PPUO Vladislavci-Usvojen Plan

Zavod za prostorno planiranje d.d.Osijek, Vijenac Paje Kolaria 5a

PROSTOR ZA OVJERU TIJELA NADLENOG ZA DONOENJE PLANA

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE VLADISLAVCIKNJIGA 1.- Tekstualni dio

Osijek, oujak 2007.

Prostorni plan ureenja opine Vladislavci

Broj: 42/2002.

Nositelj izrade plana: Plan izradio:

OSJEKO BARANJSKA UPANIJA

OPINA VLADISLAVCI ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE d.d.Osijek, Vijenac Paje Kolaria 5a

Naziv prostornog plana:

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE VLADISLAVCII TEKSTUALNI DIO

Knjiga: Direktor:

___________________________

Krunoslav Lipi, dipl.ing.arh.Koordinator plana: Struni tim:

Marta Paunovi dipl. ecc.Marta Paunovi,dipl. ecc. Sanda Milas,dipl.ing.arh. Vlado Sudar, dipl.ing. gra. Stjepan Stakor, dipl.ing. kult. tehn. Ivica Bugari, dipl.ing. gra Mirko Strahini, dipl.ing. stroj. Ljubica Majcan- Korkutovi, dipl turizm.

Tehnika obrada:

Tehniari Aleksandra Kneevi,gra.teh.vis. Asmir Bai,gra.teh.vis. oujak 2007. godine KNJIGA 1. - TEKSTUALNI DIO KNJIGA 2. - GRAFIKI DIO

Datum izrade: Popis knjiga:

_______________________________________________________0. Opi dio Stranica 2


Broj: 42/2002.

SURADNJA I KONZULTACIJE U IZRADI PLANASuradnja u izradi plana : 1. Zavod za prostorno ureenje Osjekobaranjske upanije, Osijek 2. Ured dravne uprave u Osjekobaranjskoj upaniji, Sluba za prostorno ureenje, Osijek 3. HP-Hrvatska pota,d.d.-Podruna uprava Slavonija, Osijek 4. HT-Hrvatske telekomunikacije,d.d.Regija 4-Istok, Osijek 5. T-Mobilne Hrvatska,d.o.o.-Sektor planiranja i razvoj, Zagreb 6. VIP-net,d.o.o.-Odjel izgradnje, Osijek 7. HEP-Plin,d.o.o., Osijek 8. HEP-Distribucija,d.o.o.-DP ''Elektroslavonija''-Sluba za tehnike poslove, Osijek 9. HEP-Prijenos,d.o.o.-Prijenosno podruje Osijek 10. Hrvatske ceste,d.o.o.-Odjel za studije i projekte, Zagreb 11. Uprava za ceste Osjeko-baranjske upanije, Osijek 12. Hrvatske eljeznice-Komisija za pregled tehnike dokumentacije, Zagreb 13. ''Plinacro'',d.o.o., Zagreb 14. Hrvatske vode-VGO sliva Drava-Dunav, Osijek 15. Hrvatske ume-Uprava uma Osijek 16. Ministarstvo kulture-Uprava za zatitu prirode, Zagreb 17. Ministarstvo kulture-Uprava za zatitu kulturne batine-Konzervatorski odjel u Osijeku 18. Opina Vladislavci

_______________________________________________________0. Opi dio Stranica 3


Broj: 42/2002.

SADRAJ0. Opi dio 1. Naslovna stranica 2. Potpisni list 3. Suradnja i konzultacije 4. Sadraj 5. Izvod iz sudskog registra 6. Suglasnost za upis u sudski registar nadlenog Ministarstva 7. Rjeenje o upisu u Imenik ovlatenih arhitekata Hrvatske komore arhitekata i inenjera u graditeljstvu 8. Suglasnost i miljenja propisana zakonima i propisima

Stranica 2-26 1 2 3 4-12 13-15 16 17-18 19-26

I OBRAZLOENJE1. POLAZITA1.1. POLOAJ, ZNAAJ I POSEBNOSTI PODRUJA OPINE U ODNOSU NA PROSTOR I SUSTAVE UPANIJE I DRAVE 1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru1.1.1.1. Geografski i geoprometni poloaj 1.1.1.2. Povrina, stanovnitvo, naseljenost 1.1.1.3. Naselja i graevinska podruja a) Naselja b) Graevinska podruja 1.1.1.4. Osnovne kategorije koritenja prostora 1.1.1.5. Prirodna obiljeja a) Reljef b) Klima c) Hidroloka i hidrogeoloka obiljeja d) Pedoloka i biovegetacijska obiljeja e) Geoloka i tektonska obiljeja 1.1.1.6. Zatieni dijelovi prirode i kulturna dobra a) Zatieni dijelovi prirode b) Kulturna dobra 1.1.1.7. Osobitosti krajobraza

1 1 1 2 6 6 7 7 8 8 8 11 13 14 15 15 15 16

_______________________________________________________0. Opi dio Stranica 4


Broj: 42/2002.

1.1.2. Prostorno razvojne i resursne znaajke1.1.2.1. Prirodni potencijal i koritenje resursa a) Poljoprivredne povrine b) umske povrine c) Lovita i lovna divlja d) Mineralne sirovine 1.1.2.2. Gospodarski potencijal a) Gospodarska struktura b) Proizvodne djelatnosti c) Turizam d) Eksploatacija mineralnih sirovina 1.1.2.3. Drutvene djelatnosti a) Uprava b) Odgoj i obrazovanje c) Zdravstvo d) Kultura e) Vjerski objekti 1.1.2.4. Sport i rekreacija 1.1.2.5. Komunalne djelatnosti 1.1.2.6. Prometni infrastrukturni sustav a) Cestovni promet b) eljezniki promet c) Potanski promet e) Telekomunikacije i RTV sustav veza 1.1.2.7. Energetski sustav a) Proizvodnja i cijevni transport nafte i plina b) Elektroenergetika 1.1.2.8. Vodnogospodarski sustav a) Vodoopskrba b) Odvodnja otpadnih voda c) Ureenje vodotoka i drugih voda i obrana od poplava d) Melioracijska odvodnja i navodnjavanje 1.1.2.9. Postupanje s otpadom

16 16 16 17 19 20 20 20 21 21 22 22 22 22 23 23 23 24 24 24 24 25 25 27 29 29 30 31 31 31 32 32 33Stranica

_______________________________________________________0. Opi dio 5


Broj: 42/2002.

