prodaje) ako su upisani u Upisnik dobavljača božićnih drvaca

5 STAVLJANJE NA TRŽIŠTE BOŽIĆNIH DRVACA ndash OPĆENITO

51 ŠTO SE SMATRA STAVLJANJEM NA TRŽIŠTE (PRODAJOM) BOŽIĆNIH DRVACA

Pod stavljanjem na tržište božićnih drvaca smatra se izlaganje božićnih drvaca s ciljem prodaje ponuda božićnih drvaca za prodaju te njihova prodaja ili is-poruka drugoj osobi uključujući isporuku na teme-lju ugovora o pružanju usluga

Kupnja iili uvoz božićnih drvaca u svrhu njihove daljnje prodaje na veliko odnosno na malo i prodaja božićnih dr-vaca iz vlastite proizvodnje smatra se djelatnošću trgovine Način i uvjeti obavljanja djelatnosti trgovine propisani su odredbama ZoT-a i njegovih provedbenih propisa Prema tom Zakonu trgovinom se smatra gospodarska djelatnost kupnje i prodaje robe iili pružanja usluga u trgovini u svr-hu ostvarivanja dobitka ili drugoga gospodarskog učinka a obavlja se kao trgovina na veliko i kao trgovina na malo7

7 Trgovina na veliko je kupnja robe radi daljnje prodaje profesionalnim korisni-cima odnosno drugim pravnim ili fizičkim osobama koje obavljaju neku registriranu ili zakonom određenu djelatnost a obavlja se u prodajnim objektima (tržnicama na veliko skladištima) ako za takav način prodaj ispunjeni minimalni tehnički i drugi

UPRAVNO PRAVOKad je u pitanju trgovina odnosno prodaja božićnih dr-

vaca valja istaknuti da se božićna drvca mogu prodavati na veliko (u skladištima na tržnicama na veliko ili na mje-stima njihove proizvodnje) i na malo ndash u prodavaonicama i izvan prodavaonica Najčešći oblik prodaje božićnih drva-ca na malo je izvan prodavaonica bilo na otvorenim pro-storima tržnica na malo bilo na prostorima izvan tržnica na malo (javno prometnim i drugim površinama) pokret-nom prodajom (putem pokretnog vozila) prigodnom pro-dajom te na daljinu (npr putem interneta TV i radiouređa-ja kataloga telefona)

52 TKO I UZ KOJE OPĆE UVJETE MOŽE STAVLJATI NA TRŽIŠTE BOŽIĆNA DRVCA

Trgovinu božićnih drvaca (kupnju i uvoz božićnih dr-vaca radi daljnje prodaje na veliko odnosno na malo) mogu obavljati samo oni dobavljači božićnih drvaca koji ima-ju status trgovca u skladu s odredbama ZoT-a i koji su upisani u Upisnik dobavljača božićnih drvaca U skladu sa ZoT-om trgovcem se smatra pravna osoba (trgovačko društvo i zadruga koja obavlja djelatnost trgovine u svrhu ostvarivanja dobitka) i obrtnik registriran za obavljanje kupnje i prodaje robe iili pružanja usluga u trgovini

Djelatnost trgovine božićnih drvaca pravne osobe regi-striraju (upisuju) u sudski registar kod trgovačkog suda mjesno nadležnog prema sjedištu pravne osobe a obrt-nici u obrtni registar nadležnoga upravnog tijela prema sjedištu obrta (do 31 prosinca 2019 ndash u uredu državne uprave u županiji odnosno upravnom tijelu Grada Zagre-ba nadležnom za poslove obrta a od 1 siječnja 2020 ndash u upravnom tijelu županije odnosno Grada Zagreba nad-ležnom za poslove obrta) Trgovci mogu u svrhu daljnje prodaje unositi božićna drvca iz države članice Europske unije odnosno uvoziti iz trećih država radi njihove proda-je na području RH uz uvjete i na način propisan odredba-ma Zakona o biljnom zdravstvu (Nar nov br 7505 2509 5511 i 11518)

Proizvođači božićnih drvaca upisani u Upisnik dobavljača božićnih drvaca (registrirani proizvođači udruge ustanove i druge neprofitne pravne osobe nosi-telji iili članovi SOPG-a OPG-a privatni šumoposjedni-ci i fizičke osobe ndash građani) mogu obavljati samo pro-daju vlastito proizvedenih božićnih drvaca što znači da ne mogu božićna drvca uvoziti odnosno kupovati radi njihove daljnje prodaje

Trgovci i registrirani proizvođači božićnih drvaca koji namjeravaju božićna drvca prodavati putem in-terneta osim djelatnosti trgovine odnosno proizvodnje božićnih drvaca u odgovarajući registar moraju upisati i djelatnost Usluge informacijskog društva

Navedena se obveza ne odnosi na nositelje iili člano-ve SOPG-a OPG-a i privatne šumoposjednike kada kao proizvođači božićnih drvaca prodaju božićna drvca putem interneta

propisani uvjeti što rješenjem utvrđuje nadležno upravno tijelo Trgovina na malo je kupnja robe radi daljnje prodaje potrošačima za osobnu uporabu ili uporabu u kućanstvu te profesionalnim korisnicima ako za takvu prodaju nije potrebno ispunja-vanje dodatnih minimalnih tehničkih i drugih uvjeta propisanih posebnim propisima Trgovina na malo može se obavljati u prodavaonicama i izvan prodavaonicama ako su za prodajni objekt odnosno način prodaje izvan prodavaonice ispunjeni minimalni tehnički i drugi propisani uvjeti (osim u slučaju propisanih iznimaka) što rješenjem utvrđuje nadležno upravno tijelo

6 UPIS U UPISNIK DOBAVLJAČAU Upisnik dobavljača božićnih drvaca moraju se upisati

sve pravne i fizičke osobe koje namjeravaju proizvoditi uvoziti te stavljati na tržište (prodavati) božićna drvca Pravo na upis proizvođača božićnih drvaca u Upisnik ima-ju sve fizičke osobe s prebivalištem odnosno pravne oso-be sa sjedištem na teritoriju RH i na teritoriju EU-a ako se zemljište na kojem će se obavljati proizvodnja božićnih drvaca nalazi na području RH

Upis dobavljača božićnih drvaca u Upisnik obavlja se tijekom cijele godine

Upravno tijelo stvarno nadležno za ustanovljavanje i vođenje Upisnika do 31 prosinca 2019 godine je ured državne uprave u županiji odnosno upravno tijelo Grada Zagreba nadležno za poslove šumarstva a od 1 siječnja 2020 godine je upravno tijelo županije odnosno Grada Zagreba koje poslove upisa obavlja kao povjerene poslove državne uprave (dalje nadležno upravno tijelo)

Dobavljači se upisuju u nadležnim uredima prema sjedištu pravne osobe odnosno prebivalištu fizičke oso-be neovisno o mjestu obavljanja djelatnosti (proizvod-nje i prodaje) osim pravnih osoba koje imaju sjedište i fizičkih osoba koje imaju prebivalište na teritoriju EU-a koji se upisuju u nadležnim uredima prema mjestu pro-izvodnje božićnih drvaca u RH

Osim upisa proizvodnje uvoza i prodaje božićnih dr-vaca u Upisnik upisani dobavljači moraju upisivati i sve naknadne promjene prethodno upisanih podataka Dobav-ljaču božićnih drvaca upisanom u Upisnik dodjeljuje se upisni broj Nadležno upravno tijelo o upisima u Upisnik donosi rješenje

Prilikom prodaje božićnih drvaca na tržištu dobav-ljač mora imati kod sebe rješenje o upisu i predočiti ga zakonom ovlaštenoj osobi prilikom obavljanja inspek-cijskog nadzora na njezin zahtjev

U slučaju neispunjavanja propisanih uvjeta nadležno upravno tijelo brisat će dobavljača iz Upisnika nakon čega fizička i pravna osoba gubi status dobavljača božićnih dr-vaca te više ne može stavljati božićna drvca na tržište

61 POSTUPAK UPISA I PROMJENE PODATAKAU Upisnik se mogu upisati dobavljači (proizvođači uvo-

znici i trgovci) koji ispunjavaju uvjete propisane odred-bom čl 3 st 1 Pravilnika da raspolažu odgovarajućim zemljištem (poljoprivrednim ili šumskim) u vlasništvu zakupu koncesiji ili na korištenju bez naknade ako su obrtnici trgovci pojedinci ili pravne osobe (trgovačko društvo i zadruga) da djelatnost proizvodnje odnosno trgo-vine božićnih drvaca imaju upisano u odgovarajući (obrtni ili sudski) registar da podnesu ispunjen zahtjev za upis na propisanom obrascu s prilozima kojima mogu dokazati ispunjavanje navedenih uvjeta

Promjene koje se moraju upisati u Upisnik poglavito se odnose na prestanak obavljanja djelatnosti promjena organizacijskog oblika dobavljača promjena nadležnog ureda državne uprave odnosno njegove ispostave za ze-mljište promjena katastarske općine broja katastarske čestice i površine

UPRAVNO PRAVOUpis u Upisnik kao i upis prijave promjena upisanih po-

dataka obavlja mjesno nadležno upravno tijelo temeljem zahtjeva za upis Zahtjev za upis u Upisnik podnosi se mje-sno nadležnom upravnom tijelu prije početka obavljanja djelatnosti proizvodnje odnosno uvoza iili trgovine bo-žićnih drvaca a zahtjev za prijavu promjena prethodno upisanih podataka najkasnije u roku od 60 dana od na-stanka promjena

Zahtjev za upis u Upisnik odnosno prijavu promje-ne upisanih podataka podnosi se na propisanom obrascu Zahtjev za upis ili promjenu u Upisniku božićnih drvaca (Obrazac BD - 1) koji se nalazi u Prilogu I i sastavni je dio Pravilnika8 Zahtjev se popunjava velikim tiskanim slovi-ma u dvama istovjetnim primjercima

Uz zahtjev za upis i uz prijavu promjena prilažu se isprave kojima se dokazuje osnovanost upisa koji se zahti-jeva i to preslika osobne iskaznice (za fizičke osobe koji nisu obrtnici) preslika potvrde o osobnom identifikacij-skom broju (izvornik na uvid) preslika obrtnice za obrtni-ke (izvornik na uvid) preslika izvatka iz sudskog registra za trgovca pojedinca trgovačkog društva zadruge (izvor-nik na uvid) izvornik izvatka zemljišno-knjižnog odjela (gruntovnice) na ime podnositelja zahtjeva ne stariji od 6 mjeseci s popisom katastarskih čestica koje se prijavljuju za proizvodnju ili preslika ugovora o zakupu ili koncesiji ili izjava vlasnika o davanju zemljišta na korištenje bez naknade s priloženim izvornim izvatkom zemljišno-knjiž-nog odjela ne starijim od 6 mjeseci za katastarske čestice koje se prijavljuju za proizvodnju

62 BRISANJE DOBAVLJAČA IZ UPISNIKAOdredbom čl 5 Pravilnika propisano je da će nadlež-

no upravno tijelo upisa brisati dobavljača iz Upisnika u sljedećim slučajevima na zahtjev dobavljača na prijedlog nadležne inspekcije9 ako ne prijavljuje promjene koje je obvezan prema odredbama Pravilnika prijavljivati nadlež-nom uredu te ako je prestao obavljati djelatnost dobavlja-ča O brisanju dobavljača iz Upisnika nadležno upravno tijelo donosi rješenje po službenoj dužnosti10 Rješenje se dostavlja dobavljaču Ministarstvu poljoprivrede i mjesno nadležnom područnom uredu odnosno ispostavi Državnog inspektorata odjelu za šumarsku inspekciju

7 EVIDENCIJA O STANJU BOŽIĆNIH DRVACAMinistarstvo poljoprivrede vodi Evidenciju o proi-

zvodnji prometu i uvozu božićnih drvaca (dalje Evi-dencija) u elektroničkom obliku Evidencija sadržava po kalendarskim godinama podatke o dobavljaču i njegovom OIB-u upisnom broju organizacijskom obliku dobavljača nadležnom upravnom tijelu odnosno njegovoj ispostavi kod koje je dobavljač upisan u Upisnik opisu proizvodnje (vrsta božićnog drvca uzrast podrijetlo sadnog materijala i ukupna količina proizvedenih i prodanih božićnih drvaca te količina božićnih drvca sa stanjem na 31 prosinca za godinu na koju se odnose upisi)

8 Primjerak obrasca moguće je preuzeti sa mrežne stranice mjesno nadležnoga upravnog tijela za upis u Upisnik

9 Mjesno nadležni šumarski inspektor Državnog inspektorata predložit će uredu brisanje dobavljača iz Upisnika ako u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi nepravilnosti odnosno nedostatke glede uvjeta propisanih za proizvodnju iili pro-daju božićnih drvaca a koje dobavljač nije otklonio u roku određenom u rješenju šumarskog inspektora o otklanjanju utvrđenih nedostataka nepravilnosti

10 Članak 26 st 2 Zakona o šumskom reprodukcijskom materijalu

Dobavljači su obvezni dostaviti podatke o proizvod-nji prometu i uvozu božićnih drvaca iz protekle godine nadležnom uredu do 1 ožujka tekuće godine za pret-hodnu godinu na propisanom obrascu Evidencija o bo-žićnim drvcima ndash BD ndash 2

Obrazac Evidencije ispunjava se velikim tiskanim slovima u dvama istovjetnim primjercima Obrazac BD ndash 2 nalazi se u Prilogu II i sastavni je dio Pravilnika

Nadležno upravno tijelo obvezno je dostaviti Ministar-stvu u elektroničkom obliku objedinjene podatke svih dobavljača na svojem području zaključno do 1 svibnja tekuće godine

8 POSEBNI UVJETI ZA PRODAJU BOŽIĆNIH DRVACA

81 POSEBNI UVJETI ZA PRODAJU BOŽIĆNIH DRVACA PROPISANI PRAVILNIKOM O UPISNIKU DOBAVLJAČA BOŽIĆNIH DRVACA

Dobavljač božićnih drvca smije u prodaju staviti samo ona božićna drvca za koja je izdana popratnica za božić-na drvca i koja imaju obavijest o proizvodu (markicu)

Na mjestu prodaje božićnih drvaca dobavljač božićnih drvaca (proizvođač trgovac) mora imati ovjerenu presliku rješenja nadležnoga upravnog tijela o upisu u Upisnik a ako ima više prodajnih mjesta obvezan je na svakom pro-dajnom mjestu imati ovjerenu presliku rješenja o upisu

811 Popratnica za božićna drvcaObveza ishođenja popratnice za božićna drvca odnosi

se isključivo na proizvođače božićnih drvaca koji ih pro-izvode (uzgajaju) na površinama na području RH a ne i na trgovce i uvoznike božićnih drvaca Za božićna drvca iz uvoza uvoznik ne mora imati popratnicu za božićna drvca (niti mu je nadležno tijelo može izdati) ali je obvezan osigu-rati dokument odnosno ispravu o podrijetlu (uvozu) božić-nih drvca što može biti račun otpremnica fitocertifikat ili isprava koja u zemlji proizvodnje ima značenje popratnice za božićna drvca u našem pravnom sustavu uz uvjet da je taj dokument odnosno isprava naslovljena na naziv odnosno tvrtku uvoznika Trgovac na veliko kao i trgovac na malo prije stavljanja božićnih drvaca na tržište mora provjeriti je li proizvođač božićnih drvaca za božićna drvca ishodio po-pratnicu a uvoznik odgovarajući dokument (ispravu) kojom dokazuje podrijetlo (uvoz) božićnih drvaca

Popratnica je pisana numerirana isprava koja služi za evidentiranje i legalno stavljanje drva i šumskih proizvo-da pa tako i božićnih drvaca u promet (prijevoz i prodaju) Popratnica mora sadržavati sljedeće podatke

frac34 naziv tijela i ustrojstvene jedinice koja izdaje poprat-nicu

frac34 mjesto i datum izdavanja frac34 naziv odnosno ime dobavljača i njegov OIB frac34 upisni broj dobavljača (tj redni broj pod kojim je do-bavljač upisan u Upisnik)

frac34 vrstu i količinu božićnih drvaca (u komadima) frac34 datum i mjesto izdavanja popratnice frac34 naziv prijevoznika registarska oznaka teretnog vozi-la i adresa mjesta istovara božićnih drvaca

frac34 ime i prezime te potpis ovlaštene osobe koja je izdala popratnicu i dobavljača božićnih drvaca

UPRAVNO PRAVOIako Pravilnikom nije propisan rok važenja popratnice

smatramo da izdana popratnica vrijedi u razdoblju u koje-mu se božićna drvca mogu staviti na tržište odnosno od 1 studenoga do 7 siječnja

Popratnicu za božićna drvca podrijetlom s površina u vlasništvu RH te podrijetlom s površina u vlasništvu RH danih u zakupu ili koncesiju na zahtjev dobavljača bo-žićnih drvaca izdaje trgovačko društvo Hrvatske šume doo11 a popratnicu za božićna drvca podrijetlom s površina u privatnom vlasništvu na zahtjev dobavljača izdaje Odjel za unaprjeđenje šuma ndash mjesno nadležna područna jedinica odnosno ispostava unutar područnog ureda kao unutarnja ustrojbena jedinica Ministarstva poljoprivrede Uprave šumarstva lovstva i drvne in-dustrije Sektora za šume privatnih šumoposjednika Službe za unaprjeđenje šuma privatnih sumoposjedni-ka (dalje nadležno tijelo)12

Ističemo da se popratnica za božićna drvca ne smije poistovjećivati s popratnicom za drvo ili popratnicom za ostale šumske proizvode koje se izdaju za drvo i šumske proizvode podrijetlom iz šume na temelju Zakona o šuma-ma i Pravilnika o doznaci stabala obilježavanju drvnih sortimenata popratnici i šumskom redu Popratnica za božićna drvca posebna je vrsta popratnice koja se izdaje na propisanom obrascu bdquoPopratnica za božićna drvcaldquo koji se nalazi u Prilogu III Pravilnika i njegov je sastavni dio U istom Prilogu nalazi se i obrazac zahtjeva za izdavanjem popratnice božićnih drvaca Uz zahtjev za izdavanjem po-pratnice prilažu se preslika osobne iskaznice za fizičke osobe (izvornik na uvid) preslika obrtnice za obrtnike (izvornik na uvid) preslika izvatka iz sudskog registra za trgovce pojedince trgovačka društva i zadruge (izvornik na uvid) te preslika rješenja o upisu u Upisnik dobavljača božićnih drvaca (izvornik na uvid) Za izdavanje popratni-ce nadležno tijelo može zatražiti i prilaganje dokaza o ko-rištenju zemljišta na kojem se uzgajaju božićna drvca ne stariji od 6 mjeseci (izvornik izvatka zemljišno-knjižnog odjela s popisom katastarskih čestica ili presliku ugovora o zakupu ili koncesiji zemljišta ili izjavu vlasnika o dava-nju zemljišta na korištenje bez naknade) iako smatramo da to nije potrebno s obzirom na to da su ti podatci sastav-ni dio rješenja o upisu u Upisnik dobavljača Ovlaštena osoba za izdavanje popratnica pregledava površine na kojima se proizvode božićna drvca te izdaje popratnicu ako ne utvrdi nikakve nepravilnosti Troškove izdavanja popratnice snosi dobavljač

Iako to nije izrijekom propisano preporučujemo da se preslika popratnice drži u vozilu prilikom prijevoza božić-nih drvaca do mjesta prodaje te na prodajnom mjestu kako

11 O ustrojstvu Hrvatskih šuma doo te broju i adresi uprava šuma i šumarija unutar svake od uprava vidjeti na internetsku stranici wwwhrsumehr

12 Unutar Službe za unaprjeđenje šuma privatnih šumoposjednika ustrojeni su sljedeći odjeli za unaprjeđenje šuma-područne jedinice s pripadajućim ispostavama Odjel za unaprjeđenje šuma ndash Područna jedinica Čakovec sa ispostavama odnosno samostalnim izvršiteljima u Donjoj Stubici Ivancu Krapini Križevcima i Varaždinu Odjel za unaprjeđenje šuma ndash Područna jedinica Delnice sa ispostavama odnosno samostalnim izvršitelja u B uzetu Delnicama Karlovcu Ogulinu Puli i Tršću Odjel za unaprjeđenje šuma ndash Područna jedinica Gospić sa ispostavama odnosno samo-stalnim izvršiteljima u Dubrovniku Gospiću Splitu i Zadru Odjel za unaprjeđenje šuma-Područna jedinica Virovitica sa ispostavama odnosno samostalnim izvršite-ljima u Đakovu Pakracu Orahovici Osijeku Slavonskom Brodu i Vukovaru i Odjel za unaprjeđenje šuma-Područna jedinica Zagreb sa ispostavama odnosno samostalnim izvršiteljima u Bjelovaru Čazmi Daruvaru Glini Jastrebarskom Popovači Sisku Velikoj Gorici i Vrbovcu

bi se mogla predočiti na uvid ovlaštenoj osobi (šumarskom inspektoru carinskom ili policijskom službeniku) na nje-zin zahtjev

812 Obavijest o proizvodu (markica)Dobavljač je prilikom prodaje božićnih drvaca obvezan

na svako božićne drvce13 staviti obavijest o proizvodu (markicu) u skladu s posebnim propisima te minimalnim podatcima navedenim u čl 8 st 2 Pravilnika Posebni propis kojima se uređuje označavanje proizvoda namije-njenih trgovini na malo odnosno prodaji krajnjim potro-šačima je ZoZP

Obavijest o proizvodu (markica) koja se stavlja na svako božićno drvce mora minimalno sadržavati sljede-će podatke naziv božićnog drvca na hrvatskom jeziku ime i adresu dobavljača OIB dobavljača upisni broj do-bavljača iz Upisnika te podrijetlo proizvodnje

Uz navedene podatke božićno drvce koje se nudi po-trošačima na prodaju mora biti označeno i u skladu s čl 6 ZoZP-a14 odnosno podatkom o osnovnom obilježju proi-zvoda u mjeri koja je dovoljna da bi potrošač mogao doni-jeti pravilnu odluku o kupnji a što je svakako i podatak o visini božićnog drvca u metrima ili centimetrima

Podatci na obavijesti moraju biti napisani hrvatskim jezikom i latiničnim pismom neizbrisivi čitljivi te po-trošaču lako vidljivi (ne smiju biti prekriveni drugim tek-stom ili slikovnim materijalom) Za postojanje obavijesti i njezinu potpunost odgovara svaki dobavljač božićnih drvaca a za istinitost podataka na obavijesti odgovara pro-izvođač odnosno uvoznik

Primjer obavijesti o božićnom drvcu (deklaracije)

Naziv proizvoda BOŽIĆNO DRVCE Obična jelaVisina 80 ndash 100 cmProizvođač MAREČIĆ NADA 450 JASTREBARSKO Zadružna 7OIB 012345678901Upisni broj I3 0001Godina proizvodnje 2018 godPorijeklo proizvodnje Republika Hrvatska

82 POSEBNI UVJETI ZA PRODAJU BOŽIĆNIH DRVACA U SKLADU SA ZAKONOM O TRGOVINI

821 Ispunjavanje minimalnih tehničkih uvjeta za prodajni objekt

Ako trgovci registrirani proizvođači božićnih drvaca udruge ustanove i druge neprofitne pravne osobe obav-ljaju prodaju božićnih drvaca u prodajnom objektu (proda-vaonici skladištu prodajnom štandu pokretnom vozilu) obvezni su prije početka obavljanja djelatnosti trgovine

13 Nije u skladu s propisima isticanje jedne skupne obavijesti o proizvodu na mjestu prodaje božićnih drvaca koja bi se odnosila na sva božićna drvca koja se prodaju na tom prodajnom mjestu

14 Člankom 6 ZoZP-a propisano je da proizvodi koji se na području RH nude potrošačima moraju na ambalaži privjesnici naljepnici ili na samom proizvodu sadržavati podatke o nazivu i sjedištu proizvođača ili uvoznika koji ima sjedište na području EU-a te podatke o osnovnom obilježju proizvoda u mjeri koja je potrebna da bi potrošač donio odluku o kupnji kao što su naziv proizvoda tip i model pro-izvoda naziv pod kojim se proizvod prodaje sastav proizvoda svojstva i tehnička obilježja proizvoda

UPRAVNO PRAVO(prodaje) ishoditi rješenje nadležnog upravnog tijela o tome da prodajni objekt oprema i sredstva kojima se obav-lja trgovina odnosno prodaja ispunjavaju minimalne teh-ničke i druge propisane uvjete Nadležno upravno tijelo za izdavanje rješenja o ispunjavanju minimalnih tehničkih i drugih propisanih uvjeta je do 31 prosinca 2019 godine ndash ured državne uprave u županiji odnosno upravno tijelo Grada Zagreba nadležno za poslove trgovine a od 1 siječ-nja 2020 godine ndash upravno tijelo županije odnosno Grada Zagreba nadležno za poslove obrta

Ako je za prodajni objekt već bilo izdano rješenje o is-punjavanju minimalnih tehničkih uvjeta a u međuvreme-nu nije došlo do bitnih promjena glede prodajnog objekta opreme i sredstva kojima se obavlja djelatnost trgovine od-nosno prodaje božićnih drvaca tada nije potrebno ishoditi novo rješenje Kad je u pitanju prodaja božićnih drvaca na tržnici na veliko i na tržnici na malo obveza ishođenja rje-šenja o ispunjavanju minimalnih tehničkih i drugih pro-pisanih uvjeta je na pravnoj osobi odnosno obrtniku koji upravlja tržnicom

Za prodaju božićnih drvaca u vrijeme i na mjestu održavanja prigodne prodaje nije potrebno ishoditi rje-šenje nadležnoga upravnog tijela o ispunjavanju mini-malnih tehničkih uvjeta

Pod prigodnom prodajom robe smatra se prodaja orga-nizirana u sklopu održavanja sajmova priredbi i izložbi a što je svakako i prodaja božićnih drvaca tijekom božićnih i novogodišnjih blagdana Prigodnom prodajom dopuštena je prodaja samo proizvoda i robe koji su predmet i svrha organiziranja spomenutih manifestacija a može trajati najdulje do 60 dana tijekom kalendarske godine neovisno o vremenu održavanja manifestacije Organizator prigod-ne prodaje može biti trgovac odnosno prodavatelj božićnih drvaca ali i treća fizička i pravna osoba registrirana za obavljanje djelatnosti organiziranja prigodnih priredbi Prigodna prodaja može se održavati samo na mjestima javno-prometnih površina koja su u tu svrhu određena odlukom mjesno nadležnoga predstavničkog tijela općine i grada odnosno na drugom mjestu za koje je mjesno nad-ležno predstavničko tijelo izdalo odobrenje

Rješenje o ispunjavanju minimalnih tehničkih i drugim uvjeta potrebno je ishoditi za pokretnu prodaju božićnih drvaca odnosno motorno vozilo (kamion kombi-vozilo) ako se božićna drvca kupcima prodaju iz toga motornog vozila Ako se motorno vozilo koristi samo u svrhu pri-jevoza božićnih drvaca od mjesta skladištenja odnosno proizvodnje do mjesta prodaje (a ne i za njihovu prodaju potrošačima) tada nije potrebno ishoditi rješenje o ispu-njavanju minimalnih tehničkih i drugih propisanih uvjeta za to vozilo jer u tom slučaju nije riječ o pokretnoj prodaji božićnih drvaca nego o njihovom prijevozu

822 Uvjeti glede mjesta prodaje na otvorenom prostoru i za pokretnu prodaju

Prodaja božićnih drvaca izvan tržnica na malo i pri-godna prodaja na javno-prometnim površinama može se obavljati samo na mjestima koja svojom odlukom s tom svrhom odredi predstavničko tijelo općine grada

Stoga božićna drvca ne mogu se prodavati na mjestima javno-prometnih površina koja nisu s tom svrhom određe-

na odlukom predstavničkog tijela općine grada kao mje-sta na kojima se može obavljati prodaja robe iili prigodna prodaja Javno-prometne površine su one koje su dostupne svim građanima pod jednakim uvjetima a to su u pravilu ulice ceste parkovi trgovi pločnici i druge površine na-mijenjene prometu ljudi Javnost navedenih površina ogle-da se u tome da su one u vlasništvu ili korištenju općine ili grada zbog čega njihova predstavnička tijela mogu svojim odlukama dodatno propisati uvjete za korištenje javnih po-vršina radi prodaje

Prodaja božićnih drvaca izvan tržnica na malo i pri-godna prodaja na površinama koje imaju pristup s jav-no-prometne površine može se obavljati samo na mje-stima za koja je predstavničko tijelo općine grada dalo odobrenje

Dakle ako se božićna drvca namjeravaju prodavati na otvorenom prostoru u privatnom vlasništvu ili korištenju15 koji ima pristup s javno-prometne površine tada trgovac odnosno prodavatelj mora od predstavničkog tijela općine grada na čijem se području nalazi predmetna površina zatražiti izdavanje odobrenja za obavljanje prodaje bo-žićnih drvaca na tom mjestu jer bi se u protivnom prodaja na tom mjestu smatrala nedopuštenom

Prodaja božićnih drvca iz pokretnog vozila može se obavljati samo uz uvjete propisane odlukom predstav-ničkog tijela općine grada na čijem se području obav-lja pokretna prodaja

Za pokretnu je prodaju putem vozila karakteristično da se prodaja obavlja bez duljeg zadržavanja na jednom mjestu već se vozilo može zaustavljati samo u vremenu potrebnom za prodaju božićnih drvaca zatečenim kupci-ma Osim što je potrebno ishoditi rješenje nadležnog ureda o ispunjavanju minimalnih tehničkih uvjeta za pokretno vozilo ono mora biti tehnički ispravno i sigurno za vožnju a na vozilu mora biti istaknuta (napisana) tvrtka trgovca odnosno naziv prodavatelja

9 KOJIH SE OBVEZA I ZABRANA DOBAVLJAČI BOŽIĆNIH DRVACA MORAJU PRIDŽRAVATI PRILIKOM PRODAJE BOŽIĆNIH DRVACA

91 OBVEZA ISTICANJA OZNAKE TVRTKE NAZIVA IILI IMENA I PREZIMENA DOBAVLJAČA

Dobavljač božićnih drvaca koji obavlja prodaju božićnih drvaca u prodajnom objektu (prodavaonici skladištu) od-nosno na prodajnom mjestu ako je ono na otvorenom pro-storu javno-prometne ili druge površine obvezan je vidno istaknuti trgovac i registrirani proizvođač ndash oznaku tvrtke i sjedišta kako je upisana u odgovarajući registar udruga ustanova i druga neprofitna pravna osoba ndash naziv i sjedište neprofitne pravne osobe kako je upisano u statutu ili dru-gom općem aktu o osnivanju te pravne osobe nositelj iili članovi SOPG-aOPG-a privatni šumoposjednici ndash oznaku svog naziva i sjedišta u sadržaju upisanom u odgovaraju-ćem Upisniku proizvođač fizička osoba ndash građanin ndash ime i prezime te adresu prebivališta kako je upisano u Upisniku dobavljača božićnih drvaca Oni dobavljači koji obavljaju

15 Na primjer prostor ispred trgovačkog centra ili druge ustanove (škola crkva sportske dvorane i sl) u vlasništvu ili korištenju tih osoba ili prostori dvorišta ili druge nekretnine u privatnom vlasništvu ili mjesta proizvodnje božićnih drvaca i dr

UPRAVNO PRAVOpokretnu prodaju božićnih drvaca ističu tvrtku odnosno naziv na bočnim stranicama motornog vozila uz dodatak bdquoVlastiti prijevozldquo a oni koji božićna drvca prodaju putem interneta ističu tvrtku odnosno naziv na mrežnom strani-ci putem koje nude božićna drvca

92 ISTICANJE RADNOG VREMENA I PRIDRŽAVANJE ISTAKNUTOGA RADNOG VREMENA

Dobavljači božićnih drvaca koji obavljaju prodaju božić-nih drvaca u prodajnom objektu (prodavaonici skladištu) obvezni su na ulazu u prodajni objekt vidno istaknuti oba-vijest o radnom vremenu te se pridržavati tako istaknu-tog vremena Dobavljači koji obavljaju prodaju božićnih drvaca izvan prodavaonica na prodajnom mjestu također su obvezni istaknuti obavijest o radnom vremenu osim u slučaju prodaje na tržnicama na veliko odnosno na malo te na mjestima prigodne prodaje kada radno vrijeme isti-ču organizatori tržnica odnosno prigodne prodaje ali su obvezni pridržavati se tako istaknutoga radnog vremena Dobavljači koji obavljaju prodaju božićnih drvaca putem interneta obvezni su na svojoj mrežnoj stranici istaknuti radno vrijeme u kojemu kupci mogu ostvariti neposredni kontakt s dobavljačem božićnih drvaca te obavijest o pra-vu potrošača na jednostrani raskid ugovora u roku od 14 dana od dana preuzimanja robe

93 OSIGURANJE PODATAKA O STANJU ROBE (BOŽIĆNIH DRVACA)

Odredbom čl 16 ZoT-a propisana je dužnost trgovca da mora nadležnom inspektoru i drugoj ovlaštenoj osobi osigurati podatke o stanju robe u prodajnom objektu (što podrazumijeva i prodajno mjesto na otvorenom prostoru) na temelju isprava ili elektroničkog zapisa o nastalom poslovnom događaju (zaduženju iili razduženju robe prodajnoj cijeni) iz kojih se može spoznati poslovni do-gađaj Isprave o robi moraju se za vrijeme prodaje na-laziti u prodajnom objektu odnosno na prodajnom mje-stu i moraju sadržavati najmanje podatke o imenu ili nazivu dobavljača broju i datumu isprave o zaduženju ili razduženju robe nazivu mjernoj jedinci i količini robe i promjeni prodajne cijene S obzirom na to da Zakon propisuje samo najmanje podatke koje mora sadržavati isprava o robi a ne njezin naziv formu i sadržaj to zna-či da je svaka isprava koja se vodi u skladu s poreznim i računovodstvenim propisima podobna za dokazivanje poslovnog događaja ako sadržava i minimum navedenih podataka U praksi je to najčešće otpremnica dostavnica primka račun povratnica i kalkulacija

Navedena se obveza odnosi i na proizvođače božićnih drvaca s tim da oni sastavljaju ispravu o zaduženju za vlastitu robu u kojoj se upisuju podatci o božićnim drvci-ma prema nazivu vrsti jedinici mjere količini i prodajnoj cijeni koju stavljaju na tržište te su ju obvezni držati u pro-dajnom objektu odnosno na prodajnom mjestu za vrijeme prodaje božićnih drvaca

94 ISTICANJE UVJETA PRODAJE I PRIDRŽAVANJE ISTAKNUTIH UVJETA

Ako dobavljač božićnih drvaca namjerava potrošačima odobravati posebne uvjete prodaje božićnih drvaca (pri-mjerice odobravati popust za pojedine skupine potrošača ili oblike plaćanja ili za pojedine vrste božićnih drvaca

ili obaviti besplatnu dostavu kupljenih božićnih drvaca u domove potrošača i sl) obvezan je u prodajnom objektu odnosno na prodajnom mjestu vidno istaknuti takve uvje-te prodaje i njih se pridržavati Ako trgovac kao poseban uvjet prodaje odobrava popust za božićna drvca ili pojedi-ne vrste a takav uvjet prodaje traje više od 3 dana obve-zan je istaknuti maloprodajnu cijenu prije i nakon popusta (osim u slučaju prodaje božićnih drvaca na daljinu i izvan poslovnih prostorija trgovca)

95 ISTICANJE MALOPRODAJNE CIJENE I PRIDRŽAVANJE ISTAKNUTIH CIJENA

Dobavljač božićnih drvaca mora jasno vidljivo i čit-ljivo istaknuti maloprodajnu cijenu16 božićnog drvca ndash ako se božićna drvca prodaju po komadu odnosno ci-jenu za jedinicu mjere (1 dužni centimetar ili metar) ndash ako se cijena određuje prema visini božićnog drvca te se pridržavati tako istaknute cijene Ako se božićno drvce prodaje sa stalkom ili u tegli tada treba na cijeni naznačiti odnosi li se istaknuta cijena i na stalak odno-sno teglu ili samo na božićno drvce (tada treba posebno istaknuti i maloprodajnu cijenu za stalak odnosno te-glu) Cijene se obvezno ističu u kunama (kn) a uz tu cijenu može se istaknuti cijena i u drugoj valuti (npr eurima) u kojem je slučaju za potrošača mjerodavna cijena istaknuta u kunama Cijena može biti istaknuta na obavijesti o proizvodu (markici) koja se ističe na sva-kom božićnom drvcu ili pored nje a može se istaknuti u vidu skupnog cjenika s popisom svih vrsta božićnih dr-vaca koji se prodaju s pripadajućim cijenama koji mora biti vidno istaknut na prodajnom mjestu

U slučaju posebnih oblika prodaje božićnih drvaca (ak-cijske prodaje sezonskog sniženja17 rasprodaje i prodaje božićnih drvaca s greškom) a ta prodaja traje dulje od 3 dana uz redovnu cijenu obvezno se mora istaknuti i cijena tijekom trajanja posebnog oblika prodaje (niža cijena) osim u slučaju sklapanja ugovora na daljinu i sklapanja ugovora izvan poslovnih prostorija dobavljača božićnih drvaca

Oni dobavljači koji nude na prodaju božićna drvca pu-tem interneta obvezni su uz opis (ili slike) božićni drvaca vidno istaknuti i njihove cijene uz jasno isticanje obavije-sti o tome jesu li u prikazane cijene uključeni troškovi do-stave i ostali manipulativni troškovi koji na bilo koji način utječu na prikazanu cijenu

96 IZDAVANJE RAČUNADobavljač božićnih drvca koji je porezni obveznik du-

žan je potrošaču za prodano božićno drvce izdati točan neizbrisiv jasan vidljiv i čitljiv račun a ako je obveznik fiskalizacije provoditi postupak fiskalizacije u prometu gotovinom18 Fizička osoba upisana u Upisnik dobavljača božićnih drvaca koja nije obrtnik a s obzirom na to da nije porezni obveznik nema obvezu izdavati račune

16 Maloprodajna cijena je konačna cijena u kunama za pojedini proizvod ili uslugu odnosno određenu količinu proizvoda uključujući poreze i druga davanja

17 U skladu s Pravilnikom o uvjetima i načinu provođenja sezonskog sniženja zimsko sezonsko sniženje započinje od 27 prosinca i može trajati najdulje 60 dana računajući od datuma početka obavljanja sezonskog sniženja

18 Na izdavanje i sadržaj gotovinskog računa primjenjuju se odredbe čl 63 Općega poreznog zakona (Nar nov br 11516 i 10618) čl 7 Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Nar nov br 7313 9913 ndash Odl Ust s 14813 15313 ndash Odl Ust s 14314 11516 i 10618) čl 9 st 5 Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovi-nom (Nar nov br 13312 11516 i 10618) te Zakon o računovodstvu (Nar nov br 7815 13415 12016 i 11618) i odredbe njihovih provedbenih pravilnika

UPRAVNO PRAVO97 ISTICANJE OBAVIJESTI O PODNOŠENJU

PRIGOVORA POTROŠAČAU prodajnom objektu odnosno na prodajnom mjestu

dobavljač božićnih drvaca koji ih prodaje na malo (potro-šačima) obvezan je vidno istaknuti obavijest o načinu pod-nošenja pisanih prigovora potrošača i to

frac34 u prodajnom objektu odnosno na prodajnom mjestu te potrošaču potvrditi primitak prigovora

frac34 putem pošte telefaksom ili elektroničkom poštomNa primljeni prigovor dobavljač božićnih drvaca mora

potrošaču odgovoriti pisano u roku od 15 dana od dana primitka prigovora Jednako je tako obvezan voditi i čuvati pisanu evidenciju o zaprimljenim prigovorima potrošača najmanje godinu dana od dana primitka prigovora

Dobavljač božićnih drvaca obvezan je na zahtjev i pre-ma izboru potrošača zamijeniti božićno drvce koje ima materijalni nedostatak novim ispravnim božićnim drv-cem bez nedostataka ili sniziti cijenu ili raskinuti ugovor o kupoprodaji (potrošač vraća dobavljaču božićno drvce s nedostatkom a dobavljač potrošaču svotu uplaćene ci-jene) Na odnose između dobavljača božićnih drvaca kao prodavatelja i potrošača kao kupca kad je u pitanju utvrđi-vanje materijalnog nedostatka i obveze dobavljača prema potrošača s naslova reklamiranog nedostatka primjenjuju se odredbe Zakona o obveznim odnosima kojima se uređu-je odgovornost prodavatelja za materijalne nedostatka na prodajnoj stvari19 Iznimno u slučaju sklapanja ugovora o kupoprodaji božićnih drvaca na daljinu (npr putem inter-neta) ili ugovora na daljinu potrošač ima pravo jednostra-no raskinut ugovor u roku od 14 dana od dana preuzima-nja božićnog drvca bez navođenja razloga za raskid

98 ZABRANA NEPOŠTENOG TRGOVANJA I NEPOŠTENE POSLOVNE PRAKSE

Trgovcima božićnih drvaca zabranjeno je nepošteno trgo-vanje pod kojima se podrazumijevaju radnje kojima se radi tržišnog natjecanja povređuju dobri trgovački običaji a osobi-to su to prodaja robe ispod njezine nabavne cijene s PDV-om i

19 Odgovornost prodavatelja za materijalni nedostatak na prodanoj stvari te prava i obveze prodavatelja i kupca (potrošača) po ovoj osnovi uređeni su odredbama čl 400 ndash 429 Zakona o obveznim odnosima (Nar nov br 3305 4108 12511 7815 i 2918)

prodaja robe s oznakama ili podatcima ili izgledom koji stva-raju ili bi mogli stvoriti zabunu glede izvora načina količine kakvoće ili drugih osobina božićnih drvaca20 Iznimno pro-daja robe ispod njezine nabavne cijene s PDV-om ne smatra se nepoštenim trgovanjem kad je riječ o potpunoj rasprodaji zbog zatvaranja prodajnog objekta te stečaja i likvidacije tr-govačkog društva odnosno zatvaranja obrta ili drugim razlo-zima kojima trgovac ne čini radnje kojima se sprječava ogra-ničava i narušava tržišno natjecanje (primjerice kod sniženja akcijske prodaje i prodaje božićnih drvaca s greškom)

Dobavljačima božićnih drvaca koji obavljaju prodaju božićnih drvaca potrošačima zabranjena je primjena ne-poštene poslovne prakse prema potrošačima21 Za potrebe ovog članka navodimo da se poslovna praksa trgovca (do-bavljača božićnih drvaca koji ih prodaje potrošačima) sma-tra nepoštenom ako je suprotna zahtjevima profesionalne pažnje i ako u smislu određenog proizvoda bitno utječe ili je vjerojatno da će bitno utjecati na ekonomsko ponašanje prosječnog potrošača kojemu je takva praksa namijenjena ili do kojega ona dopire odnosno prosječnog člana odre-đene skupine potrošača na koje je usmjerena a javlja se u dvama oblicima (vidovima) kao zavaravajuća poslovna praksa i agresivna poslovna praksa

10 ZAKLJUČAKBožićna drvca mogu proizvoditi te stavljati na tržište

(prodavati) samo one fizičke i pravne osobe koje su upisa-ne u Upisnik dobavljača božićnih drvaca ako su božićna drvca popraćena popratnicom i propisno označena (dekla-rirana) Prodaja božićnih drvaca na malo krajnjim potro-šačima najčešće se obavlja izvan prodavaonica na način i pod uvjetima propisanim odredbama zakona kojima se uređuje djelatnost trgovine na malo Prilikom obavljanja prodaje na malo trgovci i drugi prodavatelji (proizvođači božićnih drvaca) obvezni su se pridržavati obveza propisa-nih propisa kojima se uređuje zaštita potrošača

20 Koje se radnje i uz koje uvjete smatraju nepoštenim trgovanjem propisano je odredbama čl 6

21 Što se smatra nepoštenom poslovnom praksom koji su oblici (vidovi) nepo-štene poslovne prakse i koji su primjeri pojedinih oblika nepoštene poslovne prakse propisano je odredbama čl 30 do38a ZoZP

Ocjena zakonitosti općih akata JLP(R)S-aŽeljka TROPINA dipl iurUDK 3429

Hrvatski je sabor u listopadu 2019 godine usvojio Za-kon o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područ-noj (regionalnoj) samoupravi koji će stupiti na snagu 1 siječnja 2020 godine

Na pitanja koji su razlozi donošenja tih promjena ocje-ne zakonitosti općih akata s osvrtom na njihove razine odgovara se između ostaloga u ovom članku U članke se daje i predložak jednog akta i primjer zahtjeva za ocjenom njegove zakonitosti

1 UVODHrvatski sabor u listopadu 2019 godine usvojio je Za-

kon o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područ-noj (regionalnoj) samoupravi (Nar nov br 9819) koji će stupiti na snagu 1 siječnja 2020 godine

Sustav lokalne i područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj uređen je Zakonom o lokalnoj i po-dručnoj (regionalnoj) samoupravi1 Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi je temeljni sustavni

1 Nar nov br 3301 6001 12905 10907 12508 3609 15011 14412 1913 ndash pročišćeni tekst 13715 ndash ispravak 12317 i 9819

UPRAVNO PRAVOpropis kojim se uređuju jedinice lokalne i područne (regi-onalne) samouprave njihov djelokrug i ustrojstvo način rada njihovih tijela nadzor nad aktima i radom te druga pitanja od značenja za njihov rad

Najnovijim izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi iz 2019 godine izmijenjene su ili dodane nove odredbe koje se odno-se na postupak nadzora zakonitosti općih akata koje u svom samoupravnom djelokrugu donose predstavnička tijela jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave Naime dopunjena su i dorađena postojeća zakonska rješenja u pogledu nadzora zakonitosti općih akata s obzirom na činjenicu promjena u sustavu držav-ne uprave donošenjem novog Zakona o sustavu državne uprave2 te prestanka ustrojavanja ureda državne uprave u županijama koji su do sada obavljali nadzor zakonitosti općih akata u prvom stupnju Stoga u skladu s promjena-ma proizišlim iz Zakona o sustavu državne uprave slije-dom kojih se uredi državne uprave u županijama više ne ustrojavaju kao tijela državne uprave ovlast za nadzor zakonitosti akata više ne može biti kao do sada podijelje-na na dva stupnja (prvi stupanj uredi državne uprave i drugi stupanj središnja tijela državne uprave) nego nad-zor obavljaju samo nadležan tijela državne uprave svako u svom djelokrugu

Nadalje napominje se da u skladu s prijelaznim i završ-nim odredbama navedenog Zakona o izmjenama i dopuna-ma Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupra-vi jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave obvezne su uskladiti svoje statute i druge opće akte s odredbama toga Zakona u roku od 60 dana od dana njego-va stupanja na snagu (a stupa na snagu 1 siječnja 2020)

Stoga se u ovom članku nastoje u bitnim crtama iznijeti najznačajnije novine koje su navedene zakonske izmjene donijele u sustavu lokalne samouprave a odnose se prven-stveno na nadzor zakonitosti općih akata jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

2 OCJENA ZAKONITOSTI OPĆIH AKATA PREDSTAVNIČKIH TIJELA JLP(R)S-a

Predstavnička tijela općina gradova i županija donose propise u vezi s obavljanjem poslova iz samoupravnog dje-lokruga U hijerarhiji pravnih propisa ti se propisi sma-traju podzakonskim propisima koje Ustav u čl 125 al 2 poznaje pod nazivom bdquodrugi propisldquo Neovisno o tome je li riječ o propisima donesenim u samoupravnom djelokrugu ili prenesenom djelokrugu ti propisi podliježu zahtjevima vladavine prava ustavnosti i zakonitosti

Dakle predstavničko tijelo općine grada i županije u svom samoupravnom djelokrugu donosi odluke i druge opće akte u skladu sa svojim statutom Uređivanje druš-tvenih odnosa putem općeg akta odnosi se na neodređeni broj slučajeva jer se njime na općenit način unaprijed uređuju određeni društveni odnosi u jedinici lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave

Najvažniji temeljni opći akt koji donosi općina grad i županija je statut Statutom se podrobnije uređuju sva naj-važnija pitanja iz samoupravnog djelokruga općine grada odnosno županije njezina obilježja priznanja ustrojstvo ovlasti i način rada tijela način obavljanja poslova obli-

2 Nar nov br 6619

ci konzultiranja građana provedba referenduma iz djelo-kruga mjesna samouprava ustrojstvo i rad javnih službi oblici suradnje jedinica te druga pitanja od važnosti za ostvarenje prava i obveza jedinica Statut općine grada i županije te drugi opći akti predstavničkog tijela jedinice moraju biti u skladu s Ustavom i zakonom što proizlazi iz odredbe čl 5 st 1 Ustava Republike Hrvatske

Drugi opći akti koje donose jedinice lokalne i područ-ne (regionalne) samouprave su npr proračun godišnji obračun proračuna prostorni plan i druge odluke odnosno opći akti iz različitih upravnih područja Ti se akti dono-se prema uobičajenoj proceduri i moraju biti u skladu sa statutom Statut jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave proračun i godišnji obračun donose se veći-nom glasova svih članova predstavničkog tijela Međutim poslovnikom predstavničkog tijela mogu se odrediti druga pitanja odnosno opći akti o kojima se odlučuje većinom glasova svih članova predstavničkog tijela

Prije stupanja na snagu opći akt objavljuje se u službe-nom glasilu jedinice kako bi se svi na koje se odnosi mo-gli upoznati s njegovim sadržajem odnosno odredbama Osim toga bez objave (publikacije) opći akt ne može stu-piti na snagu odnosno proizvoditi pravne učinke Opći akt stupa na snagu najranije osmi dan od dana objave3 osim ako iznimno općim aktom zbog opravdanih razloga nije određeno da stupa na snagu prvog dana nakon dana obja-ve Ističemo da opći akt ne može stupiti na snagu danom donošenja4 Jednako tako opći akt ne može imati povratno djelovanje (prema odredbi čl 73 st 5 Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi)5

3 Ovdje se upućuje na Odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske od 23 siječnja 2013 godine (Nar nov br 1213) kojom se Ustavni sud očitovao glede stupanja na snagu zakona te propisa državnih tijela Ustavni sud je zauzeo stajalište da je potreb-no voditi računa o dvama trenutcima 1) trenutku objave propisa i 2) trenutku stupa-nja na snagu tih propisa a što jasno proizlazi iz čl 90 st 1 Ustava Republike Hrvatske koji glasi Prije nego što stupe na snagu zakoni i drugi propisi državnih tijela objavljuju se u bdquoNarodnim novinamaldquo službenom glasilu Republike Hrvatske Nadalje u čl 90 st 3 Ustava propisano je da zakon stupa na snagu najranije osmi dan od dana njegove objave osim ako nije zbog osobito opravdanih razloga zakonom drukčije određeno Na temelju navedenih ustavnih odredaba Ustavni je sud utvrdio da iznimka glede stupanja na snagu ndash zbog osobito opravdanih razloga ndash ne može biti protumačena tako da derogira temeljno pravilo o računanju rokova na dane ndash osam dana od dana objave Naime najkraće dopušteno vakacijsko razdoblje u smislu članka 90 stavka 3 Ustava iznosi jedan dan Navedeno znači da svi zakoni za koje postoje osobito oprav-dani razlozi da stupe na snagu u najkraćem mogućem roku mogu dakle stupiti na snagu najranije prvi dan od dana njegove objave O navedenom je potrebno voditi računa i u odnosu na opće akte jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

4 Ovdje treba skrenuti pozornost i na Rješenje Visokoga upravnog suda Repu-blike Hrvatske od 25 listopada 2013 godine u postupku ocjene zakonitosti općeg akta jedinice lokalne samouprave pokrenutom po zahtjevu Vlade RH a kojim se zahtjev odbacuje U obrazloženju predmetnog Rješenja između ostaloga navodi se da proizlazi da osporena odluka (opći akt) obustavljena od primjene nije objavljena u službenom glasniku jedinice i nije bila u primjeni ali nije niti stavljena izvan snage odlukom predstavničkog tijela jedinice

Visoki upravni sud u obrazloženju Rješenja navodi da je prema odredbi čl 3 st 2 Zakona o upravnim sporovima predmet upravnog spora ocjena zakonitosti općeg akta jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave pravne osobe koja ima javnu ovlast i pravne osobe koja obavlja javnu službu Prema odredbi čl 85 st 1 t 1 Zakona o upravnim sporovima Visoki upravni sud će rješenjem odbaciti zahtjev za ocjenu zakonitosti i o tome obavijestiti podnositelja ako utvrdi da akt koji se zahtjevom osporava nije opći akt

Iz odredbe čl 73 Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi pro-izlazi da je opći akt jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave određen donositeljem a to je predstavničko tijelo jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave sadržajem a to je uređenje u okviru djelokruga jedinice lokalne odnosno područne samouprave te javnom objavom kao nužnom pretpostavkom stupanja na snagu

Zbog toga opći akt koji nije objavljen i nije stupio na snagu ne može biti pred-metom ocjene zakonitosti u upravnom sporu te je Sud predmetni zahtjev u smislu odredbe čl 85 st 1 t 1 Zakona o upravnim sporovima odbacio kao nedopušten

5 Visoki upravni sud Republike Hrvatske u svojoj presudi i rješenju od 29 li-stopada 2014 godine (Broj Usoz-122013-9) potvrdio je da na temelju Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi opći akti ali i izmjene i dopune općih akata jedinica lokalne i područne samouprave ne mogu imati povratno djelovanje

UPRAVNO PRAVOZakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samou-

pravi (izmjenama iz 2005 godine) utvrđeno je da nadzor zakonitosti općih akata koje u samoupravnom djelokrugu donose predstavnička tijela jedinica obavljaju uredi držav-ne uprave i nadležna središnja tijela državne uprave sva-ko u svom djelokrugu

U hrvatskom je pravnom sustavu dana mogućnost dr-žavnim tijelima da kontroliraju ustavnost i zakonitost op-ćih akata predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne samouprave te je nadzor nad općim aktima sa stajališta njihove zakonitosti dodijeljen uredima državne uprave nadležnim središnjim tijelima državne uprave ovisno o upravnom području o kojem je riječ te Vladi Republike Hrvatske ako je riječ o statutima jedinica lokalne i područ-ne (regionalne) samouprave

Osim toga općinski načelnik gradonačelnik odnosno župan ima mogućnost obustaviti od primjene opći akt predstavničkog tijela ako ocijeni da je tim aktom povrije-đen zakon ili drugi propis

Međutim izmjenama i dopunama Zakona o lokal-noj i područnoj (regionalnoj) samoupravi iz 2019 godine (a koje stupaju na snagu 1 siječnja 2020) slijedeći ustavno načelno prema kojemu su tijela je-dinica lokalne i područne (regionalne) samouprave samostalna u obavljanju poslova iz svojeg djelokru-ga i podliježu samo nadzoru ustavnosti i zakonitosti ovlaštenih državnih tijela (čl 137 Ustava) nadzor zakonitosti općih akata uređuje se tako da dosadašnja ovlast ureda državne uprave koji se prestaju ustroja-vati odnosno njihovih predstojnika u postupku nad-zora zakonitosti općih akata prestaje a ostaje samo u djelokrugu tijela državne uprave svakog u njegovom djelokrugu u skladu s posebnim zakonom S obzirom na to da više nema podjele na prvostupanjska i središ-nja tijela državne uprave (na temelju novog Zakona o sustavu državne uprave) više se ne upotrebljava izraz bdquosredišnja tijela državne upraveldquo nego izraz bdquoti-jela državne upraveldquo

Nadalje ako je opći akt obustavljen od primjene jer je u suprotnosti sa zakonom tijelo državne uprave obvezno je podnijeti Visokom upravno sudu Republike Hrvatske za-htjev za ocjenom zakonitosti općeg akta

Međutim ako je riječ o nadzoru statuta jedinice koji predstavljaju iznimku u odnosu na ostale opće akte odno-sno ako je statut obustavljen od primjene jer je u suprot-nosti s Ustavom ili zakonom tijelo državne uprave koje je i obustavilo statut predložit će bez odgode Vladi Republike Hrvatske pokretanje postupka za ocjenom suglasnosti sta-tuta s Ustavom i zakonom pred Ustavnim sudom Republi-ke Hrvatske Stoga konačnu odluku donosi sud ndash Visoki upravni sud ili Ustavni sud

21 OPĆI AKTI KOJI IMAJU OBILJEŽJA PROPISAProblem u praksi predstavlja razgraničenje općenor-

mativnog akta (propisa) od drugoga općeg akta ndash poje-dinačnoga i internoga općenormativnog akta koje je do-nijelo predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave Temeljno mjerilo za razgraničenje općenormativnog akta (propisa) od internoga općeg akta i pojedinačnog akta je odgovor na pitanje ima li opći akt obilježja propisa u ma-

terijalnom smislu (apstraktna i opća pravila)6 Propis je samo onaj opći akt koji ima eksterni općenormativni i pravno obvezujući karakter a primjenjuje se u objektiv-no određenoj situaciji

Da bi neki opći akt bio bdquopropisldquo u materijalnom smislu potrebno je da ispunjava sljedeće uvjete

1 akt mora donijeti nadležno tijelo državne ili javne vlasti

2 na temelju tog akta ndash kojim se na apstraktan način uređuju prava i obveze trećih osoba tj propisuju pret-postavke za uređenje njihovih prava i obveza donose se pojedinačni akti kojim se rješava o konkretnim pravima i obvezama konkretnih subjekata

3 uvažavajući pravila o prostornom djelovanju propisa opći akt mora vrijediti općenito za sve subjekte koji će doći u situaciju da se akt na njih primjenjuje i to u pravilu na cjelokupnom području na kojemu se prostire nadležnost tijela koje je donijelo akt

Bitno pitanje ustavnopravnog poretka je koji se opći akti predstavničkih tijela imaju smatrati drugim propisom u smislu čl 125 st 2 Ustava te mogu li biti predmetom ap-straktne kontrole ustavnosti i zakonitosti Naime Ustavni sud ovlašten je ukinuti ili poništiti drugi propis ako utvrdi da je neustavan ili nezakonit (na temelju Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske)

Razlike između propisa i internoga općenormativnog akta ponekad su nejasne ili prikrivene Nejasnoći prido-nosi i zakonodavac normativnim rješenjima koja nisu do-sljedna Zakonodavac nije propisao definiciju bdquoodlukeldquo kao mjerilo za razgraničenje od drugoga općeg akta koja je ujedno i najčešći akt koji donosi predstavničko tijelo op-ćine ili grada Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi ne poznaje pojam bdquopropisldquo nego se u tekstu zakona rabi pojam bdquoodluka i drugi opći aktildquo koje donose predstavnička tijela općina i gradova7

Opći akti koji nemaju svojstvo propisa su sljedeći in-terni opći akti koji su apstraktni ali im nedostaje djelova-nje erga omnes opći akti za pojedinačni slučaj koji se ne mogu svesti na zajednički nazivnik jer su međusobno vrlo različiti a u tu skupinu spadaju opći akti koji nemaju kva-litetu apstraktnog pravila opći akti koji su individualni (pojedinačni) i opći akti koji se tiču i konkretnog subjekta i odnose se na konkretan slučaj8

22 POSTUPAK NADZORA OPĆIH AKATA NAKON IZMJENA ZAKONA IZ 2019 GODINE

Izmjenama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi iz 2019 godine izvršene su određene izmjene u postupku provedbe nadzora nad zakonitosti općih akata koje donose predstavnička tijela jedinica lokalne i područ-ne (regionalne) samouprave posebno u dijelu nadležnosti za obavljanje nadzora općih akata

6 Bienenfeld J Gagro B Kasabašić Š Mihelčić G Mrduljaš D Račan A Sarvan D Komunalna naknada komunalni doprinos i gradnja Novi informator 2006 str 142

7 Citat prema ibid 6 str 1448 Opći akti jedinica lokalne samouprave za koje je Ustavni sud utvrdio da nisu

propisi odluka o prodaji građevinskih parcela na području grada program raspola-ganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu RH zajedničke mjere programa mjera za naplatu potraživanja grada zaključak o potvrđivanju cjenika usluga sakupljanja i odvoza komunalnog otpada za područje grada zaključak o davanju prethodne sugla-snosti na nove cijene komunalne usluge održavanja čistoće zaključak o određivanju upravitelja svih zgrada na području grada zaključak o davanju prethodne suglasnosti na uvođenje tarife komunalne usluge pročišćavanja otpadnih voda grada Prijedlozi za ocjenom njihove ustavnosti i zakonitosti odbačeni su rješenjem Ustavnog suda RH

UPRAVNO PRAVOS ciljem provedbe Nacionalnog programa reformi 2019

u okviru reformskog prioriteta bdquoUnaprjeđenje javne upra-veldquo koji uključuje mjeru bdquoDecentralizacija i racionaliza-cijaldquo nakon stupanja na snagu novog Zakona o sustavu državne uprave (Nar nov br 6619) potrebno je usposta-viti normativni okvir kojim se na dosljedan i cjelovit način uređuje sustav državne uprave te omogućuje učinkovitije obavljanje poslova državne uprave

U tom smislu bile su potrebne i izmjene Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi u dijelu kojim je propisana stvarna nadležnost ureda državne uprave u županijama za obavljanje poslova državne uprave kojima će se pojedini poslovi državne uprave po-vjeriti županijama osim poslova upravnog i inspek-cijskog nadzora te nadzora zakonitosti općih akata koji će se ovisno o upravnom području staviti u nadležnost tijela državne uprave Jednako tako a s obzirom na to da se više ne ustrojavaju uredi državne uprave u županijama više se ne utvrđuje ni podjela ti-jela državne uprave na središnja i prvostupanjska tijela državne uprave

U povodu novog Zakona o sustavu državne uprave Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 18 srpnja 2019 godine donijela Zaključak9 kojim je utvrđen popis zakona koji čini sastavni dio Zaključka a kojim su pobrojeni zakoni kojima je propisana stvarna nadležnost ureda državne uprave u županijama za obavljanje poslo-va državne uprave

U odnosu na predmetni popis Zaključkom su se nad-ležna tijela državne uprave između ostaloga zadužila za izradu odgovarajućih izmjena zakona kojima je propisana stvarna nadležnost ureda državne uprave u županijama10 za obavljanje poslova državne uprave kojima će se odno-sni poslovi državne uprave povjeriti županijama

Prema tome pojedini poslovi državne uprave iz nad-ležnosti ureda državne uprave povjeravaju se jedinicama područne (regionalne) samouprave odnosno županijama osim poslova upravnog i inspekcijskog nadzora te nad-zora zakonitosti općih akata koji se ovisno o uprav-nom području stavljaju u nadležnost tijela državne uprave na temelju posebnih propisa

Slijedom toga bilo je potrebno izmijeniti i dopuniti Za-kon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi kako bi se uspostavio normativni okvir za povjeravanje poslova državne uprave jedinicama lokalne a prvenstveno jedini-cama područne (regionalne) samouprave

Istodobno zbog prestanka ustrojavanja ureda državne uprave u županijama odredbe važećeg Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi u kojima su sadržane ovlasti ureda državne uprave u županijama i predstojnika tih ureda bilo je potrebno izmijeniti

Nadalje kako u skladu s odredbama do sada važećeg Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi nadzor zakonitosti općih akata koje u samoupravnom djelokrugu donose predstavnička tijela općina gradova i županija obavljaju uredi državne uprave u županijama i

9 KLASA022-0319-07292 URBROJ 50301-2506-19-410 Jednako tako prijelaznom odredbom u čl 67 Zakona o sustavu državne

uprave utvrđeno je da uredi državne uprave u županijama ustrojeni na temelju prije važećeg Zakona o sustavu državne uprave nastavljaju s radom do stupanja na snagu posebnih zakona kojima će se pojedini poslovi državne uprave iz nadležnosti ureda državne uprave povjeriti županijama

nadležna središnja tijela državne uprave svako u svojem djelokrugu u skladu s posebnim zakonom sve odredbe o nadzoru zakonitosti općih akata kojima je utvrđena nad-ležnost i postupanje ureda državne uprave u županijama i predstojnika tih ureda bilo je potrebno izmijeniti

Tako je izmjenama i dopunama Zakona slijedeći ustavno načelo prema kojemu su tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave samostalna u obavlja-nju poslova iz svojeg djelokruga i podliježu samo nadzo-ru ustavnosti i zakonitosti ovlaštenih državnih tijela (čl 137 Ustava) nadzor zakonitosti općih akata uređuje na drukčiji način te dosadašnja ovlast ureda državne uprave odnosno njihovih predstojnika u postupku nadzora zako-nitosti općih akata prestaje a ostaje samo u djelokrugu tijela državne uprave svakog u njegovom djelokrugu u skladu s posebnim zakonom

Naime na temelju navedenih izmjena Zakona poslove nadzora zakonitosti općih akata koje u sa-moupravnom djelokrugu donose predstavnička tije-la općina gradova i županija obavljaju samo tijela državne uprave koja ovlast za obavljanje nadzora zakonitosti općih akata imaju i prema odredbama do sada važećeg Zakona

Nadalje određenu novinu predstavlja postupanje ti-jela državne uprave tako što se sada utvrđuje obveza predsjednika predstavničkog tijela jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave za dostavu općih akata nadležnom tijelu državne uprave u čijem je djelokrugu opći akt

Nadležno tijelo državne uprave predstavničkom tijelu može dati uputu za postupanje ako utvrdi određene nepra-vilnosti u općem aktu (što su do sada radili uredi državne uprave u županijama) Navedeno je predviđeno kako ne bi došlo do znatnog povećanja obustava općih akata od primjene ako ne bi bilo propisano davanje uputa a s ob-zirom na to da postupak nadzora više nije podijeljen na dva stupnja odnosno s obzirom na prestanak ustrojavanja ureda državne uprave koji su obavljali postupak nadzora bdquou prvom stupnjuldquo

U postupku bdquoredovnogldquo nadzora zakonitosti općeg akta koji u samoupravnom djelokrugu donose predstavnička tijela jedinica nadležno tijelo državne uprave ovlašteno je obustaviti opći akt od primjene Znači u postupku nad-zora zakonitosti općeg akta predsjednik predstavničkog tijela po donošenju općeg akta obvezan je dostaviti ga na nadzor tijelu državne uprave ovisno o upravnom područ-ju na koji se akt odnosi

Jednako tako kao i do sada tijela državne uprave u okviru svoga djelokruga utvrđenog posebnim zakonom mogu neposredno provesti postupak nadzora zakonitosti općeg akta u svakom trenutku nakon dobivanja saznanja da opći akt nije suglasan s Ustavom ili zakonom neovisno o rokovima i postupanju pri bdquoredovnomldquo nadzoru zakoni-tosti općih akata (znači kada naknadno saznaju za nezako-nitost općeg akta)11

11 Upućuje se i na odredbe Zakona o upravnim sporovima (Nar nov br 2010 14312 15214 9416 i 2917) slijedom kojih između ostaloga postupak ocjene zakonitosti općeg akta Visoki upravni sud pokreće na zahtjev fizičke ili pravne osobe ili skupine osoba povezanih zajedničkim interesom ako je pojedinačnom odlukom javnopravnog tijela koja se temelji na općem aktu došlo do povrede njihovih prava ili pravnog interesa Postupak ocjene zakonitosti općeg akta Visoki upravni sud može pokrenuti po službenoj dužnosti na temelju obavijesti građana pučkog pravobra-nitelja ili na zahtjev suda (čl 83 Zakona)

UPRAVNO PRAVONadalje dorađeno je dosadašnje rješenje vezano uz

ovlast općinskog načelnika gradonačelnika odnosno žu-pana za obustavom općeg akta konkretno propisuje se točan način postupanja nadležnog tijela državne uprave s odlukom općinskog načelnika gradonačelnika ili župana o obustavi od primjene općeg akta koju ono može ili potvr-diti ili ukinuti

OPĆI AKTI

JLP(R)S-a

Nadzor zakonitosti

obavljaju tijela državne uprave svako u svom

djelokrugu (predsjednik pt obvezan

dostaviti TDU)

Obustava općeg

akta od strane TDU (+

uputa za ispravak)

Ocjena zakonitosti

Visoki upravni sud (za statute

Ustavni sud RH)

23 OBUSTAVA OD PRIMJENE OPĆEG AKTAKod obustave od primjene općeg akta riječ je o privreme-

nom prestanku mogućnosti primjene općeg akta do koje do-lazi zbog toga što je ovlašteni nositelj kontrole akta (izvršno tijelo tijelo državne uprave) iskoristio pravo da ga obustavi od primjene zbog sumnje u njegovu ispravnost tj ustavnost i zakonitost U obrazloženju obustave od primjene potrebno je navesti obustavlja li se cijeli akt pojedini njegov dio ili nor-ma te pritom utvrditi u čemu se sastoji neustavnost odnosno nezakonitost Nakon toga u slučaju obustave konačnu odlu-ku u hrvatskom pravnom sustavu donosi Visoki upravni sud Republike Hrvatske ili na prijedlog Vlade Republike Hrvat-ske Ustavni sud Republike Hrvatske (za statute)

Naime u skladu s promjenama proizišlim iz Zakona o sustavu državne uprave slijedom kojih se uredi državne uprave u županijama više ne ustrojavaju kao tijela državne uprave ovlast za nadzor zakonitosti akata više ne može biti podijeljena kao do sada na bdquodva stupnjaldquo (bdquoprvi stupanjldquo ure-di državne uprave i bdquodrugi stupanjldquo središnja tijela državne uprave) te je navedeno pitanje drukčije uređeno Stoga do-sadašnja ovlast ureda državne uprave odnosno poslovi nad-zora zakonitosti općih akata koje su obavljali uredi ostaje samo u djelokrugu nadležnih tijela državne uprave svakog u njegovom djelokrugu u skladu s posebnim zakonom

S obzirom na to da u skladu s čl 79 Zakona nadzor zakonitosti općih akata predstavničkih tijela općina gra-dova i županija obavljaju nadležna tijela državne uprave u svom djelokrugu propisana je obveza predsjednika predstavničkog tijela za dostavom općih akata i to tako da je opći akt zajedno s izvatkom iz zapisnika koji se odnosi na postupak donošenja općeg akta propisan statu-tom i poslovnikom u roku od 15 dana od dana donošenja općeg akta predsjednik predstavničkog tijela jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave ob-vezan dostaviti nadležnom tijelu državne uprave u čijem je djelokrugu opći akt

Nastavno na drukčije propisivanje tijela ovlaštenih za nadzor zakonitosti općih akata te utvrđivanja obveze pred-sjednika predstavničkog tijela jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave dostave općih akata nadležnom tijelu državne uprave u čijem je djelokrugu opći akt propisuje se i način postupanja tijela državne uprave s dostavljenim općim aktima u postupku nadzora njihove zakonitosti

Kad nadležno tijelo državne uprave izvrši nadzor nad zakonitošću općeg akta ako utvrdi određene nepravilnosti u općem aktu može predstavničkom tijelu jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave dati uputu za postupanje odnosno za uklanjanje uočenih nedostataka u propisanom roku Naime kad nadležno tijelo državne upra-ve ocijeni da je opći akt u suprotnosti s Ustavom i zakonom ili ako su u postupku donošenja općeg akta počinjene ne-pravilnosti bez odgode će dati uputu predstavničkom tijelu da u roku od 15 dana od primitka upute otkloni uočene ne-dostatke Ako predstavničko tijelo ne postupi prema uputi nadležnog tijela državne uprave i ne otkloni nedostatke u propisanom roku nadležno tijelo državne uprave donosi odluku o obustavi od primjene općeg akta ili pojedinih odre-daba općeg akta koja mora biti obrazložena (čl 80 Zakona) Odluku o obustavi nadležno tijelo državne uprave dužno je donijeti u roku od 60 dana od isteka roka u kojem je pred-stavničko tijelo trebalo otkloniti uočene nedostatke

Takvim se propisivanjem daje mogućnost otklanjanja ne-dostataka u općem aktu prije nego što akt bude obustavljen od primjene U obavljanju postupka nadzora zakonitosti nadležno tijelo državne uprave dat će uputu za otklanjanje nedostataka te ako predstavničko tijelo postupi prema upu-ti akt će biti valjan i neće doći do njegove obustave

Ujedno zbog promjene nadležnosti tijela a osobito stoga što su za postupak nadzora i donošenje odluke o obustavi općeg akta sada ovlaštena isključivo tijela državne uprave mijenja se i rok za donošenje odluke o obustavi te se pro-pisuje rok od 60 umjesto dosadašnjih 15 dana (u kojem je roku trebao postupati predstojnik ureda državne uprave)

Vezano uz dostavu odluke o obustavi općeg akta pro-pisuje se da se ista bez odgode dostavlja predsjedniku predstavničkog tijela jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave općinskom načelniku gradona-čelniku ili županu te tijelu državne uprave nadležnom za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu

Novinu predstavlja i propisivanje obveze jedinicama da odluku o obustavi općeg akta od primjene obvezno objave u službenom glasilu jedinice

Nadalje tijelo državne uprave u okviru svog djelokruga utvrđenog posebnim zakonom ima pravo i dužnost opći akt predstavničkog tijela jedinice lokalne odnosno po-dručne (regionalne) samouprave i neposredno obustaviti od primjene ako ocijeni da je takav akt u suprotnosti s Ustavom ili zakonom (čl 80b Zakona)

Iako se utvrđena ovlast ne mijenja te je postojala i do sada detaljnije se propisuje da osim u nadzoru zakonitosti općih akata propisanom čl 79 80 i 80a Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (ako je predsjednik predstavničkog tijela svaki opći akt obvezan dostaviti na nadzor tijelu državne uprave u čiji djelokrug spada done-seni akt) sva tijela državne uprave (kao i do sada) u okviru svoga djelokruga utvrđenog posebnim zakonom mogu i ne-posredno donijeti odluku o obustavi općeg akta od primjene (što se primjerice odnosi na situacije kada nije proveden bdquoredovanldquo nadzor jer opći akt nije bio dostavljen tijelu dr-žavne uprave na nadzor nakon njegovog donošenja)

To znači da neovisno o postupku nadzora zakonitosti te nadležnosti i rokovima za provedbu iz čl 79 80 i 80a Zakona sva tijela državne uprave mogu u bilo kojem tre-nutku nakon stjecanja saznanja o postojanju nezakonitosti neposredno provesti nadzor zakonitosti općih akata koje u

UPRAVNO PRAVOsamoupravnom djelokrugu donose predstavnička tijela jedi-nica i obustaviti od primjene opći akt predstavničkog tijela donesen u upravnom području iz djelokruga pojedinog tije-la državne uprave utvrđenog posebnim zakonom I u ovom slučaju utvrđena je obvezatnost objave odluke o obustavi općeg akta od primjene u službenom glasilu jedinice

Dakle detaljnije je uređena ovlast za postupanje nadlež-nog tijela državne uprave u postupku nadzora zakonitosti općeg akta konkretno da nadležno tijelo državne uprave može provesti postupak nadzora općeg akta u svakom tre-nutku nakon stjecanja saznanja da opći akt nije suglasan s Ustavom ili zakonom

Međutim ako tijelo državne uprave obustavi od pri-mjene opći akt odnosno ako odluku općinskog načelnika gradonačelnika ili župana o obustavi ocijeni osnovanom u takvom slučaju ima dužnost podnijeti Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske zahtjev za ocjenom zakonitosti spornoga tj obustavljenoga općeg akta (čl 82 Zakona)

Slijedom iznesenoga u postupku nadzora nad zakoni-tošću općeg akta jedinice postoji svojevrsna hijerarhija tijela koja sudjeluju u postupku nadzora i na određeni način obavlja se kontrola obustave od primjene U po-stupku nadzora općeg akta i obustavi sudjeluju općinski načelnik gradonačelnik odnosno župan tijela državne uprave prema djelokrugu i Visoki upravni sud Republike Hrvatske te u slučaju statuta Vlada Republike Hrvatske i Ustavni sud Republike Hrvatske U takvom slučaju ko-načnu odluku o obustavi od primjene donosi u pravilu neko drugo tijelo odnosno sud a ne ono koje je donijelo odluku o obustavi od primjene

Primjer odluke o obustavi općeg akta od primjene

KLASA URBROJ Zagreb Na temelju čl 80b st 1 Zakona o lokalnoj i područnoj (re-gionalnoj) samoupravi (Nar nov br 3301 6001 12905 10907 12508 3609 15011 14412 1913 ndash pročišće-ni tekst 13715 ndash ispravak 12317 i 9819) Ministarstvo ______ dana _______ 2020 godine donijelo je

ODLUKUObustavlja se od primjene Odluke o plaći općinskog načel-nika Općine ______ KLASA ______ URBROJ ______ koju je Općinsko vijeće Općine _____ donijelo 11 rujna 2018 godine a koja je objavljena u Službenom glasniku Općine _______ broj 92018Ova Odluka objaviti će se u službenom glasilu Općine ______

ObrazloženjeMinistarstvo ______ zaprimilo je 9 siječnja 2020 godine dopis općinskog načelnika Općine ______ KLASA ______ URBROJ _______ od 3 siječnja 2020 godine kojim se traži nadzor nad zakonitošću Odluke o plaći općinskog načelnika Općine _____ KLASA _______ URBROJ _______ koju je Op-ćinsko vijeće Općine _______ donijelo 11 rujna 2018 godineU zahtjevu za nadzorom navodi se da je predmetna Odluka o plaći općinskog načelnika Općine ______ donesena na prijedlog šestorice vijećnika Općinskog vijeća a ne na prijed-log općinskog načelnika u skladu s čl 3 Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Nar nov br 2810) a što je vidljivo i iz zapisnika sa sjednice Općinskog vijeća održane 11 rujna 2018 godineZavršno u zahtjevu općinskog načelnika navodi se da je tek u prosincu 2019 godine došlo do spoznaje da je Odluka o plaći općinskog načelnika Općine ______ donesena protivno Zako-nu o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi

s obzirom na to da je donesena na prijedlog šestorice članova Općinskog vijeća a ne na prijedlog općinskog načelnika slije-dom čega je zatražen nadzor zakonitosti predmetne Odluke Postupajući u predmetu Općine _______ Ministarstvo ______ utvrdilo je da su u postupku donošenja Odluke o plaći op-ćinskog načelnika Općine ______ KLASA _______ URBROJ _______ koju je Općinsko vijeće Općine ______ donijelo 11 rujna 2018 godine učinjene nepravilnosti u postupku dono-šenja jer su ju predložili neovlašteni predlagatelji te su slije-dom toga povrijeđene odredbe Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi a vezano kao što je navedeno uz ovlaštenog predlagatelja za njezino donošenje Na temelju izvršenog uvida u dokumentaciju koja prileži spi-su ovo Ministarstvo utvrdilo je da je Općinsko vijeće Općine ______ na 10 sjednici održanoj 11 rujna 2018 godine doni-jelo Odluku o plaći općinskog načelnika Općine _______ Na-vedena Odluka objavljena je u Službenom glasniku Općine ________ broj 92018Uvidom u zapisnik s gore naznačene sjednice Općinskog vije-ća Općine ______ utvrđeno je da je na sjednici bilo nazočno svih 11 članova koliko ih broji predstavničko tijelo Dnevni red sjednice usvojen je s 11 glasova bdquozaldquo Pod t 7 utvrđenoga dnevnog reda donesena je Odluku o plaći općinskog načel-nika Općine ______ sa 6 glasova bdquozaldquo (i 5 glasova bdquoprotivldquo) od ukupno 11 članova predstavničkog tijelaNa osnovi zapisnika s 10 sjednice Općinskog vijeća Općine _____ utvrđeno je da je spornu Odluku predložila grupa vi-jećnika Navedeno proizlazi i iz dopisa šestorice vijećnika od 4 lipnja 2018 godine upućenog predsjednici Općinskog vije-ća Općine _______Za ocjenu zakonitosti sporne Odluke Općinskog vijeća Općine ______ mjerodavne su odredbe Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Nar nov br2810)Navedenim Zakonom u čl 3 propisano je da osnovicu i koe-ficijente za obračun plaće župana gradonačelnika i općinskih načelnika te njihovih zamjenika određuje odlukom predstav-ničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samou-prave u kojoj obnašaju dužnost na prijedlog župana grado-načelnika odnosno općinskog načelnikaPolazeći od navedene zakonske odredbe te uzimajući u obzir činjenice utvrđene uvidom u spis premeta ovo je Ministar-stvo utvrdilo da Odluka Općinskog vijeća Općine _______ o plaći općinskog načelnika Općine ______ nije u skladu s odredbama Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regi-onalnoj) samoupravi odnosno da je protivna odredbi čl 3 navedenog Zakona Naime skreće se pozornost da je Odluka donesena na prijed-log općinskih vijećnika a ne na prijedlog općinskog načelnika koji je prema čl 3 Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi jedini ovlašteni predlagatelj visine koeficijenta i osnovice za obračun plaće općinskog načelnika i njegova zamjenikaSlijedom navedenoga Ministarstvo _______ je donijelo odlu-ku kao dispozitivuM I N I S T A RDostaviti

1 Općina _______ ndash predsjednik Općinskog vijeća2 Općinski načelnik Općine _______3 Općina _______ za objavu u službenom glasilu4 Tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (re-

gionalnu) samoupravu5 Pismohrana ndash ovdje

Napomena 1 Kada nadzor općeg akta obavlja neko drugo tije-lo državne uprave u okviru svoga djelokruga a ne tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupra-vu odluku o obustavi potrebno je dostaviti i tijelu državne upra-ve nadležnom za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravuNapomena 2 Osim na temelju čl 80b Zakona o lokalnoj i po-dručnoj (regionalnoj) samoupravi u kojem slučaju tijelo državne uprave svako u svom djelokrugu može obustaviti opći akt od

UPRAVNO PRAVO

primjene u svakom trenutku po stjecanju saznanju za nezakoni-tost općeg akta (ili dijela) na temelju zadnjih izmjena i dopuna navedenog Zakona iz 2019 godine tijelo državne uprave svako u svom djelokrugu može obustaviti opći akt jedinice i na temelju čl 80 st 2 Zakona u postupku bdquoredovnogldquo nadzora jer s pre-stankom postojanja ureda državne uprave nadzor općih akata obavljaju samo tijela državne uprave svako u svom djelokru-gu ovisno o upravnom području na koje se odnosi opći akt

24 OBUSTAVA OD PRIMJENE OPĆEG AKTA OD STRANE IZVRŠNOG TIJELA

Obustaviti od primjene opći akt predstavničkog tijela jedinice može i općinski načelnik gradonačelnik odnosno župan Odredbom čl 42 st 4 Zakona o lokalnoj i područ-noj (regionalnoj) samoupravi propisano je da općinski na-čelnik gradonačelnik odnosno župan u obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga općine grada odnosno župa-nije ima pravo obustaviti od primjene opći akt predstav-ničkog tijela ako ocijeni da je tim aktom povrijeđen zakon ili drugi propis a odluku o obustavi općeg akta može doni-jeti u roku od 8 dana od dana donošenja općeg akta

Nadalje općinski načelnik gradonačelnik odnosno žu-pan ima pravo zatražiti od predstavničkog tijela da u roku od 8 dana od donošenja odluke o obustavi otkloni uočene nedostatke u općem aktu Ako predstavničko tijelo ne po-stupi prema uputi općinskog načelnika gradonačelnika ili župana odnosno ne otkloni uočene nedostatke općinski načelnik gradonačelnik odnosno župan obvezan je bez odgode o tome obavijestiti nadležno tijelo državne uprave u čijem je djelokrugu opći akt i dostaviti mu odluku o obu-stavi općeg akta

U skladu s promjenama proizišlim iz Zakona o sustavu državne uprave slijedom kojih se uredi državne uprave u županijama više ne ustrojavaju kao tijela državne uprave nadležnost za postupanje prema odluci općinskog načelnika gradonačelnika odnosno župana o obustavi od primjene op-ćeg akta u ovlasti je samo nadležnog tijela državne uprave

Jednako tako propisan je točan način postupanja nad-ležnog tijela državne uprave s odlukom općinskog načel-nika gradonačelnika ili župana o obustavi od primjene općeg akta koju on može ili potvrditi ili ukinuti a što do sada nije bilo utvrđeno na navedeni način posebno u od-nosu na ukidanje predmetne odluke Slijedom navedeno-ga ako nadležno tijelo državne uprave odluku općinskog načelnika gradonačelnika ili župana o obustavi ocijeni osnovanom donijet će odluku o potvrdi odluke odnosno ako odluku općinskog načelnika gradonačelnika ili žu-pana ocijeni neosnovanom donijet će odluku o ukidanju predmetne odluke (čl 80a Zakona)

Izmijenjen je i rok u kojemu će tijelo nadležno za nad-zor zakonitosti općih akata ocijeniti osnovanost odluke op-ćinskog načelnika gradonačelnika odnosno župana o obu-stavi od primjene općeg akta te se umjesto dosadašnjih 8 utvrđuje rok od 30 dana Navedena promjena roka je radi promjene nadležnosti tijela a osobito stoga što su za ocje-nu osnovanosti predmetne odluke općinskog načelnika gradonačelnika odnosno župana sada ovlaštena isključivo tijela državne uprave

Propisana je i obveza dostave odluke o potvrdi odluke odnosno odluke o ukidanju odluke općinskog načelnika gradonačelnika ili župana predsjedniku predstavničkog

tijela općinskom načelniku gradonačelniku ili županu o čijoj se odluci odlučuje te tijelu državne uprave nadležnom za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Ujedno je propisana obvezatnost objave predmetnih odluka u služ-benom glasilu jedinice

3 PRIJEDLOG ZA OCJENOM ZAKONITOSTI OPĆEG AKTA

Ako nadležno tijelo državne uprave donese odluku o obustavi općeg akta odnosno odluku o potvrdi odluke općinskog načelnika gradonačelnika odnosno župana o obustavi podnijet će Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske zahtjev za ocjenu zakonitosti općeg akta u roku od 30 dana od donošenja odluke o obustavi odnosno odluke o potvrdi odluke općinskog načelnika gradonačelnika ili žu-pana o obustavi (čl 82 Zakona)

Nadalje utvrđeno je koga je tijelo državne uprave ob-vezno obavijestiti o podnošenju zahtjeva za ocjenom za-konitosti općeg akta Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske a to je predsjednik predstavničkog tijela koje je donijelo obustavljeni opći akt općinski načelnik gradona-čelnik ili župan te tijelo državne uprave nadležno za lokal-nu i područnu (regionalnu) samoupravu

Nadalje propisan je rok od 30 dana od donošenja poje-dine odluke nadležnog tijela državne uprave za podnoše-nje zahtjeva za ocjenu zakonitosti općeg akta te prestanak obustave od primjene u slučaju nepodnošenja zahtjeva Vi-sokom upravnom sudu RH u tom roku

Slijedom navedenoga Visoki upravni sud obavlja kraj-nju kontrolu obustave od primjene odnosno ocjenjuje zakonitost općeg akta a tu je riječ o meritornoj kontroli zakonitosti jer u odnosima između tijela uprave i sudova u hrvatskom pravnom sustavu vrijedi načelo međusobne odvojenosti i nezavisnosti

Stoga konačnu odluku donosi Visoki upravni sud koji odlučuje je li do obustave od primjene trebalo doći ili ne čemu je posljedica ili konačna nemogućnost primjene op-ćeg akta ili se eliminira odluka kojom je došlo do obustave od primjene općeg akta

Primjer zahtjeva za ocjenu zakonitosti općeg akta koji se upućuje Visokom upravnom sudu RH

KLASA URBROJ ZagrebVISOKI UPRAVNI SUDREPUBLIKE HRVATSKEFrankopanska 1610 000 ZAGREB Na temelju čla83 Zakona o upravnim sporovima (Nar novbr 2010 14312 15214 9416 i 2917) i članka 82 Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Nar nov br 3301 6001 12905 10907 12508 3609 15011 14412 1913 ndash pročišćeni tekst 13715 ndash ispravak 12317 i 9819) te na osnovi Odluke Ministarstva __________ KLASA ________ URBROJ _______ od ________ 2020 godine Mini-starstvo _______ podnosi

ZAHTJEVza ocjenom zakonitosti Odluke o plaći općinskog načelnika Općine ______ KLASA _______ URBROJ ______ koju je Op-ćinsko vijeće Općine ______ donijelo 11 rujna 2018 godine Ministarstvo ______ podnosi Visokom upravnom sudu Repu-blike Hrvatske ovaj Zahtjev jer predmetna Odluka nije u skla-

UPRAVNO PRAVO

du s odredbom čl 3 Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Nar nov br 2810)

ObrazloženjeMinistarstvo _______ na temelju čl 80b st 1 Zakona o lo-kalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Nar nov br 3301 6001 12905 10907 12508 3609 15011 14412 1913 ndash pročišćeni tekst 13715 ndash ispravak 12317 i 9819) donijelo je Odluku KLASA _______ URBROJ ______ od ______ 2020 godine kojom se obustavlja od primjene Odluka o plaći općinskog načelnika Općine ______ KLASA ______ URBROJ _______ koju je Općinsko vijeće Općine _____ donijelo na 10 sjednici održanoj 11 rujna 2018 go-dine a koja je objavljena u Službenom glasniku Općine _______ broj 92018Na temelju navedenoga Ministarstvo ______ podnosi ovaj Zahtjev i daje sljedeće obrazloženjeMinistarstvo ______ zaprimilo je 9 siječnja 2020 godine dopis općinskog načelnika Općine ______ KLASA ______ URBROJ _______ od 3 siječnja 2020 godine kojim se traži nadzor nad zakonitošću Odluke o plaći općinskog načelnika Općine _____ KLASA _______ URBROJ _______ koju je Op-ćinsko vijeće Općine _______ donijelo dana 11 rujna 2018 godine obrazlažući svoj zahtjev činjenicom da je predmetna Odluka donesena na prijedlog šestorice vijećnika Općinskog vijeća a ne na prijedlog općinskog načelnika u skladu s čl 3 Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samo-upravi (Nar nov br 2810)Postupajući u predmetu Općine _____ ovo Ministarstvo utvr-dilo je da su u postupku donošenja Odluke o plaći općinskog načelnika Općine _____ KLASA _____ URBROJ _____ koju je Općinsko vijeće Općine _____ donijelo 11 rujna 2018 go-dine učinjene nepravilnosti u postupku donošenja jer su ju predložili neovlašteni predlagatelji te su slijedom toga po-vrijeđene odredbe Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi a vezano kao što je navedeno uz ovlaštenog predlagatelja za njezino donošenje Na temelju izvršenog uvida u dokumentaciju koja prileži spisu Ministarstvo je utvrdilo da je Općinsko vijeće Općine _____ na 10 sjednici održanoj 11 rujna 2018 godine doni-jelo je Odluku o plaći općinskog načelnika Općine _____ Na-vedena Odluka objavljena je u Službenom glasniku Općine _____ broj 192018Uvidom u zapisnik s gore naznačene sjednice Općinskog vi-jeća Općine _____ utvrđeno je da je na sjednici bilo nazočno svih 11 članova koliko ih broji predstavničko tijelo Dnevni red sjednice usvojen je s 11 glasova bdquozaldquo Pod t 7 utvrđenoga dnevnog reda donesena je Odluku o plaći općinskog načel-nika Općine _____ sa 6 glasova bdquozaldquo (i 5 glasova bdquoprotivldquo) od ukupno 11 članova predstavničkog tijelaNa osnovi zapisnika s 10 sjednice Općinskog vijeća Općine _____ utvrđeno je da je spornu Odluku predložila grupa vi-jećnika Općinskog vijeća Navedeno proizlazi i iz dopisa še-storice vijećnika od 4 lipnja 2018 godine upućenog pred-sjednici Općinskog vijeća Općine ______Za ocjenu zakonitosti sporne Odluke Općinskog vijeća Op-ćine _____ mjerodavne su odredbe Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Nar nov br 2810)Navedenim Zakonom u čl 3 propisano je da osnovicu i koefi-cijente za obračun plaće župana gradonačelnika i općinskih načelnika te njihovih zamjenika određuje odlukom predstav-ničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samou-prave u kojoj obnašaju dužnost na prijedlog župana grado-načelnika odnosno općinskog načelnikaPolazeći od navedene zakonske odredbe te uzimajući u ob-zir činjenice utvrđene uvidom u spis premeta Ministarstvo _____ utvrdilo je da Odluka Općinskog vijeća Općine _____ o plaći općinskog načelnika Općine _____ nije u skladu s odredbama Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regi-onalnoj) samoupravi odnosno da je protivna odredbi čl 3 navedenog Zakona Naime skreće se pozornost da je Odluka

donesena na prijedlog općinskih vijećnika a ne na prijedlog općinskog načelnika koji je prema čl 3 Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi jedini ovlašte-ni predlagatelj visine koeficijenta i osnovice za obračun plaće općinskog načelnika i njegova zamjenikaKako je na temelju navedenoga utvrđeno da je Odluka o plaći općinskog načelnika Općine _____ protivna odredba-ma Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi Ministarstvo _____ pozivom na odredbu čl 83 Zakona o upravnim sporovima i odredbu čl 82 st 1 Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi podnosi ovaj zahtjev Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske Slijedom svega navedenog ovaj se Zahtjev za ocjenom zako-nitosti općeg akta podnosi nadležnom Visokom upravnom sudu Republike HrvatskeM I N I S T A RPrilozi

- Odluka Ministarstva _______ od _______ 2020 godine KLASA _______ URBROJ _______

- Spis predmeta Općine _______Napomena 1 O podnošenju zahtjeva za ocjenom zakonitosti općeg akta nadležno tijelo državne uprave obvezno je obavije-stiti predsjednika predstavničkog tijela koje je donijelo obustav-ljeni opći akt općinskog načelnika gradonačelnika ili župana te tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regional-nu) samoupravuNapomena 2 Ako nadležno tijelo državne uprave ne podnese Visokom upravnom sudu RH zahtjev za ocjenom zakonitosti općeg akta u roku od 30 dana od donošenja odluke o obustavi općeg akta obustava od primjene općeg akta prestaje istekom toga roka

4 NADZOR STATUTA JEDINICEVezano uz usklađivanje s odredbama Zakona o uprav-

nim sporovima i Rješenjem Ustavnog suda Republike Hr-vatske broj U-II-51572005 i dr od 5 ožujka 2012 godine (Nar nov br 4112) postupak nadzora statuta odvojen je od nadzora ostalih općih akata

Naime na temelju Rješenja Ustavnog suda iznimka od pravila da se ldquodrugim propisimardquo u smislu čl 125 al 2 Ustava Republike Hrvatske ne smatraju eksterni i inter-ni opći akti koje donose tijela jedinica lokalne i područ-ne (regionalne) samouprave jesu statuti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave Zbog njihove važnosti za ostvarenje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava građana na lokalnu i područnu (regionalnu) samou-pravu (čl 4 st 1 i glava VI Ustava Republike Hrvatske) kontrola zakonitosti statuta jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave mora biti izuzeta iz nadležnosti Visokoga upravnog suda Republike Hrvatske u smislu čl 3 st 2 Zakona o upravnim sporovima i neposredno prove-dena u okviru kontrole ustavnosti i zakonitosti iz čl 125 al 2 Ustava Republike Hrvatske

Stoga kada je riječ o nadzoru zakonitosti statuta jedi-nice na postupak nadzora propisano je analogno primije-niti odredbe o nadzoru općih akata u dijelu koji se odnosi na postupak obustave i nadzora od strane izvršnog tijela i nadležnog tijela državne uprave Međutim kada tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regio-nalnu) samoupravu obustavi od primjene statut jedinice ili pojedine odredbe statuta odnosno kad potvrdi odluku općinskog načelnika gradonačelnika ili župana o obustavi od primjene statuta jedinice ili pojedinih odredaba statuta predložit će bez odgode Vladi Republike Hrvatske da pokre-

UPRAVNO PRAVOne postupak za ocjenu suglasnosti statuta jedinice s Usta-vom i zakonom pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske (čl 82a) Ističe se također da je propisano da postupak nadzora zakonitosti statuta obavlja središnje tijelo držav-ne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu

Nadalje Vlada Republike Hrvatske pokreće postupak za ocjenom suglasnosti statuta s Ustavom i zakonom pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana primitka prijedloga za pokretanjem postupka a ako Vlada Republike Hrvatske ne pokrene postupak za ocjenu suglasnosti statuta s Ustavom i zakonom pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana primitka prijedloga za pokretanje postupka tada obustava od primjene općeg akta prestaje važiti te opći akt nastavlja proizvoditi pravne učinke jer je rok od 30 dana prekluzivan u pogledu obustave od primjene općeg akta

Vlada Republike Hrvatske može pokrenuti postupak za ocjenom ustavnosti i zakonitosti općeg akta pred Ustav-nim sudom na temelju čl 35 Ustavnog zakona o Ustav-nom sudu Republike Hrvatske Zahtjev odnosno prijedlog za pokretanje postupka za ocjenom suglasnosti zakona s Ustavnom i suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zako-nom mora sadržavati oznaku odredaba čija se ustavnost odnosno zakonitost osporava oznaku odredaba Ustava ili zakona za koje se u zahtjevu tvrdi da su povrijeđene ra-zloge zbog kojih se tvrdi da osporeni propis nije suglasan s Ustavom odnosno zakonom te potpis i pečat podnositelja zahtjeva U zahtjevu odnosno prijedlogu mogu se navesti i druge činjenice od značenja za ocjenu stvari i mišljenje o tome treba li osporeni propis ukinuti ili poništiti te se mora priložiti osporavani akt Ustavni sud započet će po-stupak najkasnije u roku od godinu dana od podnošenja prijedloga (čl 39 i 40 Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske)

Ustavni sud obavlja krajnju kontrolu obustave od pri-mjene odnosno ocjenjuje ustavnost i zakonitost statuta jedinice a tu je riječ o meritornoj kontroli ustavnosti od-nosno zakonitosti

5 OCJENA ZAKONITOSTI POJEDINAČNIH AKATAGlavom IX AKTI JEDINICA LOKALNE I PORUČNE

(REGIONALNE) SAMOUPRAVE Zakona o lokalnoj i po-dručnoj (regionalnoj) samoupravi utvrđeni su opći i po-jedinačni akti

Na temelju općih akata koje donose predstavnička tijela lokalnih jedinica njihova izvršna tijela (općinski načelnik gradonačelnik i župan) i upravna tijela (upravni odjeli i službe) donose konkretne pojedinačne akte Pojedinačni akti moraju biti u skladu s Ustavom zakonom i općim ak-tima jedinice te pri tome pravni sustav daje mogućnost za-štite prava i pravnih interesa od nezakonitih pojedinačnih akata lokalnih jedinica

Pojedinačni je onaj akt kojim se na konkretan način ra-spravlja i rješava o nekom konkretnom i određenom slu-čaju o pravu ili obvezi bez obzira na to odnosi li se na jednu ili više fizičkih ili pravnih osoba Pojedinačni akt ima konkretni individualni karakter jer se mora odnositi na određenog pojedinca (pojedince) odnosno na organiza-ciju (organizacije) Prema tome kada se rješava o pravu ili obvezi pojedinaca ili organizacije takav akt predstavlja pojedinačni akt

Kod pojedinačnih akata potrebno je razlikovati pojedi-načne uprave akte od pojedinačnih neupravnih akata

U izvršavanju općih akata predstavničkog tijela upravna tijela (u većini slučaja) u okviru svog djelokruga donose po-jedinačne upravne akte kojima rješavaju o pravima obve-zama i pravnim interesima fizičkih i pravnih osoba Pravna zaštita za takve akte bila je već od prije osigurana odredba-ma Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi

Nadalje predstavnička i izvršna tijela općina gradova i županija donose pojedinačne neupravne akta u svom sa-moupravnom djelokrugu To su primjerice akti kojima se izvršava ili osigurava izvršavanje općih akata akti koji-ma se usmjerava djelovanje upravnih tijela akti kojima se upravlja i raspolaže imovinom jedinice (nekretninama) akti kojima se određene osobe imenuju na različite duž-nosti i sl Ti akti u određenim slučajevima imaju karakter akata poslovanja akata raspolaganja akata izvršne vlasti i dr Definiciju navedenih akata ne sadržavaju pozitivni pravni propisi pa se oni bdquodefinirajuldquo u pojedinačnim pred-metima pri ocjeni o pravnom karakteru pojedinog akta Pravna zaštita u slučaju nezakonitosti takvih pojedinač-nih neupravnih akata i njihove suprotnosti s općim aktima jedinice nije bila propisana sve do 2012 godine kada je predviđena u izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi

Kao što je već navedeno u skladu s čl 79 st 1 Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi nadležna tijela državne uprave u svom djelokrugu obavljaju nadzor nad zakonitošću općih akata predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) sa-mouprave u njihovom samoupravnom djelokrugu U po-gledu pojedinačnih akata ndash pojedinačnih upravnih akata i pojedinačnih neupravnih akata situacija je drukčija

51 POJEDINAČNI UPRAVNI AKTIOdredbama čl 76 Zakona o lokalnoj i područnoj (regi-

onalnoj) samoupravi propisano je donošenje pojedinačnih akata odnosno akata kojima se rješava o pravima obveza-ma i pravnim interesima fizičkih i pravnih osoba (upravne stvari) i pravna zaštita protiv tih akata te je utvrđeno da se na donošenje navedenih akata primjenjuju odredbe Zako-na o općem upravnom postupku

Zakon o općem upravnom postupku procesni je propis kojim se uređuju pravila na temelju kojih tijela državne uprave i druga državna tijela tijela jedinica lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave pravne osobe koje imaju javne ovlasti (dalje javnopravna tijela) u okviru djelokru-ga utvrđenog na temelju zakona postupaju i rješavaju u upravnim stvarima

Taj Zakon ne poznaje stupanje na snagu pojedinačnih akata nego upravni akti mogu biti pravomoćni i izvršni

Tako je slijedom čl 13 toga Zakona pravomoćna ona odluka javnopravnog tijela protiv koje se ne može izjaviti žalba niti pokrenuti upravni spor

Upravnom stvari u smislu Zakona o općem upravnom postupku smatra se svaka stvar u kojoj javno-pravno ti-jelo u upravnom postupku rješava o pravima obvezama ili pravnim interesima fizičke ili pravne osobe ili drugih stranaka neposredno primjenjujući zakone druge propise i opće akte kojima se uređuje odgovarajuće upravno po-dručje Upravnom se stvari smatra i svaka stvar koja je zakonom određena kao upravna stvar

UPRAVNO PRAVONaime upravna tijela jedinica lokalne i područne (regi-

onalne) samouprave odnosno općina gradova i županija u izvršavanju općih akata koje donosi predstavničko tije-lo donose pojedinačne akte kojima rješavaju o pravima obvezama i pravnim interesima fizičkih i pravnih osoba (upravne stvari)

Upravna tijela jedinica lokane i područne (regional-ne) samouprave u obavljanju povjerenih poslova državne uprave rješavaju u upravnim stvarima u prvom stupnju

U skladu s čl 76 st 3 Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi protiv pojedinačnih akata koji-ma se rješava o pravima obvezama i pravnim interesima fizičkih i pravnih osoba koje donose općinska i gradska upravna tijela može se izjaviti žalba nadležnom uprav-nom tijelu županije a protiv pojedinačnih akata koja u prvom stupnju donose upravna tijela županije i velikih gradova može se izjaviti žalba nadležnom ministarstvu nadležnom u pojedinom upravnom području o kojemu je riječ u pojedinačnom aktu ako posebnim zakonom nije drukčije propisano

Stavkom 4 istog članka propisano je da se protiv poje-dinačnih akata koje donose upravna tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u obavljanju povjere-nih poslova državne uprave kada rješavaju u upravnim stvarima u prvom stupnju može izjaviti žalba nadležnom tijelu državne uprave u skladu s posebnim zakonom kojim se uređuje pojedino upravno područje

Na donošenje pojedinačnih akata primjenjuju se odred-be Zakona o općem upravnom postupku Na pojedinačne akte primjenjuju se i odredbe Zakona o upravnim sporovi-ma te se u skladu s odredbama navedenog Zakona protiv pojedinačnih akata može pokrenuti upravni spor

Prethodno navedeno odnosi se i na pojedinačne akte koje donose pravne osobe kojima je odlukom predstav-ničkog tijela u skladu sa zakonom povjereno obavlja-nje javnih ovlasti u poslovima iz samoupravnog djelo-kruga jedinica

Nadalje protiv pojedinačnih akata predstavničkog tije-la i općinskog načelnika gradonačelnika odnosno župana kojima se rješava o pravima obvezama i pravnim intere-snima fizičkih i pravnih osoba ako posebnim zakonom nije drukčije propisano ne može se izjaviti žalba nego se može pokrenuti upravni spor (čl 77a Zakona)

52 POJEDINAČNI NEUPRAVNI AKTIIzmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj

(regionalnoj) samoupravi iz 2012 godine dodan je čl 77b kojim se propisuje postupak nadzora zakonitosti pojedi-načnih neupravnih akata koje u samoupravnom djelokru-gu donose predstavnička i izvršna tijela općina gradova i županija Nadzor zakonitosti te vrste akata do tada nije bio propisan što se u praksi pokazalo manjkavim s obzirom na to da nije postojao propisani način mogućnosti i načina kontrole predmetnih akata

Ako je riječ o pojedinačnim neupravnim aktima nad kojima je čl 77b Zakona o lokalnoj i područnoj (regio-nalnoj) samoupravi propisan nadzor to su oni akti pred-stavničkog i izvršnog tijela koji nemaju karakter općih akta a nisu ni upravni akti u smislu Zakona o općem upravnom postupku Kod pojedinačnih neupravnih aka-ta najčešće je riječ primjerice o aktima imenovanja i razrješenja

Stoga je propisano da nadzor zakonitosti pojedinačnih neupravnih akata koje u samoupravnom djelokrugu dono-se predstavnička i izvršna tijela općina gradova i županija obavljaju nadležna tijela državne uprave svako u svojem djelokrugu u skladu s posebnim zakonom

Propisano je i da će u provedbi nadzora nadležno tijelo oglasiti pojedinačni neupravni akt ništavim

frac34 ako je akt donijelo neovlašteno tijelo frac34 ako je u postupku donošenja akta povrijeđen zakon statut ili drugi opći akt jedinice

frac34 ako se akt odnosi na pitanje koje nije u djelokrugu je-dinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te

frac34 ako je nepravilno primijenjen zakon ili drugi propis odnosno opći akt

U navedenim slučajevima ovlašteno tijelo može donijeti rješenje kojim se pojedinačni neupravni akt oglašava ni-štavim u roku od godinu dana od donošenja pojedinačnog akta a protiv rješenja kojim se pojedinačni neupravni akt proglašava ništavim nije dopuštena žalba ali se može po-krenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom12

12 Zakon o upravnim sporovimaPredmet upravnog sporaČlanak 3(1) Predmet upravnog spora jesu1 ocjena zakonitosti pojedinačne odluke kojom je javnopravno tijelo odlučilo o

pravu obvezi ili pravnom interesu stranke u upravnoj stvari (upravni akt) protiv koje nije dopušteno izjaviti redoviti pravni lijek

2 ocjena zakonitosti postupanja javnopravnog tijela iz područja upravnog prava kojim je povrijeđeno pravo obveza ili pravni interes stranke protiv kojeg nije dopušteno izjaviti redoviti pravni lijek

3 ocjena zakonitosti propuštanja javnopravnog tijela iz područja upravnog prava da u zakonom propisanom roku odluči o pravu obvezi ili pravnom interesu ili redovitom pravnom lijeku stranke odnosno da postupi prema propisu

4 ocjena zakonitosti sklapanja raskidanja i izvršavanja upravnog ugovora(2) Predmet upravnog spora je i ocjena zakonitosti općeg akta jedinice lokalne i

područne (regionalne) samouprave pravne osobe koja ima javnu ovlast i pravne osobe koja obavlja javnu službu (u daljnjem tekstu opći akt)

Iznimke od vođenja upravnog sporaČlanak 4(1) Upravni spor ne može se voditi u stvarima u kojima je sudska zaštita osigurana

izvan upravnog spora(2) Upravni spor ne može se voditi o pravilnosti pojedinačne odluke donesene

primjenom slobodne ocjene javnopravnog tijela ali se može voditi o zakonitosti takve odluke granicama ovlasti i svrsi radi koje je ovlast dana

(3) Upravni spor ne može se voditi protiv postupovne odluke javnopravnog tijela već se takva odluka može pobijati tužbom protiv odluke o glavnoj stvari ako zakonom nije drukčije propisano

NOMOTEHNIKA IZRADA OPĆIH AKATAS PRAKTIČNIM PRIMJERIMA

Cijena 18900 kn Opseg 416 str

KOMENTAR JEDINSTVENIH NOMOTEHNIČKIH PRAVILA

Cijena za obje knjige u kompletu 23100 kn

UPRAVNO PRAVO

Donošenje proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samoupraveAnita MARKIĆ dipl iurUDK 33614352

Kako se bliži kraj kalendarske ujedno i proračunske godine sve su prisutnija pitanja vezana uz donošenje proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samo-uprave Proračun te jedinice mora biti donesen do kraja tekuće godine a pri njegovu donošenu jedinice se moraju pridržavati Zakona o proračunu1 i Zakona o lokalnoj i po-dručnoj (regionalnoj) samoupravi2

Zakonom o proračunu uređuje se planiranje izrada donošenje i izvršavanje proračuna upravljanje imovinom i dugovima upravljanje javnim dugom zaduživanje i jam-stvo države te jedinica proračunski odnosi u javnom sek-toru računovodstvo proračunski nadzor i druga pitanja vezana uz upravljanje javnim financijama

Istodobno Zakonom o lokalnoj i područnoj (regional-noj) samoupravi uređene su predmetne jedinice njihov djelokrug i ustrojstvo način rada njihovih tijela nadzor nad njihovim aktima i radom razrađuju se osnovna pitanja vezana uz ovlasti predstavničkog i izvršnog tijela u odno-su na predlaganje i donošenje proračuna kao temeljnoga financijskog općeg akta točnije posljedice koje nastupa-ju ako proračun nije donesen ili čak nije ni predložen

O navedenim pitanjima autorica opširno piše u ovome članku

1 DONOŠENJE PRORAČUNASam postupak donošenja proračuna uređen je odred-

bama Zakona o proračunu3 a odnosi se kako na državni proračun tako i na proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Vezano uz predlaganje proračuna4 propisano je da upravno tijelo za financije razmatra prijedloge i usklađuje financijske planove s procijenjenim prihodima i primitci-ma te izrađuje nacrt proračuna za proračunsku godinu i projekciju za sljedeće dvije godine te ih dostavlja načel-niku gradonačelniku odnosno županu do 15 listopada tekuće godine

Općinski načelnik gradonačelnik odnosno župan utvr-đuje prijedlog proračuna i projekcija te ih podnosi predstav-ničkom tijelu na donošenje do 15 studenoga tekuće godine

Što se tiče rasprave o proračunu5 Zakonom je propisan postupak rasprave o državnom proračunu koji se ujedno na odgovarajući način odnosi na jedinice lokalne i područ-ne (regionalne) samouprave

Načelnica Sektora za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu u Mini-starstvu uprave

1 Nar nov br 8708 10907 13612 i 15152 Nar nov br 3301 6001 ndash vjerodost tumačenje 12905 10907 12508

3609 15011 14412 1913 ndash proč tekst 13715 ndash ispr i 123173 V Glavu IV Zakona o proračunu4 V čl 37 Zakona o proračunu5 V čl 38 Zakona o proračunu

Utvrđeno je da sve izmjene i dopune koje Sabor prihvati putem amandmana na predloženi državni proračun i pro-jekcije ne smiju prijeći utvrđenu svotu dopuštenog manj-ka državnog proračuna i projekcija

Tijekom rasprave o prijedlogu državnog proračuna i projekcija podneseni se amandmani kojima se predlaže povećanje proračunskih rashoda i izdataka iznad svota utvrđenih prijedlogom državnog proračuna a projekcije se mogu prihvatiti pod uvjetom da se istodobno predloži smanjenje drugih rashoda i izdataka u posebnom dijelu proračuna Pritom navedeni prijedlozi ne smiju biti na te-ret proračunske zalihe na teret dodatnog zaduživanja ili već prije preuzetih obveza

Naravno u odnosu na jedinice lokalne i područne (regi-onalne) samouprave riječ je o predstavničkom tijelu a ne Saboru te lokalnom a ne državnom proračunu

Nadalje u odnosu na donošenje proračuna i projekcija Zakonom je propisano6 da predstavničko tijelo donosi pro-račun na razini podskupine ekonomske klasifikacije za idu-ću proračunsku godinu i projekciju na razini skupine eko-nomske klasifikacije za sljedeće dvije proračunske godine do konca tekuće godine i to u roku koji omogućuje primjenu proračuna s 1 siječnja godine za koju se donosi proračun

Nadalje je utvrđeno da se izmjene i dopune proračuna pro-vode prema postupku za donošenje proračuna i projekcije

Zasebnom odredbom Zakona7 uređeno je dostavljanje proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samou-prave te je propisano da načelnik gradonačelnik odnosno župan dostavlja proračun i projekcije odluku o izvrša-vanju proračuna te izmjene i dopune proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave Ministarstvu financija na način i u obliku utvrđenom uputom za izradu proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samo-uprave (iz čl 27 toga Zakona) u roku od 15 dana od dana njihova stupanja na snagu

Istodobno odredbama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi u dijelu kojim se uređuje finan-ciranje jedinica lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve definirana je sama narav proračuna te je propisano8 da je proračun temeljni financijski akt jedinice Nadalje je propisano da je općinski načelnik gradonačelnik odno-sno župan kao jedini ovlašteni predlagatelj dužan utvrdi-ti prijedlog proračuna i podnijeti ga predstavničkom tijelu na donošenje u roku utvrđenom posebnim zakonom te da proračun donosi predstavničko tijelo jedinice u skladu s posebnim zakonom

Posebni zakon na koji upućuju odredbe Zakona o lokal-noj i područnoj (regionalnoj) samoupravi u ovome dijelu je naravno Zakon o proračunu

Iz navedenoga je vidljivo da su spomenuti zakoni kom-plementarni u odnosu na utvrđivanje tijela ovlaštenog za predlaganje proračuna (općinski načelnik gradonačelnik

6 V čl 39 Zakona o proračunu7 V čl 40 Zakona o proračunu8 V čl 69 Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi

UPRAVNO PRAVOžupan) i tijela ovlaštenog za donošenje proračuna (pred-stavničko tijelo)

Ovdje je bitno naglasiti i da je u skladu s odredbama sustavnog propisa Zakona o lokalnoj i područnoj (regio-nalnoj) samoupravi donošenje općih akata temeljna ovlast predstavničkog tijela 9 a predlaganje istih izvršnog10

Ujedno tim je Zakonom propisano i da se proračun i godišnji izvještaj o izvršenju proračuna (kao i statut koji je temeljni opći akt svake jedinice) donose većinom glasova svih članova predstavničkog tijela11

2 NEDONOŠENJE PRORAČUNASituaciju ako predstavničko tijelo ne donese proračun

uređuju i Zakon o proračunu i Zakon o lokalnoj i područ-noj (regionalnoj) samoupravi svaki na svoj način u okviru pitanja koja su predmetom uređenja tih zakona

21 PRIVREMENO FINANCIRANJE JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE

Zakonom o proračunu uređuje se način financiranja u slučaju nedonošenja proračuna te je propisano12 da ako predstavničko tijelo ne donese proračun prije početka pro-računske godine privremeno se na osnovi odluke o pri-vremenom financiranju nastavlja financiranje poslova funkcija i programa državnih tijela i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i drugih proračunskih i izvanproračunskih korisnika u visini koja je nužna za nji-hovo obavljanje i izvršavanje te prava primatelja sredstava proračuna utvrđena zakonima i drugim propisima donese-nim na temelju zakona (dalje privremeno financiranje)

Odluku o privremenom financiranju donosi predstav-ničko tijelo te se privremeno financiranje obavlja raz-mjerno rashodima izvršenim u istom razdoblju prethodne godine a najviše do 14 ukupno izvršenih rashoda bez izdataka Iznimno uplaćene i prenesene a manje plani-rane ili neplanirane pomoći donacije prihodi za posebne namjene te namjenski primitci od zaduživanja mogu se izvršavati iznad utvrđene visine uz prethodnu suglasnost načelnika gradonačelnika odnosno župana

Privremeno financiranje obavlja se najdulje za prva tri mjeseca proračunske godine u kojem se razdoblju finan-ciraju isti programi a korisnici ne smiju povećavati broj zaposlenih u odnosu na stanje 31 prosinca prethodne go-dine niti smiju preuzimati nove obveze

Nakon isteka privremenog financiranja u tom razdo-blju ostvareni prihodi i primitci te izvršeni rashodi i izdat-ci uključuju se u proračun tekuće godine

Što se tiče privremenog financiranja Zakonom o lokal-noj i područnoj (regionalnoj) samoupravi13 propisano je da ako predstavničko tijelo ne donese proračun prije početka proračunske godine privremeno se a najdulje za prva tri mjeseca proračunske godine na osnovi odluke o privreme-nom financiranju nastavlja financiranje poslova funkcija i programa tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i drugih proračunskih i izvanproračunskih korisnika u skladu s posebnim zakonom

9 V čl 27 i 35 Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi10 V čl 48 Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi11 V čl 36 Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi12 V čl 42 Zakona o proračunu13 V čl 70 Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi

Odluku o privremenom financiranju donosi do 31 pro-sinca predstavničko tijelo u skladu s posebnim zakonom na prijedlog općinskog načelnika gradonačelnika odno-sno župana ili povjerenika Vlade Republike Hrvatske

Dakle privremeno financiranje neće se provoditi po inerciji ako nije donesen proračun nego je za to potrebno donijeti odluku o privremenom financiranju

I u ovome se dijelu odredbe navedenih zakona podu-daraju u odnosu na utvrđivanje tijela ovlaštenog za dono-šenje odluke o privremenom financiranju (predstavničko tijelo) te roka za donošenje te odluke kao i razdoblja traja-nja privremenog financiranja

Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi tu ide i korak dalje te definira i izričitu ovlast za predlaga-nje odluke o privremenom financiranju Predmetna razra-da od značenja je zbog daljnjih posljedica koje proizlaze iz nepredlaganja odnosno nedonošenja odluke o privreme-nom financiranju

Naime tu se situacija ponešto razlikuje u odnosu na posljedice vezane za nepredlaganje i nedonošenje prora-čuna što će biti navedeno u nastavku ovoga članka

22 POSLJEDICE NEDONOŠENJA PRORAČUNA JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE

Situaciju ako predstavničko tijelo ne donese proračun neće predstavljati samo bdquotehnički problemldquo vezan uz finan-ciranje jedinice lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve nego će takva situacija imati dalekosežnije posljedice za opstanak samih tijela jedinice i izravno utjecati na man-dat općinskog načelnika gradonačelnika odnosno župana (i njihovih zamjenika) iili članova predstavničkog tijela

a) Razrješenje općinskog načelnika gradonačelni-ka odnosno župana i njihovog zamjenika koji je izabran zajedno s njima

Slijedom odredaba Zakona o lokalnoj i područnoj (regi-onalnoj) samoupravi14 ako općinski načelnik gradonačel-nik odnosno župan ne predloži proračun predstavničkom tijelu ili povuče prijedlog prije glasovanja o proračunu u cjelini te ne predloži novi prijedlog proračuna u roku koji omogućuje njegovo donošenje Vlada Republike Hrvatske će na prijedlog središnjeg tijela državne uprave nadležnog za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu razriješi-ti općinskog načelnika gradonačelnika odnosno župana i njihovog zamjenika koji je izabran zajedno s njima

Ovdje treba razlikovati dvije situacije Prva je nepred-laganje proračuna uopće a druga predlaganje proračuna i povlačenje prijedloga prije glasovanja o proračunu u cjeli-ni te nakon toga nepredlaganje novoga prijedloga proraču-na u roku koji omogućuje njegovo donošenje

Što se tiče rokova za predlaganje proračuna oni su utvrđeni u prethodno spomenutom Zakonu o proračunu

Nadalje potrebno je istaknuti da zamjenici općinskog načelnika gradonačelnika i župana koji su izabrani zajed-no s njima slijede njihovu sudbinu što znači da se navede-no razrješenje u predmetnim okolnostima odnosi i na njih Međutim zamjenik općinskog načelnika gradonačelnika i župana izabran iz reda pripadnika nacionalnih manjina u kontekstu predlaganja proračuna ne snosi odgovornost i nije podložan razrješenju

14 V čl 69a Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi

UPRAVNO PRAVOMehanizam razrješenja općinskog načelnika grado-

načelnika odnosno župana i njihovog zamjenika koji je izabran zajedno s njima uveden je u sustav lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave 2017 godine15 s ciljem jačanja odgovornosti izvršnog tijela u vezi s predlaganjem i donošenjem proračuna akta u kojemu je zapravo sadrža-na politika svake pojedine jedinice

b) Raspuštanje predstavničkog tijelaU kontekstu razloga za raspuštanje predstavničkog tije-

la a u odnosu na donošenje proračuna Zakonom je propi-sano16 da će na prijedlog središnjeg tijela državne uprave nadležnog za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Vlada Republike Hrvatske raspustiti predstavničko tijelo ako u tekućoj godini ne donese proračun za sljedeću godi-nu niti odluku o privremenom financiranju te ako ne do-nese proračun do proteka roka privremenog financiranja osim u slučaju iz čl 69a st 1 toga Zakona

Pritom je bitno naglasiti da općinski načelnik grado-načelnik odnosno župan nije obvezan predložiti odluku o privremenom financiranju te posljedicu nepredlaganja te odluke nije njegovo razrješenje (za razliku od nepredlaga-nja proračuna)

Raspuštanje predstavničkog tijela kao posljedica nedo-nošenja proračuna i odluke o privremenom financiranju u primjeni je još od donošenja Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi iz 1992 godine

Sve do izmjena i dopuna Zakona o lokalnoj i područ-noj (regionalnoj) samoupravi iz 2012 godine17 nedonoše-nje proračuna i odluke o privremenom financiranju bilo je razlogom za raspuštanje samo predstavničkog tijela na kojemu je dakle bila isključiva odgovornost za donošenje tih akata Istodobno u tom razdoblju zapravo je izostala odgovornost izvršnoga tijela

c) Istodobno raspuštanje predstavničkog tijela i ra-zrješenje općinskog načelnika gradonačelnika odnosno župana i njihovog zamjenika

Istodobno raspuštanje predstavničkog i razrješenje iz-vršnog tijela uvedeno je u sustav lokalne i područne sa-mouprave 2012 godine18 čime je uspostavljen potpuno drukčiji odnos između tijela jedinice i uvedena njihova podijeljena odgovornost

Taj je mehanizam već doživio i transformaciju novelom Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi iz 2017 godine19

U skladu s prije važećim zakonskim rješenjem jedina posljedica u slučaju nedonošenja proračuna i odluke o privremenom financiranju bila je istodobno raspuštanje predstavničkog i razrješenje izvršnog tijela

Sada je važećim Zakonom20 propisano da će na prijed-log središnjeg tijela državne uprave nadležnog za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Vlada Republike Hr-vatske istodobno raspustiti predstavničko tijelo i razriješi-ti općinskog načelnika gradonačelnika odnosno župana i njihove zamjenike koji su izabrani zajedno s njima

15 V Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Nar nov br 13717)

16 V čl 84 Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi17 V Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj)

samoupravi (Nar nov br 14412)18 V Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj)

samoupravi (Nar nov br 13717)20 V čl 85a Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi

Yacute ako nakon raspuštanja predstavničkog tijela iz razlo-ga navedenih u čl 84 st 1 t 7 toga Zakona novo-izabrano predstavničko tijelo ne donese proračun u roku od 90 dana od konstituiranja

Yacute ako predstavničko tijelo ne donese proračun u roku iz čl 69a st 4 ovog Zakona

Naime do istodobnog raspuštanja predstavničkog i ra-zrješenja izvršnoga tijela doći će tek u bdquodrugoj rundildquo na-kon što bude konzumirana jedna od prethodno navedenih posljedica

Osim konzumiranja samog raspuštanja predstavničkog tijela iz čl 84 st 1 t 7 Zakona odnosno samog razrješe-nja općinskog načelnika gradonačelnika i župana te nji-hovog zamjenika iz čl 69a Zakona da bi se došlo do faze nedonošenja proračuna koja pak prethodi konzumiranju istodobnog raspuštanja i razrješenja potrebno je provesti i prijevremene izbore

Nakon razrješenja općinskog načelnika gradonačelnika i župana te njihovog zamjenika i izbora novoga općinskog načelnika gradonačelnika i župana te njihovog zamjenika novoizabrani općinski načelnik gradonačelnik odnosno žu-pan obvezan je predložiti predstavničkom tijelu proračun u roku od 45 dana od dana stupanja na dužnost Predstav-ničko tijelo mora donijeti proračun u nastavnom roku od 45 dana od dana kada ga je općinski načelnik gradonačelnik odnosno župan predložio te ako ne donese proračun u tom roku tada slijedi istodobno raspuštanje i razrješenje

Jednako tako nakon raspuštanja predstavničkog tijela koje nije donijelo proračun za sljedeću godinu niti odluku o privremenom financiranju ili nije donijelo proračunu da proteka roka privremenog financiranja uz uvjet da je općinski načelnik gradonačelnik odnosno župan pred-ložio proračun nakon održanih prijevremenih izbora za članove predstavničkog tijela novoizabrano predstavničko tijelo mora donijeti proračun u roku od 90 dana od konsti-tuiranja Ako se proračun ni tada ne donese potom slijedi istodobno raspuštanje i razrješenje

To znači da je riječ o bdquodvjema rundamaldquo pokušaja odno-sno mogućnosti donošenja proračuna

3 NAČIN FINANCIRANJA U KRIZNIM SITUACIJAMAIz prethodno opisanih zakonskih rješenja sasvim jasno

proizlazi da će u slučaju njihova nastupanja zasigurno nastati krizna situacija u pojedinoj jedinici lokalne ili po-dručne (regionalne) samouprave

Vodeći računa o tome zakonodavac je uredio i način financiranja u situacijama kada u jedinici nije donesen proračun a ni odluka o privremenom financiranju

Stoga je Zakonom propisano da ako predstavničko tije-lo ne donese proračun prije početka proračunske godine privremeno se a najdulje za prva tri mjeseca proračun-ske godine na osnovi odluke o privremenom financiranju nastavlja financiranje poslova funkcija i programa tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i dru-gih proračunskih i izvanproračunskih korisnika u skladu s posebnim zakonom

Odluku o privremenom financiranju donosi se do 31 prosinca predstavničko tijelo u skladu s posebnim zako-nom na prijedlog općinskog načelnika gradonačelnika odnosno župana ili povjerenika Vlade Republike Hrvatske

Međutim ako je raspušteno samo predstavničko tijelo (što znači da nije donesen ni proračun ni odluka o privre-

UPRAVNO PRAVOmenom financiranju) a općinski načelnik gradonačelnik odnosno župan nije razriješen do imenovanja povjerenika Vlade Republike Hrvatske financiranje se obavlja izvrša-vanjem redovnih i nužnih rashoda i izdataka na temelju odluke o financiranju nužnih rashoda i izdataka koju do-nosi općinski načelnik gradonačelnik odnosno župan

Nakon imenovanja povjerenika Vlade Republike Hr-vatske općinski načelnik gradonačelnik odnosno župan predlaže povjereniku novu odluku o financiranju nužnih rashoda i izdataka u koju su uključeni ostvareni prihodi i primitci te izvršeni rashodi i izdatci u razdoblju do do-laska povjerenika

Nadalje ako se do 31 ožujka ne donese proračun po-vjerenik donosi odluku o financiranju nužnih rashoda i izdataka za razdoblje do donošenja proračuna

Spomenuta odluka o financiranju nužnih rashoda i iz-dataka sadržajno odgovara odluci o privremenom financi-ranju propisanoj posebnim zakonom ali razmjerno razdo-blju za koje se donosi

4 UČINCI NAVEDENIH ZAKONSKIH RJEŠENJAU mandatu 2009 ndash 2013 godine posljedica nedonoše-

nja proračuna bila je raspuštanje predstavničkog tijela proračun nije bio donesen u ukupno 20 jedinica i to

Yacute za 2010 godinu u jednoj jedinici Yacute za 2011 godinu u četiri jedinice Yacute za 2012 godinu u osam jedinica Yacute za 2013 godinu u pet jedinica

U mandatu 2013 ndash 2017 godine nedonošenje proraču-na bilo je razlogom za istodobno raspuštanje predstavnič-kog i razrješenje izvršnog tijela a proračun nije bio done-sen u ukupno 52 slučaja i to

Yacute za 2014 godinu u 8 jedinica Yacute za 2015 godinu u 19 jedinica

U aktualnom mandatu od 2017 godine naovamo od kada je uveden novi način odgovornosti za predlaganje i donošenje proračuna proračun za 2018 godinu nije do-nesen samo u jednoj jedinici dok za 2019 godinu nije donesen u četiri jedinice S obzirom na to da je proračune u navedenim situacijama predlagalo izvršno tijelo poslje-dica je bila raspuštanje predstavničkog tijela u jedinicama u kojima nije bio donesene proračun

U bdquonarednoj rundildquo nakon održanim prijevremenih iz-borima proračuni su doneseni u svih pet jedinica tako da redefinirani mehanizam istodobnog raspuštanja predstav-ničkog i razrješenja izvršnog tijela još nije primijenjen

5 UMJESTO ZAKLJUČKAPrilikom izrade predlaganja i donošenja proračuna

jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave potrebno je voditi računa o svim vidovima navedenim u ovome članku

Pri tome bitno je voditi računa o odredbama navedenih zakona kao i drugih propisa kojima se cjelovito uređuju sva pitanja vezana uz lokalne proračune

Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi nudi različite mogućnosti i predviđa svojevrstan bdquopoprav-ni ispitldquo za predstavničko i izvršno tijelo ako se dogodi bdquopadldquo na proračunu

Upravo zbog toga treba imati na umu rokove i ovlasti ti-jela jedinica kako za predlaganje tako i za donošenje pro-računa jer izostanak bilo kojeg segmenta različito utječe na njihovu sudbinu

Ispravnost i pravičnosti svakog od opisanih zakonskih rješenja uvijek se može preispitivati pri čemu je potrebno pratiti pokazatelje njihove primjene i trendove kretanja

POREZNO PRAVO

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak

Sandra PEZO dipl oecUDK 65713362

Prema Prijedlogu o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak od siječnja 2020 godine očekuju nas mnoge promjene Više o tome pročitajte u nastavku

1 UVODS ciljem smanjenje ukupnoga poreznog opterećenja Vlada

Republike Hrvatske dala je u saborsku proceduru Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na doho-

dak Time je započet četvrti krug poreznog rasterećenja jer su nakon analize poreznog sustava uočena područja u kojima je moguće ostvariti dodatna porezna i administrativna rastere-ćenja te veća pravna sigurnost za porezne obveznike Predlo-žene izmjene Zakona u okviru nastavka porezne reforme do-datno će se rasteretiti rad i poduzetništvo kako bi se povećao raspoloživi dohodak te kako bi se smanjila porezna evazija

2 POREZNA RASTEREĆENJA21 POVEĆANJE OSOBNOG ODBITKAPrijedlogom Zakona mjesečni osnovni osobni odbitak

povećava se s 380000 kuna na 400000 kuna izračunan kao umnožak osnovice osobnog odbitka u svoti od 250000 kn i koeficijenta 16 Dakle na razini godine će se dohodak poreznih obveznika koji ostvaruju godišnji dohodak sma-njiti za godišnji osobni odbitak u svoti od 4800000 kn

U trenutku pisanja članka i slanja u tisak Zakon o izmjenama i dopunama zakona o porezu na dohodak nije bio objavljen u Narodnim novinama

POREZNO PRAVOUčinak takve odredbe je povećanje mjesečne neto-plaće tj raspoloživog dohotka poreznih obveznika

22 SMANJENJE POREZNE OBVEZE ZA MLADE OSOBE

S ciljem dodatnog povećanja raspoloživog dohotka oso-bama mlađim od 30 godina predloženo je smanjenje godiš-nje obveze poreza na dohodak po osnovi nesamostalnog rada obračunane do svote porezne osnovice od 36000000 kn i to za 100 za mlade osobe do 25 godina života i za 50 za mlade osobe od 26 do 30 godina života

Navedena olakšica odnosi se na plaću iz čl 21 st 1 t 1 Zakona tj na sve primitke koje poslodavac u novcu ili u naravi isplaćuje ili daje radniku po osnovi radnog odnosa prema propisima koji uređuju radni odnos a to su

a) plaća koju poslodavac isplaćuje radnicima u vezi sa sa-dašnjim radom prijašnjim radom po osnovi prijašnjega radnog odnosa bez obzira na sadašnji status te osobe

b) primitci po osnovi naknada potpora nagrada i dru-gog koje poslodavac isplaćuje ili daje radnicima iznad propisanih svota

c) plaća koju radniku umjesto poslodavca isplati druga osoba

d) naknada članu uprave iili izvršnom direktoru koji kao radnik u radnom odnosu obavlja određene po-slove za poslodavca u skladu sa zakonom kojim se uređuju radni odnosi

e) premije osiguranja koje poslodavci plaćaju za svoje radnike po osnovi životnog osiguranja osiguranja njihove imovine privatnoga zdravstvenog osigura-nja dopunskog i dodatnog zdravstvenog osiguranja iznad propisane svote i dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja iznad propisane svote

f) svi drugi primitci koje poslodavac isplaćuje ili daje rad-niku vezano uz radni odnos i odnos poslodavca i rad-nika bez obzira na oblik i način isplate ili temelja za isplatu osim ako je ovim Zakonom drukčije uređeno

Smanjenje porezne obveze za mlade osobe utvrđivat će se prije smanjenja za 50 poreznim obveznicima koji imaju prebivalište i borave na području jedinica lokal-ne samouprave razvrstanih u I skupinu prema stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom ra-zvoju Republike Hrvatske i na području Grada Vukovara utvrđenog prema posebnom propisu o obnovi i razvo-ju Grada Vukovara Tako će svi porezni obveznici koji ostvaruju pravo na smanjenje s osnove svojih godina života ostvariti pravo i na naprijed navedeno smanjenje porezne obveze poreza na dohodak po osnovi nesamo-stalnog rada u iznosu 50 porezne obveze

Smanjenje godišnjeg poreza na dohodak koristit će se za cijelo porezno razdoblje u kojemu obveznik navršava određenu godinu života

Smanjenje porezne obveze za 100 u 2020 godini ostvaruju sve mlade osobe rođene najranije 1995 godi-ne i poslije (1996 1997 1998 hellip) a smanjenje pore-zne obveze za 50 u 2020 godini ostvaruju sve mlade osobe rođene 1994 1993 1992 1991 i 1990 godine

Mjera smanjenja obveze poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak osim što je doprinos uvećanju raspolo-živa dohotka odnosno povećanju potrošnje građana ujed-no predstavlja i demografsku mjeru

23 PROŠIRENJE PRIMITAKA KOJI SE NE SMATRAJU DOHOTKOM ODNOSNO NA KOJE SE NE PLAĆA POREZ NA DOHODAK

Propisuju se novi primitci na koje se na plaća porez na dohodak do određene svote i to

Yacute premije dodatnog i dopunskog zdravstvenog osigura-nja koje poslodavac uplaćuje u korist svojeg radnika osiguravatelju odnosno Hrvatskom zavodu za zdrav-stveno osiguranje prema propisu kojim je uređeno do-brovoljno zdravstveno osiguranje do propisane svote i

Yacute naknade učenicima za vrijeme dualnog obrazovanja do propisane svote

Propisivanjem tih odredaba poslodavci mogu zapo-slenicima neoporezivo podmiriti troškove dodatnog i do-punskog zdravstvenog osiguranja do određene svote na temelju vjerodostojne dokumentacije čime je omogućen dodatan način nagrađivanja radnika Neoporeziva svota troška dodatnog i dopunskog zdravstvenog osiguranja utvrdit će se Pravilnikom o porezu na dohodak

Propisivanjem poreznog tretmana primitaka osoba iz specifičnog sustava dualnog obrazovanja odnosno oblika strukovnog obrazovanja na radnom mjestu definira se po-rezni položaj osoba uključenih u taj sustav Visina neopo-rezive svote naknade učenicima za vrijeme dualnog obra-zovanja utvrdit će se Pravilnikom o porezu na dohodak a preostala svota iznad propisane neoporezive svote smatrat će se drugim dohotkom

Bitno je za istaknuti da navedene naknade učenicima za vrijeme dualnog obrazovanja i nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja neće ulaziti u pri-mitke koji se uzimaju u obzir pri utvrđivanju prava na uvećani osobni odbitak za uzdržavane članove odnosno neće ulaziti u cenzus od 1500000 kn

Radi veće pravne sigurnosti za porezne obveznike de-taljnije se objašnjava porezni tretman darovanja i donacija fizičkim osobama u različitim potrebama Tako se dohot-kom neće smatrati primitci koje fizičke osobe ostvaruju po osnovi darovanja (materijalnih i financijskih dobara ndash troškovi prehrane smještaja odjeće školovanja i slič-no) od pravnih i fizičkih osoba za podmirivanje potreba prikupljenih u humanitarnim akcijama i javno oglašenim akcijama koje imaju općekorisnu svrhu

Jednako se tako proširuje odredba na osnovi koje nepro-fitne organizacije na temelju svog statuta i odluka nadležnih tijela pod istim uvjetima iz sredstava prikupljenih člana-rinama a koja nisu ostvarena obavljanjem djelatnosti koja podliježe obvezi plaćanja poreza na dobitak mogu isplatiti pomoći i potpore ne samo svim svojim članovima nego i čla-novima uže obitelji preminulog člana neprofitne organizacije uz uvjet da se za isplaćene primitke ne traži niti ne daje pro-tučinidba odnosno da nije riječ o primitcima iz čl 5 Zakona

3 ADMINISTRATIVNA RASTEREĆENJA31 POREZNI TRETMAN OTPISA TRAŽBINANadalje izjednačio bi se i porezni tretman otpisa poje-

dinih tražbina obveznika poreza na dohodak koji obavlja neku samostalnu djelatnost (obrt) s otpisima potraživanja kod obveznika poreza na dobitak

Tako se utvrđuje da ako se porezni obveznik zbog osob-nih razloga odrekne tražbine po osnovi prodane robe ili

POREZNO PRAVOobavljenih usluga koja bi u poreznomu razdoblju u koje-mu se odrekao tražbine ili poreznim razdobljima poslije dovela do primitaka tada se svota tražbine utvrđuje kao primitak u godini u kojoj je donesena odluka o odricanju od tražbine

Propisuje se da se primitak ne utvrđuje po osnovi traž-bina od nepovezane osobe koja su se pokazala nenapla-tivima nakon provedenoga sudskog postupka ili drugog postupka u skladu s posebnim propisima

Utvrđuje se također da se primitak ne utvrđuje po osno-vi otpisanih tražbina od nepovezane osobe ako se

frac34 potvrde u skladu s posebnim propisom o stečaju po-trošača i posebnim propisom o postupku izvanred-ne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značenja

frac34 dokaže da troškovi pokretanja određenih postupaka (tražbine koje su utužene ili se zbog njih vodi ovršni postupak ako su prijavljena u stečajnom postupku nad dužnikom ili drugom postupku u skladu s po-sebnim propisima) premašuju svotu tražbine ili ako dokaže da je pokrenuo određene radnje s ciljem na-plate tražbine pri čemu je utvrdio konačnu nemo-gućnost naplate otpisane svote tražbine

frac34 tražbine koje su zastarjele i koje u svakom pojedi-nom poreznom razdoblju ne prelaze 500000 kuna po pojedinom dužniku koji je obveznik poreza na dobitak ili obveznik poreza na dohodak po osnovi sa-mostalne djelatnosti

frac34 ukupno utvrđena tražbina po pojedinoj fizičkih oso-ba čiji dug nije nastao po osnovi obavljanja samostal-ne djelatnosti na zadnji dan poreznog razdoblja i ne prelazi svotu od 20000 kuna

32 UKIDANJE IZDAVANJA POREZNIH RJEŠENJA OBVEZNICIMA KOJI OBAVLJAJU SAMOSTALNU DJELATNOST A POREZ NA DOHODAK PO TOJ OSNOVI PLAĆAJU U PAUŠALNOJ SVOTI

Radi smanjenja administrativnog opterećenja za obve-znike poreza na dohodak koji obavljaju samostalnu djelat-nost a porez na dohodak po toj osnovi plaćaju u paušalnoj svoti ukida se izdavanje poreznih rješenja

Izdavanje poreznih rješenja od strane Porezne uprave za porezne obveznike koji utvrđuju dohodak i porez na dohodak u paušalnoj svoti po stopi od 12 ne ukida se za one porezne obveznike koji prvi put tj prvu godinu utvrđuju dohodak i porez na dohodak u paušalnoj svoti Dakle u slučaju prelaska utvrđivanja dohotka i poreza na dohodak na temelju poslovnih knjiga na utvrđivanje do-hotka i poreza na dohodak u paušalnoj svoti te u slučaju otvaranja samostalne djelatnosti tijekom godine za koju će se dohodak i porez na dohodak utvrđivati u paušalnoj svoti i dalje će se izdavati rješenja

Svim ostalim poreznim obveznicima godišnji dohodak i porez u paušalnoj svoti po stopi od 12 utvrđuje se na temelju izvješća na Obrascu PO-SD koje porezni obveznik podnosi Poreznoj upravi najkasnije u roku od 15 dana od dana isteka godine za koju se podnosi izvješće Tako će se na temelju predanog obrasca utvrditi i možebitna razlika godišnjega paušalnog poreza za uplatu a koju je porezni obveznik obvezan uplatiti s danom podnošenja izvješća Ako porezni obveznik ne podnese izvješće na Obrascu

PO-SD ili su podatci u navedenom izvješću netočni ili ne-potpuni porez na dohodak utvrđivati će se procjenom Nadalje propisuje se da Porezna uprava može na temelju obavljenog nadzora i prikupljenih podataka o ostvarenom prometu donijeti rješenje o obvezi plaćanja predujma po-reza na dohodak na način propisan za samostalne djelat-nosti prema čl 30 ndash 35 Zakona ako se utvrdi da je pore-zni obveznik ostvario primitke po toj osnovi iznad svote propisane za obvezni ulazak u sustav poreza na dodanu vrijednost te dohodak i porez na dohodak ne može više utvrđivati u paušalnoj svoti

33 PROPISIVANJE OBILJEŽJA NESAMOSTALNOG RADA

Korištenje poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona koji je uređen Prijedlogom Zakona o izmjenama i dopuna-ma Općega poreznog zakona očituje se u nekoliko modela postupanja Primjerice kada poslodavac za posao koji ima obilježja nesamostalnog rada ugovara s poreznim obve-znikom druge načine za obavljanje posla ili primjenjuje organizacijske oblike koji su oporezivi nižim poreznim stopama Tako ako se ugovara obavljanje poslova koji po svojoj naravi i vrsti te ovlasti nalogodavca (poslodavca) imaju obilježja poslova radi kojih se zasniva radni odnos (kada radnik radi osobno i za plaću te prema uputama i pod nadzorom poslodavca radi u prostoru poslodavca u određenom radnom vremenu) i propisi o radu tretiraju obavljanje poslova s ovim obilježjima kao ugovor o nesa-mostalnom radu iako on ima formalno neki drugi naziv

Stoga se propisuje da se za potrebe oporezivanja pri-mitcima po osnovi radnog odnosa smatraju i primitci proizišli iz korištenja poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona propisanih propisom kojim je uređen opći pore-zni postupak a kod kojih postoje obilježja nesamostalnog rada Obilježja nesamostalnog rada za slučajeve korištenja poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona određuju se na temelju ispunjenja triju kriterija kontrole ponašanja fi-nancijske kontrole i odnosa stranaka

Obilježja kriterija su frac34 kontrola ponašanja ndash obuhvaća činjenice koje poka-zuju ima li poslodavac pravo usmjeriti i kontrolirati što posloprimac radi i kako obavlja posao kroz upu-te obuku ili druga sredstva

frac34 financijska kontrola ndash obuhvaća činjenice koje po-kazuju ima li poslodavac pravo usmjeriti ili kontro-lirati financijske i poslovne aspekte posloprimčeva rada te

frac34 odnos stranaka ndash obuhvaća činjenice koje pokazuju vrstu odnosa među strankama

34 PRIPADNOST POREZA NA DOHODAK OD OSTVARENOG DOHOTKA PO OSNOVI IZNAJMLJIVANJA I ORGANIZIRANJA SMJEŠTAJA U TURIZMU

Pripadnost poreza na dohodak pri uplati određuje se u pravilu prema prebivalištu uobičajenom boravištu po-reznog obveznika osim ako porezni obveznik u Republici Hrvatskoj nema prebivalište ni uobičajeno boravište tada se pripadnost pri uplati određuje prema sjedištu odnosno prebivalištu uobičajenom boravištu isplatitelja No predla-že se iznimka da ako se dohodak po osnovi iznajmljivanja i organiziranja smještaja u turizmu tj od iznajmljivanja

POREZNO PRAVOstanova soba i postelja putnicima i turistima te organizira-nja kampova utvrđuje u paušalnoj svoti tada porez na tako utvrđeni dohodak pripada mjestu gdje se nalazi nekretnina odnosno smještajna jedinica Naime velik broj poreznih obveznika iznajmljuje stanove sobe i postelje putnicima i turistima i organizira kampove koji se nalaze izvan njihova mjesta prebivališta uobičajenog boravišta u kojem sluča-ju porez na dohodak na ostvarene primitke od tih nekret-nina odnosno smještajnih jedinica pripada mjestu prema prebivalištu odnosno uobičajenom boravištu tih poreznih obveznika iako se pri pružanju usluga koriste resursi je-dinica lokalne i područne (regionalne) samouprave Dakle prijedlogom Zakona propisalo bi se da se pripadnost poreza utvrđenog na dohodak ostvaren po osnovi djelatnosti iznaj-mljivanja i organiziranja smještaja u turizmu a koji se utvr-đuje u paušalnoj svoti utvrđuje prema mjestu gdje se nalazi nekretnina odnosno smještajna jedinica

35 POJEDNOSTAVLJENJE IZVJEŠTAVANJE O INOZEMNIM PRIMITCIMA

S ciljem pojednostavljenja sustav izvještavanja je pre-ma prijedlogu izmijenjen čl 53 Zakona tako da porezni obveznici koji su ostvarili dohodak u ili iz inozemstva i dostave izvješće o ostvarenim primitcima na Obrascu INO DOH do kraja siječnja ali ne prilože i potvrdu o plaćenom porezu u inozemstvu a žele da im se uplaćeni porez u inozemstvu uračuna u tuzemnu obvezu poreza na doho-dak nisu više obvezni o tome izvijestiti Poreznu upravu u podnesenom Obrascu ZPP-DOH za priznavanjem prava u posebnom postupku do kraja veljače

36 OMOGUĆAVANJE UVIDA POSLODAVCA U NEOPOREZIVE PRIMITKE RADNIKA

S ciljem ispravnog obračunavanja javnih davanja pri isplati neoporezivih primitaka prigodne nagrade nagrade za radne rezultate troškove prehrane i smještaja namet-nuta je obveza radniku u slučaju da ima više poslodavaca istodobno ili tijekom poreznog razdoblja da dostavi izjavu o primljenim neoporezivim primitcima Kako radnik više ne bi imao obvezu dostavljanja izjava a poslodavac obve-zu njihova prikupljanja tim se člankom uređuje moguć-nost uvida trenutnog poslodavca u neoporezive primitke radnika tijekom poreznog razdoblja putem sustava ePo-rezna s ciljem ispravnog obračunavanja javnih davanja

Dakle na temelju podataka iz svojih službenih eviden-cija omogućilo bi se poslodavcima i isplatiteljima plaće uvid u podatke koji se odnose na isplaćene neoporezive primitke koje radnik ostvaruje od više poslodavaca i ispla-titelja plaće kako bi ostvario pravo na maksimalnu godiš-nju svotu neoporezivog primitka u poreznom razdoblju

37 OMOGUĆAVANJE UVIDA PRIJAŠNJEG POSLODAVCA U OBRAZAC PK

Izmjenama Zakona omogućuje se uvid u Obrazac PK (porezne kartice) i onim poslodavcima kod kojih rad-nik više nije u radnom odnosu a koji je dužan isplati-ti plaću bivšem radniku za posljednji mjesec rada i to najkasnije do isplate plaće ili do dana dospjelosti plaće za posljednji mjesec rada kod tog poslodavca Na taj bi način poslodavac pri isplati plaće iskoristio radnikovo pravo na osobni odbitak

OBVEZNO PRAVO

Prijenos vjerovnikove tražbine zbog ispunjenja (subrogacija) s primjerima iz prakseIzv prof dr sc Ivan MILOTIĆUDK 34755

U ovome se članku pruža uvid u uređenje subrogacije kao načina promjene vjerovnika u obveznom odnosu koji nastaje tako što neka treća osoba ispuni dužnikovu traž-binu u Zakonu o obveznim odnosima a glede najvažnijih pitanja donose se i razlažu brojni te relevantni primjeri iz sudske prakse U članku se izlažu i pitanja koja su nužno povezana sa subrogacijom poput sporednih prava zatim njezine usporedbe s cesijom a donosi se i kratak osvrt na subrogaciju u pravu osiguranja i reosiguranja

1 UVODSvaki je ugovorni obvezni odnos određen s nekoliko

čimbenika Prvi su čimbenik stranačke pozicije ndash vjerov-nička i dužnička Vjerovnik je subjekt koji je ovlašten od

dužnika potraživati tražbinu dok je dužnik osoba u ta-kvom odnosu koja je obvezna ispuniti vjerovnikovu tražbi-nu (koja se iz dužnikove perspektive naziva dug) Ono što povezuje vjerovnika i dužnika je obveza a to je odnos u kojemu je vjerovnik ovlašten nešto potraživati a dužnik to ispuniti Jedan subjekt može istodobno imati i vjerovničku i dužničku poziciju što je svojstveno dvostranoobvezuju-ćim (sinalagmatičnim) ugovorima

Drugi je čimbenik ugovornog obveznog odnosa činid-ba Ona je ujedno i predmet svakoga obveznog odnosa neovisno nastaje li on ugovorno ili izvanugovorno (pri-mjerice zbog počinjenja štete) Važan čimbenik obveznog odnosa čini i pravna osnova (kauza) koja mora postojati i mora biti dopuštena Postavlja se pitanje što se događa s obveznim odnosom ako se neki od tih čimbenika promije-ne Zapravo postavlja se pitanje koji od tih čimbenika čine identitet konkretnog odnosa pa samim time njihovom pro-mjenom dolazi i do promjene toga obveznog odnosa i po-sljedično njegova pretvaranja u neki drugi Postavlja se i pitanje koji od tih čimbenika ne čine identitet obveznog

OBVEZNO PRAVOodnosa pa njihovom promjenom ne dolazi ni do kakve pro-mjene u njemu

Odgovor na to pitanje daju institut obnova obveze novacija (čl 145 ndash 149 Zakona o obveznim odnosi-ma1) promjene na strani dužnika (preuzimanje duga pristupanje dugu preuzimanje ispunjenja čl 96 ndash 103 ZOO-a) ustup tražbine cesija (čl 80 ndash 8 9 ZOO-a) i subrogacija (čl 90 ndash 95 ZOO-a) Iz pravila o obno-vi obveze (novaciji) iz čl 145 st 1 i 2 ZOO-a precizno se čita da identitet obveznog odnosa čine samo njegova glavna činidba i pravna osnova pa njihova promjena dovodi do prestanka postojećeg i nastanka sasvim novo-ga pravnog odnosa Ostali čimbenici nisu identitetski tj njihovom se promjenom ne mijenja narav ni identitet ob-veznog odnosa Na poseban se način to odnosi na subjek-te obveznog odnosa Prema tome ni promjene na strani dužnika ni subrogacija ne dovode do bitne promjene u obveznom odnosu

Subrogacija je u hrvatskom obveznom pravu izrijekom uređena u ZOO-u ali se unatoč tome taj naziv u praksi rijetko koristi i susreće a kada se i koristi djeluje vrlo neobično i naprosto nije dovoljno uspio prirasti hrvatskom pravnom nazivlju2 Najčešće se ponekada pravilno ali najčešće nepravilno u hrvatskoj praksi taj naziv zamje-njuje s regresom i njegovim specifičnim značenjem (1) prava platitelja nekoga novčanog iznosa da traži njegovu naknadu od treće osobe ili (2) prava jednoga od više ja-maca koji je isplatio vjerovnika za glavnog dužnika To je donekle i logično jer je pojam (fra subrogation) i institut doslovce preuzet iz francuskoga prava tj iz Francuskog građanskog zakonika (Code civil franccedilaise) gdje je uređen po uzoru na rimsko pravo Jednako je primjerice i u tali-janskom pravu (tj tamošnjemu građanskome zakoniku) gdje je subrogacija izrijekom uređena u propisu dok u njemačkom i austrijskom taj institut nije uređen kao za-seban nego ga pravna praksa izjednačava sa zakonskom cesijom (primjerice to bi iz perspektive RH bilo u smislu odredbe čl 91 ZOO-a) Skreće se pozornost pravnicima da je taj institut cjelovito bio razrađen u rimskom pravu pod nazivom beneficium actionum cedendarum (hrv povlastica prenošenja tužbi) To je podrazumijevalo pravo treće osobe koja je prethodno za dužnika vjerovniku ispunila dug da joj vjerovnik prenese sve tužbe (ali i druga pravna sred-stva) kako bi sada taj ispunitelj dobio svojstvo vjerovnika prema dužniku te kako bi od dužnika mogao na učinkovit način ndash prisilnim putem (tj tužbom) ndash zahtijevati ono što je dao ili učinio radi ispunjenja duga

Kako se u hrvatskom pravnom životu sadržaj subro-gacije razmjerno često pojavljuje u praksi ali se tako ne naziva niti se u praksi takvom poima a često se i pogreš-no poistovjećuje s cesijom odlučili smo u ovome članku prikazati taj institut To se prvotno odnosi na njegovo uređenje ZOO-a a nastojat će se pružiti kratak te nadasve primjeren osvrt na praktične izazove s kojima se susretala naša dosadašnja praksa utemeljena na ZOO-u te u manjoj mjeri dati kratak osvrt na njezin status u pravu osiguranja i reosiguranja

1 Nar nov br 3505 4108 12511 7815 i 2918 dalje ZOO2 Ušla je u hrvatsko pravo tek Zakonom o obveznim odnosima iz 1978 godine

Prije te godine hrvatsko pravo poznavalo je samo cesiju i njezine različite vrste po-put ugovorne zakonske i nužne OGZ kao izdanak germanske pravne tradicije nije poznavao personalnu subrogaciju nego samo cesiju

2 OPĆI POJAM SUBROGACIJE I NJEZINE VRSTESubrogacija je promjena jednog od elementa obveznog

odnosa prilikom čega njegov identitet ostaje nepromije-njen Pritom subrogacija može biti personalna (osobna) ako se mijenja subjekt u obveznom odnosu ili realna (stvarna) ako se mijenja predmet takva odnosa

Personalna subrogacija još se naziva i subrogacijom osoba a kod nje tražbina prelazi s vjerovnika na osobu koja mu je ispunila tražbinu (ispunitelja) U biti time is-punitelj stupa na mjesto vjerovnika Prilikom toga obvezni odnos ostaje sam sebi jednak jer se ne mijenja vjerovnička pozicija nego samo individualnost konkretnog subjekta (ne i pozicije) koji stupa na vjerovničko mjesto što je za postojanje i identitet toga konkretnog ugovornog odnosa bez ikakva značenja Ovdje je riječ o promjeni subjekta u obveznom odnosu (vjerovnika) ali i o prijenosu tražbine ndash s dosadašnjeg vjerovnika na ispunitelja Međutim takav prijenos tražbine premda s njom pokazuje neke sličnosti i podudarnosti u bitnome nije jednak cesiji ZOO u zaseb-nom odsjeku (u čl 90 ndash 95) uređuje samo tu vrstu subro-gacije pa će samo ona biti predmet razmatranja u ovome članku Stoga kada se u ovom članku govori samo o subro-gaciji misli se na personalnu

Realna subrogacija podrazumijeva da dužnik umje-sto dužne činidbe ispunjava obvezu vjerovniku nekom drugom činidbom a ne onom koju duguje3 U biti riječ je o slučajevima kada neka točno određena stvar koja je predmet pravnog odnosa na neki način (otuđenjem uni-štenjem napuštanjem) iziđe iz imovine jednog subjekta prilikom čega na njezino mjesto u imovini baš tog subjekta dođe neka druga stvar Kao ogledan (udžbenički) primjer spominje se slučaj povezan sa založnim pravom koje po-stoji na određenoj stvari Prodaje li se založena stvar iz kakva razloga (primjerice zbog neposredne opasnosti da bi se stvar mogla pokvariti propasti zbog nekog razloga koji ne leži u njegovim skrivenim nedostatcima ili izgubiti vrijednost ili da zalog zbog toga postane vrijednosno nedo-voljnim) tada založno pravo s te stvari prelazi na kupov-ninu (novac) ostvarenu njezinom prodajom i to na svotu do visine tražbine koja se tim založnim pravom osigurava Tada založno pravo sa stvari prelazi na novčana sredstva međutim taj prijenos nije predviđen pravilima ZOO-a nego stvarnog prava Slična bi se situacija pojavljivala ako je stvar osigurana za slučaj nastupa nekog rizika pa zbog pojave tog rizika ona propadne Tada umjesto stvari koja je propala i koja je trenutkom propasti izišla iz imovine njezina vlasnika u njegovu imovinu ulazi osiguranina koju isplaćuje osiguravatelj4 Važno je naglasiti da realna subrogacija u hrvatskom pravu nije uređena općim pravi-lima koja bi bila samo njoj namijenjena

3 PERSONALNA SUBROGACIJA ndash POJAM I VRSTE

31 POJAM PERSONALNE SUBROGACIJEPersonalna subrogacija može se definirati kao prijelaz

vjerovnikove tražbine na osobu koja ju je ispunila umje-sto dužnika Ta se osoba uobičajeno naziva ispuniteljem ili isplatiteljem ovisno o tome je li dug podmiren na neki dru-

3 Gorenc V et al Komentar Zakona o obveznim odnosima Zagreb 2014 str 1564 Pravni leksikon Pezo V (ur) Zagreb 2007 str 1543

OBVEZNO PRAVOgi način ili plaćanjem novčanog iznosa5 Sličnu definiciju donose Gorenc i drugi navodeći da personalna subrogacija postoji kada netko treći vjerovniku ispuni dužnikov dug pa bilo na temelju ugovora ili zakona vjerovnikova tražbi-na prelazi na ispunitelja (solvensa)6

Činom ispunjenja vjerovnikove tražbine dosadašnji vje-rovnik izlazi iz odnosa na njegovo mjesto stupa ispunitelj (solvens) U biti je to i pojmovno značenje subrogacije od lat subrogatio što se može prevesti i kao zamjena Ističe se kako je mjerodavan trenutak za nastup njezinih učinaka ispunjenje U trenutku ispunjenja na ispunitelja ne prelazi samo tražbina nego i sporedna prava koja su uz nju po-vezana a koja je vjerovnik imao prema dužniku U slučaju ispunjenja tuđe obveze subrogacija ispunitelja u prava vje-rovnika odnosi se samo na tu obvezu i sva prava u vezi same te obveze do visine isplaćenog iznosa7

Ipak ispunjenje samo po sebi nije dovoljno nego je potrebno da se ispune pretpostavke određene u ZOO-u Postoje dvije moguće situacije Prva je da ispunitelj s vje-rovnikom ili ispunitelj s dužnikom ugovori subrogaciju tj ugovori to da će on stupiti na mjesto vjerovnika Ta se vrsta personalne subrogacije naziva ugovornom

Druga je situacija kada nema potrebe za ugovaranjem jer ispunitelj doduše ispunjava tuđu (dužnikovu) obve-zu ali glede toga ima izražen pravni interes U potonjem slučaju govori se o zainteresiranoj osobi Osoba koja ima pravni interes nije strana ugovornog odnosa tj ona nije ni vjerovnik ni dužnik ali se taj odnos na neki način odraža-va tj ima posljedice na područje njezinih prava i odnosa Primjerice školski primjer toga je jamac On nije strana vjerovničko-dužničkog odnosa nego se on nalazi samo u odnosu s vjerovnikom jer mu je obećao da će mu ispuniti dužnikov dug ako ovaj to ne učini Prema tome premda nije ni vjerovnik ni dužnik jamac ima interes glede vje-rovničko-dužničkog odnosa jer od dužnikovu držanju ovisi hoće li jamac u krajnjoj liniji morati vjerovniku ispuniti dužnu činidbu U slučaju osobe s pravnim interesom koja vjerovniku ispuni dužnikov dug ZOO propisuje da u ta-kvoj situaciji do subrogacije dolazi silom zakona (ex lege) tj na temelju zakonskog automatizma Stoga se i ta vrsta subrogacije naziva zakonskom

Predmet subrogacije ne mogu biti strogo osobna pra-va Razlog je logičan jer njome neko pravo prelazi iz imovi-ne jedne (vjerovnika) u imovinu druge osobe (ispunitelja)

32 VRSTE PERSONALNE SUBROGACIJE321 Ugovorna personalna subrogacijaNa prvome mjestu u čl 90 ZOO uređuje ugovornu per-

sonalnu subrogaciju Ugovor mogu sklopiti (1) ispunitelj i vjerovnik (2) ispunitelj i dužnik

(Ad 1) Ispunitelj može prije čina ispunjenja ili pri is-punjenju ugovoriti s vjerovnikom da ispunjena tražbina prelazi na ispunitelja zajedno sa svim ili samo nekim sporednim pravima koja su uz nju povezana (primjerice hipoteka kamate ugovorna kazna jamstvo i dr) Ta per-sonalna ugovorna subrogacija predviđena je u čl 90 st 1 ZOO-a Kako interes dužnika u tome slučaju ni na koji način nije ugrožen ili doveden u pitanje za valjanost tog

5 Vedriš M Klarić P Građansko pravo Zagreb 2006 str 4486 Gorenc V et al op cit u bilj 3 str 1567 VSRH Gr1 1252014-2 od 4 travnja 2014

ugovora ne zahtijeva se dužnikov pristanak Za dužnika je ugovor između ispunitelja i vjerovnika posao između drugih (res inter alios) Dužnik ima mogućnost osujetiti to samo ako bi odmah vjerovniku ponudio vlastito ispunje-nje Držeći se čl 161 st 5 ZOO-a vjerovnik je ispunjenje u takvom slučaju obvezan primiti baš od dužnika a ne i od treće osobe8 Ispunitelj i vjerovnik takav ugovor ne bi mogli sklopiti nakon ispunjenja jer bi samim ispunjenjem prestao obvezni odnos vjerovnik ndash dužnik Napokon treba se osvrnuti i na sporedna prava Ona prelaze na ispunitelja onoliko i u obujmu kako je ugovoreno s time da ako neka sporedna prava i dalje ostaju vjerovniku tada ona moraju biti takva da mogu nastaviti postojati bez tražbine Situa-cija pod (1) klasični je oblik personalne ugovorne subroga-cije koji je poznat i u komparativnom pravu

(Ad 2) Članak 90 st 2 ZOO-a propisuje da do subro-gacije može doći i na temelju ugovora između dužnika i ispunitelja međutim taj se ugovor može sklopiti samo prije ispunjenja Zašto baš prije ispunjenja Odgovor leži u tome što u praksi kod takva ispunjenja ne sudjeluje duž-nik nego je to događaj u koji su uključeni samo vjerovnik i ispunitelj Premda u njoj ne sudjeluje za tu subrogaciju ne zahtijeva se suglasnost vjerovnika niti postoji obveza njegova obavještavanja o subrogaciji s obzirom na to da se njome ni na koji način ne ugrožavaju vjerovnikovi in-teresi Sudbina sporednih prava jednaka je kao u slučaju subrogacije iz čl 90 st 1 ZOO-a Subrogacija kakva je opisana pod (2) nije svojstvena komparativnim pravnim poredcima po čijemu je uzoru u Hrvatskoj normativno oblikovana subrogacija Tu se prvotno misli na francusko i talijansko pravo Prema shvaćanjima u tim poredcima ta vrsta subrogacije znači neovlašteno raspolaganje vjerov-nikom pravom bez njegova pristanka U hrvatskom pravu prihvaćanje te koncepcije opravdava se time što se ni na koji način ne zadire u pravo vjerovnika

Za nastup učinaka ugovorne personalne subrogacije nije mjerodavan trenutak kada se sklapa ugovor o su-brogaciji nego trenutak kada dođe do ispunjenja Pravilo se nalazi u čl 90 st 3 ZOO-a i glasi U ovim slučajevima subrogacija ispunitelja u prava vjerovnika nastaje ispunje-njem Prilikom nastupa subrogacije nastaje i vjerovnikova obveza da ispunitelju preda sva sredstva koja služe za do-kazivanje ili osiguranje tražbine U sudskoj je praksi glede toga izraženo sljedeće shvaćanje U slučaju ispunjenja tuđe obveze subrogacija ispunitelja u prava vjerovnika nastaje ispunjenjem iz čega proizlazi da subrogacijom ne nastaje nova izvanugovorna obveza već dolazi do prijelaza postoje-će obveze koja je ugovornog porijekla9

Za ugovor o subrogaciji nije propisan poseban oblik pa se može ustvrditi da je neformalan što je potvrđeno i u sudskoj praksi tužitelj je takvu obvezu preuzeo odmah po dolasku u servis i prema tada sklopljenom usmenom spo-razumu vlasnik vozila je svoju tražbinu s osnove naknade štete sa svim sporednim pravima prenio na tužitelja Prema tome radi se o ugovornoj subrogaciji u smislu odredbe čl 90 st 1 ZOO koja je nastala ispunjenjem odnosno podmire-njem troškova popravka motocikla od strane tužitelja u skla-du sa st 3 iste odredbe10 Što se tiče prigovora da Ugovor o

8 Ali ako mu je dužnik ponudio da sam ispuni odmah svoju obvezu vjerovnik ne može primiti ispunjenje od treće osobe

9 VSRH Gr1 2052015-2 od 13 svibnja 201510 Županijski sud u Varaždinu Gž 12772017-3 od 15 siječnja 2018

OBVEZNO PRAVOsubrogaciji nema formu propisanu OZ-om sud prvog stupnja ocjenjuje isti neosnovanim iz razloga što niti jednom odred-bom OZ-a nije propisano da Ugovor o subrogaciji mora biti sklopljen u obliku javnobilježničkog akta ili solemnizirane privatne isprave11 U tom se smislu primjenjuje čl 286 st 1 ZOO-a12 Svejedno zbog učinaka koji nastaju na temelju tog ugovora korisno je i preporučljivo radi pravne sigur-nosti sklapati ga u pisanom obliku U suprotnome mogao bi se otvoriti niz problema poput legitimacije ispunitelj prema dužniku spor o tome koliko je ispunjeno i sl Kada taj ugovor sklapaju vjerovnik i ispunitelj nije potreban pristanak dužnika Kada taj ugovor sklapaju ispunitelj i dužnik nije potreban pristanak vjerovnika Ugovor o personalnoj subrogaciji može biti naplatan ili besplatan

322 Zakonska personalna subrogacijaKako je rečeno personalna subrogacija nastupa po

sili zakona Takva subrogacija uređena je u čl 91 ZOO-a Kad obvezu ispuni osoba koja ima neki pravni interes u tome samim ispunjenjem obveze na nju prelazi vjerovniko-va tražbina sa svim sporednim pravima Osoba s pravnim interesom u ZOO-u prepoznaje se i pod nazivom zaintere-sirane osobe Kako je prethodno rečeno ona nije ugovor-na strana ali se učinci ugovora koji sklapaju druge osobe na neki način prelijeva na nju tj na područje njezinih prava i obveza Ako takva osoba vjerovniku ispuni traž-binu silom zakona nastupaju učinci subrogacije a time tražbina prelazi na takvog ispunitelja Taj zakonski au-tomatizam prelaska tražbine s vjerovnika na ispunitelja dobro je opisan u sudskoj praksi proizlazi da je pravna osnova osigurateljevog prava zakonska subrogacija Stoga je pravo osiguratelja na isplatu troškova kredita prema štetniku (korisniku kredita) izvedeno a ne izvorno pravo što za posljedicu ima to da kad osiguratelj stupa u položaj svog osiguranika on stupa u taj položaj do iznosa plaćene naknade (nepodmireni dio kredita) prema osobi odgovornoj za štetu (štetniku ndash korisniku kredita) ali pri tome on ne može doći u povoljniji položaj od onoga koji je imao osigu-ranik Pravna osnova osigurateljevog regresnog prava jest zakon Stoga je riječ o zakonskoj subrogaciji Zakon ne predviđa nikakvu posebnu formu za subrogaciju Do prijelaza osiguranikovih prava na osiguratelja dolazi ex lege dakle automatizmom Da bi osiguratelj stekao pravo subrogacije moraju se ispuniti dvije pretpostavke 1 osiguratelj mora platiti osiguraniku naknadu iz ugovora o osiguranju i 2 mora postojati osoba odgovorna za štetu Te pretpostavke navedene su u čl 939 st 1 ZOO-a9113 Jed-nako se navodi i u drugoj odluci Pri tome treba dodati da zakon ne predviđa nikakvu posebnu formu za subrogaciju To znači da nije potrebna nikakva radnja osiguratelja da bi stekao pravo na subrogaciju Isto tako nije potrebna nika-kva radnja osiguranika Do prijelaza osiguranikovih prava a kako je već rečeno dolazi ex lege dakle automatizmom Stoga je sud prvog stupnja pravilno odbio dokazni prijedlog tužiteljice da se pribavi ugovor o osiguranju sklopljen izme-đu banke i tuženika jer provedba predloženog dokaza ne bi mogla utjecati na drugačiju odluku suda14

11 Županijski sud u Rijeci Gž 17032013-2 od 23 ožujka 201612 Ugovor se može sklopiti u bilo kojem obliku osim ako je zakonom drukčije

određeno13 Županijski sud u Splitu Gž 3882017-2 od 30 studenog 201714 Županijski sud u Rijeci Gž 17032013-2 od 23 ožujka 2016

Zbog njihova pravnog interesa vjerovnik je od takvih osoba obvezan primiti ispunjenje pa čak i ako bi se duž-nik tomu protivio Bit njihova pravnog interesa je da se obveza ispuni Kao tipični primjeri takvih osoba navode se jamac15 vlasnik stvari opterećene založnim pravom protivnik pobijanja kod paulijanske tužbe osiguratelj16 i dr Zbog toga što imaju pravni interes za ispunjenje vje-rovnik od njih ne može tražiti obrazlaganje da ispunjavaju dužnikovu obvezu a s ciljem da nastupe učinci personalne subrogacije

Relevantna pravila od važnosti za takvu vrstu subroga-cije tj takva pravila koja se mogu dovesti u vezu sa za-konskom personalnom subrogacijom nalaze se u čl 161 ZOO-a

(1) Obvezu može ispuniti ne samo dužnik nego i treća osoba

(2) Vjerovnik je dužan primiti ispunjenje od svake osobe koja ima neki pravni interes da obveza bude ispunjena čak i kad se dužnik protivi tom ispunjenju

(3) Vjerovnik je dužan primiti ispunjenje od treće oso-be ako je dužnik s tim suglasan osim kad prema ugovoru ili naravi obveze ovu treba ispuniti dužnik osobno

(4) Vjerovnik može primiti ispunjenje od treće osobe bez dužnikova znanja pa i u slučaju kad ga je dužnik obavije-stio da ne pristaje da treći ispuni njegovu obvezu

(5) Ali ako mu je dužnik ponudio da sam ispuni odmah svoju obvezu vjerovnik ne može primiti ispunjenje od tre-će osobe

U trenutku kada osoba s pravnim interesom ispuni vje-rovnikovu tražbinu na nju prelazi kako tražbina tako i sva sporedna prava Učinci zakonske personalne subro-gacije nastupaju ispunjenjem i odnose se kako na tražbi-nu tako i na sporedna prava Iz sudske prakse potječe ovo shvaćanje Nakon što je tužiteljica isplatila dug i tražila od tužene da joj vrati što je umjesto nje platila tužena je pisme-nom izjavom preuzela obavezu da će vratiti tužiteljici 4800 DEM te nakon toga počela sa obročnom otplatom tako da je dug vraćala djelomično u devizama a djelomično u dinari-ma Pogrešno je izvršen obračun tečaja DEM prema danu zaključenja ugovora o zajmu jer odnos između tužiteljice i tužene i njihove međusobne obaveze nisu nastupile danom sklapanja ugovora o zajmu već danom subrogacije kada je tužiteljica u cijelosti vratila zajam umjesto tužene (čl 1003 Zakona o obveznim odnosima)17

Zakonska personalna subrogacija nije regres To je izrijekom potvrđeno u sudskoj praksi Pritom se napomi-nje da se u konkretnom slučaju ne radi o regresu kako to pogrešno smatra prvostupanjski sud već o (zakonskoj) su-brogaciji Naime subrogacija se odnosi na nadoknadu štete osiguraniku po polici osiguranja dok se kod regresa radi o naknadi štete oštećenoj osobi po osnovu građanskopravne

15 Privredni sud Pž-180492 od 29 rujna 1992 prema Slakoper Z Sudska praksa 1980-2005 i bibliografija radova uz Zakon o obveznim odnosima Zagreb 2005 br 140 str 90

16 Na temelju čl 939 st 1 Zakona o obveznim odnosima (Nar nov br 5391 7391 11193 394 796 9196 11299 i 8801 dalje ZOO91) isplatom naknade iz osiguranja prelaze na osiguratelja po samom zakonu do visine isplaćene naknade sva osiguranikova prava prema osobi koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu (zakonska subrogacija) VTSRH Pž 72352012-4 od 13 srpnja 2015 Dakle navede-nom odredbom utvrđen je prijelaz osiguranikovih prava prema odgovornoj osobi (subrogacija) a što podrazumijeva postojanje osigurateljeve obveze naknaditi štetu svom osiguraniku za koju je odgovoran treći jer do subrogacije može doći tek nakon ispunjenja te obveze VSRH Rev 15181995-2 od 4 veljače 1999

17 VSRH Rev 24031992-2 od 7 veljače 1995

OBVEZNO PRAVOodgovornosti osiguranika Tako se kod subrogacije osigura-telj (u ovom slučaju tužitelj C o dd) pojavljuje s odštetnim zahtjevom prema osobi odgovornoj za naknadu štete koje nije osiguranik (u ovom slučaju tuženi A5)18

Do zakonske personalne subrogacije ispunitelja u vje-rovnikova prava ne može doći ako ta prava ne postoje Nije moguća subrogacija osiguratelja u osiguranikova prava prema štetniku u situaciji kada takva prava osiguranika prema osobi odgovornoj za štetu ne postoje Naime niti jednom odredbom posebnog zakona (ZZO-a) ali niti nekog drugog zakona nije propisano pravo poslodavca (osigurani-ka) na povrat nadoknada plaće isplaćenih njegovom radni-ku zbog ozljede na radu od osobe koja je odgovorna za štetu kakvo pravo je odredbom članka 85 tog Zakona izričito propisano za Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje Iz toga se zaključuje da bi tek u slučaju kada bi bilo propisano i takvo pravo poslodavca bila moguća subrogacija u osigura-nikova prava prema štetniku Međutim sve dok toga nema a niti nešto takvo proizlazi iz općih odredbi o naknadi štete nije moguća subrogacija u (nepostojeća) prava osiguranika prema osobi koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu19

Prava nastala za ispunitelja na temelju zakonske subro-gacije zastarijevaju prema pravilima o zastari zahtjeva za naknadu štete u slučaju da je riječ o zakonskoj su-brogaciji u smislu čl 939 st 1 ZOO [=stari ZOO op a] osiguratelj stupa u osiguranikova prava i rok zastare kao i početka zastarijevanja je onaj kakav je bio propisan u od-nosu na osiguranikovo potraživanje Kako je osiguraniko-vo potraživanje naknada štete zastarni rok je onaj koji je propisan za zastaru potraživanja naknade štete osiguraniku (oštećeniku) i početak zastarijevanja je onda kad je zastara zahtjeva za naknadu štete počela teći osiguraniku (ošteće-niku) Dakle u slučaju zakonske subrogacije iz čl 939 st 1 ZOO na zastaru potraživanja osiguratelja se primjenjuju odredbe čl 380 st 6 ZOO u vezi s čl 376 st 1 i 2 ZOO20

U pravu osiguranja koje se dijelom također poziva na ZOO često se subrogacija pojavljuje pod nazivom re-gres Navodi se primjer iz sudske prakse Naime u obve-znom osiguranju od automobilske odgovornosti sa ciljem zaštite trećih oštećenih osoba postoji niz slučajeva u kojima zakonodavac obvezuje osiguratelja na plaćanje odštete tre-ćoj osobi iako ne postoji ugovorna obveza osiguratelja na plaćanje takve štete Tu spadaju svi slučajevi gubitka prava iz osiguranja regulirani kroz uvjete osiguranja Ovaj se re-gres naziva i zakonska subrogacija jer je u tim slučajevi-ma riječ o zakonskoj obvezi osiguratelja na plaćanje štete trećoj osobi kada se zastara takvog regresnog prava u smislu citirane odredbe članka 371 ZOO91 ravna prema općem zastarnom roku od pet godina Jednako tako navedeni prav-ni stav o primjeni općeg zastarnog roka iz citirane odredbe članka 371 ZOO-a kod regresnog zahtjeva osigurateljnog društva protiv osiguranika zbog nastupa gubitka prava iz osiguranja uslijed vožnje pod utjecajem alkohola izražen je u odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske od 17 prosinca 2008 broj U-III-39482006 Naime u tom slučaju pravo osi-guratelja od osobe koja je odgovorna za štetu traži naknadu za isplaćeni iznos tako nastale štete kamate i troškova nije potraživanje osiguratelja iz ugovora o obveznom osiguranju

18 Županijski sud u Zagrebu Gž 20442016-2 od 13 ožujka 201819 VSRH Rev x 1202013-3 od 26 studenoga 201320 VSRH Rev 16312009-2 od 17 veljače 2011

te ta tražbina osiguratelja zastarijeva u općem zastarnom roku propisanom odredbom članka 371 ZOO9121

Zakonskom personalnom subrogacijom ne nastaje novo pravo nego ispunitelj svoje pravo prema dužniku izvodi iz vjerovnikova prava22

U sudskoj praksi ističe se da učinci subrogacije na-stupaju ispunjenjem tuđe (dužnikove) obveze Ako bi neki subjekt preuzeo obvezu na način da bi ona postala njegovom obvezom tu ne dolazi do subrogacije tužitelj isplatom osigurane svote nije stekao bdquopravo na regresldquo na temelju odredbe čl 90-95 ZOO jer je tim odredbama propi-sana subrogacija u slučaju ispunjenja tuđe obveze a obveza koju je ispunio tužitelj kao osiguratelj nije tuđa obveza već obveza koju je tužitelj preuzeo ugovorom o osiguranju traž-bine kojeg je zaključio s P b Z i za što je naplatio premiju osiguranja23 Dakle do subrogacije bi došlo da je tužitelj plativši P b Z dd svotu osiguranja u visini njezine traž-bine prema tuženicama ispunio tuđu obvezu Međutim tu-žitelj nije ispunio tuđu obvezu već je ispunio svoju vlastitu obvezu koju je imao temeljem ugovora o osiguranju predmet-nog kredita i zbog toga nije došlo do subrogacije24 Jednako se navodi i u sljedećemu Nadalje kada je šteta plaćena trećim osobama odnosno osobama koje nisu osiguranici (suvozač i dr) onda osiguratelj koji je za štetu solidarno od-govoran s osobom koja je bila zadužena za održavanje ceste od te osobe ima pravo zahtijevati vraćanje onog iznosa koji platio a koji prelazi visinu njegovu obveze Međutim u tom se slučaju ne radi o zakonskoj subrogaciji već o regresu te se na te isplate primjenjuje opći zastrani rok (čl 371 ZOO-a) koji teče od trenutka kada je isplata izvršena25

Ako bi sudužnik ispunio čitavu tražbinu ili njezin dio ne dolazi do subrogacije jer je ispunio vlastiti dug26 tužitelj ne bi imao pravo subrogacije za dio tražbine koju je ispunio kao sudužnik u smislu odredbe čl 299 Zakona o ob-veznim odnosima i da ovdje nema mjesta ni ugovornoj niti zakonskoj subrogaciji već bi tužitelj eventualno imao pravo regresa od ostalih sudužnika budući da na subrogaciju pra-vo ima samo onaj koji ispuni tuđu obvezu a tužitelj je kao sudužnik ispunio svoju obvezu i obveza glavnog dužnika je u tom iznosu prestala pa je pravilno primijenjeno materijalno pravo kada je glavni tužbeni zahtjev odbijen kao i podredni zahtjev za naknadom štete s te osnove jer u postupku nije utvrđeno da tuženik za taj iznos nije umanjio svoje potraži-vanje prema glavnom dužniku27

33 ZAJEDNIČKA PRAVILA ZA OBJE VRSTE PERSONALNE SUBROGACIJE

Prvo takvo pravilo uređeno je u čl 94 ZOO-a a propi-suje da ispunitelj na kojega je prešla tražbina ne može od dužnika zahtijevati više negoli je isplatio (ili ispunio) vje-rovniku Posljedica toga je izbjegavanje mogućnosti da se prema dužniku pojave dva dužnika vjerovnik i ispunitelj a što bi da je drukčije bilo zamislivo ako bi ispunitelj is-

21 Županijski sud u Splitu Gž 12462015-1 od 18 travnja 201622 VSRH Rev x 8902014-2 od 8 siječnja 201523 VSRH Rev 30142014-2 od 27 ožujka 201924 Županijski sud u Varaždinu Gž 29552016-2 od 27 srpnja 201825 Županijski sud u Zagrebu Gž 55472018-2 od 13 studenog 201826 Sudužnici se ne nalaze u međusobnom odnosu nego se svaki od njih nalazi

u ugovornom odnosu samo prema vjerovniku Kada sudužnik ispunjava obvezu vjerovniku on ne ispunjava obvezu drugog sudužnika ili neke treće osobe nego vlastitu obvezu

27 VTSRH Pž 52322010-3 od 21 svibnja 2015

OBVEZNO PRAVOpunio samo dio od čitave tražbine Iz sudske prakse citira se sljedeće Osiguratelj može zakonskom subrogacijom steći samo ona prava i obveze koje je prema štetniku imao nje-gov osiguranik Drugim riječima osiguratelj ne može prema štetniku zakonskom subrogacijom steći veća prava prema štetniku nego što ih je imao njegovo osiguranik kao ošteće-ni S tim u vezi oštećenik ne može zakonskom subrogacijom doći u gori položaj prema osiguratelju u odnosu na položaj koji je imao prema osigurateljevom osiguraniku28 To se če-sto ističe kao prepoznatljivo razlikovno obilježje personal-ne subrogacije u odnosu na ustup tražbine (cesiju) No o tome više u nastavku

Drugo pravilo uređeno je u čl 95 ZOO-a a odnosi se na isključenje odgovornosti vjerovnika prema ispunitelju Prema st 1 toga članka vjerovnik koji je primio ispunjenje od treće osobe (ispunitelja) ne odgovara ispunitelju za po-stojanje tražbine (veritet) niti za njezinu naplativost (boni-tet) To se odnosi samo na slučaj ako vjerovnik i ispunitelj nisu što drugo ugovorili Naime pravila o subrogaciji su dispozitivne naravi pa je vjerovniku i ispunitelju ostavljena mogućnost da mogu ugovoriti odgovornost za bonitet i ve-ritet Pravilo o isključenju vjerovnikove odgovornosti done-kle je ublaženo sljedećim stavkom (st 2 čl 95 ZOO-a) koji uređuje da se time ne isključuje primjena pravila o stjeca-nju bez osnove Dakle s obzirom na to da ne postoji vje-rovnikova odgovornost a kada ispunitelj ne može neplatiti tražbinu od dužnika jer ona u trenutku prijenosa obveze nije postojala vjerovnik se zapravo bezrazložno obogatio tj stekao je nepostojeću tražbinu bez pravne osnove Čla-nak 95 st 2 ZOO-a daje pravo ispunitelju da u opisanom slučaju od vjerovnika kondikcijom zahtijeva ono što mu je platio a taj će zahtjev utemeljiti na pravilima za stjecanje bez osnove koja se nalaze od čl 1111 do 1120 ZOO-a Na-ime ako nije postojala vjerovnikova tražbina onda ona is-punjenjem nije mogla preći na ispunitelja Dakle vjerovnik se ispunjenjem neopravdano obogatio

34 SUBROGACIJA U SLUČAJU DA ISPUNITELJ ISPUNI SAMO DIO TRAŽBINE

Obveza se može ispuniti u cijelosti ili u jednome svo-jemu dijelu Djelomično ispunjenje moguće je samo kod djeljivih obveza tj kod takvih koje se mogu razdijeliti (pa se stoga i ispunjenje može podijeliti) a da se pritom ukupna vrijednost obveze ni na koji način ne smanjuje S obzirom na to postavlja se pitanje o tome što se događa sa sporednim pravima koja su vezana uz tražbinu i nalaze se u jednakom režimu kao i ona u situaciji kada se tražbina ispuni djelomično

Odgovor je sadržan u dvama stavcima u čl 92 ZOO-a a njima se utvrđuje razmjeran prijenos sporednih pra-va Kod djelomičnog ispunjenja tražbine na ispunitelja će prijeći samo ona sporedna prava kojima je bilo osigurano ispunjenje te tražbine U st 1 čl 92 ZOO-a izrijekom se uređuje da ta sporedna prava nisu potrebna za ispunjenje preostalog dijela tražbine ali i to da se može dokazivati suprotno U biti propisuje se oboriva predmnijeva Dakle ispunjenjem dijela tražbine prenose se na ispunitelja ona sporedna prava kojima je osigurano ispunjenje tog di-jela tražbine ali ako se dokaže da su ta sporedna prava potrebna za ispunjenje ostatka tražbine tada se ne preno-

se Gorenc i drugi navode primjer da ako je ispunjenje osi-gurano ugovornom kaznom kod djelomičnog ispunjenja tražbine prenosi se razmjerni dio ugovorne kazne Navode i primjer tražbine osigurane bjanko-mjenicom vjerovnik nije obvezan prenijeti mjenicu na ispunitelja jer je ona potrebna za ispunjenje ostatka tražbine29

Članak 95 st 2 ZOO-a izrijekom propisuje iznimku od toga navedenoga ali pod pretpostavkom da ju strane ugovore Naime premda se neka sporedna prava ne mogu dijeliti pa su nužna za ispunjenje svih dijelova tražbine ako bi se ona podijelila (pod pretpostavkom da je djeljiva) ugovorne strane mogu se sporazumjeti (1) da će jamstva koristiti razmjerno svojim tražbinama te (2) da će glede sporednog prava koje se ne može podijeliti prvenstvo naplate imati osoba koja djelomično ispuni vjerovnikovu tražbinu osiguranu sporednim pravom

35 OSTVARIVANJE ISPUNITELJEVIH PRAVA PREMA DUŽNIKU

Nakon što je ispunio dužnikov dug ispunitelju treba omogućiti i u najvećoj mjeri olakšati da od dužnika na-miri tražbinu koju je prethodno vjerovnik imao prema tom dužniku U čl 93 ZOO-a propisuju se obveze vjerovnika da ispunitelju preda sredstva kojima se dokazuje tražbi-na (dokazna sredstva) ili sredstva koja služe za osiguranje tražbine Dokazna sredstva mogu biti primjerice obve-znica zadužnica isprava o priznanju duga sudska odlu-ka priznanica i dr Kao sredstva osiguranja primjerice navode se ugovor o jamstvu ugovorne odredbe o ugovor-noj kazni isprave o kapari zemljišnoknjižna isprava i sl

Posebno pravilo postoji ako je predmet osiguranja po-kretna stvar koju je dužnik ili neka treća osoba za duž-nika predala vjerovniku radi osiguranja njegove tražbine Prema čl 93 st 2 ZOO-a ta stvar u načelu i nakon ispu-njenja ostaje kod vjerovnika koji ju kao ručni zalog drži za ispunitelja Međutim propisano je da ako zalogodavac (dužnik ili treća osoba koja ga je dala) pristane da se zalo-žena stvar preda ispunitelju vjerovnik ju mora predati is-punitelju Smisao tog pravila i davanja pristanka od dužni-ka ili treće osobe ogleda se u tome da njima nije svejedno tko drži predmet ručnog zaloga Kako oni očigledno u vje-rovnika imaju povjerenje dok takvo povjerenje ne moraju nužno imati i u ispunitelja da bi predmet zaloga prešao ispunitelju zahtijeva se njihov pristanak Na dobije li ga stvar ostaje kod vjerovnika Međutim vjerovnik ni u koje-mu slučaju ne smije samoinicijativno vratiti zalog dužni-ku ili trećoj osobi koja ga je dala Učini li to odgovarat će ispunitelju za svu štetu koja bi za njega iz toga proizišla primjerice zbog nemogućnosti ili otežanosti namirenja

4 RAZLIKOVANJE PERSONALNE SUBROGACIJE OD CESIJE

Već je u naslovu ovoga članka naglašeno da subrogacija označava prijenos tražbine s jednog subjekta (vjerovnika) na drugoga subjekta (ispunitelja vjerovnikove tražbine) Time se kao i kod cesije mijenja osoba vjerovnika te se također kao kod cesije promjenom subjekata ne mijenja identitet obveznog odnosa Dakle i personalnom subroga-cijom i cesijom ne mijenja se postojeći obveznopravni od-

29 Gorenc et al op cit u bilj 3 str 159

OBVEZNO PRAVOnos Međutim opisane sličnosti ne isključuju bitne razlike među tim dvama institutima koje posljedično dovode i do njihovih sasvim različitih učinaka U nastavku se navode i objašnjavaju te razlike30

I Dok ugovor o cesiji sklapaju stari vjerovnik (cedent) i novi vjerovnik (cesionar) ugovor o subrogaciji sklapaju vjerovnik i ispunitelj (solvens) ili ispunitelj i dužnik

II Kod cesije do prijenosa tražbine dolazi nakon per-fekcije tog ugovora dok se kod personalne subro-gacije tražbina s vjerovnika na ispunitelja prenosi u trenutku kada ispunitelj ispuni dužnikov dug (tj vjerovnikovu tražbinu) U tome trenutku nastaju učinci subrogacije

III Ako drukčije nije ugovoreno kod cesije cedent od-govara cesionaru samo za postojanje tražbine (ve-ritet) ali ne i za njezinu naplativost (bonitet) Kod personalne subrogacije pod pretpostavkom da ništa nije ugovoreno vjerovnik ispunitelju ne odgovara ni za postojanje tražbine (veritet) ni za njezinu naplati-vost (bonitet)

IV Kod cesije se zajedno s tražbinom na novog vjerov-nika (cesionara) prenose sva sporedna prava koja su povezana s tom tražbinom Kod personalne subro-gacije je drukčije jer se prenose samo ona spored-na prava za koja je taj prijenos izrijekom predviđen sporazumom

V Kod cesije cesionar može od dužnika (cesusa) po-traživati čitavu tražbinu koja mu je prenesena neo-visno o tome je li išta za nju platio (primjerice ako mu je darovana stekao ju je besplatno) ili je platio manje u odnosu na to koliko je njezina nominalna vrijednost Kako se tražbine često prodaju i kupu-ju cesionar će uobičajeno svoj gospodarski interes vidjeti u tome da tražbinu kupi ispod njezine nomi-nalne vrijednosti a da je zatim namiri u iznosu na koji ona glasi Kod personalne subrogacije situacija je potpuno drukčija jer ispunitelj može od dužnika potraživati samo onoliko koliko je ispunio vjerovni-ku ili manje od toga ali nikako ne više

VI Kod cesije propisana je cedentova obveza da o prije-nosu tražbine obavijesti dužnika (cesusa) Kod per-sonalne subrogacije nema obavještavanja dužnika ili vjerovnika

5 SUBROGACIJA U OSIGURANJU I REOSIGURANJU

U pravu osiguranja do subrogacije dolazi kada osigu-ratelj uđe u prava osiguranika prema trećim osobama u vezi sa štetom koja je nastala osiguraniku a za koju je osi-guratelj osiguraniku isplatio naknadu po osnovi ugovora osiguranju (i police osiguranja) Do subrogacije u osigura-nikov položaj dolazi na temelju zakona (zakonska subro-gacija) i to najviše do visine isplaćene svote Pravo osigu-ratelja na temelju subrogacije je zahtijevati naknadu štete od osobe koja je potpuno ili djelomično odgovorna za štetu

Subrogacija se pojavljuje i u pravu reosiguranja Re-osiguravatelj stupa u pravni položaj reosiguranika u po-gledu naknade štete koja je isplaćena kao reosigurnina Ispunjenjem obveze reosiguratelja ndash isplatom reosigurni-

30 Vedriš M Klarić P op cit u bilj 5 str 451

ne ndash dolazi do promjene na strani vjerovnika u koju stupa ispunitelj (reosiguratelj) i to na temelju samoga zakona a on stječe sva prava reosiguranika prema trećim osobama koje su odgovorne za štetu (štetnici) Međutim osim pra-va na reosiguratelja prelaze i obveze koje je reosiguranik imao prema štetniku

Smisao subrogacije u navedenim dvama slučajevima jest da osiguratelj i reosiguratelj u krajnjoj liniji ne sno-se štetu nego da njezinu svotu regresiraju od pravnoga štetnika U oba je slučaja riječ o zakonskoj personalnoj subrogaciji a prakticira se u području neživotnih osigura-nja Potonja dva oblika iznimno su česta u pravnoj praksi

6 ZAKLJUČAKSubrogacija je razmjerno jednostavan i neproblemati-

čan institut obveznog prava koji je po uzoru prvotno na francusko pravo a u određenoj mjeri i talijansko prihva-ćen u naše pravo u Zakonu o obveznim odnosima iz 1978 godine Time se jasno izrazilo nastojanje da subrogaciju treba zakonski oblikovati i precizno razgraničiti od cesi-je posebno onog oblika cesije koji nastaje silom zakona Jednako tako počinjući od 1978 godine domaći je zakono-davac izrazio shvaćanje da taj institut ne valja prepustiti oblikovanju samo u pravnoj praksi nego da on mora po-čivati na zakonskome temelju U važećemu ZOO-u slijedi se takvo shvaćanje koje odstupa od OGZ-ovog i BGB-ovog

Subrogaciju i sudovi ali i drugi vidovi pravne prakse razmjerno dobro razumiju ali zabunu najčešće stvara to što taj naziv nije prihvaćen u dovoljnoj mjeri u hrvatskom pravnom nazivlju posebno u svakodnevici Posljedica toga je ta što se subrogacija u svakodnevici najčešće nekritički izjednačava s općim pojmom regresa što nije uvijek pra-vilno Naime neki regresni oblici nemaju nužno sadržaj subrogacije kako je uređena u ZOO-u

Sudska praksa u RH taj institut jasno razlikuje od ce-sije ali i od situacija kada ispunitelj kao dužnik (posebno kod sudužništva) ispunjava vlastitu obvezu što nikada ne dovodi do učinaka subrogacije Naime subrogacija bezi-znimno podrazumijeva da se ispunjava dug treće osobe (dužnika) a ne vlastita obveza Pregledom sudske prakse može se zaključiti da se razmjerno najviše taj institut pri-mjenjuje u pravu osiguranja

Dr sc Branko VUKMIR dipl iur

UGOVORI O GRAĐENJU I USLUGAMA

SAVJETODAVNIH INŽENJERA

Opseg 824 str Cijena 63000 kn

Izdanje veljača 2009

Za sve ostale informacije molimo javite se na

broj (01)4699-760 ili mob 0994699-760

STVARNO PRAVO

Pravo građenjaDr sc Ljiljana MATUŠKO ANTONIĆ dipl iurUDK 347256

Autorica u članku objašnjava pravo građenja koje predstavlja posebnu vrstu ograničenih stvarnih prava a na određeni način predstavlja odstupanje od pravila superficies solo cedit odnosno od načela jedinstvenosti nekretnine U članku se daje i pregled prava građenja na nacionaliziranom građevinskom zemljištu i tijeka razvoja prava građenja u prijašnjem pravnom uređenju do danas

1 UVODPretvorba društvenog vlasništva započeta početkom

1990-ih godina obuhvaćala je nekretnine u režimu druš-tvenog vlasništva a među inima i pretvorbu na neiz-građenom građevinskom zemljištu koje je upisano u zemljišne knjige U većini slučajeva stanje upisano u zemljišnim knjigama nije odgovaralo podatcima iz kata-starskog operata jer upisana neizgrađena građevinska ze-mljišta u naravi su izgrađeno građevinsko zemljište Fizič-ke osobe koje su gradile na zemljištu koje im nije bilo dodijeljeno radi izgradnje zgrade u sudskom postupku zahtijevaju utvrđenje vlasništva na zemljištu na ko-jem je zgrada izgrađena te se pri tome pozivaju na odred-be Zakona o vlasništvu drugim stvarnim pravima1 (pravila o pretvorbi društvenog vlasništva ili institut dosjelosti)

Pravo građenja kao ograničeno stvarno pravo od-stupa od načela jedinstva nekretnina iz odredbe čl 9 ZV-a Pravo građenja stječe se na temelju pravnog posla vlasništva nekretnine (zemljišta) koje se opterećuje a može se zasnovati i odlukom suda Sam institut prava građenja u pravnom prometu ne stvara posebne dvojbe u tumačenju odredaba kojima se uređuje institut prava gra-đenja osim ako se stranke pozivaju na stjecanja vla-sništva na zemljištu ako je zgrada izgrađena na zemlji-štu u režimu društvenog vlasništva

2 PRAVO GRAĐENJAPravo građenja kao ograničeno stvarno pravo je pravo

na nečijem zemljištu koje ovlašćuje svog nositelja da na površini toga zemljišta ili ispod njega ima u svojem vlasništvu zgradu trajno fizički spojenu s tim zemlji-štem a svagdašnji vlasnik tog zemljišta je dužan to trpjeti (čl 280 st 1 ZV-a) Iako je odredbom čl 9 ZV-a propisano pravilo uspostave jedinstva nekretnina pravo građenja odvaja vlasništvo zemljišta od vlasništva zgrade Do donošenja ZV-a ulogu prava građenja imala su pravila o pravu trajnog korištenja građevinskog zemljišta

Pravo građenja na tuđem zemljištu neodvojivo je po-vezano s pravom vlasništva na zgradi pa se u pravnom prometu ne mogu prenositi prava na zemljištu a niti pravo vlasništva na zgradi a da se ne prenosi i pravo

Sutkinja Općinskoga građanskog suda u Zagrebu1 Nar nov br 9691 6898 13799 2200 7300 11401 7906 14106

3809 15309 14312 15214 i 8115 ndash proč tekst 9417 dalje ZV

građenja na zemljištu i obratno pravo na zemljištu pre-nosi se zajedno s pravom vlasništva na zgradi tj pravo vlasništva na zgradi prenosi se zajedno s pravom građenja na zemljištu

Osnivač prava građenja uvijek je vlasnik zemljišta koji svoje zemljište opterećuje sa pravom građenja Ako je zemljište u suvlasništvu tada svi suvlasnici zasnivaju pravo građenja na zemljištu koje može biti zasnovano za korist bilo koje osobe Nositelj prava građenja je osoba u čiju je korist to pravo osnovano ili je na nju prešlo a jednako tako nositelj prava građenja može biti i vlasnik na svome zemljištu