1.1.2.10. Stanje okolia a) Oneienje voda b) Oneienje zraka c) Oneienje tla d) Optereenje bukom

33 33 34 34 34

1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog ureenja ireg podruja i ocjena postojeih prostornih planovaa) Stanovnitvo b) Naselja c) Graevinska podruja d) Gospodarstvo e) Drutvene djelatnosti f) Promet g) Energetika h) Vodnogospodarstvo i) Poljoprivredno i umsko zemljite 1.1.3.2. Prostorni plan (bive) opine Osijek

34 34 34 35 36 39 40 41 42 42 43 45

1.1.3.1. Prostorni plan Osjeko-baranjska upanije

1.1.4. Ocjena stanja, mogunosti i ogranienja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje1.1.4.1. Demografski potencijal 1.1.4.2. Naselja 1.1.4.3. Graevinska podruja 1.1.4.4. Gospodarski potencijal 1.1.4.5. Promet a) Cestovni i eljezniki promet b) Pota, telekomunikacije i RTV sustav veza 1.1.4.6. Energetika a) Plinoopskrba b) Elektroenergetika 1.1.4.7. Vodnogospodarstvo

45 45 45 45 46 46 46 46 47 47 47 48

_______________________________________________________0. Opi dio Stranica 6


Broj: 42/2002.

a) Vodoopskrba b) Odvodnja otpadnih voda c) Ureenje vodotoka d) Melioracijska odvodnja i navodnjavanje

48 48 48 48 50 50 50 50 50 52 53

2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREENJA2.1. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA UPANIJSKOG ZNAAJA 2.1.1. Razvoj naselja posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava2.1.1.1. Razvoj naselja posebnih funkcija 2.1.1.2. Razvoj infrastrukturnih sustava

2.1.2. Racionalno koritenje prirodnih izvora 2.1.3. Ouvanje ekoloke stabilnosti i vrijednih dijelova okolia 2.2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA OPINSKOG ZNAAJA 2.2.1. Demografski razvoj 2.2.2. Odabir prostorno razvojne strukture 2.2.3. Razvoj naselja, drutvene, prometne i komunalne infrastrukture2.2.3.1. Naselja 2.2.3.2. Drutvena infrastruktura 2.2.3.3. Prometna infrastruktura a) Cestovni promet b) Pota i telekomunikacije 2.2.3.4. Energetska infrastruktura a) Plinoopskrba b) Elektroenergetika 2.2.3.5. Vodnogospodarstvo a) Vodoopskrba b) Odvodnja otpadnih voda c) Ureenje vodotoka i voda d) Melioracijska odvodnja i navodnjavanje

54 54 55 56 56 57 57 57 57 58 58 58 58 58 58 58 59

2.2.4. Zatita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturnih dobara

59

_______________________________________________________0. Opi dio Stranica 7


Broj: 42/2002.

a) Krajobrazne i prirodne vrijednosti i posebnosti b) Kulturna dobra

59 59 59 59 60 60 62

2.3. CILJEVI PROSTORNOG UREENJA NASELJA NA PODRUJU OPINE 2.3.1. Racionalno koritenje i zatita prostora 2.3.2. Utvrivanje graevinskih podruja naselja 2.3.3. Unapreenje ureenja naselja i komunalne infrastrukture

3. PLAN PROSTORNOG UREENJA3.1. PRIKAZ PROSTORNOG RAZVOJA NA PODRUJU OPINE U ODNOSU NA PROSTORNU I GOSPODARSKU STRUKTURU UPANIJE 3.2. ORGANIZACIJA PROSTORA I OSNOVNA NAMJENA I KORITENJE PROSTORA 3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu povrina3.2.1.1. Struktura povrina 3.2.1.2. Graevinska podruja 3.2.1.3. Poljoprivredne povrine 3.2.1.4. umske povrine

62 62 63 64 64 66 67 68 69 69 69 70 71 71 72 76 76 76 77 78Stranica 8

3.3. NASELJA 3.4. PRIKAZ GOSPODARSKIH I DRUTVENIH DJELATNOSTI 3.4.1. Gospodarske djelatnosti3.4.1.1. Proizvodne i uslune djelatnosti 3.4.1.2. Turizam 3.4.1.3. Eksploatacija mineralnih sirovina

3.4.2. Drutvene djelatnosti 3.5. PORT I REKREACIJA 3.6. KOMUNALNE DJELATNOSTI 3.7. UVJETI KORITENJA, UREENJA I ZATITE PROSTORA 3.7.1. Uvjeti razgranienja prostora i osiguranje prostora za smjetaj djelatnosti 3.7.2. Uvjeti za utvrivanje i koritenje graevinskog podruja 3.7.3. Uvjeti koritenja, ureenja i zatite poljoprivrednog zemljita0. Opi dio

_______________________________________________________


Broj: 42/2002.

3.7.4. Uvjeti koritenja, ureenja i zatite uma 3.7.5. Zatiena i vrijedna podruja 3.8. RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA 3.8.1. Prometni infrastrukturni sustav3.8.1.1. Cestovni promet 3.8.1.2. eljezniki promet 3.8.1.3. Potanski promet 3.8.1.4. Telekomunikacije i RTV sustav veza

78 79 81 81 81 81 82 82 83 83 84 85 85 86 87 88 88 89 89 90 90 90 90

3.8.2. Energetski sustav3.8.2.1. Cijevni transport plina i plinoopskrba 3.8.2.2. Elektroenergetika

3.8.3. Vodnogospodarski sustav3.8.3.1. Vodoopskrba 3.8.3.2. Odvodnja otpadnih voda 3.8.3.3. Ureenje vodotoka i voda 3.8.3.4. Melioracijska odvodnja i navodnjavanje

3.9. POSTUPANJE S OTPADOM 3.10. SPRJEAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLI 3.10.1. Mjere zatite voda 3.10.2. Mjere zatite tla 3.10.3. Mjere zatite zraka 3.10.4. Mjere zatite od buke 3.11. MJERE ZATITE STANOVNITVA OD RATNIH OPASNOSTI

_______________________________________________________0. Opi dio Stranica 9


Broj: 42/2002.

II ODREDBE ZA PROVOENJE 1. UVJETI ZA ODREIVANJE NAMJENA POVRINA NA PODRUJU OPINE1.1. NAMJENA POVRINA 1.2. PODRUJA POSEBNIH OGRANIENJA U KORITENJU 1.3. UVJETI KORITENJA NA PODRUJIMA S POSEBNIM OGRANIENJIMA U KORITENJU PROSTORA 92 92 93

94 94 94 96 96 96 96 97 99

2. UVJETI ZA UREENJE PROSTORA2.1. GRAEVINE OD VANOSTI ZA DRAVU I UPANIJU 2.2. GRAEVINSKA PODRUJA NASELJA 2.2.1. Namjena graevina u graevinskom podruju naselja 2.2.2. Opi uvjeti gradnje i ureenja prostora2.2.2.1. Graevne estice 2.2.2.2. Nain i uvjeti gradnje graevina 2.2.2.3. Uvjeti ureenja graevnih estica 2.2.2.4. Nain i uvjeti prikljuenja graevne estice odnosno graevine na javnu prometnu povrinu i komunalnu infrastrukturu

100 100 100 101 102 103

2.2.3. Uvjeti gradnje stambenih graevina2.2.3.1. Obiteljske stambene graevine 2.2.3.2. Viestambene graevine

2.2.4. Uvjeti gradnje graevina javnih i drutvenih djelatnosti 2.2.5. Uvjeti gradnje graevina gospodarskih djelatnosti

2.2.5.1. Uvjeti gradnje graevina proizvodnih, poslovnih i ugostiteljsko-turistikih djelatnosti (u daljnjem tekstu : graevine PPUT djelatnosti) 2.2.5.2. Uvjeti gradnje poljoprivrednih graevina

103 106 107 108 109

2.2.6. Uvjeti gradnje portsko-rekreacijskih graevina 2.2.7. Uvjeti gradnje pomonih graevina 2.2.8. Uvjeti gradnje komunalnih graevina

_______________________________________________________0. Opi dio Stranica 10


Broj: 42/2002.

2.2.9. Uvjeti gradnje graevina koje se grade na javnim povrinama 2.2.10. Uvjeti gradnje graevina mjeovite namjene 2.2.11. Uvjeti gradnje ostalih graevina 2.2.12. Uvjeti ureenja naselja 2.3. IZGRAENE STRUKTURE VAN NASELJA 2.3.1. Uvjeti gradnje u graevinskim podrujima van naselja stalnog stanovanja 2.3.2. Uvjeti gradnje van graevinskog podruja2.3.2.1. Stambene graevine van graevinskog podruja 2.3.2.2. Gospodarske graevine van graevinskog podruja 2.3.2.3. Rekreacijske graevine van graevinskog podruja 2.3.2.4. Graevine za istraivanje i eksploataciju mineralnih sirovina 2.3.2.5. Pomone graevine van graevinskog podruja 2.3.2.6. Komunalne graevine van graevinskog podruja 2.3.2.7. Prometne i ostale infrastrukturne graevine 2.3.2.8. Ostale graevine van graevinskog podruja

109 109 110 110 110 110 110 111 112 115 115 115 116 116 116 116 117

3. UVJETI SMJETAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI 4. UVJETI SMJETAJA DRUTVENIH DJELATNOSTI 5. UVJETI UTVRIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA5.1. PROMETNI SUSTAV 5.2. ELEKOMUNIKACIJSKA MREA 5.3. TELEKTROENERGETSKA MREA 5.4. CIJEVNI TRANSPORT PLINA I PLINOOPSKRBA 5.5. VODOOPSKRBA 5.6. ODVODNJA 5.7. VODOTOCI, VODE I MELIORACIJSKA ODVODNJA

118 118 121 122 123 124 124 125

_______________________________________________________0. Opi dio Stranica 11


Broj: 42/2002.

6. MJERE ZATITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNIH DOBARA6.1. KRAJOBRAZNE I PRIRODNE VRIJEDNOSTI 6.2. KULTURNA DOBRA

125 125 126 126 127 129 129 129 130 130 130 130 131

7. POSTUPANJE S OTPADOM 8. MJERE SPRJEAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLI 9. MJERE ZATITE OD RATNIH OPASNOSTI I ELEMENTARNIH NEPOGODA9.1. MJERE ZATITE OD RATNIH OPASNOSTI 9.2. MJERE ZATITE OD ELEMENTARNIH NEPOGODA

10. MJERE PROVEDBE PLANA10.1. OBVEZE IZRADE PROSTORNIH PLANOVA 10.2. PRIMJENA POSEBNIH RAZVOJNIH I DRUGIH MJERA 10.3. REKONSTRUKCIJA GRAEVINA IJA JE NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ NAMJENI 10.4. POSTUPANJE S GRAEVINAMA IZGRAENIM SUPROTNO UVJETIMA UTVRENIM U PPUO

_______________________________________________________0. Opi dio Stranica 12


Broj: 42/2002.

_______________________________________________________0. Opi dio Stranica 13


Broj: 42/2002.

_______________________________________________________0. Opi dio Stranica 14


Broj: 42/2002.

_______________________________________________________0. Opi dio Stranica 15


Broj: 42/2002.

________________________________________________________0. Opi dio Stranica 16


Broj: 42/2002.

________________________________________________________0. Opi dio Stranica 17


Broj: 42/2002.

________________________________________________________0. Opi dio Stranica 18


Broj: 42/2002.

________________________________________________________0. Opi dio Stranica 19


Broj: 42/2002.

________________________________________________________0. Opi dio Stranica 20


Broj: 42/2002.

________________________________________________________0. Opi dio Stranica 21


Broj: 42/2002.

________________________________________________________0. Opi dio Stranica 22


Broj: 42/2002.

________________________________________________________0. Opi dio Stranica 23


Broj: 42/2002.

________________________________________________________0. Opi dio Stranica 24


Broj: 42/2002.

________________________________________________________0. Opi dio Stranica 25


Broj: 42/2002.

________________________________________________________0. Opi dio Stranica 26


Broj: 42/2002.

I OBRAZLOENJE1. POLAZITA1.1. POLOAJ, ZNAAJ I POSEBNOSTI PODRUJA OPINE U ODNOSU NA PROSTOR I SUSTAVE UPANIJE I DRAVE 1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru1.1.1.1. Geografski i geoprometni poloaj

Geografski poloaj

Podruje opine Vladislavci pripada irem prirodno-geografskom prostoru Istone Hrvatske, koje zauzima sjeveroistoni dio Republike Hrvatske. Kao dio ireg nizinskog prostora i opina Vladislavci, kao dio tog podruja, pripada nizinskom prostoru. Opina Vladislavci u okviru Osjeko-baranjske upanije, koja pripada krajnjem sjeveroistonom dijelu Istone Hrvatske, zauzima jugoistoni dio upanije, s udjelom od 0,77% upanijskog prostora. Prostor opine Vladislavci je na sjeveru okruen prostorom opine epin, zapadno opinom Vuka, juno opinom Semeljci, te istono prostorom opine odolovci.Geoprometni poloaj

Zapadnim rubom opine Vladislavci prolazi trasa dravne ceste D7 u okviru paneuropskog prometnog koridora V grana ''C'', koji je znaajan za povezivanje srednje Europe s Jadranskim morem. Navedeni koridor definiran je 1997. godine na konferenciji europskih ministara prometa, i s proirenjem Europske Unije dobiva sve vie na znaenju. U okviru navedenog koridora u postojeem stanju poloene su dvije prometnice: dravna cesta D7 (Beli Manastir-Osijek-akovo), magistralna pomona eljeznika pruga MP13 (Osijek-Vrpolje).

Obje navedene prometnice poloene su paralelno i tvore tzv. ''sloeni'' prometni koridor u okviru kojeg se objedinjuju i nadopunjuje vie vrsta prometnica.

___________________________________________________________I. OBRAZLOENJE-1. Polazita 1


Broj: 42/2002.

1.1.1.2. Povrina, stanovnitvo, naseljenost Povrina

Za povrinu Opine postoje 3 podatka, a svi su iz slubenih izvora: 1. 2. 3. Prostorni plan Osjeko-baranjske upanije 36,74 km Ured dravne uprave u Osjeko-baranjskoj upaniji-Sluba za gospodarstvo-Odsjek za statistiku (2003. g.) na osnovi podataka Dravne geodetske uprave-Podrunog ureda Osijek iz 2001. godine 20,29 km Dravna geodetska uprava-Sluba evidencija prostornih jedinica 32,13 km

Razlika proizlazi iz injenice da granica Opine u jednom dijelu nije utvrena po granici katastarske opine Dopsin, tako da dio te k.o. pripada opini Vuka. U Planu e se koristiti povrina Opine od 32,13 km, a samo u manjem dijelu povrina iz izvora pod 2. Udio povrine opine Vladislavci u ukupnoj povrini upanije iznosi 0,77%.