3 PRAVO GRAĐENJA ndash STJECANJE I ZAŠTITAPravo građenja stječe se na temelju pravnog posla vla-

sništva nekretnine (zemljišta) koje se opterećuje a može se zasnovati i odlukom suda Cilj je ugovora o osnivanju prava građenja osnivanje prava građenja na određenoj ne-kretnini a da bi bio valjan treba biti sklopljen u pisa-nom obliku2

31 STJECANJE NA TEMELJU PRAVNOG POSLAPravo građenja u pravnom prometu prenosi se primje-

nom odredaba o stjecanju prava vlasništva na nekret-ninama na temelju pravnog posla odlukom suda i na-sljeđivanjem ako što drugo ne proizlazi iz pravne naravi prava građenja S prijenosom prava građenja prenosi se i vlasništvo zgrade izgrađene na pravu građenja Pravo građenja stječe se na temelju pravnog posla uz ispunjenje pretpostavki

frac34 vlasništvo zemljišta osobe koja raspolaže zemljištem frac34 vlasnikov pravni posao usmjeren je na osnivanje prava građenja

frac34 upis prava građenja u zemljišne knjigeBitan sastojak ugovora o zasnivanju prava građenja je

očitovanje volje vlasnika zemljišta da se osnuje pravo građenja na njegovu zemljištu

32 ZASNIVANJE PRAVA GRAĐENJA SUDSKOM ODLUKOM

Pravo građenja može se zasnovati i sudskom odlukom u postupku diobe (razvrgnuće suvlasničke zajednice ili diobe zajedničkog vlasništva) i u ostavinskom postupku te u postupcima u kojima je sud ovlašten osnovati pravo služnosti Odlukom suda osniva se pravo građenja i kada nije upisano u zemljišne knjige

33 ZAŠTITA PRAVA GRAĐENJAU tijeku izgradnje zgrade pravo građenja uživa prav-

nu zaštitu prema pravilima o zaštiti prava služnosti dočim pravo vlasništva zgrade izgrađene na pravu građe-nja uživa zaštitu prema pravilima o zaštiti prava vlasniš-tva Nositelj prava građenja u odnosu na zemljište koje je opterećeno njegovim pravom ima ovlasti i dužnosti plodouživatelja iako on nije plodouživatelj Nositelj pra-

2 Odredbe o pravu građenja sadržane su u čl 280 - 296 ZV-a

STVARNO PRAVOva građenja svojim pravom može raspolagati i otuđiti ga (takve ovlasti nema plodouživatelj) Nositelj prava gra-đenja ovlašten je izgraditi zgradu kako je to određeno njegovim pravom građenja Ako bi nositelj prava građe-nja izgradio zgradu različitu od one koju je bio ovlašten izgraditi tada vlasnik zemljišta ima pravo na zaštitu3

Nositelj prava građenja u obvezi je plaćati naknadu vlasniku zemljištu osim ako nije ugovoreno da se nakna-da neće plaćati Visina naknade koju plaća nositelj prava građenja u iznosu je prosječne zakupnine za takvo zemlji-šte a plaća se mjesečno

34 UPIS U ZEMLJIŠNU KNJIGUPravo građenja stječe se upisom u zemljišne knjige

Pravo građenja osniva se dvostrukim upisom u zemljišnoj knjizi Zemljišnoknjižni sud provodi upis prava građenja kao teret na zemljištu koje se opterećuje

Člankom 21 st 4 Zakona o zemljišnim knjigama4 propisano je da pravo građenja upisat će se u posjedovni-cu posebnoga zemljišnoknjižnog uloška kao posebno ze-mljišnoknjižno tijelo Na zemljišnoknjižnom će se ulošku staviti naznaka ndash Pravo građenja Odredbom čl 38 st 1 ZZK-a propisuje da pravo građenja upisuje se kao posebno zemljišnoknjižno tijelo u posjedovnicu novoga zemljišno-knjižnog uloška koji se radi toga osniva uz naznaku broja zemljišnoknjižnog uloška u kojemu je upisano zemljište koje opterećuje U vlastovnicu novog uloška upisat će se nositelj prava građenja dočim je st 2 navedenog članka propisano da će se pravo građenja i kao teret zemljišta koje opterećuje uz naznaku broja zemljišnoknjižnog uloška u kojemu je u skladu sa st 1 navedenog članka upisano pravo građenja Nakon što zgrada bude izgrađena upisat će se kao da je izgrađena na pravu građenja

4 PRESTANAK PRAVA GRAĐENJAPravo građenja prestaje propašću stvari ovlašteniko-

vim odreknućem istekom roka i ispunjenjem raskid-nog uvjeta zaštitom tuđeg povjerenja prestankom korisnika rasterećenjem i ukinućem Ako je pravo građenja upisano u zemljišnoj knjizi tada će prestati bri-sanjem tereta na zemljištu opterećenom tim pravom kao i posebno zemljišnoknjižno tijelo (čl 292 st 2 ZV-a)

Vlasnik zemljišta (opterećene nekretnine) može za-htijevati da se ukine pravo građenja ako nositelj prava građenja ne izgradi zgradu u roku od dvadeset godi-na od osnutka prava građenja Odluku o ukinuću prava građenja donosi sud na zahtjev vlasnika opterećene ne-kretnine bez obzira na pravni temelj na kojemu je pravo građenja bilo zasnovano U slučaju da je nositelj prava građenja izgradio zgradu pa je nakon izgradnje zgrada srušena do te mjere da se više ne može koristiti za svrhu za koju je bila namijenjena tada pravo građenja prestaje ukinućem kao da zgrada i nije bila izgrađena ako nije u roku od šest godina ponovno izgrađena u mjeri koliko je najnužnije da služi svojoj prijašnjoj glavnoj namjeni

Pravo građenja prestaje na temelju odluke o ukinu-ću ali tek brisanjem prava građenja u zemljišnoj knjizi

3 Nikola Gavella Tatjana Josipović Igor Gliha Vlado Belaj Zlatan Stipković Stvarno pravo Informator 2007 str 702-705

4 Nar nov br 9196 6898 13799 11401 10004 10707 15208 5513 6013 10817 i 6319 dalje ZZK

U slučaju prestanka prava građenja zgrada koja je bila od zemljišta pravno odvojena postaje pripadnost zemlji-šta dakle vlasnik zemljišta stječe pravo vlasništva zgrade Vlasnik zemljišta u obvezi je osobi kojoj je pre-stalo pravo građenja isplatiti naknadu za zgradu u omje-ru u kojemu je njegova nekretnina u prometu vrjednija s tom zgradom nego bez nje

Nakon prestanka prava građenja tuđa stvarna prava koja su bila teret prava građenja prestaju s prestan-kom toga prava a služnosti stvarni tereti i založna prava u korist i na teret prava građenja sa zgradom ostaju kao služnosti i stvarni tereti u korist odnosno na teret zemljišta sa zgradom s dotadašnjim prvenstvenim redom

5 NACIONALIZACIJA NEIZGRAĐENOGA GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA

Podruštvovljenjem neizgrađenoga građevinskog zemlji-šta mijenjao se pravni režim nad zemljištem te su na-stupali i određeni pravni učinci prema osobama koji su bile do tada nositelji prava vlasništva Na donošenje odlu-ke koje zemljište je građevinsko zemljište nadovezivao se na prestanak prava vlasništva nad zemljištem i pre-lazak građevinskog zemljišta iz privatnog vlasništva u režim društvenog vlasništva5

Građani i građansko-pravne osobe imali su u gra-nicama zakona određena prava na građevinskom ze-mljištu koje je bilo nacionalizirano a njihova su prava raspolaganja bila određena tada važećim zakonima Pra-va koja su građani i građansko-pravne osobe imale nad nacionaliziranim građevinskim zemljištem izgrađenom i neizgrađenom sastojala su se od trajnog prava besplat-nog korištenja izgrađenoga građevinskog zemljišta prava na posjed i besplatno korištenje neizgrađenoga građevinskog zemljišta koje je nacionalizirano (čl 38 i 39 Zakona o nacionalizaciji) ili eksproprirano u svrhu stambene ili komunalne izgradnje prvenstvenog prava korištenja u svrhu izgradnje zgrade na kojoj građanin po zakonu može imati pravo vlasništva

Pravo na posjed i besplatno korištenje neizgrađe-noga građevinskog zemljišta koje je nacionalizirano ili eksproprirano u svrhu stambene ili komunalne izgradnje pripadalo je prijašnjem vlasniku sve dok neizgrađeno gra-đevinsko zemljište ne preda u posjed drugom korisniku ili općini (tzv privremeno pravo korištenja neizgrađeno-ga građevinskog zemljišta)

Na temelju odredaba Zakona o uređivanju i davanju na korištenje građevinskog zemljišta6 građani su stje-cali pravo korištenja neizgrađenog zemljišta na temelju odredbe čl 37 Zakona o prometu zemljišta i zgrada koje zemljište daje općinska skupština građanima u svrhu izgradnje obiteljske stambene zgrade poslovne zgrade

5 Zakon o određivanju građevinskog zemljišta nastavio je kontinuitet podruštvovljenja građevinskog zemljišta koje je postajalo društveno vlasništvo pod pretpostavkama određenim zakonom Opća pretpostavka za podruštvovljenje građevinskog zemljišta bila je propisana saveznim Zakonom o određivanju građevinskog zemljišta a propisivala je da se građevinsko zemljište u gradovima i naseljima gradskog karaktera određuje republičkim zakonom time da je savezni zakon propisivao da se kao građevinska zemljišta smatraju ona zemljišta koja su već urbanistički izgrađena ili bar obuhvaćena detaljnim urbanističkim planom pod pretpostavkom da će se izgradnja na tim zemljištima u cjelini ili većim dijelom izvršiti najkasnije u roku od 10 godina od dana stupanja na snagu republičkog zakona (čl 2 Zakon o određivanju građevinskog zemljišta u gradovima i naseljima i gradskog karaktera)

6 Nar nov SRHrdquo br 2069

STVARNO PRAVOili poslovne prostorije a radnim i drugim samoupravnim organizacijama društveno-političkim zajednicama druš-tveno-političkim organizacijama i udruženjima građana i građansko pravnim osobama radi podizanja zgrade za nji-hove potrebe7 Rješenje o davanju građevinskog zemlji-šta na korištenje prema odredbi čl 37 citiranog Zakona donosila je na temelju zaključka općinskog organa uprave nadležnog za imovinskopravne poslove

Izgradnjom zgrade na građevinskom zemljištu gra-đani i građansko pravne osobe su stjecale pravo vla-sništva na zgradu a na zemljištu su stjecali pravo trajnog korištenja zemljišta To pravo na dodijeljenom zemljištu prestalo je ako građanin ne bi sagradio zgradu ili izveo znatnije radove u roku koji je bio određen rješenjem nadležnog organa Prvenstveno pravo korištenja pripadalo je prijašnjem vlasniku nacionaliziranog ili ekspropriranog građevinskog zemljišta a to su pravo stjecali na temelju odredbe čl 39 i čl 40 Zakona o nacionalizaciji naja-mnih zgrada i građevinskog zemljišta i čl 3 i 4 Zako-na o određivanju građevinskog zemljišta u gradovima i naseljima gradskog karaktera ili prema odredbi čl 61 st 1 Zakona o eksproprijaciji8

Nositelji prava na zemljištu prema odredbi čl 37 Zakona o prometu zemljišta i zgrada mogli su imati samo pravo korištenja na zemljištu koje je predviđeno za izgradnju s time da nisu mogli prenositi svoja prava na dodijeljenom zemljištu a svoja prava na zemljištu su gubili ako nisu izgradili zgradu do određenog roka koji je određen rješenjem nadležnog organa Dok je tekao pred-viđeni rok za izgradnju zgrade zemljište se nije moglo otuđivati opterećivati niti se moglo s njim bilo ko-jim pravnim poslom raspolagati Zemljište je dijelilo pravnu sudbinu zgrade Ako su vlasnici stambene zgrade prenosili pravo vlasništva na zgradi na novog stjecate-lja prenosilo se i pravo korištenja na zemljištu prema čl 37 Zakona o prometu zemljišta i zgrada Zemljište ni-kada nije moglo biti predmetom samostalnoga pravnog prometa U slučaju da je zgrada srušena ili je propala prestajalo je i pravo na korištenje zemljišta prema čl 37 Zakona o prometu zemljišta i zgrada Zemljišta koja su općine dodjeljivale na korištenje radi izgradnje zgrade mogla su biti samo neizgrađena građevinska zemljišta u društvenom vlasništvu koja su se nalazila na užem gra-đevinskom području gradova i naselja gradskog karak-tera i ona koja su se nalazila izvan užega gradskog pod-ručja a na kojima je nositelj prava korištenja bila općina Pravo korištenja građevinskog zemljišta obuhvaćalo je zemljište pod zgradom i zemljište koje je služilo za redovnu upotrebu zgrade9 Dvostruki režim vlasništva

7 Sudska praksaldquoGrađanin kome je općina dala na korištenje nacionalizirano građevinsko

zemljište radi izgradnje (porodične stambene) zgrade ne može to svoje pravo prenijeti na drugoga Za razdoblje do 15 II 1968 god kao dana stupanja na snagu Zakona o određivanju građevinskog zemljišta u gradovima i naseljima gradskog karaktera (raquoSI list SFRJlaquo broj 558 2069) to slijedi kao zaključak (argumento a contrario) iz obaveznog tumačenja cl 40 st 1 Zakona o nacionalizaciji najamnih zgrada i građevinskog zemljišta - ldquoSlužbeni listrdquo br 2459 a za razdoblje nakon toga datuma iz odredbe cl 7 Zakona o određivanjurdquo Rev-141979 od 4 IX 1979 Vrhovni sud Hrvatske Izvor PNZ 16 ndash 1980 Naša zakonitost 1980 Odluka broj 7

8 Vidi Pavić Đ Crnić J Duić F Prava na nekretninama II Informator 1969 str 97-100

9 Koje zemljište služi redovnoj uporabi zgrade nije bilo posebno upisano u zemljišnoj knjizi ali pojam ldquozemljište koje služi redovnoj uporabi zgraderdquo uveden je ponovno odredbom čl 43 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju ndash Nar nov br 10004 Rev-8683 od 1 lipnja 1983 godine

nad nekretninama označio je i ukidanje načela jedinstve-nosti nekretnina (superficio solo cedit)

51 PRAVO NA OTUĐENJE STEČENIH PRAVA NA NACIONALIZIRANOM GRAĐEVINSKOM ZEMLJIŠTU

Fizičke osobe a koje su bile bivši vlasnici kojima je neizgrađeno građevinsko zemljište nacionalizirano prema odredbama čl 38 i 39 Zakona o nacionalizaciji imale su pravo korištenja i posjeda nacionaliziranog ze-mljišta Pravo korištenja fizičkim osobama pripadalo je sve dok ga fizička osoba nije predala u posjed uz naknadu drugom korisniku ili općini Predaja u posjed provodila se u tzv postupcima deposedacije ili u postupku eksproprijacije Fizičke osobe mogle su svoje pravo kori-štenja nacionaliziranoga građevinskog zemljišta naplat-nim pravnim poslovima otuđiti na drugu osobu

Trajno pravo korištenja imale su i osobe kao bivši vlasnici nacionaliziranoga neizgrađenoga građevinskog zemljišta a koje im je nadležni općinski organ uprave dodijelio radi izgradnje zgrade Prvenstveno pravo kori-štenja radi izgradnje a koje je pripadalo prijašnjem vla-sniku neizgrađenoga građevinskog zemljišta ili njegovu pravnom slijedniku ovlašćivalo je prijašnjeg vlasnika i njegove pravne slijednike da zahtijevaju konstituira-nje prava korištenja radi građenja na jednoj građevin-skoj čestici uz uvjet da se na podruštvovljenom zemljištu može oblikovati jedna građevinska čestica koja se po op-segu i obliku podudara s podruštvovljenom površinom i da se na toj čestici po provedbenom planu može izgraditi takva zgrada na kojoj je titular prvenstvenog prava kori-štenja radi građenja mogao imati pravo vlasništva

To pravo bivšeg vlasnika podruštvovljenoga građevin-skog zemljišta trajalo je do konačnosti rješenja o odu-zimanju iz posjeda prijašnjeg vlasnika podruštvovljenog zemljišta odnosno do dobrovoljnog ustupanja podruš-tvovljenog zemljišta općini ako bivši vlasnik nije zatra-žio konstituiranje prava korištenja radi građenja zgrade Nositelj prvenstvenog prava korištenja radi građenja bio je prijašnji vlasnik jer je odredbom čl 40 Zakona o naciona-lizaciji bilo propisano da će se na zahtjev bivšeg vlasni-ka podruštvovljenoga građevinskog zemljišta njemu dodijeliti zemljište radi podizanja stambene zgrade Takav zahtjev za dodjelu neizgrađenoga građevinskog ze-mljišta mogao je podnijeti općinskoj skupštini svaki bivši vlasnik kako fizičke osobe tako i društveno-pravna osoba i građansko-pravna osoba Prijašnjim vlasnikom sma-trala se osoba koja je bila upisana u zemljišne knjige kao vlasnik zemljišta i osoba koja se pozivala na valja-ni pravni posao o stjecanju prava vlasništva

Bivši vlasnici nisu mogli prenositi prvenstveno pra-vo korištenja radi građenja do 24 travnja 1973 go-dine s time da se pravo korištenja moglo nasljeđivati U slučaju da je pravo korištenja bilo preneseno do 15 veljače 1968 godine na treću osobu tada je moglo biti predmet nasljeđivanja za korist pravnog slijednika koji je stekao to pravo do 15 veljače 1968 godine Nakon stu-panja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zako-na o građevinskom zemljištu proširio se krug osoba koje su se smatrale prijašnjim vlasnicima pa su stoga kao nositelji prvenstvenog prava korištenja bili i bračni drug potomci usvojenici roditelji i usvojitelji uz sugla-

STVARNO PRAVOsnost prijašnjeg vlasnika10 Krug osoba koje su stjeca-le prvenstveno pravo korištenja radi izgradnje to su pravo stjecale kao da su i same prijašnji vlasnici te im je pravo pripadalo bez obzira je li prijašnji vlasnik ispunjavao pravne pretpostavke za stjecanje toga pra-va i da li ga je stekao Krug osoba koje su mogle steći pravnim poslom ili naslijediti prvenstveno pravo korište-nja radi građenja bio je ograničen Zakonom o određiva-nju građevinskog zemljišta u gradovima i naseljima grad-skog karaktera koji je stupio na snagu 15 veljače 1968 godine a to su bili bračni drug potomci usvojenici roditelji i usvojitelji time da ove osobe nisu mogle da-lje prenositi stečeno pravo korištenja11 Prvenstveno pravo korištenja radi građenja bilo je vremenski ograni-čeno pa ako njegov titular nije podnio zahtjev radi kon-stituiranja prava korištenja radi građenja u određenom roku ili u postupku deposedacije to je pravo gubio

Stupanjem na snagu Zakona o određivanju građevin-skog zemljišta u gradovima i naseljima gradskog ka-raktera tj od 15 veljače 1968 godine ukinuto je pravo bivših vlasnika da mogu prenositi pravnim poslovima pravo korištenja na druge fizičke ili pravne osobe Svi pravni poslovi koji su sklopljeni do 15 veljače 1968 godi-ne bili su valjani ako je na tim ugovorima o prijenosu pra-va korištenja na neizgrađenom građevinskom zemljištu bio ovjeren potpis od strane organa nadležnog za ovjeru potpisa ili ako je ugovorna cijena plaćena putem banke ili ako je neka osoba na koju je prijašnji vlasnik prenio to pravo plaćala porez ili doprinose na to zemljište (čl 5 Zakona o određivanju građevinskog zemljišta u grado-vima i naseljima gradskog karaktera) Nakon 15 veljače 1968 godine pravo korištenja na neizgrađenom građevin-skom zemljištu prenosilo se isključivo nasljeđivanjem a bivši vlasnik zadržao je i pravo prijenosa prava korištenja na zemljištu na temelju pravnog posla na bračnog druga potomke usvojenike roditelje i usvojitelje s time da je bio zabranjen prijenos naplatnim pravnim poslovima

Pod pojmom bivši vlasnik podrazumijevala se osoba koja je kao vlasnik zemljišta bila upisana u zemljišnoj knjizi ili u nekoj drugoj javnoj knjizi koja zamjenjuje zemljišnu knjigu te koja je bila upisana u zemljišnoj knjizi na dan prijenosa zemljišta u društveno vlasniš-tvo dok se ne dokaže da je druga osoba bila izvanknjiž-ni vlasnik ili je imala valjanu pravu osnovu za stjecanje prava vlasništva Prijašnji vlasnik dakle bila je i osoba koja je stekla zemljište na temelju ugovora pod uvjeti-ma propisanim zakonom12

Prijašnji vlasnik (fizička osoba ili udruženje građana odnosno druga građansko-pravna osoba koja je bila vla-snik zemljišta u trenutku podruštvovljena) mogao se ko-ristiti neizgrađenim građevinskim zemljištem do dana dok ne bi odlukom nadležnog organa trebao predati svoje zemljište novom korisniku s time da je prijašnji

10 Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o građevinskom zemljištu Nar nov br 5390 stupio je na snagu dana 22 prosinca 1990 godine dalje ZID ZGZ

11 Zakon o građevinskom zemljištu dopuštao je prijenos prava korištenja radi građenja na isti krug svojih srodnika i bračnog druga polazeći od toga da osobe koje mogu stjecati pravo od dotadašnjeg nositelja prava korištenja stječu i pravo prijenosa prava korištenja na neizgrađenom građevinskom zemljištu radi građenja a koje pravo je imao i njihov pravni prednik

12 Odredbom čl 36 ZGZ-a propisano je da je prijašnji vlasnik osoba koja je zemljište stekla na temelju odluke nadležnog organa ili prema samom zakonu (tijekom postupka arondacije agrarne reforme komasacije i sl) i osobe koje su steklo izvanknjižno vlasništvo na osnovi ugovora pod uvjetima propisanim zakonom

vlasnik mogao i prije toga dana predati zemljište općini a općina je bila dužna to zemljište od bivšeg vlasnika primiti (čl 3 Zakona o određivanju građevinskog zemljišta u gra-dovima i naseljima gradskog karaktera)13

Nakon stupanja na snagu Zakona o građevinskog ze-mljišta u gradovima i naseljima gradskog karaktera pre-stale su važiti odredbe Zakona o nacionalizaciji najamnih zgrada i građevinskog zemljišta koje se bile u suprotnosti s odredbom čl 10 Zakona o određivanju građevinskog zemljišta u gradovima i naseljima gradskog karakte-ra tj od 15 veljače 1968 godine Za prijašnje vlasnike ujedno je stupanjem na snagu Zakona o određivanju građevinskog zemljišta u gradovima i naseljima grad-skog karaktera ukinuto i pravo da prvenstveno pravo korištenja može prenositi pravnim poslom na druge osobe a to je pravo prijenosa imao na temelju odredbe čl 39 st 1 Zakona o nacionalizaciji i Obveznog tumačenja čl 39 st 1 Zakona nacionalizaciji14 Dakle nakon 15 veljače 1968 godine nije se moglo prenositi prvenstveno pravo korištenja građevinskog zemljišta na drugu osobu ali se nakon 15 veljače 1968 godine prvenstveno pravo korištenja moglo prenositi na bračnog druga potomke usvojenike roditelje i usvojitelje (čl 5 Zakona o odre-đivanju građevinskog zemljišta u gradovima i naseljima gradskog karaktera)

52 PRAVO KORIŠTENJA RADI GRAĐENJAPravo korištenja radi građenja ovlašćivalo je njegova

nositelja da na neizgrađenom građevinskom zemljištu uz propisane pretpostavke pribavi građevinsku do-zvolu i izgradi vlastitu obiteljsku stambenu zgradu na građevinskom zemljištu u društvenom vlasništvu Pra-vo korištenja radi građenja bilo je izvan prometa a osni-valo se upisom u zemljišne knjige Zakonska pretpostavka za davanje odobrenja za građenje bila je da je zemljište uređeno za građenje te se novom korisniku neizgrađe-noga građevinskog zemljišta mogla dati na korištenje građevinska parcela radi građenja tek nakon što bi za odnosno zemljište bio izrađen parcelacijski elaborata u skladu s provedbenim planom i nakon što bi se utvrdilo da je građevna čestica koja se daje za korištenje neizgrađeno građevinsko zemljište15

Nakon 22 prosinca 1990 godine isključeno je pravo raspolaganja nekretninama koje su bile prisilno pre-nesene u društveno vlasništvo Prije dodjeljivanja gra-đevinskog zemljišta radi gradnje općinska skupština mo-rala je provesti postupak deposedacije prijašnjih vlasnika ili njihovih pravnih slijednika Osobe koje su mogle biti nositelji prava korištenja radi građenja bile su fizičke osobe i pravne osobe

Pravo korištenja radi građenja bilo je izvan pravnog prometa i nije se moglo prenositi na drugu osobu (nasli-jediti otuđiti ili opteretiti) te se samo prenosilo trajno pravo korištenja zemljišta a na zgradi ili posebnom dijelu zgrade prenosilo se pravo vlasništva Bivši nositelji pra-va vlasništva kojima je zemljište nacionalizirano imali su prvenstveno pravo korištenja radi građenja sve do depo-

13 Vidjeti više Simonetti P Prava na građevinskom zemljištu str 69-8914 Službeni list FNRJ broj 245915 Postupak i nadležnost za provođenje parcelacije građevinskog zemljišta bili

su propisani Zakonom o postupku uređenja i korištenja građevinskog zemljišta odredbom čl 194 (Zakon je objavljen u bdquoNar nov SRHrdquo broj 1473)

STVARNO PRAVOsediranja Rješenje o deposediranju prijašnjeg vlasnika odnosno njegova pravnog slijednika nije moglo postati konačno sve dok rješenje o odbijanju njegova zahtjeva za utvrđivanje prvenstvenog prava korištenja radi građenja nije postalo pravomoćnim Pravo korištenja radi građenja na temelju prvenstvenog prava stjecalo se samo ako su bile ispunjene zakonske pretpostavke i ako je zemljište bilo podruštvovljeno kao građevinsko Na podruštvovlje-nom građevinskom zemljištu mogla se oblikovati gra-đevna čestica u skladu s provedbenim planom Na toj građevnoj čestici planirana je izgradnja zgrade na kojoj je moglo postojati pravo vlasništva ako izgradnjom zgra-de prijašnji vlasnik ne bi prekoračio zakonski maksimum propisan Zakonom o prometu zemljišta i zgrada

Pravo korištenja radi građenja i prvenstveno pravo korištenja prestajalo je

frac34 izgradnjom zgrade ili frac34 prije izgradnje zgrade ako nositelj prava korištenja radi građenja nije započeo u zakonskom ili ugovo-renom roku gradnju sporazumom odricanjem na-puštanjem ovlaštenikovom smrću propašću objekta prava korištenja (zemljišta)16

Danas se izvanknjižni prestanak prava korištenja na neizgrađenom građevinskom zemljištu (pravo kori-štenja radi građenja odnosno prvenstveno pravo korište-nja radi građenja) koji se dogodio prije 1 siječnja 1997 godine po bilo kojoj pravnoj osnovi utvrđuje na temelju pravomoćne sudske odluke koja predstavlja osnovu za brisanje toga prava iz zemljišne knjige a ima deklarator-no značenje Ako nije sudskom odlukom utvrđen presta-nak prava korištenja radi građenja tada se upisano pravo korištenja pretvara u pravo vlasništva prema odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima17 Nakon stupanja na snagu ZV-a tj 1 siječnja 1997 godine ako pravo korištenja radi građenja nije se pretvorilo u pravo vlasništva tada prestaje odricanjem prema odred-bi čl 172 ZV-a

6 PRETVORBA DRUŠTVENOG VLASNIŠTVA U PRIVATNO VLASNIŠTVO

Pretvorba društvenog vlasništva na građevinskom ze-mljištu u pravo vlasništva započela je Zakonom o gra-đevinskom zemljištu Na temelju odredbe čl 4 Zakona o izmjenama i dopunama ZID ZVZ-a kojim je dodan čl 4a i 4b propisano je da stupanjem na snagu ZID ZGZ pre-staje po sili zakona društveno vlasništvo na građevin-

16 Pravo korištenja radi građenja i prvenstveno pravo korištenja gubilo se zbog neizvršenja Odredbom čl 53 st 1 ZGZ-a bilo je propisano da nadležno tijelo ili komisija koju je imenovala skupština općine može rješenjem utvrditi da je prestalo pravo korištenja građevinskog zemljišta i da ga je korisnik obvezan predati općini u posjed ako nije u određenom roku izgradio predviđeni objekt ili nije na njemu izveo znatnije radove u odnosu na prirodu objekta koji je bio obvezan izgraditi na tom zemljištu Rješenje o utvrđivanja prestanka prava korištenja ujedno je u dispozitivu sadržavalo odredbu o provedbi u zemljišnim knjigama i katastru zemljišta Zakon o građevinskom zemljištu nije propisivao prestanak prava korištenja na temelju odricanja ali prema općim pravilima imovinskog prava stvarna prava mogla su prestati i odricanjem Odricanje je jednostrano očitovanje volje kojim se ovlaštenik odricao prava korištenja radi građenja Sporazum nije bio propisan isto kao niti odricanje kao osnova prestanka prava korištenja radi građenja ali nije bilo prepreke da pravo korištenja radi građenja prestane na temelju sporazuma Sporazum je kao i odricanje imao neposredan pravni učinak jer je volja stranaka usmjerena na prestanak prava Prema odredbi čl 69 st 1 ZGZ društveno-pravna osoba nije mogla prenijeti pravo na neizgrađenom građevinskom zemljištu na drugu društveno-pravnu osobu nego je svoja prava mogla prenijeti na općinu na čijem se području nalazila nekretnina Vidjeti više Simoneti P Prava na građevinskom zemljištu Sveučilište u Rijeci Rijeka 2008 g str 239-259

17 Odredba čl 365 st 6 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima

skim zemljištem koja nisu privedena namjeni a koja su u društveno vlasništvo prenesena odlukom skupštine općina nakon 22 veljače 1974 godine Pri tome se prizna-ti valjani pravni poslovi i pravomoćni akti zaključeni ili doneseni do stupanja na snagu tog Zakona

U provedbi čl 4 st 1 ZID ZGZ-a općinski organ upra-ve nadležan za imovinskopravne poslove donosi rješenje o utvrđivanju prava vlasništva fizičkoj i građansko-pravnoj osobi odnosno o utvrđivanju prava korištenja društveno pravnoj osobi Pravomoćno rješenje o prizna-nju prava vlasništva dostavlja se zemljišnoknjižnoj službi nadležnoga općinskog suda radi provedbe u zemljišnoj knjizi Nakon što je donesen ZID ZGZ sustavno su donese-ni zakoni koji su sadržavali pravila o pretvorbi društvenog vlasništva u privatno vlasništvo

Fizičke osobe i građanskopravne osobe stekle su pretvorbom pravo vlasništva na građevinskom zemlji-štu na kojemu su imale pravo korištenja te su pretvor-bom stekli i pravo vlasništva na

frac34 neizgrađenom građevinskom zemljištu koje je bilo preneseno u društveno vlasništvo odlukama skupšti-na općina nakon 22 veljače 1974 godine a prijenos zemljišta iz privatnog vlasništva u društveno vla-sništvo temeljio se na zakonu stupanjem na snagu zadnje novele ZID ZVZ-a 21 prosinca 1990 godine a na ostalom neizgrađenom građevinskom zemljištu 1 siječnja 1997godine

frac34 izgrađenom građevinskom zemljištu na kojemu je pretvoreno trajno pravo korištenja zemljišta u vla-sništvo vlasnika zgrade 8 listopada 1991 godine (čl 9 Zakona o preuzimanju Zakona o osnovnim vla-sničkopravnim odnosima)

61 PRETVORBA PRAVA KORIŠTENJA NEIZGRAĐENOG GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA U VLASNIŠTVO

Neizgrađena zemljišta izvan područja gradova ili na-selja gradskog karaktera koja su određena za izgradnju stambenih privrednih komunalnih i drugih objekata prema odredbama Zakona o određivanju građevinskog zemljišta u gradovima i naseljima gradskog karaktera smatrala su se neizgrađenim građevinskim zemljištem Pretvorba neizgrađenoga građevinskog zemljišta u druš-tvenom vlasništvu u pravo vlasništva koje stječu dotadaš-nji nositelji prava ili njihovi pravni slijednici propisana je odredbom čl 361 ZV-a Društveno vlasništvo na građe-vinskom zemljištu koje nije privedeno namjeni a koje je u društveno vlasništvo preneseno odlukom skupštine općine nakon 22 veljače 1974 godine prestalo je pri-je stupanja na snagu ZV-a tj 1990 godine na temelju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o građevinskom zemljištu18 pri čemu se priznaju valjanima pravni poslovi i pravomoćni akti zaključeni ili doneseni do stupanja na snagu ZID ZVZ 92

Osobe koje stječu pravo vlasništva su sveopći prav-ni slijednici dotadašnjeg nositelja prava upravljanja odnosno korištenja i raspolaganja na toj stvari ako je stvar sposobna biti predmetom prava vlasništva osim ako posebnim zakonom nije određeno drukčije a kako je to i propisano odredbom čl 361 st1 ZV-a Ako su na ne-

18 Nar nov br 9092 dalje ZID ZVZ 92

STVARNO PRAVOizgrađenom građevinskom zemljištu u društvenom vlasništvu upisani nositelji prvenstvenog prava kori-štenja građevinskog zemljišta tada ti nositelji stječu pravo vlasništva

Prava na neizgrađenom građevinskom zemljištu koja su upisana u zemljišnim knjigama do stupanja na snagu ZV-a smatra kao da su upisi prava vlasništva

Kako je veliki raskorak između zemljišnoknjižnog stanja i katastarskog stanja a time i faktičnog stanja ne-kretnina na kojima osobe stječu pravo vlasništva prema pravilima o pretvorbi društvenog vlasništva u pravo vla-sništvo a s time u vezi i primjena postupovnih odredaba ZZK-a (čl 107 i čl 108) pretvorba prava vlasništva na neizgrađenom građevinskom zemljištu koje je upisa-no u zemljišnoj knjizi često predstavlja upis prava vla-sništva na izgrađenom građevinskom zemljištu jer je neizgrađeno građevinsko zemljište postalo izgrađeno građevinsko zemljište iako ta promjena izgrađenosti nije evidentirana jer nisu dostavljeni prijavni listovi za zemljišnu knjigu Pretvorba društvenog vlasništva na neizgrađenom građevinskom zemljištu koje je faktično (u naravi) izgrađeno građevinsko zemljište omogućuje sve-općim pravnim sljednicima dotadašnjeg prava upravlja-nja odnosno korištenja i raspolaganja na neizgrađenom građevinskom zemljištu stjecanje prava vlasništva a što dalje ima posljedice za izvanknjižnog stjecatelja vla-sništva na izgrađenom građevinskom zemljištu jer mu je onemogućen upis stečenih prava u zemljišne knjige Izvanknjižni stjecatelj vlasništva na izgrađenom građe-vinskom zemljištu treba u konkretnom slučaju pokrenuti parnični postupak (u pravilu prema dosadašnjoj sudskoj praksi) radi utvrđivanja stjecanja vlasništva na upi-sanom neizgrađenom građevinskom zemljištu a koje predstavlja u naravi izgrađeno građevinsko zemljište

Odredbom čl 362 ZV-a propisana je predmnijeva o no-siteljima prava na nekretninama koje su bile u režimu društvenog vlasništva a s ciljem da svaka nekretnina ima i poznatog vlasnika tako da je propisano

frac34 osoba koja je upisana kao nositelj prava uprav-ljanja korištenja ili raspolaganja na nekretnini smatra se da je vlasnik nekretnine u društvenom vlasništvu Ta načelna odredba da se upisi provode prema pravilima zemljišnoknjižnog prava omogući-la je osobama koje su svoja prava na nekretninama prenosile na druge osobe da stječu prava na nekret-ninama upisanim u zemljišnim knjigama a koje su promijenile svoju namjenu oblik površinu i izgra-đenost te nisu istovjetne nekretninama upisanim u katastar nekretnina

frac34 osobe upisane u zemljišnoj knjizi kao nositelji pra-va korištenja neizgrađenog građevinskog zemljišta i nositelji prvenstvenog prava korištenja na zemljištu vlasnici su toga zemljišta

frac34 Republika Hrvatska smatra se vlasnikom stvari koje se nalaze u režimu društvenog vlasništva na područ-ju Republike Hrvatske glede kojih nije utvrđeno u či-jem su vlasništvu a to su nekretnine na kojima nisu u zemljišnoj knjizi upisani nositelji prava korištenja prava upravljanja ili raspolaganja odnosno prven-stvenog prava korištenja zemljišta

Ako je osoba stekla prava na nekretnini a nije upisa-la svoje stečeno pravo u zemljišnoj knjizi tada može

podnijeti prijedlog za upis u zemljišne knjige uz va-ljanu tabularnu ispravu ili može putem suda dokazati svoje pravo

62 GRAĐENJE NA TUĐEM ZEMLJIŠTU ndash PRIMJENA INSTITUTA PRAVA GRAĐENJA NA NACIONALIZIRANOM ZEMLJIŠTU

Prema odredbi čl 388 st 1 ZV-a stjecanje promje-na pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ZV-a prosuđuju se prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja promjene i prestan-ka prava i njihovih pravnih učinaka Odredbom čl 366 st 1 ZV-a propisano je načelo pravne jedinstvenosti u smislu čl 9 ZV-a koje se primjenjuje od dana stupanja na snagu tog Zakona a prema kojemu pojedinačnu nekretninu čini zemljišna čestica uključujući i sve što je s njom razmjerno trajno povezano na njezinoj površini ili ispod nje

Prema odredbama o pretvorbi društvenog vlasništva sadržanim u ZV-u i nizom drugih posebnih propisa potrebno je izvršiti pretvorbu društvenog vlasništva u privatno vlasništvo i to evidentirati u zemljišnim knjigama Danas prema stanju zemljišnih knjiga i dalje je upisano zemljište u režimu društvenog vlasništva a još uvijek je u velikom broju nesklad između podataka o zemljištu i nositeljima stvarnih prava na nekretninama u zemljišnim knjigama i katastarskim operatima

Zemljišta koja nisu bila izgrađena u režimu druš-tvenog vlasništva nisu se mogla prenositi nakon 15 veljače 1968 godine na treće osobe Unatoč zabrani pro-meta zemljištem u društvenom vlasništvu nositelji prava korištenja na neizgrađenom građevinskom zemljištu isto su prenosili na treće osobe uz naknadu a u nekim su slu-čajevima fizičke osobe gradile obiteljske kuće ili neke dru-ge vrste objekata na zemljištu na kojemu nisu stekle pravo korištenja radi izgradnje

Fizičke osobe koje nisu stekle pravo korištenja na ne-izgrađenom građevinskom zemljištu radi gradnje prema tada važećim propisima u vrijeme izgradnje kod sre-đivanja zemljišnoknjižnog stanja podnose tužbe radi utvrđenja prava vlasništva na nekretnini tj zemljištu Osnovu za stjecanje vlasništva na zemljištu na kojemu je zgrada izgrađena u najčešćem slučaju navode dosjelost ili pravo građenja

Ovisno o razdoblju kada su zgradu gradile fizičke osobe na tuđem neizgrađenom građevinskom zemljištu sud ocjenjuje osnovanost tužbenog zahtjeva za stjecanje prava vlasništva građenjem na tuđem zemljištu prema propisima koji su bili na snazi u vrijeme završetka gradnje objekta

Za utvrđenja stjecanja prava vlasništva građenjem na tuđem zemljištu ako je zgrada građenja u vrijeme primjene Općega građanskog zakona (dalje OGZ) tj u razdoblju do 1980 godine primjenjuju se odredbe paragrafa 417 ndash 419 OGZ-a a prema čl 388 st 2 ZV prema kojemu stje-canje promjena pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ZV-a prosuđuju se prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka

Ako je objekt stjecan u vrijeme važenja OGZ-a prema čijim je odredbama vlasništvo zemljišta predodređiva-lo vlasništvo zgrade prema općem načelu superficies

STVARNO PRAVOsolo cedit i u tom smislu ako ne bi bilo sporazuma ili ba-rem odobrenja od strane vlasnika zemljišta da treća osoba koja gradi na njegovom zemljištu samostalno ili sudjelo-vanjem u gradnji stječe pravo vlasništva odnosno suvla-sništva predmetnih nekretnina tada fizičkoj osobi koja je zgradu sagradila na tuđem zemljištu ne bi pripadala nikakve vlasničkopravne ovlasti Ako fizička osoba koja je gradila na tuđem zemljištu nije bila savjesni posjednik (znala je i mogla znati da gradi na tuđem zemljištu) nije mogla steći pravo vlasništva dosjelošću u smislu paragrafa 418 Općega građanskog zakonika

Pravo građenja koje je bilo uređeno pravnim pravilima OGZ-a tj Austrijskog zakona od 26 travnja 1912 godi-ne do stupanja na snagu Zakona o osnovnim vlasničko pravnim odnosima u praksi se primjenjivao kao pravno pravilo s time da u zakonodavstvu bivše države navede-ni pravni institut nije bio uređen zakonom a kao institut postao je bespredmetan donošenjem Zakona o prometu zemljišta i zgrada 1954 godine Zgrada podignuta na zemljištu na kojemu je uknjiženo pravo građenja nije se smatrala pripadnošću zemljišta nego pripadnošću prava građenja Navedeni je institut i sada uređen Zako-nom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima sadržajno u biti na jednak način (čl 280 ndash 296 ZV-a) pa tako i glede sadržaja toga prava (čl 281 ZV-a) dakle na temelju pra-va građenja graditelj ne stječe zemljište nego u odnosu na zemljište ima pravo korištenja i za to se korištenje plaća zakupnina

Prema odredbama tada važećeg Zakona o osnovnim vla-sničkopravnim odnosima19 nije bilo posebno uređeno pra-vo građenja međutim primjenom odredbe čl 26 citiranog Zakona mogle se steći vlasništvo zgrade ali ne i zemljišta Glavna obilježja pravnog instituta stjecanja prava vla-sništva izgradnjom zgrade prema navedenom zakonu bila su da se zgradu nije tretiralo kao priraštaj zemlji-štu nego kao novu glavnu stvar pravno nezavisnu od zemljišta dok se zemljište redovito tretiralo kao sporedna stvar u kojem slučaju bi zemljište prirastalo zgradi čime bi pripalo istoj osobi kojoj i vlasništvo zgrade te je gra-ditelj uglavnom imao prednost pred vlasnikom zgrade Stoga ako je zgrada sagrađena na tuđem zemljištu na kojemu graditelj nije imao pravo korištenja radi izgradnje vlasnik zgrade može steći pravo vlasništva na zemljištu prema odredbi čl 388 st 2 ZV-a i čl 26 Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima te čl 71 Zakona o građevinskom zemljištu (dalje ZGZ)20

Potrebno je istaknuti da odredbe o stjecanju prava vlasništva građenjem na tuđem zemljištu ne mogu se primijeniti kad graditelj gradi na zemljištu u društvenom vlasništvu Odredba o stjecanju prava vlasništva dosjelošću (čl 153ZV-a) ne primjenjuje se na pravne odnose tj slučajeve gradnje na zemljištu u društvenom vlasništvu Na građevinskom zemljištu koje je bilo u društvenom vlasništvu pravni su se odnosi uređivali prema odredbama ZGZ-a Fizičke osobe koje su gradile zgrade na zemljištu na kojem nisu imale pravo korištenja niti im je zemljište u režimu društvenog vlasništva dodijeljeno radi gradnje pravo vlasništva nisu mogle steći građenjem vlasništvo na

19 Nar nov br 5391 992 i 779220 Nar nov br 5480

zemljištu jer je riječ o bespravnoj gradnji a do legali-zacije te gradnje može doći samo Odlukom nadležnog tijela uprave a na temelju odredaba ZGZ-u Građenje koje su fizičke osobe obavile protivno tada važećim pozitivnim propisima i na temelju takve gradnje ne stječu vlasništvo zgrade iako su je izgradile Dakle nije moguće bez pravne osnove na zemljištu u bivšem društvenom vlasništvu steći pravo vlasništva izgrađe-nog objekta u smislu čl 153 ZV-a (pravilo stjecanja pra-va vlasništva dosjelošću)

Imajući u vidu odredbe propisa koji su bili na snazi do stupanja na snagu ZV-a potrebno je naglasiti da ako je u vrijeme izgradnje zemljište bilo podruštvovljeno tada nije bilo moguće steći pravo vlasništva građenjem u uvjetima pravnih pravila OGZ-a (paragraf 418) odnosno poslije odredbe čl 24 ndash 26 ZOVO-a jer odredbe o stjeca-nju prava vlasništva građenjem na tuđem zemljištu nisu se primjenjivale kod gradnje na zemljištu u društvenom vlasništvu To sve zbog toga što mogućnost izgradnje na podruštvovljenom građevinskom zemljištu bila je uređe-na kroz institut prava korištenja Naime neizgrađeno građevinsko zemljište u društvenom vlasništvu nad kojim nije bilo utvrđeno prvenstveno pravo građenja država odnosno jedinica lokalne uprave bi dodjeljiva-le na korištenje trećim osobama radi izgradnje zgrade kroz institut prava korištenja građevinskog zemljišta u društvenom vlasništvu radi izgradnje Uvjeti način stjecanja svrha prestanak i zaštita ovih prava nad građe-vinskim zemljištem u društvenom vlasništvu bili su ure-đeni Uredbom o izgradnji stambenih zgrada za potrebe radnika i službenika iz 1951 godine21 Zakonom o pro-metu zemljišta i zgrada22 Zakonom o davanju na kori-štenje građevinskog zemljišta iz 1969 godine23 Zako-nom o prostornom uređenju i korištenju građevinskog zemljišta iz 1973 godine24 i Zakonom o građevinskom zemljištu iz 1980 godine25 čije je odredbe stavio izvan snage ZV od 1 siječnja 1997 godine

Jednako tako odredbe o stjecanju prava vlasništva građenjem na tuđem zemljištu ne mogu se primijeni-ti niti kad graditelj gradi na izgrađenoj zgradi u druš-tvenom vlasništvu Fizička osoba koja je provela prena-mjenu zajedničkih prostorija u stambenoj zgradi može prema odredbi čl 372 st 1 ZV-a kojom je propisano da onaj tko je do stupanja na snagu ZV-a a na temelju odobrenja koje je nadležna vlast dala u granicama svoje ovlasti na takvo imovinsko-pravno raspolaganje o svom trošku proveo prenamjenu zajedničkih prostorija u zgra-di u društvenom vlasništvu u stan ili drugu samostalnu prostoriju stječe time ndash na temelju i u okviru tog odo-brenja ndash pravo vlasništva prenamijenjenih prostorija kao posebnog dijela nekretnine zajedno s odgovaraju-ćim suvlasničkim dijelom cijele nekretnine u smislu odredbe čl 370 ZV-a26

Zaključno je potrebno naglasiti da zemljištem u re-žimu društvenog vlasništva nije bilo moguće dispo-nirati na pravno obvezujući način tako da bi ono bilo

21 Službeni list 235122 Službeni list 265423 Nar nov br 206924 Nar nov br 147325 Nar nov br 548026 Odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev 59400 od 30

rujna 2003

STVARNO PRAVOu prodaji Stupanjem na snagu ZV-a (1 siječnja 1997 godine) na nekretninama u društvenom vlasništvu nije se moglo steći pravo vlasništvo niti građenjem U pravilnom pravnom pristupu važno je imati u vidu na-čelo jedinstva nekretnine kod pravnog uređenja instituta građenja na tuđem zemljištu a pod pojmom tuđe zemlji-šte podrazumijeva se i zemljište u režimu društvenog vlasništva U odnosu na pravne pretpostavke potrebne za stjecanje vlasništva građenjem materijalno pravo iz odredbe čl 1 st 2 tada važećeg ZPZZ-a koji se primje-njuje na temelju odredbe čl 388 st 2 ZV-a propisano je da se građevinska zemljišta u društvenom vlasništvu ne mogu otuđivati Naime odredbom čl 7 tada važećeg Zakona o određivanju građevinskog zemljišta u gradovi-ma i naseljima gradskog karaktera27 osoba kojoj je dano na korištenje neizgrađeno građevinsko zemljište radi izgradnje nije mogla pravo korištenja na to zemlji-šte prenijeti na drugu osobu osim ako se prijenos tog prava obavlja zajedno sa zgradom ili drugim objektima izgrađenim na tom zemljištu Odredba čl 7 Zakona o određivanju građevinskog zemljišta u gradovima i nase-ljima gradskog karaktera (taj je Zakon stupio na snagu 15 veljače 1968) propisivala je da osoba kojoj je dano na korištenje neizgrađeno građevinsko zemljište ne može pravo korištenja na tom zemljištu prenositi na drugu osobu osim ako se to pravo prenosi zajedno sa zgradom ili drugim objektom izgrađenim na tom zemljištu Iz ci-tiranih propisa jasno proizlazi da se nije moglo preno-siti ne samo zemljište dobiveno radi izgradnje nego ni pravo građenja na tom zemljištu jer se prijenosom prava građenja prenosi i pravo korištenja zemljišta otu-đuje se zemljište a to nije dopušteno

Fizičke osobe neće steći vlasništvo zemljišta na ko-jem je zgrada izgrađena niti ako zahtijevaju utvrđenje stjecanja vlasništva na temelju čl 368 st 1 ZV-a prema kojemu ako je do stupanja na snagu ZV-a na zemljištu u društvenom vlasništvu izgrađena zgrada koja je u trenut-ku stupanja na snagu tog Zakona u nečijem vlasništvu ali nije upisana u zemljišnoj knjizi ako je upisano zemljište na kojoj je izgrađena vlasnik te zgrade steći će pravo vlasništva cijele nekretnine upisom postojanja zgrade na zemljišnoj čestici na kojoj je izgrađena uz upis pra-va vlasništva na cijelom zemljišnoknjižnom tijelu u korist vlasnika zgrade Svrha navedene odredbe čl 368 st 1 ZV-a jest uspostava jedinstva zemljišta i zgrade kada je zgrada izgrađena na zemljištu koje je u trenutku stupa-nja na snagu ZV-a bilo u društvenom vlasništvu Primjena odredbe čl 368 st 1 ZV-a ne odnosi se na osobe koje su gradile na tuđem zemljištu tj zemljištu koje je bilo u druš-tvenom vlasništvu jer u vrijeme od nacionalizacije navede-nog zemljišta pa do stupanja na snagu ZV-a ako graditelj nije bio upisan kao nositelji prava korištenja zemlji-šta i ako nikad nije sklopljen ugovor o ustupu prava korištenja građevinskog zemljišta u smislu čl 18 st 1 Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugo-slavenske komunističke vladavine28 niti bilo kakav drugi sporazum u tom smislu podnositelji tužbe radi utvrđenja stjecanja vlasništva na temelju prava građenja ili njihovi

27 Službeni list SFRJ broj 206528 Nar nov br 9296 3999 4299 9299 4300 13100 2701 11801

8002 i 8102

prednici nisu imali bilo kakav pravni temelj za gradnju na zemljištu na kojemu nisu stekli pravo korištenja29

7 PRAVO VLASNIKA ZEMLJIŠTA NA NAKNADU S OSNOVE BESPRAVNE IZGRADNJE

Ako je treća osoba građenjem na tuđem zemljištu ste-kla pravo vlasništva kao savjestan graditelj tada raniji vlasnik zemljišta ima pravo na naknadu tržišne vrijed-nosti zemljišta Potraživanje ranijeg vlasnika zemljišta s naslova naknade tržišne vrijednosti zemljišta koje je građenjem postalo vlasništvom graditelja zastarijeva u općem zastarnom roku a zastara počinje teći završet-kom izgradnje Rok počinje teći s danom kada je treća oso-ba stekla vlasništvo izgradnjom zgrade na tom zemljištu uz ispunjenje i drugih pravnih pretpostavki

U odnosu na početak tijeka zastarnog roka treba imati u vidu da kod originarnog stjecanja prava vlasništva faktični nastup određenih pravnih činjenica na koje zakon neposredno veže stjecanje prava vlasništva ima istodobno značenje postojanja i pravne osnove (titulusa) i valjanog načina stjecanja prava vlasništva (modusa)

Pravna pravila bivšeg OGZ-a nisu sadržavala odredbe o zastari tog potraživanja pa se stoga kod računanja nastu-pa zastare primjenjuju odredbe čl 14 Zakona o zastari potraživanja o općem zastarnom roku ako je vrijeme završene izgradnje bilo do stupanja na snagu Zakona o os-novnim vlasničkopravnim odnosima tj 1980 godine

8 ZAKLJUČAKZV sadržava pravila pretvorbe društvenog vlasniš-

tva u privatno vlasništvo U vrijeme režima društvenog vlasništva na nekretninama nije se moglo stjecati vlasniš-tvo pravom građenja na nekretninama koje su bile u druš-tvenom vlasništvu prema tadašnjim propisima a nije se moglo prenositi niti zemljište dobiveno radi izgradnje pa tako niti pravo građenja na tom zemljištu

Nakon stupanja na snagu ZV-a donesena su pravila o pretvorbi društvenog vlasništva na nekretninama kako bi se u cijelosti završio postupak pretvorbe koji je započeo donošenjem posebnih propisa od 1990 godine

Pravila o pretvorbi društvenog vlasništva nisu omo-gućila stjecanja vlasništva na temelju prava građenja na zemljištu koje je bilo u društvenom vlasništvu ako graditelju zemljište nije dodijeljeno radi gradnje pre-ma tada važećim propisima

Pravo građenja prema odredbama ZV-a jedino je pravo kojim se odstupa od načela jedinstvenosti nekretnine iz čl 9 ZV-a Pravo građenja kao ograničeno stvarno pravo stječe se na temelju pravnog posla vlasništva nekretni-ne (zemljišta) koje se opterećuje a može se zasnovati i odlukom suda Cilj je ugovora o osnivanju prava građenja osnivanje prava građenja na određenoj nekretnini a da bi bio valjan treba biti sklopljen u pisanom obliku Sam institut prava građenja omogućava korištenje nekretnine koje je neizgrađeno građevinsko zemljište kako bi od nje ostvarivao prihode ako vlasnik nekretnine nema dovoljno osobnih sredstava radi izgradnje grade

29 Županijski sud u Zagrebu u svojoj odluci poslovni broj Gž-37215 od 17veljače 2015iznosi stajalište kako u situaciji kada je na zemljištu u društvenom vlasništvu treća osoba imala pravo korištenja dok graditelj zgrade nema nikakav pravni temelj za gradnju na istom tada tužiteljica kao vlasnica zgrade ne može na temelju čl 368 st 1 ZV-a postati vlasnik zemljišta na kojem je ista izgrađena

STVARNO PRAVO

Posjed vlasništvo ndash nema tu znaka jednakostiNikolina PAVLEČIĆ KUČINIĆ dipl iurUDK 34723

Tvrdnja prema kojoj se nekome čini da u nekim situa-cijama posjednik ima veća prava od vlasnika bila je povod ovome članku te uvod u razjašnjenje takvih i sličnih dvoj-ba oko vlasništva i posjeda

Autorica stoga u nastavku članka na zanimljiv i deta-ljan način razmatra odnos između instituta posjeda i vla-sništva

1 UVODBez obzira na starost instituta posjeda i vlasništva još

uvijek postoje nepotpuna razumijevanja njihovih bdquonepo-mirljivihldquo razlika

Naravno za pretpostaviti je da takve dvojbe ne egzisti-raju u pravnim krugovima ali kako pravo ipak ne postoji samo za pravnike a posjed i vlasništvo su praktički prisut-ni u svim životima smatramo da će razrada ove teme biti korisna širem čitateljstvu osobito u dijelu pravne zaštite koja je uvijek delikatna tema kada je riječ o ovako naizgled bliskim pravnim institutima

Sigurno smo se svi susreli sa situacijama kada je vla-snik određene stvari jedna osoba a tu istu stvar posjeduje druga osoba pa u slučaju nesporazuma ili konflikta vlasnik podrazumijeva da je sama činjenica vlasništva dovoljna da se stvar vrati u njegov posjed a posjednik tu istu stvar ne želi vratiti jer smatra da je njegovo pravo jače od vlasniko-va te tada obično počinje vrlo kompleksna pravna bdquobitkaldquo za dokazivanje pravilnoga i potpunoga činjeničnog stanja kako bi se na pravilno primijenio odgovarajući propis

Tada se u svom punom opsegu iznose pravne karakte-ristike svakog od tih instituta koje će biti zanimljivo još jednom razraditi kao naslovni zadatak ovog članka

2 ONO BITNO O POSJEDU Riječ bdquoposjedldquo potječe od lat naziva possessio što znači

posjedovanje te od possidere što znači posjedovati U povijesnom tijeku posjed je postojao prije vlasništva

s time da je pojam possessio prvo bio vezan uz zemlju a tek poslije uz nekretnine u širem smislu Zapravo prije pojave države i prava postojao je samo faktični odnos čovjeka prema njegovim stvarima Tek pojavom države i prava razvija se institut individualnog vlasništva čime u biti nastaju klasne razlike i nikada nisu prestale postojati No to je već neka zasebna tema

U današnje je doba posjed uređen Zakonom o vlasniš-tvu i drugim stvarnim pravima (Nar nov br 9196 6898 13799 2200 7300 11401 7906 14106 14608 3809 15309 14312 i 15214 dalje ZV) u čl 10 ndash 29 Osnovna definicija posjeda je izvršavanje faktične vlasti glede određene stvari što znači da je posjednik stvari onaj tko ima i izvršava takvu vlast na određenoj stvari

Kao što i sam naziv govori faktična vlast je faktično ras-polaganje stvarju što znači da se ne utvrđuje prema čvr-

stim i unaprijed određenim mjerilima Takva vlast postoji kada se svakodnevno raspolaže stvarju odnosno ima se takva mogućnost svakodnevnog raspolaganja Primjerice bez obzira na to gdje se nalazili ne prestajemo biti posjed-nici stvari koje se nalaze u našem stanu jer se u svakome trenutku možemo vratiti u stan i služiti se tim stvarima Možda se čini da je takvo tumačenje faktične vlasti preši-roko ali s druge pak strane u slučaju užeg tumačenja bilo bi onemogućeno ostvarenje posjeda određene stvari jer bi svako udaljavanje od stvari značilo prestanak faktične vla-sti što je ujedno i gubitak posjeda Jasno je da bi time sam posjed postao vrlo upitna kategorija

Naše je mišljenje da je najzanimljivija osobina posjeda da posjed zapravo nije pravo nego pravno relevantna činjenica izvršavanja faktične vlasti na određenoj stvari Upravo se u tome očituje odlučna razlika od prava vlasniš-tva koje je zakonom uređeno stvarno pravo Zbog navede-nog se razloga posjed opet za razliku od vlasništva niti ne upisuje u zemljišnim knjigama kao mjerodavnom javnom upisniku za status nekretnina

A contrario ndash posjed nema onaj tko ne izvršava nikakvu svoju vlast glede neke stvari Posebno je pitanje može li se ta tvrdnja odnositi i na vlasnika Odgovor je naravno da može iako se bdquona prvuldquo čini da vlasništvo podrazumijeva posjed određene stvari Tako bi možda trebalo biti i u veći-ni slučajeva jer je vlasnik stvari ujedno i njezin posjednik zato što ga njegovo pravo vlasništva na to ovlašćuje

No netko može imati pravo vlasništva na stvari a da nema i posjed stvari ali i obratno netko može biti posjed-nik stvari a da nije njezin vlasnik Treba napomenuti i da vlasnik zadržava pravo vlasništva iako je posjed tj faktič-na vlast nad stvari možda izgubljena I evo nam opet jedne od bitnih razlika posjeda i vlasništva

Dodatna je zanimljivost pravne prirode posjeda da je faktična vlast na određenoj stvari zapravo neovisna od či-njenice ima li posjednik ujedno i pravo na posjed Stvar se dakle može posjedovati i bez egzistencije samog prava na takvo posjedovanje

Povezano s time ZV posebno ističe kada je posjed zako-nit istinit i pošten

Posjed je zakonit ako posjednik ima valjani pravni te-melj toga posjedovanja (pravo na posjed) istinit je ako nije pribavljen silom potajno ili prijevarom kao niti zloupora-bom povjerenja te je pošten ako posjednik kada ga je ste-kao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed

Podsjećanja radi poštenje i nepoštenje subjektivne su kvalitete posjeda dok su zakonitost i istinitost objektivne kvalitete posjeda Navedeno znači da jedan posjed može imati i subjektivne i objektivne kvalitete

Prateći korijen zadnje navedenih termina subjekti posjeda su pravne i fizičke osobe a objekti posjeda su stvari i pravo stvarne služnosti Valja istaknuti da posjed prava ima svaka osoba koja faktično izvršava bitni sadr-žaj nekog prava te izražava volju da ga izvršava za sebe kao svoje pravo

Posjed koji ima sve naprijed navedene pozitivne karak-teristike dakle koji je zakonit istinit i pošten naziva se

STVARNO PRAVOkvalificiranim posjedom Takva njegova priroda prven-stveno je značajna prilikom potrebe njegove zaštite

Nadalje ZV određuje da posjed koji je pribavljen si-lom potajno ili prijevarom ili zlouporabom povjerenja postaje miran kad osobi od koje je tako pribavljen presta-ne njezino pravo da štiti svoj posjed koji joj je tako odu-zet Prema tome posjed je moguće steći i bdquonepoštenimldquo načinom a štiti ga zapravo protek vremena odnosno neostvarivanje zaštite posjeda od strane osobe kojoj je na takav nepošten način posjed oduzet Primjerice kada netko drugome otuđi stvar a osoba kojoj je stvar otuđena ne poduzme nikakvu radnju za povratom svog posjeda takvo nepoduzimanje zapravo štiti posjed osobe koja je na opisani način oduzela posjed

Odlučno je za kvalifikaciju posjeda kao poštenog od-nosno nepoštenog je li posjednik znao ili morao znati da stvar koju posjeduje nije njegova Dobar je primjer za ta-kvu situaciju kada osoba od lopova kupi ukradenu stvar Ta osoba je zakoniti posjednik jer ima valjanu pravnu osnovu (kupoprodaja) i način stjecanja (tradicija) ali ako je kupac znao ili morao znati da je stvar ukradena on je nepošteni posjednik Kad već spominjemo primjer kup-ca kada bi recimo kupac silom oduzeo kupljenu stvar jer ju prodavatelj oklijeva predati tada bi kupac bio nei-stinit posjednik (jer je posjed stekao silom) ali istodobno pošten jer je znao da je stvar njegova

Nakon navođenja bdquoonoga bitnogldquo o posjedu u nastav-ku je riječ o pravu koje se često s njime neopravdano poistovjećuje

3 ONO BITNO O VLASNIŠTVUKako je već istaknuto pravo vlasništva je povijesno

gledano institut bdquomlađildquo od posjeda ali zato bdquoprvi među jednakimaldquo u segmentu stvarnih prava te je zapravo ši-roko rasprostranjen i općepoznat Ključno je da je za ra-zliku od posjeda riječ o pravu i to pravu koje se jamči Ustavom Republike Hrvatske međunarodnim ugovori-ma i zakonom

Stoga je razumljivo da čl 1 ZV-a nosi naziv bdquoVlasništvo i druga stvarna pravaldquo Istim je člankom određeno da svaka fizička i pravna osoba može biti nositeljem prava vlasniš-tva te da je samo jedna vrsta prava vlasništva a predme-tom prava vlasništva može biti svaka pokretna (pokretni-na) ili nepokretna stvar (nekretnina) osim onih koje nisu za to sposobne Sposobnost u navedenom smislu znači da predmetom prava vlasništva ne mogu biti stvari kojima njihove naravne osobine ili zakonske odredbe priječe da pripadaju pojedincu (primjerice opća dobra)

Dakle kao i posjed vlasništvo također uređuje ZV Os-novna definicija vlasništva jest da je pravo vlasništva stvarno pravo na određenoj stvari koje ovlašćuje svoga nositelja da s tom stvari i koristima od nje čini što ga je volja te da svakoga drugog od toga isključi ako to nije pro-tivno tuđim pravima ni zakonskim ograničenjima

U navedenim granicama vlasnik ima između ostaloga pravo posjedovanja uporabe i raspolaganja svojom stvari

Dakle pravo posjedovanja je pripadajuće pravo samom pravu vlasništva što bi moglo navesti na zaključak da bez volje vlasnika stvari nije moguće ostvariti pravo posjeda od strane neke druge osobe

No u stvarnom životu nije to baš tako čime se razni slučajevi dodatno kompliciraju

4 STJECANJE POSJEDA I STJECANJE PRAVA VLASNIŠTVA (UJEDNO I NJIHOVA PRAVNA POVEZNICA)

Smatra se da je posjed stečen kada stjecatelj uspostavi svoju faktičnu vlast glede stvari bilo da je navedenu vlast osnovao jednostranim činom (izvorno stjecanje posjeda) bilo da mu je prenesena (izvedeno stjecanje posjeda)

Razlikujemo dakle tzv originarno ili izvorno stjeca-nje koje je u biti stjecanje posjeda neovisno o volji (ili čak protiv volje) dosadašnjeg posjednika a koje se očituje vidljivim fizičkim zahvatom stvari te tzv derivativno ili izvedeno stjecanje koje je stjecanje posjeda voljom dosa-dašnjeg posjednika koji predaje stvar novom posjedniku

Vlasništvo se može steći na temelju pravnoga posla odluke suda odnosno druge nadležne vlasti nasljeđi-vanjem i na temelju zakona Što se posebno nekretnina tiče vlasništvo se stječe uknjižbom u zemljišnu knjigu te u tom smislu u našem pravnom sustavu vrijedi nače-lo povjerenja u zemljišne knjige pa tko je u dobroj vjeri postupao s povjerenjem u zemljišne knjige ne znajući da ono što je u njih upisano nije potpuno ili da je različito od izvanknjižnog stanja uživa glede toga stjecanja zaštitu prema odredbama zakona To načelo može se primijeniti kod utvrđenja zakonitosti posjeda točnije utvrđenja za-sniva li se posjed na valjanoj pravnoj osnovi Naime da bi se stekao posjed koriste se iste osnove kao i za stje-canje prava vlasništva Riječ je o pravnim poslovima ne-kim drugim činjenicama koje se moraju dogoditi da bi se steklo pravo vlasništva Osim navedenih osnova koriste se i sve druge osnove kojima se stječe pravo na posjed npr ugovori kod kojih se predaje stvar drugome na upo-rabu čuvanje i sl Ugovor kao pravna osnova naziva se titulus stjecanja što ne daje posjed stvari ili prava nego samo pravo na posjed Pravo na posjed imaju sve osobe koje imaju valjani titulus stjecanja Konkretnog primjera radi zakupnik koji sklapa ugovor o zakupu čime treba ostvariti titulus stjecanja prava na posjed nekretnine koja je predmetom zakupa može uvidom u zemljišne knjige utvrditi je li zakupodavac vlasnik iste nekretnine te time prevenirati potencijalno nevaljanu pravnu osno-vu za stjecanje prava na posjed iste nekretnine

Treba istaknuti da je stjecanje posjeda u mnogim slu-čajevima baza za stjecanje vlasništva kao što su podatci iz katastra o čemu će biti riječi u nastavku te baza za podatke u zemljišnim knjigama

Tako je primjerice kod predaje posjeda na temelju pravnog razloga (ex iusta causa ndash tradicija) te kod dosje-losti (stjecanje vlasništva posjedovanjem kroz određeno vrijeme)

Tradicija (prijenos posjeda predajom stvari novom posjedniku) Predaja je izvršena u trenutku kada se stjecatelj s voljom prenositelja posjeda nađe u položaju imatelja faktične vlasti nad nekom stvari koja je pravno priznata kao posjed

Tradicijom se prenose pravni učinci koji se ujedno na-zivaju pravo posjeda Dobar primjer takve predaje opisuje se nastavku u okviru kupoprodaje konkretno odnoseći se na zapisnik o primopredaji nekretnine

Dosjelost (lat usucapio) Dosjelost se najčešće definira kao stjecanje prava neprekidnim izvršavanjem njihova sa-držaja kroz zakonom određeno vrijeme

STVARNO PRAVOU svojoj pravnoj biti dosjelost predstavlja slučaj

izvanknjižnog stjecanja stvarnog prava na temelju za-kona konkretno prema odredbama ZV-a Tako između ostaloga ZV u čl 129 određuje da u slučajevima (što se svakako može primijeniti na dosjelost) kada je zakon odredio da će se vlasništvo steći ispunjenjem određenih pretpostavaka koje nisu pravni posao niti odluka suda ili drugog tijela na temelju kojeg se stječe vlasništvo niti su nasljeđivanje onaj komu se glede neke stvari is-pune te pretpostavke stječe samim tim pravo vlasništva na njoj u trenutku ispunjenja tih pretpostavki Takve pretpostavke bi u slučaju dosjelosti bile izvršenje fak-tične vlasti na stvari kroz određeno razdoblje Može se slobodno reći da se dosjelošću činjenično stanje zapra-vo pretvara u pravno i to tako da se omogućava legali-ziranje onoga što u stvarnosti postoji već dulje vrijeme a ispunjava uvjete za priznavanjem od strane pravnog poretka Takva bdquolegalizacijaldquo u konačnici ostvaruje zna-čajne posljedice s obzirom na to da se na jednoj strani gubi pravo vlasništva ili drugo stvarno pravo a na dru-goj strani se takva prava stječu

Osim toga dosjelost pretvara posjed u subjektivno pravo jer posjednik izravno (originarno) stječe ono što je do tada posjedovao kroz zakonom propisano vrijeme Dosjelost je stoga jedan od originarnih načina stjecanja stvarnih prava

Dosjelošću se u užem smislu stječe pravo vlasništva a u širem smislu i druga stvarna prava Važno je znati da dosjedatelj stječe samo ono i onoliko koliko je posjedovao te da svoje pravo ne izvodi iz prethodnikova prava

Jednako tako stjecanjem vlasništva prestaju sva stvarna prava koja su do tada postojala na odnosnoj stva-ri osim onih za koje je stjecatelj znao da postoje ili je za njih morao znati Navedeno znači da dosjedatelj stječe pravo vlasništva bez tereta ali tereti za koje je znao ili morao znati ne prestaju jer se polazi od toga da je posje-dovao stvar zajedno s tim teretima pa je i pravo vlasniš-tva stekao s tim teretima

Posebno što se tiče nekretnina treba dodati sljedeće (čl 130 ZV-a)

a) tko stekne pravo vlasništva nekretnine na teme-lju zakona ovlašten je ishoditi upis stečenoga pra-va vlasništva u zemljišnoj knjizi

b) vlasništvo nekretnine stečene na temelju zako-na ne može se suprotstaviti pravu onoga koji je postupajući s povjerenjem u zemljišne knjige u do-broj vjeri upisao svoje pravo na nekretnini dok još pravo koje je bilo stečeno na temelju zakona nije bilo upisano

Ako se ponovno dotaknemo načela povjerenja u ze-mljišne knjige dobra vjera dosjedatelja ocjenjuje se u za-visnosti s time je li znao ili morao znati da se izvanknjižno stanje ne slaže s knjižnim Pritom se to ne odnosi samo na činjenicu propitivanja izvanknjižnog stanja već i na ostale činjenice ili okolnosti na temelju kojih se procjenjuje je li dosjedatelj znao ili morao znati za neusklađenost zemljiš-noknjižnog i izvanknjižnog stanja

U odnosu na razdoblje potreban za ostvarenje dosjelo-sti ZV u svom čl 159 određuje da

Yacute samostalni posjednik čiji je posjed pokretne stva-ri zakonit istinit i pošten stječe tu stvar dosjelošću u vlasništvo protekom tri godine a takav posjednik

nekretnine protekom deset godina neprekidnoga sa-mostalnog posjedovanja dočim

Yacute samostalni posjednik pokretne stvari kojemu je posjed barem pošten stječe istu stvar dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina a takav posjednik nekretnine protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja

Iz zakonske terminologije jasno je da se u okviru do-sjelosti navodi isključivo bdquosamostalni posjednikldquo što znači da se pravo vlasništva dosjelošću može steći samo ako je riječ o samostalnom odnosno tzv vlasničkom posjedu da-kle kada posjednik izvršava svoju faktičnu vlast na stvari kao da je njezin vlasnik

Navodeći zakonske odredbe ne smijemo zanemariti odredbe čl 388 ZV-a pogotovo st 4 5 i 6 koji određuju kako slijedi

(4) U rok za stjecanje dosjelošću nekretnine koje su na dan 8 listopada 1991 bile u društvenom vlasništvu kao i za stjecanje stvarnih prava na tim nekretninama dosjelošću ne računa se i vrijeme posjedovanja prote-klo prije toga dana

(5) Zaštita povjerenja u istinitost i potpunost zemljišnih knjiga određena ovim Zakonom neće se primjenjivati u korist stjecanja do kojih dođe do 1 siječnja 2017 ako se njime stječe nekretnina na kojoj je bilo upisano društveno vlasništvo a nije brisano prije nego što je ovaj Zakon stupio na snagu

(6) Iznimno od odredbe stavka 5 ovoga članka zaštita po-vjerenja u istinitost i potpunost zemljišnih knjiga pri-mjenjuje se od 1 siječnja 2007 na nekretnine u kata-starskim općinama za koje je otvorena EOP zemljišna knjiga kao i na nekretnine koje su prema posebnim odredbama Zakona o zemljišnim knjigama unesene u Bazu zemljišnih podataka

Vidljivo je iz navedenih odredaba posebice st 5 da zaseb-ni tretman bdquouživajuldquo nekretnine u društvenom vlasništvu Premda bi regulativa nekretnina u društvenom vlasništvu zahtijevala praktički odvojeni članak naše je mišljenje da je svrsishodno spomenuti pretpostavke za stjecanje vlasništva dosjelošću nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske žu-panija i jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (re-gionalne) samouprave i s njima izjednačenih pravnih osoba te stvari u vlasništvu crkve Naime na navedenim stvarimanekretninama steći će se dosjelošću vlasništvo tek pošto je njegov zakonit istinit i pošten ili barem pošten samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onoga po-trebnog za tzv redovnu dosjelost što znači za pokretnine dvadeset godina a za nekretnine četrdeset godina

Kada bi se rezimiralo sve do sada rečeno o dosjelosti za stjecanje vlasništva dosjelošću potrebne su sljedeće pretpostavke

Yacute samostalan posjed određene kakvoće Yacute kontinuirano i neprekinuto trajanje posjeda kroz za-

konom određeno vrijeme Yacute da predmet dosjelosti ima sposobnosti biti objektom

stjecanja te Yacute sposobnost stjecatelja biti vlasnikom te stvari

Ako su sve navedene pretpostavke ostvarene dolazi do zanimljivog pravnog učinka dosjelosti a to je da se odre-đena osoba od posjednika pretvori u vlasnika neke stvari uz dodatnu specifičnost da stjecatelj svoje pravo ne izvodi iz prava prethodnika

STVARNO PRAVO5 PRAKTIČNI PRIMJERI ODNOSA POSJEDA

I VLASNIŠTVA51 KUPOPRODAJAOvaj je institut jedan od praktičnih primjera odnosa po-

sjeda i vlasništva jer je općepoznat i velika većina se bar jednom u životu susrela s kupoprodajom

S obzirom na to da je fokus ovog članka na posjedu i vlasništvu njihov status ugovorne strane uređuju odgova-rajućim ugovornim klauzulama tako da su rok i način pre-daje posjeda nekretnine sastavni dio svakoga predugovora ugovora o kupoprodaji nekretnine

Posjed nekretnine najčešće se predaje novom vlasni-ku (kupcu) pri isplati kupoprodajne cijene u cijelosti ili u određenom vrlo kratkom roku nakon takve isplate Naravno prodavatelju nije u interesu prije isplate kupo-prodajne cijene u cijelosti predati kupcu posjed nekretni-ne niti mu izdati tabularnu ispravu podobnu za stjecanje prava vlasništva

Treba napomenuti da ugovorne strane mogu dogovoriti i drukčije od navedenoga ali to može potencijalno dovesti do nezgodnoga pravnog položaja kako prodavatelja tako i kupca Naime moguća je opcija da prodavatelj preda po-sjed nekretnine pa da mu kupac ne isplati kupoprodajnu cijenu u cijelosti kao i opcija da prodavatelj ostane u po-sjedu nekretnine i nakon konačne isplate ugovorene cije-ne pa ne izvrši svoju ugovornu obvezu predaje posjeda u navedenom roku S obzirom na to da je u prvom slučaju prodavatelj predao posjed preostaje mu odgovarajućom tužbom zahtijevati isplatu kupoprodajne cijene u cijelosti dok u drugonavedenom slučaju kupcu preostaje zatražiti sudsku zaštitu podnošenjem tužbe na iseljenje i predaju nekretnine u posjed Napominjemo da su i isplata ugovo-rene kupoprodajne cijene i predaja u posjed ugovorne ob-veze prodavatelja i kupca te čine bit odnosa kupoprodaje Uzimajući u obzir nepovoljan pravni status prodavatelja u situaciji kada je predao posjed nekretnine prije cjelokupne isplate kupoprodajne cijene svakako je za preporučiti da tabularnu ispravu nikako ne izdaje prije navedene isplate

Ako bi kupoprodajni ugovor bio sastavljen u formi javnobilježničke isprave sa snagom ovršne isprave tada nije potrebno provoditi posebni parnični postupak nego se izravno pokreće ovršni postupak radi iseljenja i pre-daje u posjed

Podsjećanja radi ovršna klauzula u gornjem smislu gla-sila bi u bitnome Ugovorne strane su suglasne a Kupac potpisom ovog Ugovora kao solemnizirane isprave daje Prodavatelju izričitu bezuvjetnu i neopozivu suglasnost da Prodavatelj može neposredno na temelju Ugovora (o kupoprodaji) kao ovršnog javnobilježničkog akta prove-sti prisilnu ovrhu radi iseljenja (ispražnjenja) i predaje u posjed Predmeta kupoprodaje

O činjenici posjeda ovisi snašanje troškova povezanih s korištenjem nekretnine (ključna riječ ndash korištenje što podrazumijeva izvršenje faktične vlasti) Stoga je uobiča-jeno da je prodavatelj obvezan prezentirati kupcu da su svi takvi troškovi s njegove strane podmireni u trenutku predaje posjeda Zbog toga je jedna od osnovnih klauzula kupoprodajnog ugovora da sve obveze koje terete nekret-ninu koja je predmet kupoprodaje (trošak režija struje vode plin komunalnih naknada i ostalog) do trenutka stupanja kupca u posjed nekretnine snosi prodavatelj dok

iste obveze prelaze na kupca u trenutku njegova stupanja u posjed predmetne nekretnine

Radi izbjegavanja bilo kakve dvojbe posjed se predaje novom posjedniku već samim očitovanjem volje dotadaš-njeg posjednika dok se vlasništvo prenosi izdavanjem od-govarajuće tabularne isprave pogodne za uknjižbu prava vlasništva kupca u zemljišnim knjigama

Prema trećima takva očitovanja volje imaju učinke samo ako su o tome obaviješteni ili im je to inače po-znato Navedeno je važno primjerice ako je predmetom kupoprodaje nekretnina koja je u najmu trećih odnosno najmoprimaca Tada prodavatelj nekretnine mora izvije-stiti najmoprimce kako o prodaji (prijenosu vlasništva) nekretnine tako i o predaji posjeda novom vlasniku U praksi su česti slučajevi da najmoprimci na temelju ugo-vora o najmu i nadalje ostaju u posjedu nekretnine koja je predmetom kupoprodaje ali će ubog obavijesti proda-vatelja o izvršenoj prodaji svoje obveze s naslova najma izvršavati novom vlasniku

Zagovarajući dobrovoljno i uredno izvršavanje ugovor-nih obveza bdquopozivamoldquo prodavatelje da u ugovorenom roku predaju posjed kupcima (pogotovo u slučaju isplate kupoprodajne cijene u cijelost) te također bdquopozivamoldquo kup-ce da ispune svoju obvezu isplate kupoprodajne cijene u ugovorenom roku (pogotovo u slučaju ranije predaje ne-kretnine u posjed)

52 ZAPISNIK O PRIMOPREDAJIVelika pomoć izbjegavanju nesporazuma u vezi s pre-

dajom u posjed (prvenstveno nekretnina) jest odgovara-jući zapisnik o izvršenoj primopredaji Navedenim zapi-snikom dotadašnji posjednik nesporno očituje svoju volju o predaji stvari u posjed novom posjedniku te se oni za-jedničkim potpisima usuglašavaju oko svih bitnih detalja primopredaje

U nastavku se prikazuje osnovni sadržaj jednoga ta-kvog zapisnika

ZAPISNIK O PRIMOPREDAJIsastavljen dana _________ u _____________ radi predaje i pre-uzimanja nekretnine upisane kod Općinskog suda u ________ Zemljišnoknjižni odjel _________ katastarska općina _______ u zkulbr _______ opis nekretnine (dalje Nekretnina)Prisutniza Prodavatelja _______________ za Kupca _____________Potpisnici ovog Zapisnika utvrđuju da su dana ____________ sklopili Ugovor o kupoprodaji Nekretnine te da je dana _________ Prodavatelj izdao Kupcu ovjerenu Tabularnu izjavuU svrhu valjane predaje u posjed Prodavatelj predaje Kupcu ključeve NekretnineUtvrđuje se da su za Nekretninu podmireni troškovi _________ Kupac potvrđuje da je izvršio detaljan pregled Nekretnine u svr-hu upoznavanja s trenutačnim stvarnim stanjem Nekretnine te da mu je u cijelosti poznata pravna i faktična situacija Nekret-nine pa ju preuzima u posjed u viđenom stanju i odriče se bilo kakva prigovora s te osnovePotpisnici ovog Zapisnika ne stavljaju nikakve primjedbe na nje-gov sadržaj te ga u znak suglasnosti potpisujuOvaj je Zapisnik sastavljen u 2 (dva) istovjetna primjerka od ko-jih svaki potpisnik zadržava po 1 (jedan) primjerakOvaj se Zapisnik prilaže uz cit Ugovor o kupoprodaji i čini nje-gov sastavni dioU __________ dana _____________Potpisi

STVARNO PRAVO53 PROBLEMATIKA VLASNIŠTVA I POSJEDA

PRILIKOM KUPNJE NEKRETNINE NA DRAŽBIPostupak prodaje nekretnine putem dražbe (služ-

beno ovrha na nekretnini) uređuje Ovršni zakon (Nar nov br 11212 2513 9314 5516 i 7317 dalje OZ) i sve ostale detalje vezane uz postupak takve prodaje

Prateći temu ovog članka zanima nas razdoblje od do-nošenja rješenja o dosudi nadalje

U rješenju o dosudi nekretnine sud će odrediti da se na-kon pravomoćnosti toga rješenja i nakon što kupac položi kupovninu u zemljišnu knjigu upiše u njegovu korist pra-vo vlasništva na dosuđenoj nekretnini te da se brišu pra-va i tereti na nekretnini koji prestaju njezinom prodajom Nakon što rješenje o dosudi postane pravomoćno i nakon što kupac položi kupovninu isti će sud donijeti zaključak o predaji nekretnine kupcu

Ovdje smatramo potrebnim razraditi dvije kategorije problema

a) Pravni položaj ovršenika i trećih osoba nakon prodaje nekretnine

Ovu tematiku OZ uređuje u svojim čl 127 ndash 131c s time da se bit pravnog položaja ovršenika određuje čl 127 koji određuje da prodajom nekretnine ovršenik gubi pravo posjeda nekretnine i obvezan ju je predati kupcu odmah nakon dostave zaključka o predaji nekretnine kupcu ako zakonom ili u sporazumu s kupcem nije drukčije određeno

Što se tiče pravnih mogućnosti ovrhovoditelja on može već u prijedlogu za ovrhu prodajom nekretnine a i poslije sve do predaje nekretnine kupcu zatražiti i njezino ispra-žnjenje te predaju kupcu na temelju zaključka o predaji nekretnine kupcu U tom će slučaju sud u rješenju o ovrsi odrediti ispražnjenje nekretnine i njezinu predaju kupcu nakon dostave zaključka o predaji nekretnine kupcu

Vezano uz treće osobe primjerice najmoprimci ili za-kupnici na prijedlog kupca a nakon što donese zaključak o predaji nekretnine kupcu sud će narediti najmoprimcu ili zakupniku da je predaju kupcu u roku koji ne može biti kraći od tri mjeseca i u istom rješenju odrediti prisil-nu ovrhu ispražnjenjem nekretnine i njezinom predajom kupcu ako ju oni u roku koji im je određen ne predaju

b) Pravni položaj kupca nekretnine u odnosu na nje-zin posjed

S obzirom na to da se zaključak o predaji nekretnine donosi tek po pravomoćnosti rješenja o dosudi kupac nekretnine na dražbi ima (u većini slučajeva) dva ozbiljna problema Prvi je zaštita takve nekretnine u razdoblju od dražbe do pravomoćnosti rješenja o dosudi a drugi je pre-uzimanje iste nekretnine u posjed

Naime valjani naslov za stjecanje prava vlasništva na nekretnini kupljenoj na dražbi jest pravomoćno rješenje o dosudi te njegova provedba u zemljišnim knjigama Sli-jedom toga kupac ima pravo stupiti u posjed nekretnine po pravomoćnosti cit rješenja što mu otežava razdoblje između dražbe i nastupa pravomoćnosti S obzirom na to da su uglavnom odnosi s ovršenicima (prijašnjim vlasnici-ma nekretnina) znatno narušeni učestala je pojava da se nekretnina u tom razdoblju namjerno devastira Vlasnik nekretnine (kupac na dražbi) a još neposjednik prisiljen je radi zaštite nekretnine od takve devastacije poduzeti određene zakonom propisane mjere Navedene mjere pro-pisane su OZ-om koji u tom pogledu nudi dva načina pro-pisana odredbama čl 90 i čl 121a OZ-a

Odredbom čl 90 OZ-a propisano je da(1) Sud može radi sprječavanja oštećenja nekretnine omo-

gućavanja njezine procjene razgledavanja zaštite i sl na prijedlog ovrhovoditelja1 odrediti da se ovršenik i druge osobe privremeno ili

trajno udalje s nekretnine2 povjeriti je na čuvanje ovrhovoditelju ili trećoj osobi3 odrediti druge mjere potrebne radi njezine zaštite od-

nosno omogućavanja nesmetane provedbe ovrheNa temelju t 3 st 1 ovog članka sud može odrediti i

svaku drugu mjeru (npr predaju nekretnine u suposjed ovrhovoditelju) kojom se postiže zaštita nekretnine ili ne-smetano provođenje ovrhe čime se u biti sudu ostavljaju ldquootvorene rukeldquo za rješavanje svih mogućih kriznih situa-cija koje se mogu pojaviti u postupku provođenja ovrhe i ostvarenja učinaka takva postupka

Druga je mogućnost koju predviđa Ovršni zakon propi-sana odredbom čl 129 a riječ je o prijedlogu za iseljenje ovršenika prije donošenja zaključka o predaji nekretnine u posjed ovrhovoditelju Dakle ovrhovoditelj može u pri-jedlogu za ovrhu ili poslije tijekom postupka predložiti da se ovršenik iseli i da se nekretnina preda ovrhovoditelju na čuvanje i prije donošenja zaključka o predaji nekret-nine kupcu ako položi jamčevinu za štetu koja bi ovrše-niku mogla biti prouzročena nedopuštenom prodajom nekretnine ili obustavom ovrhe zbog razloga za koje je ovrhovoditelj odgovoran Visinu jamčevine određuje sud po slobodnoj ocjeni nakon što ovršeniku omogući da se o tome izjasni u roku od osam dana

Za zaključiti je da je osnovna svrha te odredbe stvoriti povoljnije uvjete za prodaju nekretnine i veću motivaciju kupaca da sudjeluju u postupku prodaje budući će se kup-ci lakše odlučiti na kupnju ako neće trebati nakon dosude poduzimati radnje radi prisilnog iseljenja ovršenika ili tre-ćih osoba iz nekretnine

S obzirom na navedeno odredba čl 90 OZ-a čini se prihvatljivijom s obzirom na to da je njezin smisao pr-venstveno spriječiti oštećenje nekretnine i osigurati nami-renje tražbine ovrhovoditelja a sadržaj mjere moguće je odrediti s obzirom na konkretnu situaciju (bez obzira na to boravi li ovršenik u nekretnini ili ne) a nije potrebno ni polagati jamčevinu

Preuzimanje nekretnine u posjed uvelike ovisi o tome je li nekretnina slobodna od osoba i stvari jer ako nekretnina nije slobodna u navedenom smislu a nije poduzeta neka od navedenih mjera potrebno je pokrenuti zasebni postupak ispražnjenja nekretnine i predaje u posjed što sve znatno utječe na razdoblje od stjecanja vlasništva do preuzimanja u posjed Za primijetiti je da se i u ovom segmentu može jasno razlikovati pravna priroda posjeda i vlasništva

Budući da se većim dijelom ovog članka osvrćemo na ne-kretnine kao predmete vlasništva i posjeda potrebo je spo-menuti i ovrhu na pokretninama ovršenika koja je između ostaloga uređena čl 138 Ovršnog zakona Prema citiranom članku pljenidba pokretnina kao jedna od ovršnih radnji obavlja se sastavljanjem pljenidbenog popisa Popisati se mogu pokretnine koje se nalaze u posjedu ovršenika te nje-gove pokretnine koje se nalaze u posjedu ovrhovoditelja Za-konska presumpcija koja se u ovom slučaju primjenjuje jest da se smatra kako ovršeniku pripadaju pokretnine koje ima na sebi odnosno koje se nalaze na ili u njegovoj nekretni-ni u stanu u kojemu stanuje odnosno u poslovnoj prostoriji

STVARNO PRAVOkoju je zakupio Iz navedenog jasno proizlazi da je ključna kategorija uvrštavanja u pljenidbeni popis navedene plje-nidbe posjed a ne vlasništvo pokretnina

54 FIDUCIJZanimljiv odnos posjeda i vlasništva očituje se u još

zanimljivijem pravnom institutu zvanom bdquofiducijldquo ili prije-nos prava vlasništva radi osiguranja tražbine Uređuje ga također Ovršni zakon te predstavlja jedan od poznatijih instituta kao što su to kupoprodaja i ovrha na nekretnini

Fiducij se zasniva tako da predlagatelj osiguranja (vje-rovnik) i protivnik osiguranja (vlasnik stvari prava na kojemu se vrši prijenos) sporazumno utvrđuju da se radi osiguranja određene novčane tražbine predlagatelja osigu-ranja na njega prenese vlasništvo na nekoj stvari protiv-nika osiguranja ili da se s tom svrhom na predlagatelja osiguranja prenese neko njegovo pravo

Kada se prijenos vlasništva treba izvršiti na nekretnini sporazum treba sadržavati i izjavu protivnika osiguranja o tome da je suglasan da se neposredno na temelju sporazu-ma može u zemljišnoj knjizi obaviti taj prijenos Nadalje predlagatelj i protivnik osiguranja mogu zatražiti prijenos prava vlasništva na nekretnini upisanoj u zemljišnoj knjizi uz zabilježbu da je prijenos obavljen radi osiguranja određe-ne tražbine predlagatelja osiguranja Dakle u javni registar upisuje se tzv privremeni tj fiducijarni vlasnik nekretnine dok u posjedu nekretnine ostaje prijašnji vlasnik

Pitanje koje se u okviru ove teme logično nameće jest kakva su prava protivnika osiguranja u odnosu na korište-nje nekretninom (stvari) na kojoj je prenio pravo vlasniš-tva u korist predlagatelja osiguranja Ovršni zakon u svojoj odredbi čl 315 uređuje da je protivnik osiguranja ovlašten i nadalje koristiti se stvarju čije je vlasništvo preneseno na predlagatelja osiguranja odnosno vršiti pravo koje je pre-neseno na predlagatelja osiguranja naravno ako međusob-nim sporazumom nije drukčije utvrđeno Navedeno znači da se sporazumom može odrediti i pravo predlagatelja osi-guranja da se koristi stvarju koja mu je prenesena u fiduci-jarno vlasništvo no takav je dogovor u praksi vrlo rijedak

6 NADLEŽNI REGISTRIRazličita pravna priroda posjeda i vlasništva očituje se i

u nadležnim evidencijama u kojima se vode podatci vezani uz navedene institute

Podatci vezani uz posjed u nadležnosti su državnih ureda za katastar i geodetske poslove a podatci o vlasniš-tvu u nadležnosti su zemljišno-knjižnih odjela općinskih sudova Jednostavnosti radi popularno ih u ovom članku možemo navoditi kao bdquoKatastarldquo i bdquoZemljišne knjigeldquo važ-no je da su oba registra javnog karaktera što znači da na zahtjev zainteresirane stranke izdaju isprave kojima se dokazuju odgovarajući podatci o nekretninama Prema tome nitko se ne može pozivati na to da nije znao za sta-nje u navedenim službenim evidencijama Detalje vezane uz Katastar uređuje Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina a detalje vezane uz Zemljišne knjige uređuje Zakon o zemljišnim knjigama

Katastar je u biti evidencija koja sadržava nacrte pojedi-načnih nekretnina razvrstanih po katastarskim česticama te posjedovne listove iz kojih se vidi tko je korisnik nekret-nina na pojedinoj čestici Svaka čestica pokriva određenu zemljišnu površinu i objekte izgrađene na toj površini

Ukupan zbroj katastarskih čestica je katastarski plan (karta) na kojemu su katastarske čestice ucrtane po broje-vima tako da se u skladu sa situacijom u stvarnom prosto-ru jasno vide njihove granice oblik i položaj te građevin-ski objekti koji su na njima izgrađeni

Katastarske planove izrađuju i njima upravljaju već prije spomenuti državni uredi za katastar i geodetske poslove

Slijedom navedenoga evidencija u nadležnosti Katastra prvenstveno služi za utvrđivanje stanja nekretnina na po-jedinoj katastarskoj čestici odnosno stanje nekog posjeda

U skladu sa Zakonom o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (Nar nov br 11218 dalje ZIKN) kao nosi-telji prava definirane su fizičke i pravne osobe koje su u od-nosu prema evidentiranim katastarskim česticama odno-sno nekretninama u katastarskom operatu osobe upisane u katastarski operat prema prijašnjim propisima vlasnici suvlasnici ovlaštenici upravitelji javnih dobara te nositelji stvarnih prava osobe koje su u posjedu katastarske če-stice odnosno nekretnine a nisu upisane ni u katastarski operat ni u zemljišnu knjigu te osobe koje imaju pravni in-teres sudjelovati u postupcima propisanim ZIKN-om Iz na-vedenoga je jasno da je prioritetna kategorizacija nositelja prava u smislu ZIKN-a određeni odnos prema nekretnini a koji između ostaloga može biti i pravo vlasništva a može biti i posjed određene nekretnine (katastarske čestice) Time je nedvojbeno iskazano da se podatci o posjedu mogu utvrditi jedino prema evidenciji Katastra

Članak 21 ZIKN-a uređuje baš Katastar nekretnina i to kao evidenciju koja sadržava podatke o česticama zemljine površine i zgradama koje trajno leže na zemljinoj površini ili ispod nje te o posebnim pravnim režimima na zemljinoj površini S obzirom na to da katastri nekretnina još nisu oformljeni po svim katastarskim općinama do trenutka prevođenja katastarskih čestica u katastar nekretnina za neku katastarsku općinu katastar zemljišta održavat će se na način postupnog prilagođavanja katastru nekretnina

Valja istaknuti i odredbu čl 188 ZIKN-a prema kojoj Kata-star zemljišta osnovan prema propisima koji su bili na snazi do dana stupanja na snagu ZIKN-a ostaje na snazi i održava se u postojećem sadržaju dok ga za pojedinu katastarsku op-ćinu ne zamijeni katastar nekretnina ako ZIKN-om i propisi-ma donesenim na temelju njega nije drukčije određeno

Velika pomoć široj javnosti a vezano za temu ovog članka jest Zajednički informacijski sustav zemljišnih knjiga i katastra (učestala pokrata ZIS)

ZIS je informacijski sustav u kojem se podatci Katastra i Zemljišnih knjiga pohranjuju i održavaju a sastoji se od po-dataka pohranjenih u Bazi zemljišnih podataka (dalje BZP) podataka zemljišne knjige i podataka katastra zemljišta

ZIS je uređen Poslovnikom zajedničkoga informacij-skog sustava zemljišnih knjiga i katastra koje su donijeli Ministarstvo pravosuđa i Državna geodetska uprava

BZP sastoji se od katastarskih podataka o imenu kata-starske općine broju katastarske čestice obliku površi-ni izgrađenosti i načinu uporabe te podataka zemljišne knjige o nositeljima knjižnih prava pravnim činjenicama i osobnim odnosima U BZP-u tijela nadležna za katastar nadležna su za održavanje katastarskih podatka a zemljiš-noknjižni sudovi za održavanje podataka o nositeljima knjižnih prava pravnim činjenicama i osobnim odnosima

Napominjemo da je ovaj informacijski sustav zaista prilagođen mnogim korisnicima i od znatne je pomoći u

STVARNO PRAVOraznim poslovnim situacijama jer je jednostavan za upo-rabu a pruža važne informacije u vezi s nekretninama i s njima povezanim pravima i odnosima

Kao što je već napomenuto nadležni javni registar za podatke o vlasništvu nad nekretninama su Zemljišne knji-ge koje vode općinski sudovi kao sudovi prvog stupnja a ueđuje ih prvenstveno Zakon o zemljišnim knjigama (Nar nov br 6319 dalje ZZK)

U vezi s podatcima u zemljišnoj knjizi vrijedi zakonska presumpcija stipulirana u čl 8 ZZK-a koji određuje da se smatra da zemljišna knjiga istinito i potpuno odražava činjenično i pravno stanje zemljišta Povezano s time vri-jedi i nezaobilazno pravno načelo povjerenja u zemljišne knjige prema kojemu je stjecatelj koji je u dobroj vjeri po-stupao s povjerenjem u zemljišne knjige pravno zaštićen ako nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da ono što je upisano u zemljišnu knji-gu nije potpuno ili da je različito od izvanknjižnog stanja To između ostaloga znači da se nedostatak dobre vjere ne može prigovoriti nikome samo zato što nije istraživao izvanknjižno stanje Navedeno načelo često je odlučna bdquoprekretnicaldquo odluka nadležnih sudova u sporovima ve-zanim uz nekretnine pogotovo kada je meritum utvđenje ništetnosti ugovora iili sporazuma na temelju kojih je za-snovano založno pravo (hipoteka) na određenoj nekretnini ili pak zbog prigovora s osnove bračne stečevine

Treba uzeti u obzir da se Zemljišne knjige temelje na po-datcima katastarskog operata odnosno katastarske izmjere

Dakle oznake katastarskih čestica u zemljišnoj knjizi moraju biti u skladu s njihovim oznakama u katastarskom operatu a osobito moraju biti navedeni katastarski brojevi čestica njihova površina prema katastru adresa katastarske čestice način uporabe kao i zgrade koje trajno leže na zemljištu ili su ispod njegove površine (tzv izgrađenost zemljišta)

Ako se podatci o broju čestice u zemljišnoj knjizi i ka-tastru razlikuju zemljišnoknjižni sud upisat će novi broj katastarske čestice na temelju podataka prijavnog lista koji je pregledalo i potvrdilo tijelo nadležno za katastar-ske podatke

Važno je napomenuti da odluke sudova i drugih tijela o knjižnim pravima moraju sadržavati oznake i podatke o broju i površini katastarske čestice te o katastarskoj općini u kojoj leže onako kako su ti podatci označeni u zemljišnoj knjizi