Broj: 42/2002.

Stanovnitvo

Prema popisu stanovnitva 2001. godine na podruju opine Vladislavci je ivjelo 2.124 stanovnika. Tablica br. 1. KRETANJE STANOVNITVA OPINE I UPANIJEBroj stanovnika po popisnim godinama 1981. 1991. 2001. Osjeko-baranjska upanija 356.286 367.193 330.506 Opina Vladislavci 2.409 2.360 2.124 Udio Opine, % 0,67 0,64 0,64 Izvor podataka: Popisi stanovnitva 1981., 1991. i 2001. god. Podruje Indeksi 1991/1981. 103,0 97,9 2001/1991. 90,0 90,0 -

Kretanje stanovnitva Opine je za razliku od upanije u cijelom promatranom razdoblju bilo negativno. Kretanje stanovnitva u razdoblju 1991.-2001. godine imalo je obiljeja tipa E4 izumiranje. Tablica br. 2. SASTAVNICE KRETANJA STANOVNITVA 1991.-2001. GOD.Broj stanovnika 1991. g. 2.360 Prirodni prirataj 1991.2000. g. - 33 Broj stanovnika 1991.g.+prirodni prirataj 2.327 Broj stanovnika 2001. g. 2.124 Razlika po popisnim godinama 1991.2000. g. - 236

Migracijski saldo - 203

Tip kretanja E4 izumiranje

Izvor podataka: Dravni zavod za statistiku

Stanovnitvo se smanjivalo prirodnim odumiranjem i mehanikim odlivom. Stanovnitvo Opine je 2001. godine ivjelo rasporeeno u 3 naselja. Tablica br. 3. KRETANJE STANOVNITVA PO NASELJIMA Red. broj 1. 2. 3. Naselje Dopsin Hrastin Vladislavci Broj stanovnika po popisnim Indeksi godinama 1981. g. 1991. g. 2001. g. 1991/1981. 2001/1991. 678 647 545 95,4 84,4 466 395 340 84,7 86,0 1.265 1.318 1.239 104,2 94,0

Izvor podataka: Popisi stanovnitva 1981., 1991. i 2001. god.

Stanovnitvo naselja Dopsin i Hrastin smanjuje se ne samo u promatranom razdoblju, ve i od 1961. godine. Dakle u ova dva naselja je ve desetljeima prisutna depopulacija.



Broj: 42/2002.

Stanovnitvo opinskog sredita Vladislavci se smanjilo nakon 1991. godine i nije dosegnulo broj iz 1981. godine. Tablica br. 4. OBILJEJA DOBNE STRUKTURE STANOVNITVA 2001. GOD.Udio Udio starih mladih 60 i vie (0-19. g.) % 1. Dopsin 24,6 25,3 2. Hrastin 24,7 27,0 3. Vladislavci 24,0 21,9 UKUPNO Opina: 24,3 23,6 Izvor podataka: Popis stanovnitva 2001. god. Red. broj Naselje Indeks starosti 103 109 91 97 Dobni tip izrazito duboka starost izrazito duboka starost duboka starost duboka starost

Iz pokazatelja dobne strukture stanovnitva je vidljivo da u Dopsinu i Hrastinu stanovnitvo ima obiljeja izrazito duboke starosti to dokazuje da je u tim naseljima prisutan proces demografske erozije. Situacija u opinskom sreditu takoer nije povoljna, ali je malo bolja nego u ostalim naseljima, jer jo uvijek ima malo vie mladog nego starog stanovnitva. Prosjena starost stanovnika Opine je 2001. godine iznosila 39,5 godina i ono je starije od prosjeka upanije (36,7 godina). Stanovnitvo Opine je 2001. godine ivjelo u 714 kuanstava prosjene veliine 2,9 lanova. Tablica br. 5. KRETANJE I VELIINA KUANSTAVA PO NASELJIMA 2001. GOD.Red. broj Naselja Broj kuanstava po popisnim godinama 1981. 1991. 2001. 207 211 180 152 151 129 360 431 405 719 797 714 Indeksi 1991/1981. 101,9 99 119,7 110,8 2001/1991. 85,3 85,4 93,9 89,6 Prosjene veliine (broj lanova) 1981. 1991. 2001. 3,2 3,0 3,0 3,0 2,6 2,6 3,5 3,0 3,0 3,3 2,9 2,9

1. Dopsin 2. Hrastin 3. Vladislavci UKUPNO Opina:

Izvor podataka: Popisi stanovnitva 1981., 1991. i 2001.g.

Ukupni broj kuanstava se u razdoblju 1991.-2001. godine smanjio, meutim je prosjena veliina kuanstava ostala ista kao 2001. godine.Naseljenost

Prosjena gustoa naseljenosti prostora Opine je 2001. godine iznosila 66,11 stan/km, to je znatno manje od upanije (79,59 st/km). Prosjenu gustou naseljenosti prostora Opine po statistikim podrujima naselja prikazuje sljedea tablica:



Broj: 42/2002.

Tablica br. 6. GUSTOA NASELJENOSTI PO STATISTIKIH PODRUJIMA NASELJA 2001. GOD. Red. broj 1. 2. 3. Statistiko podruje naselja Dopsin Hrastin Vladislavci Povrina statistikog Broj stanovnika podruja 2001. g. km 11,65 340 11,57 545 8,91 1.239 Gustoa naseljenosti st/km 46,8 29,4 139,0

Izvor podataka: ZPO-OSIJEK i Popis stanovnitva 2001. g.



Broj: 42/2002.

Tablica br. 7. OSNOVNI PODACI U PROSTORUSTANOVNICI** POVRINA* Popis 1991. km2

STANOVI** Popis 1991. % broj % Popis 2001. broj %

KUANSTVA** Popis 1991. broj Popis 2001. broj

Popis 2001. % broj

GUSTOA NASELJENOSTI 2001.*** (broj st/km )2

%

broj

UPANIJA

4152,41

100

367193

100

330506

100

128896

100

129922

100

123336

113583

79,59

OPINA

32,13

0,77

2360

0,64

2124

0,64

756

0,59

781

0,60

797

714

66,11

Izvor podataka:

*Pregledni kartografski prikaz slubene evidencije prostornih jedinica, Dravna geodetska uprava **Popis stanovnitva 1991. i 2001. ***Zavod za prostorno planiranje d.d.

a) Naselja

1.1.1.3. Naselja i graevinska podruja

U opini Vladislavci danas se nalazi tri samostalna naselja: Dopsin, Hrastin i Vladislavci. Sjedite Opine je u naselju Vladislavci. Tipizacija naselja upanije temelji se na kategorizaciji utvrenoj u Strategiji prostornog ureenja Republike Hrvatske u kojoj su naselja razvrstana u 4 osnovne kategorije. Prema navedenoj kategorizaciji na podruju opine Vladislavci nalazi se jedno prijelazno slabije urbanizirano naselje Vladislavci. Kod svih naselja su procesi urbanizacije u samom zaetku. Naselja u Opini su longitudinalna, izgraena uz cestovne pravce niskom stambenom izgradnjom. Parcele su uglavnom uske i dugake, veim dijelom u funkciji poljoprivredne proizvodnje.



Broj: 42/2002.

b) Graevinska podruja

Tablica br. 8. PREGLED GRAEVINSKIH PODRUJA I IZGRAENOSTPOVRINA NASELJA UNUTAR GRANICA GRAEVINSKOG PODRUJA NASELJA NASELJE GRAEVINSKO PODRUJE UKUPNO (ha) 117,36 89,89 235,79 443,04 IZGRAENI DIO POVRINA (ha) 54,78 39,57 102,33 196,68 NEIZGRAENI DIO POVRINA (ha) 62,58 50,32 133,46 246,36POVRINA IZGRAENOG DIJELA NASELJA IZVAN GRANICA GRAEVINSKOG PODRUJA NASELJA (ha)

% 46,68 44,02 43,40 44,39

% 53,32 55,98 56,60 55,61

DOPSIN HRASTIN VLADISLAVCI UKUPNO

9,83*

Izvor podataka:

ZPO-Osijek *Postojee gospodarske graevine koje su u vaeem Prostornom planu ostale izvan graevinskog podruja Vladislavaca

Ukupna povrina svih graevinskih podruja u Opini je 443,04ha, a to je 13,79% ukupne povrine Opine. U tablici su prikazane povrine graevinskih podruja s povrinama i postotcima izgraenih i neizgraenih dijelova. Vidljivo je da su vrlo veliki postotci graevinskog podruja neizgraeni, za sva naselja ispod 50% .1.1.1.4. Osnovne kategorije koritenja prostora

Prema podacima Ureda dravne uprave u Osjeko-baranjskoj upaniji-Ured za gospodarstvo-Odsjeka za statistiku iz 2003. godine, a na temelju podataka Katastra, struktura povrina Opine po namjeni bila je sljedea: Tablica br. 9. OSNOVNE KATEGORIJE KORITENJA PROSTORA Kategorija koritenja Ukupne poljoprivredne povrine ume i umska zemljita Trstici i bare Neplodno tlo UKUPNO: Povrina (ha) 1.583 155 19 272 2.029 Struktura % 78,0 7,6 0,9 13,5 100,0

Graevinska podruja nisu katastarska kategorija i u njima je sadran i dio poljoprivrednih povrina. Ukupna graevinska podruja naselja imaju povrinu 443,04 ha.



Broj: 42/2002.

1.1.1.5. Prirodna obiljeja a) Reljef

Prostor opine Vladislavci je dio ireg, nizinskog i ravniarskog podruja Osjeko-baranjske upanije, odnosno ireg prostora Istone Hrvatske. Nizinski prostor je nastao modeliranjem rijenih tokova Drave, Save i Dunava i njihovih pritoka i pripada tipu akumulacijskog reljefa. Dio tog akumulacijskog reljefa pripada prostoru opine Vladislavci u okviru kojeg se mogu izdvojiti dvije manje reljefne cjeline i terase Drave i aluvijalna ravan Vuke. Terasa Drave je nastala kao naplavna ravan u toku pleistocena (mlaeg holocena). To je prostor male dubine temeljnice i velike vlanosti prostora. Eolskom akumulacijom nataloene su naslage prapora i gline na povrini naplavnih ravni, debljine kojih se poveavaju od zapada prema istoku. Ispod ovih naslaga su vodonosni rijeni sedimenti, zastupljeni uglavnom, pijescima i ljuncima. Du itavog rijenog toka Drave, s june strane, usporedo s rijenim tokom se prostire blaga depresija ispunjena holocenskim nanosima rijeke Vuke, prema kojoj je i cijela terasa blago nagnuta. U sastavu ove tipine aluvijalne ravni prevladavaju muljevite gline sa sastojcima pijeska i pretaloenog prapora. Neto via reljefna podruja, iznad naplavnih ravni su terase Drave i njenih pritoka, nastale neotektonskim pokretima u pleistocenu. U sastavu terasnih nizina nataloene su naslage lesa i lesu slinih naslaga, nataloenih eolskom akumulacijom. Prema geolokom postanku razlikuju se starija i mlaa terasa Drave. Prostor opine Vladislavci pripada starijom virmskoj terasi Drave, odnosno njenom junom, veem dijelu, koji je na jugu omeen aluvijalnom ravni rijeke Vuke. Naslage prapora koje prekrivaju rijene sedimente na ovom podruju dostiu debljine i do 20 m. U skladu s reljefnim osobinama kreu se nadmorske visine, koje opadaju od sjevera i sjeveroistoka prema jugu. Prosjene nadmorske visine naselja na prostoru Opine kreu se od 87 m.n.v. do 93 m.n.v. Tablica br. 10. PROSJENE NADMORSKE VISINE NASELJA Naselje 1. Dopsin 2. Hrastin 3. Vladislavcib) Klima

Prosjena nadmorska visina (m) 87 89 93

Izvor podataka: M. Koreni: Naselja i stanovnitvo SRH, 1857.-1971., Zagreb, 1979.

Klimatoloke osobine prostora opine Vladislavci dio su klimatskih osobina ireg prostora Istone Hrvatske. Budui da je opina Vladislavci nizinski prostor neznatne reljefne dinamike,



Broj: 42/2002.