Dok se za određenu katastarsku općinu ne uspostavi BZP promjena broja katastarske čestice oblika površi-ne načina uporabe ili izgrađenosti zemljišta provodi se u zemljišnoj knjizi na temelju rješenja koje sud donosi po službenoj dužnosti i to nakon što mu tijelo nadležno za katastar dostavi prijavni list o toj promjeni u katastru ze-mljišta U navedenom se također očituje već spomenuta činjenica da se Zemljišne knjige temelje na podatcima ka-tastarskog operata odnosno katastarske izmjere

U slučaju da se podatci u zemljišnoj knjizi i katastru ra-zlikuju mjerodavni su za knjižna prava podatci u zemljišnoj knjizi sve dok ne budu promijenjeni kako je već opisano

Dakle pri sastavljanju isprava koje u pravnom prometu moraju imati učinak odgovarajućih upisa prava na nekret-ninama u nadležni registar svakako je potrebno navesti podatke iz Zemljišnih knjiga bez obzira na činjenicu jesu li ti podatci usklađeni s podatcima u Katastru

7 PRAVNA ZAŠTITAUzimajući u obzir da ovaj članak ima svrhu podsjetiti i

razjasniti osnovne razlike posjeda i vlasništva a ne detaljno razraditi svaki od tih instituta zasebno što je i nemoguće u odnosu na primjerenu količinu određenog teksta naše je mišljenje da je za navedenu svrhu ovog članka dovoljan re-zime osnovnih elemenata zaštite posjeda i vlasništva

71 ZAŠTITA POSJEDAZanimljivo je kod zaštite posjeda da se zapravo štiti sva-

ki posjed jer vrijedi presumpcija da se posjed smatra po-štenim dok se ne dokaže suprotno Nije dopuštena samo-vlast što znači da nitko nema pravo samovlasno smetati posjed pa čak i kada smatra da ima jače pravo na posjed S obzirom na to da se samovlasno smetanje posjeda sastoji od uznemiravanja ili oduzimanja posjeda postaje jasnije zašto takve aktivnosti nisu dopuštene

Posjed se štiti putem sudske zaštite i putem dopuštene samopomoći

Kod samopomoći naglasak je na terminu bdquodopuštenaldquo što znači da samopomoć ndash da bi se smatrala dopuštenom pravnom zaštitom ndash mora ispunjavati taksativno određene uvjete a to su da je samopomoć nužna jer bi sudska za-štita došla prekasno zatim opasnost od smetanja posjeda mora biti neposredna te primijenjena sila mora biti primje-rena okolnostima što znači da šteta koja bi možebitno na-stala prilikom izvršene samopomoći ne smije biti znatnija u odnosu na ostvarenu zaštitu posjeda

Pravo na dopuštenu samopomoć je bdquokratkog dahaldquo te prestaje nakon isteka 30 (trideset) dana od dana sazna-nja za smetanje i počinitelja a svakako nakon 1 (jedne) godine od učinjenog smetanja

Što se sudske zaštite tiče posjed se štiti i postupak se pokreće podnošenjem posjedovne tužbe u kojoj se tužbe-nim zahtjevom traži da se utvrdi činjenica smetanja po-sjeda od strane tuženika potom da se naredi uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u trenutku smetanja te da se zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće

Bitno je znati da je teret dokaza na tužitelju jer on doka-zuje činjenicu da je bio zadnji mirni posjednik te da je zaista ostvaren čin smetanja Stoga valja napomenuti da tužitelj u posjedovnoj parnici može biti samo onaj koji je do trenutka smetanja bio zadnji mirni posjednik zatim svaki suposjed-nik te nasljednik prema trećoj osobi Rok za podizanje takve tužbe je također kratak a traje 30 (trideset) dana od dana kada je tužitelj saznao za smetanje i za počinitelja a najka-snije 1 (jednu) godinu od nastalog smetanja

72 ZAŠTITA PRAVA VLASNIŠTVA Osnovni postulat zaštite prava vlasništva očituje se u

zakonskoj odredbi čl 161 ZV-a koji određuje da vlasnik ima pravo zahtijevati od osobe koja posjeduje njegovu stvar da mu ona preda svoj posjed te stvari Takvo vlasni-kovo pravo ne zastarijeva osim ako citiranim Zakonom nije što drugo određeno

Da bi vlasnik u postupku pred sudom ili drugim nadlež-nim tijelom ostvario svoje pravo da od osobe koja posjedu-je njegovu stvar zahtijeva da mu ona preda svoj posjed te stvari on mora dokazati da je stvar koju zahtijeva njego-vo vlasništvo i da se nalazi u tuženikovu posjedu Tada se ostvaruje institut tzv prave vlasničke tužbe S druge stra-

STVARNO PRAVOne posjednik (tuženik) ima pravo prigovora u tom tužbom iniciranom postupku i to tako da ima pravo odbiti preda-ju stvari njezinom vlasniku (tužitelju) ako ima pravo koje ovlašćuje na posjedovanje te stvari kao što ima i pravo od-biti predaju stvari njezinom vlasniku ako izvodi svoje pra-vo na posjed od posrednog posjednika koji ima pravo na posjed te stvari osim ako je posjed dobio posjednik od po-srednog posjednika koji nije bio ovlašten da mu ga preda

Uz pravog vlasnika svoje vlasništvo može tužbom štiti-ti i tzv predmijevani vlasnik odnosno onaj tko u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom dokaže pravni temelj i istinit način svoga stjecanja određene stvari Pred-mijevani vlasnik može podnijeti navedenu tužbu protiv osobe koja stvar posjeduje bez pravnog temelja ili na te-melju slabije pravne osnove

Vlasnicima su također radi zaštite njihovih prava na raspolaganju još dvije zakonske mogućnosti a to su za-štita od uznemiravanja i zaštita od povrede upisom u ze-mljišnoj knjizi

Zaštitu od uznemiravanja vlasnik može tražiti ako ga treća osoba bespravno uznemirava na neki drugi način a ne oduzimanjem stvari i to je ovlašten putem suda zahti-jevati da takvo uznemiravanje prestane

Kako bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom vlasnik ostvario svoje u članku opisano pravo vla-snik mora dokazati da je stvar njegovo vlasništvo i da ga druga osoba uznemirava u izvršavanju njegovih ovlasti u pogledu te stvari Ako bi ta osoba tvrdila da ima pravo po-duzimati ono što uznemirava vlasnika stvari na njoj je da to i dokaže

Ako je navedenim uznemiravanjem prouzročena šteta vlasnik ima pravo zahtijevati naknadu štete prema općim pravilima o naknadi štete

Pravnim putem zaštite od povrede upisom u zemljišnoj knjizi vlasnik se ima pravo štititi ako netko povrijedi nje-govo pravo vlasništva nevaljanim upisom u zemljišne knji-ge Pritom se smije služiti pravnim sredstvima koja za za-štitu knjižnih prava daju pravila zemljišnoknjižnog prava

8 SUDSKA PRAKSA (ZANIMLJIVI PRIMJERI)S obzirom na zaista veliki udio ovih instituta u posto-

jećoj sudskoj praksi za potrebe ovog članka izdvojili smo samo nekoliko novijih sentencija

a) Županijski sud u Varaždinu - sudska odluka br Gž 7652018 od 10 listopada 2019 godine

Pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelo-šću moraju biti ispunjene u vrijeme podnošenja tužbe

Također valja navesti da pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću (kvaliteta i trajanje posjeda sposobnost posjednika biti vlasnikom i sposobnost stvari da bude u vla-sništvu) moraju biti ispunjene u vrijeme podnošenja tužbe (a koje pravno shvaćanje je zauzeo i Vrhovni sud na prvoj sjed-nici Građanskog odjela održanoj 14 veljače 2019) dakle tužiteljica je i u vrijeme podnošenja tužbe trebala biti poštena (savjesna posjednica) a što evidentno nije bila obzirom da je znala da je vlasnik predmetnog stana upravo tuženik i da joj ne pripada pravo na posjed obzirom da je i u prethodnom postupku vođenom pod brojem P-__2001 njezin zahtjev za utvrđenje prava vlasništva pravomoćno odbijen

Pravna podloga čl 159 i čl 160 ZV-ab) Županijski sud u Varaždinu - sudska odluka br

Gž 11512018 od 19 9 2019 godine

Vlasnik stvari nije ovlašten tražiti zaštitu od uzne-miravanja prava vlasništva na temelju odredbe čl 167 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ako mu je treća osoba oduzela dio te stvari

Pravilan je pravni stav suda prvog stupnja da u slučaju kada netko vlasniku oduzme dio stvari tada on ne može tražiti zaštitu od uznemiravanja prava vlasništva propisanu odredbom čl 167 ZV-a

Odredbom čl 167 ZV-a propisano je da ako treća osoba bespravno uznemirava vlasnika na drugi način a ne oduzi-manjem stvari vlasnik može i putem suda zahtijevati da to uznemiravanje prestane zbog čega je pravilan pravni stav suda prvog stupnja da je tom odredbom isključeno pravo tražiti pravnu zaštitu od uznemiravanja prava vlasništva u slučaju oduzimanja stvari a u konkretnom slučaju u ovom postupku utvrđeno je da je tužena tužitelju oduzela posjed spornog dijela nekretnine u njegovom vlasništvu pa je iz tih razloga tužbeni zahtjev neosnovan

Uspostava prijašnjeg stanja okućnice na način kako to tu-žitelj traži točkom II tužbenog zahtjeva također je neosnova-na jer takvu zaštitu tužitelj može tražiti jedino u parnicama zbog smetanja posjeda a u ovom postupku tužitelj ne traži zaštitu od smetanja posjeda

Pravilan je pravni stav suda prvog stupnja da bi tužitelj od tužene jedino imao pravo tražiti predaju u posjed spornog dijela nekretnine sukladno odredbi čl 162 ZV-a ali takav zahtjev tužitelj u ovom postupku nije postavio

Pravna podloga čl 167 ZV-ac) Županijski sud u Varaždinu - sudska odluka br

Gž 6082019 od 1 srpnja 2019 godineOsiguranik tražbine prijenosom prava vlasništva na

nekretnini (fiducijarnim osiguranjem) nema pravo na naknadu štete koja je nastala u štetnom događaju kada je osiguranik tuženika oštetio betonsku dvorišnu ogradu na toj nekretnini nego na to ima pravo potonji vlasnik

Ovaj sud je stajališta kao i prvostupanjski sud da je upra-vo tužiteljica oštećena i da ona ima pravo na naknadu štete

Naime osiguranik tražbine prijenosom prava vlasništva na nekretnini (fiducijarnim osiguranjem) ne dovodi na stra-ni fiducijara ndash vjerovnika do stjecanja svih onih ovlaštenja koje ima raniji vlasnik nekretnina

On nekretninu ne koristi i nema je u neposrednom posje-du već je kao neposredni posjednik koristi fiducijant osim ukoliko nije drugačije ugovoreno Sporazumom o osiguranju

Takvo stajalište zauzima i Ustavni sud u odluci broj U-III-33032008 od 30 rujna 2010 i broj U-III-102003 od 13 ožujka 2008u kojim odlukama polazeći od odredbe čl 297st 2 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Nar nov br 9196 6898 13799 2200 7300 11401 7906 14106 14608 3809 15309 14312 i 15214 ndash dalje ZV) kojom je propisano da ono što je odre-đeno za založno pravo primjenjuje se na odgovarajući način i na prijenos prava vlasništva radi osiguranja pa kada je utvrđena odgovornost za štetu vlasnika nekretnine na kojoj je proveden fiducijarni prijenos prava vlasništva radi osigu-ranja tražbine za štetu odgovaraju i fiducijar i fiducijant odnosno da u slučaju ovrhe protiv predlagatelja osiguranja predmet ovrhe može biti samo njegovo pravo koje je stekao na predmetu osiguranja ali ne pravo vlasništva nekretnine

Imajući u vidu prethodno citirano stajalište Ustavnog suda u koliko oštećeni kojemu je prouzročena šteta predmetom na kojem je zasnovano fidicijarno vlasništvo ima pravo tražiti na-

STVARNO PRAVOknadu i od fiducijara i od fiducijanta argumentom a contrario u koliko je šteta počinjena na stvarinekretnini na kojoj je zasnovano fiducijarno vlasništvo naknadu te štete ima pravo tražiti i fiducijant u konkretnom slučaju ovdje tužiteljica

Također i prema odluci Vrhovnog suda RH br Revt- 25816 od 24 siječnja 2018 odgovornost za plaćanje zajedničke pri-čuve tereti fiducijarnog dužnika jer je upravo on taj koji se ko-risti nekretninom i izvršava sva vlasnička ovlaštenja u koliko sporazumom o osiguranju nije što drugo određeno

Pravna podloga čl 1045 st 1 Zakona o obveznim odno-sima (Nar nov br 3505 4108 12511 7815 i 2918)

d) Županijski sud u Varaždinu - sudska odluka br Gž 4992019 od 13 lipnja 2019 godine

Primitak poruke od strane tuženika da namjerava u stan koji je predmet smetanja posjeda useliti stanare i zamijeniti bravu ne predstavlja trenutak saznanja tu-žitelja o činu smetanja i osobi počinitelja

Suprotno zauzetom stavu prvostupanjskog suda prema ocjeni ovog suda sms poruka tuženika F M upućena tužite-

lju da namjerava u stan u suterenu useliti stanare i zamije-niti bravu ne predstavlja trenutak saznanja tužitelja o činu smetanja i počinitelju (jer se u tom trenutku eventualno sme-tanje posjeda tek može očekivati) već je to trenutak kada je tužitelj saznao da je došlo do faktične promjene u stvarnom stanju njegovog korištenja nekretnine a to je u ovom kon-kretnom slučaju bilo dana 23 veljače 2017 kada je tužitelj po dolasku iz Austrije utvrdio da je promijenjena brava i onemogućen mu ulazak u predmetni stan i korištenje istoga

Pravna podloga čl 22 ZV-a

9 ZAKLJUČAKNakon svega rečenog u ovome članku postignuta je

njegova svrha ako onima koji su još u dvojbi razlikovanja posjeda i vlasništva pomognuto u percepciji njihovih bit-nih razlika

Za sam kraj navodi se kao poenta jedna primjerena latinska izreka Nihil commune habet proprietas cum posse-ssione ndash Ništa zajedničko nemaju pravo i posjed

OVRŠNO PRAVO

O dostavi prema minimalnim standardima za potvrdu sudske odluke kao europskoga ovršnog naslovaIzv prof dr sc Gabrijela MIHELČIĆUDK 34795

U ovom je članku riječ o minimalnim postupovnim standardima odnosno o postupovnim pravilima o dostavi u svjetlu izabranih odluka Suda Europske Unije (dalje SEU ili Sud EU-a) a imajući u vidu pravila našeg Zakona o par-ničnom postupku1

1 UVODEuropski ovršni naslov2 za nesporne (zapravo neos-

porene) tražbine (dalje EON) uveden je Uredbom (EZ) br 8052004 Europskog parlamenta i Vijeća od 21 travnja 2004 o uvođenju europskog naloga za izvrše-nje za nesporne tražbine3 (dalje Uredba 8052004 ili Uredba)4 Izvorni tekst Uredbe je kratko nakon donoše-

1 Nar nov br 5391 9192 11299 8801 11703 8805 207 8408 12308 5711 14811 ndash proč tekst 2513 8914 i 7019 dalje ZPP

2 Za naziv v čl 83 Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona iz 2014 Nar nov br 9314 dalje ZIDOZ14 V i kod Dika M Ovršni zakon Narodne novine Zagreb 2012 str 380 i Babić D Jessel Holst C Međunarodno privatno pravo Na-rodne novine Zagreb 2011 str 794 et seq

3 Regulation (EC) No 8052004 of the European Parliament and of the Council of 21 April 2004 creating a European Enforcement Order for uncontested claims OJ L 143 30 travnja 2004 str 15-39

4 V o Uredbi kod Babić D Jessel Holst C op cit str 794-833 i Kunštek E Pretpostavke za izdavanje potvrde o europskom ovršnom nalogu Zbornik Pravnog fakulteta u Rijeci 2007 br 1 str 441-492

nja popravljan zbog omaške5 a potom i u dva6 odnosno tri navrata mijenjan78

U našem Ovršnom zakonu9 pravila o EON-u nalaze se u čl 356 ndash 364 OZ-a Na snazi su nešto kraće od Zakona jer je njihova primjena bdquočekalaldquo ulazak Republike Hrvat-ske u Europsku uniju (čl 371 OZ-a) Pogled unatrag poka-zuje da je priprema započela 2008 godine kada je čl 24 Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona10 sadr-žavao pravila o EON-u i uveo ih u Ovršni zakon iz 199611 (čl 307a ndash 307 i OZ96-a)

No nikada nisu stupila na snagu a u međuvremenu je derogiran i sam OZ96-e Slična su pravila postoja-

5 Corrigendum to Regulation (EC) No 8052004 of the European Parliament and of the Council of 21 April 2004 creating a European Enforcement Order for unconte-sted claims OJ L 97 15 travnja 2005 str 64-64 v čl 33 Uredbe

6 Za prvi v Commission Regulation (EC) No 18692005 of 16 November 2005 replacing the Annexes to Regulation (EC) No 8052004 of the European Parliament and of the Council creating a European Enforcement Order for uncontested claims OJ L 300 17 studenoga 2005 str 6-8 za drugi v Regulation (EC) No 11032008 of the European Parliament and of the Council of 22 October 2008 adapting a number of instruments subject to the procedure laid down in Article 251 of the Treaty to Council Decision 1999468EC with regard to the regulatory procedure with scru-tiny ndash Adaptation to the regulatory procedure with scrutiny - Part Three OJ L 304 14 studenoga 2008 str 80-84

7 V Council Regulation (EC) No 42009 of 18 December 2008 on jurisdiction applicable law recognition and enforcement of decisions and cooperation in matters relating to maintenance obligations OJ L 7 10 siječnja 2009 str 1-79

8 Uredba je izravno primjenjiva (čl 33 st 2 Uredbe) V kod Poretti P Pravo EU u građanskom procesnom pravu u Ljubanović B Petrašević T Poretti P Vuletić I Župan M Procesno-pravni aspekti prava EU Pravni fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Osijek 2016 str 106

9 Nar nov br 11212 2513 9314 5516 i 7317 dalje OZ10 Nar nov br 6708 dalje ZIDOZ0811 Nar nov br 5796 2999 4200 17303 19403 15104 8805 12105

i 6708 dalje OZ96

OVRŠNO PRAVOnovčane tražbine autonomno koncipira17 (v čl 4 t 2 u vezi s čl 3(1) Uredbe) Uredba poznaje i razlikuje dvije vrste neosporenih18 novčanih tražbina19 Točnije rečeno razlikuje slučajeve kada je tražbina neosporena u smislu čl 3(1) t (a) i (d) te t (b) i (c)20

Odluka treba biti i ovršna a kada je sudska odluka ovršna određuju nacionalna pravila države članice podri-jetla (čl 6(1)(a) Uredbe) odnosno kako se navodi u teoriji odgovor na to pitanje daje lex fori države članice podrije-tla21 Uredba zahtijeva i da su u postupku iz kojeg odluka potječe ispoštovana pravila bdquoodjeljaka 3 i 6 iz II poglavlja Uredbe (EZ) br 442001ldquo22 (čl 6(1)(b) Uredbe) U vezi s uputom23 na Uredbu Vijeća (EZ) br 442001 od 22 pro-sinca 2000 godine o nadležnosti priznavanju i izvršenju sudskih odluka u građanskim i trgovačkim stvarima24 (da-lje Uredba 442001 ili Brussels I) i njezina pravila treba upozoriti da je ona u međuvremenu zamijenjena Ured-bom (EU) br 12152012 Europskog Parlamenta i Vi-jeća od 12 prosinca 2012 o nadležnosti priznavanju i izvršenju sudskih odluka u građanskim i trgovačkim stvarima (preinačena)25 (dalje Uredba 12152012 ndash Bru-ssels I (recast) U čl 80 Brussels I (recast) navedeno je da se upute na Brussels I smatraju uputama na Brussels I (re-cast) prema usporednim tablicama u prilogu pa to vrijedi i za uputu iz čl 6(1)(b) Uredbe

Konačno kada su u pitanju neosporene novčane traž-bine iz t (b) i (c) čl 3(1) Uredbe26 postoje i posebni za-htjevi kod potrošača u vezi s nadležnošću suda (bdquoprema članku 59 Uredbe 442001ldquo)27 ali i onaj da se udovolji minimalnim postupovnim standardima iz III poglavlja Uredbe (čl 12 ndash 19) gdje se kako je već rečeno nalaze i pravila o dostavi28

3 PITANJA DOSTAVE U SVJETLU MINIMALNIH POSTUPOVNIH STANDARDA

31 OPĆENITOMinimalni postupovni standardi iz Uredbe egzistira-

ju paralelno s nacionalnim postupovnim pravilima pa ih i korigiraju ako ona ne osiguravaju traženu razinu postupovnih jamstava s obzirom na to da Uredba za-

17 Kačevska I Rudevska B u Kačevska I et alt Practical Application str 4618 V kod Uzelac A Bratković M Certificiranje nespornih tražbina u domaćem i

poredbenom pravu str 81 et seq osobito dio 4 Tražbine koje se mogu certificirati kao nesporne str 88 et seq

19 V Torga M u Kačevska I et alt Practical Application str 694 Tot I Postupci naplate nespornih tražbina prema Direktivi 20117EU o suzbijanju zakašnjenja s pla-ćanjem u trgovačkim ugovorima Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci 2014 v 35 br 2 str 719 et seq bilješka 33

20 Lazić V Regulations Brussels Ibis and Regulation creating a European En-forcement Order wwwjaczczimagesstoriesPROJECT_TRAINING_LEGAL_LAN-GUAGES4_text_AJText4pdf str 37-38

21 Mizaras V Brazdeikis A u Kačevska I et alt Practical Application str 445-446

22 Ibid str 44523 Za tzv Brussels regime kod Kramer X Ontanu A De Rooij M Themeli E Ha-

nemaayer K The application of Brussels I (Recast) in the legal practice of EU Member States Synthesis Report httpswwwassernlmedia5018m-5797-ec-justice-the-application-of-brussels-1-09-outputs-synthesis-reportpdf str 1-3

24 Regulation (EC) No 442001 of 22 December 2000 on jurisdiction and the recognition and enforcement of judgments in civil and commercial matters OJ L 12 16 siječnja 2001 str 1-23

25 Regulation (EU) No 12152012 of the European Parliament and of the Co-uncil of 12 December 2012 on jurisdiction and the recognition and enforcement of judgments in civil and commercial matters (recast) OJ L 351 20 prosinca 2012 str 1-32

26 Lazić V op cit str 37-3827 V članke 59-64 Uredbe Brussels I i članke 62-65 Uredbe Brussels I (Recast)28 V npr SEU presuda od 16 lipnja 2016 C-51114 ECLIEUC2016448 Pebros

Servizi protiv Aston Martin Lagonda Ltd sect 8

la i u Ovršnom zakonu iz 201012 ali ni ona kao niti sam Zakon (osim nekoliko članaka koji za ovu materiju nisu relevantni) nikada nisu stupila na snagu U biti uređenje iz čl 307a ndash 307 i OZ96-a našlo se u čl 356 ndash 364 OZ-a i na snazi je od 1 srpnja 2013 godine Prva od odredaba čl 356 OZ-a kaže što uređenje sadr-žava ndash postupak izdavanja potvrde o EON-u i određiva-nje ovrhe na temelju isprave potvrđene kao EON Kao EON mogu se potvrditi sudske odluke sudske nagodbe i određene javne isprave

Da bi sudsku odluku bilo moguće potvrditi kao EON po-trebno je udovoljiti pretpostavkama koje predviđa Uredba Dio njih opće je naravi i vrijedi za potvrdu svih isprava Postoje i posebne pretpostavke koje se traže samo kada je riječ o sudskim odlukama U njih ulaze i tzv minimalni postupovni standardi koje je najlakše objasniti kao postu-povna pravila kojima treba udovoljiti u postupku donoše-nja sudske odluke a između ostaloga predviđaju i kako se obavlja dostava (čl 13 ndash 15 Uredbe)

2 PRETPOSTAVKE ZA POTVRĐIVANJE SUDSKE ODLUKE KAO EUROPSKOGA OVRŠNOG NASLOVA - OPĆENITO

Uredba je instrument tzv druge generacije13 i u njoj je (kao i u ostalim instrumentima te generacije) europski zakonodavac polazeći od načela uzajamnog povjerenja izostavio egzekvaturu određujući da će se sudska odlu-ka koja je u državi članici podrijetla potvrđena kao EON priznati i ovršiti u drugoj državi članici bez ika-kva prethodnog priznavanja ili preispitivanja njezine ovršnosti (čl 5 Uredbe) No mora udovoljiti određenim pretpostavkama

Prva pretpostavka jest da se odluka tiče materije na koju se Uredba primjenjuje Kao EON se mogu potvrditi samo one sudske odluke koje su donesene u tzv gra-đanskim i trgovačkim stvarima14 (čl 2(1) Uredbe) Osim zahtjeva s naslova ratione materiae sudska odluka mora udovoljiti i kriteriju o primjeni Uredbe ratione temporis u konkretnoj državi članici15 (čl 26 i 33 Uredbe)16

Uredba traži i da je riječ o odluci koja se odnosi na novčanu tražbinu Novčana tražbina mora biti neospore-na a potrebno je imati na umu da se pojam neosporavanja

12 Nar nov br 13910 12511 15011 15411 1212 7012 i 8012 dalje OZ1013 V Hess B u Hess B Pfeiffer T Schlosser P The Brussels I Regulation 442001

The Heidelberg Report on the Application of Regulation Brussels I in 25 Member States (Study JLSC4200503) Munich Verlag CH Beck 2008 httpeceuropaeuciviljusticenewsdocsstudy_application_brussels_1_enpdf str 27-28 dalje Hess B et alt The Heidelberg Report Kačevska I Rudevska B u Kačevska I Rudevska B Mizaras V Brazdeikis A Torga M Practical Application of European Union Regulations Relating to European Union Level Procedure in Civil Cases the Experience in Baltic States httpswwwjustee str 6 dalje Kačevska I et alt Prac-tical Application Galič A Civil judicial cooperation in Handbook English for Judicial Cooperation in Civil Matters EJTN at httpwwwejtneuDocumentsResourcesHandbook_Manuel_Linguistics_Civilpdf str 16 et seq

14 V Hess B u Hess B et alt The Heidelberg Report str 29 Kačevska I Ru-devska B u Kačevska I et alt Practical Application str 19-28 Practice Guide for the Application of the Regulation on the European Enforcement Order European Communities 2008 httpeceuropaeuciviljusticepublicationsdocsguide_eu-ropean_enforcement_order_enpdf str 9-10

15 Kramberger Škerl J The Application ldquoRatione Temporisrdquo of the Brussels I Regulation (Recast) httpshrcaksrcehrojsindexphpeclicarticleview6536 str 348 et seq Babić D Vremenske granice primjene uredaba 442001 i 12152012 u Hrvatskoj u Babić D Čulinović-Herc E Čapeta T Eichel F Garašić J Goranić I Grković N Hau W Kengyel M Kunštek E Lazić V Martiny D Meller-Hannich C Rijavec V Sturner M Župan M Narodne novine 2013 dalje Babić D et alt Europsko str 137 et seq

16 I uz pretpostavku da se u dotičnoj državi članici Uredba primjenjuje prema teritorijalnom kriteriju (čl 2(3) Uredbe)

OVRŠNO PRAVOhtijeva da je sudski postupak u državi članici podrijetla iz kojeg potječe odluka proveden s njima u skladu To vrijedi i za dostavu

Kada je riječ o dostavi treba još naglasiti da Ured-ba u čl 28 uređuje odnos s Uredbom Vijeća (EZ) br 13482000 o dostavi u državama članicama sud-skih i izvansudskih pismena u građanskim ili trgo-vačkim stvarima29 (dalje Uredba 13482000) Pravi-lo određuje da bdquoUredba ne utječe na primjenu Uredbe 13482000ldquo Uredba 13482000 u međuvremenu je stavljena izvan snage Umjesto nje na snazi je Ured-ba (EZ) br 13932007 Europskog Parlamenta i Vijeća od 13 studenoga 2007 o dostavi u državama članica-ma sudskih i izvansudskih pismena u građanskim ili trgovačkim stvarima (bdquodostava pismenardquo) i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br 1348200030 (dalje Uredba 13932007) U njezinu čl 25(2) stoji da će se bdquopozivanja na Uredbu 13482000 tumačit kao poziva-nja na Uredbu 13932007 prema usporednoj tablici u Prilogu IIIldquo Stoga je i navedeni čl 28 Uredbe potrebno razumjeti u smislu da bdquoUredba neće utjecati na pravi-la Uredbe 13932007ldquo Sessa i Katić naglašavaju da su pravila Uredbe o dostavi posebne naravi31 a što je vidlji-vo i iz prakse Suda EU-a SEU u svojim odlukama dovodi instrumente EU-a u vezu i međusobno ih bdquokombiniraldquo pa pravila o dostavi iz minimalnih postupovnih standar-da nisu iznimka

32 PRAVILA O DOSTAVIČlanak 12(1) Uredbe kaže da se sudska odluka o neos-

porenoj novčanoj tražbini (čl 3(1)(b) i (c)) može potvrditi kao EON samo ako je postupak u kojem je donesena pro-veden u skladu s minimalnim standardima Ratio donoše-nja standarda bio je osigurati da je dužnik obaviješten o postupanju suda protiv njega odnosno o uvjetima za aktivno sudjelovanje u postupku kako bi osporio tražbinu i o poslje-dicama nesudjelovanja a sve to pravodobno i na način koji omogućuje dužniku da pripremi svoju obranu32 Zbog toga su a polazeći od činjenice da se postupovna uređenja dr-žava članica značajnije razlikuju (posebno kod dostave) predviđena određena pravila Uredba pretpostavlja da je u postupku u kojemu je donesena odluka dostava izvršena u skladu s minimalnim standardima kao jamstvu pošto-vanja temeljnih prava i načela priznatih Poveljom EU-a o temeljnim pravima33 a posebice prava na pošteno suđenje34

Uredbom su uređene dostava dužniku s dokazom o pri-mitku (čl 13 Uredbe) odnosno bez takva dokaza (čl 14 Uredbe) te dostava dužnikovu zastupniku (čl 15 Uredbe) Osnovno je da se ne može smatrati urednom dostava koji se temelji na pravnoj fikciji o ispunjavanju minimalnih stan-darda (recital (13) Uredbe)

29 Council regulation (EC) No 13482000 of 29 May 2000 on the service in the Member States of judicial and extrajudicial documents in civil or commercial matters OJ L 160 30 lipnja 2000 str 37-52

30 Regulation (EC) No 13932007 of the European Parliament and of the Council of 13 November 2007 on the service in the Member States of judicial and extrajudicial documents in civil or commercial matters (service of documents) and repealing Council Regulation (EC) No 13482000 OJ L 324 10 prosinca 2007 str 79-120

31 Sessa Đ Katić D Dostava izvan Hrvatske Pravosudna akademija Zagreb 2017 str 28

32 Recital (12) Uredbe33 Charter of Fundamental Rights of the European Union OJ C 326 26 listopada

2012 str 391-40734 Recital (11) Uredbe

321 Dostava dužniku s dokazom o primitkuPrvi model dostave jest onaj kod kojeg je dostava obav-

ljena dužniku uz dokaz da je primio određeno pismeno koje mu se dostavljalo Riječ je o pismenima kojim se pokreće sudski postupak odnosno onima istovjetnog zna-čenja te pozivima na ročišta

Prema čl 13(1) Uredbe dostava pismena kojim se pokreće sudski postupak ili drugog pismena jednakog značenja dužniku se može obaviti

(a) osobnom dostavom uz dužnikovu potvrdu o primit-ku (koju je on potpisao) ili

(b) osobnom dostavom kod koje je primitak odnosno njegovo odbijanje od strane dužnika potvrdila (potpisala) ovlaštena osoba na odgovarajućoj ispravi

(c) poštom ili(d) elektroničkim sredstvima (telefaksom ili elektronič-

kom poštom) također uz potvrdu o primitku koju je potpi-sao i vratio dužnik

Na istovjetne načine dostavljaju se i pozivi za ročišta s tim što se dužnik na ročište može pozvati i usmenim pu-tem tijekom prethodnog ročišta (čl13(2) Uredbe)

Opisana uređenja dostave smatraju se vrlo sigurnima točnije obilježava ih potpuna sigurnost da je pismeno do-stavljeno primatelju (dužniku)35 U teoriji ih se povezuje s uređenjima iz čl 34(2) Brussels I odnosno čl 45 (1)(b) Brussels I (recast)36

322 Dostava dužniku bez dokaza o primitkuZa razliku od načina dostave uređenih čl 13 Uredbe

za one iz čl 14 Uredbe vrijedi niži stupanj sigurnosti da je pismeno dostavljeno primatelju ndash dužniku pa su i podvr-gnuti strožoj kontroli (recital (14) Uredbe) Uređeni su pod nazivnikom dostava dužniku bez dokaza o primitku Za njihovu primjenu tj mogućnost da se dostava obavi na neki od načina predviđenih čl 14 Uredbe potrebno je da je država članica osigurala još nešto ndash mehanizme s pomo-ću kojih dužnik može tražiti preispitivanje sudske odluke kada mu pismeno nije dostavljeno (čl 19 Uredbe)

Glavna pretpostavka za dostavu prema čl 14 Uredbe jest da je adresa dužnika utvrđena sa sigurnošću (čl 14(2) Uredbe) Ovo pokazuju i stajališta koja je Sud EU-a izrazio tumačeći čl 14 Uredbe U njezinu je svjetlu promatrao npr donošenje presude zbog ogluhe37 a za razmjere ove analize zanimljivo je kako je ova pretpostavka dovedena u vezu s čl 15 Uredbe

(3221) U skladu s čl 14(1)(a-f) Uredbe dostava pi-smena kojim se pokreće sudski postupak ili drugog pi-smena istovjetnog značenja te poziv na ročište dužniku može se obaviti

(a) osobnom dostavom dužniku na njegovoj adresi oso-bama koje s njim žive u istome kućanstvu ili su tamo za-poslene odnosno

(b) ako je dužnik poslodavac osobnom dostavom u nje-govim poslovnim prostorijama njegovu zaposleniku

35 Recital (14) Uredbe36 B Mizaras V Brazdeikis A u Kačevska I et alt Practical Application str

45237 SEU presuda od 15 ožujka 2012 C-29210 ECLIEUC2012142 G protiv

Cornelius de Visser sect 64 V SEU presuda od 27 lipnja 2019 C-51818 RD protiv SC sect 26 U njemu je navedeno ldquoobzirom na članak 14(2) Uredbe te njezine ciljeve i struk-turu presuda zbog ogluhe donesena u slučaju nemogućnosti utvrđenja tuženikova prebivališta ne se može potvrditi kao EONldquo

OVRŠNO PRAVOUrednost dostave dokazuje se(a) ispravom koju potpisuje ovlaštena osoba koja je oba-

vila dostavu uz navođenje načina dostave i datuma i ako je pismeno dostavljeno osobi koja nije dužnik imena te osobe i njezine veze s dužnikom ili

(b) potvrdom o primitku od strane osobe kojoj je pisme-no uručeno (čl 14(3) Uredbe) Dostava je uredna bdquosamo ako su te osobe zaista prihvatileprimile pismenordquo38

U vezi s uređenjem iz čl 14(1)(a) Uredbe koji govori ndash dopušta osobnu dostavu na adresi dužnika osobama koje s njim žive u istome kućanstvu ili su tamo zaposlene Sud EU-a dao je određene smjernice u predmetu C-35415 Andrew Marcus Henderson protiv Novo Banco SA39

Zapravo je pobliže odredio osobe koje spominje čl 14(1)(a) Uredbe i njihovu vezu s dužnikom (adresatom) Ponajprije treba kazati da su u predmetu analizirana druga pravila o dostavi ndash ona iz Uredbe 13932007 s obzirom na koja je čl 14(1)(a) Uredbe pravilo posebne naravi To kaže i Sud EU-a ali jednako kao i nezavisni odvjetnik Michal Bobek u mišljenju od 8 rujna 201640 bdquone bježildquo od njihove povezanost Sporni postupak vodio se po tužbi tužitelja Novo Banco SA (Portugal) koji je tražio da mu tuženik A M Henderson (irski rezident) isplati dugovanu zakupninu (sectsect 26 ndash 42) Prigovori tu-ženika o povredi pravila o dostavi svodili su se na slje-deće da u spisu nema potvrde da je primio preporučenu pošiljku da mu pismeno kojim je pokrenut postupak nije osobno dostavljeno te da mu nije poznato kome je dostavljeno te da mu nije dostavljen tzv standardni obrazac iz Priloga II Uredbe 13932007

Odvjetnik Bobek govoreći o uređenju dostave iz Uredbe 13932007 i vezi s drugim instrumentima Unije ponajpri-je je naglasio da pravo na urednu dostavu pismena kojim se pokreće postupak proizlazi iz prava na pošteno suđenje41 te da zaštitu ovog prava ne smiju ugrožavati zahtjevi ubrza-nja i povećanja učinkovitosti dostave42 sect 35 Upozorio je nadalje da je poštivanje adresatovih postupovnih prava od posebne važnosti imajući u vidu akte Unije o pravosudnoj suradnji u građanskim i trgovačkim stvarima kao što su Bru-ssels I (recast) i Uredba Zaključni naglasak odvjetnika Bo-beka glasi da je uredna dostava pismena kojim se pokreće sudski postupak ključna pretpostavka za razmatranje treba li presudu koja iz njega potječe priznati i ovršiti odnosno može li se potvrditi kao EON sect 36

U tom smislu premda su pravila o dostavi iz minimal-nih standarda Uredbe nesumnjivo posebna pravila poziva-jući se na jedno od njih ndash na čl 14(1)(a) Uredbe i tumačeći u njegovu svjetlu pravila iz Uredbe 13932007 Sud EU-a protumačio je zapravo i sam čl 14(1)(a) Uredbe (sectsect 92-95) Prvo što je naglasio jest da dostava sudskog pisme-na trećoj osobi treba biti ograničena na jasno određene slučajeve kako bi se najbolje osiguralo poštivanje prava na obranu adresata kojem se pismeno dostavlja sect 93

Drugi zahtjev jest da je riječ o dostavi odraslim oso-bama koje se nalaze unutar prostora u kojemu adre-

38 Recital (15) Uredbe39 SEU ECLIEUC2017157 presuda od 2 ožujka 201740 ECLIEUC201665041 Pozivajući se na zaštitu prava na pošteno suđenje pored bdquočlanka 47 stavka 2

Povelje upućuje i na članak 6 stavak 1 Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih slobodaldquo V u mišljenju navedenu sudsku praksu bilješka 10

42 V recital (2) i (6) Uredbe br 13932007 V u mišljenju navedenu sudsku praksu bilješka 11

sat boravi bilo da se radi o članovima njegove obitelji koji žive na istoj adresi kao i adresat bilo da se radi o osobama koje je zaposlio na toj adresi sect 95 Podsjetimo da čl 14(1)(a) Uredbe govori o dostavi na adresi adresa-ta osobama koje žive s njim u istome kućanstvu ili su tamo zaposlene a SEU-u kaže da one trebaju biti bdquoodra-sleldquo i bdquounutar prostora u kojemu adresat boravildquo članovi njegove obitelji koji žive na istoj adresi odnosno osobe koje je adresat zaposlio na toj adresi Tada je logično zaključiti da će one stvarno predati pismeno adresatu sect 96 Nadalje SEU posebno naglašava da takav zaključak ne mora nužno stajati ako je riječ o drugim trećim osobama kao što je osobi koja živi u susjednom objektu ili onoj koja živi u istoj zgradi u kojoj adresat ima stan sect 97

Imajući to na umu pogledajmo naš čl 141 ZPP-a43 Vidljivo je da se naš zakonodavac opredijelio za određenje treće osobe kao poslovno sposobnog člana kućanstva is-ključivši one koje sudjeluje u parnici kao protivnici adresa-ta i ustanovio njihovu dužnost da pismeno predaju adresa-tu Ovo uređenje dijelom je i najnovije jer dolazi iz Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku iz 201944 Iz prijašnjeg uređenja zadržano je rješenje o mo-gućoj dostavi poslovno sposobnom članu domaćinstva adre-sata i njegovoj dužnosti da pismeno preda adresatu ali je otklonjena mogućnost dostave kućepazitelju ili susjedu ako oni na to pristanu45 a što se podudara sa stajalištima koje je izrazio SEU-a u predmetu Henderson

(3222) Pored supra navedenih načina dostave (čla-nak14(1)(a-b) Uredbe) u članku 14(1) (c-d) Uredbe pred-viđeni su i još neki Tako je dostava moguća (c) ostav-ljanjem pismena u dužnikovom poštanskom sandučiću te (d) ostavljanjem pismena u pošti ili kod nadležnog javnog tijela uz ostavljanje pisane obavijesti o pismenu njegovoj vrsti (sudskom pismenu) odnosno o pravnim učincima tako obavljene dostave uslijed koje počinju teći rokovi U smislu članka 14(3) Uredbe ovako obavljena dostava po-tvrđuje se (a) ispravom potpisanom od ovlaštene osobe koja je obavila dostavu uz navođenje načina i datuma do-stave i ako je pismeno dostavljeno osobi koja nije dužnik imena te osobe i njezine veze s dužnikom

(3223) Prema članku 14(1)(e-f) Uredbe dostava se može obaviti i e) poštom a bez dokaza u smislu članka 14(3) Uredbe radi li se o dužniku koji ima adresu u državi članici podrijetla te f) elektroničkim putem uz automat-sku potvrdu uručivanja pod pretpostavkom da je dužnik unaprijed izričito pristao na ovakav način dostave

43 Odredba članka 141 ZPP-a glasiAko se fizička osoba koja ne obavlja registriranu djelatnost te fizička osoba koja

obavlja registriranu djelatnost u sporovima koji se ne tiču te djelatnosti ne zatekne u svom stanu dostava se obavlja predajom pismena nekome od njezinih poslovno sposobnih članova kućanstva koji je dužan primiti pismeno (stavak 1)

Ako se dostava obavlja na radnom mjestu osobe kojoj se pismeno ima dostaviti a ta se osoba tamo ne zatekne dostava se može obaviti osobi koja na istom mjestu radi ako ona pristane primiti pismeno (stavak 2)

Predaja pismena drugoj osobi nije dopuštena ako ona sudjeluje u parnici kao protivnik osobe kojoj se dostava ima obaviti (stavak 3)

Osobe kojima se prema odredbama prethodnih stavaka dostava obavi umjesto osobi kojoj se pismeno ima dostaviti dužne su pismeno predati toj osobi (st 4)

44 Nar nov br 7019 dalje ZIDZPP19 ili Novela ZPP1945 Ovo uređenje bilo je uvedeno Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona

o parničnom postupku iz 2003 Nar nov br 11703 dalje ZIDZPP03 ili Novela ZPP03 i vrijedilo je do nedavno Ovim je Zakonom bila uvedena i još jedna novina koja je u međuvremenu promijenjena Naime dotadašnja kvalifikacija bdquoodraslog člana domaćinstvaldquo zamijenjena je zahtjevom da je riječ o ldquopunoljetnom članu domaćin-stvardquo Članak 141 ZPP-a u ovom se dijelu još jednom mijenjao Tako je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku iz 2008 Nar nov br 8408 dalje ZIDZPP08 ili Novela ZPP08 kvalifikacija ldquopunoljetnog člana domaćinstvardquo zamijenjena onom o ldquoposlovno sposobnom članu kućanstvardquo

OVRŠNO PRAVOGeneralno ocjenjujući navedena pravila u radu koji je

pisan prije posljednje Novele ZPP19-a46 Sessa i Katić kažu da su bdquodane vrlo široke mogućnosti dostave pismena od ko-jih su neki posve strani našem tradicionalnom poimanju sudske dostave i njezinog značaja u sudskom postupkurdquo47

323 Dostava dužnikovim zastupnicimaUredba u okviru minimalnih standarda sadržava još

jedno pravilo o dostavi(3231) Odredba njezina čl 15 kaže da dostava u skla-

du s čl 13 ili 14 Uredbe može obaviti i dužnikovom zastu-pniku Takva je mogućnost zamišljena kada dužnik sam sebe ne može zastupati pred sudom kao što je to u slu-čaju pravne osobe u slučaju u kojemu je osoba koja ga treba zastupati određena zakonom kao i u slučajevima u kojima je dužnik ovlastio drugu osobu posebno odvjet-nika da ga zastupa u određenom sudskom postupku48

Tu je odredbu Sud EU-a promatrao u svjetlu mogućeg donošenja presude radi ogluhe u predmetu RD protiv SC Historijat predmeta u osnovnim je crtama glasio RD-e kao tužitelj tužio je pred češkim sudom SC-a kao tuženika tražeći da mu s naslova najma isplati dugovanu najamni-nu (cca 250 eura s pripadajućim zateznim kamatama) U postupku unatoč pokušajima da sazna adresu tuženika SC-a sud nije u tome uspio i tuženiku je postavljen pri-vremeni zastupnik Privremeni zastupnik nije pristupio na ročište na kojem je nakon kojeg je sud donio presudu kojom je usvojen tužbeni zahtjev Presuda je dostavljena privremenom zastupniku tuženika te je postala pravomoć-na i ovršna Nakon što je tužitelj RD-e zatražio njezino po-tvrđivanje kao EON-a sud mu nije udovoljio smatrajući da nisu ispunjene pretpostavke predviđene Uredbom U bit-nom su razlozi glasili da se prema Uredbi tražbina smatra neosporenom kada ju dužnik izričito prizna ili ne ospori ili ako je izostao s ročišta pod pretpostavkom da se takav izo-stanak smatra prešutnim priznanjem tražbine ili činjenica koje navodi vjerovnik a što se nije ostvarilo (sectsect14 ndash 18)

Sublimirajući pitanje koje je uputio češki sud kojemu je predmet vraćen nakon što je RD-e zatražio ustavnosud-sku zaštitu Sud EU-a njegov sukusu vidi u tome dopušta li Uredba u slučaju nemogućnosti saznanja tuženikove adrese da se sudska odluke donesena nanakon ročišta na kojem nisu sudjelovali ni tuženik niti njegov privremeni zastupnik postavljen za potrebe postupka potvrdi kao EON sect 23

Krenulo se od tumačenja čl 12 Uredbe koji traži da se za potvrdu sudske odluke kao EON-a kumulativno ispune sljedeće pretpostavke da je riječ o neosporenoj tražbini u smislu čl 3(1)(b) ili (c) Uredbe te da je odluka donesena ispu-njavanjem minimalnih standarda (sect 24) Njihov je cilj SEU još jednom objasnio i naglasio da u postupku treba osigurati da dužnik (tuženik) bude pravodobno i na način na koji će mu biti omogućeno da pripremi i iznese svoju obranu obaviješten o sudskom postupku koji je protiv njega pokrenut i mogućnosti da u njemu aktivno sudjeluje te posljedicama koje mogu proi-zići za njega zbog nesudjelovanja u postupkusect 25

46 V npr čl 106a ZPP-a o tzv podnescima u elektroničkom obliku koji u st 1 određuje da se podnesak može podnijeti u elektroničkom obliku putem informacijskog sustava ali i u st5 da su iznimno od stavka 1 državna tijela državno odvjetništvo od-vjetnici javni bilježnici sudski vještaci sudski procjenitelji sudski tumači stečajni upravi-telji povjerenici te pravne osobe uvijek dužni podneske podnositi u elektroničkom obliku

47 Sessa Đ Katić D op cit str 3048 Recital (16) Uredbe 8052004

Dvije su ključne premise SEU-a Prva koju je već na-značio i u predmetu Pebros Servizi (sect 44) da se u sluča-jevima donošenja presude zbog ogluhe u smislu članka 3 (1)(b) Uredbe upravo kroz minimalne standarde osigurava postojanje dovoljnih jamstava za poštivanja prava obrane i da se od njih ne može odstupiti Druga također navedena u prijašnjim predmetima49 da se imajući u vidu članak 14 (2) Uredbe kao i njezine ciljeve i strukturu presuda zbog ogluhe koja je donesena u slučaju kada nije bilo moguće utvrditi tuženikovo prebivalište ne može potvrditi kao EON Izrijekom se kaže da kada se nije mogla pribaviti adresa tuženika zaključak ostaje valjan unatoč postavljanju privre-menog zastupnika za potrebe postupka sect 27

Kao posebno zanimljivo istaknuto je da se neovisno što je odredbom 15 Uredbe omogućeno da se dostava obavi dužniko-vu zastupniku privremeni zastupnik poput onoga koji je po-stavljen na temelju nacionalnog propisa u glavnom postupku ne može izjednačiti s dužnikovim zastupnikom iz tog članka Recital (16) Uredbe objašnjava Sud EU-a mogućnost dosta-ve zastupniku dužnika ne vidi u odnosu na privremenog za-stupnika već samo na zastupnika postavljenog u slučaju kada je dužnik zbog zakonitih razloga objektivno spriječen sam se zastupati pred sudom odnosno kada je dužnik dobrovoljno odredio da ga se zastupa sect 28 Takve okolnosti prema ocje-ni SEU-a u glavnom postupku nisu postojale Europski je zakonodavac korištenje dopunskim i fakultativnim ovrš-nim instrumentom tj EON-om uvjetovao pretpostavkom da je adresa dužnika (tuženika) utvrđena sa sigurnošću sect 2950 pa u slučajevima kada sud nije u mogućnost saznati tuženikovu adresu nije dopušteno potvrditi kao EON sudsku odluku donesenu nanakon ročišta kojem nisu prisustvovali ni tuženik niti njegov privremeni zastupnik sect 30

(3232) Naš ZPP također poznaje mogućnost po-stavljanja privremenog zastupnika u čl 84 ZPP-a i u st 2 određuje da će se uz uvjet iz st 1 (ako se tijekom po-stupka pred prvostupanjskim sudom pokaže da bi redovan postupak oko postavljanja zakonskog zastupnika tuženiku trajao dugo tako da bi zbog toga za jednu ili obje stranke mogle nastati štetne posljedice) osobito ovo učiniti ako je boravište tuženika nepoznato a tuženik nema puno-moćnika (čl 84 st 2 t 4 ZPP-a) U navedenom slučaju sud izdaje oglas odgovarajućeg sadržaja51 koji se objavljuje u Narodnim novinama i na oglasnoj ploči suda a prema po-trebi i na drugi prikladan način (čl 86 st 1 ZPP-a) Prema čl 85 st 1 ZPP-a privremeni zastupnik ima u postupku za koji je postavljen sva prava i dužnosti zakonskog zastu-pnika On ta prava ispunjava i obavlja dužnosti sve dok se stranka ili njezin punomoćnik ne pojave pred sudom (čl 85 st 2 ZPP-a) U čl 81 (st 2 i 3) predviđeno je koje su to ovlasti ali je posebno zanimljiv st 3 koji nalaže sudu ustanovi li da zakonski zastupnik osobe pod skrbništvom ne pokazuje potrebnu pozornost u zastupanju obavijesti o tome centar za socijalnu skrb kao i u slučaju da bi zbog

49 Riječ je o predmetu G protiv Cornelius sect 6450 Stoga nema ni razloga provjeravati može li se između ostalog u smislu recitala

(5) i (6) Uredbe tražbina o kojoj je riječ u glavnom postupku smatrati neosporenom imajući u vidu činjenicu da ni SC-e (tuženik) niti njegov privremeni zastupnik kojeg je postavio sud nisu sudjelovali u postupku niti su prisustvovali ročištu niti su osporili vrstu i iznos tražbine sect 29

51 Odredbom članka 86 stavka 2 ZPP-a određeno je da se u oglasu navodi bdquona-znaka suda koji je postavio privremenog zastupnika zakonska osnova ime stranke kojoj se postavlja zastupnik predmet spora ime zastupnika i njegov osobni identifi-kacijski broj prebivalište odnosno boravište te upozorenje da će zastupnik zastupati stranku u postupku sve dok se stranka ili njezin punomoćnik ne pojavi pred sudomldquo

OVRŠNO PRAVOpropuštanja zastupnika mogla nastati šteta za osobu pod skrbništvom zastati s postupkom i predložiti da se odredi drugi zakonski zastupnik

Za pravilnost dostave u smislu čl 14 Uredbe gdje se u drugom stavku inzistira na utvrđenju adrese dužnika sa sigurnošću čini se već načelno ozbiljno ugroženim model dostave privremenom zastupniku pa čak i u po-stroženom sustavu Općenito takva je dostava pod veli-kim znakom pitanja u smislu tumačenja čl 15 Uredbe odnosno zaključiti bi bilo da nije u skladu s minimalnim postupovnim standardima

4 ZAKLJUČAKPravila iz čl 13 ndash 15 Uredbe iako predstavljaju posebna

pravila o dostavi u okviru minimalnih postupovnih standar-da ne mogu se promatrati izvan okvira kreiranog drugim instrumentima Unije i praksom Suda EU-a To se zapravo nerijetko naglašava pa nezavisni odvjetnik Szpunar (istina u jednom drugom kontekstu) kaže Uredba je dio pravnog okvira u kojem Unija želi razvijati pravosudnu suradnju u građanskim stvarima s prekograničnim utjecajem52

Zbog toga i u takvom svjetlu treba promatrati i naša po-stupovna pravila kada ih se ocjenjuje s naslova dopušte-nosti potvrđivanja sudske odluke kao EON-a Kako onda kada se pokazuju strožima od pravila Uredbe a pogotovo kada predviđaju ekstenzivnije varijante od pravila o mini-malnim postupovnim standardima

Takav pristup uvjetuju cilj i svrha Uredbe i posebna briga koja se posvećuje zaštićenim pravima u prvom

52 Mišljenje nezavisnog odvjetnika Macieja Szpunara od 22 siječnja 2019 u predmetu C-69417 ECLIEUC201944 Pillar Securitisation Sagraverl protiv Hildur Arna-dottir sect 43

redu pravu na pošteno suđenje S druge strane on je imperativ imaju li se u vidu načela na kojima počiva sustav pravosudne suradnje u građanskim stvarima načela uzajamnog priznavanja sudskih odluka53 označe-nog ldquouzglavnim kamenomrdquo54 a čija je primjena omogu-ćila ukidanje delibacijskog postupka i uvođenje EON-a uopće te načela uzajamnog povjerenja55 koje počiva na ocjeni suda jedne države članice da su ispunjene pret-postavke za potvrdu sudske odluke kao EON-a pa time i omogućena njezina ovrha u drugoj državi članici bez ikakva prethodnog preispitivanja56

Udovoljavanje minimalnim postupovnim standardima u postupcima traži da je osigurano da tuženik (dužnik) bude obaviješten o postupanju suda protiv njega o uvje-tima za njegovo aktivno sudjelovanje u postupku kako bi osporio tražbinu i o posljedicama nesudjelovanja i to pra-vodobno i na način koji mu omogućuje da pripremi svoju obranu Sve to počiva na pravilnoj dostavi

Sud EU-a pokazuje da nije spreman ekstenzivnije tuma-čiti minimalne postupovne standarde koji se tiču dostave pa bi se u tom pravcu trebalo kretati i kod primjene naših pravila pazeći na već navedena načela i zaštitu prava pro-klamiranih pravom Unije

53 Marcos M European Union Civil Justice and European Union Criminal Justice httpwwwnzliiorgnzjournalsWkoLawRw20138pdf str 95

54 Kunda I De Melo Marinho C M G Practical Handbook on European Private International Law httpsbibirbhrdatoteka606113Manual_englezapdf str 84

55 Medić I Priznanje i ovrha na području EU Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu god 54 12017 str 283-300 osobito dio V Načelo uzajamnog povjerenja u kontekstu priznanja i ovrhe u praksi Suda EU str 293 et seq

56 Garašić kaže da je ovo bdquoprva Uredba kojom se doista pokušalo u pravnom životu ostvariti načelo međusobnog povjerenja i uzajamnog priznavanjaldquo Garašić J Uvod u europsko građansko procesno pravo u Babić D et alt Europsko str 1-31 str 19

RADNO PRAVO

Blagdani i spomendani prema novom ZakonuAnte VIDOVIĆ dipl iurUDK 323 21

Autor u ovome članku daje prikaz odredaba novog pro-pisa kojim se ustanovljavaju blagdani spomendani i ne-radni dani u nas ndash novi Zakon o blagdanima spomenda-nima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj Taj Zakon stupa na snagu 1 siječnja iduće godine

1 UVOD Dana 1 siječnja 2020 godine stupit će na snagu novi

Zakon o blagdanima spomendanima i neradnim dani-ma u Republici Hrvatskoj (Nar nov br 11019 dalje Zakon o blagdanimahellip)

Njegovim stupanjem na snagu prestaje važiti istoimeni Zakon o blagdanima spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj (Nar nov br 3396 9601 1302 13602 11205 5906 5508 7411 i 13011)

Danom stupanja na snagu tog Zakona (iz 1996) prestao je važiti Zakon o blagdanima i neradnim danima u Repu-blici Hrvatskoj (Nar nov br 1491)

Napominjemo da je taj Zakon od svoga stupanja na sna-gu (1996 godine) bio izmijenjen odnosno dopunjen se-dam puta te da je jedna od najznačajnijih izmjena bila ona iz 2001 godine kojom je izmijenjen datum kada se kao blagdan obilježava Dan državnosti i to tako da se Dan dr-žavnosti obilježava 25 lipnja (koji se do tada nije posebno obilježavao) a ne više 30 svibnja1

Novi je Zakon o blagdanima hellip donesen po hitnom po-stupku te je prema riječima zakonodavca2 to učinjeno

1 Od te izmjene prošlo je 18 godina te se s vremenskim odmakom a imajući u vidu stanje u društvu te mišljenje javnosti može zaključiti odnosno zakonodavac na-vodi da (izvor httpssaborhrsitesdefaultfilesuploadssabor2019-10-31111202PZ20_778pdf) ta izmjena datuma blagdana iz 2001 nije postigla očekivani učinak u smislu prepoznavanja i razlikovanja bitnih datuma novije hrvatske povijesti i poistovje-ćivanja hrvatskih građana s njima Štoviše ova je izmjena dovela čak i do određenoga nesnalaženja građana Obilježavanje dana 25 lipnja kao Dana državnosti izvan školske godine rezultiralo je osobito slabim prepoznavanjem tog datuma među mladima čime je dodatno umanjeno njegovo prihvaćanje i percepcija njegove važnosti

2 Izvor httpssaborhrsitesdefaultfilesuploadssabor2019-10-31111202PZ20_778pdf

RADNO PRAVOstoga što se ponajprije željelo omogućiti da se građani odnosno cjelokupna javnost u Republici Hrvatskoj na odgovarajući način pripreme za promjene dana obilježa-vanja blagdana ndash Dana državnosti ndash 30 svibnja te novog blagdana Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje ndash 18 studenoga te na činjenicu da se 25 lipnja neće obilježavati kao blagdan ndash Dan državnosti a 8 listopada više se neće obilježava-ti kao blagdan ndash Dan neovisnosti jer dolazi do promjene rasporeda neradnih dana To je važno za izradu raznih ka-lendara rada počinjući primjerice od onih koji se odnose na raspored rada škola i na utvrđivanje ostalih rasporeda rada važnih za poduzetnike te javnu upravu

2 OSVRT NA ZAKONSKE NOVINE Prije nego što se navedu novine koje nam donosi (novi)

Zakon o blagdanimahellip napominjemo da se blagdan može odrediti kao dan koji je namijenjen državnim vjerskim i narodnim svetkovinama a koji su ustanovljeni zako-nom odnosno drugim relevantnim izvorom

Uz to je još nužno istaknuti da su Zakonom o blagda-nimahellip uspostavljene tri različite kategorije dana koji se slave u nas a to su

a) blagdanib) spomendanic) neradni daniKao što je uvodno navedeno Zakonom o blagdanimahellip

redefiniran je jedan već postojeći blagdan te unesen jedan potpuno novi blagdana u odnosu na staro zakonsko rješe-nje a to su

Yacute Dan državnosti ndash koji je ldquoponovno vraćenrdquo3 ndash slavit će se (ponovno) 30 svibnja od iduće kalendarske godine

Yacute novouspostavljeni blagdan koji se naziva Dan sje-ćanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje ndash koji će se od iduće kalendarske godine slaviti 18 studenoga

Tako od 1 siječnja 2020 godine a kako je utvrđeno odredbom čl 1 Zakona o blagdanimahellip blagdani i nerad-ni dani u Republici Hrvatskoj su sljedeći

NAZIV BLAGDANA NAPOMENA

1 ndash 1 siječnja Nova godina

2 ndash 6 siječnja Bogojavljenje ili Sveta tri kralja

3 ndash Uskrs i Uskrsni ponedjeljak 4 ndash Tijelovo 5 ndash 1 svibnja

Praznik rada

6 ndash 30 svibnja Dan državnosti

NOVI ndash PONOVNO UVEDEN blagdan

7 ndash 22 lipnja Dan antifašističke borbe

8 ndash 5 kolovoza Dan pobjede i domovinske

zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

9 ndash 15 kolovoza Velika Gospa

3 V fusnotu br 1

10 ndash 1 studenoga Svi sveti

11 ndash 18 studenoga Dan sjećanja na žrtve

Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje

NOVI blagdan

12 ndash 25 prosinca ndash Božić 13 ndash 26 prosinca

prvi dan po Božiću Sveti Stjepan

Dakle Zakonom o blagdanimahellip unesen je novi blag-dan koji se naziva Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje i slavi se 18 studenoga te je ponovno uveden (vraćen) blagdan Dan državnosti i slavi se 30 svibnja

Stupanjem na snagu Zakona o blagdanimahellip Dan dr-žavnosti koji se slavio 25 lipnja (koji se prenosi na Dan državnosti i ponovno će se slaviti 30 svibnja) i Dan neo-visnosti koji se slavio 8 listopada

a) prestaju biti blagdanib) mijenjaju naziv (v niže u članku)c) postaju spomendani (v niže u članku)Nadalje napominjemo da blagdani koji se i dalje zadr-

žavaju su sljedeći blagdani Nova godina Bogojavljenje ili Sveta tri kralja Uskrs i Uskrsni ponedjeljak Tijelovo Pra-znik rada Dan antifašističke borbe Dan pobjede i domo-vinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja Velika Gos-pa Svi sveti Božić te prvi dan po Božiću ndash Sveti Stjepan

Kada je riječ o blagdanu Uskrsni ponedjeljak i blagdanu Tijelovo (punim nazivom Svetkovina Presvetog Tijela i Krvi Kristove i pada na deveti četvrtak iza Uskrsa) napominje-mo da su oni pomični katolički blagdani4 Oni nose takav naziv stoga što ne padaju uvijek na isti datum

Bitno je nadalje napomenuti kako je Zakonom o blag-danimahellip propisano da je nositelj organizacije obilježa-vanja blagdana Dan državnosti Dan antifašističke borbe Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja te Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje Vlada Republike Hrvatske (dalje Vlada) u suradnji s

Yacute Predsjednikom Republike Hrvatske Yacute Hrvatskim saborom Yacute jedinicama lokalne i područne (regionalne) samou-

praveKada je riječ o ovlastima Vlade u skladu s odredbom čl

6 Zakona o blagdanimahellip ona može odrediti koja su držav-na i druga javna tijela te druge pravne i fizičke osobe dužne raditi u dane blagdana u Republici Hrvatskoj

Još treba istaknuti da na temelju odredbe čl 4 Za-kona o blagdanimahellip ako je jedan od (dana) blagdana nedjelja blagdan odnosno neradni dan ne prenosi se u idući dan

21 SPOMENDANI U REPUBLICI HRVATSKOJSpomendani su radni dani ali se proslavljaju (obilje-

žavaju) u Republici Hrvatskoj zbog svog značenja za povijest i državnost Republike Hrvatske5

4 Knežević N Blagdani spomendani i neradni dani u RH te prava radnika Pravo i porezi br1203 str 74

5 Knežević op cit str 74

RADNO PRAVOOd 1 siječnja 2020 godine a kako je utvrđeno

odredbom čl 2 Zakona o blagdanimahellip Spomendani u Republici Hrvatskoj su sljedeći

ndash 9 siječnja ndash Dan sjedinjenja Međimurja s mati-com zemljom Hrvatskom

ndash 15 siječnja ndash Dan međunarodnoga priznanja Re-publike Hrvatske i Dan mirne reintegracije hrvat-skog Podunavlja

ndash 15 ožujka ndash Dan osnivanja Narodne zaštitendash 30 travnja ndash Dan pogibije Zrinskog i Frankopanandash 9 svibnja ndash Dan Europe i Dan pobjede nad fašiz-

momndash subota ili nedjelja najbliža 15 svibnju ndash Dan spo-

mena na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i neza-visnost

ndash 25 lipnja ndash Dan neovisnostindash 23 kolovoza ndash Europski dan sjećanja na žrtve to-

talitarnih i autoritarnih režima ndash nacizma fašiz-ma i komunizma

ndash 30 kolovoza ndash Dan sjećanja na nestale osobe u Do-movinskom ratu

ndash 25 rujna ndash Dan donošenja Odluke o sjedinjenju Istre Rijeke Zadra i otoka s maticom zemljom Hr-vatskom

ndash 8 listopada ndash Dan Hrvatskoga sabora

U odnosu na staro zakonsko rješenje potrebno je ista-knuti da 25 lipnja više nije blagdan nego spomendan te se više ne naziva Dan državnosti nego se naziva Dan neovisnosti Nadalje 8 listopada više nije blagdan nego spomendan te se više ne naziva Dan neovisnosti nego se naziva Dan Hrvatskoga sabora

Ono što je još bitno kada govorimo o spomendanima u odnosu na staro zakonsko rješenje jest to da je Zako-na o blagdanimahellip u naš pravni sustav unesen novi spo-mendan koji se naziva Dan sjećanja na nestale osobe u Domovinskom ratu i koji se primjereno i dostojanstveno obilježava 30 kolovoza

Kada je riječ o spomendanima Zakon o blagdanimahellip nadalje razrađuje spomendane tako da odredbom st 2 članka propisuje Dan sjedinjenja Međimurja s maticom ze-mljom Hrvatskom kao dan spomena značajan za očuvanje jedinstvenosti hrvatskog teritorija obilježava se primjereno i dostojanstveno 6

U tom je smislu nadalje odredbama st 3 ndash 12 Zakon o blagdanimahellip propisano

Yacute Dan međunarodnoga priznanja RH i Dan mirne rein-tegracije hrvatskog Podunavlja predstavlja potvrdu državnosti i ostvarivanje pune afirmacije hrvatske države u okviru međunarodne zajednice te pred-stavlja spomen na dan kada je završio proces mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja u ustavnopravni poredak RH čime su stvoreni uvjeti za mirnodopski život rad i razvoj na području cijele države te se obi-lježava primjereno i dostojanstveno

Yacute Dan osnivanja Narodne zaštite u RH kao spomendan Narodne zaštite obilježava se primjereno i dostojan-stveno

6 Naime 30 kolovoza obilježava se Međunarodni dan nestalih osoba te s obzi-rom na to da se u RH još uvijek traga za 1477 osoba nestalih tijekom Domovinskog rata i da za 403 osobe smrtno stradale osobe još nije poznato mjesto ukopa što sveukupno čini 1880 neriješena slučaja iz Domovinskog rata ndash Izvor httpssaborhrsitesdefaultfilesuploadssabor2019-10-31111202PZ20_778pdf

Yacute Dan pogibije Petra Zrinskog i Frana Krste Franko-pana primjereno i dostojanstveno obilježava se kao spomendan na Zrinske i Frankopane kao simbole žr-tava za slobodu i pravdu hrvatskog naroda i hrvatske domovine uz geslo ndash Navik on živi ki zgine pošteno

Yacute Dan Europe i Dan pobjede nad fašizmom primjere-no i dostojanstveno obilježava se kao dan europskog zajedništva i identiteta te kao dan pobjede slobodnih naroda i država nad fašizmom

Yacute Dan spomena na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost obilježava se primjereno i dostojanstve-no odavanjem počasti hrvatskim žrtvama za slobodu i državnu nezavisnost

Yacute Dan neovisnosti kao dan spomena na donošenje te-meljnih odluka vezanih za neovisnost RH Ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti RH i Deklaraci-je o proglašenju suverene i samostalne RH obilježa-va se primjereno i dostojanstveno

Yacute Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autori-tarnih režima ndash nacizma fašizma i komunizma kao dan spomena na žrtve totalitarnih i autoritarnih re-žima ndash nacizma fašizma i komunizma obilježava se dostojanstveno i nepristrano

Yacute Dan sjećanja na nestale osobe u Domovinskom ratu kao dan spomena na sve osobe koje se smatraju ne-stalima u Domovinskom ratu obilježava se primjere-no i dostojanstveno

Yacute Dan donošenja Odluke o sjedinjenju Istre Rijeke Zadra i otoka s maticom zemljom Hrvatskom kao dan spomena značajan za očuvanje jedinstvenosti hrvatskog teritorija obilježava se primjereno i do-stojanstveno

Yacute Dan Hrvatskoga sabora kao dan spomena na donoše-nje povijesne odluke o raskidu svih državnopravnih veza s dotadašnjom državnom tvorevinom te vezano za navedeno na povijesnu ulogu Sabora u očuvanju hrvatske državnosti tijekom mnogih stoljeća obi-lježava se primjereno i dostojanstveno na svečanoj sjednici Sabora ili na drugi primjeren način o čemu odluku donosi Predsjedništvo Sabora

Bitno je napomenuti da spomendani nemaju utjecaj na radne odnose a ti su odnosi u nas uređeni Zakonom o radu (Nar nov br 9314 12717 i 9819 dalje ZR) jer radnici (s obzirom na to da nisu blagdani niti neradni dani) ionako u te dane rade

22 NERADNI DANI Odredbom čl 3 Zakona o blagdanimahellip je utvrđeno da

u dane vjerskih blagdana pripadnici pojedinih vjeroispovije-sti u Republici Hrvatskoj imaju pravo na neradni dan i to

Yacute kršćani koji slave blagdan Božića na dan 7 siječnja toga dana

Yacute kršćani koji slave blagdan Uskrsa prema julijanskom kalendaru na dan Uskrsnog ponedjeljka

Yacute pripadnici islamske vjeroispovijesti koji slave blagda-ne Ramazanski bajram i Kurban-bajram jedan dan prema svom izboru za svaki od tih blagdana

Yacute pripadnici židovske vjeroispovijesti koji slave blagda-ne Jom kipur i Roš hašanu jedan dan prema svom iz-boru za svaki od tih blagdana

U odnosu na staro zakonsko rješenje Zakonom o blag-danimahellip dodan je novi vjerski blagdan - dan Uskrsnog

RADNO PRAVOponedjeljka za vjernike koji Uskrs slave po julijanskom kalendaru odnosno građane pravoslavne vjeroispovijedi Od iduće kalendarske godine takvi kršćanski vjernici ima-ju pravo ne raditi na dan Uskrsnog ponedjeljka uz pravo na naknadu plaće za taj dan

Dakle u ovim slučajevima (vjerskih blagdana kršćana koji slave po julijanskom kalendaru pripadnika islamske i židovske vjeroispovijesti) riječ je o neradnim danima To su oni dani koji su propisani razmatranom odredbom čl 3 Zakona o blagdanimahellip

Navedene skupine građana na spomenute dana imaju pravo ne raditi i za to primati naknadu plaće

Još treba istaknuti da na temelju odredbe čl 4 Zakona o blagdanimahellip ako je jedan od (dana) vjerskih blagdana nedjelja blagdan odnosno neradni dan ne prenosi se u idući dan

3 PRAVA RADNIKA U VRIJEME BLAGDANA I NERADNIH DANA

Odredbom čl 5 Zakona o blagdanimahellip propisano je da zaposleni u Republici Hrvatskoj u dane iz članaka 1 i 3 ovoga Zakona imaju pravo na naknadu plaće

Kada je riječ o naknadi plaće napominjemo da je ona uređena odredbom čl 95 ZR-a kojim je propisano da za razdoblja u kojima ne radi zbog opravdanih razloga određenih zakonom drugim propisom kolektivnim ugovorom pravilnikom o radu ili ugovorom o radu radnik ima pravo na naknadu plaće

Spomenuti opravdani razlozi iz čl 95 ZR-a na osnovi kojih se radniku u dane koje ne radi isplaćuje naknada plaće ustanovljeni su upravo Zakonom o blagdanimahellip i ti su dani blagdani i neradni dani

Pritom je bitno istaknuti da radnik ima pravo na naknadu plaće u visini prosječne plaće koja mu je isplaćena u prethodna tri mjeseca osim ako ZR-om ili drugim zakonom drugim propisom kolektivnim ugovo-rom pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije druk-čije određeno

Dakle radnicima koji ne rade u dane blagdana i nerad-nih dana pripada pravo na naknadu plaće

No postavlja se pitanje koji primitak ostvaruju radnici koji rade za vrijeme blagdana

Takvim se radnicima jasno isplaćuje plaća za obavljeni rad i dodatak na plaću a što ZR naziva povećana plaća

Institut povećane plaće uređen je odredbom čl 94 ZR-a koja glasi Za otežane uvjete rada prekovremeni i noćni rad te za rad nedjeljom blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi radnik ima pravo na povećanu plaću

No ZR-om se ne određuje koliko iznosi ta povećana pla-ća nego se to uređuje

a) kolektivnim ugovorom b) pravilnikom o radu ili c) samim ugovorom o radu U praksi se to povećanje plaće najčešće ustanovljuje

odnosno ugovora u postotnoj svoti (koja dakle nije utvr-đen ZR-om) od osnovne plaće i to jednim od upravo spo-menutih autonomnih akata

Primjerice u sektoru gospodarstva proširena je pri-mjena7 sljedećih kolektivnih ugovora

7 O institutu proširene primjene kolektivnih ugovora detaljnije v čl 203 ZR-a

Yacute Kolektivni ugovor ugostiteljstva (Nar nov br 3618 4918 2819 i 4519)

Yacute Kolektivni ugovor za graditeljstvo (Nar nov br 11515 2618 i 4918)

Tako je odredbom čl 32 Kolektivnog ugovora ugosti-teljstva propisano da radnik koji rasporedom radnog vreme-na sukladno potrebama procesa rada u ugostiteljstvu radi nedjeljom blagdanom u noćnom radu i drugim uvjetima ima pravo na povećanje osnovne plaće za sljedeće dodatke

ndash za rad u dane blagdana i u neradne dane utvrđene zakonom ndash 50

Nadalje odredbom čl 45 st 3 Kolektivnog ugovora za graditeljstvo propisano je da za rad na dane blagdana i u neradne dane utvrđene Zakonom radnik ima pravo na plaću uvećanu 50 i naknadu plaće u visini utvrđenoj u članku 51 stavak 2 Ugovora

Konačno u praksi se nerijetko postavlja pitanje ima li radnik koji radi na dan blagdana (ili na neradi dan) osim prava na povećanu plaću još i pravo na naknadu plaće koju bi imao za dan blagdana kada ne bi radio

To se pitanje najčešće rješava onim aktom kojim se uređuje plaća za rad na dane blagdana odnosno neradnih dana Kada navedeno pitanje nije riješeno zakonom dru-gim propisom kolektivnim ugovorom pravilnikom o radu ili ugovorom o radu treba primijeniti uobičajena pravila koja su tipična za korištenje dana blagdana Jedno od tih pravila je i to da je onim radnicima koji su morali raditi na dane blagdana poslodavac dužan uz redovitu naknadu plaće za dan blagdana isplatiti još i plaću za obavljeni rad u te dane uz povećanje predviđeno autonomnim aktom za rad na dane blagdana

U skladu s navedenim radniku koji radi na blagdan osim povećane plaće ne pripada i pravo na naknadu plaće koju bi dobio da nije radio ako to pravo nije izričito predvi-đeno autonomnim aktom kako je primjerice predviđeno Kolektivnim ugovorom za graditeljstvo

Naš zaključak temeljimo na činjenici da radnik rade-ći na blagdan dobiva plaću za svoj rad i to povećanu pa mu se nema što nadoknaditi kao u slučaju da radnik na blagdan ne radi Dakle makar je blagdan radnik radi i ostvaruje plaću pa se ne može govoriti o naknadi plaće na koju radnik uvijek ima pravo kada je na temelju zakona odsutan s rada (osim u slučaju neplaćenog dopusta) 8

RADNO PRAVO

Ugovorna zabrana natjecanja s poslodavcemGoran TOPIĆ mag iurUDK 349 2

Nakon što je autor u prošlom broju časopisa Pravo i po-rezi obradio temu zakonske zabrane natjecanja u ovom broju izlaže drugu vrstu zabrane natjecanja radnika s po-slodavcem Riječ je o ugovornoj zabrani natjecanja koja kao institut radnog prava također služi zaštiti interesa poslodavaca no kod nas zbog manjkavog uređenja ne uživa pretjeranu popularnost U članku se navode i sluča-jevi aktualne sudske prakse vezane uz ugovornu zabranu natjecanja

1 UVODU prošlom broju1 pisali smo o zakonskoj a sada ćemo se

posvetiti ugovornoj zabrani natjecanja radnika s poslo-davcem Vrijedi ukratko podsjetiti kako su oba instituta uređena Zakonom o radu (Nar nov br 9314 12717 i 9819 dalje ZOR) Cilj je zakonske i ugovorne zabrane natjecanja identičan odnosno njihova funkcija je spriječiti radnika da ulazi u tzv tržišnu utakmicu odnosno tržišno natjecanje sa svojim poslodavcem Dakle obje služe zaštiti interesa poslodavca

Iako su obje propisane zakonom odnosno ZOR-om prvoj je pripalo ime zakonska jer se ona primjenjuje na temelju samog zakona odnosno ex lege Ugovorna se pri-mjenjuje samo ako je izričito ugovorena Iz navedenoga proizlazi i da se zakonska zabrana natjecanja primjenju-je na sve radne odnose dok će se ugovorna na konkretni radni odnos primijeniti samo ponavljamo ako je izričito ugovorena između radnika i poslodavca Značajna razlika je i činjenica kako zakonska zabrana natjecanja djeluje za sve vrijeme trajanja radnog odnosa a ugovorna se ugovora za razdoblje nakon prestanka konkretnoga radnog odnosa za koji je ugovorena

U uvodu svakako moramo reći i kako je uz odredbe ZOR-a kada govorimo o ugovornoj zabrani natjecanja potreb-no obratiti pozornost i na odredbe Zakona o obveznim odnosima (Nar nov br 3505 4108 12511 7815 i 2918 dalje ZOO) Naime ugovor o radu te ugovorna zabrana natjecanja kao ugovori (ili klauzula) su podređeni i odredbama ZOO-a koji se u ovom radnopravnom kontek-stu na njih primjenjuje kao lex generalis2

Na kraju dodajmo i da se ugovorna zabrana natjeca-nja često naziva i ugovorna zabrana utakmice ili tržišnog natjecanja radnika s poslodavcem Jednako tako sve se češće pod utjecajem engleskog jezika i međunarodnih korporacija naziva i non-compete clause ndash NCC (ili cove-nant not to compete ndash CNC) No upotreba tog instituta kod nas je čini se nešto rjeđa nego što bi se moglo očekiva-

1 v Pravo i porezi 11 studeni 20192 ZOR čl 8(4) Na sklapanje valjanost prestanak ili drugo pitanje u vezi s ugovorom o

radu kolektivnim ugovorom ili sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca a koje nije uređeno ovim ili drugim zakonom primjenjuju se u skladu s naravi toga ugovora opći propisi obveznoga prava

ti Osnovni razlozi za takvo stanje su manjkave zakonske odredbe sporost sudstva i sudska praksa koja je prema stajalištu mnogih poslodavaca na strani radnika

2 OPĆENITOUgovorna zabrana natjecanja3 je sporazum između rad-

nika i poslodavca te se shodno tome primjenjuje samo u onom slučaju kada je izričito ugovorena Riječ je o neo-baveznom dijelu sadržaja ugovora o radu odnosno stranke će ju uvrstiti u svoj ugovor samo ako tako same žele bez ikakve zakonske bdquoprisileldquo

Nadalje ugovorna se zabrana natjecanja ugovara za vrijeme nakon prestanka radnog odnosa Dakle ona ob-vezuje nakon prestanka ugovora o radu i predstavlja ugo-vorno ograničenje radnikova prava na rad

Konkretnije poslodavac i radnik mogu ugovoriti da se neko određeno vrijeme nakon prestanka ugovora o radu radnik ne smije zaposliti kod druge osobe koja je u tržiš-nom natjecanju s poslodavcem te da ne smije za svoj račun ili za račun treće osobe sklapati poslove kojima se natje-če s (tada već bivšim) poslodavcem (čl 102 st 1 ZOR-a) Drugim riječima poslodavac i radnik sklapaju sporazum kako neko vrijeme nakon prestanka radnog odnosa jedan drugome neće biti konkurencija točnije da radnik neće biti konkurencija svom bivšem poslodavcu

Poslodavac se na ovaj način štiti od potencijalne štete za svoje poslovanje koja bi se mogla temeljiti na činjenici da je njegov dojučerašnji radnik s (očekivano) dobrim po-znavanjem poslodavčeve poslovne prakse poslovnih par-tnera cijena proizvoda i slično prešao raditi kod konku-rencije ili mu je sam postao konkurencija Dakle ugovorna zabrana natjecanja jedno (ograničeno) vrijeme ograničava radnikovu slobodu izbora poslodavca odnosno samostal-nih poslovnih aktivnosti ako bi se radnik na taj način na-šao u tržišnoj utakmici sa svojim prijašnjim poslodavcem

3 KONKURENTNI POSLODAVACPrvo pitanje na koje moramo dati odgovor je što je tko

se smatra konkurentskim poslodavcem bivšem poslo-davcu odnosno koje se osobe nalaze u tržišnom natje-canju Drugo pitanje je odnosi li se ugovorna zabrana natjecanja na zabranu zapošljavanja na bilo kojem radnom mjestu kod novog poslodavca koji je u tržišnom natjecanju s bivšim poslodavcem ili samo na upravo ono

3 ZOR čl 102 Ugovorna zabrana natjecanja(1) Poslodavac i radnik mogu ugovoriti da se određeno vrijeme nakon prestanka

ugovora o radu radnik ne smije zaposliti kod druge osobe koja je u tržišnom natjecanju s poslodavcem te da ne smije za svoj račun ili za račun treće osobe sklapati poslove kojima se natječe s poslodavcem (ugovorna zabrana natjecanja)

(2) Ugovor iz stavka 1 ovoga članka ne smije se zaključiti za razdoblje duže od dvije godine od dana prestanka radnog odnosa

(3) Ugovor iz stavka 1 ovoga članka može biti sastavni dio ugovora o radu(4) Ugovor iz stavka 1 ovoga članka mora se sklopiti u pisanom obliku(5) Ugovor iz stavka 1 ovoga članka ne obvezuje radnika ako njegov cilj nije zaštita

opravdanih poslovnih interesa poslodavca ili ako se njime s obzirom na područje vrijeme i cilj zabrane a u odnosu na opravdane poslovne interese poslodavca nerazmjerno ograničava rad i napredovanje radnika

(6) Ugovor iz stavka 1 ovoga članka je ništetan ako ga sklopi maloljetnik ili radnik koji u vrijeme sklapanja toga ugovora prima plaću manju od prosječne plaće u Republici Hrvatskoj

(7) U slučaju iz stavka 6 ovoga članka na ništetnost ugovorne zabrane natjecanja ne može se pozivati poslodavac

RADNO PRAVOradno mjesto na kojemu je radnik radio kod prijašnjeg poslodavca

Stari i novi poslodavac trebali bi se smatrati konkuren-tima odnosno osobama koje se nalaze u tržišnom natje-canju kada se bave istom ili bitno sličnom djelatnošću neovisno o njihovoj formalno registriranoj djelatnosti Između registrirane djelatnosti i tržišnog natjecanja ne može se staviti znak jednakosti posebno jer je područje registriranih djelatnosti u pravilu puno šire od djelatno-sti s kojima se poslodavac uistinu bavi Isto zaključuje i Županijski sud u Splitu s presudom od 14 lipnja 2018 godine kada kaže Oni (opa poslodavci) bi se nalazili u tržišnom natjecanju samo kad se oba bave istom ili sličnom djelatnošću bez obzira na njihovu registriranu djelatnost budući da poslodavci često preširoko određuju djelatnost prilikom registriranja (Gž R-5342018-2)

Zabrana natjecanja dakle neće obvezivati u slučajevima gdje konkurencija postoji samo s obzirom na registriranu djelatnost nego samo u onim slučajevima gdje između dvaju poslodavaca postoji konkurencija s obzirom na područje njihova djelovanja tržište kupce korisnike usluga poslovne partnere i sl Drugim riječima trebalo bi u obzir uzeti okolnosti svakoga pojedinog slučaja te na temelju njih procijeniti jesu li ta dva poslodavca u značaj-nim dijelovima svog poslovanja međusobno konkurenti

Ugovaranje opće zabrane zapošljavanja u poslodavče-voj djelatnosti bi bilo ništetno jer bi takva ugovorna za-brana natjecanja bila suprotna ustavnom pravu na rad i slobodu rada a njome bi se nerazmjerno ograničavao rad i napredovanje radnika što bi bilo suprotno čl 102 st 5 ZOR-a Potvrđuje to i odluka Županijskog sud u Splitu od 24 kolovoza 2017 godine u kojoj stoji sljedeće Za navesti je i da se ugovornom zabranom utakmice ne može ugovoriti opća zabrana zaposlenja već se ona odnosi samo na one po-slodavce koji su stvarna konkurencija poslodavcu i kojima bi zapošljavanjem kod istih radnik svoje znanje i iskustvo te poslovne tajne koje je saznao kod bivšeg poslodavca mogao prenijeti (Gž R-131316-2)

Vrijedi istaknuti da se ugovorna zabrana natjecanja proteže i izvan granica Republike Hrvatske no pod uvje-tom da poslodavac uistinu djeluje na stranim tržištima Potvrdu za to nalazimo u netom navedenoj presudi kada Županijski sud u Splitu obrazlaže svoju presudu sljedećim riječima U situaciji ako poslodavac posluje i izvan granica Republike Hrvatske tada ta obveza veže radnika i na tržišti-ma na kojima posluje poslodavac Kako iz predmeta spisa ne proizlazi da bi tužitelj poslovao u Kanadihellipta zabrana istu ne bi obvezivala jer bi se time nerazmjerno ograničavao njen rad i napredovanje jer predmetna tvrtka iz Kanadehellip nije izravan konkurent tužitelja pa tako nikako ne ugrožava tržišnu poziciju tužitelja u Republici Hrvatskoj

S obzirom na odredbu čl 102 st 1 ZOR-a koja kaže da se bdquoradnik ne smije zaposliti kod druge osobeldquo treba za-ključiti da se zabrana natjecanja odnosi na bilo koje rad-no mjesto kod poslodavca koji je u tržišnom natjecanju s prijašnjim poslodavcem Opet se možemo poslužiti pre-sudom Županijskog suda u Splitu od 24 kolovoza 2017 godine kada potvrđuje utvrđenje prvostupanjskog suda riječima hellip taj sud pravilno navodi da se općenito smatra da se zabrana natjecanja odnosi na zapošljavanje na bilo kojem radnom mjestu kod drugog poslodavca koji se bavi istom ili bitno istom djelatnošću neovisno o registriranoj

djelatnosti uzimajući u obzir kriterije područja djelovanja mreže poslovnih partnera tržišta i sl (Gž R-131316-2)

Takvo tumačenje navedene zakonske odredbe onemo-gućuje potencijalno zaobilaženje ugovorne zabrane natje-canja do kojeg bi moglo doći različitim nazivanjem radnih mjesta formalnim zapošljavanjem na drugom radnom mjestu i sl Suprotno tumačenje bilo bi u suprotnosti s ci-ljem koji želi postići ugovorna zabrana natjecanja

4 OPSEG UGOVORNE ZABRANE NATJECANJAPoslodavac i radnik imaju mogućnost ugovoriti1 zabranu da se radnik zaposli kod drugog poslodavca

koji je konkurencija (tada već) bivšem poslodavcu2 zabranu da nakon prestanka ugovora o radu radnik

za svoj ili tuđi račun sklapa poslove s kojima se tržiš-no natječe s (tada već) bivšim poslodavcem ili

3 mogu izričito ugovoriti i obje navedene zabraneAko u ugovoru nije ništa posebno navedeno nego je

samo općenito ugovorena zabrana natjecanja tada se sma-tra da su zabranjeni i rad kod konkurencije i sklapanje poslova za svoj ili tuđi račun kojima se konkurira bivšem poslodavcu

Navedene zabrane odnosno ograničenja radnikovog prava na daljnje zapošljavanje ili sklapanje poslova s ko-jima se natječe s poslodavcem moraju biti jasno i pisano ugovorene Proistječe to i iz presude VSRH od 13 lipnja 2018 godine koja između ostaloga kaže da poslodavac ne može onemogućiti radnika hellip da nakon prestanka ugovora o radu kod drugog poslodavca obavlja iste poslove koje je obavljao kod ranijeg poslodavca To iz razloga što u konkret-nom slučaju prema odredbi čl 102 ZOR tužitelj i tuženik nisu pisanim putem ugovorili zabranu natjecanja i nakon prestanka radnog odnosa Suprotno tvrdnji tužitelja pravi-lan je zaključak drugostupanjskog suda da čl 8 Ugovora o radu kojim su ugovorne strane ugovorile da nakon prestan-ka radnog odnosa postoji obveza čuvanja poslovne tajne poslovne dokumentacije podataka i informacija do kojih tuženik dođe tijekom rada i u vezi s radom nema značaj ugovorne zabrana natjecanja na određeno vrijeme u smislu citirane odredbe čl 102 st 1 ZOR (Revr 1102017-2)

5 KADA UGOVORNA ZABRANA NATJECANJA NE OBVEZUJE RADNIKA

Ugovorna zabrana natjecanja neće obvezivati radnika ako njezin cilj nije zaštita objektivno opravdanih po-slovnih interesa poslodavca ili ako se njome s obzirom na područje vrijeme i cilj zabrane a u odnosnu na oprav-dane poslovne interese poslodavca nerazmjerno ograni-čava rad i napredovanje radnika (čl 102 st 5 ZO-a) bdquoOpravdani poslovni interesldquo predstavlja pravni standard čiji se sadržaj utvrđuje prema okolnostima svakoga poje-dinog slučaja a slično vrijedi i za nerazmjerno ograničava-nje rada i napredovanja radnika

Riječ je o (nepreciznoj) konstrukciji koja namjerno ostavlja šire mogućnosti tumačenja VSRH daje u svom rje-šenju od 4 listopada 2017 godine objašnjenje čl 102 st 5 na sljedeći način Kod ocjene osnovanosti prigovora obve-zuje li radnika ugovorna zabrana tržišne utakmice u smislu odredbe čl 93 st 5 (opa sada je to čl 102 st 5) ZR po-stoje dvije mogućnosti u kojima radnika ta obveza ne vezuje Ovisno o sadržaju radnikova prigovora sud mora ocijeniti je li cilj ugovorne zabrane u konkretnom slučaju zaštita oprav-

RADNO PRAVOdanog interesa poslodavca Ako se radi o zaštiti opravdanog interesa poslodavca tada valja utvrditi ograničava li se tom zabranom rad i napredovanje radnika nerazmjerno s obzi-rom na područje vrijeme i cilj zabrane u odnosu na oprav-dane poslovne interese poslodavca S obzirom na to da se zabrana tržišne utakmice ugovara za razdoblje nakon pre-stanka ugovora o radu to se i ocjenjivanje zabrane na ogra-ničavanje rada i napredovanja radnika mora odnositi na razdoblje nakon prestanka ugovora u radu a ne kako je to pogrešno učinio prvostupanjski sud ocjenjujući te okolnosti u odnosu na tuženika dok je još uvijek bio tužiteljev radnikhellip U ponovljenom postupku prvostupanjski će sud uzimajući u obzir sve okolnosti konkretnog slučajahellip ocijeniti obvezuju li tuženika ugovorne odredbe o zabrani natjecanja sadržane u ugovoru o radu i u obrazloženju navesti razloge o odlučnim činjenicama postoji li opravdani poslovni interes poslodav-ca i je li cilj zabrane natjecanja zaštita tog interesa a ako postoji interes poslodavca provesti test razmjernosti tog inte-resa s jedne strane i prava radnika na rad i napredovanje s druge strane (Revr 193514-2)

Vrijedi također reći da u čl 103 st 1 ZOR-a stoji i da će ugovorna zabrana natjecanja obvezivati radnika (ako ZOR-om nije drukčije određeno) samo ako je poslodavac ugo-vorom preuzeo obvezu da će radniku za vrijeme trajanja zabrane isplaćivati naknadu najmanje u svoti polovine prosječne plaće isplaćene radniku u tri mjeseca prije pre-stanka ugovora o radu U tim slučajevima nije riječ o ni-štetnosti ugovorne zabrane natjecanja nego je samo ZOR-om propisano kako ona u njima neće obvezivati radnika

6 OBLIK UGOVORNE ZABRANE NATJECANJASporazum o ugovornoj zabrani natjecanja može biti sa-

stavni dio ugovora o radu (ugovorna klauzula eng non-compete clause) a može se sklopiti i kao zasebni ugovor (čl 102 st 3 ZOR-a) U svakom slučaju bilo kao dio ugo-vora o radu bilo kao zaseban ugovor mora se sklopiti u pisanom obliku (čl 102 st 4 ZOR-a) S obzirom na to da ZOR izričito propisuje pisani oblik s ciljem da se može točno utvrditi sadržaj ugovorene zabrane natjecanja jasno je da možebitni usmeni sporazum (koji ZOO općenito pri-znaje4) ne obvezuje strane odnosno možemo reći da nije pravno valjan da je ništetan5

Iako su kod nas rijetki slučajevi usmeno sklopljenog ugovora o radu ZOR predviđa takvu mogućnost te pro-pisuje da propust ugovornih stranaka da sklope ugovor o radu u pisanom obliku ne utječe na postojanje i valjanost tog ugovora (čl 14 st 1 i 2 ZOR-a) Možebitna usmeno za-ključena ugovorna kazna ipak bi trebala biti ništetna zbog za nju posebno propisanoga pisanog oblika

Nadalje u slučaju usmenog sklapanja ugovora o radu poslodavac je obvezan prije početka rada radniku izdati pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu (čl 14 st 3 ZOR-a) Ako bi u toj potvrdi bilo navedeno i da je ugo-vorena zabrana natjecanja takva zabrana ne bi obvezivala radnika ZOR izričito propisuje da ugovorna zabrana na-tjecanja mora biti zaključena u pisanom obliku (bilo kao

4 ZOO čl 286 Neobvezatnost oblikaš uvijek bio tužiteljev radnikhellip(1) Ugovor se može sklopiti u bilo kojem obliku osim ako je zakonom drukčije

određeno5 ZOO čl 290 Posljedice nepoštivanja neobvezatnosti oblika(1) Ugovor koji nije sklopljen u propisanom obliku nema pravni učinak osim ako iz

cilja propisa kojim je određen oblik ne proizlazi što drugo

klauzula u ugovoru bilo kao zaseban ugovor) u protivnom je ništetna Ako je usmeni ugovor ništetan on ne može postati valjanim time što je naveden u poslodavčevoj pi-sanoj potvrdi o sklopljenom ugovoru o radu koja je uosta-lom jednostrani akt poslodavca izraz njegove volje a ne ugovor između dvije strane Bez ispunjavanja forme ugo-vorna zabrana nije ni nastala pa se potvrdom poslodavca ne može ni potvrditi Njome se potvrđuje samo postojanje ugovora o radu koji može biti sklopljen i usmeno i za čiju valjanost ugovorna zabrana natjecanja nije bitna

U slučaju spora radnik bi sudskim putem mogao tražiti da se utvrdi ništetnost dijela potvrde o sklopljenom ugovo-ru o radu koji se odnosi na ugovornu zabranu natjecanja Ako radnik to i ne učini sud bi po službenoj dužnosti tre-bao paziti na ništetnost

S druge strane potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu u kojoj se nalazi i ugovorna zabrana natjecanja mogli bi smatrati ponudom poslodavca radniku Kada bi ju radnik potpisao u smislu da se slaže s onim što se nalazi u po-tvrdi tada bi mogli smatrati da je ispunjen zahtjev oblika ugovorne zabrane natjecanja (potpisom bi nastao pisani sporazum) pa bi ona u tom slučaju obvezivala obje strane i radnika i poslodavca6

bdquoŠutnjuldquo radnika ne bi mogli smatrati prihvatom Nai-me to pitanje nije uređeno ZOR-om pa stoga moramo pri-mijeniti ZOO koji u čl 265 st 1 kaže da šutnja ponuđeni-ka ne znači prihvat ponude dok u st 2 dalje navodi kako možebitna odredba u ponudi da će se šutnja ponuđenika ili neko drugo njegovo propuštanje smatrati prihvatom nema učinka7 Stoga zbog šutnje radnika ne možemo presumi-rati da je zaključen ugovor o zabrani natjecanja koji je na-veden u potvrdi o usmeno sklopljenom ugovoru o radu

Na kraju recimo da čl 294 ZOO-a pod nazivom bdquoOsna-ženje ugovora kojem nedostaje potreban oblikldquo kaže da će se ugovor za čije se sklapanje zahtijeva pisani oblik smatrati valjanim iako nije sklopljen u tom obliku ako su ugovorne strane ispunile u cijelosti ili u pretežitom dijelu obveze koje iz njega nastaju osim ako iz cilja radi kojega je oblik propisan ne proizlazi što drugo Drugim riječima ako su radnik i poslodavac na temelju usmenog (nevalja-nog) ugovora o zabrani natjecanja u cijelosti ili pretežito ispunili svoje obveze njihov ugovor možemo smatrati va-ljanim jer je ispunjen ili skoro u cijelosti ispunjen

7 VREMENSKO TRAJANJE UGOVORENE ZABRANE NATJECANJA

Zakon propisuje najdulje moguće trajanje ugovorne za-brane natjecanja od dvije godine od dana prestanka rad-nog odnosa (čl 102 st 2 ZOR-a) Ako bi stranke i ugo-vorile dulje vrijeme trajanja ugovorna zabrana natjecanja obvezivala bi stranke samo do isteka druge godine od prestanka radnog odnosa Drugim riječima bila bi riječ o djelomičnoj ništetnosti (gdje bi samo dio iznad dvije godi-ne bio ništetan) pa bi se izravno primjenjivala odredba o maksimalnom trajanju ugovorne zabrane natjecanja

Potvrđuje to i rješenje Vrhovnog suda od 11 listopada 2017 godine u kojemu stoji Pravilna je ocjena nižestupanj-

6 ZOO čl 292 Sastavljanje isprave(1) Kad je za sklapanje ugovora potrebno sastaviti ispravu ugovor je sklopljen kad

ispravu potpišu ugovorne strane7 U nastavku istog članka ZOO-a (st 3 i 4) navode se iznimke od navedenog

pravila no odnos radnika i poslodavca ne može se podvesti niti pod jednu od njih

RADNO PRAVOskih sudova da okolnost da je ugovorena zabrana natjeca-nja za razdoblje od pet godina od dana prestanka radnog odnosa a što je protivno odredbihellip kojom je propisano da se ugovorna zabrana natjecanja ne smije zaključiti za raz-doblje duže od dvije godine od dana prestanka radnog odno-sa ndash ne povlači ništavost cijele ugovorne odredbe o zabrani natjecanja i plaćanju ugovorne kazne sadržane u ugovoru o radu već samo u dijelu kojim je takva zabrana ugovorena za razdoblje preko dvije godine (Revr 9017-2)

Dakako ugovorna zabrana natjecanja može prestati i prije isteka roka na koji je ugovorena no o tome više u nastavku (v poglavlje 11)