to se i klimatske osobine prostora odlikuju homogenou. Cijelo podruje, kao i iri prostor, ima sve odlike umjereno kontinentalne klime, koje karakteriziraju este i intenzivne promjene vremena. Klima ovog podruja oznaava se prema Kppenovoj klasifikaciji klimatskom formulom Cfwbx, to je oznaka za umjereno toplu kinu klimu, kakva vlada u velikom dijelu umjerenih 1 irina. Osnovne karakteristike ovog tipa klime su srednje mjesene temperature vie od 10C, tijekom vie od etiri mjeseca godinje, srednje temperature najtoplijeg mjeseca ispod 22C, te srednje temperature najhladnijeg mjeseca izmeu -3C i +18C. Obiljeje ove klime je nepostojanje izrazito suhih mjeseci, oborina je vie u toplom dijelu godine, a prosjene godinje koliine se kreu od 700 do 800 mm. Od vjetrova najei su slabi vjetrovi i tiine, dok su smjerovi vjetrova vrlo promjenjivi. Za ilustraciju klimatskih prilika prostora opine Vladislavci koriteni su podaci meteoroloke postaje Osijek, kao najblie postaje, koja se u odnosu na prostor Opine nalazi sjeveroistono, ali u istom reljefnom okruenju. Prosjena temperatura zraka prema izvrenim mjerenjima u razdoblju od 1978. do 1998. godine iznosila je 11,0C. Srednje mjesene temperature zraka su u porastu do srpnja kada dostiu maksimum (21,4C), a zatim opadaju da bi minimum dostigle u sijenju (-0,4C). Ovakav raspored temperatura zraka ukazuje na postojanje jednog para ekstrema u godinjem hodu temperature zraka (jedan maksimum i jedan minimum). U promatranom razdoblju, srednje temperature zraka, zabiljeen je maksimum od 23,9C (u srpnju 1994. godine), kada je srednja godinja temperatura bila via od prosjeka razdoblja (1978.-1998.) i iznosila je 12,2C. Najnia srednja mjesena temperatura zraka u promatranom razdoblju, zabiljeena je u sijenju 1985. godine i iznosila je 6,0C. Apsolutni maksimum temperature zraka zabiljeen u Osijeku iznosio je 38,6C, a apsolutni minimum zabiljeen je takoer u razdoblju od 1959. do 1978. godine, iznosio je 25,4C. Prosjena godinja koliina oborine zabiljeena u razdoblju od 1978. do 1998. godine iznosila je 653,9 mm, to ukazuje na sunost podruja u odnosu na okolna kontinentalna podruja, gdje prosjena godinja koliina oborine iznosi od 700 do 800 mm. U godinjem hodu oborine izdvajaju se dva para ekstrema. Glavni maksimum se javlja poetkom ljeta (najee u VI. mjesecu), a sporedni krajem jeseni, u XI. mjesecu. Glavni minimum oborine je sredinom jeseni u X. mjesecu, a sporedni krajem zime ili poetkom proljea u II. i III. mjesecu. Pojava dvostrukog para ekstrema ukazuje na utjecaj maritimnog reima oborina i njegovo duboko prodiranje u kontinent. Takoer je izraena i vrlo velika varijabilnost oborinskog reima. U promatranom razdoblju (1978.-1998.) glavni maksimum oborine zabiljeen je u lipnju (79,9 mm), a sporedni u studenom (57,1 mm).1

Republiki hidrometeoroloki zavod SRH-Prikaz opih klimatskih karakteristika podruja Zajednice opina Osijek, Zagreb, 1980.9

___________________________________________________________I. OBRAZLOENJE-1. Polazita


Broj: 42/2002.

Glavni minimum oborine u navedenom razdoblju zabiljeen je sredinom jeseni, u listopadu (51,6 mm), dok je sporedni zabiljeen u veljai (36,5 mm). Tablica br. 11. SREDNJE MJESENE I GODINJE TEMPERATURE ZRAKA (C) I KOLIINE OBORINE (mm) IZMJERENE NA METEOROLOKOJ POSTAJI OSIJEK U RAZDOBLJU 1978.-1998. GOD.TEMPERATURA OBORINA ZRAKA (C) (mm) I. - 0,4 46,2 II. 1,2 36,5 III. 6,3 45,0 IV. 11,1 52,2 V. 16,5 61,2 VI. 19,7 79,9 VII. 21,4 54,6 VIII. 20,9 60,5 IX. 16,7 56,1 X. 11,3 51,6 XI. 4,8 57,1 XII. 1,4 52,9 GOD. 11,0 653,9 Izvor podataka: Dravni hidrometeoroloki zavod Odreeni meteoroloki podaci postaje Osijek, Zagreb, 2002. MJESECI

U promatranom nizu od 1978. do 1998. godine maksimum oborine zabiljeen je u listopadu 1992. godine s ukupno 155,3 mm oborina. Maksimalne dnevne koliine oborine ukazuju na veliku varijabilnost oborina koja varira iz godine u godinu. Oborine u obliku snijega javljaju se prosjeno 26 dana u godini, ali se ne zadravaju dugo. Meutim, esta su odstupanja od tog prosjeka. Trajanje insolacije i naoblake meusobno je povezano, a raspored naoblake usklaen je i s reimom oborina. Srednja godinja naoblaka za meteoroloku postaju Osijek iznosila je 5,7 desetina, u razdoblju od 1959. do 1978. godine. Najvee vrijednosti naoblake zabiljeene su u jesenskim i zimskim mjesecima. Tada je insolacija, tj. trajanje sijanja Sunca najmanje (najmanje registrirana insolacija je u prosincu), dok je najdue vrijeme sijanja Sunca zabiljeeno u srpnju. Ukupna godinja koliina insolacije u dvadesetgodinjem razdoblju (1959.-1978.) na meteorolokoj postaji Osijek iznosila je 1.904,6 sati. Broj dana s maglom javlja se u prosjeku 30-50 dana godinje. Najvei broj magli u nizinama su radijacijskog porijekla, tj. prizemne magle koje nastaju iaravanjem tla u vedrim noima. U razdoblju od 1959. do 1978. godine na meteorolokoj postaji Osijek zabiljeeno je ukupno 29,5 dana s maglom, dok je najvei broj dana s maglom u navedenom razdoblju iznosio 42 dana. U godinjem hodu ove pojave, najvei broj dana s maglom javlja se u jesen i zimi.


10


Broj: 42/2002.

Prema godinjoj rui vjetra za podruje Osijeka u razdoblju od 1978. do 1998. godine najuestaliji su vjetrovi iz jugoistonog smjera, a zatim slijede strujanja iz pravca zapada, te sjevera, sjeverozapada, istoka, sjeveroistoka, juga i jugozapada.

Prema jaini vjetra, u veini sluajeva se javljaju slabi vjetrovi jaine 1-2 bofora, dok je uestalost jakih i olujnih vjetrova mala. U promatranom razdoblju (1978.-1998.) u Osijeku je zabiljeeno 15,5 dana s jakim vjetrom, dok je u istom razdoblju broj dana s olujnim vjetrom iznosio 1,9 dana.c) Hidroloka i hidrogeoloka obiljeja Hidroloka obiljeja

Prostor opine Vladislavci pripada, u hidrolokom smislu, dunavskom slivnom podruju, odnosno hidrografskom slivu rijeka: Vuke i Dunava. Obzirom na malu povrinu i poloaj, prostor Opine nema nikakav utjecaj na hidroloke osobine i reimske karakteristike ovih rijeka. Glavno prihranjivanje Vuke ine oborine pa je i reim ovisan o njima. Maksimum otjecanja javlja se u lipnju. Rijeka Dunav s ukupnom povrinom sliva od 816.950 km i duinom od 2.857 km druga je po veliini rijeka u Europi. Dunav izvire u Njemakoj u junom dijelu Schwartzwalda, a ulijeva se u Crno more u Rumunjskoj, kod mjesta Sulina.


11


Broj: 42/2002.

Duina rijeke Dunav u Republici Hrvatskoj je 137,55 km i protee se od rkm 1433+060 (granica s Republikom Maarskom uzvodno od mjesta Batina) do rkm 1295+510 kod Iloka. Na dionici kroz Republiku Hrvatsku, Dunav ima karakteristike nizinske rijeke. irina korita kree se u rasponu od 500-800 metara, prosjena brzina toka je 0,9 m/s, dok se srednji godinji protoci kreu od 2.443 m/s kod Batine do 3.144 ms kod Erduta. Visoke vode Dunava najee se javljaju u travnju, svibnju i lipnju kao posljedica topljenja snijega u Alpama, no pojava velikih voda Dunava takoer je vezana uz intenzivne i dugotrajne kie u gornjem dijelu sliva. Opina Vladislavci prema ustrojstvu vodnoga gospodarstva pripada vodnom podruju sliva Drave i Dunava, odnosno Slivnom podruju "Vuka". Slivno podruje "Vuka" ukupne je povrine 1.793,28 km. Povrina sliva koja pripada Osjeko-baranjskoj upaniji (veliine 1.117,96 km) moe se podijeliti na direktni sliv rijeke Drave s glavnim recipijentima Poganovako-Kravikim kanalom, kanalom Crni Fok i kanalom Pali; direktni sliv rijeke Dunav s glavnim recipijentom Glavni Daljski kanal i sliv rijeke Vuke s najveim pritokom Bobotskim kanalom. Podruje opine Vladislavci u cijelosti svoje povrine pripada slivu rijeke Vuke i slivu Bobotskog kanala.Hidrogeoloka obiljeja

U geografsko regionalnoj podjeli Hrvatske Osjeko-baranjska upanija smjetena je u Istonoj Hrvatskoj, u subregiji poznatoj kao Istonohrvatska Ravnica iju sjevernu granicu definira kopnena granica prema Maarskoj, junu vododjelnice gorskih masiva Papuka i Krndije te pribreja Dilja i akovako-vinkovake grede dok je na istoku omeena tokom Dunava. Glavninu prostora istone Hrvatske ine mlae naslage koje pokrivaju stare blokove u veim dubinama. Sputanje blokova podloge uvjetovalo je okupljanje mree tekuica, a izdizanje pojedinih dijelova prouzrokovalo je njihova skretanja. Na prostoru Osjeko-Baranjske upanije, u dijelu koje je i opina Vladislavci, moe se izdvojiti nekoliko hidrogeolokih cjelina. Po vertikali razlikuju se dvije zone. Prvu zonu ine naslage s vodama ije fiziko-kemijske osobine odgovaraju normama za opskrbu vodom, a drugu naslage ija temperatura prelazi 20C, a mineralizacija im je vea od 2.000 mg/l. Unutar prve zone moe se izdvojiti velika hidrogeoloka cjelina i to: ravniarsko podruje izgraeno od stijena gornjeg pliocena i kvartara. Hidrogeoloka cjelina "ravniarsko podruje izgraeno od stijena gornjeg pliocena i kvartara" protee se uz rijeku: Savu, Dravu, Vuku i druge vodotoke koji pripadaju slivovima ovih vodotoka. Izgraena je od starijih i mlaih nanosa spomenutih vodotoka. Geoloku podlogu sredinjeg nizinskog dijela slivnog podruja "Vuka", a kojem pripada i podruje Opine, sainjavaju fluvijalne naslage na koje se nadovezuju praporne prainaste gline i kontinentalni prapor koji znatno mijenja svojstva pod djelovanjem vode i smrzavanja. Sondiranjem terena utvreno je da se na dubini od 2-4 m nalazi sporoprocjedna padina, koja gotovo uvijek slijedi vanjsku morfologiju terena. Razine podzemne vode prate povrinu tla i iskljuivo su vertikalnih tendencija. Na razinu podzemnih voda u povrinskom sloju zemljita utjecaj vodotoka nema veeg znaaja. Kada oborine procjeivanjem dostignu sporoprocjednu padinu, nastaje procjeivanje u nia podruja gdje dolazi do dizanja razine podzemne vode, te se javlja prevlaivanje tla.


12


Broj: 42/2002.

d) Pedoloka i biovegetacijska obiljeja

Pedoloka obiljeja podruja opine Vladislavci dio su pedolokih obiljeja ireg prostora. Na postanak i rasprostranjenost razliitih pedolokih jedinica utjecale su osobine reljefa i klime, te vodne prilike. Pedoloke jedinice zastupljene na podruju opine Vladislavci izdvojene su na temelju Pedoloke karte 1:200.000 (A. kori i suradnici: Tla Slavonije i Baranje, Zagreb, 1977. god.), te prema Namjenskoj pedolokoj karti Republike Hrvatske 1:300.000, izraenoj u Zavodu za pedologiju Agronomskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu, 1996. godine. Od ukupno 58 vrsta pedolokih jedinica na podruju Slavonije i Baranje (prema A. kori i suradnici), na podruju opine Vladislavci zastupljene su 3 pedoloke jedinice, navedene u sljedeoj tablici: Tablica br. 12. PEDOLOKE JEDINICE I NJIHOVE KARAKTERISTIKE NA PODRUJU OPINE VLADISLAVCIBroj kartograf. jedinice 24 Naziv kartografske jedinice LESIVIRANO I LESIVIRANO SEMIGLEJNO TLO-na lesu preteno antropogenizirana tla PSEUDOGLEJNO SEMIGLEJNO I EUTRINO SMEE SEMIGLEJNO TLOpreteno antropogenizirana tla MOVARNO AMFIGLEJNO I MOVARNO HIPOGLEJNOdijelom nepotpuno hidromeliorirano Matini supstrat les Nagib % 0-2 Nadmorska visina 90-95 Nain upotrebe oranice Rasprostranjenost Podruje Povuja i Pobsuja - Najvei dio Opine od NW do S i SE Podravina-linija Valpovo-Osijek - mali dijelovi Opine na NE i SE Podravina - mali dijelovi Opine na N, E i S

43

les 0-3 holocenske gline i zamovareni les 90-95 oranice ume ume travnjaci oranice

51

0-2

85-90

Izvor podataka: A. kori i suradnici: Tla Slavonije i Baranje, Zagreb, 1977.

Meu navedenim pedolokim jedinicama, zastupljene su pojedine vrste tala iz grupe automorfnih i hidromorfnih tala. Grupi automorfnih tala pripadaju tla koja ine prijelaz od tipino oraninih tala prema livadskim tlima, a toj grupi pripada i lesivirano i lesivirano semiglejno tlo (kartografska jedinica 24). Pseudoglejna tla na zaravni u nizinama nalaze se na terenima ispod 100 m.n.v., a velikim dijelom su nastala na lesu, te ine prijelaz u nizinska hidromorfna tla. Zasebna kartografska jedinica 51. izdvojena je na teim holocenskim sedimentima (glinama i ilovaama), gdje prevladavaju amfiglejna tla nad hipoglejnim. Prema Namjenskoj pedolokoj karti Republike Hrvatske 1:300.000 (Zavod za pedologiju Agronomskog fakulteta u Zagrebu) od ukupno 65 pedolokih jedinica na prostoru RH, na podruju Osjeko-baranjske upanije izdvojeno je ukupno 26 pedolokih jedinica, dok su na podruju opine Vladislavci izdvojene tri razliite pedoloke jedinice, navedene u sljedeoj tablici:


13


Broj: 42/2002.