Dodajmo kako nema prepreke da se ugovorna zabrana natjecanja ugovori i kod ugovora o radu na neodređeno i kod ugovora o radu na određeno vrijeme Ako bi ugovo-rom o radu na određeno vrijeme bila ugovorena zabrana natjecanja a poslodavac i radnik se tijekom važenja ugo-vora sporazume o njegovoj promijeni u ugovor o radu na neodređeno vrijeme treba smatrati da ugovorena zabra-na natjecanja i dalje vrijedi u odnosu na nastavak radnog odnosa Naime sadržaj ugovora o radu na neodređeno osim u pogledu trajanja ugovora treba utvrđivati prema sadržaju prije zaključenog ugovora o radu na određeno iz kojeg je potekao

8 POSEBNI RAZLOZI NIŠTETNOSTIZOO u načelu propisuje koji se ugovori imaju smatrati

ništetnima8 a sam ZOR dodatno propisuje da će ugovor o zabrani natjecanja biti ništetan ako ga sklopi maloljetnik (čl 102 st 6 ZOR-a) Jednako je i ako je ugovorna zabra-na natjecanja dio (klauzula o zabrani natjecanja) valjanog ugovora o radu prema odredbama čl 19 do 21 ZOR-a jer ništetnost ugovorne zabrane natjecanja ne utječe na valja-nost ugovora o radu

Odredba čl 102 st 6 ZOR-a istu je pravnu posljedicu predvidjela i za slučaj kada ugovornu zabranu natjecanja ugovori radnik koji u trenutku sklapanja tog ugovora prima plaću manju od prosječne plaće u Republici Hr-vatskoj utvrđene na temelju podataka Državnog zavoda za statistiku S obzirom na čl 92 st 4 ZOR-a koji kaže da su plaća i naknada plaće u bruto-svoti moramo uzeti da je i u odredbi čl 106 st 2 riječ o plaći u bruto-svoti Sve to proizlazi i iz rješenje Vrhovnog suda od 21 listopada 2015 godine u kojemu stoji U odnosu na ugovornu zabra-nu natjecanja a koju su stranke ugovorile čl 9 Ugovora o radu prvostupanjski sud je ocijenio da je navedena odredba Ugovora o radu ništetna u smislu odredbe čl 94 st 6 Zako-na o radu (bdquoNarodne novineldquo broj 14909 6111 8212 i 7313) obzirom da je na temelju podataka Državnog zavoda za statistiku utvrdio da je prosječna mjesečna bruto plaća u Republici Hrvatskoj za 2006 iznosila 663400 kuna dok je prosječna plaća koju je tuženik primao na temelju Ugovora o radu u razdoblju od 1 siječnja 2006 do zaključenja Anek-sa Ugovoru o radu iznosila 300000 kuna bruto zbog čega tužitelju ne pripada pravo na isplatu ugovorne kazne hellipdok je odredba u zaključenom ugovoru o radu o zabrani natjeca-nja radnika s poslodavcem utvrđena ništetnom obzirom da

8 ZOO čl 322 Ništetnost(1) Ugovor koji je protivan Ustavu Republike Hrvatske prisilnim propisima ili moralu

društva ništetan je osim ako cilj povrijeđenog pravila na upućuje na neku drugu pravnu posljedicu ili ako zakon u određenom slučaju ne propisuje što drugo

je tužitelj kao poslodavac ugovorio plaću s tuženikom kao radnikom u visini manjoj od prosječne plaće u Republici Hr-vatskoj (Revr 58315-2)

U oba navedena slučaja na ništetnost ugovorene zabra-ne natjecanja se ne može pozivati poslodavac nego samo radnik koji je u trenutku sklapanja tog ugovora bio malo-ljetan ili primao plaću manju od prosječne plaće u Repu-blici Hrvatskoj

Postavlja se pitanje je li sud obvezan paziti po službenoj dužnosti na tu ništetnost Naime prema čl 327 st 1 ZOO-a sud pazi na ništetnost po službenoj dužnosti (i na nju se može pozivati svaka zainteresirana osoba)9 U ovom sluča-ju ZOR zabranom pozivanja poslodavca na nju ustvari ima cilj ostaviti mogućnost jedino radniku da se na nju poziva pa bi trebali zaključiti da sud u ovom slučaju nije obvezan po službenoj dužnosti paziti na te razloge ništetnosti Tek tako bi i zabrana poslodavcu da se poziva na nju bila svr-hovita Da zaključimo te razloge ništetnosti treba uzeti u obzir samo kada se na njih poziva radnik

9 NAKNADA U SLUČAJU UGOVORNE ZABRANE NATJECANJA10

Ugovorna zabrana natjecanja će obvezivati radnika samo ako je poslodavac ugovorom kojim je ona utvrđe-na na sebe preuzeo obvezu da će za vrijeme njezina tra-janja radniku isplaćivati naknadu u visini od najmanje polovine prosječne plaće isplaćene radniku u tri mjese-ca prije prestanka ugovora o radu (čl 103 st 1 ZOR-a) pod uvjetom da samim ZOR-om za određeni slučaj nije drukčije određeno

Dodajmo i da radniku prema stavu prakse jer ZOR go-vori o bdquonaknadildquo a ne o plaći pripada naknada koja od-govara svoti prosječne neto-plaće (ne bruto) isplaćene u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu

Nadalje iako ZOR govori o isplaćenoj bdquoplaćildquo radniku u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu treba uze-ti da se tu misli na ukupno ostvarenu plaću Primjerice u slučaju da je poslodavac radniku zbog nekog razloga uskratio isplatu nekog dijela plaće ili mu je dio plaće isplaćivao na ruke (mada će radnik ovo teže dokazati) i sl S druge strane ona primanja koja nisu bila ugovorena tako da se smatraju dijelom plaće ne moraju se uzeti u obzir (nebitno jesu li se isplaćivala mjesečno kvartalno polugodišnje ili godišnje)

Podsjetimo sama plaća radnika na temelju koje se izra-čunava naknada u vrijeme sklapanja ugovora mora biti veća od prosječne plaće u Republici Hrvatskoj (čl 102 st 6 ZOR-a) Zakon ne kaže ništa o mogućnosti da se vreme-nom plaća radnika smanji i da u prosjek za izračun uđe plaća manja od prosječne plaće u Republici Hrvatskoj Mada namjera zakonodavca bila je osigurati da visina

9 ZOO čl 327 Isticanje ništetnosti(1) Na ništetnost sud pazi po službenoj dužnosti i na nju se može pozivati svaka

zainteresirana osoba(2) Pravo zahtijevati utvrđenje ništetnosti ima i državni odvjetnik10 ZOR čl 103 Naknada u slučaju ugovorne zabrane natjecanja(1) Ako ovim Zakonom za određeni slučaj nije drukčije određeno ugovorna zabrana

natjecanja obvezuje radnika samo ako je poslodavac ugovorom preuzeo obvezu da će radniku za vrijeme trajanja zabrane isplaćivati naknadu najmanje u iznosu polovice prosječne plaće isplaćene radniku u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu

(2) Naknadu iz stavka 1 ovoga članka poslodavac je dužan isplatiti radniku najkasnije do petnaestog u mjesecu za prethodni mjesec

(3) Ako je dio plaće radnika namijenjen za pokriće određenih troškova u vezi s obavljanjem rada naknada se može razmjerno umanjiti

RADNO PRAVOnaknade mora biti neka određena bdquoznatnijaldquo svota koja će dostajati radniku u situaciji kada mu je onemogućeno stjecanje (vjerojatno) veće i pravičnije zarade kod drugog poslodavca jednake ili slične djelatnosti u kojoj je radnik (vjerojatno) najkompetentniji

Ako je dio plaće koja je radniku isplaćivana za vrijeme trajanja radnog odnosa bio namijenjen za pokriće nekih određenih troškova u vezi s obavljanjem rada (stan smje-štaj na terenu automobil i slične naknade troškova) taj se dio može izuzeti iz izračuna prosječne plaće odnosno kako to ZOR navodi naknada se u tom slučaju može raz-mjerno umanjiti (čl 103 st 3) U svakom slučaju do-tičnu je naknadu poslodavac dužan radniku isplaćivati najkasnije do petnaestog u mjesecu za prethodni mjesec (čl 103 st 2)

Dakle ako poslodavac poštuje odredbe o visini ugovo-rene naknade i uredno ju isplaćuje za vrijeme trajanje za-brane natjecanja tada je radnik vezan ugovorenom zabra-nom natjecanja do najdulje dvije godine te će odgovarati poslodavcu za štetu u slučaju postupanja protivno zabrani

Na kraju ovog odjeljka još treba reći kako radniku pripada naknada plaće na temelju ugovorne zabrane na-tjecanja i ako se za vrijeme trajanja ugovorne zabrane natjecanja zaposli kod poslodavca koji nije u tržišnom natjecanju s radnikovim ranijim poslodavcem Razlog za to je taj što ZOR predviđa poslodavčevu obvezu plaćanja naknade vezane uz zabranu zapošljavanja kod konku-rentskog poslodavca te je bitno samo da se radnik ne za-posli kod takvog poslodavca Činjenica da se nije zaposlio kod takvog poslodavca govori da on svoju obvezu poštuje te mu pripada naknada plaće

10 UGOVORNA KAZNA11

ZOR propisuje da se za slučaj neispunjavanja ugovor-ne zabrane natjecanja može ugovoriti ugovorna kazna (čl 106 st 1 ZOR-a) U tom slučaju poslodavac može tražiti samo isplatu ugovorne kazne ZOR-om je međutim ostav-ljena mogućnost da se uz ugovornu kaznu ugovori i nakna-da veće štete To se da iščitati iz st 2 koji ograničava po-slodavca na traženje isplate ugovorne kazne ako je samo ona ugovorena Drugim riječima moguće je predvidjeti i naknadu veće štete dakako uz očekivano ispunjenje obve-ze Pritom obveza ispunjenja obveze i naknada štete kao prava jedne odnosno obveze druge strane postoje na te-melju samog zakona dok se ugovorna kazna mora izričito ugovoriti i to pisano To proizlazi iz odredbe čl 351 st 2 ZOO-a koja kaže da ugovorna kazna mora biti ugovorena u obliku propisanom za ugovor iz kojeg je nastala obveza na čije se ispunjenje odnosi

Naknada štete predstavlja zakonsko pravo poslodav-ca da dođe do naknade pretrpljene štete do koje je doš-lo zbog povrede ugovorne zabrane natjecanja od strane druge stranke Ugovorna kazna prema čl 350 ZOO-a12

11 ZOR čl 106 Ugovorna kazna(1) Za slučaj nepoštivanja ugovorne zabrane natjecanja može se ugovoriti ugovorna

kazna(2) Ako je za slučaj nepoštivanja ugovorne zabrane natjecanja predviđena samo

ugovorna kazna poslodavac može u skladu s općim propisima obveznoga prava tražiti samo isplatu te kazne a ne i ispunjenje obveze ili naknadu veće štete

(3) Ugovorna kazna iz stavka 1 ovoga članka može se ugovoriti i za slučaj da poslodavac ne preuzme obvezu isplate naknade plaće za vrijeme trajanja ugovorne zabrane natjecanja ako je u vrijeme sklapanja takvog ugovora radnik primao plaću veću od prosječne plaće u Republici Hrvatskoj

12 ZOO čl 350 Ugovorna kazna

je novčani iznos (ili neka druga materijalna korist) koju će dužnik platiti (ili pribaviti) vjerovniku ako ne ispuni svoju obvezu ili ako zakasni s njezinim ispunjenjem U skladu s čl 355 st 2 ZOO-a vjerovnik koji je pretrpio štetu veću od svote ugovorne kazne ima pravo zahtije-vati razliku do potpune naknade štete no ZOR za slučaj ugovorne kazne na temelju ugovorne zabrane natjecanja kako smo već naveli to omogućuje ako nije ugovorena samo ugovorna kazna Ponavljamo ako je ugovorena samo ugovorna kazna onda poslodavac može zahtijeva-ti samo njezinu isplatu ali ne i naknadu (potencijalno) veće štete ili ispunjenje obveze Dakle naknadu sveuku-pne štete koja mu je mogla nastati kršenjem ugovorne za-brane natjecanja poslodavac ima pravo tražiti samo ako nije ugovorio samo ugovornu kaznu

Ugovorna kazna poput ograničenja radniku nametnu-tih ugovornom zabranom natjecanja ne smije biti takva da nerazmjerno ograničava rad i napredovanje radnika (v čl 102 st 5) Ako bi sud prilikom spora o ugovornoj kazni odlučio da ugovorna kazna bdquonerazmjerno ograničava rad i napredovanje radnikaldquo poslodavcu će biti odbijen zahtjev kojim od radnika traži isplatu ugovorne kazne Ako je pak ugovorna kazna primjerena te stoga obvezujuća posloda-vac može zbog radnikove povrede ugovorne zabrane na-tjecanja zahtijevati njezinu isplatu (uključujući i zatezne kamate od trenutka kada radnik dolazi u zakašnjenje)13

Treba reći i kako je ugovorna kazna prema čl 352 st 114 ZOO-a akcesorne prirode odnosno sporazum o ugovor-noj kazni dijeli pravnu sudbinu obveze na čije se osigura-nje odnosi Dakle kada glavna obveza (ugovorna zabra-na natjecanja) ne postoji ili ne obvezuje radnika tada ni ugovorna kazna ne obvezuje radnika odnosno radnik ju nije obvezan platiti u slučaju kršenja ugovorne zabrane natjecanja (opet treba uputiti na čl 103 st 1) Isto proi-zlazi iz presude Vrhovnog suda od 5 veljače 2014 godine gdje stoji U konkretnom slučaju drugostupanjski je sud za-ključio da odredba II Ugovora o radu kojom je ugovorena zabrana utakmice nerazmjerno ograničava rad i napredo-vanje tuženika obzirom na područje vrijeme i cilj zabranehellip Dakle u odnosu na opravdane poslovne interese tužiteljahellip navedenom odredbom o zabrani utakmice nerazmjerno se ograničava rad tuženika pa stoga takva ugovorna zabrana utakmice ne obvezuje tuženika hellipkako ne postoji glavna tu-ženikova obveza to ne postoji niti obveza

plaćanja ugovorne kazne Navedeno shvaćanje pravilnim prihvaća i ovaj sud te isto nije dovedeno u pitanje revizij-skim navodima (Revr 155012-2)

Dodajmo i da je radnik ovlašten od suda zahtijevati smanjenje svote ugovorene kazne ako smatra da je ona nerazmjerno visoka s obzirom na vrijednost i značenje objekta obveze15

(1) Vjerovnik i dužnik mogu ugovoriti da će dužnik platiti vjerovniku određeni novčani iznos ili pribaviti neku drugu materijalnu korist ako ne ispuni svoju obvezu ili ako zakasni s njezinim ispunjenjem ili ako je neuredno ispuni

(2) Ako što drugo ne proizlazi iz ugovora smatra se da je kazna ugovorena za slučaj da dužnik kasni s ispunjenjem

(3) Ugovorna kazna ne može biti ugovorena za novčane obveze13 ZOO čl 183 Kada dužnik dolazi u zakašnjenje(2) Ako rok za ispunjenje nije određen dužnik dolazi u zakašnjenje kad ga vjerovnik

pozove da ispuni obvezu usmeno ili pisano izvansudskom opomenom ili započinjanjem nekog postupka čiji je cilj da se postigne ispunjenje obveze

14 ZOO čl 352 Pravna sudbina sporazuma(1) Sporazum o ugovornoj kazni dijeli pravnu sudbinu obveze na čije se osiguranje

odnosi15 ZOO čl 354 Smanjenje ugovorne kazne

RADNO PRAVOZOR u čl 106 st 3 dopušta ugovaranje ugovorne ka-

zne i za slučaj da poslodavac ne preuzme obvezu isplate naknade plaće za vrijeme trajanja ugovorne zabrane na-tjecanja ako je u vrijeme sklapanja takva ugovora rad-nik primao veću plaću od prosječne plaće u Republici Hr-vatskoj Taj je stavak u suprotnosti sa čl 103 st 1 koji kaže da ugovorna zabrana natjecanja obvezuje radnika samo ako je poslodavac ugovorom preuzeo obvezu da će radniku za vrijeme trajanja zabrane isplaćivati naknadu najmanje u svoti polovine prosječne plaće isplaćene rad-niku u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu Bez poslodavčeve obveze isplate ne postoji radnikova obveza zabrane natjecanja s poslodavcem pa se postavlja pitanje čemu ugovorna kazna ako radnik nije obvezan ispuniti ugovornu zabranu natjecanja

Možda bi bilo logičnije da je zakonodavac propisao ob-vezu poslodavca na jednokratnu isplatu naknade kada je već propisao da se ugovorna kazna može ugovoriti i bez poslodavčeve obveze obročnih plaćanja naknade jednom mjesečno OTako uređena ili bolje reći dopuštena ugo-vorna kazna znači samo obvezu za radnika bez reciproč-ne obveze poslodavca No s druge strane radniku ostaje mogućnost plaćanja ugovorne kazne (u čemu mu može pomoći i budući poslodavac) kako bi bdquootkupioldquo preostalo vrijeme u kojemu bi inače bio obvezan suzdržati se od ula-ska u tržišno natjecanje s bivšim poslodavcem

Na kraju dodajmo da ako radnik i poslodavac ugovore ugovornu kaznu u iznosu određenog broja plaća radnika (npr godišnje ili dvogodišnje plaće radnika) a ne odrede je li riječ o neto ili bruto-svoti plaće tada će biti riječ o bruto-svoti Razlog za to je činjenica da ZOR u čl 92 st 4 kaže da su bdquoplaća i naknada plaće u smislu ovoga Zakona plaća i naknada plaće u bruto iznosuldquo Potvrđuje to i Vr-hovni sud u presudi od 27 lipnja 2012 godine kada kaže hellip pravilno su nižestupanjski sudovi iznos dvogodišnje plaće odredili u bruto iznosu jer je u predmetnom slučaju odredba o ugovornoj zabrani natjecanja utakmice i visini ugovorne kazne ugovorena Ugovorom o radu od 1 siječnja 2004 od kada je na snazi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radu (Nar nov br 11403) koji u čl 22 (opa danas čl 92) propisuje da je plaća u smislu toga Zakona plaća u bruto iznosu (Revr 143811-2)

11 PRESTANAK UGOVORNE ZABRANE NATJECANJA16

111 PROTEK ROKA NA KOJI JE UGOVORENAUgovorna zabrana natjecanja prestat će istekom vreme-

na na koje je ugovorena a svakako istekom roka od dvije godine koliko maksimalno može trajati u skladu s odredbi čl 102 st 2 ZOR-a (v 7) No ima još nekoliko načina koji vode do prestanka ugovorne zabrane natjecanja s ili bez suglasnosti volja radnika i poslodavca a prije vremena na koje je ugovorena

Sud će na zahtjev dužnika smanjiti svotu ugovorne kazne ako nađe da je ona nerazmjerno visoka s obzirom na vrijednost i značenje objekta obveze

16 Članak 104 ndash Prestanak ugovorne zabrane natjecanja(1) Ako radnik otkaže ugovor o radu izvanrednim otkazom zbog toga što je

poslodavac teško povrijedio obvezu iz ugovora o radu ugovorna zabrana natjecanja prestaje važiti ako u roku od mjesec dana od dana prestanka ugovora o radu radnik pisano izjavi da se ne smatra vezanim tim ugovorom

(2) Ugovorna zabrana natjecanja prestaje važiti kada poslodavac otkaže ugovor o radu a nema za to ovim Zakonom opravdan razlog osim ako u roku od petnaest dana od otkaza ugovora obavijesti radnika da će mu za vrijeme trajanja ugovorne zabrane natjecanja plaćati naknadu iz članka 103 ovoga Zakona

112 SPORAZUM STRANAKAPrije svega ugovorna zabrana natjecanja je sporazum

između poslodavca i radnika pa može prestati i sporazu-mom između ugovaratelja Najčešći takav slučaj bit će onaj kod sporazumnog raskida ugovora o radu kojim je moguće isključiti ugovornu zabranu natjecanja a time i sve njezine učinke To proizlazi i iz Presude VSRH od 7 veljače 2017 godine u kojoj stoji sljedeće U odnosu na novčanu tražbinu zbog ugovorne zabrane natjecanja pra-vilno su nižestupanjski sudovi odbili i taj zahtjev tužiteljice zaključivši da iako je ugovorom o radu ugovorena zabrana natjecanja šest mjeseci nakon prestanka ugovora o radu koje zabrane se tužiteljica pridržavala u predmetnom je sporazumu (opa Sporazum o prestanku ugovora o radu na neodređeno vrijeme) jasno navedeno da stranke jedna prema drugoj nemaju nikakvih potraživanja ali isto tako da se tim sporazumom isključuju i zamjenjuju svi prethod-ni ugovori dogovori i sporazumi stranaka odnosno svi usmeni i pismeni uglavci (ugovora o radu) Nema sumnje da do prestanka ugovorne zabrane natjecanjahellip može doći i sporazumom samih ugovornih stranaka kao što je to bilo u ovom slučaju Zbog toga su nižestupanjski sudovi pravil-no ocijenili da je sporazumom o prestanku ugovora o radu ugovorna zabrana natjecanja prestala obvezivati stranke stoga je i tužbeni zahtjev na isplatu novčane tražbine osno-vano odbijen (Revr 214815-3)

113 IZVANREDNI OTKAZ RADNIKA ZBOG TEŠKE POVREDE OBVEZE IZ RADNOG ODNOSA

U čl 104 st 1 ZOR propisuje da će do prestanka ugo-vorne zabrane natjecanja doći u slučaju kada radnik ot-kaže ugovor o radu putem izvanrednog otkaza zbog toga što je poslodavac teško povrijedio neku obvezu iz radnog odnosa (ne i zbog neke druge osobito bitne činjenice zbog koje nastavak radnog odnosa nije moguć)17 Da bi do toga uistinu i došlo radnik mora u roku od mjesec dana od dana prestanka ugovora o radu (dan dostave otkaza poslo-davcu) pismeno obavijestiti (sada već bivšeg) poslodavca kako se više ne smatra vezanim ugovorom (ili klauzulom) o ugovornoj zabrani natjecanja Navedeni rok od mjesec dana je prekluzivan pa nakon njegova isteka radnik gubi pravo izjaviti kako se ne smatra više vezanim ugovornom zabranom natjecanja pa bi ona za njega ako ne obavijesti poslodavca i dalje vrijedila

Moguće je da poslodavac ospori radnikov izvanredni otkaz odnosno da ospori opravdanost razloga za izvan-redni otkaz pa se postavlja pitanje što bi poslodavčev možebitni uspjeh u sudskom sporu značio za ugovornu zabranu natjecanja S obzirom na to da poslodavac može u skladu s ustavnim načelom slobode rada od radnika u slučaju nezakonitog (izvanrednog) otkaza potraživati samo naknadu pretrpljene štete zbog takvog otkaza (ne i utvrđivanje da otkaz nije bio dopušten i vraćanja radnika na posao) nameće se sljedeće rješenje poslodavac bi u sudskom sporu morao prvo kao prethodno pitanje doka-zati nepostojanje teške povrede radne obveze a potom bi

17 ZOR čl 116 st 1 Izvanredni otkaz ugovora o radu(1) Poslodavac i radnik imaju opravdani razlog za otkaz ugovora o radu sklopljenog

na neodređeno ili određeno vrijeme bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznoga roka (izvanredni otkaz) ako zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ili neke druge osobito važne činjenice uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka nastavak radnog odnosa nije moguć

RADNO PRAVOmogao tražiti ostvarivanje prava koja proizlaze iz ugovor-ne zabrane natjecanja

114 NEOPRAVDANI OTKAZ UGOVORA O RADUDo prestanka važenja ugovorene ugovorne zabrane na-

tjecanja doći će i u situaciji kada poslodavac otkaže ugovor o radu a nema za to ZOR-om opravdani razlog osim ako u roku od petnaest dana od otkaza ugovora o radu obavijesti radnika da će mu za vrijeme trajanja ugovorne zabrane na-tjecanja plaćati naknadu iz čl 103 (čl 104 st 2 ZOR-a) Otkaz ugovora o radu bez opravdanog razloga ne postoji u važećem ZOR-u pa treba uzeti da se ta odredba odnosi na nezakonito otkazane ugovore o radu što dovodi do zani-mljive (i pomalo neobične) situacije

Konkretnije poslodavac koji je nezakonito otkazao ugovor o radu bez opravdanog razloga ovlašten je u roku od petnaest dana od otkaza radnika obavijestiti da će mu za vrijeme ugovorene zabrane natjecanja isplaći-vati naknadu najmanje u svoti polovine prosječne plaće isplaćene radniku u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu Ako poslodavac iskoristi tu zakonom danu mo-gućnost radnika obvezuje ugovorna zabrana natjecanja Poslodavac pak ovom obavijesti gotovo pa priznaje da je dao otkaz bez opravdanog razloga što bi radnik mogao koristiti kao dokaz u postupku koji bi se vodio zbog ne-dopuštenosti otkaza

Naime radnik uvijek ima mogućnost osporavati do-puštenost otkaza Ako bi u tome uspio zbog povrata u prijašnje stanje kakvo bi bilo da odluka o otkazu nije ni donesena radnik bi poslodavcu morao vratiti isplaćenu naknadu S druge strane s obzirom na to da bi radniku pripadalo pravo na naknadu plaće za vrijeme prekida rada na temelju nezakonitog otkaza može doći do prijeboja me-đusobnih potraživanja Ako radniku ne bi bilo prihvatljivo nastaviti radni odnos imao bi i pravo na naknadu štete18

12 ODUSTANAK OD UGOVORNE ZABRANE NATJECANJA19

Poslodavac može odustati od ugovorne zabrane natje-canja pod uvjetom da o tome pisano obavijesti radnika (čl 105 st 1) U tom slučaju poslodavčeva obveza plaćanja naknade iz čl 103 ZOR-a prestaje nakon isteka roka od tri mjeseca od dana dostave radniku pisane obavijesti o odustanku od ugovorne zabrane natjecanja (čl 105 st 2) ZOR-om je propisan pisani odustanak što znači da bi mo-žebitni usmeni odustanak bio pravno neobvezujući (isto vrijedi i za slučajeve u kojima radnik obavještava poslo-davca ndash v 113)

Ako bi poslodavac samo prestao s isplaćivanjem na-knade ili bi prestao s isplaćivanjem unutar roka od tri mjeseca od spomenute obavijesti tada bi radnik mogao sudskim putem zahtijevati isplatu naknade Možemo reći

18 ZOR čl 125 Sudski raskid ugovora o radu(1) Ako sud utvrdi da otkaz poslodavca nije dopušten a radniku nije prihvatljivo

nastaviti radni odnos sud će na zahtjev radnika odrediti dan prestanka radnog odnosa i dosuditi mu naknadu štete u iznosu od najmanje tri a najviše osam propisanih ili ugovorenih mjesečnih plaća toga radnika ovisno o trajanju radnoga odnosa starosti te obvezama uzdržavanja koje terete radnika

19 ZOR čl 105 Odustanak od ugovorne zabrane natjecanja(1) Poslodavac može odustati od ugovorne zabrane natjecanja pod uvjetom da o

tome pisano obavijesti radnika(2) U slučaju iz stavka 1 ovoga članka poslodavac nije u obvezi plaćati naknadu

iz članka 103 ovoga Zakona nakon isteka roka od tri mjeseca od dana dostave radniku pisane obavijesti o odustanku od ugovorne zabrane natjecanja

da radniku kojemu bivši poslodavac ne isplaćuje nakna-du ugovorne zabrane natjecanja na raspolaganju stoje ovlaštenja o raskidu ugovora zbog neispunjenja iz ZOO-a uključujući i raskid ili izmjenu ugovora zbog promijenje-nih okolnosti

ZOR ne govori o trajanju radnikove obveze u ovom slu-čaju Treba uzeti da radnika obvezuje ugovorna zabrana natjecanja za sve vrijeme za koje je poslodavac dužan pla-ćati naknadu odnosno spomenuta tri mjeseca

13 PRISILNA PROVEDBA UGOVORNE ZABRANE NATJECANJA

Jedno od glavnih pitanja na koje ZOR ne daje odgovor je kako prisilno provesti radnikovo ispunjenje obveze ako se radnik zaposli kod konkurencije Poslodavac bi mogao pred sudom tražiti ispunjenje obveze no s obzirom na ustavno načelo slobode zapošljavanja20 i dugotrajnost po-stupaka pred našim sudovima i slično teško da će se na to i odlučiti To je i jedan od glavnih razloga slaboj primjeni ugovorne zabrane natjecanja kod nas

Kada je riječ o nesklapanju poslova s kojima radnik konkurira bivšem poslodavcu bilo bi moguće tražiti pri-vremenu mjeru putem kojem bi mu se zabranilo daljnje sklapanje takvih poslova Oni poslovi koji su već skloplje-ni najvjerojatnije će proizvoditi pravne učinke

S druge strane ispunjenje obveze od strane poslodav-ca znači isplatu radniku naknade plaće tijekom trajanja ugovorne zabrane natjecanja ako ona nije isključena pu-tem ugovorne kazne (o čemu smo već pisali kao o nelo-gičnosti zakonskog rješenja) Ako poslodavac ne ispuni svoju obvezu radnik može svoje pravo ostvarivati prisil-no sudskim putem

14 ZAKLJUČAKZbog svih navedenih zakonskih nelogičnosti nedoreče-

nosti i kontradiktornosti ugovorna zabrana natjecanja nije osobito popularna među poslodavcima u Republici Hrvat-skoj Osim manjkave legislature dodatni razlozi za to su i mišljenje dobrog dijela poslodavaca kako su sudovi naklo-njeni radnicima a tu je i poslovična sporost našeg sudstva što nikako ne odgovara zahtjevima gospodarstva

Potencijalno rješavanje tih raznih nedostataka prak-tičnog i teorijskog karaktera te smislenije uređenje ovog instituta u nekoj bi budućoj noveli ZOR-a ugovornoj zabrani natjecanja moglo donijeti veću popularnost a profitirat bi trebali i radnici Poslodavci željni primjene ugovorne zabrane svojim će radnicima morati ponuditi odgovarajuće uvjete kako za vrijeme trajanja ugovora o rada tako i poslije u protivnom će teško s njima sklopiti sporazum kojim im se ograničava mogućnost njihova bu-dućeg zapošljavanja

20 Ustav Republike Hrvatske (Nar nov br 5690 13597 0898 11300 12400 2801 4101 5501 7610 8510 i 514) čl 55

(1) Svatko ima pravo na rad i slobodu rada(2) Svatko slobodno bira poziv i zaposlenje i svakomu je pod jednakim uvjetima

dostupno svako radno mjesto i dužnost

DOKUP MINUTA ZA STRUČNE SAVJETEmožete obaviti na

014699-760 mob 0994699-760

EUROPSKO PRAVO

Europska građanska inicijativaDoc dr sc Dragan ZLATOVIĆUDK 3477

Autor u članku objašnjava europsku građansku inicija-tivu koja građanima pruža mogućnost izravnog pristupa Europskoj komisiji pozivajući ju da podnese prijedlog za pravni akt Unije sa svrhom provedbe Ugovora što je omo-gućeno Ugovorom o Europskoj uniji o čemu više u članku

1 UVODUgovor o Europskoj uniji (UEU) jača status građanina

Europske unije (Unija) i poboljšava daljnje demokratsko funkcioniranje Unije osiguravanjem da među ostalima svaki građanin treba imati pravo na sudjelovanje u de-mokratskom životu Unije putem europske građanske inicijative (EGI) Tim se postupkom građanima pruža mo-gućnost izravnog pristupa Europskoj komisiji (dalje Ko-misija) pozivajući ju da podnese prijedlog za pravni akt Unije sa svrhom provedbe Ugovora što je slično pravu dodijeljenom Europskom parlamentu na temelju odredbe čl 225 Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) i Vijeću na temelju odredbe čl 241 UFEU-a

Uredbom (EU) br 2112011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16 veljače 2011 o građanskoj inicijativi (SL L 65 11 3 2011 s izmjenama iz 2012 2013 2014 i 2015) (dalje Uredba) utvrđuju se postupci i uvjeti potrebni za građansku inicijativu kako je predviđeno odredbama čl 11 UEU-a i čl 24 UFEU-a

Prema odredbi čl 11 UEU-a institucije na odgovaraju-ći način omogućuju građanima i predstavničkim udru-gama da objave i javno razmijene svoja stajališta u svim područjima djelovanja Unije Institucije održavaju otvo-ren transparentan i redovit dijalog s predstavničkim udru-gama i civilnim društvom Komisija obavlja šira savjeto-vanja sa zainteresiranim strankama kako bi osigurala koherentno i transparentno djelovanje Unije Najmanje jedan milijun građana državljana znatnog broja država čla-nica može na svoju inicijativu pozvati Komisiju da u okviru svojih ovlasti podnese odgovarajući prijedlog o pitanjima za koja građani smatraju da je potreban pravni akt Unije u svr-hu provedbe Ugovora Postupci i uvjeti koji se zahtijevaju za takvu građansku inicijativu određuju se u skladu s odred-bom čl 24 st 1 Ugovora o funkcioniranju Europske unije

Građanska inicijativa znači inicijativu podnesenu Komisiji u skladu s Uredbom koja poziva Komisiju da u okviru svojih ovlasti iznese svaki primjereni prijedlog o pitanjima za koja građani smatraju da je za provedbu Ugovora potreban pravni akt Unije te koja je dobila pot-poru najmanje jednog milijuna prihvatljivih potpisnika iz najmanje jedne četvrtine svih država članica

Riječ je o instrumentu participativne demokracije koji građanima omogućuje predlaganje konkretnih zako-nodavnih izmjena u svim područjima u kojima je Komisi-ja nadležna podnijeti zakonodavni prijedlog kao što su okoliš poljoprivreda energetika promet ili trgovina

2 ORGANIZATORI I POTPISNICIOrganizatori su građani Unije koji imaju dovoljno go-

dina da imaju pravo glasovati na izborima za Europski parlament Organizatori čine građanski odbor od najma-nje sedam osoba rezidenata najmanje sedam različitih država članica Organizatori određuju jednog predstavni-ka i njegova zamjenika (bdquoosobe za kontaktrdquo) koji povezuju građanski odbor i institucije Unije tijekom postupka te su ovlašteni govoriti i djelovati uime građanskog odbora Organizatori koji su članovi Europskog parlamenta ne ula-ze u najmanji broj potreban da se sastavi građanski odbor

Radi registracije predložene građanske inicijative Ko-misija razmatra samo one informacije koje se odnose na sedam članova građanskog odbora koji su potrebni kako bi se ispunili utvrđeni zahtjevi Komisija može od organizatora zahtijevati da dostave odgovarajući dokaz o ispunjavanju utvrđenih zahtjeva

Da bi mogli pružiti potporu predloženoj građanskoj inicijativi potpisnici moraju biti građani Unije koji imaju dovoljno godina da imaju pravo glasovati na izborima za Europski parlament

3 REGISTRACIJA KOD KOMISIJEPrije početka prikupljanja izjava potpisnika o pot-

pori predložene građanske inicijative od organizatora se zahtijeva da građansku inicijativu registriraju kod Komisije te da dostave informacije utvrđene u prilogu Uredbe osobito o predmetu i ciljevima predložene gra-đanske inicijative

Navedene informacije se na jednom od službenih jezika Unije unose u internetski registar koji Komisija s tom svrhom daje na raspolaganje (bdquoregistarrdquo)

Organizatori za registar i prema potrebi na svojoj mrežnoj stranici redovito osiguravaju ažurirane informa-cije o izvorima potpore i financiranja predložene građan-ske inicijative

Nakon što je registracija potvrđena organizato-ri mogu osigurati predloženu građansku inicijativu na ostalim službenim jezicima Unije radi uključivanja u re-gistar Prijevod predložene građanske inicijative na ostale službene jezike Unije je odgovornost organi-zatora Komisija određuje kontaktnu točku za pružanje pomoći i informacija

U roku od dva mjeseca od primitka informacija utvrđenih u prilogu Uredbe Komisija registrira pred-loženu građansku inicijativu pod jedinstvenim regi-starskim brojem i organizatorima šalje potvrdu pod uvjetom da su ispunjeni sljedeći uvjeti

frac34 sastavljen je građanski odbor i određene su osobe za kontakt u skladu s čl 3 st 2 Uredbe

frac34 razvidno je da predložena građanska inicijativa ne izlazi iz okvira ovlasti Komisije da podnese prijedlog pravnog akta Unije za provedbu Ugovora

frac34 predložena građanska inicijativa očito nije uvredlji-va isprazna i uznemirujuća te

frac34 razvidno je da predložena građanska inicijativa nije u suprotnosti s vrijednostima Unije kako su utvrđe-ne u odredbi čl 2 UEU-a

EUROPSKO PRAVOKomisija odbija registraciju ako nisu ispunjeni ti

uvjeti Ako odbije registrirati predloženu građansku inicija-

tivu Komisija obavješćuje organizatore o razlozima odbijanja i o svim sudskim i izvansudskim pravnim sredstvima koji su im na raspolaganju

Predložena građanska inicijativa koja je registrirana javno se objavljuje u registru Osobe čiji se podatci obra-đuju ne dovodeći u pitanje njihova prava na temelju posebnih propisa o zaštiti osobnih podataka imaju pravo zahtijevati uklanjanje svojih osobnih podataka iz registra nakon isteka dvije godine od dana registra-cije predložene građanske inicijative

Bilo kada prije podnošenja izjava o potpori organizato-ri mogu povući predloženu građansku inicijativu koja je bila registrirana U tom se slučaju u registar unosi indikacija o tome

Potpora za predloženu građansku inicijativuOrganizatori su odgovorni za prikupljanje izjava potpi-

snika o potpori za predloženu građansku inicijativu koja je registrirana Potpisnici mogu samo jednom podržati odre-đenu predloženu građansku inicijativu Ako se izjave o potpori prikupljaju internetskim putem podatci dobiveni s pomoću sustava internetskog prikupljanja pohranjuju se na državnom području države članice

Potpisnici građanske inicijative dolaze iz najmanje jedne četvrtine svih država članica U najmanje jednoj četvrtini dr-žava članica broj potpisnika barem je jednak najmanjem bro-ju građana utvrđenom u posebnom prilogu Uredbe u vrijeme registracije predložene građanske inicijative Ti najmanji brojevi odgovaraju broju članova Europskog parlamenta iza-branih u svakoj državi članici pomnoženom sa 750 Komisija putem delegiranih akata donosi odgovarajuće prilagodbe pri-loga kako bi se vidjela svaka promjena u sastavu Europskog parlamenta Smatra se da potpisnici dolaze iz države članice koja je odgovorna za provjeru njihovih izjava o potpori u skla-du s odredbom čl 8 st 1 podst 2 Uredbe

Nakon prikupljanja potrebnih izjava potpisnika o pot-pori u skladu s čl 5 i 7 Uredbe organizatori podnose izja-ve o potpori u papirnatom ili elektroničkom obliku rele-vantnim nadležnim tijelima iz odredbe čl 15 Uredbe radi provjere i potvrđivanja Nadležna tijela u roku ne duljem od tri mjeseca od primitka zahtjeva provjeravaju izjave o potpori koje su podnesene na temelju odgovarajućih kon-trola u skladu s nacionalnim pravom i praksom ovisno o slučaju Na temelju toga organizatorima isporučuju potvr-du u skladu s predloškom utvrđenim u posebnom prilogu Uredbe kojom se potvrđuje broj valjanih izjava o potpori za dotičnu državu članicu Za potrebe provjere izjava o pot-pori nije potrebna ovjera potpisa

4 PODNOŠENJE GRAĐANSKE INICIJATIVE KOMISIJI

Nakon dobivanja potvrda predviđenih odredbom čl 8 st 2 Uredbe i pod uvjetom da su bili provedeni svi re-levantni postupci i ispunjeni svi uvjeti utvrđeni Ured-bom organizatori mogu podnijeti građansku inicijativu Komisiji uz priložene informacije o svakoj potpori i fi-nanciranju koje su primili za inicijativu Ta se informacija objavljuje u registru

Kada Komisija primi građansku inicijativu frac34 objavljuje bez odgode građansku inicijativu u registru

frac34 prima organizatore na primjerenoj razini da im omo-gući da detaljno objasne pitanja istaknuta građan-skom inicijativom

frac34 u roku od tri mjeseca u priopćenju navodi svoje pravne i političke zaključke o građanskoj inicijativi možebitnim djelovanjima koje namjerava poduzeti i razloge poduzimanja ili nepoduzimanja djelovanja

O tom priopćenju obavješćuju se organizatori Europski parlament i Vijeće te se ono javno objavljuje

Kada su ispunjeni uvjeti iz odredbe čl 10 st 1 t a) i (b) u roku utvrđenom u odredbi čl 10 st 1 t c) Uredbe organizatorima se pruža prilika da predstave građan-sku inicijativu na javnom saslušanju Komisija i Europ-ski parlament osiguravaju da je to saslušanje organizirano u Europskom parlamentu prema potrebi zajedno s drugim takvim institucijama i tijelima Unije koja žele sudjelovati i da je Komisija predstavljena na primjerenoj razini

5 ODGOVORNOST I SANKCIJEOrganizatori su odgovorni za bilo kakvu štetu koju

uzrokuju pri organiziranju građanske inicijative u skladu s mjerodavnim nacionalnim pravom

Države članice osiguravaju da organizatori budu pri-mjereno kažnjeni za kršenja te Uredbe a osobito za

frac34 lažne izjave organizatora frac34 neovlaštene upotrebe podataka

Kazne moraju biti učinkovite proporcionalne i odvra-ćajuće

6 UMJESTO ZAKLJUČKAU nastavku iznosimo primjere europskih građanskih

inicijativa te primjere iz prakse Suda Europske unijePrimjeri europskih građanskih inicijativa

Primjeri uspješnih europskih građanskih inicijativa suYacute bdquoZabrana glisofata i zaštita ljudi i okoliša od tok-

sičnih pesticidaldquo ndash 25 siječnja 2017Yacute bdquoStop vivisectionldquo ndash 22 lipnja 2012Yacute bdquoJedan od nasldquo ndash 11 svibnja 2012Yacute bdquoVoda i odvodnja su ljudsko pravo Voda je javno

dobro a ne robaldquo ndash 10 svibnja 2012bdquoRight2Waterrdquo prva je europska građanska inicijativa

za koju je prikupljen potrebni broj potpisa Dostavljena je Komisiji 20 prosinca 2013 Organizatori su se 17 veljače 2014 sastali s potpredsjednikom Komisije Maro-šem Šefčovičem Javno saslušanje održano je 17 veljače 2014 u Europskom parlamentu Komisija je 19 ožujka 2014 donijela Komunikaciju kojom su utvrđene mjere koje namjerava poduzeti kao odgovor na inicijativu

Komisija se obvezala da će posebno poduzeti sljedeće mjere

Yacute poduprijeti provedbu propisa EU-a o kvaliteti vode na temelju preuzetih obveza iz Sedmog akcijskog programa za zaštitu okoliša i Plana za vode

Yacute pokrenuti javno savjetovanje na razini EU-a o Di-rektivi o vodi za piće osobito o lakšem pristupu kva-litetnoj vodi u EU-u

Yacute unaprijediti transparentnost upravljanja podacima o komunalnim otpadnim vodama i vodi za piće te razmotriti ideju vrednovanja kvalitete vode

Yacute među dionicima ostvariti sustavniji dijalog o tran-sparentnosti u vodnom sektoru

EUROPSKO PRAVOYacute surađivati s postojećim inicijativama kako bi se osigu-

rao veći skup referentnih vrijednosti za vodne uslugeYacute poticati inovativne pristupe za razvojnu pomoć

(npr potpora za partnerstva pružatelja vodnih uslu-ga i javno-javna partnerstva) promicati razmjenu najboljih praksi među državama članicama (npr o instrumentima solidarnosti) i utvrditi nove moguć-nosti za suradnju

Yacute zagovarati univerzalni pristup sigurnoj vodi za piće i odvodnji kao jedno od prioritetnih područja u okvi-ru ciljeva održivog razvoja

Iz prakse Suda Europske unije

Presuda u predmetu C-58915 PAlexios AnagnostakisKomisija od 12 rujna 2017Sud potvrđuje da se ne može registrirati prijedlog za

europsku građansku inicijativu koji je grčki državljanin podnio kako bi se omogućilo brisanje javnog duga zemlje u stanju nužde Predmet takve inicijative naime nema nikakva temelja u Ugovorima

Prema Ugovoru u EU-u građani Unije kojih je barem milijun i koji dolaze iz barem jedne četvrtine država člani-ca mogu pokazati inicijativu i pozvati Komisiju da u okvi-ru svojih ovlasti predloži zakonodavcu Unije da donese pravni akt za provedbu Ugovoracirc (bdquoeuropska građanska inicijativardquo) Prije nego što mogu početi prikupljati po-trebne potpise organizatori moraju registrirati europsku građansku inicijativu pri Komisiji koja među ostalim ispituje njezin predmet i njezine ciljeve Komisija može odbiti registrirati prijedlog inicijative osobito kada njezin predmet očito ne potpada pod njezine nadležnosti predla-ganja pravnog akta zakonodavcu Unije

Alexios Anagnostakis grčki državljanin autor je prijedloga za europsku građansku inicijativu bdquoMilijun potpisa za solidarnu Europurdquo koji je Komisiji podnesen 13 srpnja 2012 Predmet je te inicijative propisivanje u zakonodavstvu Unije bdquonačela stanja nužde prema kojem je kad je financijski i politički opstanak države ugrožen zbog povrata nepriličnog duga odbijanje plaćanja tog duga nužno i opravdanordquo Prijedlog inicijative upućuje na ekonomsku i monetarnu politiku (članci 119 do 144 UFEU-a) kao na pravni temelj za uvođenje tog načela

Odlukom Komisije C (2012) 6289 final od 6 rujna 2012 o zahtjevu za registraciju europske građanske inicijative bdquoMilijun potpisa za solidarnu Europurdquo koji je Komisiji podnesen 13 srpnja 2012 Komisija je odbila registrirati prijedlog A Anagnostakisa uz obrazloženje da on očito ne potpada pod njezine ovlasti A Anagno-stakis stoga je Općem sudu Europske unije podnio tužbu radi poništenja Komisijine odluke Presudom od 30 ruj-na 2015 AnagostakisKomisija (T-45012) Opći je sud odbio tužbu A Anagnostakisa smatrajući da Komisija s obzirom na Ugovore nema ovlast predlagati zakonodavcu Unije uvođenje načela prema kojem se javni dug zemalja u stanju nužde treba moći brisati A Anagnostakis stoga je podnio žalbu Sudu radi ukidanja presude Općeg suda

Ovom presudom Sud odbija žalbu A Anagnostakisa i time potvrđuje presudu Općeg suda

Sud najprije ističe da vodeći računa o važnosti europ-ske građanske inicijative kao sredstva građana da sudje-luju u demokratskom životu Unije Komisija mora jasno

obrazložiti svaku odluku kojom odbija registraciju prijed-loga inicijative Međutim imajući u vidu da je predmet-ni prijedlog inicijative vrlo sažet i nedovoljno jasan Sud potvrđuje zaključak Općeg suda prema kojem je u ovom slučaju Komisijina odluka dovoljno obrazložena

Sud nadalje provjerava pravno razlaganje Općeg suda u vezi s člankom 122 stavkom 1 UFEU-a prema kojem Vijeće može u duhu solidarnosti među državama članica-ma donijeti mjere primjerene gospodarskim prilikama Sud kao i Opći sud smatra da ta odredba UFEU-a ne obu-hvaća mjere čiji je osnovni cilj ublažiti ozbiljnost proble-ma financiranja države članice Osim toga Sud potvrđuje da ta odredba ne može biti osnova za donošenje mjere ili načela kojim se u biti ovlašćuje država članica da jedno-strano odluči ne vratiti sav svoj dug ili njegov dio

Što se tiče analize članka 122 stavka 2 UFEU-a na te-melju kojeg Vijeće može odobriti Unijinu financijsku pomoć državi članici koja se nalazi u poteškoćama zbog prirodnih katastrofa ili izvanrednih okolnosti izvan njezine kontrole Sud je i tu potvrdio pravno razlaganje Općeg suda Dakle i Sud smatra da ta odredba UFEU-a s jedne strane ne može opravdati uvođenje u zakonodavstvo općeg i trajnog meha-nizma koji se temelji na načelu prema kojem se u stanju nuž-de dug ne vraća i čiji je jedini cilj s druge strane financijska pomoć koju dodjeljuje Unija a ne države članice Tako je Opći sud valjano presudio da uvođenje načela stanja nužde ne može potpadati pod pojam pomoći koju dodjeljuje Unija jer takvo načelo ne obuhvaća samo dug države članice pre-ma Uniji nego i dug koji imaju druge javnopravne ili privat-nopravne osobe (među kojima i države članice)

Naposljetku Sud kao i Opći sud smatra da načelo stanja nužde ne može biti opravdano ni člankom 136 UFEU-a na temelju kojeg Vijeće donosi mjere kojima jača koordinaciju i nadzor proračunske discipline država čla-nica europodručja i kojima izrađuje smjernice ekonom-ske politike tih država Naime ni na kojem se temelju ne može zaključiti da bi svrha uvođenja načela stanja nužde bila jačanje koordinacije proračunske discipline ili da potpada pod smjernice ekonomske politike to više što je učinak tog načela u stvarnosti zamijeniti slobodnu volju ugovornih stranaka zakonodavnim mehanizmom jedno-stranog napuštanja javnog duga iz članka 136 UFEU-a

Presuda u predmetu C-42016 PBalaacutezs-Aacuterpaacuted Izsaacutek i Attila DabisKomisija od

7ožujka 2019Komisija je počinila pogrešku koja se tiče prava time

što je odbila registrirati europsku građansku inicijativu za poboljšanje situacije u regijama s nacionalnim manji-nama Stoga Sud ukida presudu Općeg suda i poništava Komisijinu odluku

Prema Ugovoru o Europskoj uniji u okviru europske građanske inicijative (u daljnjem tekstu EGI) građani Unije tj najmanje jedan milijun njih koji su građani barem jedne četvrtine država članica mogu na svoju inicijativu pozvati Europsku komisiju da u okviru svojih ovlasti predloži zakonodavcu Unije donošenje pravnog akta u svrhu provedbe Ugovora (bdquoeuropska građanska inicijativardquo u daljnjem tekstu EGI) Prije nego što za-počnu s prikupljanjem potrebnog broja potpisa organi-zatori EGI-ja moraju registrirati EGI pri Komisiji koja

EUROPSKO PRAVOmeđu ostalim razmatra njegov predmet i ciljeve Komi-sija može odbiti registrirati EGI osobito ako on razvidno izlazi iz okvira njezinih ovlasti

U skladu s tim pravilima su Balaacutezs-Aacuterpaacuted Izsaacutek i Attila Dabis zajedno s pet drugih osoba u lipnju 2013 podni-jeli Komisiji prijedlog EGI-ja naslovljen bdquoKohezijska poli-tika za jednakost regija i održivost regionalnih kulturardquo (bdquoCohesion policy for the equality of the regions and su-stainability of the regional culturesrdquo) Cilj te inicijative je da kohezijska politika Unije posveti posebnu pozornost zemljopisnim područjima čije su etničke kulturne vjer-ske ili jezične značajke različite od značajki okolnih regi-ja (u daljnjem tekstu regije s nacionalnim manjinama) Glavni cilj inicijative je dakle da regijama s nacionalnim manjinama omogući pristup u obliku mjera potpore oču-vanja ili razvoja prednostima koje proizlaze iz navedene politike kako bi se spriječilo da one u odnosu na okolne regije gospodarski budu stavljene u nepovoljniji položaj

U tom kontekstu organizatori EGI-ja osobito tvrde da pro-vedba kohezijske politike Unije ugrožava etničke kulturne vjerske ili jezične značajke regija s nacionalnim manjinama i da su te značajke ozbiljne i trajne demografske poteškoće koje Unija mora suzbiti u okviru svoje kohezijske politike

Odlukom Komisije C (2013) 4975 od 25 srpnja 2013 o zahtjevu za registraciju europske građanske inicijative bdquoKo-hezijska politika za jednakost regija i održivost regionalnih kulturardquo Komisija je odbila registrirati prijedlog EGI-ja jer razvidno izlazi iz okvira njezinih ovlasti da podnese prijed-log za pravni akt zakonodavcu Unije B-A Izsaacutek i A Dabis podnijeli su tužbu Općem sudu Europske unije radi poni-štenja Komisijine odluke Međutim presudom Općeg suda od 10 svibnja 2016 Balaacutezs-Aacuterpaacuted Izsaacutek i Attila DabisKomisija (T-52913) Opći sud odbio je tužbu podnesenu protiv te odluke među ostalim zbog toga što organizatori nisu dokazali postojanje navedene ugroze i poteškoća

B-A Izsaacutek i A Dabis potom su podnijeli žalbu pred Sudom EU-a protiv presude Općeg suda

Svojom današnjom presudom Sud podsjeća na to da je cilj EGI-ja da se njime potakne sudjelovanje građana i Unija učini dostupnijom tako da građanima taj instru-ment bude lako dostupan

U tom pogledu Sud utvrđuje da je što se tiče pitanja može li kohezijska politika biti pravna osnova za uzima-nje u obzir na razini Unije interesa regija s nacionalnim manjinama koje smatraju da su tom politikom u nepo-voljnijem položaju pa čak i ugrožene Opći sud smatrao da odgovor na to pitanje mora sadržavati ocjenu činjenica i dokaza za koje je teret dokazivanja na organizatorima EGI-ja Međutim Sud ističe da je takvim rasuđivanjem Opći sud počinio pogrešku koja se tiče prava u pogledu uvjeta registracije EGI-ja i podjele zadaća između orga-nizatora EGI-ja i Komisije u okviru postupka registracije koji iz toga proizlazi

Naime pitanje ulazi li mjera predložena u vezi s EGI-jem u okvir Komisijinih ovlasti nije činjenično pitanje ili ocjena dokaza koji kao takvi podliježu pravilima tereta dokazivanja nego je u biti pitanje tumačenja i primjene odredbi Ugovora

Stoga kada je Komisiji podnesen zahtjev za registraci-ju prijedloga EGI-ja u tom stadiju nije na njoj da ispita jesu li dokazani svi istaknuti činjenični elementi ni je li obrazloženje na kojem se temelje prijedlog i predložene mjere dostatno Ona mora samo ispitati mogu li se s objektivne točke gledišta poduzeti apstraktno planirane mjere na temelju Ugovora

U tim okolnostima Sud ukida presudu Općeg Suda i osporavanu Komisijinu odluku

Sud međutim potvrđuje utvrđenje Općeg suda prema kojem etničke kulturne vjerske ili jezične značajke regi-ja s nacionalnim manjinama ne ulaze u pojam bdquoozbiljne i trajne demografske poteškoćerdquo te se slijedom toga ne mogu uzeti u obzir u okviru tog pojma u svrhe kohezijske politike Naime ne može se smatrati da su te značajke sustavne poteškoće za gospodarski razvoj u odnosu na okolne regije

Europski parlament usvojio je Prijedlog Direktive o ne-poštenim trgovačkim praksama u odnosima između po-duzeća u lancu opskrbe hranom koja je stupila na snagu 25 travnja 2019 godine s ciljem smanjenja pojave ne-poštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom kroz uvođenje minimalnog zajedničkog standarda zaštite na razini Europske unije koji bi trebao pridonijeti primjere-nijem životnom standardu poljoprivrednog stanovništva

Autor u članku navodi područje primjene navedene Direk-tive i obveze država članica u njezinoj provedbi osobito zabranu nepoštenih trgovačkih praksi te određivanju pro-vedbenog tijela koje će na nacionalnoj razini biti nadležno za provedbu zabrane nepoštenih trgovačkih praksi

1 UVODEuropski parlament usvojio je Prijedlog Direktive

Europskog parlamenta i Vijeća o nepoštenim trgovač-kim praksama u odnosima između poduzeća u lancu opskrbe hranom od 17 travnja 2019 koja je stupila

Direktiva o nepoštenim trgovačkim praksama u odnosima između poduzeća u lancu opskrbe hranomBernard ILJAZOVIĆ dipl iurUDK 3391

EUROPSKO PRAVOna snagu 25 travnja 2019 godine1 (dalje Direktiva) s ciljem smanjenja pojave nepoštenih trgovačkih prak-si u tom lancu kroz uvođenje minimalnog zajedničkog standarda zaštite na razini Europske unije koji bi trebao pridonijeti primjerenijem životnom standardu poljopri-vrednog stanovništva

Poljoprivredna djelatnost je posebice osjetljiva na po-slovne rizike uzimajući u obzir činjenicu da je ovisna o bio-loškim procesima da su poljoprivredni proizvodi u manjoj ili većoj mjeri kvarljivi i ovisni o sezoni te da je izložena različitim nepredvidljivim vremenskim uvjetima Kako je poljoprivredna politika sve više usmjerena na tržište do-bro upravljanje u lancu opskrbe hranom postaje sve zna-čajnije za subjekte odnosno poljoprivredne proizvođače i njihovo sudjelovanje u tržišnom natjecanju pod poštenim uvjetima U lancu opskrbe hranom gospodarski subjekti s većom pregovaračkom snagom koristeći svoj položaj sve češće primjenjuju nepoštene trgovačke prakse koje se naj-više negativno odražavaju na gospodarsku održivost malih i srednjih subjekata odnosno malih ili srednjih dobavljača poljoprivrednih proizvoda u tom lancu

Da bi se izbjegle neželjene posljedice (posebice u smi-slu neopravdanog rasta cijena) preusmjeravanja trgovine s poljoprivrednih proizvođača i njihovih udruženja koji proizvode prerađene proizvode na nezaštićene dobavljače nužno je osigurati zaštitu malih i srednjih posrednih dobavljača u fazama udaljenima od primarne proizvod-nje kroz uspostavljanje mjerodavnih pravila koja bi se primjenjivala na poslovne prakse velikih gospodarskih su-bjekata u lancu opskrbe hranom koji imaju veću relativnu pregovaračku snagu pri trgovanju s malim i srednjim do-bavljačima S obzirom da je većina država članica već naci-onalnim zakonodavstvima propisala pravila o nepoštenim trgovačkim praksama koja nisu međusobno usklađena Direktivom želi se uvesti minimalni standardi zaštite u skladu s pravom Unije

Na taj bi se način državama članicama omogućilo da mjerodavna pravila uključe u svoja nacionalna zakono-davstva s ciljem uspostavljanja kohezivnog sustava No državama članicama ostavlja se sloboda da nacionalnim zakonodavstvom donose i primjenjuju stroža pravila ko-jima bi se štitili mali i srednji dobavljači te kupci od ne-poštenih trgovačkih praksi u odnosima između poduzeća u lancu opskrbe hranom od onih propisanih Direktivom pod uvjetom da su ta nacionalna pravila u skladu s pravili-ma o funkcioniranju unutarnjeg tržišta

2 PODRUČJE DIREKTIVEPredmetnom Direktivom utvrđuje se minimalni popis

zabranjenih nepoštenih trgovačkih praksi između kupa-ca i dobavljača u lancu opskrbe hranom te minimalna pravi-la u pogledu provedbe tih zabrana i mehanizmi za koordina-ciju između provedbenih tijela Države članice obvezne su uskladiti svoja nacionalna zakonodavstva s odredbama Direktive najkasnije do 1 svibnja 2021 godine

S obzirom da razlike u pregovaračkoj moći koje od-govaraju gospodarskoj ovisnosti dobavljača o kupcu u

1 Direktiva (EU) 2019633 Europskog parlamenta i Vijeća od 17 travnja 2019 o nepoštenim trgovačkim praksama u odnosima među poduzećima u lancu opskrbe poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima (SL EU L 111) httpdataeuropaeuelidir2019633oj

većini slučajeva dovode do toga da veći gospodarski su-bjekti nameću nepoštene trgovačke prakse manjim gos-podarskim subjektima bilo je potrebno osigurati zaštitu posebice malim i srednjim poduzećima u lancu opskrbe poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima No jedna-ko tako zaštita bi se trebala osigurati i većim poduzeći-ma čiji godišnji promet ne premašuje 350000000 eura kako bi se izbjeglo prenošenje troškova takvih praksi na poljoprivredne proizvođače U skladu s time primjena Direktive odnositi će se i na nepoštene trgovačke prakse do kojih dolazi u vezi s prodajom poljoprivrednih i pre-hrambenih proizvoda od strane dobavljača čiji je godišnji promet viši od 150000000 eura ali ne prelazi svotu od 350000000 eura kupcima čiji godišnji promet premašu-je 350000000 eura

Treba istaknuti da će se pravila odnositi na prehram-bene proizvode odnosno poljoprivredne proizvode koji su namijenjeni uporabi kao hrana uključujući proizvode ribarstva i akvakulture na prerađene poljoprivredne proi-zvode namijenjene uporabi kao hrana te kojima se trguje u cijelom lancu opskrbe hranom a čime se zapravo obuhva-ćaju svi prehrambeni proizvodi kojima se trguje

3 ZABRANA NEPOŠTENIH TRGOVAČKIH PRAKSINepoštene trgovačke prakse mogu se negativno

odraziti na dobitak gospodarskih subjekata prouzročiti pogrešnu raspodjelu resursa te u konačnici uništiti po-slovanje održivih i konkurentnih subjekata Primjerice retroaktivno jednostrano smanjenje ugovorene količine u slučaju pokvarljive robe prouzročit će izgubljeni dobitak za subjekta koji neće moći lako pronaći alternativni pla-sman za tu robu Zakašnjela plaćanja za pokvarljive pro-izvode mjesecima nakon što su isporučeni kupcu koji ih je prodao predstavljat će dodatne financijske troškove za dobavljača Moguća obveza dobavljača da prihvati povrat proizvoda koje kupac nije prodao može predstavljati nepri-mjereni prijenos rizika na dobavljača što će utjecati na si-gurnost njegovih planova i ulaganja Prisiljavanjem dobav-ljača da pridonosi generičkim promidžbenim aktivnostima distributera u trgovini bez ostvarivanja odgovarajuće ko-risti može utjecati na neprimjereno smanjivanje njegove marže Kako se nepoštene trgovačke prakse mogu pojaviti u bilo kojoj fazi prodaje prehrambenih proizvoda odnosno prije tijekom ili nakon prodajne transakcije potrebno je osigurati da se relevantne odredbe Direktive primjenjuju na te prakse kada god se pojave u lancu opskrbe hranom

S ciljem sprječavanja nepoštenih trgovačkih praksi i njihovi štetnih učinaka države članice obvezne su osigu-rati potpunu zabranu sljedećih nepoštenih trgovačkih praksi

1 kupac plaća dobavljaču za pokvarljive prehrambe-ne proizvode nakon isteka 30 kalendarskih dana od primitka računa dobavljača ili nakon isteka 30 kalendarskih dana od datuma isporuke pokvarljivih prehrambenih proizvoda ovisno o tome koji je da-tum kasniji

2 kupac otkazuje narudžbu za pokvarljive prehrambe-ne proizvode u tako kratkom roku da nije razumno očekivati da će dobavljač naći drugi način stavljanja na tržište ili upotrebe tih proizvoda

3 kupac jednostrano i retroaktivno mijenja uvjete ugo-vora o isporuci za poljoprivredne i prehrambene pro-

EUROPSKO PRAVOizvode koji se odnose na učestalost rokove ili količi-nu opskrbe ili isporuke standarde kvalitete ili cijene prehrambenih proizvoda

4 kupac od dobavljača zahtijeva plaćanja koja nisu po-vezana s prodajom poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda dobavljača

5 kupac nezakonito pribavlja koristi ili otkriva poslov-ne tajne dobavljača u skladu s odredbama Direktive (EU) 2016943 Europskog parlamenta i Vijeća2

6 kupac od dobavljača zahtijeva naknadu za troškove proučavanja pritužbi potrošača u vezi s prodajom proizvoda dobavljača usprkos tome što nema ni ne-mara ni krivnje dobavljača

7 dobavljač plaća za propadanje prehrambenih proi-zvoda do kojeg je došlo u prostorima kupca i koje nije prouzročeno nemarom ili pogreškom dobavljača

8 kupac odbija u pisanom obliku potvrditi uvjete ugo-vora o opskrbi između kupca i dobavljača za koje je dobavljač zatražio pisanu potvrdu

No navedeno se neće primjenjivati ako se ugovor o opskrbi odnosi na proizvode koje član organizacije proizvođača između ostalog zadruge isporučuje orga-nizaciji proizvođača čiji je dobavljač član ako statut te organizacije proizvođača ili pravila i odluke predviđe-ni u tom statutu ili pravila i odluke koji iz tog statuta proizlaze sadržavaju odredbe sa sličnim učincima kao uvjeti ugovora o opskrbi

Proizvod će se smatrati pokvarljivim ako se može očekivati da će postati neprikladan za prodaju u roku od 30 dana nakon što dobavljač obavi zadnju etapu berbe proizvodnje ili prerade bez obzira na to je li proizvod dalje prerađivan nakon prodaje i je li se nakon prodaje s njime postupalo u skladu s drugim pravilima poglavi-to pravilima o sigurnosti hrane Naime pokvarljivi pro-izvodi obično se brzo upotrebljavaju ili prodaju te stoga plaćanja za pokvarljive proizvode izvršena više od 30 dana nakon isporuke više od 30 dana nakon isteka do-govorenog razdoblja isporuke ako se proizvodi redovito isporučuju ili više od 30 dana nakon datuma na koji je utvrđena svota koju treba platiti nisu u skladu s pošte-nim trgovanjem Jednako tako nepoštenom trgovačkom praksom smatrat će se i kada dobavljači drugih poljopri-vrednih i prehrambenih proizvoda čekaju plaćanje dulje od 60 dana nakon isporuke dulje od 60 dana nakon iste-ka dogovorenog razdoblja isporuke ako se proizvodi re-dovito isporučuju ili dulje od 60 dana nakon datuma na koji je utvrđena svota koju treba platiti a s ciljem kako bi zaštitila održivost i likvidnost poljoprivrednika

Nadalje države članice morat će osigurati i zabranu sljedećih nepoštenih trgovačkih praksi ako one nisu jasno i nedvosmisleno prethodno dogovorene pri skla-panju ugovora o isporuci ili u okviru naknadnog ugovora između dobavljača i kupca

1 kupac vraća neprodane poljoprivredne i prehrambe-ne proizvode dobavljaču a da pritom ne plaća za te neprodane proizvode niti za uklanjanje tih proizvoda

2 kupac dobavljaču naplaćuje naknadu kao uvjet za skladištenje izlaganje ili uvrštavanje poljoprivred-nih i prehrambenih proizvoda dobavljača

2 Direktiva (EU) 2016943 Europskog parlamenta i Vijeća od 8 lipnja 2016 o zaštiti neotkrivenih znanja i iskustva te poslovnih informacija (poslovne tajne) od nezakonitog pribavljanja korištenja i otkrivanja (SL EU L 157)

3 dobavljač plaća za oglašavanje i marketing poljopri-vrednih i prehrambenih proizvoda koje kupac prodaje

4 kupac dobavljaču zaračunava troškove osoblja zadu-ženog za opremanje prostorija koje se upotrebljavaju za prodaju proizvoda dobavljača

5 kupac zahtijeva od dobavljača da u cijelosti ili di-jelom snosi trošak bilo kakvih popusta na poljopri-vredne i prehrambene proizvode koje kupac prodaje u okviru promidžbe

Navedeno neće predstavljati nepoštenu trgovačku praksu ako kupac prije promidžbe koju je sam pokrenuo navede razdoblje promidžbe i očekivanu količinu poljopri-vrednih i prehrambenih proizvoda koju treba naručiti po sniženoj cijeni

Prije promidžbe ako je tu promidžbu inicirao kupac treba navesti razdoblje promidžbe i očekivanu količinu prehrambenih proizvoda koji će se naručiti

Pri tome se kod ove kategorije nepoštenih trgovačkih praksi može primijeniti ugovorna sloboda strana u odno-su odnosno strane se mogu samostalno dogovoriti o kvali-fikaciji određene prakse kao nepoštene trgovačke prakse

4 PROVEDBENO TIJELOSvaka država članica bit će obvezna imenovati proved-

beno tijelo koje će na nacionalnoj razini biti nadležno za provedbu zabrane navedenih nepoštenih trgovačkih praksi Imenovanje tijela nadležnih za praćenje pravila o nepoštenim trgovačkim praksama dovest će do stvaranja pravne sigurnosti koja će omogućiti djelotvorniju primje-nu u praksi te subjektima omogućiti učinkovitiju insti-tucionalnu zaštitu njihovih prava Kao nadležna tijela za praćenje pravila o nepoštenim trgovačkim praksama moći će se imenovati i postojeća provedbena tijela primjerice iz područja tržišnog natjecanja S obzirom na to da je od do-nošenja Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom (Nar nov br 11717) u Republici Hrvatskoj nadležnost za provedbu zakona preuzela Agen-cija za zaštitu tržišnog natjecanja ona bi mogla preuzeti i provedbu zabrane predmetnih trgovačkih praksi

Provedbeno tijelo tijekom provedbe zabrane nepoštenih trgovačkih praksi imat će sljedeće ovlasti

1 pokrenuti i provesti istragu na svoju inicijativu ili na temelju pritužbe

2 zatražiti od kupca i dobavljača da dostave sve potreb-ne informacije kako bi se provele istrage o zabranje-nim trgovačkim praksama

3 donijeti odluku kojom se utvrđuje povreda zabrana i od kupca zahtijevati da prekine zabranjenu trgovač-ku praksu

4 izreći novčanu kaznu počinitelju povrede ili pokre-tati postupke radi izricanja ili uvođenja novčanih kazni i drugih jednako učinkovitih sankcija te pri-vremenih mjera protiv počinitelja povrede u skladu s nacionalnim pravilima i postupcima

5 objaviti svoje odluke 6 u okviru svojih istraga provoditi nenajavljene in-

spekcije na licu mjesta u skladu s nacionalnim pra-vilima i postupcima

No tijelo će biti ovlašteno suzdržati se od donošenja od-luke kojom se utvrđuje povreda zabrane ako bi se njome mogao otkriti identitet podnositelja pritužbe ili bilo koja druga informacija u odnosu na koju podnositelj pritužbe

EUROPSKO PRAVOsmatra da otkrivanje bilo štetno za njegove interese pod uvjetom da je naveo te informacije kao povjerljive (npr strah od komercijalne odmazde uklanjanjem proizvoda iz ponude smanjenjem količine naručenih proizvoda i slično)

Izrečena sankcija mora biti učinkovita proporcional-na i odvraćajuća te se prilikom izricanja sankcije moraju uzeti u obzir priroda trajanje i ozbiljnost povrede Svrha izricanja sankcija je sprječavanje mogućih neželjenih po-stupanja te poticanje rješavanja spornih pitanja

Naime države članice mogu promicati dobrovoljnu upo-rabu učinkovitih i neovisnih mehanizama za alternativno rješavanje sporova kao što je mirenje radi rješavanja sporova između dobavljača i kupaca u pogledu primjene nepoštenih trgovačkih praksi od strane kupca

Za svaku istragu izvješće treba sadržavati sažeti opis predmeta i rezultata istrage te ako je primjenjivo done-sene odluke

Države članice morat će osigurati da nacionalna proved-bena tijela međusobno surađuju u svim istragama s pre-kograničnim elementima Jednako tako jednom godišnje organizirat će se sastanci na kojima će se raspravljati o učincima primjene Direktive na temelju godišnjih izvje-šća o provedbi i primjeni pravila o nepoštenim trgovačkim praksama u svakoj državi članici za prethodnu godinu te najboljim praksama u njezinoj primjeni sve s ciljem po-boljšanja njezine provedbe

Do 15 ožujka svake godine države članice bit će obve-zne Europskoj komisiji slati izvješća o nepoštenim trgo-vačkim praksama u odnosima između poduzeća u lancu opskrbe hranom poljoprivrednim i prehrambenim proi-zvodima koja će poslužiti kao osnova za buduću reviziju predmetnih pravila

5 PODNOŠENJE PRITUŽBIProvedbeno tijelo bit će nadležno i za rješavanje povjer-

ljive pritužbe i zaštitu identiteta podnositelja pritužbe ovisno o okolnostima pojedinog slučaja Naime provedbe-no tijelo će na zahtjev podnositelja pritužbe osigurati po-vjerljivost identiteta i drugih informacija čije bi otkrivanje podnositelj pritužbe smatrao štetnim za svoje interese Takvu će informaciju biti potrebno navesti u zahtjevu za povjerljivost Na primjer povjerljivost se može zahtijevati zbog straha od odmazde a koji se najčešće reflektira kao strah od gubitka ili raskida poslovnog odnosa sa subjek-tom jačega pregovaračkog položaja

U slučaju da provedbeno tijelo smatra da ne postoje do-statni razlozi za poduzimanje mjera na temelju pritužbe pod-nositelja pritužbe će u razumnom roku obavijestiti o svojim razlozima S druge strane ako bude smatralo da postoje do-statni razlozi za postupanje po pritužbi u razumnom roku pokrenut će provesti i zaključiti istragu u vezi s pritužbom

Dobavljač će imati pravo podnošenja pritužbe pro-vedbenom tijelu države članice u kojoj kupac za kojeg se sumnja da je provodio zabranjenu trgovačku praksu ima poslovni nastan

Naime dobavljači u Europskoj uniji trebaju biti zašti-ćeni ne samo od nepoštenih trgovačkih praksi kupaca koji imaju poslovni nastan u istoj državi članici kao dobavljač ili kupaca koji imaju poslovni nastan u drugoj državi čla-nici u kojoj dobavljač nema poslovni nastan nego i od ne-poštenih trgovačkih praksi kupaca s poslovnim nastanom izvan Europske unije

Takvom će se zaštitom izbjeći brojne neželjene poslje-dice kao što je biranje mjesta poslovnog nastana s ciljem izbjegavanja primjene propisa Nadalje dobavljači s poslov-nim nastanom izvan Europske unije imat će jednaku razinu zaštite od nepoštenih trgovačkih praksi kada prodaju poljo-privredne i prehrambene proizvode u Europsku uniju Na taj će se način preventivno djelovati na preusmjeravanje tr-govine prema nezaštićenim dobavljačima a čemu bi poslje-dica bila narušavanje zaštite dobavljača u Europskoj uniji

Jednako tako organizacije proizvođača druge organi-zacije dobavljača i udruženja takvih organizacija moći će podnositi pritužbu na zahtjev jednog ili više svojih članova ili jedne ili više organizacije kao članova u slučaju udru-ženja takvih organizacija ako ti članovi smatraju da su pogođeni zabranjenom trgovačkom praksom dok će dru-ge organizacije koje imaju legitimni interes za zastupanje dobavljača imati pravo na podnošenje pritužbe na zahtjev pojedinog dobavljača i u njegovom interesu pod uvjetom da su takve organizacije neprofitne pravne osobe

6 OSVRT NA PRIMJENU NACIONALNOG ZAKONODAVSTVA U PRAKSI

Republika Hrvatska donijela je Zakon o zabrani nepo-štenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom koji je stupio na snagu 7 prosinca 2017 godine No u praksi su zakonska rješenja već pokazala određene manjkavosti te ih je potrebno zakonski doraditi

Naime i dalje su prisutne nepoštene trgovačke prakse vezane za povrat proizvoda i plaćanje mjesta na policama trgovaca Naplata naknade za police je zabranjena osim ako to dobavljač izričito zahtijeva i ako je taj zahtjev sastavni dio ugovora te se tada ne može utvrditi postojanje nepošte-ne trgovačke prakse Zamijećeno je da prijavu za nepoštene trgovačke prakse do sada nije podnio nijedan dobavljač te da su većinom podnošene anonimne prijave što i dalje po-kazuje strah dobavljača od ugrožavanja poslovnog odnosa s trgovcem Prosječno trajanje pokrenutih postupaka je od devet do dvanaest mjeseci što je predugo razdoblje te bi po-stupak trebalo ubrzati kako bi bio učinkovitiji Potrebna je također bolja materijalna i personalna kapacitiranost Agen-cije za zaštitu tržišnog natjecanja kako bi bila što djelotvor-nija u obavljanju svojih poslova odnosno u samoj provedbi trebali bi biti uključeni inspektori (trenutačno ih nema) koji bi obavljali pretrage na terenu i bez prethodne najave kako bi se postigao željeni učinak zakonskog rješenja odnosno izbjegle moguće koruptivne radnje

7 ZAKLJUČAKS obzirom na to da će Republika Hrvatska kao članica

EU-a morati uskladiti svoje nacionalno zakonodavstvo s pravnom stečevinom EU-a odnosno spomenutom Direkti-vom potrebno je da prethodno pristupi izmjeni trenutačnih zakonskih rješenja (uvođenjem i strožih pravila od propisa-nih Direktivom) kako bi se postigla veća stabilnost tržišta povećanje konkurentnosti poljoprivrede i prihoda poljopri-vrednih proizvođača a sve s ciljem da se osigura što veća zaštita domaćih poljoprivrednih proizvođača koja je sve više ugrožena i na rubu održivog opstanka te u konačnici potaknulo mlade poljoprivrednike na ostanak na ruralnom području (za što su nužni ravnopravni i pošteni uvjeti na tr-žištu učinkovite i poticajne zakonske mjere) koji će svojom proizvodnjom pridonijeti daljnjoj revitalizaciji tih područja

PRAVNA TERMINOLOGIJA -- OSNOVE

Jezik u pravu1 TOČKA SA ZAREZOM ()Premda se često može pronaći u matematici poeziji i

programskim jezicima ovaj pravopisni znak () ima važno mjesto u pravnim tekstovima gdje omogućuje veću jasno-ću značenja i odvajanja cjelina te pridonosi preglednosti Pravilo hrvatskog pravopisa nalaže da se koristi u dvama slučajevima (1) kao znak odvajanja koji je jači od zareza no slabiji od točke i (2) pri nabrajanju ako je u cjelinama koje se nabrajaju već upotrijebljen zarez U našem zako-nodavstvu primijećena je česta uporaba točke sa zarezom kada se gramatičke rečenice žele bolje povezati u jednu odredbu (Samovlast je zabranjena bez obzira na to kakav je posjed nitko ga nema pravo samovlasno smetati ako i smatra da ima jače pravo na posjed) Slijede neki primjeri

Yacute Kod nabrajanja brojeva s decimalnim mjestima toč-ka sa zarezom koristan je način izbjegavanja nepre-glednosti ako bi u protivnom nastala bdquošuma zarezaldquo Primjerice koeficijent se neprestano mijenjao 13 15 16 14 i naposljetku 11

Yacute U rečeničnom se nabrajanju cjeline katkad sastoje od više riječi odvojenih zarezom pa ih je potrebno naglasiti i pregledno razgraničiti točkom sa zarezom Neke su od najčešćih kombinacija boja na državnim zastavama crvena bijela plava bijela crvena plava zelena bijela crvena zelena te bijela crvena

Yacute Između dviju složenih rečenica koje su u odnosu su-protnosti uputno je pisati točku sa zarezom posebno kada druga počinje modalnim izrazom koji se odvaja zarezom Uopće mi nije teško učiniti ti ovu uslugu na-protiv bit će mi drago

Yacute Kod prevođenja potreban je oprez U engleskom se primjerice točka sa zarezom koristi češće i u većem broju slučajeva dok je u hrvatskom jeziku u istim slučajevima uobičajeniji zarez Ipak pravopisna pra-vila u hrvatskom jeziku u vezi s točkom sa zarezom široka su pa se njezino korištenje prepušta osjećaju pisca (M Z)

2 HIBRIDNI SUBJEKTI U POREZNIM SUSTAVIMAU poreznim sustavima čest je pojam hibridnih subje-

kata To su subjekti koji se istodobno u jednoj državi te poreznoj jurisdikciji ne smatraju obveznicima poreza na dobit (pa se prihodi ili rashodi takvoga subjekta smatraju prihodom ili rashodom jedne osobe ili više njih u skladu sa zakonima druge jurisdikcije) dok se u drugoj državi (u drugom pravnom poretku) smatra obveznikom poreza na dobit Koristeći se specifičnim subjektima i financijskim instrumentima iskorištavajući razlike između poreznih sustava putem mreže svojih povezanih osoba i sofisticira-nim te nepredviđenim metodama poreznog planiranja po-rezni obveznici mogu smanjiti poreznu obvezu Plaćanja između takvih subjekata ili po osnovi takvih financijskih instrumenata mogu dovesti do priznavanja dvostrukog odbitka ili odbitka bez uključivanja tj do tzv hibridne ne-usklađenosti Kako bi se spriječilo priznavanje dvostrukog odbitka po osnovi jednog plaćanja priznavanjem rashoda ili smanjenjem porezne osnovice kod poreznog obvezni-

ka i povezane osobe ili priznavanjem odbitka kod jednog poreznog obveznika a ne uključivanja toga primitka u po-reznu osnovicu kod primatelja povezane osobe često se propisima utvrđuju pravila za sprječavanje takve neuskla-đenosti a pravila obuhvaćaju i treće zemlje (I M)

3 STUPANJE NA SNAGU OPĆEG AKTAStupanje na snagu odlučujući je trenutak od kojeg opći

akt počinje izazivati sve pravne učinke Pravne učinke koje izaziva opći akt nije moguće razdijeliti tako da neki nastaju stupanjem na snagu a drugi nakon toga Opisana situaci-ja u novijoj normativnoj praksi nije dopuštena ali se prije pojavljivala kao pravilo I u novijoj se praksi mogu pronaći brojni primjeri To proizlazi iz shvaćanja Ustavnog suda RH izraženog u Izvješću Hrvatskome saboru broj U-X802005 (Nar nov br 6406) kojim je utvrđeno da je takva praksa protivna ustavnoj normi o stupanju na snagu zakona koja ne poznaje poseban institut primjene Osim toga ocijenio je da takva praksa de facto dovodi do pojave neustavnosti koja se očituje u tome da su u pravnom poretku Republike Hrvatske istodobno na snazi dva zakona koja uređuju pravne odnose u istovjetnom pravnom području ndash onaj raniji (koji je na snazi i primjenjuje se) i onaj kasniji (koji je također na snazi ali se ne primjenjuje) Shvaćanje se izrijekom odnosi na zakone ali treba ga primijeniti i na druge opće akte To posebno vrijedi ako se zna da ni zakonska opća pravila o stupanju na snagu provedbenih akata ni akata lokalnih jedi-nica ne poznaju institut primjene općeg akta sa značenjem različitim od stupanja na snagu Opći akti stupaju na snagu kao cjelina Iznimno je moguće da neke odredbe stupaju na snagu u roku koji je različit od roka propisanog za stupanje na snagu općeg akta u cjelini (D P)

4 MEĐUNARODNE MJERE OGRANIČAVANJAMeđunarodne mjere ograničavanja (sankcije) diplomat-

ske su ili gospodarske mjere kojima međunarodna zajedni-ca reagira protiv države ili režima prilikom kršenja ljudskih prava vođenja rata ili ugroze međunarodnog poretka Razli-kuju se ovisno o državi i situaciji Najčešće su embargo na oružje zabrana uvoza izvoza roba zamrzavanje imovine osoba ili subjekata ograničenja kreditiranja zabrana puto-vanja ili izdavanja viza i dr Cilj je utjecati na ponašanje države ili režima ali tako da to ima čim manji utjecaj na stanovništvo Sankcije koje provodi RH najprije u pravilu uvodi Vijeće sigurnosti UN-a političkom odlukom u obliku rezolucije zatim ih EU prenosi u svoje zakonodavstvo a one su obvezujuće za sve države članice na temelju Zajedničke vanjske i sigurnosne politike EU-a EU može usvojiti i vla-stite mjere koje su strože od UN-ovih U RH mjerodavan je Zakon o međunarodnim mjerama ograničavanja (Nar nov br 13908 4114 i 6419) MVEP vodi i održava zbirku podataka o osobama i subjektima koji podliježu sankcijama U praksi sankcije znače da se gospodarski subjekti moraju suzdržati od poslovanja s određenim osobama ili drugim subjektima u protivnom podliježu novčanoj ili zatvorskoj kazni Sankcije se mogu osporiti pred sudovima EU-a zbog procesnih pogrešaka nedovoljnih razloga pogrešaka u pro-cjeni činjenica i dr pri čemu stranka ima pravo na nado-knadu štete zbog nepravednog sankcioniranja (M Z)

Pripremili izv prof dr sc Ivan MILOTIĆ Domagoj PERANIĆ dipl iur

TUMAČENJA I STAJALIŠTA

MINISTARSTVO FINANCIJAPorezna uprava

III Porez na dohodak

III ndash 8 Plaćanje dva različita poreza po dvije različite osnove ndash porez na dohodak i porez na kuće za odmor

(MF KLASA 410-0119-011603 URBROJ 513-07-21-0119-2 od 7 listopada 2019)

Zaprimili smo upit gđe M S u vezi s plaćanjem pore-za na dohodak ostvarenog obavljanjem djelatnosti iznaj-mljivanja i organiziranja smještaja u turizmu te poreza na kuću za odmor za isti objekt pri čemu je porezna obvezni-ca postavila sljedeća pitanja

1) je li zakonom predviđeno diskrecijsko pravo da net-ko odlučuje tko će a tko neće plaćati dva poreza za isti objekt

2) Kako je plaćanje dva poreza za isti objekt riješeno na razini Republike Hrvatske

U nastavku daje odgovor s osnove poreza na dohodak i s osnove lokalnih poreza

Sukladno čl 57 st 2 Zakona o porezu na dohodak (Nar nov br 11516 i 10618 dalje u tekstu Zakon) porez na dohodak ostvaren od imovine po osnovi iznajmljivanja stanova soba i postolja putnicima i turistima i organi-ziranjem kampova utvrđuje se u paušalnom iznosu pod uvjetima i na način propisan člancima 61 i 82 Zakona a dodatno se razrađuje Pravilnikom o paušalnom oporezi-vanju djelatnosti iznajmljivanja i organiziranja smještaja u turizmu (Nar nov br 119 dalje u tekstu Pravilnik)

Prema čl 7 Pravilnika obveznik poreza na doho-dak iz čl 82 st 2 Zakona kojemu se godišnji porez na dohodak utvrđuje u paušalnog iznosu je fizička osoba ndash građanin iznajmljivač odnosno nositelj ili član obi-teljskog poljoprivrednog gospodarstva kojemu je na temelju rješenja o odobrenju nadležnog ureda odobre-no pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu ili na temelju rješenja o ispunjavanju uvjeta za posebni standard nadležnog ureda odobreno pružanje ugosti-teljskih usluga u domaćinstvu ili na temelju rješenja o ispunjavanju uvjeta za posebni standard nadležnog ureda odobreno pružanje ugostiteljskih usluga na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu u skladu s odredbama zakona kojima se uređuje ugostiteljska djelatnost a nije po toj djelatnosti obveznik poreza na dodanu vrijednost prema zakonu kojim se uređuje po-rez na dodanu vrijednost i dohodak ne utvrđuje pre-ma čl 30 ndash 35 Zakona odnosno na temelju poslovnih knjiga pod uvjetom da ispunjava sljedeće uvjete nave-dene u tom članku

Yacute da organizira smještaj u sobi apartmanu i kući za odmor do najviše 10 soba odnosno 20 kreveta iili

Yacute da organizira smještaj u kampu iili kamp-odmori-štu organiziranim na zemljištu s ukupno najviše 10 smještajnih jedinica odnosno za 30 gostiju isto-dobno iili

Yacute da organizira smještaj u objektu za robinzonski smještaj u kojemu se usluge pružaju u prostorijama ili na prostorima kapacitet kojeg se određuje prema broju gostiju koji mogu sigurno u njemu boraviti ali do najviše 10 smještajnih jedinica odnosno 30 gosti-ju istodobno

Visina paušalnog poreza na dohodak po krevetu od-nosno po smještajnoj jedinici po kampu iili kamp-od-morištu ili smještajnoj jedinici u objektu za robinzon-ski smještaj utvrđuje se odlukom predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave te ne može iznositi manje od 15000 kuna niti više od 150000 kuna a primjenju-je se neovisno o prebivalištu ili uobičajenom boravištu poreznog obveznika

U slučaju da porezni obveznik ostvaruje uvjete za pla-ćanje poreza na dohodak u paušalnom iznosu po osnovi iznajmljivanja stanova soba i postelja putnicima i turisti-ma i organiziranjem kampova Porezna uprava donosi rje-šenje kojim se utvrđuje godišnji paušalni dohodak godiš-nji paušalni porez na dohodak i prirez poreza na dohodak

Nadalje odredbom čl 20 Zakona o lokalnim porezi-ma (Nar nov br 11516 i 10117 dalje u tekstu ZLP) propisano je da jedinice lokalne samouprave mogu uvesti sljedeće poreze prirez porezu na dohodak porez na po-trošnju porez na kuće za odmor i porez na korištenje jav-nih površina Iz navedene odredbe proizlazi da je svakoj jedinici lokalne samouprave dana mogućnost da samostal-no odlučuje o uvođenju navedenih poreza odnosno da se radi o opcijskim porezima (jedinica lokalne samouprave ih može ali ne mora uvesti)

Ako se jedinica lokalne samouprave odluči za uvođenje nekog od navedenih poreza donosi odluku na temelju čl 42 ZLP-a koja mora biti usklađena s odredbama ZLP-a

Prema odredbama čl 25 ndash 28 i čl 49 ZLP-a obveznici plaćanja poreza na kuće za odmor su pravne i fizičke oso-be koje su vlasnici kuća za odmor Kućom za odmor sma-tra se svaka zgrada ili dio zgrade ili stan koji se koriste povremeno ili sezonski Iznimka su gospodarstvene zgra-de koje služe za smještaj poljoprivrednih strojeva oruđa i drugog pribora Porez na kuću za odmor plaća se od 5 do 15 kuna po četvornom metru korisne površine kuće za odmor a njegovu visinu odlukom propisuje predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave (ovisno o mjestu staro-sti stanju infrastrukture te drugim okolnostima bitnim za korištenje kuće za odmor)

Oslobođenja od plaćanja poreza na kuću za odmor propisana su odredbama čl 27 ZLP-a Prema navedenim odredbama porez na kuće za odmor ne plaća se na

Yacute kuće za odmor koje se ne mogu koristiti zbog ratnih razaranja i prirodnih nepogoda (poplava potres po-žar) te starosti i trošnosti

Yacute kuće za odmor za vrijeme dok su u njima smješteni prognanici i izbjeglice i

TUMAČENJA I STAJALIŠTA Yacute odmarališta u vlasništvu jedinica lokalne i područne

(regionalne) samouprave koja služe za smještaj dje-ce u dobi do 15 godina

ZLP-om nisu propisana druga oslobođenja od plaćanja poreza na kuće za odmor (pa tako ni oslobođenje od pla-ćanja poreza na kuće za odmor u dijelu koji se iznajmljuje gostima i na koji se plaća porez na dohodak u paušalnom iznosu) niti je istim predviđeno diskrecijsko pravo odluči-vanja o obveznicima plaćanja navedenog poreza

Dakle porez na kuće za odmor plaćaju vlasnici kuća za odmor a kriterij za utvrđivanje statusa kuće za odmor je njeno korištenje povremeno ili sezonski Nekretnina koja služi vlasniku za stalno stanovanje ne podliježe plaćanju poreza na kuće za odmor Međutim naglašavamo kako prijava prebivališta ne nekretnini nije odlučan dokaz da se ista koristi za stanovanje U slučaju kada porezni obveznik na nekretnini ima formalno prijavljeno prebivalište a traj-no ne boravi u istoj sama prijava prebivališta ne oduzima kući status za odmor te ista podliježe plaćanju poreza na kuće za odmor

Zaključno porez na kuće za odmor plaćaju vlasnici kuća za odmor ako je jedinica lokalne samouprave na po-dručju koje se kuća nalazi iskoristila svoje pravo iz ZLP-a na uvođenje poreza na kuću za odmor Činjenica da se kuća za odmor koristi za iznajmljivanje nije od utjecaja na utvrđivanje poreza na kuće za odmor

Dakle porez na kuće za odmor i porez na dohodak u paušalnom iznosu po osnovi djelatnosti iznajmljivanja stanova soba i postelja putnicima i turistima te organi-ziranja kampova su dva različita poreza koji se utvrđuju s dvije različite osnove odnosno na temelju dva razli-čita zakona jer porez na kuće za odmor utvrđuje se s osnove vlasništva kuće za odmor a porez na dohodak u paušalnom iznosu s osnove obavljanja djelatnosti iznaj-mljivanja te Porezna uprava ne može postupati mimo zakonskih odredbi niti ima pravo provoditi diskrecijski postupak već primjenjuje iste odredbe propisane zako-nima jednako za sve

S obzirom da je porezna obveznica protiv rješenja ko-jim joj je utvrđen porez na kuće za odmor podnijela žalbu nadležnom drugostupanjskom tijelu navedeno tijelo će razmotriti njezine žalbene navode i odlučiti o istima dru-gostupanjskim rješenjem

MINISTARSTVO FINANCIJACarinska uprava

II Posebni porezi i trošatine

II ndash 102 Primjena Zakona o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića

Primjenjuju li se osim Zakona o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića i drugi propisi kod određivanja što se smatra bezalkoholnim pićima te što se smatra bezal-koholnim pićima iz čl 4 st 3 t 2

Od 1 srpnja 2013 godine bezalkoholna pića koja se stavljaju na tržište Republike Hrvatske oporezuju se su-kladno odredbama Zakona o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića (Nar nov br 7213)

Prema čl 4 st 3 navedenog Zakona predmet oporezi-vanja su bezalkoholna pića kojima se u smislu predmet-nog Zakona smatraju proizvodi navedeni u točkama 1 ndash 4 ovoga stavka osim proizvoda koji se sukladno posebnim propisima smatraju hranom za posebne prehrambene po-trebe ili dodacima prehrani

U smislu važećeg Zakona pored odredbi Zakona primje-njuje se i Pravilnik o posebnom porezu na kavu i bezalkohol-na pića (Nar nov br 10116) Osim toga bitni su i Zakon o provedbi Uredbe (EU) br 6092013 Europskog parlamen-ta i Vijeća od 12 lipnja 2013 o hrani za dojenčad i malu djecu hrani za posebne medicinske potrebe i zamjeni za cjelodnevnu prehranu pri redukcijskoj dijeti (Nar nov br 6917 i 11418) temeljem kojeg postoji obveza notifikacije i upisa proizvoda u Registar hrane za specifične skupine te Ministarstvo zdravstva izdaje potvrde o notifikaciji a kon-cept bdquohrane za posebne prehrambene potrebeldquo zamjenjuje se bdquohranom za specifične skupineldquo te Pravilnik o uvjetima za uvrštavanje u program monitoringa i provođenje progra-ma monitoringa dodataka prehrani hrane kojoj su dodani vitamini minerali i druge tvari i hrane s prehrambenim i zdravstvenim tvrdnjama (Nar nov br 8313 i 5918) za dodatke prehrani ovisno o sastavu proizvoda isto izdaje po-tvrdu prema čl 4 ili rješenje prema čl 5 iili 8

U dijelu koji se odnosi na voćne nektare i voćne sokove primjenjuju se odredbe Pravilnika o voćnim sokovima i njima sličnim proizvodima namijenjenim za konzumaciju (Nar nov br 4813 8113 3015 11818)

Nadalje vezano na čl 4 st 3 t 2 bezalkoholnim pići-ma se smatraju ostala pića s udjelom alkohola ne većim od 12 iz tarifne oznake KN 2204 2205 2206 i 2208 osim pića koja su mješavina pita i vezalkoholnih pića iz tarifne oznake KN 2206 s volumnim udjelom stvarnog alkohola većim od 05vol

Indikativni pregled pića iz čl 4 st 3 t 2 možete pro-naći na poveznici httpscarinagovhrUserDocslmagesdokumentiTro-sarinePosebni20poreziKava20i20BAPPrilog201-20-20Indikativni20pregled20predmeta20opore-zivanja20s20primjerima202019pdf

II ndash 103 Prodaja loživa ulja na benzinskim postajama

Navodite da prodajete loživo ulje na benzinskoj postaji te pitate da li za dostavu loživa ulja iz kamiona morate imati dva odvojena artikla u računalnom sustavu gdje bi se gorivo prodavalo kao jedan artikl na benzinskoj postaji a drugi u dostavi ili moraju biti dva odvojena spremnika za te namjene međutim kao najmoprimci nemate moguć-nosti za postavljanje još jednog spremnika a prilikom tr-govine loživim uljem 90 goriva nabavljate iz Petrolovog skladišta veleprodaje te to gorivo niti ne dolazi na benzin-sku postaju Ujedno napominjete kako vas Petrol ne može uvijek opskrbiti zbog velikih potreba pa ste primorani imati svoju zalihu

TUMAČENJA I STAJALIŠTAZakonom o trošarinama (Nar nov br 10618) čl

111 st 2 3 i 4 propisano je da se prodaja loživa ulja puštenog u potrošnju može obavljati samo iz posebno utvrđenih skladišta ili iz posebno utvrđenih prodajnih mjesta ndash benzinskih postaja Prodaja iz posebno utvrđe-nih skladišta može se obavljati isključivo tako da proda-vatelj dostavlja loživo ulje u prostor kupca a prodaja iz posebno utvrđenih prodajnih mjesta smije se obavljati samo osobama koje su se prethodno upisale u registar kupaca loživa ulja i ne smije se obavljati u razdoblju od 30 travnja do 01 listopada

U slučaju da se prodaja loživa ulja vrši putem autoci-sterne iz Petrolovog skladišta direktno kupcima tada se prodaja obavlja iz posebno utvrđenih skladišta Prodaju iz posebno utvrđenih skladišta moguće je vršiti cijelu godinu (nema ograničenja na vremensko razdoblje) uz elektronič-ko vođenje evidencije o kupcima a kupci nemaju obvezu upisa u registar kupaca loživa ulja

U slučaju kada se prodaja loživa ulja vrši iz posebno utvrđenih prodajnih mjesta ndash benzinskih postaja vrši se direktno prodajom kupcima na benzinskoj postaji ili se iz benzinske postaje loživo ulje može razvoziti autocister-nom do kupca u kojem slučaju se prodaja loživa ulja vrši na način razvoza tada se kod obje vrste prodaje radi o istovrsnoj prodaji loživog ulja iz benzinske postaje iz istog spremnika za koje se primjenjuje st 4 spomenutog član-ka 111 Zakona (obvezan upis kupaca u registar i zabrana prodaje od 30 travnja do 1 listopada)

U odnosu na dio pitanja u slučaju obje vrste prodaje morate li imati dva odvojena spremnika za istu vrstu energenta mišljenja smo da to nije potrebno a zbog pre-glednosti podataka nužno je voditi evidencije iz kojih je jasno vidljivo na kakav način je vršena prodaja

Navedeno se primjenjuje i na zalihe neprodanog loživa ulja koje moraju biti u postojećem spremniku loživa ulja na benzinskoj postaji a smiju se prodavati krajnjim kup-cima samo u razdoblju od 01 listopada pa do 30 travnja

II ndash 104 Uništenje piva i bezalkoholnih pića pod carin-skim nadzorom

Upit vezano uz mogućnost oslobođenja od plaćanja tro-šarine na pivo smješteno u trošarinskom skladištu a koje bi se pod carinskim nadzorom poslalo na uništenje radi isteka roka uporabe

Sukladno čl 38 st 1 t 4 Zakona o trošarinama (Nar nov br 10618) ovlašteni držatelj trošarinskog skladišta oslobođen je plaćanja trošarine na trošarinske proizvode koji su uništeni pod carinskim nadzorom Navedeno po-drazumijeva da trošarinski proizvodi u ovom slučaju pivo nisu pušteni u potrošnju odnosno da se nalaze u sustavu odgode u trošarinskom skladištu

Postupak uništenja trošarinskih proizvoda pod carin-skim nadzorom detaljno je propisan čl 29 Pravilnika o trošarinama (Nar nov br 119) Uništenje proizvoda provodi tvrtka ovlaštena za uništenje i zbrinjavanje istih na trošak vlasnika proizvoda

U dijelu koji se odnosi na oslobođenje od plaćanja po-sebnog poreza na bezalkoholna pića koje bi ovlašteni dr-

žatelj poreznog skladišta uništio pod carinskim nadzorom radi isteka roka uporabe u nastavku odgovaramo

Prema čl 10 st 3 t 4 Zakona o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića (Nar nov br 7213) ovlašteni držatelj poreznog skladišta oslobođen je plaćanja posebnog poreza na predmete oporezivanja koji su uništeni pod carinskim nadzo-rom Navedeno podrazumijeva da predmeti oporezivanja u ovom slučaju bezalkoholna pića nisu pušteni u potrošnju od-nosno da se nalaze u sustavu odgode u poreznom skladištu

Postupak uništenja predmeta oporezivanja posebnim porezom detaljno je propisan čl 2 st 6 i 8 Pravilnika o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića (Nar nov br 10116)

II - 105 Zaprimanje proizvoda u originalnoj ambalaži ndash plastičnom kontejneru na mjestu direktne ispo-ruke

Da li se proizvod tarifne oznake KN 2710 19 29 (ulje za rasvjetu) koji je pakiran u plastičnom kontejneru zapre-mnine cca 1000 litara može zaprimiti u skladu s masom navedenom na otpremnici obzirom se proizvod ne preta-če a zaprima se u originalnoj ambalaži ili je potrebno na mjestu direktne isporuke zakonitim mjerilom utvrđivati masu proizvoda

Uvodno ukazujemo na postojeće zakonske odredbe ve-zane uz navedenu problematiku te je s tim u svezi Zako-nom o trošarinama (Nar nov br 10618) čl 51 propisan između ostalih energenata i nadzor nad kretanjem i skla-dištenjem energenta tarifne oznake KN 2710 19 29

U tu svrhu gospodarski subjekt koji prima taj energent iz druge države članice mora biti registriran za primanje ener-genta (tarifne oznake KN 2710 19 29 ndash ulje za rasvjetu) u statusu registriranog primatelja a uz odobrenje nadležnog carinskog ureda može ga primiti na mjestu direktne ispo-ruke koje je različito od mjesta primitka odobrenog odo-brenjem za registriranog primatelja Pri tome mu obveza obračuna nastaje kada registrirani primatelj primi energent odnosno kod zaprimanja u mjesto direktne isporuke (čl 7 Zakona) a čl 22 st 4 t 2 Zakona propisana mu je obveza da ga mora po završetku kretanja upisati u evidenciju i to po trgovačkom nazivu tarifnoj oznaci KN te pripadajućoj količini i datumu primitka kao i osigurati nesmetano obav-ljanje nadzora nad njim Mjesto direktne isporuke mora udovoljavati kriterijima prostorno operativnih kapaciteta sa logističkim svojstvima mjesta primitka i odgovarajućim sustavom mjerenja za energente koji se zaprimaju (čl 35 Pravilnika o trošarinama Nar nov br 119)

Obzirom da se radi o primitku energenta o kojem se mo-raju voditi evidencije o zaprimljenim količinama na gospo-darskom subjektu koji zaprima energent je odgovornost udovoljavanja zakonskim uvjetima a koja se odnose na obvezu vođenja vjerodostojnih i točnih podataka u evidenci-jama knjigovodstvenim i računovodstvenim dokumentima te njihovoj istovjetnosti zatečenom stanju prilikom vršenja provjera i nadzora od strane nadležnog carinskog ureda

Podsjećamo da je trošarinskim obveznicima propisa-na obveza utvrđivanja količina zakonitim mjerilima (koja propisuje i ovjerava nadležno tijelo za mjeriteljstvo ndash npr

TUMAČENJA I STAJALIŠTAmjerilo protoka mjerna letva vaga) te je svakom gospodar-skom subjektu koji raspolaže s trošarinskim proizvodima dužnost utvrditi točnost zaprimljenih količina u propisanoj jedinici mjere neovisno o načinu zakonitog mjerenja

U ovom slučaju registrirani primatelj trošarinskih pro-izvoda je odgovoran za zaprimljenu količinu energenata na mjestu direktne isporuke Količina zaprimljenog ener-genta se utvrđuje zakonitim mjerilom na mjestu direktne isporuke i mora biti iskazana u jedinici mjere za taj proi-zvod a ne eventualnim bezuvjetnim prihvaćanjem količi-ne iskazane u pratećoj dokumentaciji

Nastavno na izneseno mišljenja smo da se količina energenta zaprimljenog u originalnoj ambalaži plastič-nom kontejneru zapremnine cca 1000 litara na mjestu direktne isporuke može utvrditi mjerenjem mase proizvo-da ovjerenim zakonitim mjerilom ali je potrebno utvrditi točnu zaprimljenu količinu u propisanoj jedinici mjere a ne okvirnu količinu

II - 106 Pravo na potrošnju plavog dizela za namjene u poljoprivredi

Da li OPG koji ima karticu goriva za kupnju plavog dize-la za namjene u poljoprivredi za radne strojeve istu može koristiti za kupnju plavog dizela koji će se koristiti u ba-geru Navodite da je primarna djelatnost OPG-a voćarstvo

Člankom 103 Zakona o trošarinama (Nar nov br 10618) propisano je da su korisnici prava na potroš-nju plavog dizela za namjene u poljoprivredi gospodar-stva upisana u odgovarajući upisnik poljoprivrednih gospodarstava pri ministarstvu nadležnom za poljo-privredu a st 5 istog članka Zakona propisano je da korisnik prava na potrošnju plavog dizela ostvaruje to prava prema posebnim propisima temeljem odobrenja i kartice goriva izdane od nadležnog tijela za poslove poljoprivrede koja je javna isprava i nije prenosiva Pravo na potrošnju određuje se korisniku prava teme-ljem čl 8 Pravilnika o primjeni Zakona o trošarinama što se odnosi na plavi dizel za namjene u poljoprivredi ribolovu akvakulturi te na povrat plaćene trošarine na bezolovni motorni benzin za namjene u ribolovu (Nar nov br 119) za prijavljene obradive poljoprivredne površine ili određeni broj grla stoke

Dodijeljeno pravo na potrošnju određenih količina di-zelskog goriva ndash plavog dizela za namjene u poljoprivredi ostvaruje se temeljem kartice bdquoGorivo za poljoprivredu i ribarstvoldquo prema čl 3 Pravilnika

U skladu s tim je čl 10 st 1 navedenog Pravilnika propisano da plavi dizel za namjene u poljoprivredi mogu koristiti samo za pogon poljoprivrednih strojeva i registri-ranih vozila za pčelarske potrebe

Pojam poljoprivredni stroj u smislu navedenog Zakona i Pravilnika a u vezi dopuštenosti korištenja plavog dizela kao pogonskog goriva za namjene u poljoprivredi tumači-mo tako da je poljoprivredni stroj ndash stroj (traktor kombajn radni stroj samohodni i fiksni) koji se koristi za namjene u poljoprivredi i na poljoprivrednom gospodarstvu

S obzirom na to da se mnogi radni strojevi (npr bageri utovarivači) mogu koristiti i u građevinarstvu i u poljopri-

vredi ako se ti strojevi koriste za radove u poljoprivredi i na poljoprivrednom gospodarstvu za pogon tih strojeva dopušteno je koristiti plavi dizel uz uvjet vođenja eviden-cije poljoprivrednih radova izvedenih tim strojevima te pripadajuće potrošnje goriva

Napominjemo da biste morali kada više ne budete obrađivali poljoprivredno zemljište a prije korištenja po-ljoprivrednog stroja u druge svrhe istočiti plavi dizel iz spremnika bagera jer se u tome slučaju on ne može zako-nito koristiti u spremniku bagera

Nenamjensko korištenje plavog dizela podliježe prekr-šajnim sankcijama propisanim Zakonom o trošarinama

II - 107 Unosuvoz dostavnog vozila

(MF KLASA 410-1919-111537 URBROJ 513-02-17602-19-2 od 4 studenoga 2019)

Interesirate se za potrebnu dokumentaciju pri unosuuvozu vozila N1 kategorije (npr Mercedes Sprinter Peu-geot Boxer Furgon Citroen Jumper Furgon itd) te pitate kako možete saznati točan iznos trošarine kao i postoje li neka ograničenja s obzirom na starost i ekološki normu vozila odnosno ima li razlike ako se vozilo kupuje na obrt ili pravnu osobu

Ako vozilo uvozite iz treće zemlje (države koja nije čla-nica Unije) radi se o uvozu vozila i takvo vozilo je potreb-no staviti u carinski postupak puštanja u slobodni promet (carinjenja) podnošenjem odgovarajuće carinske deklara-cije (bez obzira uvozi li se vozili na obrt ili tvrtku) De-klaracija se podnosi carinskom uredu kojem se podnese roba (vozilo) a za Vas ju podnosi zastupnik (otpremnik odnosno špediter) kojeg izaberete i ovlastite Za detaljnije obavijesti o provedbi postupka obratite se zastupniku te carinskom uredu koji će ga provoditi

Nakon što uvozno vozilo bude pušteno u slobodni pro-met obavlja se obračun i naplata posebnog poreza na mo-torna vozila te obračun i naplata naknade za gospodarenje otpadnim vozilima (postupak je identičan kao i za vozila unesena iz Europske unije)

Sukladno čl 5 st 1 t 1 Zakona o posebnom porezu na motorna vozila (Nar nov br 1513 10813 11516 i 12717) predmet oporezivanja su osobni automobili i ostala motorna vozila konstruirana prvenstveno za prije-voz osoba uključujući motorna vozila tipa karavan kom-bi i trkaće automobile osim sanitetskih vozila dostavnih bdquovanldquo vozila i vozila posebno prilagođenih za prijevoz oso-ba s invaliditetom dok se prema čl 4 st 1 t n) ovog Za-kona dostavnim bdquovanldquo vozilima smatraju vozila izvedena iz karoserije osobnih automobila s najviše jednim redom sjedala ili motorna vozila izvedena iz karoserije kombi vo-zila s najviše dva reda sjedala ili motorna vozila izvedena iz karoserije kombi vozila s najviše dva reda sjedala koja se kod nadležnog tijela registriraju kao teretna vozila

Ako je predmetno vozilo izvedeno iz karoserije kombi vozila s jednim redom sjedala ono sukladno čl 5 st 1 t 1 u vezi s čl 4 st 1 t n) Zakona nije predmet oporezivanja posebnim porezom na motorna vozila

Nadalje čl 4 st 1 Pravilnika o posebnom porezu na motorna vozila (Nar nov br 117 i 218) propisani su uvjeti koji trebaju biti ispunjeni kako bi se motorno vozilo smatralo kombi vozilom koje nije predmet oporezivanja

TUMAČENJA I STAJALIŠTADakle ako je predmetno vozilo izvedeno iz karoserije

kombi vozila pak s dva reda sjedala onda propisani kriteriji iz čl 4 st 1 moraju biti kumulativno ispunjeni kako vozi-lo ne bi bilo predmet oporezivanja a to su najmanja duljina 4320 milimetara najmanja širina 1790 milimetara najmanja visini 1800 milimetara najmanja duljina teretnog prostora 935 milimetara najmanja tehnički dopuštena masa stražnje osovine 1230 kilograma klizna bočna vrata za pristup stra-žnjoj klupi u tvorničkoj izvedbi trajno ugrađena pregrada iz-među prostora za putnike i prostora za prijevoz robe i teretna homologacija izdana od proizvođača motornog vozila Za ta-kva vozila potrebno je ishoditi mišljenje nadležnog carinskog ureda da se radi o motornom vozilu koje nije predmet opore-zivanja posebnim porezom sukladno čl 5 st 1 t 1 u vezi s čl 4 st 1 t n) Zakona o posebnom porezu na motorna vozila

Ukoliko je predmetno vozilo izvedeno iz karoserije kombi vozila s dva reda sjedala i ne zadovoljava jedan ili više propisanih kriterija iz čl 4 st 1 Pravilnika odnosno ako ima više od dva reda sjedala predmet je oporezivanja posebnim porezom na motorna vozila

Upućujemo Vas na link Carinske uprave httpscarinagovhrobavijest-gradjanima-i-pravnim-osobama-o-postup-ku-placanja-posebnog-poreza-na-motorna-vozila4642 gdje možete naći informacije o načinu obračuna posebnog poreza na motorna vozila i dokumentaciji koju je potrebno priložiti uz poreznu prijavu te na link httpscarinagovhrpristup-informacijamapropisi-i-sporazumitrosarin-sko-postupanjedodatne-informacije-o-trosarinama-i-po-sebnim-porezimaposebni-porez-namotorna-vozila-3650informativni-kalkulator-za-izracun-ppmv-a4838 gdje možete okvirno izračunati iznos posebnog poreza (izračun se odnosi na primjenu Tablice 1 Pravilnika)

Naknada za gospodarenje otpadnim vozilima plaća se na vozila između ostalih kategorije N1 čija najveća dopuštena masa nije veća od 35 tone prema izrazu (masa vozila ndash 115 kg) x 060 kuna a koju je potrebno prijaviti nadležnom ca-rinskom uredu Više informacija o spomenutoj naknadi do-stupno je na linku httpscarinagovhrpropisi-i-sporazumitrosarinsko-postupanjedodatne-informacije-o-trosarinama-i-posebnim-porezimaposebni-porez-na-motorna-vozila-3650naknada-za-gospodarenje-otpadnim-vozilima3515

Zaključno napominjemo da sa strane Carinske uprave nama razlike u postupanjima ovisno o tome kupuje li se vozilo za obrt ili pravnu osobu te da ne postoji ograniče-nje unosauvoza vozila vezano za starost vozila i ekološ-ku normu ali predlažemo to isto provjeriti sa stanicom za tehnički pregled vozila (hoće li ga biti moguće registrirati)

Za pitanja iz nadležnosti Ministarstva financija Pore-zne uprave upućujemo Vas da se obratite ustrojstvenoj jedinici nadležnoj prema mjestu registracije Vašeg obr-ta ili tvrtke kontakt podaci i radno vrijeme dostupni su na poveznici httpswwwporezna-upravahrAdresarStranicedefaultaspx

II - 108 Određivanje poreznog statusa proizvoda u prahu ndash Cappuccino Irich Cream Cappuccino Hazelnut i dr

Tražite određivanje poreznog statusa sljedećih proizvo-da Cappuccino Irich Cream (instant kava 56 obrano

mlijeko u prahu) Cappuccino Hazelnut (instant kava 45 kakao u prahu 27 obrano mlijeko u prahu) Black Tea Lemon (ekstrakt crnog čaja) Milky Shake Vanilla (obrano mlijeko u prahu) Coffee Creamer White Cocoa Drink Zeta (kakao u prahu 14 sušeni prah sirutke obrano mlijeko u prahu) a za koje su priložene specifikacije proizvoda

Prema čl 4 st 1 Zakona o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića (Nar nov br 7213) predmet opo-rezivanja su kava i bezalkoholna pića koji se stavljaju na tržište Republike Hrvatske a st 2 istog članka navedenog Zakona propisano je da se kavom smatraju među ostalim pod t 3 pripravci na osnovi ekstrakata esencija ili kon-centrata ili na osnovi kave iz tarifne oznake KN 2101 12

Nadalje st 3 istoga članka navedenog Zakona propi-sano je da se bezalkoholnim pićima u smislu predmetnog Zakona između ostalog smatraju pod t 4 prašci i granu-le namijenjeni za pripremu bezalkoholnih pića neovisno o njihovom razvrstavanju u Kombiniranu nomenklaturu pri čemu se bezalkoholnim pićima ne smatraju proizvodi koji se sukladno posebnim propisima smatraju hranom za posebne prehrambene potrebe ili dodacima prehrani

Porezna osnovica za predmete oporezivanja iz čl 4 st 3 t 4 ovoga Zakona je 100 kilograma netomase prašaka i granula namijenjenih za pripremu bezalkoholnih pića a po-sebni porez se plaća u iznosu od 40000 kuna100 kg neto

Sukladno navedenom proizlazi da je proizvod Cappucci-no Irish Cream predmet oporezivanja prema čl 4 st 2 t 3 Zakona o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića te podliježe obračunu i naplati posebnog poreza na kavu u iznosu od 2000 kuna po kilogramu neto mase kave sadr-žane u gotovom proizvodu

Proizvod Black Tea Lemon je predmet oporezivanja iz čl 4 st 3 t 4 navedenog Zakona te poliježe obračunu i naplati posebnog poreza u iznosu od 40000 kuna100 kg neto

Ostali proizvodi Milky Shake Vanilla Cappuccino Ha-zelnut Cocoa Drink Zeta i Coffe Creamer White ne podlije-žu plaćanju posebnog poreza

II - 109 bdquoPick-upldquo vozila s dvostrukom kabinom

Nastavno na svu dosadašnju korespondenciju u kojoj su od strane Sektora za trošarine i posebne poreze dana pojašnjenja na Vaša pitanja i komentare navodimo i od-govor Sektora za carinski sustav kao nadležnog stručnog Sektora za pravilno razvrstavanje robe u kombiniranu no-menklaturu

Dakle u nastavku su objašnjenja kombinirane nomen-klature koja se odnose na pravilna za razvrstavanje bdquopick-upldquo vozila u kombiniranu nomenklaturu

Napomene s objašnjenjima su dokument kojeg donosi Europska komisija za potrebe jednoobraznosti razvrstava-nja te isti predstavlja službeno tumačenje Kombinirane no-menklature Objavljuju se u Službenom listu EU seriji C

bdquoNapomene s objašnjenjima kombinirane nomen-klatureldquo za tarifni broj 8703

Osobni automobili i ostala motorna vozila konsti-tuirana prvenstveno za prijevoz osoba (osim vozila iz tarifnog broja 8702) uključujući motorna vozila tipa bdquokaravanldquo bdquokombildquo i trkaće automobile

TUMAČENJA I STAJALIŠTAU ovaj se tarifni broj razvrstava bdquovišenamjenska vozilaldquo

kao što su motorna vozila koja mogu prevoziti i osobe i robu1 bdquopick-upldquo vozila

Ova vrsta vozila obično ima više od jednog reda sje-dala i sastoji se od dva odvojena prostora od zatvo-rene kabine za prijevoz osoba i otvorenog odnosno prekrivenog prostora za prijevoz robe

Međutim ta vozila razvrstavaju se u tarifni broj 8704 ako je maksimalna unutarnja duljina na podru prostora za prijevoz robe veća od 50 duljine međuosovinskog razma-ka kotača ili ako imaju više od dvije osovine

Zaključno napominjemo da su svi predmeti oporeziva-nja posebnim porezom na motorna vozila određeni čl 5 st 1 Zakona o posebnog porezu na motorna vozila (Nar nov br 1513 10813 11516 i 21717)

1 osobni automobili i ostala motorna vozila konstrui-rana prvenstveno za prijevoz osoba uključujući motorna vozila tipa karavan kombi i trkaće automobile iz tarifnih oznaka 8703 21 8703 22 8703 23 8703 24 8703 31 8703 32 8703 33 i 8703 90 osim sanitetskih vozila do-stavnih bdquovanldquo vozila i vozila posebno prilagođenih za pri-jevoz osoba s invaliditetom

2 motocikli (uključujući i mopede) bicikli i slična vozila s pomoćnim motorom sa ili bez bočne prikolice iz tarifnih oznaka KN 8711 20 8711 30 8711 40 8711 50 i 8711 90

3 bdquopick-upldquo vozila s dvostrukom kabinom neovisno o nji-hovom razvrstavanju u kombiniranoj nomenklaturi (odnosno ista se razvrstavaju ili u tarifnu oznaku KN 8703 ili 8704)

4 bdquoATVldquo vozila neovisno o njihovom razvrstavanju u kombiniranoj nomenklaturi

Predmet oporezivanja tako nisu (osim kao tako istaknu-tih vozila u gore citiranoj točki 1 st 1 čl 5 Zakona) ni vo-zila iz čl 5 st 2 Zakona (motorna vozila koja se isključivo pokreću na električni pogon motorna vozila čija je emisija ugljičnog dioksida 0 grama po kilometru te motorna vo-zila proizvedena prije 30 i više godina koja su sukladno posebnim propisima razvrstana u kategoriju starodobnih (oldtimer) vozila kao niti sva ona vozila iz tarifnih oznaka KN koje nisu navedene u čl 5 Zakona

Načini oporezivanja posebnim porezom bdquopick-upldquo vozi-la s dvostrukom kabinom uređen je čl 12 st 1 (tarifna oznaka KN 8703) i 7 (tarifna oznaka KN 8704) Zakona odnosno čl 2 st 1 (tarifna oznaka KIN 8703) i 3 (tarif-na oznaka KN 8704) Uredbe o načinu izračuna i visinama sastavnica za izračun posebnog poreza na motorna vozila (Nar nov br 10918)

Više informacija o tarifnih oznakama Kombinirane no-menklature dostupno je na linku httpscarinagovhrpropisi-isporazumicarinska-tarifa-vrijednost-i-podrije-tlocarinska-tarifazakonodavstvo-4240kombinirana-no-menklatura2934 (uz napomenu da se vozila razvrstavaju u Odsjek XVII Poglavlje 87)

II ndash 110 Upis u registar proizvođača i trgovaca motornim vozilima

Navodite kako će tvrtka nabavljati teretna vozila iz EU koja će se prerađivati u kamper vozila i zatim prodavati kupcima u EU te pitate moraju li biti upisani u registar

proizvođača trgovaca motornim vozilima obzirom da nije moguće ishoditi dokaz o ispunjavanju minimalno tehnič-ko-tehnoloških i drugih uvjeta za skladištenje i obavljanje trgovine sukladno posebnim propisima bez doregistracije djelatnosti trgovine rabljenim vozilima

Sukladno čl 19 st 1 Zakona o posebnom porezu na motorna vozila (Nar nov br 1513 10813 11516 i 12717) proizvođač trgovac i trgovac rabljenim motor-nim vozilima je dužan nadležnom carinskom uredu prema mjestu svog sjedišta ili prebivališta najkasnije osam dana prije početka obavljanja djelatnosti proizvodnje ili drugog postupanja uređenog ovim Zakonom podnijeti prijavu za upis u registar proizvođača i trgovaca motornim vozilima

Nadalje st 2 istog članka Zakona propisano je kako su trgovac i trgovac rabljenim motornim vozilima dužni uz prijavu za upis u registar proizvođača i trgovaca motornim vozilima podnijeti dokaz o ispunjavanju minimalno teh-ničko-tehnoloških i drugih uvjeta za skladištenje i obavlja-nje trgovine sukladno posebnim propisima

Obzirom da će se u opisanoj situaciji teretna vozila pre-rađivatiprenamijeniti u predmet oporezivanja posebnim porezom koja će kao takva tvrtka bdquoP cldquo doo i prodavati obvezni su upisati se u registar proizvođača i trgovaca mo-tornim vozilima odnosno vezano uz to i podnijeti dokaz o ispunjavanju minimalno tehničko-tehnoloških i drugih uvjeta za skladištenje i obavljanje trgovine sukladno po-sebnim propisima

II ndash 111 Potreban uvjet za početak poslovanja s plavim dizelom loživim uljem i energentima za pogon puštenim u potrošnju postavljanje zahtjeva za izdavanje posebnog odobrenja ili uz ishođeno posebno odobrenje

Da li prije početka poslovanja s loživim uljem plavim dizelom biogorivom i energentima za pogon puštenim u potrošnju morate obavezno imati ishođena posebna odo-brenja nadležnog carinskog ureda za poslovanje s nave-denim energentima ili je za početak poslovanja s istima dovoljno da ste kako se navodi u čl 88 st 1 Pravilnika o trošarinama (Nar nov br 119) nadležnom carinskom uredu osam dana prije početka poslovanja podnijeli za-htjev za izdavanje odobrenja

Prema odredbi koju ste naveli termin bdquopočetak poslova-njaldquo odnosi se općenito na ispunjavanje svih općih i poseb-nih tehničkih uvjeta za početak poslovanja gospodarskog subjekta ne samo onih iz čl 88 st 2 Pravilnika nego i drugih uvjeta propisanih poreznim radnim sigurnosno-zaštitnim i ostalim propisima poput uspostave fiskalne blagajne zaposlenosti i potrebnih uvjeta djelatnika Poseb-no odobrenje iz čl 111 Zakona o trošarinama (Nar nov br 10618) konstitutivne je prirode i odnosi se isključivo na energente s kojima se ne može početi poslovati prije ishođenja odobrenja

Za narudžbe naših izdanja ili dokupa minuta za savjete pisana mišljenja i dr molimo javiti se na broj (01)4699-760

mob 0994699-760 ili e-mail rrifrrifhr

MINISTARSTVO TURIZMA

31 Neuskladnost u izvršenju paket-aranžmana u kojima sudjeluje više agencija

(MT KLASA 052-0219-01126 URBROJ 529-05-011-19-2 od 13 studenoga 2019)

Navodite da ste aranžman dogovorili i uplatili Chili Tours agenciji a organizator putovanje bio je Kompas i da ste tri dana prije polaska natrag dobili departure note na kojem je bilo rukom dopisano da ne letite Kreta-Zagreb već via Santorini da je na Vaše upite predstavnica vješto izbjegavala dati odgovor da to nije direktan let da ste zbog toga odjavu iz hotela morali napraviti do 11 ujutro 12 li-stopada a let Vam je bio tek u 125 sati 13 listopada a s obzirom da ste bili sa djetetom obratili ste se Chili Toursu mailom te ih zamolili da Vam produže boravak u sobi po-što je od odjave do leta 14 sati na što su odgovorili da pita-te u hotelu da li možete sami doplatiti da duže ostanete da ste od drugih putnika kojima je Kompasov posrednik bila agencija Bravo doznali da je njima bio omogućen ostanak u sobama do 22 sata te pitate da li možete što učiniti po tom pitanju jer se Kompas i Chili Tours za sve pozivaju na Opće uvjete poslovanja a za promjenu reda leta su vješto izbjegavali odgovor

Člankom 39 Zakona o pružanju usluga u turizmu (Nar nov br 13017 i 2519 u daljnjem tekstu cit Zakon) propisano je da za izvršenje usluga putovanja obuhvaćenih ugovorom o putovanju u paket-aranžmanu odgovoran je or-ganizator bez obzira na to morali li te usluge izvršiti sam ili ih moraju izvršiti drugi pružatelji usluga putovanja

Člankom 40 st 1 cit Zakona propisano je da je putnik dužan bez nepotrebnog odgađanja i vodeći računa o okol-nostima obavijestiti organizatora o svakoj nesukladnosti koju utvrdi tijekom ispunjenja usluge putovanja obuhva-ćene ugovorom o putovanju u paket-aranžmanu

Stavkom 2 istoga članka propisano je da ako bilo koja od usluga putovanja nije izvršena u skladu s ugovorom o putovanju u paket-aranžmanu na zahtjev putnika organi-zator je dužan ispraviti tu nesukladnost osim ako to nije moguće ili ako bi otklanjanje nesukladnosti prouzročilo nerazmjerne troškove uzimajući u obzir razmjer nesu-kladnosti i vrijednost usluga putovanja na koje nesuklad-nost utječe

Stavkom 3 istoga članka propisano je da ako organiza-tor ne ispravi nesukladnost iz razloga navedenih u st 2 toga članka putnik ima pravo na sniženje cijene i nakna-du štete sukladno čl 43 ndash 47 toga Zakona

Stavkom 4 istoga članka propisano je da ako organiza-tor ne ispravi nesukladnost koju je dužan ispraviti u razu-mnom roku koji je odredio putnik putnik to može učiniti sam te zahtijevati naknadu nužnih troškova Putnik nije dužan odrediti organizatoru razuman rok za ispravljanje nesukladnosti ako je organizator odbio ispraviti nesuklad-nost ili ako je nesukladnost potrebno ispraviti odmah

Člankom 43 cit Zakona propisano je da putnik ima pravo na primjereno sniženje cijene za svako razdoblje ti-jekom kojeg je postojala nesukladnost u vezi s ugovorenim putovanjem u paket-aranžmanu osim ako organizator do-kaže da se nesukladnost može pripisati putniku

Člankom 44 st 1 cit Zakona propisano je da putnik ima pravo neovisno o sniženju cijene ili raskida ugovora zahtijevati od organizatora primjerenu naknadu za svaku štetu koju pretrpi kao rezultat bilo koje nesukladnosti a organizator je dužan putniku naknaditi u štetu bez nepo-trebnog odgađanja

Stavkom 2 istoga članka propisano je da se organiza-tor oslobađa odgovornosti za štetu ako dokaže da a) se nesukladnost može pripisati putniku b) se nesukladnost može pripisati trećoj osobi koja nije povezana s pružanjem usluga putovanja obuhvaćenih ugovorom o putovanju u paket-aranžmanu i da je nesukladnost nepredvidiva ili ne-izbježna ili c) je do nesukladnosti došlo zbog izvanrednih okolnosti koje se nisu mogle izbjeći

Slijedom navedenih odredbi s obzirom da je za izvrše-nje usluga putovanja obuhvaćenih ugovorom o putovanju u paket-aranžmanu odgovoran organizator bez obzira na to mora li te usluge izvršiti sam ili ih moraju izvršiti dru-gi pružatelji usluga putovanja u slučaju da ga je putnik bez nepotrebnog odgađanja i vodeći računa o okolnostima obavijestio o nesukladnosti nastalom tijekom ispunjenja usluge putovanja obuhvaćene ugovorom o putovanju u pa-ket-aranžmanu a organizator ne otkloni tu nesukladnost putnim ima pravo zahtijevati naknadu nužnih troškova koje je imao zbog toga odnosno zahtijevati od organizatora primjerenu naknadu za svaku štetu koju pretrpi kao rezul-tat bilo koje nesukladnosti a organizator je dužan putniku naknaditi tu štetu bez nepotrebnog odgađanja

Organizator nije dužan naknaditi štetu ako dokaže da se nesukladnost može pripisati putniku ili da se nesu-kladnost može pripisati trećoj osobi koja nije povezana s pružanjem usluga putovanja obuhvaćenih ugovorom o pu-tovanju u paket-aranžmanu i da je nesukladnost nepred-vidiva ili neizbježna ili da je do nesukladnosti došlo zbog izvanrednih okolnosti koje se nisu mogle izbjeći

Ukoliko nastali spor u svezi nesukladnost s ugovorenim putovanjem u paket-aranžmanu putnik ne uspije riješiti putem prigovora turističkoj agenciji naknadu nastalih troškova i eventualne štete može ostvarivati izvansudskim putem pred nekim od tijela notificiranim za alternativno rješavanje potrošačkih sporova

Tijela notificirana za alternativno rješavanje potrošač-kih sporova u Republici Hrvatskoj su

1 Sud časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Zagreb Rooseveltov trg 2 sudcastihgkhr

2 Centar za mirenje pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Zagreb Rooseveltov trg 2 mirenjehgkhr

3 Centar za mirenje pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca Zagreb Radnička cesta 52I huphuphr

4 Centar za mirenje pri Hrvatskoj udruzi za mirenje Zagreb Teslina 1I infomirenjehr

5 Profi Test doo Centar za mirenje bdquoMedijatorldquo Bjelovar Petra Hektorovića 2 medijatormedijatorcomhr

32 Isticanje propisane ploče s oznakom vrste i kate-gorije smještajnog objekta

(MT KLASA 334-0119-01723 URBROJ 529-06-01-013-19-2 od 14 studenoga 2019)

Vezano uz Vaš upit od 11 studenog 2019 godine kojim tražite informaciju vezano uz isticanje propisane

TUMAČENJA I STAJALIŠTAploče s oznakom vrste i kategorije smještajnog objekta navodimo sljedeće

Člankom 14 st 3 Pravilnika o razvrstavanju i kategori-zaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu (Nar nov br 916 5416 6116 i 6917) propisano je da se oznaka vrste i kategorije ističe na propi-sanoj ploči dok je st 4 istog članka propisano da na glav-nom ulazu u objekt mora biti vidno istaknuta propisana ploča s oznakom vrste i kategorije

Iz navedenog proizlazi da propisana ploča na kojoj je istaknuta vrsta i kategorija smještajnog objekta mora biti vidno istaknuta na glavnom ulazu u objekt a istu možete postaviti ili na vrata apartmana koja su glavni ulaz u objekt ili pored tih vrata pod uvjetom da su vidno istaknuta

33 Alternativni smještaj rezerviran preko Boo-kingcoma

Navodite da Vam je za smještaj rezerviran i plaćen preko Bookingcoma po dolasku u Aparthotel prodavač proizvoda (apartmana) umjesto obiteljskog apartmana po-nudio 2 sobe što nije moguće radi više razloga koji nisu osobne prirode već pitanje zdravlja kupca i zaštite djece od 5 i 7 godina te pitate kako se zaštititi od takve prevare

Člankom 10 st 1 t 10 Zakona o ugostiteljskoj djelat-nosti (Nar nov br 8515 12116 i 2519 dalje u tekstu cit Zakon) propisano je da je u obavljanju ugostiteljske djelatnosti ugostitelj dužan omogućiti gostu podnošenje pisanog prigovora u ugostiteljskom objektu i bez odgađa-nja pisanim putem potvrditi njegov primitak te omogućiti gostu podnošenje pisanog prigovora putem pošte telefak-sa ili elektroničke pošte u ugostiteljskom objektu vidljivo istaknuti obavijest o načinu podnošenja pisanog prigo-vora u pisanom obliku odgovoriti na prigovor u roku od 15 dana od dana zaprimljenog prigovora te voditi i čuvati evidenciju prigovora gostiju godinu dana od dana primitka pisanog prigovora

Člankom 47 st 1 t 9 cit Zakona propisano je da će se novčanom kaznom od 250000 do 2000000 kuna kazniti za prekršaj pravna osoba i fizička osoba ndash obrtnik ako ne omogući gostu podnošenje pisanih prigovora u svojim po-slovnim prostorijama ili bez odgađanja pisanim putem ne potvrdi njegov primitak ili ne omogući gostu podnošenje pisanog prigovora putem pošte telefaksa ili elektroničke pošte ili u poslovnim prostorijama vidljivo ne istakne oba-vijest o načinu podnošenja pisanog prigovora ili u pisa-nom obliku ne odgovori na prigovor u roku od 15 dana od dana zaprimljenog prigovora ili ne vodi iili čuva pisanu evidenciju prigovora najmanje godinu dana od dana pri-mitka pisanog prigovora (čl 10 st 1 t 10)

Stavkom 2 istoga članka propisano je da će se za na-vedeni prekršaj kazniti i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 200000 do 700000 kuna

Dakle kao nezadovoljnom gostu stoji Vam na raspola-ganju mogućnost da pisanim putem ugostitelju podnesete prigovor a ukoliko Vam ugostitelj nije omogućio podnoše-nje pisanog prigovora iili ne odgovori na prigovor u roku od 15 dana od dana zaprimljenog prigovora čini prekršaj iz čl 47 st 1 t 9 cit Zakona te možete protiv ugostitelja

podnijeti prijavu Turističkoj inspekciji Državnog inspek-torata Šubićeva 29 Zagreb e-poštom turističkainspek-cijadirhhr

Ukoliko Vam je umjesto rezerviranog i plaćenog apar-tmana u Aparthotelu ugostitelj ponudio zamjenski smje-štaj u dvije sobe koji nije odgovarao Vašim potrebama niste dužni prihvatiti alternativni smještaj te možete za-htijevati sniženje cijene ili raskinuti ugovor i tražiti povrat novca a ako ste pretrpjeli kakvu štete imati pravo i na odštetni zahtjev

Ukoliko nastali spor u svezi nesukladnost ponuđenog alternativnog smještaja s ugovorenim i plaćenim smješta-jem ne uspijete riješiti putem prigovora ugostitelju po-vrat novca sniženje cijene iili naknadu eventualne štete možete ostvarivati u parnici pred nadležnim sudom ili rje-šenje spora možete ostvarivati izvansudskim putem pred nekim od tijela notificiranim za alternativno rješavanje potrošačkih sporova

34 Pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu u vrsti Kamp u domaćinstvu

(MT KLASA 334-0119-01726 URBROJ 529-06-01-02-013-19-2 od 18 studenoga 2019)

Člankom 30 st 1 Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti (Nar nov br 8515 12116 9918 i 2519) propisano je da ugostiteljske usluge u domaćinstvu može pružati fi-zička osoba ndash građanin (u daljnjem tekstu iznajmljivač) Stavkom 3 t 2 istog članka propisano je da se ugostitelj-skim uslugama u domaćinstvu u smislu toga Zakona sma-tra ugostiteljska usluga smještaja u kampu iili kamp-od-morištu organiziranim na zemljištu kojeg je iznajmljivač vlasnik s ukupno najviše deset smještajnih jedinica od-nosno za 30 gostiju istodobno u koje se ne ubrajaju djeca u dobi od 12 godina

Člankom 31 st 1 cit Zakona propisano je da za pruža-nje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu objekti iz čl 30 st 3 toga Zakona moraju ispunjavati minimalne uvjete za vrstu i uvjete za kategoriju

Člankom 31 st 3 cit Zakona propisano je da nadležni ured na zahtjev iznajmljivača rješenjem utvrđuje jesu li ispunjeni minimalni uvjeti za vrstu i uvjeti za kategoriju za objekte iz čl 30 st 3 ovoga Zakona

Minimalni uvjeti za vrstu i kategoriju kampa u doma-ćinstvu propisani su Pravilnikom o razvrstavanju i katego-rizaciji objekta u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu (Nar nov br 916 5416 6116 i 6917) i Prilogom III ndash Uvjeti za kategorije kampa

TUMAČENJA I STAJALIŠTAČlankom 3 st 1 cit Pravilnika propisano je da objekt u

domaćinstvu mora stalno ispunjavati sve uvjete sukladno kapacitetu za pojedinu vrstu i kategoriju propisane tim Pravilnikom ako tim Pravilnikom nije drukčije propisano

Člankom 34 st 1 cit Zakona propisano je da je za pru-žanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu iznajmljivač dužan ishoditi rješenje nadležnog ureda o odobrenju za pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu (u daljnjem tekstu rješenje o odobrenju) Stavkom 2 istog članka propisano je da će se rješenje o odobrenju izdat će se na zahtjev iznajmljivača uz sljedeće uvjete 1 da je vlasnik objekta (soba apartman ili kuća za odmor i slično) ili vla-snik zemljišta za kamp 2 da objekt u kojem će se pružati usluge ispunjava minimalne uvjete i uvjete za kategoriju sukladno tom Zakonu 3 da građevina ndash objekt u kojem će se pružati ugostiteljske usluge u domaćinstvu ispunjava uvjete sukladno posebnim propisima kojima se uređuje gradnja bez kojih prema tom propisu nadležni ured ne može izdati rješenje o ispunjavaju uvjeta za obavljanje dje-latnosti odnosno sukladno Zakonu o gradnji

Propis koji ima u vidu odredba čl 34 st 2 t 3 Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti je Zakon o gradnji (Nar nov br 15313 1217 i 3919)

Iz navedenog proizlazi da iznajmljivač može početi pru-žati ugostiteljske usluge u kampu nakon što ishodi rješe-nje o odobrenju za pružanje ugostiteljskih usluga u doma-ćinstvu u vrsti Kamp a za detaljnije informacije vezano uz ishođenje rješenja o odobrenju za pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu možete zatražiti od nadležnog ureda državne uprave u županiji prema mjestu gdje se nalazi smještajni objekt

Navedeni Zakon i Pravilnik možete pronaći na Internet stranici Ministarstva turizma wwwminthr u rubrici bdquoPri-stup informacijamaldquo ndash bdquoPropisildquo

35 Program obrazovanja za voditelja poslova turi-stičke agencije

Tražite mišljenje mogu li se provoditi programi ospo-sobljavanjausavršavanja za kvalifikacije voditelja u tu-rističkim agencijama sukladno propisima koji reguliraju obrazovanje odraslih a u svezi s Pravilnikom o stručnom ispitu za voditelja poslovnice u dijelu iz naše nadležnosti navodimo sljedeće

Člankom 18 st 2 t 3 Zakona o pružanju usluga u tu-rizmu (Nar nov br 13017 i 2519) propisano je da vo-ditelj poslova mora ispunjavati između ostalog uvjet da ima položen stručni ispit za voditelja poslova

Pravilnikom o stručnom ispitu za voditelja poslova u turi-stičkoj agenciji (Nar nov br 8119) propisani su ishodi uče-nja koji se provjeravaju na stručnom ispitu za voditelja po-slova u turističkoj agenciji (u daljnjem tekstu stručni ispit) sastav ispitne komisije i načina polaganja stručnog ispita

Iz navedenog proizlazi da voditelj poslova turističke agencije može biti samo osoba koja između ostalih uvjeta ima položen stručni ispit za voditelja poslova u turističkoj agenciji pri Ministarstvu turizma

Smatramo da u dijelu iz naše nadležnosti nema zapre-ke da učilišta organiziraju programe za osposobljavanja

usavršavanja za kvalifikacije voditelja u turističkim agen-cijama sukladno propisima koji reguliraju obrazovanje odraslih no osobe koje bi završile takav program neće moći obavljati poslove voditelja poslovne turističke agen-cije bez položenog stručnog ispita za voditelja poslova

MINISTARSTVO RADA I MIROVINSKOG SUSTAVA

26 Trajanje ugovora o radu na određeno vrijeme radnika na zamjeni

(MRMS KLASA 110-0119-01169 URBROJ 524-03-01-011-19-2 od 19 studenoga 2019)

Povodom Vašeg podneska kojega ste uputili vezano za upit Doma za starije osobe Oklaj o trajanju ugovora o radu radnika zaposlenog na određeno vrijeme zbog za-mjene privremeno nenazočnog radnika upućujemo Vam sljedeći odgovor

Odredbom čl 12 st 3 Zakona o radu (Nar nov br 9314 12717 i 9819) propisano je da ukupno trajanje svih uzastopnih ugovora o radu sklopljenih na određeno vrijeme uključujući i prvi ugovor o radu ne smije biti ne-prekinuto duže od tri godine osim ako je to potrebno zbog zamjene privremeno nenazočnog radnika

Mišljenja smo međutim da u slučaju zamjene privreme-no nenazočnog radnika neće biti potrebno uzastopno skla-panje ugovora o radu na određeno vrijeme ako je u prvom ugovoru o radu sklopljenom na određeno vrijeme kakav je prema Vašim navodima i slučaj koji navodite u Vašem pod-nesku navedeno da se isti sklapa zbog zamjene privremeno nenazočnog radnika do njegova povratka na rad jer će ta-kav ugovor prestati stvarnim povratkom na radi i izvršava-njem obveze rada radnika koji je bio zamijenjen

Drugim riječima tako sklopljen ugovor o radu na odre-đeno vrijeme prestaje tek onda kada zamijenjenom radni-ku prestane bilo koja od osnova za privremenu nenazoč-nost (primjerice godišnji odmor) tijekom kojih radnik u kontinuitetu ne radi zbog opravdanih razloga

Mišljenja smo da se pod pojmom razdoblja privreme-ne nenazočnosti podrazumijeva svako razdoblje u kojemu zamijenjeni radnik ne radi (nije u obveza rada kako je ugovoreno) zbog opravdanih razloga određenih zakonom drugim propisom kolektivnim ugovorom pravilnikom o radu ili ugovorom o radu

27 Ugovor o radu na određenoneodređeno

Zakon o radu (Nar nov br 9314 12717 9819) je opći propis kojim se uređuju radni odnosi te u odnosu na uređenje vrsta ugovora o radu (određenoneodređeno) ne sadrži specifičnosti za sklapanje određenih vrsta ugovora o radu koje mogu biti propisane nekim posebnim propisom

Tako Zakon o radu ne uvjetuje sklapanje ugovora o radu na određenoneodređeno dužinom trajanja radnog odnosa kod određenog poslodavca a ukoliko je isto pro-

TUMAČENJA I STAJALIŠTApisano nekim posebnim propisom poslodavac se dužan držati odredbi tog posebnog propisa koji ga obvezuje

Nadalje ukoliko postoji potreba da poslodavac ugovore o radu pojedinih radnika uskladi s odredbama posebnih propisa stranke ugovora o radu sadržaj tog ugovora mogu mijenjati na različite načine primjerice sporazumom (anek-som) ugovora o radu otkazom jedne strane uz ponudu iz-mijenjenog ugovora drugoj strani ili izmjenom nekog od izvora radnog prava koji regulira sadržaj ugovora o radu

No s obzirom da ugovor o radu nastaje suglasnošću volja ugovornih strana niti jedna od stranki ugovora ne

može jednostrano izmijeniti sadržaj ugovora niti su stran-ke ugovora o radu prisiljene nekom obvezujućom normom kako na zasnivanje radnog odnosa tako ni na njegov na-stavak pod izmijenjenim uvjetima

Završno napominjemo kako se na sklapanje valjanost prestanak i druga pitanja u vezi s ugovorom o radu koja nisu propisana odredbama Zakona o radu primjenjuju odredbe Zakona o obveznim odnosima koje ovo tijelo nije ovlašteno tumačiti već je za njegovo tumačenje nadležno Ministarstvo pravosuđa

OBVEZNO PRAVO

45 NOVČANA NAKNADA ZBOG SMRTI PREDNIKA (čl 1 ZURŠ-a)Za ocjenu da li neki akt nasilja ima značenje te-rorističkog akta nisu od značaja samo objektiv-na obilježja toga akta nužno je da je riječ o aktu nasilja poduzetom s ciljem teškog narušavanja javnog reda zastrašivanjem i izazivanjem osjećaja nesigurnosti

(Vrhovni sud RH Rev 8942019-2 od 6 ožujka 2019)

bdquoPredmet spora je zahtjev tužitelja na novčanu naknadu zbog smrti njihovog prednika Nižestupanjski sudovi u pro-vedenom postupku utvrdili su - da je prednik tužitelja sad pok J B za vrijeme ratnih djelovanja od strane neprijatelj-ske vojske (JNA i pobunjenih Srba) 18 kolovoza 1991 na području Đ zarobljen pa potom i ubijen - da 18 kolovoza 1991 na području Đ nije bilo hrvatske vojske i policije već samo pripadnika paravojnih srpskih snaga tako da Repu-blika Hrvatska u to vrijeme nije imala kontrolu na području gdje je prednik tužitelja lišen slobode i odveden tako ndash da navedeni štetni događaj predstavlja ratnu štetu u smislu odredbi čl 1 i 2 Zakona o utvrđivanju ratne štete

Navodi kojima revident dovodi u pitanje utvrđenja ni-žestupanjskih sudova o prethodno iznijetim činjenicama u biti su samo prigovori činjenične naravi kojima iznosi svoje stavove o ocijeni provedenih dokaza ndash koji su različi-ti od ocjene na kojoj je osporena odluka zasnovana a kako se drugostupanjska presuda ne može pobijati pozivom na pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje (u smi-slu odredbe čl 385 st 1 ZPP-a) te navode ovaj sud ne može razmatrati

Ovaj sud u svemu prihvaća razloge drugostupanjske presude o neosnovanosti tužbenog zahtjeva jer je sud pra-vilnom primjenom materijalnog prava i to odredbe iz čl 1

Odluke sudova temelje se na odredbama Zakona o obveznim odnosima (Nar nov br 5391 7391 11193 394 796 9196 11299 i 8801 dalje ZOO91) odredbama Zakona o obveznim odnosima (Nar nov br 3505 4108 12511 7815 i 2918 dalje ZOO) odredbama Zakona o utvrđivanju ratne štete (Nar nov br 6191 i 7091 dalje ZURŠ) i odredbama Zakona o žigu (Nar nov br 1419)

DOMAĆA SUDSKA PRAKSA I STAJALIŠTA

SUDSKA PRAKSA

Zakona o odgovornosti Republike Hrvatske za štetu nasta-lu uslijed terorističkih akata (Nar nov br 11703 - dalje ZOŠT) odbio tužbeni zahtjev tužitelja pod 5

Naime odredbom čl 1 ZOŠT-a uređena je odgovornost za štetu počinjenu aktima terora i drugim aktima nasilja podu-zetim s ciljem teškog narušavanja javnog reda zastrašiva-njem i izazivanjem osjećaja nesigurnosti građana te uslijed demonstracija i drugih oblika masovnog izražavanja raspo-loženja na javnim mjestima Čl 2 tog Zakona propisano je da se terorističkim aktom smatra osobito akt nasilja izvršen u pravilu iz političkih pobuda s ciljem izazivanja straha užasa i osjećaja osobne nesigurnosti građana

Za ocjenu je li neki akt nasilja ima značenje terorističkog akta u smislu tih odredaba ZOŠT-a nisu od značaja samo objektivna obilježja toga akta nužno je da je riječ o aktu na-silja poduzetom s ciljem teškog narušavanja javnog reda za-strašivanjem i izazivanjem osjećaja nesigurnosti građana

Prema shvaćanju ovoga suda (a polazeći od utvrđenja da je prednik tužitelja za vrijeme ratnih djelovanja od strane neprijateljske vojske zarobljen i potom i ubijen na području Đ na kojem u to vrijeme nije bilo hrvatske vojske i poli-cije već samo pripadnika paravojnih srpskih snaga tako da Republika Hrvatska u to vrijeme nije imala kontrolu na tom području) utužena šteta nema obilježje štete nastale te-rorističkim aktom prema navedenim obilježjima teroristič-kog akta - već je valja tretirati (kako su to pravilno učinili i nižestupanjski sudovi) kao štetu s obilježjem ratne štete u smislu odredbi čl 1 i 2 Zakona o utvrđivanju ratne šteteldquo

46 UGOVORNA KAZNA (čl 270 ZOO-a91)Ovdje se ne radi o zakašnjenju u ispunjenju nov-čane obveze za što je sankcija plaćanje zatezne kamate Ovdje se radi o zakašnjenju u ispunjenju predaje stanova u odnosu na koje su stranke ugo-vorile sankciju u vidu ugovorne kazne Upravo zato bespredmetno je bilo baviti se visinom stope zatezne odnosno ugovorne kamatne stope

(Vrhovni sud RH Rev 35422018-2 od 8 siječnja 2019)

bdquoTočkom 11 Ugovora o prodaji stanova stranke su ugovorile obvezu tuženika na plaćanje 15 kama-

SUDSKA PRAKSAte godišnje na uplaćeni iznos kupovnine ako tuženik ne ispoštuje ugovoreni rok predaje stanova tužiteljici određen sa danom 31 srpnja 1999 pa do dana njihove predaje Iz sadržaja te ugovorne odredbe proizlazi da su njome stranke ugovorile ugovornu kaznu koju je tuže-nik dužan platiti tužiteljici ako zakasni sa ispunjenjem svoje ugovorne obveze ndash predaje dva kupljena stana do ugovorenog dana 31 srpnja 1999 sve u smislu odred-be čl 270 st 1 Zakona o obveznim odnosima (Nar nov br 5391 7391 394 10795 796 11299 i 8801 ndash dalje ZOO)

Naime prema toj odredbi vjerovnik i dužnik mogu ugo-voriti da će dužnik platiti vjerovniku određeni novčani iznos ili pribaviti neku drugu materijalnu korist ako ne is-puni svoju obvezu ili ako zakasni sa njezinim ispunjenjem (ugovorna kazna) Prema odredbi čl 271 st 1 ZOO-a ugo-vorne strane mogu odrediti visinu kazne po svom naho-đenju u jednom ukupnom iznosu u postotku ili za svaki dan zakašnjenja ili na drugi način Prema odredbi st 2 tog članka ona mora biti ugovorena u formi propisanoj za ugo-vor iz kojeg je nastala obveza na čije se ispunjenje odnosi

U konkretnom slučaju stranke su točkom 11 Ugovora o prodaji odredile ugovornu kaznu u postotku (15 godiš-nje) od uplaćenog iznosa kupovnine a za razdoblje zakaš-njenja tuženika s predajom prodanih stanova tužiteljici Kako je tuženik suprotno preuzetoj obvezi o predaji stano-va do 31 srpnja 1999 ove predao tek 1 veljače 2002 to su se ostvarile pretpostavke za primjenu ugovorne odred-be o plaćanju ugovorne kazne za slučaj zakašnjenja sa is-punjenjem preuzete obveze Ugovorna kazna određena je u visini 15 od uplaćenog iznosa kupovnine (28000000 DEM u kunskoj protuvrijednosti) godišnje pri čemu ne-spretna formulacija točke 11 Ugovora ne dovodi u sumnju pravu volju stranaka glede određivanja visine ugovorne kazne a koja je određena dakle u visini 15 od uplaćene kupovnine a za razdoblje zakašnjenja i ispunjenja obveze na godišnjoj razini

Tako određena ugovorna kazna u postotku otplaćene kupovnine sve u smislu odredbe čl 271 st 1 ZOO-a ne može se podvesti pod zatezne kamate na novčane obveze te primjenu odredbe čl 277 ZOO-a a kako to pogrešno smatra tuženik Naime ovdje se ne radi o zakašnjenju u ispunjenju novčane obveze a sankcija za što je plaćanje zatezne kamate na novčanu obvezu sukladno odredbi čl 277 ZOO-a Naprotiv ovdje se radi o zakašnjenju u ispu-njenju predaje stanova u odnosu na koje su stranke ugo-vorile sankciju u vidu ugovorne kazne u smislu odredbe čl 270 st 1 ZOO-a a koja ugovorna kazna je ugovorena u određenom postotku od nesporno uplaćenog iznosa ku-povnine Upravo zato bespredmetno je bilo baviti se visi-nom stope zatezne odnosno ugovorne kamatne stope koja se u određenom razdoblju priznavala na kunska odnosno devizna sredstva a kako su to učinili nižestupanjski su-dovi jer je to za ovaj spor bilo neodlučno Naprotiv bilo je odlučno da je ugovorna kazna ugovorena u visini 15 od uplaćene kupovnine godišnje a čiji iznos u svakom sluča-ju ne bi iznosio manje od onoga koji je tužiteljici dosuđen nižestupanjskim presudama a obzirom na nalaze vještaka M T (list 146 d - 152 j spisa) no kako u tom pravcu nije bilo revizije tužiteljice reviziju tuženika je protiv pobijane presude u tom dijelu trebalo odbiti kao neosnovanu sve na temelju odredbe čl 393 ZPP-aldquo

47 ZAHTJEV ZA NAKNADU ŠTETE (čl 373 ZOO-a91)Pravilno je shvaćanje da nije riječ o sukcesivnom potraživanju iz razloga što je predmet potraživa-nje tužitelja s osnova dopunskog rada a koji za-htjev nije bio predmetom postupka Naime zarada s osnova dopunskog rada nije isti vid zarade kao i zarada po osnovi redovnog rada te kao zahtjev predstavlja novi pravni osnov za naknadu štete

(Vrhovni sud RH Rev 19862019-2 21 svibnja 2019)

bdquoPravno shvaćanje izraženo u nižestupanjskim presu-dama da bi se kod potraživanja izgubljene zarade odno-sno rente s osnove izgubljene zarade radilo o povremenim potraživanjima i da bi se u tom slučaju trebale primijeniti odredbe čl 372 i čl 373 ZOO nije pravilno te nije u skla-du sa shvaćanjima revizijskog suda izraženim u odluka-ma broj Rev- 84207-2 od 29 listopada 2008 broj Rev-71403-2 od 23 rujna 2003 broj Rev-127399 od 4 lipnja 2002 broj Rev-x-96911-2 od 29 veljače 2012 i drugima

Naime zastara zahtjeva za naknadu štete cijeni se prema propisu iz čl 376 i čl 377 ZOO bez obzira na to da li se na-knada zahtijeva za već nastalu štetu ili za štetu za koju je po redovnom tijeku stvari izvjesno da će sukcesivno nastajati u budućnosti kao i bez obzira na to da li se naknada buduće štete zahtijeva u obliku novčane rente ili u jednokratnom iznosu Naknada štete koja će sukcesivno nastajati u buduć-nosti (izgubljeno uzdržavanje izgubljena zarada naknada za tuđu pomoć i njegu i u drugim slučajevima kad se po za-konu može tražiti naknada buduće materijalne štete) ošte-ćeni može ostvarivati i sukcesivnim utuživanjem naknada za proteklo razdoblje a ne samo u vidu rente U tom slučaju rokovi zastare za prvo utuženo potraživanje računaju se po odredbama čl 376 i čl 377 ZOO a za svako sljedeće utuže-no potraživanje (utuženje) teče novi rok zastare od dana kad je prethodni spor okončan (čl 392 st 3 ZOO)

Međutim pravilno je shvaćanje nižestupanjskih sudova da u konkretnom slučaju nije riječ o sukcesivnom potraži-vanju iz razloga što je predmet ovog postupka potraživanje tužitelja s osnova dopunskog rada a koji zahtjev nije bio predmetom prethodnog postupka Naime zarada s osnova dopunskog rada nije isti vid zarade kao i zarada po osnovi redovnog rada te kao zahtjev predstavlja novi pravni osnov za naknadu štete Kako je u konkretnom slučaju kod tuži-telja utvrđen potpuni gubitak radne sposobnosti 18 lipnja 1996 na temelju rješenja Republičkog fonda mirovinskog i invalidskog osiguranja od 18 lipnja 1996 isti je tada saznao i za štetu koju trpi s osnova izgubljene dodatne zarade (ne-ovisno i pored izgubljene zarade po osnovi redovnog rada) i njezin opseg Obzirom je tužitelj tužbu u ovom predmetu podnio 29 studenoga 2007 (tužba predana preko pošte pre-poručenom pošiljkom) i pravilnom primjenom odredbe čl 376 st1 ZOO trebalo je prihvatiti prigovor zastare budući je subjektivni rok za naknadu štete od tri godine istekao 18 lipnja 1999 a objektivni rok 18 lipnja 2001

Također valja napomenuti da je u odlukama revizijskog suda na koje se revident poziva vezano na pravo naknade štete po osnovi dopunske zarade iskazan stav revizijskog suda po pitanju samog prava na naknadu štete po osnovi dodatne zarade ali ne i da takav vid zarade predstavlja isti osnov kao i zarada po osnovi redovnog radaldquo

SUDSKA PRAKSA48 METODA OBRAČUNA ZATEZNE KAMATE

(čl 279 ZOO-a91)Neovisno o tome kako su se obračunavale kamate do 31 ožujka 1994 od 1 travnja 1994 tj od stu-panja Uredbe o visini stope zatezne kamate glav-nica za obračun kamata ostaje glavnica osnovnog duga a ne ona uvećana obračunatim kamatama na dotadašnji način - pripisivanjem dospjelih kamata na glavnicu

(Vrhovni sud RH Rev 782019-2 30 siječnja 2019)

bdquoMeđu strankama je sporna metoda obračuna zatezne kamate počam od 1 Travnja 1994 prema Uredbi o visi-ni stope zatezne kamate (Nar nov br 2294) odnosno konkretno što se primjenjuje kao osnovica za daljnji obra-čun zatezne kamate je li to samo iznos glavnice ili iznos glavnice uvećan za iznos do tada dospjele zatezne kamate

Sud prvog stupnja smatra da se od 1 travnja 1994 pa nadalje zatezna kamata obračunava na glavnicu bez do tada pripisane kamate dok sud drugog stupnja smatra da se od 1 travnja 1994 zatezna kamata obračunava na glavnicu koja je uvećana sa do tada pripisanim kamata-ma glavnici Revident smatra da je drugostupanjski sud donio svoju odluku suprotno pravnom shvaćanju izraču-nom u odlukama Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-x-54309 od 3 prosinca 2009 te kasnijim presudama Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev- 189113 od 12 veljače 2014 Rev-167609 od 15 prosinca 2015 te Rev-31416 od 18 siječnja 2017

Dakle u biti revident postavlja slijedeće pravno pita-nje Od trenutka izmjene metode obračuna zatezne kama-te (1 travnja 1994) prema Uredbi o visini stope zatezne kamate (Nar nov br 2294 i 5094) primjenjuje li se kao osnovica za daljnji obračun zatezne kamate samo iznos glavnice (kako to tvrdi sud prvog stupnja) ili iznos glavnice uvećan za iznos do tada dospjele zatezne kamate (kako to tvrdi sud drugog stupnja)

Prema odredbi čl 382 st 2 Zakona o parničnom po-stupku (Nar nov br 5391 9192 11299 8801 11703 8805 207 8408 9608 12308 5711 2513 i 8914 - dalje ZPP) u slučajevima u kojima ne može podnijeti reviziju prema odredbi iz st 1 Istog član-ka stranka može podnijeti reviziju protiv drugostupanjske presude ako odluka o sporu ovisi o rješenju nekog mate-rijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni U ovom slučaju o postavljenom pravnom pitanju revizijski sud je već zauzeo shvaćanje ali odluka drugostupanjskog suda utemeljena je na shva-ćanju koje nije podudarno s tim shvaćanjem Stoga je po-stavljeno pitanje važno za osiguranje jedinstvene primje-ne prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni jer je suprotne odluke Vrhovni sud Republike Hrvatske izrazio u odluci broj Rev-x-54309 od 3 prosinca 2009 kao i u od-lukama Rev-189113 od 12 veljače 2014 Rev-167609 od 15 prosinca 2015 i Rev-x-31416-2 od 18 siječnja 2017

Dakle prevladavajuća praksa Vrhovnog sud Republike Hrvatske u ovom pitanju jest da je pravilnom primjenom odredbe čl 279 i čl 400 Zakona o obveznim odnosima (Nar nov br 5391 7391 394 796 i 11299 - dalje ZOO) neovisno o tome kako su se obračunavale kamate do

31 ožujka 1994 od 1 travnja 1994 tj od stupanja Uredbe o visini stope zatezne kamate (Nar nov br 2294 i 5094) glavnica za obračun kamata ostaje glavnica osnovnog duga a ne ona uvećana obračunatim kamatama na dotadašnji na-čin - pripisivanjem dospjelih kamata na glavniculdquo

49 ODGOVORNOST ZA MATERIJALNE NEDOSTATKE (čl 608 ZOO-a)Naručitelj koji je uredno obavijestio izvođača o ne-dostatku što su tužitelji učinili može zahtijevati od njega da nedostatak otkloni i za to mu odrediti primjereni rok a tek ako izvođač ne otkloni nedo-statke do isteka tog roka naručitelj može po svom izboru otkloniti nedostatak na račun izvođača ili sniziti naknadu ili raskinuti ugovor

(Županijski sud u Varaždinu 12 Gž-203117-2 od 18 listopada 2018)

bdquoNesporno je da su stranke zaključile Ugovor o građe-nju koji je definiran odredbom čl620 st1 ZOO-a a ka-kvim ugovorom se izvođač obvezuje prema određenom projektu izgraditi u ugovorenom roku određenu građevinu na određenom zemljištu ili na takvom zemljištu odnosno na postojećoj građevini izvesti kakve druge građevinske radove a naručitelj se obvezuje isplatiti mu za to određenu cijenu Iako u spisu nema pismenog ugovora zaključenog između stranaka isti je nesporno ne samo zaključen već i izvršen po obje strane čime je nedostatak pisane forme anuliran sukladno čl294 ZOO-a

Tužitelji u ovom postupku tvrde da izvršeni rad tuženi-ka ima nedostataka i tužbom traže isplatu bdquonaknade štete i sniženje naknade zbog nedostataka u gradnjildquo u visini od 5273787 kn što je iznos koji je vještačenjem po vještaku za graditeljstvo D M i vještaku strojarsko tehničke struke A M utvrđen kao trošak otklanjanja po vještacima utvr-đenih nedostataka

Pravilno je prvostupanjski sud odbio zahtjev tužitelja za isplatu utuženog iznosa s osnova naknade štete Naime šteta je sukladno čl1104 ZOO-a umanjenje nečije imovi-ne (obična šteta) sprečavanje njezinog povećanja (izma-kla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta) U konkretnom slučaju tužitelji traže imovinsku štetu a prema odredbi čl1085 ZOO-a odgovorna osoba dužna je uspostaviti stanje koje je bilo prije nego što je šteta nasta-la jedino ukoliko uspostava prijašnjeg stanja ne otklanja štetu potpuno odgovorna osoba dužna je za ostatak štete dati naknadu u novcu a jedino kada uspostava prijašnjeg stanja nije moguća odgovorna osoba dužna je isplatiti ošte-ćeniku odgovarajući iznos novca na ime naknade štete

Provedenim vještačenjima u ovom postupku utvrđe-no je da vrijednost otklanjanja nedostataka u gradnji na objektu tužitelja iznosi upravo utuženi iznos no isto tako da na otklanjanje ovih nedostataka nakon što je 2 tužite-ljica na pojedine od njih upozorila pismeno tuženika isto-ga nije pozvala niti mu je dala bilo kakav rok za njihovo otklanjanje ali i to da ovi nedostaci nisu otklonjeni niti angažiranjem neke treće osobe po tužitelju Tužitelji nisu niti prilikom plaćanja izvedenih radova tuženiku istaknuli zahtjev za naknadu štete sukladno čl606st2 ZOO-a već su cjelokupni zatraženi iznos tuženome isplatili Obzirom na sve navedeno te prethodno citiranu definiciju štete i

SUDSKA PRAKSAnačine popravljanja imovinske štete zahtjev tužitelja je neosnovan jer se iznos potreban za otklanjanje nedostata-ka u gradnji na njihovom objektu ne može smatrati štetom s obzirom da te nedostatke za koje bi odgovarao tuženi oni nisu otklonili o svom trošku za koji trošak bi pretrpjeli štetu koju bi imali pravo potraživati od tuženika

Naručitelj koji je uredno obavijestio izvođača o nedo-statku što su tužitelji učinili može zahtijevati od njega da nedostatak otkloni i za to mu odrediti primjereni rok (čl608 st1 ZOO-a) a tek ukoliko izvođač ne otkloni nedo-statke do isteka tog roka naručitelj može po svom izboru otkloniti nedostatak na račun izvođača ili sniziti naknadu ili raskinuti ugovor Kako su u smislu prethodno citiranih zakonskih odredbi tužitelji trebali od tuženika kao izvo-đača zahtijevati da nedostatke otkloni i ostaviti mu pri-mjereni rok za navedeno što nisu pa tek ukoliko ih ne bi otklonio isto bi tužitelji bili ovlašteni učiniti na račun izvođača a u konkretnom slučaju nesporno je očevidom na licu mjesta utvrđeno da nedostaci nisu otklonjeni Kako tužitelji nisu otklonili nedostatke ne mogu tražiti od tuže-nika isplatu svote u visini troškova otklanjanja nedostata-ka jer bi oni pretrpjeli štetu tek ukoliko su određeni iznos novaca utrošili otklanjajući nedostatke na građevini koje je bio dužan otkloniti tuženikldquo

50 NAKNADE ŠTETE - TROŠKOVI LIJEČENJA OZLJEDA (čl 178 ZOO-a91)Iz dokumentacije o plaćanjima u korist zdravstve-nih ustanova izdavatelja računa te poslodavcu osiguranika tužitelja nije razvidno koji su točno računi podmireni niti tko je izvršitelj plaćanja a tužitelj specifikaciju svakog pojedinog plaćanja nije dostavio u spis slijedom čega je pravilno sud prvog stupnja odbio tužbeni zahtjev u cijelosti

(Županijski sud u Zadru 13 Gž-10662019-2 od 29 kolovoza 2019)

bdquoSud prvog stupnja je na temelju izvedenih dokaza utvrdio da se predmetna prometna nezgoda dogodila na način da se osiguranik tuženika kretao voznim dijelom kolnika te je protivno odredbama Zakona o sigurnosti pro-meta na cestama (Nar nov br 10504 ndash dalje ZSPC) do-laskom na raskrižje unatoč prometnom znaku upozorenja na križanje sa cestom sa prednošću prolaska započeo rad-nju polukružnog okretanja na mjestu gdje su sve promet-ne trake bile obilježene punim linijama dok se osiguranik tužitelja kretao lijevom stranom voznog dijela kolnika po asfaltiranom proširenju koje nije namijenjeno za kretanje vozila unatoč postojanju prometnog znaka upozorenja su-ženja ceste s lijeve strane vršeći na taj način radnju pre-tjecanja kolone vozila također postupajući protivno odred-bama ZSPC te kako je u trenutku ulaska teretnog vozila na asfaltirano proširenje bio udaljen od mjesta nezgode za 573 m pri čemu je i radnjom prikočivanja mogao izbjeći nalet na teretno vozilo i

pri brzini kojom se kretao to u smislu odredbe čl 178 st 2 Zakona o obveznim odnosima (Nar nov br 5391 7391 394 796 i 11299 - dalje ZOO) koji se ovdje primjenjuje temeljem odredbe čl 1163 st 1 Zakona o ob-veznim odnosima (Nar nov br 3505 i 4108) nalazi suodgovornost za predmetni štetni događaj na strani osigu-

ranika tuženika u omjeru od 60 a na strani osiguranika tužitelja u omjeru od 40 slijedom čega bi tuženik bio du-žan tužitelju isplatiti i daljnji iznos u visini od 355127 kn

Primjenom pravila o teretu dokazivanja sud prvog stup-nja odbio je tužbeni zahtjev tužitelja i u odnosu na iznos od 355127 kn smatrajući da tužitelj u smislu odredbe čl 219 U vezi odredbe čl 221a ZPP nije dokazao da bi mu u smislu odredbe čl 110 u vezi čl 115 ZZO nastala šteta u tom iznosu odnosno nije dokazao da je doista i izvršio plaćanje prema računima koji su predmet postupka zatim koji su točno računi podmireni tko je izvršitelj plaćanja odnosno ne može se točno povezati iznos utuženog iznosa i iznosa plaćanja Pravilno sud prvog stupnja i po ocjeni ovog drugostupanjskog suda a imajući u vidu mehanizam i nastanak predmetne prometne nezgode utvrđene po vješta-ku prometne struke u smislu čl 178 st 2 ZOO utvrđuje suodgovornost osiguranika tužitelja i osiguranika tuženika

u navedenom omjeru i pri tome pravilno ocjenjuje da unatoč tome što do štetnog događaja ne bi došlo da osi-guranik tuženika nije vršio radnju polukružnog okreta-nja protivno odredbama ZSPC da je osiguranik tužitelja mogao izbjeći nalet na vozilo osiguranika tuženika da je upravljao svojim vozilom kolnikom a ne asfaltiranim pro-širenjem uslijed čega bi zaustavio svoje vozilo u koloni vo-zila koja je već bila zaustavljena ali i da je unatoč tome što je vozio površinom koja nije bila namijenjena za kretanje vozila poduzeo radnju prikočivanja

Iz provedenog financijskog vještačenja provedenog u postupku proizlazi kako iz dokumentacije o plaćanjima u korist zdravstvenih ustanova izdavatelja računa te po-slodavcu osiguranika tužitelja osim činjenice da je izvr-šeno zbirno plaćanje nije razvidno koji su točno računi podmireni niti tko je izvršitelj plaćanja odnosno ne može se točno povezati iznos utuženog računa i iznosa plaćanja a tužitelj specifikaciju svakog pojedinog plaćanja nije do-stavio u spis slijedom čeg je pravilno sud prvog stupnja primjenjujući pravilo o teretu dokazivanja budući da je u predmetu tužitelj uz osnov bio dužan dokazati i visinu svog zahtjeva odbio tužbeni zahtjev u cijelostildquo

51 POVREDA PRAVA NA ŽIG (čl 2 ZOŽ-a)Tek novim dizajnom koji ima individualni karak-ter određena osoba stječe jednu od temeljnih pret-postavki za pravo zahtijevati od drugih osoba da ne stavljaju u promet da ne nude ne skladište i sl proizvode određenih oblika

(Vrhovni sud RH Revt 1717-2 od 21 veljače 2017)

bdquoSuština spornog odnosa među strankama u revizij-skom dijelu postupka ogleda se u pitanju da li se oblikom proizvoda može povrijediti pravo na žig (zaštićeni znak) odnosno da li se zaštita žiga može ostvariti zabranom stav-ljanjem na tržišta nuđenjem i skladištenjem određenog oblika proizvoda Prema čl 2 Zakona o žigu kao žig može se zaštititi svaki znak koji se može grafički prikazati oso-bito riječi uključujući osobna imena crteže slova brojke oblike proizvoda ili njihova pakiranja trodimenzionalne oblike boje kao i kombinacije svih naprijed navedenih znakova pod uvjetom da su prikladni za razlikovanje proi-zvoda ili usluga jednoga poduzetnika od proizvoda ili uslu-ga drugoga poduzetnika

SUDSKA PRAKSAPravno shvaćanje ovog revizijskog suda je da se samim

oblikom proizvoda ne može povrijediti pravo na žig (zašti-ćeni znak) Proizvodom se može povrijediti pravo na žig (za-štićeni znak) samo ukoliko je taj žig (zaštićeni znak) utisnut na proizvodu otisnut na proizvodu ili je proizvod na drugi način obilježen tim znakom Nositelj prava na žig stoga ima pravo zahtijevati zabranu uporabe zaštićenog znaka za-branu isticanja znaka na proizvodima na njihovim pakira-njima zabranu nuđenja proizvoda ili njihovo stavljanje na tržište ili skladištenje pod zaštićenim znakom ili nuđenje ili pružanje usluga pod tih znakom zabranu uvoza ili izvoza proizvoda obilježenih zaštićenim znakom te zabranu upora-be znaka na poslovnim dokumentima i u reklamiranju (čl 7 st 2 i 3 Zakona o žigu) Dakle nositelj prava na žig nema pravo zahtijevati zabranu stavljanja na tržište nuđenje i skladištenje (i sl) proizvoda određenog oblika

Prema čl 2 Zakona o industrijskom dizajnu (Nar nov br 17303 7607 3009 i 4911) dizajn znači vanjski izgled proizvoda u cijelosti ili dijela proizvoda koji proizlazi iz njego-vih obilježja osobito crta kontura (obrisa) boja oblika tek-sture iili materijala samoga proizvoda iili njegove ornamen-tacije Oblik proizvoda dakle predstavlja industrijski dizajn u smislu netom navedene zakonske odredbe Stoga tek nositelj registriranog industrijskog dizajna ima pravo štititi određeni industrijski dizajn zabranom trećima stavljanje na tržište nuđenje skladištenje i sl proizvoda određenog oblika

Da bi se žigom zaštitio određeni znak jedna je od temeljnih pretpostavaka razlikovnost (distinktivnost) određenog znaka (čl 2 Zakona o žigu) a da bi se zaštitio određeni dizajn nužno je da on bude nov i da ima individualni karakter (čl 3 st 1 Zakona o industrijskom dizajnu) Dakle tek novim dizajnom koji ima individualni karakter određena osoba stječe jednu od temeljnih pretpostavki za pravo zahtijevati od drugih oso-ba da ne stavljaju u promet da ne nude ne skladište i sl pro-izvode određenih oblika Za ukazati je da u ovom postupku tužitelj ne tvrdi da je nositelj industrijskog dizajna osvježiva-ča zraka u obliku bora te da tužitelj u ovom postupku niti ne zahtijeva zaštitu prava industrijskog dizajnaldquo

52 PREDUGOVOR (čl 45 ZOO-a)Ako se ugovorne strane nisu suglasile Predugo-vorom o kupoprodaji nekretnine o svim bitnim sastojcima glavnog ugovora jer nisu ugovorile kupoprodajnu cijenu nekretnina kao jedan od bitnih elemenata predugovora tada se ne radi o predugovoru

(Županijski sud u Zadru Gž-6552019-2 od 19 rujna 2019)

bdquoPrvostupanjski je sud pobijanom presudom zaključio da pismeno naslovljeno kao lsquorsquoPredugovor o kupoprodaji nekretninersquorsquo koji su parnične stranke zaključile ____2005 nije predugovor u smislu odredbe čl 45 Zakona o obve-znim odnosima (Nar nov br 5391 7391 394 796 i 11299 - dalje ZOO) jer ne sadrži bitne sastojke ugovo-ra (kupoprodajnu cijenu) pa ne proizvodi pravne učinke Odredbom čl 45 st 1 ZOO propisano je da je predugovor takav ugovor kojim se preuzima obveza da se kasnije sklo-pi drugi ugovor glavni ugovor

Stranke iz predugovora su dužne ispuniti ugovorenu obvezu iz predugovora i zaključiti glavni ugovor a ukoli-

ko bi jedna od ugovornih strana izbjegavala takvu obvezu može tražiti ispunjenje obveze zaključenja glavnog ugovo-ra putem suda

Međutim prema odredbi čl 45 st 3 ZOO predugovor ne obvezuje ako ne sadrži bitne sastojke glavnog ugovora

Kraj činjenice da se parnične stranke kao ugovorne strane spornog Predugovora o kupoprodaji nekretnine od _____2005 nisu suglasile o svim bitnim sastojcima glav-nog ugovora jer nisu ugovorile kupoprodajnu cijenu ne-kretnina kao jedan od bitnih elemenata predugovora to se i po ocjeni ovog drugostupanjskog suda i ne radi o predu-govoru kako je to pravilno zaključio i prvostupanjski sud

Kraj činjenice da su u Predugovoru o kupoprodaji ne-kretnina od _________2005 ugovorne strane utvrdile da je tužiteljica kao kupac tuženici kao prodavateljici isplati-la novčani iznos od 750000 EUR-a ldquona ime kaparerdquo s ob-zirom na činjenicu da Predugovor koji su stranke sklopile nema pravni učinak i nije zaključen jer mu nedostaje bit-ni sastojak ne mogu se primjenjivati ni odredbe o kapari već se smatra da strana koja drži određeni novac ili drugu zamjenjivu stvar istu drži bez valjane pravne osnove

Naime da bi se u određenom slučaju mogle primjenji-vati odredbe o kapari mora postojati određeni valjani ugo-vor (glavni ugovor) zbog kojega i u vezi s kojim je kapara ugovorena i dana što u konkretnome nije slučaj pa je pr-vostupanjski sud pobijanom presudom pravilno primijeni materijalno pravo iz čl 210 ZOO i obvezao tuženicu da tužiteljici isplati zatraženi novčani iznos kojeg je stekla bez valjane pravne osnoverdquo

STVARNO PRAVO

63 OSIGURANJE NOVČANE TRAŽBINE NA IME POREZNOG DUGA (čl 120 ZV-a)Predmnijevani vlasnik predmetne nekretnine nema pravo koje bi sprječavalo ovrhu odnosno predmetno osiguranje budući da se vlasništvo nekretnine na temelju pravnog posla stječe tek upisom u zemljišnu knjigu

(Županijski sud u Zagrebu Gž-48742018 od 12 studenoga 2019)

bdquoSporno je da li pretpostavljeno vlasništvo tužitelja kao treće osobe koja je predmetnu nekretninu stekla a svoje vlasništvo nije upisala u zemljišnim knjigama kao vlasnik te nekretnine pravo koje sprječava ovrhu odnosno pred-metno osiguranje prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini u vlasništvu II-tuženika

Iz odluke Županijskog suda Na temelju odredbe čl 120 st 1 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Nar nov br 9196 6898 13799 2200 7300 11401 7606 14106 ndash dalje ZVDSP) propisano je da se vla-sništvo na nekretninama stječe uknjižbom u zemljišnu knjigu ako zakon ne omogućuje da se vlasništvo nekretni-ne stekne nekim drugim upisom u zemljišne knjige Pre-ma odredbama čl 122 st 1 čl 123 st 1 i čl 124 st 1

Odluke sudova temelje se na odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Nar nov br 9196 6898 13799 2200 7300 12900 11401 7906 14106 14608 3809 15309 14312 i 15214 dalje ZV) i odredbama Zakona o obveznim odnosima (Nar nov br 3505 4108 12511 7815 i 2918 dalje ZOO)

SUDSKA PRAKSAZVDSP se smatra da zemljišna knjiga istinito i potpuno odražava činjenično i pravno stanje nekretnine pa tko je u dobroj vjeri postupao s povjerenjem u zemljišne knjige ne znajući da ono što je u njih upisano nije potpuno ili da je različito od izvanknjižnoga stanja uživa glede toga stjeca-nja zaštitu prema odredbama zakona

Sukladno činjeničnim utvrđenjima prvostupanjskog suda i označenim zakonskim odredbama tužitelj kao predmnijevani vlasnik predmetne nekretnine nema pravo koje bi sprječavalo ovrhu odnosno predmetno osiguranje budući da se vlasništvo nekretnine na temelju pravnog po-sla stječe tek upisom u zemljišnu knjigu sukladno odred-bi čl 120 st 1 ZVDSP a s obzirom na činjenicu da je I tuženica u trenutku podnošenja prijedloga za osiguranje svoje novčane tražbine prisilnim zasnivanjem založnog prava na predmetnoj nekretnini (____2007) postupala u dobroj vjeri po načelu povjerenja u zemljišne knjige jer iz priloženog zemljišnoknjižnog izvatka nije imala razloga posumnjati da upisano zemljišnoknjižno stanje na pred-metnoj nekretnini ne odgovara stvarnom stanju

Narušavanje povjerenja u zemljišne knjige kao temelj-nog načela zemljišnoknjižnog prava dovelo bi do naruša-vanja načela pravne sigurnosti i povjerenja što je suprotno načelu vladavine prava a poštovanje ovog načela podra-zumijeva ispitivanje savjesnosti svakog sudionika određe-nog pravnog posla

Prema pravnom shvaćanju Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske pod brojem Su-IV-418-4 zauze-tom na sjednici od 22 veljače 2018 predmnijevani vlasnik može uspješno štititi svoje pravo na predmetu ovrhe kada u postupku dokaže da je ovrhovoditelj bio nesavjestan ne-pošten odnosno da je zlouporabio svoje pravo Dakle da bi pravo predmnijevanog vlasnika spriječilo provedbu ovrhe ili osiguranja potrebno je dokazati da I tuženica predlaga-teljica osiguranja nije postupala u dobroj vjeri pa joj se ne može pružiti sudska zaštita sukladno načelu povjerenja u zemljišne knjige Za ocjenu postupanja I tuženice u skladu s načelom povjerenja u zemljišne knjige važno je je li ona znala ili imala dovoljno razloga posumnjati da se stanje u zemljišnim knjigama razlikuje od izvanknjižnog stanja

I konačno žalitelju se ukazuje kako se odredba čl 388 st 5 ZVDSP odnosi na neprimjenu zaštite povjerenja u istinitost i potpunost zemljišnih knjiga u korist stjecanja do kojih dođe unutar roka od 5 godina od stupanja ovo-ga zakona na snagu samo ukoliko se stječe nekretnina na kojoj je bilo upisano društveno vlasništvo a nije brisano prije nego što je ZVDSP stupio na snagu Kako se ovdje na strani I tuženice ne radi o stjecanju nekretnine već o osiguranju uknjižbom založnog prava neosnovan je i ovaj žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog pravaldquo

64 STJECANJE PRAVA VLASNIŠTVA DOSJELOŠĆU (čl 30 ZV-a)Tužbenim zahtjevom može se zahtijevati utvrđenje prava vlasništva točno određenog fizičkog dijela čestice identificiranog provedenim vještačenjem

(Županijski sud u Bjelovaru Gž-2732019 od 19 rujna 2019)

bdquoTijekom postupka pred prvostupanjskim sudom bilo je sporno tko je vlasnik navedenog prijepora tužitelj ili pak

tuženici i zavisno od toga da li su tuženi kao njegovi ne-sporni posjednici dužni ga predati u posjed tužitelju i sa njega ukloniti podignute građevine

Unatoč naprijed navedenom ndash da su tuženi u postupku dokazali da su dosjelošću stekli pravo vlasništva na prije-poru površine od 200 m2 koji je u skici lica mjesta (list __) mjerničkog vještaka prikazan zelenom bojom te omeđen brojevnim točkama13-29-14-1-2-6-7-8-9-10-11-12-13 sud prvog stupnja kada je prihvatio protutužbeni zahtjev naveden u točki II izreke pogrešno je primijenio materi-jalno pravo Naime iz naprijed navedenog potpuno jasno proizlazi da tuženi svoj protutužbeni zahtjev temelje na činjeničnom osnovu o stjecanju vlasništva dosjelošću ndash tj na činjeničnim tvrdnjama o stjecanju posjedovanjem fizički točno određenog dijela nekretnine (zemljišno-knjižne čestice) tj posjedovanjem dijela čkbr____ u površini od 200 m2

Za ovaj sud drugog stupnja nema spora da i fizički dio nekretnine (zemljišne čestice) može biti predmetom stje-canja prava vlasništva dosjelošću Međutim u takvom slu-čaju valja voditi računa s jeden strane o odredbi čl30 ZVDSP kojom je propisano da pravo vlasništva je stvarno pravo na određenoj stvari koje ovlašćuje svoga nositelja da s tom stvari i koristima od nje čini što ga je volja te da sva-koga drugoga od toga isključi ako to nije protivno tuđim pravima ni zakonskim ograničenjima a s druge strane i o odredbi čl36 ZVDSP kojom je definirano pravo suvlasniš-tva tako što je propisano da ako više osoba ima neku stvar u svome vlasništvu tako da svakoj pripada po dio toga pra-va vlasništva računski određen razmjerom prema cijelom pravu vlasništva te stvari sve su one suvlasnici te stvari a dijelovi prava vlasništva koji im pripadaju njihovi su su-vlasnički dijelovi Usporedbom ove dvije odredbe jasno je da kada je netko vlasnik stvari da on ima neograničeno pravo vlasti na toj stvari i da je u pravu vlasništva inkor-porirano i pravo isključiti svakog drugog iz izvršavanja vlasničkih ovlasti S druge strane pravo suvlasništva su-kladno odredbi čl 36 ZVDSP pretpostavlja da više osoba izvršava vlasnička prava na istoj stvari i da ne postoji mo-gućnost da se suvlasnika bez da suvlasnici sporazumno ili sudskom odlukom kojom se uređuju odnosi u izvršavanju vlasti na istoj stvari isključi iz izvršavanja vlasničkih pra-va sukladno omjeru suvlasništva

Pobijanom točkom II izreke kojom sud prvog stupnja prihvaća protutužbeni zahtjev utvrđuje da su tuženi na jednake dijelove suvlasnici u ___1348 dijela čkbr___ Prihvaćanje takvog zahtjeva na utvrđenje prava suvlasniš-tva na cijeloj čestici u površini od 1348 m2 tj u razmjeru od ___1348 dijela u protivnosti je sa naprijed navedenim odredbama i u proturječju je sa činjeničnim utvrđenjem suda o isključivu vlasništvu tuženih na točno određenom realnom dijelu čestice na kojem su oni jedini i isključivi nositelj vlasničkih ovlaštenja Stoga i pri utvrđenju posto-janja svih zakonom propisnih pretpostavki za stjecanje prava vlasništva dosjelošću takav tužbeni zahtjev nije bilo moguće prihvatiti pravilnom primjenom materijalnog pra-va Temeljem činjeničnog supstrata utvrđenog po prvostu-panjskom sudu tuženima bi pripadalo pravo zahtijevati utvrđenje prava vlasništva točno određenog fizičkog dijela čestice identificiranog provedenim vještačenjem no o ta-kvom zahtjevu nije odlučeno navedenim pobijanim dije-lom presude već o zahtjevu na koji tuženi nemaju pravoldquo

SUDSKA PRAKSA65 ZASTARA TRAŽBINE ZA ODUZETO

ZEMLJIŠTE (čl 371 ZOO-a)Potraživanje naknade za zemljište koje je vlasni-ku oduzeto bez zakonom predviđenog postupka i ne može se tužitelju vratiti zastarijeva u općem zastarnom roku od pet (5) godina

(Županijski sud u Zagrebu br Gž-3742016-3 od 05 studenog 2019)

bdquoNadalje u pogledu prigovora zastare u odnosu na dio zk čbr ___ koji je u katastarskom operatu ušao u sastav kčbr ___2 u površini 257 m2 u pogledu kojeg sud utvr-đuje da je isti neosnovan radi predaje u posjed te da je tu-ženik za predmetni dio zemljišta dužan tužiteljici isplatiti naknadu za oduzeto zemljište valja reći da je prvostupanj-ski sud pogrešno primijenio materijalno pravo pozivajući se na odredbu čl 209 Zakona o obveznim odnosima (Nar nov br 5391 739111193 394 10795 796 9196 11299 i 8801 - dalje ZOO) a prema kojoj nakon zastupanja zastare prava da zahtijeva naknadu štete ošte-ćenik može zahtijevati od odgovorne osobe po pravilima koja vrijede u slučaju stjecanja bez osnove da mu ustupi ono što je dobio radnjom kojom je uzrokovana šteta

Pogrešan je pravni zaključak suda da je u ovom kon-kretnom slučaju u primjeni predmetna odredba

U ovom konkretnom slučaju valjalo je primijeniti opći zastarni rok od pet godina na temelju odredbe čl 371 ZOO-a Dakle potraživanje naknade za zemljište koje je vlasniku oduzeto bez zakonom predviđenog postupka i ne može se tužitelju vratiti zastarijeva u općem zastarnom roku (5 godina)

Ovdje treba reći da pravo vlasnika za oduzetu stvar ne može zastarijevati sve dok vlasnik može zahtijevati njezin povrat a tek kada više ne može zahtijevati povrat nekret-nine dospijeva njegov zahtjev za naknadu

U pogledu računanja tijeka zastarnog roka osnovano ukazuje tuženik da isti počinje teći od trenutka izgradnje ceste odnosno od trenutka kada tužitelj više ne može tra-žiti predaju u posjed predmetnog zemljišta a o čemu je Vrhovni sud zauzeo jasno pravno stajalište u recentnoj sudskoj praksi na koju se poziva i tuženik u žalbildquo

66 UPORABA TUĐEG ZEMLJIŠTA (čl 107 ZV-a)Vlasnik nekretnine na kojoj je nužno obaviti rado-ve može privremeno uporabiti tuđe

(Županijski sud u Varaždinu ndash Stalna služba u Koprivnici Gž-18832018-2 od 17 listopada 2019)

bdquoOdredbom čl 107 st 1 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Nar nov br 9196 7300 11401 7906 14106 14608 3809 15309 14312 i 15214 ndash dalje u tekstu ZV) je propisano da vlasnik nekretnine na kojoj je nužno obaviti radove potrebne za njezinu uporabu ili korištenje može privremeno uporabiti tuđe zemljište radi izvođenja radova postavljanja skele i sl ako se to na drugi način ne može izvesti

Iz gore citirane odredbe čl 107 st 1 ZV-a proizlazi da vlasnik nekretnine na kojoj je nužno obaviti radove može privremeno uporabiti tuđe zemljište Radi se o susjedskom pravu jednog susjeda kojim se ograničava pravo vlasniš-

tva drugog susjeda i to ograničenje mora biti vremenski ograničeno što mora biti navedeno u izreci presude kako bi susjed koji je dužan dopustiti uporabu svog zemljišta znao vremenske granice ograničenja svog prava vlasniš-tva i u kojem vremenskom razdoblju je dužan trpjeti upo-rabu svog zemljišta

Tužiteljev tužbeni zahtjev ne sadrži takvo ograničenje a ne sadrži ga niti prvostupanjska presuda

Naime tužiteljeva tužba u kojoj je postavljen tužbeni zahtjev kao i podnesci kojima je taj zahtjev mijenjan nije nerazumljiva niti se radi o tome da tužba ili tužbe-ni zahtjev ne sadržavaju sve što je potrebno da bi se po njima moglo postupiti Po tužiteljevom zahtjevu se može postupiti te je prvostupanjski sud po njemu i postupao na način da ga je djelomično usvojio Međutim tužiteljev tužbeni zahtjev je nepotpun a u takvoj situaciji sud nije ovlašten pozivati tužitelja da dopuni svoj tužbeni zahtjev kako bi se on pravilnom primjenom materijalnog prava mogao usvojiti

Dakle kako je tužitelj u tužbenom zahtjevu trebao na-vesti i vremensko razdoblje u kojem će tuženik biti du-žan trpjeti uporabu svog zemljišta a kako to tužitelj nije učinio njegov tužbeni zahtjev ne može biti usvojen pa je zbog toga tuženikova žalba protiv dosuđujućeg dijela pr-vostupanjske presude uvažena i taj dio je preinačen teme-ljem čl 373 toč 3 ZPP-a na način da je taj dio tužbenog zahtjeva odbijenldquo

PREDSTEČAJNO I STEČAJNO PRAVO

8 PRIJAVA U POSTUPKU PREDSTEČAJNE NAGODBE (čl 71 ZFPPN)U ovom predmetu riječ je o novčanoj tražbini koja je nastala prije otvaranja postupka predstečajne nagodbe a koju tužitelj nije prijavio u postupak predstečajne nagodbe otvoren nad tuženikom pa je valjalo tužbu odbaciti

(Županijski sud u Splitu Gž-6082018-2 od 5 ožujka 2018)

bdquoPrvostupanjski sud je donio pobijano rješenje o na-stavku postupka koji je prekinut pravomoćnim rješenjem od 10 siječnja 2014 zbog otvaranja postupka predstečaj-ne nagodbe nad tuženikom s obrazloženjem da su stupa-njem na snagu Stečajnog zakona (Nar nov br 7115 da-lje u tekstu SZ) prestale važiti odredbe članka 70 Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (Nar nov br 10812 i 14412 dalje u tekstu ZFPPN) Odred-bom članka 70 stavka 2 ZFPPN bilo je propisano da će se prekinuti postupci nastaviti se na prijedlog vjerovnika 1 nakon pravomoćnosti rješenja o potvrdi predstečajne nagodbe ndash u odnosu na tražbine ili dio tražbina koje su u postupku predstečajne nagodbe osporene i 2 nakon izvrš-nosti rješenja o obustavi postupka predstečajne nagodbe Odredbom članka 445 stavka 2 Stečajnog zakona (Nar nov br 7115 ndash dalje SZ) propisano je da danom stu-

Odluke sudova temelje se na odredbama Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (Nar nov br 10812 14412 8113 11213 7115 i 7815 dalje ZFPPN) i odredbama Zakon o stečaju potrošača (Nar nov br 10015 i 6718 dalje ZSP)

SUDSKA PRAKSApanja na snagu (1 rujna 2015) u Zakonu o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (Nar nov br 10812 14412 8113 i 11213) prestaje važiti odredba članka 1 točke 3 odredbe članka 3 točaka 10 11 12 14 i 15 članak 17 stavak 7 članak 88 stavak 1 točke 3 ndash 6 te članci 18 ndash 86 toga Zakona

Budući da je 1 rujna 2015 odredba članka 70 ZFPPN prestala važiti primjenjuje se odredba članka 443 SZ-a kojom je propisano da u postupcima pred sudom u koji-ma je utvrđen prekid postupka zbog otvaranja postupka predstečajne nagodbe i u kojima je nakon toga doneseno pravomoćno rješenje o odobrenju predstečajne nagodbe kojom je obuhvaćena tražbina vjerovnika sud će postupak nastaviti i odbaciti tužbu odnosno obustaviti ovrhu ili po-stupak osiguranja osim u odnosu na tražbine ili dio traž-bina koje su u postupku predstečajne nagodbe osporene Međutim pravilno prvostupanjski sud navodi da u kon-kretnoj situaciji ne dolazi niti do primjene odredbe članka 443 SZ-a budući da tuženik nije prijavio svoju tražbinu u postupak predstečajne nagodbe

Budući da odredbe ZFPPN izričito ne propisuju pravne učinke predstečajne nagodbe na parnice pokrenute prije otvaranje postupka predstečajne nagodbe koje se odnose na tražbine za koje vjerovnici nisu podnijeli prijavu niti ih je dužnik uvrstio na popis obveza te nisu ispitane isti proizlaze iz odredbe članka 71 stavka 1 ZFPPN kojom je propisano da pravne posljedice otvaranja postupka pred-stečajne nagodbe nastaju za sve tražbine vjerovnika pre-ma dužniku koje su nastale do otvaranja postupka ako nije drukčije propisano (za tražbine na koje postupak predste-čajne nagodbe ne utječe)

O pitanju procesne legitimacije za vođenje parničnog postupka vjerovnika koji svoju tražbinu nije prijavio u postupak predstečajne nagodbe izjasnio se Ustavni sud Republike Hrvatske u odluci U-III-3542016 od 30 ožujka 2017 kojom je prihvatio obrazloženje i rješe-nje Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž-757015-4 od 3 Studenog 2015 kojim je odbačena tužba radi isplate podnesena 10 ožujka 2009 zbog či-njenice da je nad tuženikom 19 kolovoza 2013 otvoren postupak predstečajne nagodbe a da tužitelj kao vje-rovnik nije svoju tražbinu pravovremeno prijavio u po-stupak predstečajne nagodbe Obrazloženje osporenog rješenja Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske temelji se na ustavnopravno prihvaćenom stajalištu da je tužitelj izgubio procesnu legitimaciju za vođenje par-ničnog postupka za tražbinu koja nije priznata u postup-ku predstečajne nagodbe niti je obuhvaćena predstečaj-nom nagodbom niti se radi o tražbini koja je osporena u postupku predstečajne nagodbe Ustavni sud Republi-ke Hrvatske nadalje zaključuje da u tom predmetnom slučaju podnositelj nije kao vjerovnik pravovremeno prijavio svoje potraživanje prema dužniku (tuženiku) i nije sudjelovao u postupku radi sklapanja predstečajne nagodbe nad dužnikom pa protekom roka za prijavu potraživanja u tom postupku podnositelj više ne može voditi predmetni parnični postupak slijedom čega je tužba pravilno odbačena Dakle u ovom predmetu radi se o novčanoj tražbini koja je nastala prije otvaranja postupka predstečajne nagodbe a koju tužitelj nije pri-javio u postupak predstečajne nagodbe otvoren nad tu-ženikom pa je valjalo tužbu odbacitildquo

9 RJEŠENJE O PREDSTEČAJNOJ NAGODBI (čl 81 ZFPPN-a)Ovrhovoditelju kao vjerovniku iz postupka pred-stečajne nagodbe dopušteno je pokretanje ovršnog postupka protiv ovršenika ali samo za iznos koji je rješenjem o predstečajnoj nagodbi određen za isplatu i na temelju rješenja o predstečajnoj na-godbi kao ovršne isprave

(Županijski sud u Splitu Gž Ovr-4182018-2 od 17 travnja 2018)

bdquoOdredbom članka 72 stavak 1 je propisano kako će se ovrha obustaviti po službenoj dužnosti ako je ovršna isprava pravomoćno ukinuta preinačena poništena stav-ljena izvan snage ili je na drugi način određeno da je bez učinka odnosno ako potvrda ovršnosti bude ukinuta

Člankom 81 stavak 1 Zakona o predstečajnoj nagod-bi i financijskom poslovanju (Nar nov br 10812 14412 8113 11213 7115 i 7815 dalje ZPNFP) određeno je da se na temelju predstečajne nagodbe duž-nik oslobađa obveze da vjerovniku isplati iznos koji je veći od postotka prihvaćenog u predstečajnoj nagodbi a rokovi plaćanja odgađaju se u skladu s predstečajnom nagodbom U tom se opsegu dužnik oslobađa obveze prema osobama kojima pripada pravo na regres (jamci) stavak 3 istog članka propisuje da će se u odnosu na tražbine vjerovnika utvrđene u postupku predstečajne nagodbe i obuhvaćene predstečajnom nagodbom ovršni i upravni postupci pokrenuti prije otvaranja postupka predstečajne nagodbe obustaviti a u parničnim postup-cima sud će u odnosu na te tražbine odbaciti tužbu na prijedlog dužnika podnesen nakon pravomoćnosti rje-šenja o potvrdi predstečajne nagodbe dok stavkom 4 istog članka navodi kako ovršne isprave koje se odnose na tražbine iz predstečajne nagodbe gube u odnosu na dužnika pravnu snagu

Iz stanja spisa proizlazi kako je 27 lipnja 2013 nad ovršenikom otvoren postupak predstečajne nagodbe te da je dana 14 siječnja 2015 rješenjem Trgovačkog suda u Splitu poslovni broj Stpn-202014 predstečajna nagodba i sklopljena Uvidom u navedeno rješenje vidljivo je da je tražbina ovrhovoditelja za koju se u ovom predmetu traži prisilno ostvarenje utvrđena u postupku predstečajne na-godbe te je istom i obuhvaćena

Nadalje je vidljivo kako je prijedlog za ovrhu sudu podnesen dana 18 siječnja 2013 a rješenje o ovrsi do-neseno 5 ožujka 2015 Slijedom navedenoga sukladno odredbi članka 81 stavak 3 ZPNFP-a postupak ovrhe je valjalo obustaviti Pravilno je stoga postupio prvostu-panjski sud kada je sukladno odredbi članka 72 OZa obustavio ovrhu

Potrebno je napomenuti kako je ovrhovoditelju kao vjerovniku iz postupka predstečajne nagodbe dopušteno pokretanje ovršnog postupka protiv ovršenika ali samo za iznos koji je rješenjem o predstečajnoj nagodbi određen za isplatu i na temelju rješenja o predstečajnoj nagodbi kao ovršne isprave Također ovrhovoditelj ovrhu ne može tra-žiti na temelju bjanko zadužnice ovjerene od javnog biljež-nika B J iz S pod brojem OV-363510 kao ovršne isprave jer je ista sukladno odredbi članka 81 stavak 4 ZPNFS-a prema dužniku izgubila pravnu snaguldquo

SUDSKA PRAKSA10 POSTUPAK STEČAJA POTROŠAČA

(čl 44 ZSP-a)Plan ispunjenja obveza koji je predlagatelj podnio uz prijedlog za otvaranje postupka stečaja potro-šača u svojoj suštini ne predstavlja plan ispunje-nja obveza već zahtjev za otpis odnosno oprost dugova jer istim planom potrošač nije predložio umanjenje neke obveze rokove isplate i način ispunjenja

bdquoNa osnovu provedenog dokaznog postupka prvostu-panjski sud zaključuje da je potrošač osoba bez ikakvih prihoda te kao odrasla osoba da živi s roditeljima koji da podmiruju njegove osnovne životne potrebe i da je teško narušenog zdravstvenog stanja radi kojeg da je gotovo neznatna mogućnost njegovog ponovnog zaposlenja te da je nesposoban za plaćanje pa usprkos činjenici da nje-gov predloženi plan ispunjenja obveza kako ga je sudu predložio potrošač predstavlja 100 otpisa potrošačevih obveza i da kao takav sadržajno predstavlja prijedlog za ot-pis dugova u iznosu od 100 smatra da je u konkretnom slučaju ispunjen stečajni razlog u smislu odredbe članka 5 Zakona o stečaju potrošača (Nar nov br 10015 - da-lje ZSP) a kako imovina potrošača koja bi ušla u stečaj-nu masu da neznatne je vrijednosti i da nije dovoljna niti za namirenje troškova postupka to pozivom na odredbu članka 58 ZSP-a usvaja predmetni prijedlog predlagate-lja rješavajući sve na način kako je to pobliže opisano u izreci prvostupanjskog rješenja

Međutim na ispravno utvrđeno činjenično stanje pr-vostupanjski sud pogrešno je primijenio materijalno pra-vo kada je donio prvostupanjsko rješenje To stoga što iz plana ispunjenja obveza koji je predlagatelj podnio uz predmetni prijedlog za otvaranje postupka stečaja potroša-ča proizlazi da potrošač u istom predlaže otpis svih obve-za u 100-tnom iznosu

Naime odredbom članka 44 ZSP-a stavcima 3 i 4 pro-pisano je da je uz prijedlog za otvaranje postupka stečaja potrošača potrošač dužan priložiti popis imovine i obveza i plan ispunjenja obveza Popis imovine i obveza i plan is-punjenja obveza podnose se na propisanom obrascu Ako potrošač uz prijedlog za otvaranje postupka stečaja potro-šača ne podnese isprave iz stavka 3 tog članka sud će prijedlog odbaciti

Prema stavu ovog drugostupanjskog suda plan ispu-njenja obveza koji je predlagatelj podnio uz predmetni prijedlog za otvaranje postupka stečaja potrošača u svojoj suštini ne predstavlja plan ispunjenja obveza već zahtjev za otpis odnosno oprost dugova jer istim planom potro-šač nije predložio umanjenje neke obveze rokove isplate i način ispunjenja a što sve osnovano i prigovara žalitelj svojom žalbom

Naime člankom 2 stavkom 1 ZSP-a propisano je da je cilj ovog Zakona poštenog potrošača osloboditi od ob-veza koje preostanu nakon unovčenja njegove imovine i raspodjele prikupljenih sredstava vjerovnicima (oslobađa-nje od preostalih obveza) Iz stipulacije navedenog članka proizlazi da bi se u postupku za otvaranje postupka ste-čaja potrošača ipak u određenom omjeru trebale namiriti

tražbine vjerovnika a ne da je to postupak u kojem bi se potrošača u cijelosti trebalo oslobodit svih njegovih obveza prema vjerovnicima

Prema tome kako predlagatelj uz svoj prijedlog za otvaranje postupka stečaja potrošača nije sudu dosta-vio plan ispunjenja obveza kojim bi predložio umanje-nje neke obveze makar u dijelu rokove isplate i način ispunjenja a sve to kako bi se utvrdio plan ispunjenja obveza propisan odredbom članka 17 ZSP-a to je pra-vilnom primjenom materijalnog prava članka 44 stavka 4 ZSP-a predmetni prijedlog za otvaranje postupka ste-čaja potrošača trebalo odbacitildquo

RADNO PRAVO

66 IZVANREDNI OTKAZ (čl 108 ZR-a09)To što je Županijski sud ocijenio da tužitelj ka-zneno djelo nije počinio kao službena osoba i u tom dijelu preinačio prvostupanjsku presudu pri čemu ju je potvrdio u dijelu kojim je utvrđeno da je počinio dva kaznena djela protiv braka obitelji i mladeži bilo je dovoljno za ocjenu da tuženik ima pravo otkazati ugovor o radu

(Vrhovni sud RH Revr 7582018-2 od 20 prosinca 2018)

bdquoU postupku pred nižestupanjskim sudovima je utvrđe-no da je tuženica 20 studenog 2012 zaprimila presudu Županijskog suda u Bjelovaru broj Kžm-212012-3 od 24 listopada 2012 kojom je tužitelj koji je kod tuženika obav-ljao poslove redovne nastave iz povijesti i politike gospo-darstva osuđen zbog počinjenja dva kaznena djela protiv braka obitelji i mladeži zapuštanja i zlostavljanja djeteta ili maloljetne osobe iz čl 213 st 2 u vezi sa st 1 Kazne-nog zakona da je tuženica u roku od 15 dana koji je pro-pisan čl 108 st 2 Zakona o radu (Nar nov br 14909 6111 i 7313 dalje ZR) donijela odluku o izvanrednom otkazu ugovora o radu Ur broj 2189-34-011-12-1 od 3 prosinca 2012 da je prethodno pribavljena suglasnost školskog odbora za donošenje te Odluke te očitovanje sin-dikalnog povjerenika koji nije imao pritužbi na prijedlog ravnateljice o izvanrednom otkazu ugovora o radu da je tužitelju omogućeno da iznese svoju obranu prije otkazi-vanja ugovora o radu

Nižestupanjski su se sudovi pozvali na odredbu čl 106 st 3 Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Nar nov br 8708) kojom je propisano da ako oso-ba u radnom odnosu u školskoj ustanovi bude pravomoć-no osuđena za neko od kaznenih djela iz st 1 toga članka među kojima su upravo kaznena djela bdquoprotiv braka obitelji i mladežildquo školska ustanova kao poslodavac može otkazati ugovor o radu bez obveze poštivanja propisanog ili ugovore-nog otkaznog roka izvanrednim otkazom ugovora o radu u roku od 15 dana od dana saznanja za pravomoćnu presudu a po proteku toga roka redovitim otkazom ugovora o radu uvjetovanim skrivljenim ponašanjem radnika u kojem će

Odluke sudova temelje se na odredbama Zakona o radu (Nar nov br 3895 5495 6595 10298 1701 8201 11403 12303 14203 3004 13704 i 6805 dalje ZR95) odredbama Zakona o radu (Nar nov br 14909 6111 8212 i 7313 dalje ZR09) i odredbama Zakona o radu (Nar nov br 9314 i 12717 dalje ZR)

SUDSKA PRAKSAslučaju poslodavac istodobno uz otkazivanje ugovora o radu od radnika zahtijevati da odmah prestane raditi tije-kom otkaznog roka Nižestupanjski sudovi zaključuju da je stoga što je tužitelj pravomoćno osuđen za kazneno djelo protiv braka obitelji i mladeži tuženica imala opravdani ra-zlog za izvanredni otkaz ugovora o radu

Drugostupanjski sud smatra da nije osnovan tužiteljev žalbeni navod kako ta zakonska odredba nije imperativne naravi jer je tuženica iskoristila svoje zakonsko pravo za izvanredni otkaz ugovora o radu tužitelju za što je temelj imala u pravomoćnoj kaznenoj presudi te je tuženica u skla-du s tom zakonskom odredbom opravdano otkazala ugovor o radu vodeći prvenstveno računa o zaštiti svojih učenica

Neosnovano tužitelj smatra da je u primjeni odredbe čl 106 st 3 Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi odlučno ima li osoba koja je zasnovala radni odnos u školskoj ustanovi i koja je počinila neko od kazne-nih djela navedenih u toj zakonskoj odredbi a zbog kojih joj se ugovor o radu otkazuje status službene osobe prema značenju toga izraza iz čl 89 st 3 Naime iz odredbe čl 106 st 3 u vezi sa st 1 Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi proizlazi da je dovoljno da je neko od tih djela počinjeno s tim da ono uopće ne mora biti počinjeno na radu u školskoj ustanovi Dakle to što je Županijski sud u Bjelovaru ocijenio da tužitelj kazneno djelo nije počinio kao službena osoba i u tom dijelu prei-načio prvostupanjsku osuđujuću presudu pri čemu ju je potvrdio u dijelu kojim je utvrđeno da je tužitelj upravo bdquoradnjama koje su činjenično opisane u izreci te presude pod točkama 1 i 2 počinio dva kaznena djela protiv braka obitelji i mladeži zapuštanja i zlostavljanja djeteta ili ma-loljetne osobeldquo bilo je dovoljno za ocjenu da tuženik ima pravo tužitelju otkazati ugovor o radu upravo primjenom zakonske odredbe na koju se pozvaoldquo

67 POSLOVNO UVJETOVANI OTKAZ (čl 107 ZR-a09)U situaciji kada poslodavac istovremeno otkazuje ugovor o radu tužiteljici i drugoj radnici koje rade na različitim radnim mjestima koja su oba ukinu-ta a postoji jedno radno mjesto u pozivnom centru poslodavac je ovlašten ponuditi slobodno radno mjesto bilo kojoj od radnica

(Vrhovni sud RH Rev 8602019-2 od 16 srpnja 2019)

bdquoOdredbom čl 107 st 1 toč 1 ZR propisano je da po-slodavac može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugo-voreni otkazni rok (redoviti otkaz) ako za to ima oprav-dani razlog u slučaju da prestane potreba za obavljanjem određenog posla zbog gospodarskih tehničkih ili organi-zacijskih razloga Budući da je radno mjesto tužiteljice ukinuto novim Pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji radnih jer je zbog tehnoloških unaprjeđenja u poslovanju došlo do potrebe smanjivanja broja administrativnog oso-blja tuženik je imao opravdani razlog za otkaz iz odredbe čl 107 st 1 toč 1 ZR

Nadalje odredbom čl 107 st 2 ZR propisano je da je po-slovno i osobno uvjetovani otkaz dopušten samo ako poslo-davac ne može zaposliti radnika na nekim drugim poslovi-ma Shvaćanje drugostupanjskog suda da je poslodavac bio dužan ponuditi posao u pozivnom centru tužiteljici umjesto

drugoj radnici zato što je ta radnica znatno mlađa od tuži-teljice zaposlena na određeno vrijeme i jer je riječ o poslo-vima koje je tužiteljica mogla obavljati je pogrešno Naime drugostupanjski sud je odlučujući o tome je li poslodavac mogao zaposliti tužiteljicu na drugim poslovima usporedio dvije radnice koje su radile na različitim radnim mjestima i zapravo na odluku o tome je li poslodavac mogao zaposliti tužiteljicu na drugim poslovima primijenio socijalne kriteri-je iz čl 107 st 3 ZR Stoga je sud pogrešno primijenio ma-terijalno pravo kad je zaključio da je tuženik radno mjesto u pozivnom centru bio dužan ponuditi upravo tužiteljici

Iz činjeničnih utvrđenja nižestupanjskih sudova proi-zlazi da su tužiteljica i druga radnica radile na različitim radnim mjestima i da je tuženik ukinuo dva različita radna mjesta te je istovremeno otkazao ugovor o radu tim dvje-ma radnicama Isto tako iz činjeničnih utvrđenja proizlazi da je tužiteljica bila jedina izvršiteljica na radnom mjestu administratora pretplate za nakladu U situaciji kada po-slodavac istovremeno otkazuje ugovor o radu tužiteljici i drugoj radnici koje rade na različitim radnim mjestima koja su oba ukinuta a postoji jedno radno mjesto u po-zivnom centru poslodavac je ovlašten ponuditi slobodno radno mjesto bilo kojoj od radnica Naime ZR ne propisuje da je za odluku o tome kojoj će radnici ponuditi slobodno radno mjesto u smislu odredbe čl 107 st 2 ZR potrebno poštivati socijalne kriterije iz čl 107 st 3 ZR

Poslodavac je dužan poštivati kriterije iz čl 107 st 3 ZR kada odlučuje o tome kojem će od više radnika otka-zati ugovor o radu a kojeg će ostaviti na radu ali obveza poštivanja tih kriterija nije propisana za odluku o tome kojem će od više radnika kojima se otkazuje ugovor o radu ponuditi rad na nekim drugim poslovima a postoji samo jedno slobodno radno mjesto

Budući da je tuženik slobodno radno mjesto u pozivnom centru ponudio radnici kojoj je također otkazao ugovor o radu to radno mjesto nije mogao ponuditi tužiteljici a kako nije bilo drugih poslova koje je tuženik mogao po-nuditi tužiteljici (koja je tek općenito u tužbi navela da ju poslodavac može zaposliti na bilo kojem drugom radnom mjestu u odjelu ne navodeći koje bi to mjesto bilo) pravil-nom primjenom materijalnog prava valjalo je zaključiti da je poslodavac poštivao odredbu čl 107 st 2 ZR Budući da iz činjeničnih utvrđenja nižestupanjskih sudova proizlazi da je tužiteljica bila jedini radnik na radnom mjestu admi-nistratora pretplate za nakladu tuženik nije imao s kime uspoređivati tužiteljicu u pogledu primjene odredbe čl 107 st 3 ZR Stoga je pogrešno shvaćanje drugostupanj-skog suda da je u takvoj situaciji tuženik dužan primijeniti i obrazložiti kriterije iz čl 107 st 3 ZPPldquo

sva RRiF izdanja dostupna svugdje

više na rrifhr

SUDSKA PRAKSA68 OTKAZ ZBOG SKRIVLJENOG PONAŠANJA

RADNIKA (čl 107 ZR-a09)Polazeći od činjenica da je tužitelj kršio obveze iz radnog odnosa na način da je uzimao sredstva ovisnosti prije i tijekom rada da je tuženik pisano upozorio tužitelja na obveze iz radnog odnosa te da je nakon pisanog upozorenja ponovno utvrđena prisutnost sredstava ovisnosti u organizmu tuži-telja pravilno su sudovi primijenili materijalno pravo kada su odbili tužbeni zahtjev radi utvrđenja nedopuštenom odluku o otkazu

(Vrhovni sud RH Revr 3872018-2 od 13 veljače 2019)

bdquoU postupku pred nižestupanjskim sudovima utvrđene su sljedeće odlučne činjenice

Yacute da se tužitelj 13 travnja 2012 ponašao na radnom mjestu tako da je voditelj C bdquoRldquo posumnjao da je tu-žitelj pod utjecajem alkohola i opijata zbog čega po-zvao referenta zaštite na radu M G koji je upozorio tužitelja da u takvom stanju ne može obavljati radne zadatke predložio mu odlazak u ambulantu na liječ-nički pregled što je tužitelj odbio a nakon čega ga je voditelj C bdquoRldquo I P iz radno sigurnosnih razloga udaljio s radnog mjesta

Yacute da je tužitelj 26 travnja 2012 došao na radno mjesto sumnjivog ponašanja (nepravilan hod dezorijentira-nost nepovezan govor) na način i u mjeri da je dežu-ran strojar Ž K procijenio da neće moći izvršiti radne zadaće zbog čega je o tome izvijestio referenta Odsje-ka zaštite na radu M G i pomoćnicu direktora R J

Yacute da su po dojavi Ž K 26 travnja 2012 na lice mje-sta izašli R J M G Ž K J M (voditelj Odsjeka zaštite na radu) te radnici S M i Z P nakon čega je pomoćnica direktora R J naložila tužitelju odlazak na zdravstveni pregled u ovlaštenu ambulantu radi utvrđenja uzroka takvog ponašanja što je tužitelj odbio već je sjeo u svoj osobni automobil i odvozio nekoliko krugova oko pogona-svog radnog mjesta nakon čega je izašao iz automobila preskočio zaštit-nu ogradu i pobjegao u nepoznatom pravcu

Yacute da je tuženik 31 svibnja 2012 tužitelja pisano upozo-rio na obveze iz radnog odnosa u vezi s mogućnosti ot-kaza ugovora o radu u slučaju ponavljanja navedenih sličnih ili drugih povreda obveza iz radnog odnosa

Yacute da je tuženik 13 studenoga 2013 izdao Uputnicu kojom upućuje tužitelja na izvanredni liječnički pre-gled radi utvrđivanja zdravstvene sposobnosti radni-ka (tužitelja) navodeći da tužitelj kao radnik radi u smjenama u crpnim stanicama samostalno otklanja manje kvarove i zastoje uređaja i opreme na crpnim stanicama kojom prilikom je u urinu tužitelja utvr-đena prisutnost opijata morfina kodeina i metadona

Yacute da je dr D B spec medicine rada 14 studenoga 2013 utvrdila da je tužitelj zdravstveno privremeno nesposoban za rad zbog pozitivnog testa na droge od 13 studenoga 2013 zbog čega je daljnju provjeru zdravstvene sposobnosti potrebno obaviti najkasnije do 13 svibnja 2014

Yacute da je tužitelju 21 studenoga 2013 izvršena analiza krvi i urina tužitelja kod Kliničkog bolničkog centra S te je utvrđena prisutnost metadona metabolita

diazepama nordazepama promazina fenotiazina i kafeina u organizmu tužitelja

Yacute da je voditeljica odsjeka zaštite na radu tuženika T S 21 studenoga 2013 izdala uputu voditelju VCS i klorinatori I P i direktoru sektora tehničke ope-rative G P da udalji tužitelja s radnog mjesta zbog njegove privremene zdravstvene nesposobnosti

Yacute da je tužitelj 22 studenoga 2013 iznio pisanu obra-nu kojom je priznao da je zbog bolova u predjelu kra-lježnice i lijeve noge konzumirao lijek B ali da je konzumirao i M i T bez liječničkog odobrenja

Odredbom čl 107 st 1 toč 3 Zakona o radu (Nar nov br 14909 6111 8212 i 7313 - dalje ZR) propisano je da poslodavac može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok (redoviti otkaz) ako za to ima opravdani razlog u slučaju ako radnik krši obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivlje-nim ponašanjem radnika) Polazeći od činjenica utvr-đenih u postupku pred nižestupanjskim sudovima da je tužitelj kršio obveze iz radnog odnosa na način da je uzimao sredstva ovisnosti prije i tijekom rada (tužitelj je 26 travnja 2012 odbio postupiti po nalogu nadre-đene osobe i testirati se na prisutnost droga u organiz-mu i pobjegao je s radnog mjesta) da je tuženik pisano upozorio tužitelja na obveze iz radnog odnosa i ukazao mu na mogućnost otkaza u slučaju nastavka povrede te obveze (upozorenjem od 31 svibnja 2012) te da je kod tužitelja nakon pisanog upozorenja poslodavca po-novno utvrđena prisutnost sredstava ovisnosti odnosno opijata u organizmu tužitelja (13 studenoga 2013 i 21 studenoga 2013) da je poslodavac omogućio radniku da iznese pisanu obranu i proveo postupak savjetovanja s radničkim vijećem prije otkazivanja ugovora o radu tužitelju prema ocjeni ovog suda pravilno su nižestu-panjski sudovi primijenili materijalno pravo kada su odbili tužbeni zahtjev radi utvrđenja nedopuštenom od-luke o otkazu ugovora o radu ocjenjujući da je tuženik na kojem je teret dokaza dokazao opravdanost razloga za otkaz ugovora o radniku tužitelju zbog skrivljenog ponašanja zbog čega se suprotna izlaganja u reviziji ukazuju neosnovanimaldquo

69 PROBNI RAD (čl 11 ZR-a09)Tuženica je sama sebe ograničila kada je u Pravil-niku ugradila odredbu o kraćem probnom radu koji može trajati najduže tri mjeseca Takva odred-ba kada je radniku otkaz dan nakon isteka roka iz Pravilnika povoljnija je za radnika od prava iz ugovora o radu

(Vrhovni sud RH Rev 23552019-2 od 4 lipnja 2019)

bdquoPravilno je sud drugog stupnja prihvatio osnovanim zaključak prvostupanjskog suda da tuženica nije mogla za-konito otkazati odnosni ugovor o radu iz razloga nezadovo-ljavanja na probnom radu budući da je prema odredbama tuženikovog Pravilnika o radu takav rad mogao trajati naj-duže tri mjeseca stoga je otkaz koji je uslijedio nakon isteka tri mjeseca (koliko je probni rad najduže mogao trajati i biti ugovoren kod tuženice) nedopušten Također je po sudu drugog stupnja osnovano prihvaćena i prosudba prvostu-panjskog suda - da tuženica u ovom postupku nije dokazala

SUDSKA PRAKSAbilo kakvo kršenje radnih obveza od strane tužiteljice slije-dom čega nije ni bilo opravdanih razloga na strani tuženice za otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem tužiteljice (čla-nak 107 stavak 1 točka 3 ZR) U odnosu na revizijske na-vode u kojima se ponavlja da je u ugovoru o radu tužiteljice bilo naznačeno trajanje probnog rada od 6 mjeseci reviden-tu valja odgovoriti da je tuženica sama sebe ograničila kada je u svom Pravilniku ugradila odredbu o kraćem probnom radu koji može trajati najduže tri mjeseca Takva odredba kada je radniku otkaz dan nakon isteka roka iz Pravilnika (kao u slučaju tužiteljice) povoljnija je za radnika od prava iz ugovora o radu To je zato jer je primjenom kraćeg roka radnik u konkretnom slučaju u povoljnijoj situaciji u od-nosu na pravila o teretu dokazivanja i opravdanost razloga za redoviti otkaz stoga su nižestupanjski sudovi sukladno odredbama članka 7 stavak 3 ZR-a u tom dijelu pravilno primijenili materijalno pravo

Pravilan je i daljnji zaključak drugostupanjskog suda da je pravni pristup suda prvog stupnja pogrešan jer se u konkretnom slučaju ne radi o otkazu zbog skrivljenog ponašanja već o osobno uvjetovanom otkazu budući da tužiteljica (po navodima tuženice) nije bila u mogućnosti uredno izvršavati obveze iz radnog odnosa zbog određe-nih trajnih osobina ili sposobnosti (članak 107 stavak 1 točka 2 ZR)

U postupku koji je prethodio reviziji riješeno i sporno pi-tanje koje se odnosi na razlog za otkaz ugovora o radu u vezi s činjenicom da tužiteljica iako ima vozačku dozvolu za upravljanje vozilom B kategorije slabije vozi ili ne vozi au-tomobil U tom je smislu već rečeno (Revr-44614-2 od 20 veljače 2018) da iz utvrđenja drugostupanjskog suda jasno proizlazi kako znanje i vještine koje se odnose na vožnju osobnim vozilom tuženikovim Pravilnikom (niti ugovorom o radu) nisu bili propisani kao uvjet za obavljanje poslova radnog mjesta stručnog suradnika Konačno tuženica na kojoj je teret dokazala tijekom postupka nije dokazao da bi navedena okolnost s obzirom na prirodu samog posla one-mogućavala tužiteljicu u tolikoj mjeri da ona zbog tog ne bi bila u mogućnosti uredno izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa Naprotiv ravnatelj tuženice je u svom stranačkom iskazu naveo da je tužiteljicu u nekoliko navrata upozora-vao da počne voziti automobil budući da bi to bilo bdquoiznimno korisnoldquo Sve to se može shvatiti jedino tako da je tužiteljica (pa i na način da ju je netko drugi vozio ili je pritom kori-stila javni prijevoz) uspijevala biti nazočna tamo gdje se trebala naći i obaviti svoje poslove i da zbog toga nije bilo konkretnih ili ozbiljnih poteškoća i zastoja u procesu rada u protivnom bi tuženica to i dokazala Zato se ponavlja da navedena okolnost u ovom slučaju nije opravdan razlog za otkaz iz članka 107 stavak 1 točka 2 ZR-aldquo

POTROŠAČKO PRAVO

1 NEPOŠTENE ODREDBE POTROŠAČKOG UGOVORA (čl 49 ZZP-a)Prorogacijska klauzula u potrošačkom ugovoru kojom je ugovorena isključiva nadležnost suda u mjestu glavnog poslovnog mjesta prodavatelja tre-ba smatrati nepoštenom ako su ispunjene temeljne pretpostavke nije bilo posebnog pregovaranja te suprotno načelu savjesnosti i poštenja uzrokuje znatnu neravnotežu u pravima i obvezama ugo-vornih strana na štetu potrošača

(Županijski sud u Splitu Gž Ovr-3932018-2 od 4 svibnja 2018)

bdquoIz priloženog sporazuma o mjesnoj nadležnosti koji je sadržan u toč12 Ugovora o nenamjenskom kreditu brojhellip od dana 7 prosinca 2006 proizlazi da su stranke prilikom zasnivanja ugovornog odnosa ugovorile za slučaj sporova proizašlih iz ugovora mjesnu nadležnost Općinskog gra-đanskog suda u Zagrebu (sud sjedišta Banke) Međutim prema stavu ovog žalbenog suda takva ugovorna klauzula jest nepoštena odredba ugovora zbog sljedećih razloga

Zakon o zaštiti potrošača stipulira pravila zaštite osnov-nih prava potrošača pri kupnji proizvoda i usluga kao i pri drugim oblicima stjecanja usluga i proizvoda na tržištu te je posebno stipulirano člankom 1 a) da taj Zakon sadr-ži odredbe koje su u skladu i sa aktom Europske unije i to baš Direktivom Vijeća 9313 EEZ od 5 travnja 1993 o ugovorima koji se protive načelu savjesti i poštenja (nepo-štenim odredbama)

Upravo ova Direktiva je implementirana u hrvatski pravni sustav i dijelom ZZP-om Tako je odredbom član-ka 49 stavka 1 Zakonu o zaštiti potrošača (Nar nov br 4114 dalje ZZP) propisano da se ugovorna odredba o kojoj se nije pojedinačno pregovaralo smatra nepoštenom ako suprotno načelu savjesnosti i poštenja uzrokuje zna-čajnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih stra-na na štetu potrošača s tim da se smatra da se o pojedinoj ugovornoj odredbi nije pojedinačno pregovaralo ako je ta odredba bila unaprijed formulirana od strane trgovca te zbog toga potrošač nije imao utjecaja na njezin sadržaj poglavito ako se radi o odredbi unaprijed formuliranog standardnog ugovora trgovca (članak 49 stavak 2 ZZP) Pravna posljedica takvih odredbi propisana je i samim za-konom i to na način da je određeno da je nepoštena ugo-vorna odredba ništetna (članak 50 stavak 1 ZZP)

Vezano za praksu suda Europske unije valja upozoriti na presudu Oceano Grupo Editorial SA i Salvat Editores SA v Rocio Murciano Quintero i drugi (spojeni predmeti C24098 do C-24498) kojom je utvrđena obveza naci-onalnih sudova da ex offo ispituju nepoštenost spornih odredbi bez obzira radi li se o materijalnim ili postupov-nim odredbama

Ovom odlukom sud je zaključio da se prorogacijska klauzula u potrošačkom ugovoru kojom je ugovorena isključiva nadležnost suda u mjestu glavnog poslovnog mjesta prodavatelja ili pružatelja usluge treba smatrati

Odluke sudova temelje se na odredbama Zakona o zaštiti potrošača (Nar nov br 4114 11015 i 1419 dalje ZZP)

- časopis s najvećom nakladom u Hrvatskoj

Zašto tolika čitanostSadržava najviše članaka za praktičnu uporabu jer su Vam savjetnici za konzultacije svakodnev-no na raspolaganju i jer njegujemo najviše stan-darde stručnosti

SUDSKA PRAKSAnepoštenom u smislu članka 3 Direktive ako su ispunje-ne temeljne pretpostavke da nije bilo posebnog pregova-ranja te da suprotno načelu savjesnosti i poštenja uzroku-je znatnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu potrošača U konkretnom slučaju radi se o ugovornoj klauzuli koja nije bila posebno pregovarana a koja uzrokuje znatnu neravnotežu u pravima i obvezama budući bi radi ostvarenja svojih prava i obveza tuženik bio u obvezi putovati u Zagreb što bi obzirom da živi u V u Varaždinskoj županiji uzrokovalo značajnu financij-sku neravnotežu obzirom na cijenu putovanja tuženika iz mjesta stanovanja u Zagreb i natrag kao i obzirom na za to potrebno vrijeme

Odredba Ugovora o mjesnoj nadležnosti za slučaj spora je bila unaprijed formulirana od strane tužitelja slijedom čega ovršenik na kojeg se kao potrošača primjenjuje ZZP-a nije imao utjecaj na njezin sadržaj Kako iz izloženog proizlazi da su ispunjene pretpostavke propisane citira-nim odredbama ZZP-a to ovaj žalbeni sud takvu odredbu ugovora smatra nepoštenomldquo

2 PROROGACIJSKA KLAUZULA U POTROŠAČKIM UGOVORIMA (čl 81 ZZP-a)Navedena odredba je bila unaprijed formulirana od strane trgovca slijedom čega potrošač nije imao utjecaja na njezin sadržaj

(Županijski sud u Splitu 31 Gž-4252018-2 od 14 veljače 2018)

bdquoOdredbom članka 70 stavak 1 ZPP-a propisano je da ako zakonom nije određena isključiva mjesna nadležnost suda stranke se mogu sporazumjeti da im u prvom stup-nju sudi sud koji nije mjesno nadležan uz uvjet da je isti stvarno nadležan

Iz stanja spisa proizlazi da je tužena potpisala Pristu-pnicu za A E karticu sa srcem te da Općim uvjetima poslovanja za A E osobnu karticu od 18 ožujka 2013 i dopunom istih od 01 travnja 2015u čl 12 ugovore-na mjesna nadležnost suda u Z No prema stavu ovog suda takva ugovorena klauzula predstavlja nepoštenu odredbu ugovora

U tom smislu valja upozoriti na Direktivu 9313 EEZ Vijeća (dalje Direktiva 9313) od 5 travnja 1993 o ne-poštenim odredbama potrošačkih ugovora koja je u ci-jelosti implementirana u hrvatski pravni sustav Tako je odredbom čl 81 Zakona o zaštiti potrošača (Nar nov br 9603 dalje ZZP) propisano da ugovorna odredba o kojoj se nije pojedinačno pregovaralo smatra se nepoštenom ako suprotno načelu savjesnosti i poštenja uzrokuje značajnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu potrošača s time da se smatra se da se o pojedinoj ugovornoj odredbi nije pojedinačno pregovara-lo ako je ta odredba bila unaprijed formulirana od strane trgovca te zbog toga potrošač nije imao utjecaja na njezin sadržaj poglavito ako se radi o odredbi unaprijed formu-liranoga standardnog ugovora trgovca Pravna posljedica takvih odredbi propisana je odredbom čl 87 st 1 istog zakona i to na način da je određeno da je nepoštena ugo-vorna odredba ništava

Vezano za praksu Suda Europske unije valja upozoriti na presudu Oceano Grupo Editorial SA i Salvat Editores

SA v Rocio Murciano Quintero i drugi (spojeni predmeti C- 24098 do C-24498) kojom je utvrđena obveza naci-onalnih sudova da ex offo ispituju nepoštenost spornih odredbi bez obzira radi li se o materijalnim ili postupov-nim odredbama

Navedenom odlukom sud je zaključio da se prorogacij-ska klauzula u potrošačkom ugovoru kojom je ugovorena isključiva nadležnost suda u mjestu glavnog poslovnog mjesta prodavatelja ili pružatelja usluga treba smatrati nepoštenom u smislu članka 3 Direktive ako su ispunjene temeljne pretpostavke da nije bila posebno pregovarana te da suprotno načelu savjesnosti i poštenja uzrokuje znat-nu ravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu potrošača

U konkretnom slučaju radi se o ugovornoj klauzuli koja nije bila posebno pregovarana a koja uzrokuje znat-nu neravnotežu u pravima i obvezama budući bi radi ostvarenja svojih prava i obveza tužena bila u obvezi pu-tovati u Z što bi obzirom da živi u L uzrokovalo značaj-nu financijsku neravnotežu obzirom na cijenu putovanja tužene u Z i natrag kao i obzirom na za to potrebno vrije-me Također navedena odredba je bila unaprijed formuli-rana od strane trgovca slijedom čega potrošač nije imao utjecaja na njezin sadržajldquo

OVRŠNO PRAVO

58 VALJANOST PUNOMOĆI ZA ZASTUPANJE (čl 19 OZ-a)Kako založni vjerovnik može ne samo biti kupac u postupku ovrhe pokrenutom po drugoj osobi nego u ovom slučaju pri prodaji predmeta ovrhe ima pravo i namirenja prije ovrhovoditelja punomoć za zastupanje koju ovršni sud nije osporio ne bi trebala biti sporna niti radi mogućnosti davanja izjave za kupovinu predmeta ovrhe

(Županijski sud u Osijeku Gž Ovr-5322018-2 od 8 studenoga 2018)

bdquoNejasan je stav prvostupanjskog suda o nevaljanosti punomoći za zastupanje založnog vjerovnika na ročištu za drugu usmenu javnu dražbu koja je izdana odvjetniku Prema čl 95

Zakona o parničnom postupku (Nar nov br 5391 9192 11299 11703 8805 207 8408 12308 5711 14811 2513 2813 i 8914 ndash dalje ZPP) koja odredba se primjenjuje i u ovršnom postupku po ovlašte-nju iz čl 19 st 1 OZ jer taj zakon ne određuje

posebne uvjete za zastupanje stranaka u postupku pro-pisano je da je temeljem punomoći za

vođenje parnice odvjetnik ovlašten obavljati sve radnje u postupku a osobito podnijeti tužbu povući je priznati tužbeni zahtjev ili se odreći tužbenog zahtjeva zaključiti nagodbu podnijeti pravni lijek i odreći se ili odustati od njega te zahtijevati izdavanje mjera osiguranja stavljati zahtjev za ovrhu ili osiguranje i poduzimati potrebne rad-nje u postupku u povodu takvog zahtjeva punomoć preni-

Odluke sudova temelje se na odredbama Ovršnog zakona (Nar nov br 11212 2513 9314 5516 i 7317 dalje OZ)

SUDSKA PRAKSAjeti na drugog odvjetnika ili drugog odvjetnika ovlastiti za poduzimanje samo pojedinih radnji u postupku

Kako založni vjerovnik može ne samo biti kupac u po-stupku ovrhe pokrenutom po drugoj osobi nego u ovom slu-čaju pri prodaji predmeta ovrhe ima pravo i namirenja prije ovrhovoditelja po prednosnom redu punomoć za zastupa-nje koju ovršni sud nije osporio ne bi trebala biti sporna niti radi mogućnosti davanja izjave za kupovinu predmeta ovrhe To zato što ta pravna radnja predstavlja očitovanje volje založnog vjerovnika a ne sklapanje pravnog posla ku-poprodaje jer se ne radi o prodaji predmeta ovrhe neposred-nom pogodbom Zakonom nije predviđena obveza dostave specijalne punomoći za davanje takve izjave

U slučaju sumnje u istinitost pismene punomoći pre-ma čl 97 st 3 ZPP-a sud može rješenjem odrediti da se podnese ovjerena punomoć no kako obveza podnošenja ovjerene punomoći po javnom bilježniku nije propisana nekom izričitom pravnom normom a založni vjerovnik kao i ovrhovoditelj se za kupovinu može odlučiti i na sa-mom ročištu na kojem se ne pojavi niti jedan ponuditelj ne postoji zabrana da mu se u takvom slučaju ostavi na-knadni rok za dostavu ovjerene punomoći ukoliko sud to smatra potrebnim

Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju R H se ob-vezala da će u roku od 4 godine od dana stupanja na snagu tog Sporazuma dopustiti državljanima EU stjecanje prava vlasništva na nekretninama u R H na jednak način kao i domaćim državljanima U oživotvorenju tog Sporazuma prema Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o vlasniš-tvu i drugim stvarnim pravima (Nar nov br 14608) ogra-ničenja predviđena za stjecanje prava vlasništva stranih pravnih osoba ne odnose se na pravne osobe iz država čla-nica Europske unije osim nekretnina u izuzetim područji-ma Zato se identitet založnog vjerovnika kao pravne osobe u konkretnom slučaju utvrđuje na isti način kao i identitet domaće pravne osobe Nema zakonske zabrane da se založ-nom vjerovniku kao ponuđaču ostavi i naknadni kraći rok radi dostave izvoda iz registra sa prijevodom radi dokaziva-nja identiteta u smislu sumnje u njegovo postojanje a obzi-rom na činjenicu da je pod istim nazivom založni vjerovnik naveden u zemljišnoj knjizi pri stjecanju založnog pravaldquo

59 POBIJANJE RJEŠENJA O OVRSI (čl 50 OZ-a)Rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave sastoji se od dva dijela dijela kojim se ovršeniku nalaže plaćanje i dijela kojim se određuje ovrha Ovršenik može rješenje o ovrsi pobijati u cijelosti ili samo u dijelu koji se odnosi na platni nalog (što će imati učinak kao da ga pobija u cijelosti) prigo-vorom ili samo u dijelu u kojem je određena ovrha

(Županijski sud u Rijeci Gž-18852019-2 od 25 rujna 2019)

bdquoU ovoj žalbenoj fazi postupak nije sporno da je po pri-jedlogu tuženika kao ovrhovoditelja javni bilježnik M J iz Z rješenjem o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave poslovni broj Ovrv-6227117 od 27 prosinca 2017 odre-dio ovrhu radi namirenja tražbine ovrhovoditelja u iznosu od 4906926 kn sa zateznim kamatama kao u tom dijelu izreke i troškovima postupka kao u rješenju Nije sporno da je to rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave

pravomoćno 23 siječnja 2018 i da je sud prvog stupnja pravomoćnim rješenjem poslovni broj 16 Ovrv-492018-6 od 08 veljače 2019 uputio ovdje tužitelja povodom žal-be nakon proteka roka na pokretanje parnice protiv ovdje tuženika radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zbog žal-benih razloga iz članka 50 stavak 1 točka 7 i 11 OZ-a Sporno je može li tužitelj predmetnom tužbom pobijati dio rješenja kojim se ovršeniku nalaže plaćanje (platni nalog) ili samo dio rješenja kojim je određena ovrha

Protivno utvrđenju suda prvog stupnja upućivanjem u parnicu ovršenika sada tužitelja tužitelju je dopušteno os-poravanje provedbe same ovrhe (zbog žalbenih razloga iz članka 50 stavak 1 točka 7 i 11 OZ-a) dok nema moguć-nosti zadirati u ocjenu ovršnog naslova Iz tih razloga i rje-šenje kojim je ovdje tužitelj upućen na pokretanje parnice valja tumačiti na način da bi povodom tog rješenja tužitelj u predmetnoj parnici mogao dokazivati da su ispunjene zakonske pretpostavke koje sprječavaju provedbu ovrhe a koje u bitnome predstavljaju žalbeni razlozi iz članka 50 stavak 1 točka 7 i 11 OZ-a

Naime rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne ispra-ve sastoji se od dva dijela dijela kojim se ovršeniku nalaže plaćanje (platni nalog) i dijela kojim se određuje ovrha S obzirom na navedeno ovršenik može rješenje o ovrsi pobi-jati u cijelosti ili samo u dijelu koji se odnosi na platni na-log (što će imati učinak kao da ga pobija u cijelosti) prigo-vorom ili samo u dijelu u kojem je određena ovrha Samo u situaciji kada ga pobija u dijelu u kojem je određena ovrha primjenjuju se pravila koja se odnose na žalbu nakon pro-teka roka u smislu odredbe članak 57 stavak 3 OZ-a

Budući da je ovdje tužitelj tvrdnjom da nije osnovana tražbina tuženika iz rješenje o ovrsi na temelju vjerodo-stojne isprave u iznosu od 4906926 kn sa zateznim ka-matama jer da tuženik nije vlasnik nekretnine za koju potražuje predmetnu isplatu kao i tvrdnjom o zastari te tražbine isključivo osporio dio rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave kojim se nalaže plaćanje platni na-log a da se zakonitost tog rješenja nakon pravomoćnosti ne može ispitivati pravilnom primjenom odredbe članka 58 OZ-a valjalo je preinačiti pobijanu presudu i odbiti tuž-beni zahtjev iz tog razloga ne ulazeći u ispitivanje osnova-nosti ostalih žalbenih navodaldquo

60 TROŠKOVI POSTUPKA (čl 14 OZ-a)Neosnovan je zahtjev ovrhovoditelja za naknadu troškova ovršnog postupka od strane ovršenika jer je postupak ovrhe obustavljen isključivo zbog samog ponašanja ovrhovoditelja pa ovrhovoditelj neosnovano zahtijeva naknadu troškova ovršnog postupka od ovršenika

(Županijski sud u Rijeci Gž Ovr-7172019-2 od 3 rujna 2019)

bdquoIz spisa predmetnog ovršnog postupka i iz obrazlože-nja prvostupanjskog rješenja proizlazi da je u predmet-nom ovršnom postupku na temelju čl 14 st 2 OZ-a rje-šenjem posl br 16 Ovrj-143811 od 20 listopada 2014 obustavljena ovrha određena rješenjem o ovrsi poslbr Ovrj- 143811 od 6 lipnja 2011 a koje rješenje o obustavi ovrhe je potvrđeno rješenjem Županijskog suda u Zagrebu poslbr 59 Gž Ovr-189315 od 16 lipnja 2015 U daljnjem

SUDSKA PRAKSAsadržaju obrazloženja rješenja prvostupanjski je sud na-veo da je osnovan zahtjev ovrhovoditelja za naknadu troš-kova ovršnog postupka koji se odnose na isplaćen predu-jam za rad sudskog ovršitelja u iznosu od 34960 kn (3 x 11720 kn) budući da su navedeni troškovi bili potrebni radi provedbe ovrhe (čl 14 st 4 OZ-a)

Ovršenik je u žalbi istaknuo prigovor zastare te iznio određene činjenice vezane za njegovu lošu materijalnu si-tuaciju Opisani žalbeni razlozi su irelevantni za odlučiva-nje o žalbi podnesenoj protiv odluke prvostupanjskog suda o naknadi troškova ovršnog postupka Međutim odluču-jući o žalbi ovršenika u okviru žalbenih razloga na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti odnosno na žalbene razloge koji se odnose na pravilnost primjene materijalnog prava prvostupanjskog suda (čl 365 st 2 vezano za čl 381 ZPP-a i čl 46 st 5 OZ-a) ovaj sud je zbog pogrešne primjene materijalnog prava prvostupanjskog suda prei-načio prvostupanjsko rješenje na način da je odbio zahtjev ovrhovoditelja za naknadu troškova ovrhe

Prvostupanjski je sud povodom prijedloga ovrhovodite-lja od 21 travnja 2011 radi namirenja određene novča-ne tražbine ovrhovoditelja donio citirano rješenje o ovrsi poslbr Ovrj- 143811 od 6 lipnja 2011 kojim je odredio ovrhu na pokretninama ovršenika nakon čega je zaključ-kom poslbr Ovrj-143811 od 6 svibnja 2014 naložio ovr-hovoditelju da za rad sudskog ovršitelja uplati predujam od 11730 kn međutim koji predujam ovrhovoditelj nije uplatio zbog čega je prvostupanjski sud citiranim pravo-moćnim rješenjem poslbr Ovrj-143811 od 20 listopada 2014 obustavio ovrhu na temelju čl 14 st 2 OZ-a

Odredbom čl 14 st 1 OZ-a propisano je da troškove po-stupka vezane za određivanje i provedbu ovrhe snosi ovr-hovoditelj dok je odredbom čl 14 st 4 OZ-a propisano da je ovršenik dužan ovrhovoditelju nadoknaditi troškove koji su bili potrebni za ovrhu Iz opisanih utvrđenja koja se od-nose na razlog obustave ovrhe odnosno da je ovrhovoditelj svojim ponašanjem suprotno čl 14 st 2 OZ-a (neplaćanjem potrebnog predujma za provođenje ovršnih radnji) prouzro-čio obustavu postupka posljedično tome neosnovan je za-htjev ovrhovoditelja za naknadu troškova ovršnog postupka od strane ovršenika jer je kao što je to već prethodno obra-zloženo postupak ovrhe obustavljen isključivo zbog samog ponašanja ovrhovoditelja pa ovrhovoditelj neosnovano za-htijeva naknadu troškova ovršnog postupka od ovršenika budući da nisu ispunjene pretpostavke iz čl 14 st 4 OZ-aldquo

61 ISELJENJE OVRŠENIKA (čl 128 OZ-a)Kako ovršenici koriste predmetnu nekretninu na temelju sklopljenog pismenog kupoprodajnog ugo-vora koji su zaključili sa tadašnjim vlasnikom to ovršenici raspolažu valjanim pisanim pravnim temeljem za korištenje predmetne nekretnine slijedom čega nisu ispunjene zakonske pretpostav-ke za ispražnjenje i predaju nekretnine u posjed ovrhovoditelju kao kupcu

(Županijski sud u Rijeci Gž Ovr-1072019-6 od 9 srpnja 2019)

bdquoPrema stanju spisa predmetna nekretnina prodana je u ovršnom postupku ovrhovoditelju kao kupcu te je doneseno rješenje o dosudi nekretnine od 8 studeno-

ga 2017 i zaključak o predaji nekretnine kupcu od 24 siječnja 2018 nakon čega je ovrhovoditelj predložio ispražnjenje i predaju nekretnine od strane ovršenika kao drugih osoba

Nadalje nakon donošenja zaključka o predaji predmet-ne nekretnine kupcu ovdje ovršenici su podnijeli prigovor treće osobe uz tvrdnju da su stvarni vlasnici predmetne nekretnine na temelju sklopljenog kupoprodajnog ugo-vora od 22 studenoga 2007 pa da je ovrha nedopuštena nakon čega su rješenjem od 3 svibnja 2018 upućeni u parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom koju parni-cu su pokrenuli 28svibnja 2018

Prema odredbi čl 131 st 1 OZ-a nakon što donese zaključak o predaji nekretnine kupcu sud će na prijed-log kupca narediti drugim osobama koje ne raspolažu valjanim pisanim pravnim temeljem za korištenje ne-kretnine da je bez odgode predadu kupcu i u istom rješe-nju odrediti protiv tih osoba ovrhu ispražnjenjem i pre-dajom nekretnine Prema st 2 istoga članka provedbi ovrhe iz stavka 1 ovoga članka ovršni sud će pristupiti odmah po donošenju rješenja iz toga stavka Žalba ne od-gađa ovrhu Ovrha se provodi po pravilima ovoga Zakona o ovrsi ispražnjenjem i predajom nekretnine Sukladno st 3 istoga članka u postupku iz stavaka 1 i 2 ovoga članka kupac ima položaj ovrhovoditelja

Dakle sukladno navedenoj zakonskoj odredbi kupac nekretnine u ovršnom postupku može tražiti ispražnjenje i predaju u posjed kupljene nekretnine od strane drugih osoba ali samo pod pretpostavkom da te osobe nemaju va-ljani pisani pravni temelj za korištenje nekretnine

U konkretnom slučaju nije sporno a kako to proizlazi i iz Ugovora br S4-A o kupoprodaji nekretnine od 22 studenoga 2007 (list 241-246 spisa) da su ovršenici kupili predmetnu nekretninu od Q doo tj ovršenika iz ovršnog postupka u kojem je prodana predmetna ne-kretnina ovrhovoditelju kao kupcu te da se na temelju tog ugovora nalaze u posjedu iste Također nije sporno a kako je to razvidno i iz Izvatka iz zemljišne knjige da je Q doo u vrijeme sklapanja navedenog kupoprodaj-nog ugovora bio upisani vlasnik predmetne nekretnine u zemljišnim knjigama Kako ovršenici koriste pred-metnu nekretninu na temelju sklopljenog pismenog ku-poprodajnog ugovora dakle valjanog pravnog posla koji su zaključili sa tadašnjim vlasnikom predmetne nekret-nine to ovršenici raspolažu valjanim pisanim pravnim temeljem za korištenje predmetne nekretnine slijedom čega suprotno stavu prvostupanjskog suda nisu ispu-njene zakonske pretpostavke iz odredbe čl 131 st 1 OZ-a za ispražnjenje i predaju predmetne nekretnine u posjed ovrhovoditelju kao kupcu pa je pravilnom pri-mjenom materijalnog prava valjalo odbiti prijedlog za ovrhu kao neosnovanldquo

OVRŠNI ZAKONi bitni pravilnici

CIJENA 8400 knOPSEG 136 str

Zagreb rujan 2017Narudžbenica na kraju časopisa

ili na broj (01)4699-760 mob 0994699-760

SUDSKA PRAKSAPREKRŠAJNO PRAVO

29 PREDAJA FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA (čl 42 ZR-a)Poduzetnik koji do 30 travnja tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu Financijskoj agen-ciji dostavi izvještaje radi javne objave pod uvje-tom da mu je poslovna godina jednaka kalendar-skoj godini može istodobnom dostavom dodatnih podataka ispuniti i obvezu predaje

(Visoki prekršajni sud RH Fpž-1222019 od 3 travnja 2019)

bdquoPrvostupanjskom presudom okrivljenici su oslobođeni od optužbe za prekršaj iz članka 42 stavka 1 točke 34 i stavka 2 Zakona o računovodstvu s obrazloženjem da na strani okrivljenika prvostupanjski sud nije našao niti nehajni oblik krivnje za propuštanje dostave FINI financij-skih izvještaja u zakonom propisanom roku za statističke i druge potrebe Prvostupanjski sud nadalje navodi u obra-zloženju svoje odluke da su okrivljenici nakon 30 travnja 2017 godine predali dokumentaciju za javnu objavu a da zbog greške u matičnom broju nije evidentiran primitak propisanih financijskih izvještaja za statističke i druge po-trebe do 30 travnja 2017 za prethodnu kalendarsku 2016 godinu pa kao polazište za svoju odluku citira članak 32 stavak 2 Zakona o računovodstvu prema kojem dostavom odgovarajuće dokumentacije u svrhu javne objave okriv-ljenici mogu ispuniti i obvezu dostave bilance računa do-biti i gubitka za statističke i druge potrebe pod uvjetom da im je poslovna godina jednaka kalendarskoj godini

Žalitelj je u pravu kad ističe da je prvostupanjski sud pogrešno utvrdio činjenično stanje kada je utvrdio da su okrivljenici ispunili obvezu predaje godišnjih financijskih izvještaja za 2016 godinu dana 4 svibnja 2017 kada je predana potpuna i točna dokumentacija za javnu objavu

Odredbom članka 32 stavka 2 Zakona o računovodstvu propisano je da poduzetnik koji do 30 travnja tekuće godi-ne za prethodnu kalendarsku godinu Financijskoj agenciji dostavi izvještaje iz članka 30 Zakona o računovodstvu radi javne objave pod uvjetom da mu je poslovna godina jednaka kalendarskoj godini može istodobnom dostavom dodatnih podataka ispuniti i obvezu predaje propisanu stavkom 1 ovog članka

Kako je već tijekom prvostupanjskog postupka utvr-đeno da su okrivljenici ispunili obvezu predaje godišnjih financijskih izvještaja za 2016 za javnu objavu dana 4 Svibnja 2017 to je već činjenica uslijed koje nisu ispunje-ne pretpostavke za primjenu članka 32 stavka 2 Zakona o računovodstvu koja propisuje predaju dokumentacije za javnu objavu do 30 Travnja tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu uslijed čega je pozivanje na tu odred-bu Zakona o računovodstvu od strane prvostupanjskog suda pogrešno

Stoga je na temelju ovako utvrđenog činjeničnog sta-nja pogrešan i zaključak prvostupanjskog suda da na strani okrivljenika nije nađen ni nehajni oblik krivnje za

Odluke sudova temelje se na odredbama Prekršajnog zakona (Nar nov br 10707 3913 15713 11015 7017 i 11818 dalje PZ) i odredbama odredbama Zakona o radu (Nar nov br 9314 i 12717 dalje ZR)

propuštanje postupanja po članku 32 stavka 1 Zakona o računovodstvu uslijed čega je očito da tijekom prvostu-panjskog postupka činjenično stanje nije potpuno i točno utvrđeno a slijedom toga je upitna i pravilna primjena materijalnog prava a što žalitelj osnovano ističe Stoga je trebalo prihvatiti žalbu ovlaštenog tužitelja i ukinuti po-bijanu presudu te predmet vratiti na ponovni postupak prvostupanjskom suduldquo

30 PREKRŠAJNA ODGOVORNOST (čl 202 PZ-a)Prvostupanjsko tijelo je osnovano zaključilo da su okrivljenici počinili prekršaj koji im se stavlja na teret pri čemu okrivljenike okolnosti koje navode u žalbi ne ekskulpiraju prekršajne odgovornosti jer je u postupku nesporno utvrđeno da je anali-zom na uzorku goriva iz predmetnog vozila utvrđe-na prisutnost indikatora C I Solvent Yellow 124

(Visoki prekršajni sud RH FPž-2812019 od 13 ožujka 2019)

bdquoRješavajući predmet i ispitujući pobijano rješenje o prekršaju u smislu članka 202 Prekršajnog zakona (Nar nov br 10707 3913 15713 11015 7017 i 11818) uz ocjenu navoda žalbe Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske našao je da je prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak pravilno primijenilo materijalno pravo pravilno pravno označivši djelo okrivljenika kao prekršaj iz primijenjenog propisa te da u postupku nije nastupila zastara prekršajnog progo-na kao i da nisu počinjene bitne povrede odredaba prekr-šajnog postupka iz članka 195 stavka 1 točke 6 7 9 i 10 Prekršajnog zakona

Naime na temelju provedenog prekršajnog postupka odnosno temeljem dokumentacije koja prileži spisu koja je u dokazne svrhe provedena na glavnoj raspravi pr-vostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak osnovano je donijelo odluku kojom su okrivlje-nici proglašeni krivima za prekršaj koji im se stavlja na teret odnosno da su dana 20102016g na magistrali kod mjesta K N u preinačenom spremniku pogonskog goriva teretnog vozila marke Mercedes registarskih oznaka xxx u spremniku obujma 200 litara u njihovom vlasništvu posjedovali i koristili za pogon plinsko ulje za namjenu grijanja označeno propisanim indikatorom i obojano crvenom bojom kao pogonsko gorivo čime su počinili prekršaj iz članka 102 stavka 1 točke 1 Zakona o trošarinama

Stoga prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak je osnovano zaključilo da su okrivljenici počinili prekršaj koji im se stavlja na teret pri čemu okrivljenike okolnosti koje navode u žalbi ne ekskulpiraju prekršajne odgovornosti za počinjeni pre-kršaj jer je u postupku nesporno utvrđeno da je Ana-lizom Sektora za carinski laboratorij Središnjeg ure-da Carinske uprave broj 41916 na uzorku goriva iz predmetnog vozila utvrđena prisutnost indikatora CI Solvent Yellow 124 Također vezano uz žalbeni navod okrivljenika da im nije bila dana mogućnost sudjelova-nja u postupku valja navesti da je neosnovan stoga što su na obje zakazane rasprave okrivljenici uredno bili pozvani te je rasprava od dana 6 Lipnja 2018g na

SUDSKA PRAKSAprijedlog okrivljenika odgođena a rasprava od dana 4 rujna 2018g je održan unatoč prijedlogu okrivljenika za odgodu jer su bili ispunjeni uvjeti za njeno održava-nje u smislu odredbe članka 167 stavak 3 Prekršajnog zakona i prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak je smatralo da su okrivljenici imali dovoljno vremena za dostavu pisane obraneldquo

31 UBLAŽAVANJE KAZNE (čl 37 PZ-a)Okolnosti na koje se prvostupanjski sud poziva a to su priznanje prekršaja korektno držanje neka-žnjavanost loše imovno stanje izraženo kajanje jesu olakotne okolnosti ali ne i naročito olakotne okolnosti koje bi davale osnovu za ublažavanje propisane kazne uopće a pogotovo ne takvo za koje se odlučio prvostupanjski sud

(Visoki prekršajni sud RH Jž-13192019 od 13 lipnja 2019)

bdquoRješavajući predmet te ispitujući prvostupanjsku presudu po službenoj dužnosti u smislu odredbe članka 202 stavka 1 Prekršajnog zakona ovaj Sud je utvrdio da u konkretnom slučaju nije počinjena bitna povreda odre-daba prekršajnog postupka iz članka 195 stavka 1 točke 6 7 9 i 10 Prekršajnog zakona da presudom nisu na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog ma-terijalnog prava te da nije nastupila zastara prekršajnog progona

Međutim uzimajući u obzir žalbene navode i ispitu-jući odluku o izrečenoj novčanoj kazni ovaj Sud je u konkretnom slučaju utvrdio nepravilnu primjenu odred-be članka 37 Prekršajnog zakona kojom odredbom su propisani uvjeti i granice ublažavanja kazni kao što to opravdano i pravilno ističe tužitelj u svojoj žalbi Tako je stavkom 2 navedene odredbe propisano da blažu ka-znu od propisane za određeni prekršaj sud može izreći i kad postoje naročito olakotne okolnosti osobito ako se počinitelj pomirio s oštećenikom ako mu je u potpunosti ili većim dijelom naknadio štetu prouzročenu prekrša-jem a svrha kažnjavanja može se postići i takvom bla-žom kaznom Okolnosti na koje se prvostupanjski sud u konkretnom slučaju poziva a to su priznanje prekršaja korektno držanje nekažnjavanost loše imovno stanje izraženo kajanje jesu olakotne okolnosti ali ne i naročito olakotne okolnosti u smislu spomenutog članka 37 Pre-kršajnog zakona koje bi davale osnovu za ublažavanje propisane kazne uopće a pogotovo ne takvo ublažava-nje za koje se odlučio prvostupanjski sud u konkretnom slučaju kada okrivljeniku izriče novčanu kaznu od svega 30000 kuna iako se radi o prekršaju za koji je propisana i kazna zatvora kao alternativna kazna a novčana kazna je propisana u rasponu od 500000 do 2000000 kuna

Zbog toga je ovaj Sud preinačio prvostupanjsku presudu u odluci o kazni na način da je okrivljeniku za predmetni prekršaj izrekao novčanu kaznu u iznosu od 1000000 kuna smatrajući da će se njome postići svrha specijalne i generalne prevencije i utjecati na okrivljenika da se ubu-duće kloni činjenja takvih ili sličnih prekršaja s time da će se novčana kazna smatrati u cjelini plaćenom ako okriv-ljenik u određenom mu roku plati dvije trećine te kazne sukladno članku 152 stavku 3 Prekršajnog zakonaldquo

32 ODUZIMANJE IMOVINSKE KORISTI (čl 75 PZ-a)Pogrešno ističe žaliteljica da je pri izricanju mje-re prvostupanjsko prekršajno tijelo zanemarilo njezina ulaganja u kupovinu prodavane robe i troškove poštarine kutije prijevoza i parkira-nja budući se u hrvatskom zakonodavstvu pri-mjenjuje bruto načelo koje podrazumijeva da se imovinska korist ne umanjuje za troškove ulo-žene u pripremanje počinjene ili sudjelovanje u prekršaju a posebice troškovi i izdaci koji su na neki način inkorporirani u samo ostvarenje rad-nje počinjenja i materijalni ekvivalent za osobni trud počinitelja

(Visoki prekršajni sud RH Gž-3222019 od 13 lipnja 2019)

bdquoU odnosu na žalbene navode o pogrešno utvrđenom iznosu ostvarene imovinske koristi ističe se da utvrđe-nje o ostvarenoj imovinskoj koristi proizlazi iz rezulta-ta provedenog postupka odnosno iz obrane okrivljenice pred prvostupanjskim prekršajnim tijelom gdje je izri-jekom navela da je promet u obavljanju neregistrirane trgovačke djelatnosti različitom robom za terećeno raz-doblje iznosio 5644390 kuna Suprotno tvrdnje žalite-ljice takvo utvrđenje potvrđuje i cjelokupna materijalna dokumentacija predmeta odnosno Zapisnik o ispitivanju osumnjičene od 29 kolovoza 2017 i Zapisnik o obavlje-nom inspekcijskom nadzoru sa prilozima koji su u smi-slu odredbe članka 158 stavka 5 i 6 Prekršajnog zakona valjani dokazi u predmetu Prilikom inspekcijskog nad-zora žaliteljici je predan na uvid ispis podataka Hrvatske pošte za terećeno razdoblje na temelju kojega je razvidno da je prodavala robu i novac primala pouzećem u uku-pnom iznosu utvrđenja imovinske koristi

Slijedom navedenog ovaj je Sud mišljenja da je pr-vostupanjsko prekršajno tijelo pravilno odredilo odu-zimanje imovinske koristi ostvarene utvrđenim prekr-šajem u smislu odredbe članka 75 stavka 4 Zakona o trgovini budući je utvrđena na temelju dokumentacije predmeta Pogrešno ističe žaliteljica da je pri izricanju ove mjere prvostupanjsko prekršajno tijelo zanemario njezina ulaganja u kupovinu prodavane robe i troškove poštarine kutije prijevoza i parkiranja budući se u hr-vatskom zakonodavstvu primjenjuje bruto načelo koje podrazumijeva da se imovinska korist ne umanjuje za troškove uložene u pripremanje počinjene ili sudjelova-nje u prekršaju a posebice troškovi i izdaci koji su na neki način inkorporirani u samo ostvarenje radnje poči-njenja i materijalni ekvivalent za osobni trud počinitelja Naime odredbom članka 76 stavka 5 Prekršajnog zako-na propisano je da oduzeta imovinska korist neće uma-njiti za iznos sredstava uloženih u kriminalnu djelatnost pa kako su troškovi ulaganja na koje upire žaliteljica uči-njeni u cilju obavljanja neregistrirane trgovačke djelat-nosti predstavljaju troškove inkorporirane u ostvarenje radnje počinjenja djelaldquo

Pripremile dr sc Ljiljana MATUŠKO ANTONIĆ sutkinja Općinskoga građanskog suda u Zagrebu Hana VELAJ mag iur pravna savjetnica u RRiF-u

SUDSKA PRAKSA

INOZEMNA SUDSKA PRAKSA I STAJALIŠTA

U okviru ove rubrike daje se prikaz sudske prak-se iz Njemačke te presude Europskog suda Naš se izbor ograničava na pravna područja koja inače obrađujemo u ovom časopisu Sudska je praksa pre-nesena iz časopisa ili drugog izvora koji se navodi na početku svake presude stajališta i sl ili pak na kraju presude

Porezno pravo ndash PDVDer Betrieb Steuerrecht Kompakt od 18 studenoga 2019 mrežne stranice Duumlsseldorf Njemačka i mrež-ne stranice Suda Europske unije

POREZNA OSLOBOĐENJA PRI IZVOZU U SLUČAJU UTAJE U TREĆOJ DRŽAVIUvjeti koje određuju države članice ndash Načelo proporcio-nalnosti ndash Načelo porezne neutralnosti ndash Praksa države članice koja se sastoji od odbijanja prava na izuzeće kada kupac izvezene robe nije identificiranDirektiva Vijeća 2006112EZ od 28 studenoga 2006 o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost (dalje Direktiva o PDV-u)1 Članak 146 st 1 t(a) i (b) i čl 131 Direktive o PDV-u treba tumačiti tako da im se protivi nacionalna prak-sa poput one o kojoj je riječ u glavnom postupku prema kojoj se u svim slučajevima smatra da nema isporuke robe u smislu te prve odredbe te se posljedično odbija pravo na izuzeće od poreza na dodanu vrijednost (PDV) kada je roba o kojoj je riječ izvezena izvan Unije te su nakon njezina izvoza porezna tijela utvrdila da kupac te robe nije osoba navedena na računu koji je izdao porezni obveznik nego drugi subjekt koji nije bio identificiran U takvim okolnostima pravo na izuzeće od PDV-a predviđeno čl 146 st 1 t (a) i (b) te Direkti-ve treba odbiti ako nedostatak identifikacije stvarnog kupca sprječava dokazivanje da predmetna transakcija predstavlja isporuku robe u smislu te odredbe ili se utvrdi da je taj porezni obveznik znao ili morao znati da je ta transakcija bila dio utaje počinjene na štetu zajedničkog sustava PDV-a2 Direktivu 2006112 treba tumačiti tako da kada je u tim okolnostima pravo na izuzeće od poreza na dodanu vrijednost (PDV) predviđeno čl 146 st 1 t (a) i (b) Di-rektive o PDV-u odbijeno treba smatrati da predmetna transakcija ne predstavlja oporezivu transakciju i da stoga ne daje pravo na odbitak pretporeza

Presuda Suda Europske unije od 17 listopada 2019 ndash C-65318 Unitel

Glavni postupak i prethodna pitanjaIzmeđu siječnja i svibnja 2007 godine Unitel društvo

sa sjedištem u Poljskoj prodao je mobilne telefone dvama

U terminologiji Suda EU-a bdquoizuzeća po izvozuldquo

ukrajinskim subjektima Nakon postupka nadzora prove-denog nad tim društvom porezno tijelo utvrdilo je da je po-stupak izvoza tih mobilnih telefona izvan područja Unije proveden ali da tu robu nisu kupili subjekti navedeni na računima nego drugi subjekti koji nisu bili identificirani To je tijelo zatim u odluci potvrđenoj odlukom ravnatelja porezne uprave od 29 kolovoza 2014 godine utvrdilo da nije bilo isporuke robe u smislu čl 2 t 8 (poljskog) Zako-na o PDV-u i da stoga Unitel nije imao pravo primijeniti stopu PDV-a od 0 predviđenu čl 41 st 4 tog Zakona

Vojvodski upravni sud u Varšavi Poljska pred kojim je podnesena tužba protiv odluke ravnatelja Porezne uprave istaknuo je da iz navedenih utvrđenja proizlazi da je je-dan od dvaju ukrajinskih subjekata bilo fiktivno društvo koje je služilo prikrivanju stvarnog primatelja i počinje-nju utaje poreza u odnosu na poljske i ukrajinske vlasti te da drugi subjekt koji je kupio telefone od Unitela nije bio gospodarski subjekt Taj je Sud ocijenio da nije bilo ispo-ruke robe s obzirom na to da je Porezna uprava utvrdila da kupci robe navedene na računima nisu stupili u njezin posjed nisu njome raspolagali kao vlasnik i nisu obavljali nikakvu gospodarsku djelatnost pa se predmetne transak-cije nisu mogle kvalificirati kao bdquoizvoz roberdquo u smislu čl 2 t 8 Zakona o PDV-u Navedeni je Sud osim toga presu-dio da Unitel pri obavljanju tih transakcija nije postupao s dužnom pažnjom S tim u vezi između ostaloga istaknuo je da je to društvo ispostavilo svoje račune na temelju po-dataka koje su podnijeli subjekti čija ovlaštenja nisu bila valjana ili koji nisu imali stvarne poslovne adrese ni va-ljane dokumente koji bi opravdali obračunavanje PDV-a

Unitel je podnio žalbu protiv presude Vojvodskoga upravnog suda u Varšavi pred sudom koji je uputio za-htjev Vrhovni upravni sud Unitel se u prilog svojoj žalbi poziva na pogrešno tumačenje i primjenu čl 131 Direkti-ve o PDV-u u vezi s njezinim čl 146 st 1 t (a) i (b) jer je primjena stope od 0 podlijegala ispunjavanju formalnih uvjeta iako su ispunjene sve materijalne pretpostavke za primjenu te stope te na pogrešku u tumačenju i primjeni čl 41 st 4 i 11 Zakona o PDV-u u vezi s čl 41 st 6 čl 2 t 8 i čl 7 st 1 tog Zakona Ta se pogreška sastoji u tome što je taj sud smatrao da je isporuka robe stvarna samo onda kada je subjekt naveden na računu kao kupac istovjetan subjektu koji u tom svojstvu stvarno sudjeluje u predmetnoj transakciji što je slijedom toga odbio kvalifi-cirati tu transakciju kao izvoznu transakciju i primijenio stopu od 0 te što je ocijenio da navedena transakcija predstavlja isporuku oporezivu po nacionalnoj stopi

Sud koji je uputio zahtjev ističe da rješenje spora u glavnom postupku zahtijeva tumačenje Direktive o PDV-u a prije svega pojma bdquoisporuka roberdquo u smislu čl 146 st 1 t (a) i (b) te Direktive Navodi da nacionalna porezna tijela smatraju da taj pojam treba tumačiti u skladu s čl 7 st 1 Zakona o PDV-u kojim je prenesen čl 14 st 1 Direktive o PDV-u odnosno kao prijenos prava raspolaganja odno-snom robom kao vlasnik Stoga prema mišljenju tih tijela dvije strane u transakciji trebaju stvarno postojati što nije slučaj kada je kupac koji je naveden na računu ili u carin-skim dokumentima fiktivni subjekt ili kada je kupac robe

SUDSKA PRAKSAizvan područja Unije druga neidentificirana osoba To su tumačenje poljski upravni sudovi također u većini sluča-jeva prihvatili

Međutim sud koji je uputio zahtjev ima dvojbe u pogle-du pitanja je li kako bi se utvrdilo da je došlo do isporuke robe izvan područja Unije kada izvoz te robe nije ospo-ravan kao takav doista nužno da se subjekt naveden na računu dobavljača i u carinskim ispravama kao kupac na-vedene robe podudara sa stvarnim primateljem robe Sud koji je uputio zahtjev pita se postoji li u takvoj situaciji prijenos prava raspolaganja materijalnom imovinom kao vlasnik u smislu čl 14 st 1 Direktive o PDV-u Istaknuo je između ostaloga da je u presudi od 19 prosinca 2013 godine BDV Hungary Trading (C-56312 vidjeti PiP br 9 iz 2014) Sud presudio da u situaciji u kojoj su ispunjeni uvjeti za izuzeće po izvozu navedeni u čl 146 st 1 t (b) Direktive o PDV-u osobito izlazak dotične robe s carin-skog područja Unije ne postoji nikakva obveza plaćanja PDV-a na temelju isporuke i da u takvim okolnostima u načelu više ne postoji opasnost od utaje poreza ili pore-znih gubitaka koji bi mogli opravdati oporezivanje pred-metne transakcije

U tom kontekstu prema mišljenju suda koji je uputio zahtjev postavlja se pitanje u kojoj je mjeri možebitna uta-ja počinjena na području treće države u kojoj je preuzeta roba koju je izvezla osoba koja nije navedena u carinskim dokumentima utjecala na primjenu izuzeća s pravom na odbitak PDV-a Ispitujući sudsku praksu Suda prema ko-joj je na državama članicama da odbiju ostvarivanje prava predviđenih Direktivom o PDV-u u slučaju prijevare koju je počinio sam porezni obveznik ili kada je on znao ili morao znati da je predmetnom transakcijom sudjelovao u transak-ciji koja čini dio utaje PDV-a sud koji je uputio zahtjev pita se primjenjuje li se ta obveza kojoj je cilj zaštititi unutarnje tržište kada je utaja počinjena isključivo na području treće države države odredišta i potrošnje izvezene robe

Naposljetku sud koji je uputio zahtjev pita je li u situ-aciji poput one u glavnom postupku pravilna nacionalna praksa koja se sastoji od primjene PDV-a na predmetnu transakciju kao da ona predstavlja nacionalnu isporuku iako bi utvrđenje nepostojanja isporuke robe trebalo do-vesti do zaključka da ona ne podliježe PDV-u i da ne daje pravo na odbitak pretporeza

U tim je okolnostima Visoki upravni sud odlučio pre-kinuti postupak i uputiti Sudu odgovarajuća prethodna pitanja ()

O prethodnim pitanjimaPrvo i drugo pitanje18 Svojim prvim i drugim pitanjem koja valja ispitati

zajedno sud koji je uputio zahtjev u biti pita treba li čl 146 st 1 t (a) i (b) i čl 131 Direktive o PDV-u te načela porezne neutralnosti i proporcionalnosti tuma-čiti tako da im se protivi nacionalna praksa poput one o kojoj je riječ u glavnom postupku prema kojoj se u svim slučajevima smatra da nema isporuke robe u smislu te prve odredbe te se posljedično odbija pravo na izuzeće od PDV-a kada je roba o kojoj je riječ izvezena izvan Unije te su nakon njezina izvoza porezna tijela utvr-dila da kupac te robe nije osoba navedena na računu koji je izdao porezni obveznik nego drugi subjekt koji nije bio identificiran U tom se kontekstu sud koji je upu-tio zahtjev pita kakav utjecaj može imati možebitna utaja

počinjena na području treće države na primjenu prava na izuzeće od PDV-a

19 S tim u vezi valja podsjetiti na to da kao prvo na temelju čl 146 st 1 t (a) i (b) Direktive o PDV-u države članice izuzimaju isporuke robe koje na odredište izvan Unije otprema ili prevozi prodavatelj ili netko drugi u nje-govo ime ili pak kupac ili netko drugi u njegovo ime Ta se odredba mora tumačiti zajedno s čl 14 st 1 te Direk-tive prema kojemu se bdquoisporukom roberdquo smatra prije-nos prava raspolaganja materijalnom imovinom kao vlasnik ()

20 Tom izuzeću namjena je osigurati oporezivanje is-poruke predmetne robe u mjestu njezina odredišta odno-sno u mjestu potrošnje proizvoda ()

21 Kao što je to Sud već u više navrata naveo iz odred-bi na koje se odnosi t 19 ove presude a osobito iz pojma bdquootpremardquo upotrijebljenog u čl 146 st 1 t (a) i (b) Di-rektive o PDV-u proizlazi da je izvoz robe izvršen i da je izuzeće isporuke za izvoz primjenjivo kad je pravo raspo-laganja materijalnom imovinom kao vlasnik preneseno na kupca kada dobavljač utvrdi da je ta roba otpremljena ili prevezena izvan Unije i kad je nastavno na tu otpremu ili prijevoz roba fizički napustila područje Unije ()

22 Sud je također već presudio da je pojam bdquoisporuka roberdquo objektivne naravi i da se primjenjuje neovisno o ciljevima i rezultatima transakcija o kojima je riječ bez postojanja obveze za poreznu upravu da provodi istrage kako bi utvrdila namjeru odnosnoga poreznog obveznika ili da vodi računa o namjeri subjekta koji nije taj porezni obveznik a koji sudjeluje u istom lancu isporuka ()

23 Iz toga slijedi da transakcije poput onih o kojima je riječ u glavnom postupku predstavljaju isporuke robe u smislu čl 146 st 1 t (a) i (b) Direktive o PDV-u ako ispunjavaju objektivne kriterije na kojima se temelji taj pojam navedene u t 21 ove presude

24 Međutim činjenica da je izvezenu robu izvan Uni-je kupio subjekt koji nije naveden na računu i koji nije identificiran ne isključuje to da su ti objektivni kriteriji ispunjeni

25 Slijedom toga kvalifikacija transakcije kao ispo-ruke robe u smislu čl 146 st 1 t (a) i (b) Direktive o PDV-u ne može biti uvjetovana time da je kupac iden-tificiran

26 Međutim kao drugo na državama članicama je da u skladu s čl 131 Direktive o PDV-u utvrde uvjete pod kojima izuzimaju transakcije izvoza u svrhu osiguranja pravilne i jednostavne primjene izuzeća predviđenih tom direktivom i sprječavanja možebitne utaje izbjegavanja ili zloporabe Pri izvršavanju svojih ovlasti države člani-ce moraju poštovati osnovna pravna načela koja čine dio pravnog poretka Unije a među njima posebno načela pravne sigurnosti i proporcionalnosti ()

27 Kad je riječ o tom načelu proporcionalnosti treba podsjetiti na to da nacionalna mjera prekoračuje ono što je nužno kako bi se osiguralo točno ubiranje poreza ako pra-vo na izuzeće od PDV-a u bitnome uvjetuje ispunjavanjem formalnih obveza bez uzimanja u obzir materijalnoprav-nih pretpostavki i osobito bez postavljanja pitanja o tome jesu li one ispunjene Naime transakcije se moraju opore-zivati uzimajući u obzir njihova objektivna svojstva ()

28 Osim toga načelo porezne neutralnosti zahtijeva da se izuzeće od PDV-a odobri ako su ispunjene materijal-

SUDSKA PRAKSAnopravne pretpostavke čak i ako porezni obveznici nisu udovoljili određenim formalnim zahtjevima ()

29 U sudskoj praksi Suda postoje samo dva slučaja u kojima neispunjenje formalnog zahtjeva može dove-sti do gubitka prava na izuzeće od PDV-a (presude od 8 studenoga 2018 Cartrans Spedition C-49517 i od 28 ožujka 2019 Vinš C-27518 vidjeti obje u nastavku)

30 Na početku treba reći da povreda formalnih za-htjeva može dovesti do uskraćivanja izuzeća od PDV-a ako joj je učinak sprječavanje iznošenja određenog do-kaza o tome da su materijalnopravne pretpostavke bile ispunjene ()

31 Stoga iako nedostatak identifikacije stvarnog kupca u određenom slučaju sprječava dokazivanje da predmetna transakcija predstavlja isporuku robe u smislu čl 146 st 1 t (a) i (b) Direktive o PDV-u ta okolnost može dovesti do odbijanja prava na izuzeće po izvozu predviđenog u tom članku Nasuprot tomu zahtijevati u svakom slučaju da kupac robe u trećoj državi bude identificiran a da se pritom ne ispita jesu li ispunjeni materijalnopravni uvjeti za to izuzeće osobito izlazak dotične robe s carinskog po-dručja Unije nije u skladu ni s načelom proporcionalnosti ni s načelom porezne neutralnosti

32 U ovom slučaju iz odluke kojom se upućuje pret-hodno pitanje proizlazi da nije sporno da je roba o kojoj je riječ u glavnom postupku prodana da je otpremljena izvan Unije i da je fizički napustila područje Unije tako da se pod uvjetom da se provjere te činjenice a što je zadaća nacionalnog suda ispunjenje kriterija koje mora ispuniti transakcija kako bi predstavljala isporuku robe u smislu čl 146 st 1 t (a) i (b) Direktive o PDV-u čini utvrđenim neovisno o činjenici da nisu utvrđeni stvar-ni kupci te robe

33 Međutim porezni obveznik koji je namjerno su-djelovao u utaji poreza koja je dovela u pitanje funkcio-niranje zajedničkog sustava PDV-a ne može se pozivati na načelo porezne neutralnosti radi izuzeća od PDV-a Prema sudskoj praksi Suda nije protivno pravu Unije za-htijevati da subjekt postupa u dobroj vjeri i da poduzima sve mjere koje se od njega razumno mogu zahtijevati kako bi se uvjerio da ga transakcija koju obavlja neće navesti na sudjelovanje u utaji poreza Ako je porezni obveznik znao ili je morao znati da je transakcija koju je obavio bila dio kupčeve utaje poreza i ako nije poduzeo sve razumne mjere koje je mogao poduzeti kako bi je izbjegao može mu se odbiti pravo na izuzeće od PDV-a ()

34 Suprotno tomu dobavljač se ne može smatrati odgo-vornim za plaćanje PDV-a neovisno o svojoj uključenosti u utaju koju je počinio kupac Naime bilo bi očito nepropor-cionalno da se poreznom obvezniku pripisuje gubitak po-reznih prihoda uzrokovan prijevarnim postupanjem trećih osoba na koje nema utjecaj ()

35 U presudi od 19 prosinca 2013 godine BDV Hungary Trading (C-56312) na koju se poziva sud koji je uputio zahtjev Sud je u t 40 istaknuo da u situaciji u kojoj su ispunjeni uvjeti za izuzeće predviđeni u čl 146 st 1 t (b) Direktive o PDV-u osobito izlazak dotič-ne robe s carinskog područja Unije ne postoji nikakva obveza plaćanja PDV-a na temelju takve isporuke i da u načelu više ne postoji opasnost od utaje poreza ili poreznih gubitaka koji bi mogli opravdati oporezivanje predmetne transakcije

36 U ovom slučaju sud koji je uputio zahtjev ne izno-seći pritom objašnjenja o naravi utaje u koju su uklju-čene transakcije o kojima je riječ u glavnom postupku navodi da je roba na koju se odnose te transakcije izišla s područja Unije i ističe da je ta prijevara počinjena isklju-čivo na području treće države države odredišta i mjesta potrošnje te robe

37 Budući da činjenica da su prijevarne radnje po-činjene u trećoj zemlji ne može biti dovoljna da bi se isključilo postojanje bilo kakve utaje počinjene na štetu zajedničkog sustava PDV-a na nacionalnom je sudu da provjeri da transakcije o kojima je riječ u glavnom postupku nisu bile dio takve utaje i da ako jesu ocijeni je li porezni obveznik znao ili morao zna-ti da je to bio slučaj

38 S obzirom na sva ta razmatranja na prvo i drugo pitanje valja odgovoriti da čl 146 st 1 t (a) i (b) i čl 131 Direktive o PDV-u te načela porezne neutralnosti i proporcionalnosti treba tumačiti tako da im se protivi nacionalna praksa poput one o kojoj je riječ u glavnom postupku prema kojoj se u svim slučajevima smatra da nema isporuke robe u smislu te prve odredbe te se po-sljedično odbija pravo na izuzeće od PDV-a kada je roba o kojoj je riječ izvezena izvan Unije te su nakon njezina izvoza porezna tijela utvrdila da kupac te robe nije osoba navedena na računu koji je izdao porezni obveznik nego drugi subjekt koji nije bio identificiran U takvim okolno-stima pravo na izuzeće od PDV-a predviđeno čl 146 st 1 t (a) i (b) te Direktive treba odbiti ako nedostatak iden-tifikacije stvarnog kupca sprečava dokazivanje da pred-metna transakcija predstavlja isporuku robe u smislu te odredbe ili se utvrdi da je taj porezni obveznik znao ili morao znati da je ta transakcija bila dio utaje počinjene na štetu zajedničkog sustava PDV-a

Treće pitanje39 Svojim trećim pitanjem sud koji je uputio zahtjev

u biti pita treba li Direktivu o PDV-u tumačiti tako da kada je u okolnostima kao što su one opisane u prvom i drugom pitanju pravo na izuzeće od PDV-a predviđe-no čl 146 st 1 t (a) i (b) Direktive o PDV-u odbijeno na predmetnu transakciju valja primijeniti PDV koji se primjenjuje za isporuke robe izvršene na državnom po-dručju ili pak valja smatrati da ta transakcija ne pred-stavlja oporezivu transakciju i da stoga ne daje pravo na odbitak pretporeza

40 S tim u svezi dovoljno je utvrditi da bez isporuke robe izvršene na državnom području i transakcije izuzete u skladu s čl 146 st 1 t (a) i (b) Direktive o PDV-u ne po-stoji oporeziva transakcija ni pravo na odbitak na temelju čl 168 ili čl 169 te Direktive

41 Slijedom toga na treće pitanje valja odgovoriti da Direktivu o PDV-u treba tumačiti tako da kada je u okol-nostima kao što su one opisane u prvom i drugom pitanju pravo na izuzeće od PDV-a predviđeno čl 146 st 1 t (a) i (b) Direktive o PDV-u odbijeno treba smatrati da pred-metna transakcija ne predstavlja oporezivu transakci-ju i da stoga ne daje pravo na odbitak pretporeza

Slijedom navedenoga Sud (deseto vijeće) odlučujePresuda se u cijelosti može preuzeti na mrežnoj stranici

httpcuriaeuropaeujurisdocumentdocumentjsftext=ampdocid=219245amppageIndex=0ampdoclang=HRampmode=lstampdir=ampocc=firstamppart=1ampcid=5172890

SUDSKA PRAKSA

Porezno pravo ndash PDVDer Betrieb Steuerrecht Kompakt od 18 studenoga 2019 mrežne stranice Duumlsseldorf Njemačka i mrežne stranice Suda Europske unije

TRANSAKCIJE CESTOVNOG PRIJEVOZA IZRAVNO POVEZANE S IZVOZOM ROBEIsporuke koje obavljaju posrednici koji sudjeluju u takvim transakcijama ndash Dokazni postupak u vezi s izvozom robe ndash Carinska deklaracija ndash Karnet TIRDirektiva Vijeća 2006112EZ od 28 studenoga 2006 o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost (dalje Direktiva o PDV-u)Članak 146 st 1 t (e) Direktive o PDV-u i navedenu odredbu u vezi s čl 153 iste Direktive treba tumačiti tako da im se protivi porezna praksa države članice na temelju koje je izuzeće od poreza na dodanu vrijed-nost za isporuku usluga prijevoza izravno povezanu s izvozom robe i za isporuku usluga koju obavljaju po-srednici koji sudjeluju u toj isporuci usluga prijevoza uvjetovano time da porezni obveznik podnese carinsku deklaraciju o izvozu predmetne robe U tom pogledu obveza je nadležnih tijela da u svrhu odobrenja nave-denih izuzeća ispitaju može li se iz svih dokaza kojima ta tijela raspolažu s dovoljnim stupnjem vjerojatnosti izvesti zaključak o ispunjenju uvjeta izvoza predmet-ne robe U tom kontekstu karnet TIR koji su ovjerile carine trećih zemalja odredišta robe a koji podnosi porezni obveznik dokaz je o kojemu navedena tijela u načelu moraju voditi računa osim ako nemaju određe-ne razloge za sumnju u autentičnost ili vjerodostojnost tog dokumenta

Presuda Suda Europske unije od 8 studenoga 2018 ndash C-49517 Cartrans Spedition SRL

Glavni postupak i prethodna pitanjaCartrans društvo sa sjedištem u Rumunjskoj posred-

nik je u uslugama cestovnog prijevoza robe Nakon pore-znog nadzora dostavljeno mu je porezno rješenje izdano 13 kolovoza 2014 godine koje je sadržavalo opomenu za plaćanje u svoti od oko 3650 eura na ime PDV-a za sedam isporuka usluga cestovnog prijevoza povezanih s izvozom robe u ukupnoj svoti od oko 15160 eura od ko-jih su tri izvršene između ožujka i svibnja 2012 godine u Turskoj dvije u kolovozu 2012 godine u Gruziji šesta u veljači 2013 godine u Iraku i posljednja u travnju 2014 godine u Ukrajini

U skladu s izvješćem donesenim nakon toga poreznog nadzora i navedenoga poreznog rješenja društvo Car-trans nije imalo pravo na izuzeće od PDV-a kad je riječ o predmetnim uslugama prijevoza jer tijekom predmetnog nadzora nije moglo podnijeti izvozne carinske deklaracije kojima se potvrđuje da je predmetna roba doista izvezena

Društvo Cartrans podnijelo je tužbu protiv poreznog rješenja pred Okružnim sudom U prilog svojoj tužbi ono ističe da se ispravama koje posjeduje u ovom slučaju kar-netima TIR i prijevoznim ispravama CMR (izdanima na temelju Konvencije o ugovoru o međunarodnom prijevozu robe cestom potpisanom u Ženevi 19 svibnja 1956 izmi-jenjenu Protokolom od 5 srpnja 1978) koje su ovjerile

carinske službe u trećim zemljama u koje je roba izve-zena dokazuje da je stvarno došlo do navedenih izvoza i opravdava se njihovo izuzimanje od PDV-a primjenom čl 4 st 2 t (d) Ministarske odluke br 22222006 Društvo Cartrans osobito navodi da karneti TIR navode predmetnu robu i sadržavaju potvrdu o carinskom provozu od polazne do odredišne carinarnice

U odgovoru na tužbu Porezna uprava ističe da prije-vozi o kojima je riječ u glavnom postupku ne mogu činiti isporuke usluga izuzete od PDV-a s obzirom na to da iako isprave koje je podnijelo društvo Cartrans omoguću-ju dokazivanje isporuke usluga prijevoza u inozemstvo u korist izvoznika one ne sadržavaju dokaz da je roba stvarno izvezena Za takav se dokaz na temelju poreznog zakonodavstva koje je na snazi traži podnošenje izvozne carinske deklaracije

U tom pogledu sud koji je uputio zahtjev ipak između ostaloga ističe da u nacionalnom pravu ne postoji zakon-ska odredba kojom se izričito propisuje kojom se vrstom isprave dokazuje izvoz prevezene robe

U tim okolnostima Okružni sud prekida postupak i Sudu upućuje prethodna pitanja ()

O prethodnim pitanjima28 Uvodno valja podsjetiti da su u skladu s čl 153

prvim st Direktive o PDV-u države članice obvezne izuzeti isporuku usluga koje obavljaju posrednici koji djeluju u ime i za račun druge osobe kada sudjeluju u transakcijama navedenima između ostalih u poglavlju 6 glave IX te Direktive

29 Članak 146 st 1 t (e) Direktive o PDV-u koji se nalazi u njezinu poglavlju 6 glave IX obvezuje države čla-nice da isporuku usluga uključujući prijevoz i sporedne transakcije izuzmu od PDV-a ako su one izravno povezane s izvozom robe izvan Unije ()

30 U ovom slučaju () odluka kojom se upućuje za-htjev () ne sadržava nijednu drugu konkretnu naznaku s pomoću koje se može utvrditi koje je usluge u ovom slu-čaju isporučilo to društvo koje djeluje u ime i za račun drugoga u takvom svojstvu posrednika ()

31 Pod tim uvjetima i s obzirom na nedostatnost poda-taka kojima Sud raspolaže na sudu koji je uputio zahtjev je da provjeri s obzirom na činjenice koje obilježavaju situaciju o kojoj je riječ u glavnom postupku je li doista svrha čl 153 Direktive o PDV-u u vezi s njezinim čl 146 st 1 t (e) da se primjenjuje na navedenu situaciju ili je na nju primjenjiva samo potonja odredba

32 Osim toga iako se drugo pitanje odnosi na pret-postavku da je odbijeno pravo na odbitak PDV-a iz obra-zloženja odluke kojom se upućuje prethodno pitanje kao i iz t 20 mišljenja nezavisne odvjetnice proizlazi da se pitanja suda koji je uputio zahtjev u bitnome odnose na pretpostavke pod kojima se omogućuje izuzeće od PDV-a

33 S obzirom na prethodno navedeno valja smatrati da svojim dvama pitanjima koja valja razmatrati zajedno sud koji je uputio zahtjev u bitnome želi znati protivi li se čl 146 st 1 t (e) Direktive o PDV-u i po potrebi navedenoj odredbi u vezi s čl 153 iste Direktive porezna praksa države članice na temelju koje se izuzeće od PDV-a za isporuku usluga prijevoza izravno povezanu s izvozom robe i za isporuku usluga koju obavljaju posrednici koji sudjeluju u isporuci usluga prijevoza odbija kada

SUDSKA PRAKSAporezni obveznik ne može na određen i isključiv način na temelju izvozne carinske deklaracije dokazati da je predmetna roba izvezena U slučaju potvrdnog odgovora navedeni sud pita treba li te iste odredbe tumačiti tako da je karnet TIR koji su ovjerile carine u trećim zemljama u koje je roba prevezena i koji podnosi porezni obveznik takav da može sam po sebi i u svim okolnostima do-kazati da je roba stvarno izvezena

34 Kao prvo kad je riječ o izuzeću predviđenom čl 146 st 1 t (e) Direktive o PDV-u najprije valja podsje-titi da ono dopunjuje izuzeće predviđeno u čl 146 st 1 t (a) te Direktive te mu je namjena kao i potonjem osi-gurati oporezivanje isporuke predmetnih usluga u mjestu njihova odredišta odnosno u mjestu potrošnje izvezenih proizvoda ()

35 Pozivajući se u tom pogledu na svoju usta-ljenu sudsku praksu u skladu s kojom izuzeća od PDV-a treba usko tumačiti jer je riječ o iznimkama od općeg načela prema kojemu se taj porez ubire na svaku isporuku robe i na svako pružanje usluga koje uz naknadu izvršava porezni obveznik Sud je presudio da iz teksta i cilja čl 146 st 1 t (e) Direktive o PDV-u ndash u skladu s kojim je isporuka usluga uključu-jući prijevoz i sporedne transakcije ako su izravno po-vezane s izvozom robe izuzeta od PDV-a ndash proizlazi da tu odredbu valja tumačiti tako da postojanje izravne povezanosti podrazumijeva ne samo to da isporu-ka predmetnih usluga svojom namjenom doprinosi stvarnom provođenju transakcije izvoza ili uvoza nego i to da su te usluge pružene izravno ovisno o slučaju izvozniku uvozniku ili primatelju robe obuhvaćene navedenom odredbom ()

36 Kao drugo i pod uvjetom da sud koji je uputio za-htjev dođe do zaključka da se u kontekstu glavnog pred-meta može provjeriti izravna povezanost koju se traži na temelju sudske prakse navedene u prethodnoj točki ove presude postavlja se pitanje mogu li porezna tijela odbiti pravo na predmetna izuzeća jer prijevoznik ili posrednik ne može na određen i isključiv način na temelju izvozne carinske deklaracije dokazati da je predmetna roba doista izvezena izvan Unije

37 U tom pogledu valja podsjetiti da u nedostatku konkretne odredbe u Direktivi o PDV-u o dokazima koje porezni obveznici moraju priložiti kako bi ostvarili pravo na izuzeće od PDV-a države članice trebaju odrediti u skladu s čl 131 te Direktive uvjete pod kojima izuzi-maju izvozne transakcije kako bi se osigurala pravil-na i jednostavna primjena tih izuzeća i spriječila svaka možebitna utaja izbjegavanje i zlouporaba Međutim pri izvršavanju svojih ovlasti države članice moraju poštova-ti osnovna pravna načela koja čine dio pravnog poretka Unije a među njima posebno načela pravne sigurnosti i proporcionalnosti ()

38 Kad je riječ o načelu proporcionalnosti nacional-na mjera prekoračuje ono što je nužno kako bi se osiguralo točno ubiranje poreza ako pravo na izuzeće od PDV-a u bit-nome uvjetuje ispunjavanjem formalnih obveza bez uzi-manja u obzir materijalnopravnih zahtjeva i osobito bez postavljanja pitanja o tome jesu li oni ispunjeni Naime transakcije se moraju oporezivati uzimajući u obzir njihova objektivna svojstva (presuda od 9 veljače 2017 Euro Tyre C-2116 vidjeti PiP br 3 iz 2017)

39 Načelo porezne neutralnosti zahtijeva da se izu-zeće od PDV-a odobri ako su ispunjene materijalnopravne pretpostavke čak i ako porezni obveznici nisu udovoljili određenim formalnim zahtjevima ()

40 U sudskoj praksi Suda postoje samo dva slučaja u kojima neispunjenje formalnog zahtjeva može dovesti do gubitka prava na izuzeće od PDV-a ()

41 S jedne strane porezni obveznik koji je na-mjerno sudjelovao u utaji poreza koja je dovela u pitanje funkcioniranje zajedničkog sustava PDV-a ne može se pozivati na načelo porezne neutralnosti radi izuzeća od PDV-a () Prema sudskoj praksi Suda nije protivno pravu Unije zahtijevati da subjekt postupa u dobroj vjeri i da poduzima sve mjere koje se od njega razumno mogu zahtijevati kako bi se uvjerio da ga tran-sakcija koju obavlja neće navesti na sudjelovanje u utaji poreza Ako je porezni obveznik znao ili morao znati da je transakcija koju je obavio bila dio stjecateljeve uta-je poreza i da nije poduzeo sve razumne mjere koje je mogao poduzeti kako bi je izbjegao može mu se odbiti pravo na izuzeće od PDV-a ()

42 S druge strane povreda formalnih zahtjeva može dovesti do uskraćivanja izuzeća od PDV-a ako joj je učinak sprječavanje iznošenja određenog dokaza o tome da su materijalnopravne pretpostavke bile ispu-njene ()

43 Kad je kao u ovome slučaju riječ o objektivnim svojstvima isporuke usluge prijevoza poput one iz čl 146 st 1 t (e) Direktive o PDV-u iz te odredbe proizlazi da takva isporuka mora biti izuzeta od PDV-a ako je izravno povezana s izvozom robe

44 Među navedenim je materijalnopravnim pretpo-stavkama stoga kao što je i navedeno u t 35 ove presu-de postojanje izravne povezanosti između predmet-ne isporuke i izvoza robe s obzirom na to da se izvoz kao što proizlazi iz čl 146 st 1 t (a) Direktive o PDV-u između ostaloga može shvatiti kao isporuka robe koju otprema ili prevozi prodavatelj ili netko drugi za njegov račun izvan Unije

45 No isporuku usluge prijevoza koja je izuzeta na temelju čl 146 st 1 t (e) Direktive o PDV-u treba ra-zlikovati od same transakcije izvoza koja je različita oporeziva transakcija podvrgnuta vlastitom carinskom i poreznom postupku i koja po potrebi uključuje druge po-rezne obveznike čije izuzeće proizlazi iz čl 146 st 1 t (a) iste Direktive

46 Međutim kao što je navedeno u t 34 i 35 ove pre-sude nesporno je da je isporuka usluge prijevoza tako izuzeta samo zato što je sporedna takvoj transakciji izvo-za robe koju dopunjuje i čijoj stvarnoj provedbi doprinosi time što je svrha njezina izuzeća jednako kao i izuzeća potonje transakcije jamčiti oporezivanje navedenih ispo-ruka robe i usluga u njihovu odredištu odnosno tamo gdje će se konzumirati izvezeni proizvodi ()

48 U tim okolnostima da bi se isporuka usluge prije-voza mogla izuzeti od PDV-a na osnovi čl 146 st 1 t (e) Direktive o PDV-u te ako tu isporuku obavlja posred-nik koji djeluje u ime i za račun drugoga na osnovi čl 153 navedene Direktive potrebno je u načelu da je predmet-na roba stvarno bila predmet takva izvoza odnosno is-poruke robe izvan Unije što moraju utvrditi nadležna porezna tijela Takav zahtjev koji se na taj način odnosi

SUDSKA PRAKSAna materijalnopravne pretpostavke za odobrenje izuzeća ne može se stoga smatrati samo formalnom obvezom u smislu sudske prakse navedene u t 38 ove presude

49 Međutim iz toga ne proizlazi da se pravo na ta-kvo izuzeće može podvrgnuti obvezujućem uvjetu da predmetni prijevoznik ili posrednik kako bi dokazao da je roba stvarno izvezena podnese izvoznu deklaraciju uz isključenje na taj način svakoga drugog dokaza koji omogućuje potvrdu koju traže nadležna porezna tijela

50 Naime propisivanje takva načina dokazivanja koji isključuje sve druge dokaze bilo bi jednako uvjetovanju prava na izuzeće ispunjavanjem formalnih obveza u smi-slu sudske prakse navedene u t 38 i 39 ove presude bez razmatranja jesu li materijalnopravni zahtjevi propisani pravom Unije stvarno ispunjeni Sama okolnost da prije-voznik ili posrednik koji obavlja transakciju prijevoza ne može podnijeti izvoznu deklaraciju ne znači da do takvog izvoza stvarno nije došlo

51 U tom pogledu obveza podnošenja takve izvozne deklaracije proizlazi kao što je između ostaloga nave-deno u čl 59 161 i 182a Carinskog zakonika iz ca-rinskog postupka koji se posebno primjenjuje na samu transakciju izvoza a ne na isporuku usluge prijevoza pod pokrićem karneta TIR koja proizlazi iz postupka prijevo-za Takva obveza dakle u načelu nije na prijevozni-ku ili posredniku iz čl 153 Direktive o PDV-u koji preuzimaju odgovornost prijevoza robe koja prelazi vanjsku granicu Unije i prenose je u njezino odredi-šte u trećoj zemlji i koji ne moraju nužno posjedovati navedenu deklaraciju

52 Kako bi nadležna porezna tijela obavila provjere koje su obvezna obaviti s ciljem ispitivanja jesu li ispunje-ne materijalnopravne pretpostavke kojima je uvjetovano izuzeće propisano čl 146 st 1 t (e) Direktive o PDV-u što se tiče prijevozne transakcije ona moraju () ispitati sve dokaze kojima raspolažu kako bi utvrdila može li se iz njih s dovoljno visokim stupnjem vjerojatnosti utvrditi da je roba prevezena u treću zemlju u njoj isporučena Su-protno tomu navedena tijela ne mogu zaključiti da to nije slučaj samo na temelju okolnosti da prijevoznik ili posred-nik ne može podnijeti izvoznu deklaraciju koja se odnosi na navedenu robu

53 Osim toga () spis kojim Sud raspolaže ne sadrža-va nikakvu naznaku o tome je li prijevoznik ili posrednik u ovom slučaju namjerno sudjelovao u utaji poreza () ili o tome da nadležna tijela ne mogu odrediti jesu li materijal-nopravne pretpostavke za izuzeće zadovoljene ()

54 Iz prethodno navedenoga proizlazi da je porezna praksa države članice kojom ona odbija pravo na izu-zeće od PDV-a za usluge prijevoza robe koje su izrav-no povezane s izvozom robe izvan Unije predviđeno čl 146 st 1 t (e) Direktive o PDV-u ili za usluge po-srednika koje su povezane s takvim uslugama iz čl 153 te Direktive samo zato što predmetni prijevoznik ili po-srednik ne može podnijeti carinsku deklaraciju o izvozu navedene robe protivna sudskoj praksi navedenoj u t 38 ove presude

55 Kad je riječ o načelu pravne sigurnosti valja pod-sjetiti da to načelo čija je posljedica načelo zaštite legiti-mnih očekivanja i čije je poštovanje propisano državama članicama kada određuju pretpostavke u području traže-nih izuzeća kao što je navedeno u t 37 ove presude s jed-

ne strane zahtijeva da su pravna pravila jasna i precizna i s druge strane da je njihova primjena predvidljiva za one na koje se primjenjuju ()

56 To načelo valja osobito poštovati kad je riječ o propisu koji može uključivati financijske troškove kako bi se zainteresiranim osobama omogućilo da točno znaju obveze koje im on nameće Proizlazi da je nužno da porezni obveznici znaju koje su njihove porezne obve-ze prije sklapanja transakcije ()

57 Osim toga Sud je precizirao da se obveze poreznog obveznika u vezi s dokazima moraju odrediti u odnosu na uvjete koji su u tom smislu izričito propisani nacional-nim pravom i uobičajenu praksu ustanovljenu za slične transakcije ()

58 U ovom slučaju kao što je to istaknuo sud koji je uputio zahtjev zahtjev za podnošenje izvozne carinske deklaracije ne proizlazi iz teksta nacionalnog propisa o ko-jem je riječ u glavnom postupku koji u tom pogledu samo predviđa podnošenje isprava koje nisu drukčije određene i koje omogućuju dokazivanje izvoza prevezene robe ()

59 U tim okolnostima predmetna porezna praksa nije u skladu sa zahtjevima koji proizlaze iz načela pravne si-gurnosti navedenima u točkama 55 do 57 ove presude

60 Kao treće kad je riječ o dokaznoj vrijednosti koja se može pripisati karnetu TIR kako bi se dokazalo stvar-no ispunjenje uvjeta izvoza robe s kojim usluga prijevoza mora biti izravno povezana u svrhu ostvarenja prava na izuzeće od PDV-a predviđeno čl 146 st 1 t (e) Direktive o PDV-u valja podsjetiti da se navedeni dokument koji ima jedinstven karakter izdaje u skladu s relevantnim odred-bama Konvencije TIR čije su stranke i Unija i njezine dr-žave članice

61 U čl 91 st 1 t (b) i čl 91 st 2 t (b) Carinskog zakonika navodi se da je kretanje robe unutar carinskog područja Unije koje se mora okončati izvan njega u nekim slučajevima koje se određuje u skladu s postupkom Odbo-ra obuhvaćeno postupkom vanjskog provoza osobito ako se to kretanje obavlja pod pokrićem takvog karneta TIR

62 Karnet TIR mora kao što i proizlazi iz odredbi Kon-vencije TIR osobito iz njezina čl 1 t (e) i (o) biti podne-sen zajedno s vozilom koje služi prijevozu predmetne robe u polaznoj usputnoj i odredišnoj carinarnici te ga one mo-raju ovjeriti listovima kuponima i talonima navedenima u t 16 ove presude kako bi se omogućilo okončanje različi-tih predmetnih transakcija TIR jednom kad se utvrdi da su provedene prema tim pravilima

63 Iz prethodno navedenoga slijedi da je karnet TIR koji su uredno ovjerila carinska tijela u trećoj zemlji odre-dišta službeni dokument kojim se u načelu omogu-ćuje dokazivanje činjenice da je predmetna roba koja je prešla vanjsku granicu Unije predmet fizičkog kretanja u treće zemlje te da je u njih dospjela

64 Takav je prelazak granica i dolazak robe u treću zemlju odredišta o čemu na taj način svjedoči karnet TIR jedan od dokaza izvozne transakcije koji ga razlikuju od transakcije koja je provedena unutar Unije ()

65 Iz toga slijedi da karnet TIR ndash kada se pod nje-govim pokrićem obavlja takva isporuka usluge prijevoza ndash može biti posebno relevantan u kontekstu priznavanja prava na izuzeće navedene usluge prijevoza ako ne posto-je određeni razlozi koji dovode u sumnju autentičnost ili vjerodostojnost tog karneta i njegovih elemenata ()

SUDSKA PRAKSA67 U tom pogledu navedena tijela dakle trebaju voditi

računa o ispravama podnesenima u okviru CMR konven-cije kao što su one koje navodi sud koji je uputio zahtjev kako bi se ispitalo mogu li one po potrebi potkrijepiti vje-rojatnost da je prevezena roba stvarno isporučena

68 S obzirom na sve navedeno na prethodna pitanja valja odgovoriti kako je navedeno u uvodu ()

Presuda se u cijelosti može preuzeti na mrežnoj stranicihttpcuriaeuropaeujurisdocumentdocumentjsft

ext=ampdocid=207466amppageIndex=0ampdoclang=HRampmode=lstampdir=ampocc=firstamppart=1ampcid=5178049

IZUZEĆE ISPORUKA ROBE OTPREMLJENE ILI PREVE-ZENE IZVAN EUROPSKE UNIJEPodvrgavanje robe određenom carinskom postupku ndash Dokaz o podvrgavanju postupku za izvozDirektiva Vijeća 2006112EZ od 28 studenoga 2006 o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost (dalje Direktiva o PDV-u)Članak 146 st 1 t (a) Direktive Vijeća 2006112EZ od 28 studenoga 2006 o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost u vezi s njezinim čl 131 treba tumačiti tako da mu se protivi nacionalna zakonska odredba koja uvjetuje izuzeće od PDV-a predviđeno za robu namijenjenu izvozu izvan Unije time da je ta roba bila podvrgnuta izvoznom carinskom postupku u situaciji u kojoj je utvrđeno da su ispunjene ma-terijalnopravne pretpostavke za izuzeće a osobito ona koja zahtijeva stvarni izlazak predmetne robe s područja Unije

Presuda Suda Europske unije od 28 ožujka 2019 ndash C-27518 Vinš

Glavni postupak i prethodna pitanjaVinš M je od 2012 do 2014 godine svakog mjeseca

poštom otpremao 400 do 500 vojnih povijesnih suvenira izvan Unije Za tu robu nije podnio deklaraciju o PDV-u smatrajući da su predmetne isporuke bile izuzete od PDV-a jer su se odnosile na robu namijenjenu izvozu

Odlukom od 27 kolovoza 2015 godine Odjel za žalbe porezne uprave u bitnom je potvrdio porezna rješenja koja su izdala porezna tijela a kojima se M Vinšu nalaže pla-ćanje PDV-a koji se odnosi na isporuke predmetne robe s obrazloženjem da on nije dokazao da je ta roba bila pod-vrgnuta izvoznom carinskom postupku tako da se na te isporuke ne bi moglo primijeniti izuzeće za izvoz u skladu s odgovarajućom odredbom () češkog Zakona o PDV-u

Tužbu koju je M Vinš podnio protiv te odluke odbio je Okružni sud koji je smatrao da je zahtjev da se roba nami-jenjena izvozu podvrgne izvoznom carinskom postupku kao uvjet za pravo na izuzeće pri izvozu proporcionalan i da omogućuje djelotvoran pravni nadzor izvoza te da je u potpunosti u skladu s pravom Unije U tom pogledu nije dovoljno da je predmetna roba bila stvarno isporučena u treće države

Vinš M podnio je kasacijsku žalbu pred sudom koji je uputio prethodno pitanje U prilog svojoj žalbi on ističe da je za ispunjenje predviđenih zakonskih uvjeta () bitna činjenica da je predmetna roba napustila područje Unije i da je slijedom toga bila stvarno isporučena u treću drža-vu Takva činjenica može se dokazati potvrdom carinskog ureda ili drugim dokazima uključujući dokumentima koje su izdale poštanske službe Vinš M u tom smislu upućuje na presudu od 19 prosinca 2013 godine BDV Hungary Trading (C-56312) na temelju koje zaključuje da sam uvjet podvrgavanja predmetne robe carinskom postupku nadilazi ono što države članice mogu zahtijevati na teme-lju čl 131 Direktive o PD-u

Žalbeni odjel Porezne uprave ponovio je svoju argu-mentaciju prema kojoj nisu bili ispunjeni svi kumulativni uvjeti za izuzeće isporuke za izvoz u predmetu u glavnom postupku Tvrdi da je nacionalni zakonodavac uveo uvjet koji se odnosi na podvrgavanje predmetne robe carinskom postupku radi izbjegavanja utaje poreza i da je taj uvjet u skladu s Direktivom o PDV-u Vinš M je prema njezinu mišljenju samo iznio tvrdnje koje nisu potkrijepljene ni-kakvim dokazom

Sud koji je uputio zahtjev smatra da iako države članice mogu u skladu s čl 131 Direktive o PDV-u u svojem naci-onalnom pravu utvrditi uvjete u svrhu osiguranja ispravne i izravne primjene izuzeća predviđenih tom Direktivom uključujući one predviđene u čl 146 navedene Direktive i sprječavanja možebitne utaje izbjegavanja ili zloporabe one međutim moraju poštovati opća načela prava Unije Taj sud izražava sumnje da češko zakonodavstvo time što poreznom obvezniku nameće obvezu dokazivanja da je roba namijenjena izvozu podvrgnuta izvoznom carinskom postupku poštuje ta načela posebno ako porezni obveznik može dokazati da je roba stvarno napustila područje Unije

20 U tim okolnostima Vrhovni upravni sud prekida po-stupak i upućuje Sudu prethodna pitanja ()

O prethodnim pitanjima21 Svojim dvama pitanjima koja valja ispitati zajedno

sud koji je uputio zahtjev u biti pita treba li čl 146 st 1 t (a) Direktive o PDV-u u vezi s čl 131 iste Direktive tumačiti tako da mu se protivi nacionalna zakonska odredba koja uvjetuje izuzeće od PDV-a predviđeno za robu namijenjenu izvozu izvan Unije time da je ta roba bila podvrgnuta izvoznom carinskom postupku

22 Valja podsjetiti da na temelju čl 146 st 1 t (a) Direktive o PDV-u države članice izuzimaju isporuke robe koje na odredište izvan Unije otprema ili prevozi proda-vatelj ili netko drugi za njegov račun Ta se odredba mora tumačiti zajedno s čl 14 st 1 te Direktive prema kojem se bdquoisporukom roberdquo smatra prijenos prava raspolaganja materijalnom imovinom kao vlasnik ()

23 Tim se izuzećem treba osigurati oporezivanje ispo-ruke predmetne robe u mjestu njihova odredišta odnosno u mjestu potrošnje izvezenih proizvoda ()

24 Iz odredaba na koje se odnosi t 22 ove presude i osobito iz pojma bdquootpremerdquo upotrijebljenog u navedenom čl 146 st 1 t (a) proizlazi da je izvoz robe izvršen i da je izuzeće isporuke za izvoz primjenjivo kad je pravo raspo-laganja materijalnom imovinom kao vlasnik preneseno na kupca kada dobavljač utvrdi da je ta roba otpremljena ili prevezena izvan Unije i kad je nastavno na tu otpremu ili prijevoz roba fizički napustila područje Unije ()

SUDSKA PRAKSA25 Međutim s jedne strane prema mišljenju suda koji

je uputio zahtjev nesporno je da je u predmetu u glavnom postupku predmetnu robu poštom otpremio M Vinš izvan područja Unije pri čemu on tvrdi osobito da može dokazati da je ta roba stvarno napustila navedeno područje s doku-mentima koje su izdale poštanske službe

26 S druge strane čl 146 st 1 t (a) Direktive o PDV-u ne predviđa uvjet poput onoga iz čl 66 st 1 Zakona br 2352004 o PDV-u prema kojem se robu namijenjenu izvozu mora podvrgnuti izvoznom carinskom postupku kako bi izuzeće po izvozu predviđeno u toj prvoj odredbi bilo primjenjivo

27 Stoga kvalificiranje transakcije kao isporuke za izvoz na temelju čl 146 st 1 t (a) Direktive o PDV-u ne ovisi o stavljanju predmetne robe u izvozni carinski postupak čije bi neispunjenje imalo za posljedicu ko-načno lišavanje poreznog obveznika prava na izuzeće po izvozu ()

28 Međutim a kao drugo države članice trebaju odrediti u skladu s čl 131 Direktive o PDV-u uvjete pod kojima izuzimaju transakcije izvoza u svrhu osigura-nja pravilne i jednostavne primjene izuzeća predviđenih tom Direktivom i sprječavanja možebitne utaje izbjega-vanja ili zloporabe Pri izvršavanju svojih ovlasti države članice moraju poštovati osnovna pravna načela koja čine dio pravnog poretka Unije a među njima posebno načela pravne sigurnosti i proporcionalnosti ()

29 Kad je riječ o navedenom načelu treba podsjetiti da nacionalna mjera prekoračuje ono što je nužno kako bi se osiguralo točno ubiranje poreza ako pravo na izuzeće od PDV-a u bitnome uvjetuje ispunjavanje formalnih obveza bez uzimanja u obzir materijalnopravnih zahtjeva i oso-bito bez postavljanja pitanja o tome jesu li oni ispunjeni Naime transakcije se moraju oporezivati uzimajući u ob-zir njihova objektivna svojstva ()

30 U tom pogledu uvjet poput onog iz odredbe češkog Zakona o PDV-u () koji sprječava odobravanje izuzeća od plaćanja PDV-a za isporuku robe koja nije bila stav-ljena u izvozni carinski postupak iako je nesporno da je roba stvarno izvezena u skladu s kriterijima navede-nima u t 24 ove presude i da ta isporuka stoga svojim objektivnim svojstvima odgovara uvjetima za izuzeće iz čl 146 st 1 t (a) Direktive o PDV-u ne poštuje načelo proporcionalnosti

31 Naime propisivanje takva uvjeta bilo bi jednako uvjetovanju prava na izuzeće poštovanjem formalnih ob-veza u smislu izloženom u t 29 ove presude bez razma-tranja jesu li materijalnopravni zahtjevi propisani pravom Unije stvarno ispunjeni Sama okolnost da izvoznik nije podvrgnuo robu carinskom izvoznom postupku ne znači da do takva izvoza stvarno nije došlo ()

32 U sudskoj praksi Suda postoje samo dva slučaja u kojima neispunjenje formalnog zahtjeva može dove-sti do gubitka prava na izuzeće od PDV-a (vidjeti u član-ku navedenu presudu Cartrans)

33 S jedne strane porezni obveznik koji je namjerno sudjelovao u utaji poreza koja je dovela u pitanje funk-cioniranje zajedničkog sustava PDV-a ne može se pozivati na načelo porezne neutralnosti radi izuzeća od PDV-a Pre-ma sudskoj praksi Suda nije protivno pravu Unije zahti-jevati da subjekt postupa u dobroj vjeri i da poduzima sve mjere koje se od njega razumno mogu zahtijevati kako bi

se uvjerio da ga transakcija koju obavlja neće navesti na sudjelovanje u utaji poreza Ako je porezni obveznik znao ili je morao znati da je transakcija koju je obavio bila dio stjecateljeve utaje poreza i da nije poduzeo sve razumne mjere koje je mogao poduzeti kako bi je izbjegao može mu se odbiti pravo na izuzeće od PDV-a ()

34 U ovom slučaju ništa u spisu kojim raspolaže Sud ne upućuje na to da se odbijanje izuzeća od poreza o ko-jemu je riječ u glavnom postupku temelji na postojanju takve prijevare

35 S druge strane povreda formalnih zahtjeva može dovesti do uskraćivanja izuzeća od PDV-a ako ima za uči-nak sprječavanje iznošenja određenog dokaza o tome da su materijalnopravne pretpostavke bile ispunjene ()

36 U mjeri u kojoj () nestavljanje robe namijenjene izvozu u navedeni carinski postupak često može imati kao posljedicu otežavanje ili čak nemogućnost za porezna ti-jela da provjere stvarni izlazak te robe s područja Unije svakako je točno da kada je riječ o određenom dokazu iz t 35 ove presude treba utvrditi da je izvoz zaista proveden što trebaju potvrditi nadležna porezna tijela pri čemu se taj zahtjev odnosi na materijalnopravne pretpostavke za odobrenje izuzeća ()

37 Međutim kao što to proizlazi iz t 25 ove presude u predmetu u glavnom postupku se ne tvrdi da neposto-janje stavljanja predmetne robe u izvozni carinski po-stupak onemogućuje utvrđenje da su materijalnopravni uvjeti u ovom slučaju stvaran izlazak robe iz područja Unije bili ispunjeni

38 Iz toga slijedi da u okolnostima poput onih u glav-nom postupku neispunjenje formalnog zahtjeva stav-ljanja robe namijenjene izvozu u izvozni carinski postupak ne može dovesti do toga da izvoznik izgubi svoje pravo na izuzeće po izvozu pod uvjetom da se utvrdi stvarni izlazak robe s područja Unije

39 To utvrđenje nije dovedeno u pitanje tezom () pre-ma kojoj bi izvoznik u svakom slučaju () morao staviti predmetnu robu u navedeni carinski postupak uporabom carinske deklaracije u tu svrhu što bi prema potrebi mo-gao napraviti i naknadno tako da početno nepoštovanje tog zahtjeva ne dovede do konačnoga gubitka prava na izuzeće po izvozu Naime kao što proizlazi iz t 29 do 31 ove presude takvo stavljanje bilo da je obavljeno prije ili nakon izvoza čini formalni zahtjev koji osim toga ne spa-da u zajednički sustav PDV-a nego u carinski postupak Prema tome neispunjenje te obveze ne isključuje samo po sebi to da su materijalnopravni uvjeti koji opravdavaju izuzeće ispunjeni

40 S obzirom na sva prethodna razmatranja na postav-ljena pitanja odgovoreno je kao u uvodu ()

Pripremila Tatjana GRBAC dipl iur stalni sudski tumač za njemački jezik

PITANJA I ODGOVORI

ODGOVORI NA PITANJA PRETPLATNIKA

Isporuka nekretnine fizičkoj osobi ndash građaninu

Prema čl 40 st 1 t j) Zakona o porezu na dodanu vrijednost isporuka građevina ili njihovih dijelova i zemljišta na kojem se one nalaze osim isporu-ka prije prvog nastanjenja odnosno korištenja ili isporuka kod kojih od datuma prvog nastanjenja odnosno korištenja do datuma sljedeće isporuke nije proteklo više od dvije godine oslobođena je PDV-a Građevinom se smatra objekt pričvršćen za zemlju ili učvršćen u zemlji

Društvo obveznik PDV-a nabavilo je u 2016 godini novi stan koji je koristilo za potrebe obavljanja vlastite registrirane djelatnosti Prilikom nabave PDV je korišten u cijelosti Zbog proširenja poslovanja društvo u 2019 godini seli u novi po-slovni prostor a stan prodaje fizičkoj osobi ndash građaninu Treba li na isporuku nekretnine obračunati PDV

Prema čl 40 st 1 t j) Zakona o porezu na dodanu vri-jednost (Nar nov br 7313 ndash 10618) isporuka građevi-na ili njihovih dijelova i zemljišta na kojem se one nalaze osim isporuka prije prvog nastanjenja odnosno korištenja ili isporuka kod kojih od datuma prvog nastanjenja odno-sno korištenja do datuma sljedeće isporuke nije proteklo više od dvije godine oslobođena je PDV-a Iz navedenog proizlazi da ako se radi o isporuci nekretnine prije njezinog prvog nastanjenja odnosno nekretnine koja je nastanjena korištena do dvije godine ta isporuka podliježe obračunu poreza na dodanu vrijednost

Ako je riječ o nekretnini od čijeg prvog nastanjenja korištenja je prošlo više od dvije godine navedena isporuka je oslobođena od plaćanja PDV-a temeljem članka 40 st 1 t j) Zakona o porezu na dodanu vrijednost

Ako se na isporuku nekretnine ne obračunava porez na dodanu vrijednost stjecanje nekretnine oporezi-vo je porezom na promet nekretnina u skladu s čl 5 Zakona o porezu na promet nekretnina (Nar nov br 11516 ndash 10618 dalje Zakon o PPN) Obveznik po-reza na promet nekretnina je stjecatelj nekretnine U skladu s čl 9 Zakona o PPN osnovica za porez na pro-met nekretnina je tržišna vrijednost nekretnine u tre-nutku nastanka porezne obveze Ministarstvo financija Porezna uprava utvrđuje osnovicu poreza na promet nekretnina kao tržišnu vrijednost nekretnine u pravi-lu iz isprave o stjecanju ako je ukupna svota naknade koju daje ili isplaćuje stjecatelj približno jednaka cije-nama koje se postižu ili mogu postići na tržištu Porez na promet nekretnina plaća se po stopi od 3 Porezna obveza za porez na promet nekretnina u skladu s čl 16 Zakona o PPN nastaje u trenutku sklapanja ugovora ili drugoga pravnog posla kojim se stječe nekretnina Za prijavu poreza na promet nekretnina odgovoran je javni bilježnik Javni bilježnik je obvezan po ovjeri pot-pisa na ispravama o prodaji ili drugom načinu otuđenja nekretnine ili po sastavljanju javnobilježničkog akta a

najkasnije u roku od 30 dana jedan primjerak isprave kao i svake dru-ge isprave na osnovi koje dolazi do prometa nekretnine uz podatak o osobnom identifikacijskom broju sudionika postupka elektroničkim putem dostaviti ispostavi Porezne uprave na području na kojemu se nalazi nekretnina

Ako ispravu o stjecanju nekretnine nije ovjerio javni bilježnik odnosno nije ju izdao sud ili drugo javnopravno tijelo isporučitelj koji na isporuku nekretnine obračunava porez na dodanu vrijednost kao i kod prijenosa porezne obveze obvezan je u roku od 30 dana od dana isporuke pri-javiti isporuku te nekretnine dostavom Prijave prometa ne-kretnina nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema sjedištu prebivalištu ili uobičajenom boravištu isporučitelja

U navedenom upitu riječ je o isporuci nekretnine koja je korištena dulje od 2 godine Isporučitelj kod isporuke neće obračunati porez na dodanu vrijednost te će u računu navesti napomenu Isporuka oslobođena poreza na dodanu vrijednost temeljem čl 40 st 1 t j) Zakona o porezu na dodanu vrijednost Stjecatelj fizička osoba ndash građanin će na stečenu nekretninu platiti 3 poreza na promet nekretni-na prema rješenju Porezne uprave

Navedena isporuka se kod prodavatelja evidentira u rednom broju I8 PDV-obrasca ndash Tuzemne isporuke i u rednom broju VIII3 31 ndash Isporuke iz čl 40 st 1t j) i k) Zakona

S obzirom na to da je prilikom nabave nekretnine društvo koristilo odbitak pretporeza a nekretninu pro-daje uz primjenu oslobođenja prije isteka roka od 10 godina društvo je u obvezi ispraviti odbitak pretporeza za gospodarska dobra na temelju čl 64 i 65 Zakona o PDV-u i čl 140 ndash 142 Pravilnika o PDV-u U skladu s čl 65 propisano je da ako porezni obveznik unutar raz-doblja za ispravak pretporeza isporučuje gospodarsko dobro smatra se da je gospodarsko dobro korišteno za gospodarsku djelatnost poreznog obveznika do isteka razdoblja za ispravak pretporeza Gospodarska djelat-nost smatrat će se u cijelosti oporezivom ako je isporuka gospodarskog dobra oporezivana Gospodarska djelat-nost smatrat će se u cijelosti oslobođenom PDV-a ako je isporuka gospodarskog dobra oslobođena PDV-a Ispra-vak se provodi odjednom za cijelo preostalo razdoblje ispravka i iskazuje se u prijavi PDV-a koja se podnosi za razdoblje oporezivanja u kojem je obavljena isporuka u skladu s čl 140 st 9 Pravilnika o PDV-u U navedenom slučaju nekretnina je kupljena u 2016 godini a prodaje se u 2019 godini uz primjenu oslobođenja Razdoblje od 10 godina odnosi se na razdoblje od 2016 do 2025 godi-ne a ispravak pretporeza u trenutku prodaje potrebno je provesti za preostalo razdoblje korištenja uključujući i godinu prodaje odnosno za razdoblje od 7 godina (2019 ndash 2025) odnosno 710 ndash priznatog pretporeza Ispravak se provodi na poziciji III15 PDV-obrasca ndash Ispravci pret-poreza a svota koja se utvrdi za ispravak upisuje se s negativnim predznakom (S B P)

PITANJA I ODGOVORI

Obračun PDV-a na usluge najma štanda na sajmu obavljene stranim izlagačima

Mjestom obavljanja usluga u vezi s nekretninama uk-ljučujući davanje prava na uporabu nekretnina smatra se mjesto gdje se nekretnina nalazi Međutim na teme-lju čl 31a st 3 t(e) Provedbene Uredbe Vijeća (EU) br 10422013 od 7 listopada 2013 godine o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br 2822011 o mjestu ispo-ruke usluga stavljanje štanda na raspolaganje tijekom održavanja sajma ne smatra se uslugom povezanom s nekretninom nego se oporezuje prema temeljnom načelu za oporezivanje usluga

Hrvatski obveznik PDV-a organizira sajam zdrave hrane u Republici Hrvatskoj te izlagačima iz drugih zemalja fakturi-ra uslugu najma štanda na sajmu Treba li na računima za uslugu najma obračunati PDV

U skladu s čl 31a st 3 t (e) Provedbene Uredbe Vijeća (EU) br 10422013 od 7 listopada 2013 godine o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br 2822011 o mjestu isporuke usluga uslugama povezanim s nepokretnom imovinom ne smatraju se usluge stavljanja štanda na raspolaganje tije-kom održavanja sajma ili izložbe zajedno s drugim sličnim uslugama kako bi se izlagaču omogućilo pokazivanje pred-meta (poput oblika štanda prijevoza i skladištenja pred-meta isporuke strojeva postavljanja kabela) te kako bi se pružile usluge osiguranja i oglašavanja

S obzirom na navedeno usluge najma izlagačkog pro-stora na sajmu oporezuju se prema temeljnom načelu za oporezivanje usluga propisanim čl17 st 1 i st 2 Zako-na o porezu na dodanu vrijednost (Nar nov br 7313 ndash 10618)

Prema tome ako uslugu obavi tuzemni porezni obve-znik stranom poreznom obvezniku mjestom obavljanja usluga smatra se mjesto sjedišta primatelja usluge odno-sno primjenjuje se prijenos porezne obveze U tom sluča-ju pružatelj usluge na računu navodi napomenu Prijenos porezne obveze prema članku 17 st1 Zakona o porezu na dodanu vrijednost ili Reverse charge prema čl 44 Direktive vijeća 2006112 EZ)

Ako je usluga obavljena poreznom obvezniku iz zemalja unutar EU isporuka se unosi u redni broj I4 PDV-obrasca ndash Obavljene usluge unutar EU te u stupac 14 ZP-obrasca ndash Vrijednost obavljenih usluga

Ako je usluga obavljena poreznom obvezniku iz treće zemlje isporuka se unosi u redni broj I5 PDV-obrasca ndash Obavljene usluge osobama bez sjedišta u RH

U slučaju da se usluga obavi osobi iz EU koja nije pore-zni obveznik ili osobi iz treće zemlje koja nije porezni obve-znik mjestom obavljanja usluge smatra se mjesto u kojem će porezni obveznik koji obavlja uslugu ima sjedište odno-sno pružatelj usluge na računu obračunati 25 PDV-a te isporuku iskazati na red br II3 PDV-obrasca ndash Isporuke dobara i usluga u RH po stopi od 25 (S B P)

Darovanje za zdravstvene svrhe

Dohotkom se ne smatraju primitci koje fizičke osobe ostvaruju po osnovi darovanja pravnih i fizičkih osoba a za zdravstvene potrebe (operativne zahvate liječenja nabavu lijekova i ortopedskih pomagala te troškove prijevoza i smještaja u zdravstvene ustanove) čije rje-šavanje nije plaćeno obveznim dopunskim dodatnim i privatnim zdravstvenim osiguranjem niti na teret sredstava fizičke osobe a pod uvjetom da je darovanje odnosno plaćanje nastalih izdataka za tu namjenu obavljeno na žiroračun primatelja dara ili zdravstvene ustanove te na temelju vjerodostojnih isprava

Društvo svojem zaposleniku s invalidnošću planira kupiti invalidska kolica Može li i pod kojim uvjetima društvo iz-vršiti darovanje

S motrišta oporezivanja dobitka darovanje za zdrav-stvene i druge općekorisne svrhe uređeno je čl 7 st 1 t 10 i čl 7 st 7 i 8 Zakona o porezu na dobit (Nar nov br 17704 ndash 10618) te čl 30 Pravilnika o porezu na dobit (Nar nov br 9505 ndash 119)

U skladu s navedenim odredbama porezno priznatim darovanjima smatraju se darovanja u naravi ili novcu u svoti do 2 prihoda ostvarenog u prethodnoj godini učinje-na u tuzemstvu za kulturne znanstvene odgojno-obrazov-ne zdravstvene humanitarne sportske vjerske ekološke i druge općekorisne svrhe udrugama i drugim osobama koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima ako nisu veća od 2 prihoda ostvarenog u prethodnoj godini Iznimno svota može biti i veća od 2 prihoda prethodne godine ako je dana prema odlukama nadležnih ministarstva o provedbi financiranja posebnih programa i akcija U navedena darovanja uključeno je i plaćanje troškova za zdravstvene potrebe fizičkih osoba (operativne zahvate liječenja nabavu lijekova i ortoped-skih pomagala) uz uvjet da rješavanje tih potreba nije pla-ćeno osnovnim dopunskim dodatnim i privatnim zdrav-stvenim osiguranjem niti na teret sredstava fizičke osobe a pod uvjetom da je darovanje odnosno plaćanje troškova obavljeno na žiroračun primatelja dara ili zdravstvene ustanove te na temelju vjerodostojnih isprava

S motrišta oporezivanja porezom na dohodak čl 8 st 1 t 4 Zakona o porezu na dohodak (Nar nov br 11516 ndash 10618) te čl 4 st 2 Pravilnika o porezu na dohodak (Nar nov br 1017 ndash 8019) propisano je da se ne smatraju dohotkom primatelja primitci koje fizičke osobe ostvaruju po osnovi darovanja pravnih i fizičkih osoba a za zdravstve-ne potrebe (operativne zahvate liječenja nabavu lijekova i ortopedskih pomagala te troškove prijevoza i smještaja u zdravstvene ustanove) rješavanje kojih nije plaćeno obve-znim dopunskim dodatnim i privatnim zdravstvenim osigu-ranjem niti na teret sredstava fizičke osobe a pod uvjetom da je darovanje odnosno plaćanje nastalih izdataka za tu na-mjenu obavljeno na žiroračun primatelja dara ili zdravstvene ustanove te na temelju vjerodostojnih isprava

Što se sve smatra ortopedskim pomagalima uređuje se posebnim propisima o ortopedskim i drugim pomagalima

U skladu s čl 4 st 2 Pravilnika o porezu na dohodak dohodak se ne utvrđuje po osnovi primitaka koje fizičke oso-

TELEFONSKI

SAVJETI(uz vaš PIN)01 46 99 111

PITANJA I ODGOVORIbe ostvaruju darovanjima u novcu i dobrima dobivenima od pravnih i fizičkih osoba za zdravstvene potrebe pod propisa-nim uvjetima i do visine stvarno nastalih izdataka za tu namje-nu Od tih primitaka ne utvrđuje se dohodak pod uvjetom da

Yacute zdravstvene potrebe koje se financiraju danim daro-vanjima nisu plaćene iz osnovnoga dopunskog do-datnog ili privatnoga zdravstvenog osiguranja niti na teret sredstava fizičke osobe

Yacute su novčana sredstva (darovanja) isplaćena na žirora-čun fizičke osobe primatelja darovanja ili zdravstvene ustanove u tuzemstvu ili u inozemstvu za te svrhe te

Yacute davatelj i primatelj darovanja o navedenim darova-njima i njihovu korištenju posjeduju vjerodostojne isprave (potvrde o primitku dobara isprave o izvrše-noj doznaci na žiroračun primatelja račune za izvr-šene zdravstvene usluge račune za troškove prijevo-za i smještaja u zdravstvene ustanove i drugo)

Ako primljena darovanja nisu u cijelosti ili dijelom utrošena za zdravstvene potrebe primatelja neutrošena novčana sred-stva ili vrijednost darovanja smatraju se oporezivim primitkom

Davatelj darovanja obvezan je voditi evidenciju o danim darovanjima neovisno u kojem obliku koja osobito sadr-žava sljedeće podatke nadnevak isplate odnosno davanja ime i prezime primatelja darovanja te njegov OIB način isplate (na žiroračun primatelja dara ili zdravstvene usta-nove ili u dobrima) i svotu koja se daruje

U skladu s navedenim društvo može darovati svojem radniku invalidska kolica bez obračuna poreza na dohodak i doprinosa s obzirom na to da se navedeno ne smatra do-hotkom Trošak tog darovanja je porezno priznati trošak u svoti do 2 od ukupnog prihoda koji je društvo ostvarilo u prethodnoj godini U slučaju da je riječ o darovanju u svoti većoj od 2 od ukupnog prihoda prethodne godine za svo-tu iznad 2 potrebno je uvećati osnovicu poreza na dobitak

Zakonom o porezu na dodanu vrijednost (Nar nov br 7313 ndash 10618) nisu predviđene neoporezive isporuke u svrhu darovanja za kulturne znanstvene odgojno-obra-zovne zdravstvene humanitarne sportske vjerske eko-loške i druge općekorisne svrhe tako da isporuke dobara u svrhu darovanja podliježu obračunu i plaćanju poreza na dodanu vrijednost

U slučaju da je društvo za kolica prilikom nabave odbilo pretporez prilikom darovanja na isporuku treba obraču-nati porez na dodanu vrijednost To znači da u svotu troška darovanja u visini 2 od prihoda ulazi vrijednost dara zajedno s porezom na dodanu vrijednost (S B P)

Darovanje u vjerske svrhe

Darovanje za kulturne znanstvene odgojno-obrazovne zdravstvene humanitarne sportske vjerske ekološke i druge općekorisne svrhe udruga i drugih osoba koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima u propisanoj svoti porezno je priznati rashod

Društvo želi darovati novac lokalnoj crkvi za potrebe kupnje crkvenog zvona Smije li društvo dati navedeni dar i koji uvjeti moraju biti ispunjeni kako bi trošak bio porezno priznat

Darovanje u vjerske svrhe uređeno je čl 7 st 1 t 10 i čl 7 st 7 Zakona o porezu na dobit (Nar nov br 17704

ndash 10618) te čl 30 Pravilnika o porezu na dobit (Nar nov br 9505 do 119)

U skladu s navedenim odredbama porezno priznatim da-rovanjima smatraju se darovanja u naravi ili novcu u svoti do 2 prihoda ostvarenog u prethodnoj godini učinjena u tu-zemstvu za kulturne znanstvene odgojno-obrazovne zdrav-stvene humanitarne sportske vjerske ekološke i druge općekorisne svrhe udrugama i drugim osobama koje nave-dene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima Iznimno svota može biti i veća od 2 prihoda prethodne godine ako je dana prema odlukama nadležnih ministarstva o provedbi financiranja posebnih programa i akcija U skla-du s navedenim darovanje crkvi koja se nalazi u Republici Hrvatskoj (tuzemstvo) za nabavu crkvenog zvona smatra se porezno priznatim troškom ako svota dara u novcu ne prelazi 2 od ukupnog prihoda koji je društvo ostvarilo u prethodnoj godini Ako je riječ o darovanju u svoti većoj od 2 ukupnog prihoda prethodne godine za svotu iznad 2 potrebno je uvećati osnovicu poreza na dobitak (osim ako postoji posebna odluka ministarstva)

U slučaju darovanja ne smije postojati protučinidba jer u tom slučaju ne bi bila riječ o darovanju nego o sponzor-stvu (čl 30 st 2 Pravilnika o porezu na dobit) Na darove u novcu ne plaća se porez na dodanu vrijednost

Za evidentiranje donacije u poslovnim knjigama potreb-no je osigurati vjerodostojne isprave odnosno potrebno je donijeti odluku o donaciji iz koje će biti vidljivo tko je pri-matelj donacije svota donacije način isplate te račun na koji će isplata biti izvršena U slučaju sklapanja ugovora o donaciji u kojem je definirano sve navedeno nije potrebno donositi odluku (S B P)

Ozljeda na radu i otkaz

Radnik koji je privremeno bio nesposoban za rad zbog ozljede na radu ima pravo vratiti se na poslove na koji-ma je prethodno radio Ako je u međuvremenu prestala potreba za obavljanjem poslova na kojima je prethodno radio a poslodavac nije u mogućnosti radniku ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgo-varajućih poslova ili radnik odbije ponuđenu izmjenu ugovora o radu poslodavac mu može otkazati na način i pod uvjetima propisanim odredbama Zakona o radu

Radnik se ozlijedio na radu nakon čega je nekoliko mjeseci bio na bolovanju Nedavno nas je obavijestio da će bolova-nje uskoro biti zaključeno i da se vraća na rad S obzirom na to da je u međuvremenu prestala potreba za obavljanjem poslova na kojima je radnik prethodno radio zanima nas možemo li radniku otkazati sklopljeni ugovor o radu

Ozljedom na radu u skladu s odredbom čl 3 Za-kona o zaštiti na radu (Nar nov br 7114 11814 154149418 i 9618) smatra se ozljeda radnika na-stala u prostoru poslodavca u kojemu obavlja rad ili ga tijekom rada koristi ili mu može pristupiti odnosno u drugom prostoru koji nije prostor poslodavca ali radnik u njemu obavlja rad S druge strane profesionalna bolest je svaka bolest koja je nastala izravno i isključivo kao poslje-dica nesretnog slučaja ili više sile za vrijeme rada

PITANJA I ODGOVORIBitno je prvenstveno istaknuti da u skladu s odred-

bom čl 38 Zakona o radu (Nar nov br 9314 12717 i 9819 dalje ZR) poslodavac ne može radniku koji je pretrpio ozljedu na radu ili obolio od profesionalne bole-sti za vrijeme privremene nesposobnosti za rad (bdquobolova-njaldquo) tijekom liječenja ili oporavka od ozljede na radu ili profesionalne bolesti otkazati sklopljeni ugovor o radu Riječ je o apsolutnoj zabrani otkazivanja pa poslo-davac koji ne poštuje navedenu zabranu i otkaže ugovor o radu radniku koji je zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti privremeno nesposoban za rad čini najteži prekr-šaj predviđen odredbom čl 229 ZR-a za što poslodavac pravna osoba može biti kažnjen novčanom kaznom od 6100000 do 10000000 kuna a poslodavac fizička osoba od 700000 do 1000000 kuna

Pritom se zabrana otkazivanja odnosi samo na razdo-blje privremene nesposobnosti za rad tijekom liječenja ili oporavka od ozljede na radu ili profesionalne bolesti pa na-kon prestanka privremene nesposobnosti za rad prestaje navedena apsolutna zabrana otkazivanja radnog odnosa Jednako tako zabrana otkazivanja ne vrijedi ako je radnik privremeno nesposoban za rad ali zbog razloga koji ne predstavljaju liječenje ili oporavak od ozljede na radu ili profesionalne bolesti

Radnik koji je privremeno bio nesposoban za rad zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti za kojega nakon liječenja odnosno oporavka ovlašteni liječnik ili ovlašte-no tijelo utvrde da je sposoban za rad u skladu s odredbom čl 40 ZR-a ima pravo vratiti se na poslove na kojima je prethodno radio Ako je u međuvremenu prestala po-treba za obavljanjem poslova na kojima je radnik pret-hodno radio poslodavac je obvezan ponuditi sklapanje ugovora o radu (ili dodatka već sklopljenog ugovora o radu) za obavljanje drugih odgovarajućih poslova koji moraju što je više moguće odgovarati poslovima na koji-ma je radnik prethodno radio U sporu između poslodavca i radnika samo je doktor specijalist medicine rada nadle-žan ocijeniti jesu li ponuđeni poslovi odgovarajući Ako poslodavac nije u mogućnosti radniku ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslo-va ili radnik odbije ponuđenu izmjenu ugovora o radu po-slodavac mu može otkazati na način i pod uvjetima pro-pisanim odredbama ZR-a Poslodavac koji radnika koji je bio privremeno nesposoban za rad zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti ne vrati na poslove na kojima je pret-hodno radio ili mu ne ponudi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova čini teži prekršaj određen odredbom čl 228 st 1 t 7 ZR-a za koji posloda-vac pravna osoba može biti kažnjen novčanom kaznom od 3100000 do 6000000 kuna a poslodavac fizička osoba novčanom kaznom od 400000 do 600000 kuna

Zaključno podsjećamo da radnik kojemu poslodavac otkazuje nakon dvije godine neprekidnog rada osim ako se otkazuje zbog razloga uvjetovanih ponašanjem radnika ima pravo na otpremninu u svoti koja se određuje s obzi-rom na duljinu prethodnoga neprekidnog trajanja radnog odnosa s tim poslodavcem U pravilu u skladu s odredbom čl 126 st 2 ZR-a svota otpremnine koja radniku pripada ne smije se odrediti u svoti manjoj od jedne trećine pro-sječne mjesečne plaće koju je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu za svaku navršenu godinu rada kod toga poslodavca (H V)

Promjene u Registru stvarnih vlasnika nakon 1 siječnja 2020 godine

Od 1 siječnja 2020 godine od obveze upisa podataka u Registar bit će izuzeti svi pravni subjekti kojima je RH ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve jedini osnivač a ne više samo ustanove Stvarni vla-snik morat će zakonskom zastupniku pravnog subjekta pravodobno učiniti dostupnim podatke koji se upisuju u Registar Jednako tako fizičke i pravne osobe moći će pristupiti podatcima o stvarnome vlasniku upisanim u Registar bez dokazivanja pravnog interesa

Koje promjene u Registru stvarnih vlasnika stupaju na sna-gu nakon 1 siječnja 2020 godine

Registar stvarnih vlasnika (dalje Registar) središ-nja je elektronička baza podataka o stvarnim vlasnicima pravnih subjekata osnovanih na području RH te trustova i s njima izjednačenih subjekata stranoga prava Registar je uređen odredbama čl 32 ndash 36a Zakona o sprječava-nju pranja novca i financiranja terorizma (Nar nov br 10817 i 3919 dalje ZSPN) i odredbama Pravilnika o Registru stvarnih vlasnika (Nar nov 5319) ZSPN je stupio na snagu 1 siječnja 2018 godine (Nar nov br 10817) a izmijenjen je Zakonom o izmjenama i dopu-nama Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (Nar nov br 3919 dalje Zakon o izmjenama i dopunama ZSPN-a) koji je stupio na snagu 25 travnja 2019 godine osim odredaba koje su izričito nabrojene odredbom čl 75 Zakona o izmjenama i dopunama ZSPN-a a koje stupaju na snagu 1 siječnja 2020 godine

Odredbom čl 22 Zakona o izmjenama i dopunama ZS-PN-a određeno je da će Registar od 1 siječnja 2020 godine sadržavati podatke o stvarnim vlasnicima

a) pravnih subjekata osnovanih na području RH koji-ma RH ili jedinica lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave nije jedini osnivač i to trgovačkih društava podružnica stranih trgovačkih društava udruga zaklada i ustanova te

b) trusta i s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava čiji upravitelj (ili osoba koja obavlja funkcije osniva-ča upravitelja zaštitnika korisnika imovine ili jednakovri-jedne funkcije) ima prebivalište ili sjedište u RH ili čiji upra-vitelj nema prebivalište ili sjedište u RH ni u drugoj državi članici a uime trusta ili s trustom izjednačenog subjekta stranog prava u RH stječe nekretnine ili uspostavlja poslov-ni odnos s obveznikom primjene mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma iz čl 9 ZSPN-a

Drugim riječima od 1 siječnja 2020 godine od obveze upisa podataka u Registar bit će izuzeti svi pravni subjekti kojima je RH ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave jedini osnivač a ne samo ustanove kako je to uređeno odredbom čl 32 trenutačno važećeg ZSPN-a

Bitna novina uvedena je odredbom čl 23 Zakona o izmjenama i dopunama ZSPN-a prema kojoj će od 1 si-ječnja 2020 godine stvarni vlasnik pravnog subjekta koji ima obvezu upisa podataka u Registar morati članu uprave osobi koja obavlja jednakovrijednu funkciju ili zakonskom zastupniku pravnog subjekta pravodobno

PITANJA I ODGOVORIučiniti dostupnim podatke koji se upisuju u Registar (ime i prezime država prebivališta dan mjesec i godinu rođenja identifikacijski broj državljanstvo stvarnoga vla-snika i podatke o prirodi i opsegu stvarnoga vlasništva)

Do bitnih će promjena doći i u vezi s pitanjem dostupno-sti podataka o stvarnom vlasniku (vlasnicima) određenoga pravnog subjekta iz Registra Naime u skladu s odredbom čl 34 trenutačno važećeg ZSPN-a podatci iz Registra dostu-pni su samo ovlaštenim službenicima Ureda za sprječavanje pranja novca ovlaštenim osobama državnih tijela ovlašte-noj osobi i zamjeniku ovlaštene osobe obveznika primjene mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma te pravnim i fizičkim osobama koje dokažu opravdani pravni interes Postojanje opravdanoga pravnog interesa utvrđuje Ureda za sprječavanje pranja novca Međutim od 1 siječnja 2020 godine u skladu s odredbom čl 25 Zakona o izmje-nama i dopunama ZSPN-a domaće i strane fizičke i pravne osobe moći će pristupiti podatcima o stvarnome vlasni-ku pojedinoga konkretnog pravnog subjekta upisanog u Registar bez potrebe dokazivanja pravnog interesa (javna dostupnost podataka) Podatci koji će biti dostupni fizičkim i pravnim osobama su ime i prezime država prebivališta mjesec i godina rođenja državljanstvo stvarnog vlasnika te priroda i opseg stvarnog vlasništva

Jednako tako obveznici primjene mjera sprječavanja pra-nja novca i financiranja terorizma bit će obvezni pisanim putem obavijestiti Ured za sprječavanje pranja novca o po-stojanju neusklađenosti informacija o stvarnom vlasništvu pojedinoga pravnog subjekta ili trusta koje su dostupne tim obveznicima (primjerice na temelju provedbe mjere dubin-ske analize) s informacijama koje su unesene u Registar

Zaključno napominjemo i da će od 1 siječnja 2020 godine Financijska agencija uime Ministarstva financija osiguravati povezanost Registra s registrima stvarnih vlasnika iz drugih država članica putem europske sre-dišnje platforme uspostavljene čl 22 Direktive 20171132 Europskog parlamenta i Vijeća od 14 lipnja 2017 o odre-đenim aspektima prava društava (SL EU L 16946)

Više o promjenama u Registru koje stupaju na snagu nakon 1 siječnja 2020 godine u časopisu Pravo i porezi br 120 (H V)

Jednostrani raskid ugovora sklopljenih na daljinu

Ako kupljeni proizvod nema materijalnih nedostataka a kupac je proizvodom nezadovoljan ili se jednostavno predomislio može se obratiti trgovcu sa zamolbom da se proizvod zamijeni za drugi ili da se raskine ugovor no trgovac nije obvezan udovoljiti zahtjevu potrošača s obzirom na to da ne postoji takva zakonska obveza Iznimka su ugovori sklopljeni na daljinu koje potrošač može jednostrano raskinuti bez navođenja razloga

Kupio sam namještaj putem mrežnih stranica trgovca Kad mi je namještaj dostavljen utvrdio sam da mi ne odgovara boja Mogu li raskinuti ugovor i tražiti povrat novca

Zaštita potrošača u RH uređena je prvenstveno odredbama Zakona o zaštiti potrošača (Nar nov br 4114 11015 i

1419 dalje ZZP) koji je osnovni propis kojim se uređuje zaštita prava potrošača pri kupnji proizvoda i usluga kao i pri drugim oblicima stjecanja proizvoda i usluga na tržištu Jed-no od temeljnih prava potrošača koje se osigurava odredbom čl 10 ZZP-a jest pravo na podnošenje pisanog prigovora kojim potrošač iznosi svoje nezadovoljstvo u odnosu na ku-pljeni proizvod ili pruženu uslugu Ako kupljeni proizvod ima određene materijalne nedostatke (nema potrebna svojstva za redovitu uporabu ili posebnu uporabu koja je bila poznata prodavatelju i druge nedostatke) potrošač ima pravo u skla-du s odredbama čl 400 ndash 429 Zakona o obveznim odnosi-ma (Nar nov br 3505 4108 12511 7815 i 2918) tražiti od trgovca da nedostatak ukloni (popravak stvari) pre-da drugu stvar bez nedostatka (zamjena stvari) snizi cijenu ili ako to nije moguće ili prodavatelj ne omogući u naknad-nom razumnom roku raskinuti ugovor i tražiti povrat novca

Međutim ako kupljeni proizvod nema materijalnih nedo-stataka a kupac je proizvodom nezadovoljan ili se jednostav-no predomislio može se obratiti trgovcu sa zamolbom da se proizvod zamijeni za drugi ili ugovor raskine no trgovac u tom slučaju nije obvezan udovoljiti zahtjevu potrošača s ob-zirom na to da ne postoji takva zakonska obveza Iznimka su proizvodi kupljeni izvan poslovnih prostorija trgovca te ugovori sklopljeni na daljinu gdje se potrošači dodatno štite zbog okolnosti u kojima su ugovori sklopljeni Naime potrošač ima pravo ne navodeći razloge jednostrano raski-nuti ugovor sklopljen izvan poslovnih prostorija ili sklopljen na daljinu u roku od 14 dana od dana kada je potrošaču pre-dana u posjed (isporučena) roba koja čini predmet ugovora

Ugovor na daljinu u skladu s odredbom čl 5 st t 27 ZZP-a je ugovor sklopljen između trgovca i potrošača u okviru organiziranog sustava prodaje ili pružanja usluge bez istodobne fizičke prisutnosti trgovca i potrošača na jednome mjestu pri čemu se do trenutka sklapanja ugovo-ra te za sklapanje ugovora isključivo koristi jedno ili više sredstava daljinske komunikacije (adresirani i neadresira-ni tiskani materijal univerzalna pisma i dopisnice tiskane promidžbene poruke s narudžbenicom katalozi telefoni s ljudskim posredovanjem i bez njega radio videofon vide-otekst telefaks televizija internet i elektronička pošta)

Prije nego što potrošač sklopi ugovor na daljinu trgovac ga mora na jasan i razumljiv način obavijestiti o uvjetima rokovima i postupku izvršavanja prava na jednostrani ra-skid ugovora Obavijest može biti dana u obliku informativ-nog obrasca o pravu na jednostrani raskid ugovora U slučaju sklapanja ugovora na daljinu obavijest mora biti prilagođena sredstvu daljinske komunikacije koje se koristi te priopćena jednostavnim i razumljivim jezikom a ako se daje na trajnom mediju mora biti čitljiva Ako trgovac nije obavijestio potro-šača o njegovu pravu na jednostrani raskid ugovora pravo potrošača na jednostrani raskid ugovora prestaje nakon iste-ka 12 mjeseci od isteka roka za raskid ugovora

Potrošač je u skladu s odredbom čl 74 ZZP-a obvezan prije isteka roka za jednostrani raskid ugovora obavije-stiti trgovca o odluci da raskine ugovor ili putem obrasca za jednostrani raskid ugovora ili putem druge nedvosmi-slene izjave kojom izražava svoju volju da raskine ugovor Ako trgovac na svojoj mrežnoj stranici omogući potrošaču jednostrani raskid ugovora potrošač može jednostrano raskinuti ugovor tako da obrazac za jednostrani raskid ili drugu nedvosmislenu izjavu o raskidu ispuni i pošalje trgovcu elektroničkim putem Trgovac je obvezan bez od-

PITANJA I ODGOVORIgađanja dostaviti potrošaču potvrdu o primitku izjave o raskidu ugovora na trajnom mediju

Iskoristi li potrošač svoje pravo na jednostrani raskid ugovora ugovorne strane (potrošač i trgovac) nisu obve-zne ispuniti svoje obveze iz ugovora sklopljenog na dalji-nu Ako su ugovorne strane već izvršile svoje obveze iz sklopljenog ugovora (potrošač obvezu isplate kupoprodaj-ne cijene prodavatelj obvezu isporuke naručene stvari) svaka je strana obvezna vratiti drugoj ono što je primila na temelju ugovora Tako trgovac mora bez odgađanja a naj-kasnije u roku od 14 dana od dana kad je zaprimio obavi-jest o odluci potrošača da raskida ugovor vratiti potrošaču sve što je platio na temelju ugovora Istodobno potrošač mora izvršiti povrat robe bez odgađanja a najkasnije u roku od 14 dana od kada je obavijestio trgovca o svojoj odluci da raskine ugovor osim ako je trgovac ponudio da robu koju potrošač vraća sam preuzme

Zaključno napominjemo da potrošač u skladu s odred-bom čl 75 st 3 ZR-a nije obvezan naknaditi nikakve troškove koji bi bili posljedica korištenja njegova prava na jednostrani raskid ugovora Potrošač mora snositi samo izravne troškove povrata robe osim ako je trgovac pristao snositi te troškove ili ako je trgovac propustio obavijestiti potrošača o tome da je obvezan snositi te troškove (H V)

Smrt obrtnika i prijenos obrta na nasljednike

Nakon smrti obrtnika njegov bračni drug djeca i ostali nasljednici mogu nastaviti voditi obrt do prijenosa obr-ta kao privremeni poslovođe Odluku o nastavku vođe-nja obrta do prijenosa nasljednici su obvezni prijaviti mjesno nadležnom uredu državne uprave u županiji u roku od 60 dana od dana smrti obrtnika Privremeni poslovođa obvezan je voditi obrt pažnjom dobroga gos-podarstvenika za račun nasljednika umrlog obrtnika

U slučaju smrti obrtnika prenosi li se obrt na nasljednike obrt-nika te tko vodi obrt do donošenja rješenja o nasljeđivanju

Obrt se u skladu s odredbom čl 2 Zakona o obrtu (Nar nov br 14313 dalje ZO) definira kao samostalno i traj-no obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti od stra-ne fizičkih osoba sa svrhom postizanja dohotka ili dobitka koja se ostvaruje proizvodnjom prometom ili pružanjem usluga na tržištu Iz navedenoga proizlazi da obrt nije pravna niti fizička osoba Obrt nema pravnu niti poslovnu sposobnost te nije nositelj prava i obveza Onaj tko u obrtu ima osobnost jest subjekt koji obavlja djelatnost obrta kao gospodarske cjeline a to je vlasnik obrta odnosno obrtnik

Nakon smrti obrtnika obrt (točnije pravo obavljanja djelatnosti obrta) može se prenijeti na njegove nasljedni-ke koji se utvrđuju u ostavinskom postupku koji je uređen odredbama Zakona o nasljeđivanju (Nar nov br 4803 16303 3505 12713 3315 i 1419)

Međutim kako od trenutka smrti obrtnika do zaključenja ostavinskog postupka i pravomoćnosti rješenja o nasljeđiva-nju može proći izvjesno vrijeme odredbom čl 39 ZO-a odre-đeno je da nakon smrti obrtnika njegov bračni drug djeca i ostali nasljednici mogu nastaviti voditi obrt do prijenosa obrta na nasljednike kao privremeni poslovođa Privreme-

ni poslovođa može biti fizička osoba koja ispunjava opće uvjete za obavljanje obrta (nije joj pravomoćnom sudskom presudom rješenjem o prekršaju ili odlukom Suda časti Hr-vatske obrtničke komore izrečena sigurnosna mjera ili zaštit-na mjera zabrane obavljanja djelatnosti) a ako je riječ o ve-zanom obrtu i posebne uvjete za obavljanje vezanog obrta (stručna osposobljenosti odgovarajuće srednje strukovno ob-razovanje ili položen majstorski ispit te posebni zdravstveni uvjeti ako su propisani posebnim propisom)

Odluku o nastavku vođenja obrta do prijenosa obrta nasljednici su obvezni prijaviti mjesno nadležnom uredu državne uprave u županiji odnosno nadležnom uredu Grada Zagreba u roku od 60 dana od dana smrti obrt-nika Privremeni poslovođa upisuje se u Obrtni registar te je obvezan voditi obrt pažnjom dobroga gospodarstve-nika za račun nasljednika umrlog obrtnika Ako pritom postupi protivno odredbama ZO-a odgovara svom svojom imovinom za štetu nastalu takvim djelovanjem

Ako nasljednici žele prenijeti obrt na sebe nakon smrti obrtnika obvezni su to prijaviti mjesno nadležnom ure-du državne uprave u županiji odnosno nadležnom uredu Grada Zagreba u roku od 30 dana od okončanja ostavin-skog postupka Uz prijavu moraju priložiti izvadak iz ma-tice umrlih za obrtnika pravomoćno rješenje o nasljeđi-vanju te dokaze o ispunjavanju općih i posebnih uvjeta za obavljanje obrta određenih čl 8 i 9 ZO-a O prijavi nadlež-ni ured državne uprave u županiji odnosno nadležni ured Grada Zagreba donosi rješenje o upisu prijenosa obrta i nastavka vođenja obrta u Obrtni registar (H V)

Odgoda izvršenja ndash upravni postupak i upravni spor

Tužba kojom se pokreće upravni spor u pravilu nema odgodni učinak Sud može odrediti odgodu izvršenja izvršnog rješenja ako su kumulativno ispunjene pret-postavke da bi izvršenjem mogla nastati teško poprav-ljiva šteta da se odgoda ne protivi javnom interesu i da je bila riječ o upravnom postupku u kojemu žalba ima suspenzivno djelovanje

Nakon što je odbijena moja žalba protiv prvostupanjskog rje-šenja tražio sam sudsku zaštitu jer smatram da odluke jav-nopravnih tijela nisu donesene u skladu sa zakonom Kako se može odgoditi izvršenje prvostupanjskog rješenja koje nije zakonito a čijim bi mi izvršenjem nastala velika šteta

Pretpostavljamo da ste u propisanom roku podnijeli nadležnom upravnom sudu uredno sastavljenu tužbu pro-tiv drugostupanjske odluke javnopravnog tijela kojom je vaša žalba odbijena

Dostavom drugostupanjskog rješenja kojim se žalba odbija rješenje doneseno u prvostupanjskom upravnom postupku postaje izvršno Kad je u prvostupanjskom aktu određeno da se radnja koja je predmet izvršenja može izvršiti u ostavljenom roku rješenje postaje izvršno iste-kom tog roka (navedeno slijedi iz odredaba st 1 2 i 4 čl 133 Zakona o općem upravnom postupku ndash Nar nov br 4709 dalje ZUP) Prema st 1 čl 139 ZUP-a ako izvr-šenik ne postupi po izvršnom rješenju donosi se rješenje o izvršenju u pisanom obliku Iz postavljenog pitanja ne

PITANJA I ODGOVORIproizlazi da je već doneseno takvo rješenje Ipak upuću-jemo na odredbe čl 140 ZUP-a Prema st 1 toga članka na prijedlog stranke a radi izbjegavanja nastanka teško popravljive štete javnopravno tijelo koje je donijelo rje-šenje može odgoditi izvršenje i ako je to nužno produljiti odgodu izvršenja rješenja sve do donošenja pravomoćne odluke u upravnoj stvari ako nije drukčije propisano za-konom i ako se to ne protivi javnom interesu O odgodi izvršenja donosi se rješenje

Vezano za sudsku zaštitu naglašavamo da su pokreta-nje i tijek upravnog spora bez utjecaja na mogućnost iz-vršenja rješenja koje je prema odredbama ZUP-a postalo izvršno Iznimno (i rijetko) specijalnim zakonom može biti drukčije propisano (Primjerice vidjeti čl 40 st 1 Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade čl 137 st 1 i 2 Za-kona o državnim službenicima)

Za izvršenje upravnog akta nije odlučno nastupanje nje-gove pravomoćnosti Kako (u pravilu) pravomoćnost nije bitna pretpostavka izvršnosti polazeći od spomenutih odre-daba čl 133 ZUP-a možemo reći da će rješenje doneseno u upravnom postupku postati izvršno prije nego što postane pravomoćno (Napominjemo da se u ovom tekstu kao i inače u stručnim radovima upotrebljavaju paralelno termini rje-šenje upravni akt i odluka javnopravnog tijela)

U konkretnom slučaju s obzirom na to da je tužitelj ne-zadovoljan drugostupanjskom odlukom pokrenuo uprav-ni spor a da zbog prijeteće štete koja bi za njega nastala izvršenjem prvostupanjskog rješenja želi odgoditi izvrše-nje treba imati na umu odredbu st 2 čl 26 Zakona o upravnim sporovima (Nar nov 2010 14312 15214 9416 i 2917 dalje ZUS) Tom je odredbom određeno da sud može odlučiti da tužba ima odgodni učinak ako bi se izvršenjem pojedinačne odluke ili upravnog ugovora tuži-telju nanijela šteta koja bi se teško mogla popraviti te ako zakonom nije propisano da žalba ne odgađa izvršenje po-jedinačne odluke a odgoda nije protivna javnom interesu

Odgovarajući na postavljeno pitanje slijedi da uprav-nom sudu kojemu ste podnijeli tužbu možete predložiti da odredi odgodu izvršenja prvostupanjskog rješenja U pri-jedlogu morate iznijeti uvjerljive i argumentirane konkret-ne razloge u prilog tomu da su ispunjene sve tri za odgodu propisane pretpostavke Uz tvrdnju da je riječ o upravnoj stvari u kojoj žalba ima suspenzivno djelovanje (što je pra-vilo i što sud uvidom u primijenjeni materijalni zakon lako provjeri) treba iznijeti činjenice koje će s velikim stup-njem vjerojatnosti sud uvjeriti da su i druge dvije propisa-ne pretpostavke ispunjene Prosudba o tome je li odgoda dopustiva s motrišta zaštite javnog interesa općenitije je naravi i moglo bi se reći da je u pitanju procjena suda Za tužitelja će ndash s obzirom na individualne elemente sluča-ja biti ndash vjerujemo ndash najteže dokazati (bar uvjeriti sud s velikim stupnjem vjerojatnosti) mogući prijeteći nastanak štete do koje bi došlo izvršenjem Nije riječ o bilo kakvoj šteti nego o šteti koja je teško popravljiva Potrebno je naglasiti da određivanje odgodnog učinka tužbe nije pravo stranke nego isključivo ovlast suda

Za očekivati je da te zakonske odredbe kojima je uređe-na mogućnost da sud u upravnom sporu odgodi izvršenje izvršnoga upravnog akta sudovi tumače restriktivno Riječ je o iznimci od propisanog pravila da tužba nema odgodni učinak pa prilično difuzan zakonski izričaj bdquošteta koja bi se teško mogla popravitildquo ne bi u primjeni trebalo prošire-no (ekstenzivno) tumačiti

Sud će u skladu sa svojom ovlasti ocjenom i vrednova-njem navoda iz prijedloga stranke zaključiti jesu li ispu-njene propisane pretpostavke za odgodu izvršenja

O prijedlogu sud odlučuje rješenjem Ako se prijedlog od-bija rješenje mora biti obrazloženo (st 5 čl 65 ZUS-a) Žal-ba protiv rješenja kojim se prijedlog odbija nije dopuštena Naime prema st 1 čl 67 ZUS-a protiv rješenja upravnog suda žalba se može podnijeti samo kad je to propisano tim Zakonom a u ovoj situaciji žalba nije predviđena

Iz sudske je prakse vidljivo da tužitelji ponekad žele po-stići odgodu izvršenja izvršnog rješenja tražeći izdavanje privremene mjere iz čl 47 ZUS-a Te institute ne bi tre-balo miješati jer je njihova osnovna svrha različita Osim toga za ishođenje privremene mjere treba dokazati nužnost izbjegavanja teške i nepopravljive štete Očito je da nije podjednako lako udovoljiti propisanom zahtjevu da se doka-že prijeteća teško popravljiva šteta (st 2 čl 26 ZUS-a) u odnosu na tešku nepopravljivu štetu (st 1 čl 47 ZUS-a)

Za zaključiti je da se rješenje koje je postalo izvršno u upravnom postupku može izvršiti ako specijalnim za-konom nije nastupanje izvršnosti odgođeno do pravomoć-nosti ako izvršenik nije ishodio odgodu u smislu čl 140 ZUP-a odnosno ako nije ishodio rješenje upravnog suda kojim se određuje odgoda (st 2 čl 26 ZUS-a) Odgoda u upravnom sporu može biti određena do okončanja sud-skog postupka ali i vezana za neki raniji trenutak

Treba naglasiti da dopuštanjem odgode sud ne iskazuje svoje stajalište o osnovanosti istaknutoga tužbenog zahtjeva

Stoga bi unatoč udovoljenju prijedlogu tužitelja da sud odredi odgodu izvršenja izvršnog upravnog akta nakon pro-vedbe sudskog postupka tužba mogla biti odbijena (N K)

Nezakonito izgrađena zgrada ndash legalizacija ndash stvarna prava

Pitanja vezana za zaštitu vlasništva i drugih stvarnih prava nisu odlučna za konačnu ocjenu je li nezako-nito izgrađena zgrada prihvatljiva u smislu propisa o prostornom planiranju i gradnji o čemu nadležna javnopravna tijela odlučuju u upravnom postupku Postojanje sudskog spora o tim pitanjima razlog je (uz propisane uvjete) za prekid upravnog postupka

Ishod upravnog postupka radi legalizacije nezakonito izgra-đene zgrade nema pravnih učinaka na vlasništvo i druga stvarna prava na toj zgradi i zemljištu na kojem je izgrađena

U kojoj mjeri odlučivanje parničnog suda o imovinsko pravnim pitanjima (zaštita vlasništva i drugih stvarnih pra-va) utječe na postupak legalizacije objekta izgrađenog pro-tivno propisima

Legalizacijom izgrađene zgrade za postojeću se zgradu (primjerice izvedenu bez propisane dozvole) utvrđuje samo njezina prihvatljivost u smislu javnog ndash administrativnog prava tj specijalnih zakona i drugih prostornoplanskih dokumenata Kako podnositelj zahtjeva za legalizacijom zgrade ne mora pri podnošenju zahtjeva nadležnom jav-nopravnom tijelu dokazivati postojanje nekoga stvarnog prava te kako se rješenjem o legalizaciji u takva prava ne dira za zaključiti je da ni pravomoćne odluke građanskih sudova nisu od utjecaja na pokretanje i tijek upravnog po-stupka za ozakonjenje nezakonito izgrađene zgrade

PITANJA I ODGOVORIU odnosu na mogući utjecaj parničnog postupka koji je

u tijeku na upravni postupak radi legalizacije nezakonito izgrađene zgrade treba imati na umu odredbu čl 19 Zako-na o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (Nar nov br 8612 i 14313 dalje ZoPNIZ) koji glasi

(1) Rješenje o izvedenom stanju ne može se donijeti za nezakonito izgrađenu zgradu u vezi s kojom je u tije-ku sudski spor pokrenut prije podnošenja zahtjeva za donošenje tog rješenja povodom tužbe za zaštitu vla-sništva ili drugog stvarnog prava u vezi s tom zgradom ili zemljištem na kojem je izgrađena ako to stranka istakne i dokaže prije donošenja rješenja

(2) Postupak donošenja rješenja o izvedenom stanju za zgradu iz stavka 1 ovoga članka prekida se do okon-čanja sudskog spora

(3) Stavci 1 i 2 ovoga članka ne odnose se na slučaj u kojem stranka koja je tužitelj dade pisanu izjavu da se ne protivi donošenju rješenja o izvedenom stanju

Određeni utjecaj tijeka parnice vezane za stvarna prava na nezakonito izgrađenoj zgradi na upravni postupak radi njezina ozakonjenja zakon ograničava na procesni insti-tut prekida postupka Općenito je prema Zakonu o općem upravnom postupku (Nar nov br 4709 ndash dalje ZUP) svr-ha prekida postupka vezana za relevantan utjecaj rješenja nekoga prethodnog pitanja na odluku o konkretnoj upravnoj stvari To je pravno pitanje iz nadležnosti suda ili drugoga javnopravnog tijela (različitog od onoga koje rješava u kon-kretnom postupku) bez rješavanja kojeg pitanja nije mogu-će riješiti upravnu stvar o kojoj se vodi postupak (vidjeti čl 55 ZUP-a) Iako se ZUP primjenjuje u postupanju u svim upravnim stvarima pojedina se pitanja upravnog postupka mogu zakonom urediti drukčije ako je to nužno za postupa-nje u pojedinim upravnim područjima te ako to nije protivno temeljnim odredbama i svrsi onoga zakona (čl 3 ZUP-a) Članak 19 ZoPNIZ-a s obzirom na izloženu svrhu postupka legalizacije nezakonito izgrađenih zgrada treba tumačiti na drukčiji način (ne može se smisao prekida postupka izjedna-čiti s onim iz ZUP-a) Tom je odredbom zakonodavac propi-sao da postupak ozakonjenja nezakonito izgrađenih zgrada može biti privremeno prekinut do okončanja sudskog spora ako činjenicu da se vodi sudski spor istakne i dokaže prije donošenja rješenja o izvedenom stanju osoba koja je prije podnošenja zahtjeva za donošenjem tog rješenja pokrenula sudski spor radi zaštite vlasništva ili drugih stvarnih prava u vezi sa zgradom za koju se traži ozakonjenje odnosno sa zemljištem na kojemu se ona nalazi Prekidom se postupka nikome ne daje mogućnost utjecaja na odluku javnopravnog tijela o tome hoće li nezakonito izgrađena zgrada biti ozako-njena ili ne Svrhu tog prekida kao procesnog instrumenta objasnio je Ustavni sud RH (podrobno ndash primjerice u rje-šenju U-I-45972012 od 4 studenoga 2014) olakšavanjem javnopravnom tijelu namirenje troškova ozakonjenja u situ-acijama nerazriješenih stvarnopravnih odnosa

Slijedeći zakonsku normu mjerodavnoga specijalnog zakona nadležna su tijela dužna prekinuti postupak legali-zacije do pravomoćnosti sudske odluke

Odluka parničnog suda o imovinsko pravnom pitanju može biti i takva da bi se zbog stvarnopravnih odnosa mo-glo u ovršnom postupku ishoditi i rušenje objekta za koji je tražena legalizacija Bilo je mišljenja da je apsurdno do-pustiti ozakonjenje nečega za što postoji izvršna sudska odluka o mogućem rušenju te da nakon pravomoćnosti takve odluke parničnog suda nepovoljne za tražitelja lega-

lizacije zahtjev za legalizacijom treba odbiti ili obustaviti Drugi smatraju da je pravomoćna odluka suda u civilnom sporu nebitna za ocjenu i prosudbu može li se s motrišta propisanih prostorno-planskih uvjeta postojeći nezakoni-to izveden objekt (za koji je u propisanom roku podnesen zahtjev) legalizirati ili ne Naime ako pitanje vlasništva i drugih stvarnih prava nije bitno kod podnošenja zahtjeva jer se dokazi o tome ne traže činjenice te pravne naravi ne bi smjele utjecati ni na odluku o dopustivosti legalizacije

U tom se smislu može razumjeti i odluka Visokoga upravnog suda RH broj Usž-322118 od 3 srpnja 2019 Odgovor na postavljeno pitanje može se činiti dvojbenim a za potpuniju sigurnost bit će potrebno praćenje upravne i upravnosudske prakse (N K)

Međunarodna zaštita ndash obiteljsko nasilje

Žena žrtva teškoga obiteljskog nasilja mogla bi pri-padati u ranjivu i štićenu društvenu skupinu ovisno o općem stanju prava žena u zemlji njezina državljanstva i mogućnosti dobivanja zaštite od takvog nasilja u njoj

Može li žena žrtva teškog obiteljskog nasilja tražiti međuna-rodnu zaštitu pozivajući se na utemeljeni strah od proganja-nja i ponavljanja takva nasilja u zemlji svog državljanstva

Društvenu skupinu pripadnost kojoj bi se mogla sma-trati razlogom za proganjanje predstavljaju ndash prema na-šem mišljenju ndash i žene žrtve obiteljskog nasilja kao rodno utemeljenog (nasilja specifično vezanog uz spol) Naglaša-vamo da ne raspolažemo afirmativnom upravnosudskom praksom no treba imati na umu Odluku Ustavnog suda RH broj U-III-5572019 od 11 rujna 2019

Notorna je činjenica da i u 21 stoljeću postoje zemlje čije zakonodavstvo ni približno ne osigurava jamstvo za odgovarajuću zaštitu od obiteljskog nasilja nad ženama U tim zemljama ne postoje odgovarajući zakonodavni ni institucionalni okviri i instrumenti za sankcioniranje te vrste nasilja Žene su često izložene genitalnim sakaće-njem nametnutim brakovima nemogućnosti poduzima-nja ni osnovnih životnih aktivnosti bez muškog patronata (supruga oca brata) zlostavljanju i kažnjavanju (čak i smrću) zbog napuštanja bračne zajednice i sl

Smatramo da tražiteljici međunarodne zaštite koja bi u postupku pred nadležnim tijelom u Republici Hrvatskoj uspjela dokazati postojanje individualnih osobnih okolno-sti vezanih za već pretrpljeno ozbiljno nasilje po toj osnovi neki oblik međunarodne zaštite ne bi mogao biti uskraćen To naravno pod uvjetom da je objektivno utvrdivo (i utvr-đeno) kako u zemlji njezina podrijetla ndash državljanstva ndash u odnosu na obiteljsko nasilje nad ženama postoji prethodno opisana negativna legislativna i ukupna društvena situacija

Činjenice kao što su pretrpljeno sakaćenje opetovana tortura i proganjanje u nametnutom braku posebice oz-biljne prijetnje i nasilje od muških članova obitelji zbog propalog braka i sl predstavljale bi naznaku o osnovano-sti straha od trpljenja daljnje ozbiljne nepravde za slučaj protjerivanja i vraćanja u zemlju državljanstva s tako gru-bo deficitarnim sustavom zaštite žena

Svakako da bi uz subjektivne činjenice i elemente konkretnog slučaja koje tražiteljica zaštite u pravilno

PITANJA I ODGOVORIprovedenom postupku treba potpuno dokazati nadležno javnopravno tijelo moralo s punom izvjesnošću ustanoviti objektivno stanje u zemlji državljanstva

Tako Direktiva 201332EU Europskog parlamenta i Vi-jeća upućuje i na EASO i UNHCR te odgovarajuće među-narodne organizacije za ljudska prava koje imaju točne i ažurirane informacije o općem stanju koje vlada u zemlja-ma podrijetla tražitelja zaštite

Uz primjenu odgovarajućih odredaba Ustava RH čl 3 Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Nar nov ndash Međ ug br 1897 699 ndash proč tekst 899 1402 106 210) čl 47 st 2 Povelje Europske unije o temeljnim pravima Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti (Nar nov br 7015 i 2717) Direktiva 201195 i Direktiva 201332EU Europskog parlamenta i Vijeća čl 60 i 61 Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (tzv Istambul-ske konvencije) konačna prosudba o osnovanosti zahtjeva mogla bi biti vezana i za odgovor Suda Europske unije u Luksemburgu o možebitno postavljenom prethodnom pita-nju od strane domaćeg suda (N K)

Tužbeni zahtjev i spor pune jurisdikcije

Upravni sud nije vezan dijelom tužbenog zahtjeva usmjerenog na procesnu kvalifikaciju

Je li sud u upravnom sporu vezan u tužbi istaknutim traže-njem tužitelja da sud sam u potpunosti odluči o upravnoj stvari koja je predmet upravnog i sudskog postupka čime se ta upravna stvar i definitivno rješava

Iz pitanja nije razvidno je li riječ o ocjeni zakonitosti osporene odluke javnopravnog tijela (upravnog akta ko-načnog rješenja) kojom je javnopravno tijelo odlučilo o pravu obvezi ili pravnom interesu stranke u upravnoj stvari o ocjeni zakonitosti postupanja javnopravnog tije-la iz područja uprave ili o ocjeni zakonitosti propuštanja javnopravnog tijela u tom području da u propisanom roku donese odluku za koju je mjerodavno

Predmet upravnog spora može biti sve navedeno a osim toga i ocjena zakonitosti vezana za upravne ugovore i određene opće akte (čl 3 st1 i 2 Zakona o upravnim sporovima Nar nov br 2010 14312 15214 9416 i 2917 dalje ZUS)

Pitanje dispozicije i utjecaja tužitelja na vrstu presu-de koju će sud donijeti nakon ocjene da osporeni akt nije zakonit jednostavnije je razmotriti u slučaju osporavanja zakonitosti odluke javnopravnog tijela iz t 1 st 1 čl 3 ZUS-a (dakle osporavanoga pojedinačnog upravnog akta) Pretpostavimo da tužitelj smatra da odluka javnopravnog tijela nije zakonita i traži bdquopotpunuldquo sudsku zaštitu

Upravni je sud vezan tužbenim zahtjevom ako se tiče obujma razjašnjenja spornoga pravnog odnosa Sud nije ovlašten poništiti dio rješenja koji nije osporen Primjeri-ce izreka rješenja može u smislu čl 98 st 4 Zakona o općem upravnom postupku (Nar nov br 4709 dalje ZUP) biti podijeljena u više točaka no ako tužitelj ospo-rava jednu točku koja je samostalno egzistentna sud ne smije poništiti ni ostale točke (neovisno o možebitnom vlastitom mišljenju da su i ti dijelovi rješenja nezakoniti)

Sud također ne može u upravnom sporu tužitelju pri-znati pravo različito od onoga o kojemu je rješavano u upravnom postupku (npr ne može priznati pravo na na-knadu za tjelesno oštećenje ako je predmet upravnog po-stupka pravo na invalidsku mirovinu)

Za razliku od ove supstancijalne vezanosti sud u uprav-nom sporu nije vezan traženjem tužitelja koje je usmjere-no na način odlučivanja (procesnom kvalifikacijom) o vrsti presude koju će donijeti nakon usvajanja tužbe i ponište-nja osporenog rješenja

Donoseći presudu na temelju ZUS-a sud ima procesno-pravne ovlasti unutar kojih izabire prikladnu varijantu prema vlastitoj prosudbi ovisno ponajprije o stanju spisa Stoga se i u skladu s ustaljenom sudskom praksom smatra da je sud ovlašten donijeti reformacijsku presudu iako to tužitelj u tužbi nije zahtijevao U takvom će slučaju sud nakon ocjene da osporeni akt nije zakonit taj akt poništiti i riješiti samu upravnu stvar

Obratno dio tužbenog zahtjeva kojim tužitelj traži da sud donese reformacijsku presudu i sam riješi upravnu stvar sud ne obvezuje Nije povrijeđeno pravo stranke u smislu dispozicije tužbenim zahtjevom kad sud unatoč drukčijem traženju i argumentaciji tužitelja (često u smi-slu svrsishodnosti i ekonomičnosti) poništi osporeni akt i vrati predmet tuženiku na ponovni postupak (odnosno odlučujući i o žalbi predmet vrati prvostupanjskom tijelu)

Prema st 1 čl 58 ZUS-a ako sud utvrdi da je pojedi-načna odluka javnopravnog tijela nezakonita presudom će usvojiti tužbeni zahtjev poništiti pobijanu odluku i sam riješiti stvar osim kada to ne može učiniti s obzirom na prirodu stvari ili je tuženik rješavao po slobodnoj ocjeni

U skladu s biti diskrecijskog odlučivanja jasno je da sud nikada nije ovlašten sam riješiti stvar ako je javnopravno tijelo osporenu odluku donijelo primjenom slobodne ocje-ne (st 1 čl 58 u vezi sa st 2 čl 4 ZUS-a) Takav bi za-htjev istaknut u tužbi bio apsolutno neutemeljen

Sud je ovlašten da sam ne riješi upravnu stvar i bdquokada to ne može učiniti s obzirom na prirodu stvarildquo Uz objek-tivne poteškoće u relativno novo organiziranom upravnom sudovanju i ta je neodređena zakonska formulacija prido-nijela nastanku sudske prakse koja nije (dovoljno) usmje-rena na reformacijsko odlučivanje

Kada je protiv prvostupanjske presude u upravnom sporu dopuštena žalba oslanjajući se na odredbu stavka 2 članka 74 ZUS-a žalitelj može predložiti Visokom uprav-nom sudu da riješi stvar

Prema spomenutoj će odredbi Visoki upravni sud po-ništiti prvostupanjsku presudu te će sam otkloniti nedo-statke i presudom riješiti stvar ako utvrdi da je upravni sud počinio bitnu povredu pravila sudskog postupka da je pogrešno ili nepotpuno utvrdio činjenično stanje ili da je pogrešno primijenio materijalno pravo

Na prvi pogled proizlazilo bi da je odlučivanje drugostu-panjskog suda u punoj jurisdikciji nezaobilazno U sudskoj je praksi međutim ustaljeno shvaćanje da poništenjem pr-vostupanjske presude i vraćanjem predmeta prvostupanj-skom sudu na ponovni postupak (kad Visoki upravni sud oci-jeni da je to opravdano i svrsishodno) nisu povrijeđena prava ni pravni interesi sudionika u sporu Time se prema nekim odlukama Ustavnog suda ne dira niti u ustavna prava

Za zaključiti je da prijedlozi tužitelja i žalitelja usmjere-ni na rješavanje u punoj jurisdikciji ne obvezuju sudove u upravnom sporu (N K)

U prilogu narudžbenice molimo pošaljite potvrdu o uplati na IBAN RRIF plus doo Zagreb broj HR2624020061100033007 uz poziv na vaš OIB Tajnost podataka zajamčena

Naziv naručitelja

Odjel ili ime osobe na koju se šalje

Ulica i br Pošt broj i mjesto

Telefon Telefaks e-pošta

IBAN OIB

Potpis odgovorne osobe

doo ZAGREB Vlaška 68tel 014699-760 faks 014699-766e-pošta rrifrrifhr

ZAKON O PARNIČNOM POSTUPKU (Predgovor s promjenama i urednički pročišćeni tekst) rujan 2019 pripremili izv prof dr sc Ivan Milotić i Ante Vidović dipl iur 8400

ZAKON O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA (urednički pročišćeni tekst) srpanj 2019 12600

OBRAČUN PUTNIH TROŠKOVA I OSTALIH NADOKNADA veljača 2019 29400

RRiF-ov RAČUNSKI PLAN ZA PODUZETNIKE XXIII izdanje veljača 2019 7350

RRiF-ov RAČUNSKI PLAN ZA PODUZETNIKE sa CD-om XXIII izdanje veljača 2019 8400

ZAKON O KOMUNALNOM GOSPODARSTVU siječanj 2019 25200

ZBIRKA PROPISA IZ CESTOVNOG PROMETA REDAKCIJSKI PROČIŠĆENI TEKSTOVI srpanj 2018 12500

POREZ NA DODANU VRIJEDNOST sum primjena u praksi VIII dopunjeno izdanje lipanj 2018 ndash SNIŽENO 52500

RAČUNOVODSTVO PODUZETNIKA XI izdanje veljača 2018 58800

RAČUNOVODSTVO PODUZETNIKA XI izdanje veljača 2018 I RRiF-ov RAČUNSKI PLAN ZA PODUZETNIKE XXIII izdanje veljača 2019 ndash KOMPLET 63000

LAŽIRANJE FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA PRIJEVARE I RAČUNOVODSTVENA FORENZIKA prof dr sc V Belak (BELAK EXCELLENS) studeni 2017 39900

FINANCIJSKI MENADŽMENT X izdanje travanj 2018 25725

OVRŠNI ZAKON I BITNI PRAVILNICI (urednički pročišćeni tekstovi) rujan 2017 8400

ČLANOVI DRUŠTVA ČLANOVI UPRAVE PROKURISTI I LIKVIDATORI lipanj 2017 37800

RAČUNOVODSTVO NEPROFITNIH ORGANIZACIJA VII izdanje lipanj 2017 58800

HRVATSKI RAČUNOVODSTVENI SUSTAV VII izdanje veljača 2016 29400

KOMENTAR JEDINSTVENIH NOMOTEHNIČKIH PRAVILA studeni 2015 9870

NOMOTEHNIKA ndash IZRADA OPĆIH AKATA ožujak 2015 18900

NOMOTEHNIKA ndash IZRADA OPĆIH AKATA I KOMENTAR JEDINSTVENIH NOMOTEHNIČKIH PRAVILA ndash KOMPLET 23100

PROPISI IZ STVARNOG PRAVA (redakcijski pročišćeni tekstovi) travanj 2015 10500

MENADŽMENT U TEORIJI I PRAKSI prof dr sc V Belak (BELAK EXCELLENS) listopad 2014 25200

POSLOVANJE U TRGOVINI ndash ZBIRKA PROPISA IZ PODRUČJA TRGOVINE srpanj 2014 8400

KREDITNI RIZIK (prof dr sc Jakovčević mr sc Jolić) travanj 2013 33600

KRATKI KOMENTARI OPĆIH UVJETA FIDIC (dr sc B Vukmir) siječanj 2013 37800

KOMENTAR ZAKONA O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA listopad 2008 ZAKON O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA (redakcijski pročišćeni tekst) srpanj 2019 99750

UGOVORI O GRAĐENJU I USLUGAMA SAVJETODAVNIH INŽENJERA (dr sc B Vukmir) veljača 2009 63000

TEMELJNI ZAKONI S PODRUČJA UPRAVE srpanj 2009 8400

KONTROLING kolovoz 2008 39900

KNJIGA POSLOVNIH UDJELA (za popunjavanje) 10000

faks 014699-766e-pošta rrifrrifhr

U CIJENU SVIH KNJIGA URAČUNAN JE PDV

NARUDŽBENICA minus PiP br 1219

Cijena Kol (u kn)bull PRAVO I POREZI za 2020

- tiskano izdanje (br1 sum 12) (115000 kn + PDV 13 ) 129950

- tiskano + internetsko izdanje (br1 sum 12) (140000 kn + PDV 13 ) 158200

- e-pretplata + internetska pretplata (br 1 sum 12) (110000 kn + PDV 13 ) 124300

bull RAČUNOVODSTVO REVIZIJA I FINANCIJE za 2020- tiskano izdanje (br 1 sum 12) (132124 kn + PDV 13 ) 149300

- tiskano + internetsko izdanje (br 1 sum 12) (162124 kn + PDV 13 ) 183200

bull RRiF-ov POREZNI PRIRUČNIK 2020 - tiskano izdanje + CD (s uračunanim ažuriranjem tijekom godine) (94000 kn + PDV 5 ) 98700

- e-pretplata (s uračunanim ažuriranjem tijekom godine) (60000 kn + PDV 5 ) 63000

primjerima akata i računovodstvomAutorice dr sc Desanka SARVAN Jasna VUK dipl oec

Uz svaki članak novog Zakona o komunalnom gospodarstvu dan je komentar pojedinog članka dane su poveznice s drugim zakonima te slučajevi iz domaće i inozemne sudske prakse

U posebnom se poglavlju priručnika daju 52 primjera raznih akata (odluka rješenja prekr-šajnih naloga zapisnika tužbi izvadaka iz odluka ugovora o koncesijama i ugovora o obavlja-nju komunalnih djelatnosti programa građenja i dr) Posebno poglavlje posvećeno je ustroju računovodstva komunalnog društva na neprofitnom načelu kako to sada uređuje novi Zakon o komunalnom gospodarstvu

Opseg priručnika 300 stranica Cijena priručnika 25200 kn (s PDV-om) E-izdanje 21000 kn (s PDV-om)

U PRODAJIPočetkom 2019 godine izišlo je iz tiska treće izdanje priručnika

OBRAČUN PUTNIH TROŠKOVA I OSTALIH NADOKNADA

Skupina autora

Najčešći troškovi koje imaju poslodavci su troškovi službenog putovanja zaposlenika isplate dnev-nica za rad na terenu nadoknade za uporabu privatnog vozila u službene svrhe i dr Kako je riječ o neoporezivim isplatama one su često i predmet kontrole Porezne uprave Obračuni troškova nastalih na službenom putu i drugih neoporezivih nadoknada posljednjih su se nekoliko godina mijenjali kroz propise a kako bi se mogle isplatiti neoporezivo moraju biti u skladu s propisima koji dopuštaju takve isplate Uz ta pitanja u praksi ponekad nema razumijevanja je li nešto pravo zaposlenika ili volja po-slodavca da radniku isplati neku neoporezivu nadoknadu ili pak isplatu koja podliježe (ili ne) ovrsi itd

Opseg priručnika 254 stranica Cijena priručnika 29400 kn (s PDV-om)

E-izdanje 26250 kn (s PDV-om)

Autoriprof dr sc Vilim GORENC doc dr sc Zlatko ĆESIĆ

Vesna BULJAN dipl iur i dr sc Vlado BRKANIĆ

Kupci komentara Zakona o trgovačkim društvima dobivaju i Zakon o trgovačkim društvima - redakcijski pročišćeni tekst iz lipnja 2019

Opseg priručnika je 1660 stranica Tvrdi uvez+ dodatak

Zakon o trgovačkim društvima (pročišćeni tekst) - 2019 Cijena komentara i dodatka 99750 kn

KOMENTAR ZAKONA O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA

IV izmijenjeno i dopunjeno izdanje 2008 (dodatak 2019)

Pozivamo Vas na pretplatu na

RRiF-ov POREZNI PRIRUČNIK 2020

RRiF-ov POREZNI PRIRUČNIK 2020 najkompletnija je zbirka propisa naputaka i službenih stajališta sadržajno namijenjena za praktičan radŠest uvezanih knjiga sadržavaju 10 poglavlja izvornih ili pročišćenih tekstova svih poreznih propisa i doprinosa ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja te službena stajališta Ministarstva financija i sudsku praksu o poreznim pitanjima Poglavlje bdquoPorezni postupakldquo sadržava naputke i praktične primjere kako sastaviti prigovor žalbu i tužbu u poreznim stvarimaPoglavlja u Poreznom priručniku

y PDV porez na promet nekretnina y Trošarine i posebni porezi y Oporezivanje dohotka dobitka i poticaji y Doprinosi u vezi s plaćama komore turističke zajednice i dr y Lokalni porezi Opći porezni zakon i ustroj poreznog sustava y Porezni postupak Uplatni računi y Međunarodni ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja y Službena stajališta Ministarstva financija o plaćanju PDV-a Službena stajališta Ministarstva financija o

plaćanju posebnih poreza i trošarina Službena stajališta Ministarstva financija o plaćanjima poreza na dohodak i poreza na dobitak te drugih javnih pristojbi

Ažuriranje je tijekom godine ako nastanu značajnije izmjene propisa a dopune i izmjene uključene su u cijenu pretplate Uz osnovno izdanje daje se i CD sa svom tiskanom građom programom za pretraživanje i s mogućnošću ispisa U pretplatu je uključeno i 20 minuta pristupa našim poreznim i pravnim savjetnicima Pretplatiti se možete i na e-izdanje Poreznog priručnika pa umjesto tiskanih knjiga koje sačinjavaju Porezni priručnik dobivate e-poštom poveznice (linkove) za svaku knjigu i trajno ih čuvate na računalu (koje je pret-hodno registrirano na Adobe stranicama te je preuzet čitač u programu Adobe Digital Editions) Porezni pri-ručnik može se preuzeti na jedno računalo i jedan prijenosni uređaj (tablet ili pametni telefon) a dopuštena je i mogućnost ispisaOčekivani opseg priručnika je oko 5500 stranicaCijena pretplate

y tiskano izdanje 98700 kn (uračunano 5 PDV-a ) y e-pretplata 63000 kn (uračunano 5 PDV-a)

minus Sadržaj je razvrstan u dva toma i u uvezane knjige ndash nema zamjenjivih listovaminus Nove izmjene u novoj knjizi koja sadržava pročišćeni tekst propisa

ili novi propisminus Kompletni propisi mogu se arhivirati za naknadnu uporabu

(u slučaju nadzora i sl)minus Mogućnost pretraživanja

Porezi pogađaju sve

Koliko

Sadržava najnovije promjene porezne reforme

PiP prosinac 2019

Sadržaj

Novi zakoni ndash studeni 2019 godine

Predsjednički izbori ndash ostvarivanje biračkog prava

Naknada troškova upravnog spora kod obustave upravnog spora

Novosti u postupanju s komunalnim otpadom

Proizvodnja i stavljanje na tržište božićnih drvaca

Ocjena zakonitosti općih akata JLP(R)S-a

Donošenje proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Prijenos vjerovnikove tražbine zbog ispunjenja (subrogacija) s primjerima iz prakse

Pravo građenja

Posjed vlasništvo ndash nema tu znaka jednakosti

O dostavi prema minimalnim standardima za potvrdu sudske odluke kao europskoga ovršnog naslova

Blagdani i spomendani prema novom Zakonu

Ugovorna zabrana natjecanja s poslodavcem

Europska građanska inicijativa

Direktiva o nepoštenim trgovačkim praksama u odnosima između poduzeća u lancu opskrbe hranom

Jezik u pravu

Tumačenja i stajališta državnih tijela tijela jedinica područne (regionalne) samouprave i javnih ustanova

Ministarstvo financija

Porezna uprava

Carinska uprava

Ministarstvo turizma

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava

Domaća sudska praksa i stajališta

Inozemna sudska praksa i stajališta

Pitanja i odgovori

Narudžbenica 1219

Zagreb Martićeva 29 tel 0146 99 735

wwwrvshr

Preddiplomski stručni studij Računovodstvo i financije u trajanju od tri akademske godine (6 semestara)

- 180 ECTS bodovastručni(a) prvostupnik(ica)ekonomije

Specijalistički diplomski studij Korporativne financije u trajanju od dvije akademske godine (4 semestra)

- 120 ECTS bodovastručni(a) specijalist(ica) korporativnih financija (razina stručnog magisterija)

RRiF Visoka škola za financijski menadžment jedna je od rijetkih visokoškolskih ustanova koja kroz svoje studijske programe obrazuje stručnjake iz područja financija računovodstva i porezaStudij se izvodi kao redoviti i izvanredni Za izvanredne studente predavanja i vježbe održavaju se u poslijepodnevnim satima

Na RRiF VŠ učite od najboljih Ovaj studij daje vam alat s kojim postajete samostalni stručni i educirani iz najtraženijeg

područja u ekonomiji Porezi su zakon Vi ćete znati poreze i sve o financijama

A kada diplomirate na RRiF Visokoj školiVI NEĆETE TRAŽITI POSAO ndash POSAO ĆE TRAŽITI VAS

Sve što vas zanima saznajte na wwwrvshr ili nas nazovite 01 46 99 735 Pratite nas i putem facebooka

Moj put do uspjeha

OBAVIJESTI

IMPRESSUM

PREGLED PROPISA

POREZNI ZAKONI

UPRAVNO PRAVO

6 Nar nov br 6619

UPRAVNO PRAVO

više na rrifhr

UPRAVNO PRAVO

JLS izražena u

2 Nar nov br 6619

OPĆI AKTI

JLP(R)S-a

Nadzor zakonitosti

dostaviti TDU)

Obustava općeg

uputa za ispravak)

Ocjena zakonitosti

Ustavni sud RH)

UPRAVNO PRAVO

POREZNO PRAVO

OBVEZNO PRAVO

broj (01)4699-760 ili mob 0994699-760

STVARNO PRAVO

rujna 2003

8002 i 8102

STVARNO PRAVO

Gž 11512018 od 19 9 2019 godine

OVRŠNO PRAVO

i 6708 dalje OZ96

RADNO PRAVO

Praznik rada

3 V fusnotu br 1

NOVI blagdan

RADNO PRAVO

10 UGOVORNA KAZNA11

014699-760 mob 0994699-760

EUROPSKO PRAVO

OBVEZNO PRAVO

SUDSKA PRAKSA

STVARNO PRAVO

RADNO PRAVO

više na rrifhr

POTROŠAČKO PRAVO

OVRŠNO PRAVO

ili na broj (01)4699-760 mob 0994699-760

SUDSKA PRAKSA

PITANJA I ODGOVORI

TELEFONSKI

Naziv naručitelja

IBAN OIB

Skupina autora

Koliko

PiP prosinac 2019

Sadržaj

Pravo građenja

Jezik u pravu

Porezna uprava

Carinska uprava

Pitanja i odgovori

Narudžbenica 1219

OBAVIJESTI

IMPRESSUM

PREGLED PROPISA

POREZNI ZAKONI

UPRAVNO PRAVO

6 Nar nov br 6619

UPRAVNO PRAVO

više na rrifhr

UPRAVNO PRAVO

JLS izražena u

2 Nar nov br 6619

OPĆI AKTI

JLP(R)S-a

Nadzor zakonitosti

dostaviti TDU)

Obustava općeg

uputa za ispravak)

Ocjena zakonitosti

Ustavni sud RH)

UPRAVNO PRAVO

POREZNO PRAVO

OBVEZNO PRAVO

broj (01)4699-760 ili mob 0994699-760

STVARNO PRAVO

rujna 2003

8002 i 8102

STVARNO PRAVO

Gž 11512018 od 19 9 2019 godine

OVRŠNO PRAVO

i 6708 dalje OZ96

RADNO PRAVO

Praznik rada

3 V fusnotu br 1

NOVI blagdan

RADNO PRAVO

10 UGOVORNA KAZNA11

014699-760 mob 0994699-760

EUROPSKO PRAVO

OBVEZNO PRAVO

SUDSKA PRAKSA

STVARNO PRAVO

RADNO PRAVO

više na rrifhr

POTROŠAČKO PRAVO

OVRŠNO PRAVO

ili na broj (01)4699-760 mob 0994699-760

SUDSKA PRAKSA

PITANJA I ODGOVORI

TELEFONSKI

Naziv naručitelja

IBAN OIB

Skupina autora

Koliko

PiP prosinac 2019

Sadržaj

Pravo građenja

Jezik u pravu

Porezna uprava

Carinska uprava

Pitanja i odgovori

Narudžbenica 1219