Tablica br. 13. POPIS SISTEMATSKIH JEDINICA TALA NAMJENSKE PEDOLOKE KARTE 1:300.000 ZASTUPLJENIH NA PODRUJU OPINE VLADISLAVCIBroj kartirane jedinice 9 Sistemske jedinice tala RENDZINA NA LAPORU Nain koritenja Procjena pogodnosti za (* obradu P-2 N-1 N-1

oranice vonjaci 44 LESIVIRANO NA VAPNENCU I DOLOMITU ume oranice travnjaci 45 SMEE PODZOLASTO travnjaci ume i oranice Izvor podataka: Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zavod za pedologiju - Namjenska pedoloka karta, mjerilo 1:300.000, Zagreb, 1996. god. (* P-2 umjereno ogranieno obradiva tla N-1 privremeno nepogodna tla za obradu

Ovako definirane pedoloke jedinice prikazane su u sloenim pedolokim kombinacijama (kartiranim jedinicama), sastavljene od vie jedinica, dok je procjena pogodnosti za obradu izvrena na temelju dominantne jedinice. Pedoloka jedinica rendzine na laporu najzastupljenija je na podruju Opine pruajui se od sjevera i sjeverozapada Opine, prema jugu i jugoistoku. Lesivirano tlo na vapnencu i dolomitu zastupljeno je na sjeveroistoku Opine, te u manjim podrujima sjeverozapadnog i sredinjeg dijela Opine. Smee podzolasto tlo je zastupljeno tek malim podrujem na jugoistoku podruja. Na podruju opine Vladislavci, od prirodne vegetacije zastupljena je tek tipina travna vegetacija, dok je manji dio pod umskom vegetacijom, u zapadnom i junom dijelu Opine, koji pripada nizinskim mjeovitim umama hrasta lunjaka, jasena i graba, a dijelom i euroamerikih topola. Meutim, najvei dio Opine je pod poljoprivrednim kulturama.e) Geoloka i tektonska obiljeja

Podruje opine Vladislavci izgraeno je od naslaga kvartarne starosti. Preteito se radi o jezersko-barskom lesu pleistocenske starosti koji je predstavljen siltom, pjeskovitim siltom, glinovitim i sitnozrnim pijeskom. Ostatak ine barske i organogeno-barske tvorevine holocenske starosti predstavljene muljem, glinama, pjeksovitim siltom, siltom te organogenim glinovito-jeskovitim siltom. Osnovna je znaajka grae kvartarnih naslaga osjeke Podravine alternacija slojeva gruboklastinih i sitnoklastinih taloina. Gruboklastini materijali su preteno predstavljeni jednolinim pijescima srednjeg do sitnog zrna. To su preteno zrnca kvarca udjel kojeg dosee do 85%. U mineralnom sastavu pijesaka pojavljuju se tinjci, odlomci karbonatnih stijena, feldspati, amfiboli, epidot i granati. Sitnoklastini materijali predstavljeni su prahom,


14


Broj: 42/2002.

pjeskovitim prahom te prainastim do masnim glinama. U mineralnom sastavu prevladavaju zrnca kvarca, a neto su podreeni tinjasti minerali, zatim dolaze feldspati. U tektonskom smislu, ovo se podruje nalazi u poruju istonog dijela Dravske potoline. To je podruje od akovako-vinkovakog timora odijeljeno dubokim ''dravskim potolinskim rasjedom'' i njemu paralelnim rasjedima. Uz ovaj lom koji je bio aktivan kroz cijeli neogen i kvartar, u geolokoj prolosti vrilo se stepeniasto sputanje i produbljivanje potoline. Na sjeveru su oiti tektonski kontakti sa strukturama Baranje, a na istoku sa sloenim strukturama Bake. U tektonskom smislu potolina predstavlja sloeni sinklinorij s brojnim uleknuima i timorskim uzvienjima. Smjer pruanja ovih struktura je od zapada/sjeverozapada prema istoku/jugoistoku, a takav smjer imaju i najvaniji uzduni rasjedi. Sredinja potolinska zona protee se od Benianaca, preko Ernestinova do tektonskih struktura u podruju Vere i Vukovara. Na okolnom podruju najblii pokriveni rasjed prua se na sjeveru koritom Drave, a na jugu pravcem Tomaanci-Semeljci-Keinci. Podruje opine Vladislavci prema seizmikoj makrorajonizaciji spada u zonu seizminosti VII MCS ljestvice.1.1.1.6. Zatieni dijelovi prirode i kulturna dobra a) Zatieni dijelovi prirode

Na podruju opine Vladislavci nema zatienih dijelova prirode.b) Kulturna dobra

Prilikom pristupanja izradi ovog plana od Ministarstva kulture Uprave za zatitu kulturne batine, Konzervatorski odjel u Osijeku, temeljem Zakona o zatiti i ouvanju kulturnih dobara (NN br. 69/99.), zatraeno je utvrivanje Konzervatorske podloge ili utvrivanje sustava mjera zatite nepokretnih dobara na podruju obuhvata Plana. Prema podacima Ministarsva kulture- Uprave za zatitu kulturne batine, Konzervatorskog odjela u Osijeku od 16.12.2002. na podruju opine Vladislavci postoje dvije pojedinano zatiene sakralne graevine. Reformirana kranska crkva u Hrastinu je preventivno zatiena, a parohijska crkva u Dopsinu registrirano kulturno dobro. Od tradicijskog graditeljstva preostale su jedino kua u Hrastinu u Petefijevoj 3, te zgrada bive opine u Vladislavcima koju odlikuje mjeavina urbanog i ruralnog. Na podruju opine Vladislavci nalaze se dva evidentirana arheoloka lokaliteta iz prapovijesnog i antikog razdoblja. 1. 2. VLADISLAVCI, oko 200m jugoistono od eljeznike stanice, antiko nalazite HRASTIN, Gradac, prapovijesno nalazite


15


Broj: 42/2002.

1.1.1.7. Osobitosti krajobraza

Krajolik, krajobraz, pejza (eng. landscape, franc. paysage, njem. Landschaft), definira prvenstveno prirodni ili od ovjekova djelovanja (ili potpuno) obraenu i oblikovanu cjelinu odreenog predjela (ili prostora), koja se oituje svojstvenim fizionomsko-oblikovnim osobinama (lik odreenog kraja). U bio-ekolokom smislu (odnosi se uglavnom na prirodni krajolik) odraava uz oblikovnu komponentu (vanjsko lice) i unutarnji dinamini kompleksni sustav raznolikih ekolokih odnosa i meuutjecaja. Na podruju opine Vladislavci prevladava karakteristian ravniarski kultivirani krajobraz. Na podruju Opine nema podruja koja bi bilo potrebno posebno tititi kao posebno vrijedan krajobraz. 1.1.2. Prostorno razvojne i resursne znaajke1.1.2.1. Prirodni potencijal i koritenje resursa a) Poljoprivredne povrine

Poljoprivredne povrine su vrijedan i neobnovljiv prirodni resurs, te kao takav predstavljaju prirodno bogatstvo koje je stoga i od osobitog dravnog interesa. Poljoprivredne povrine na podruju opine Vladislavci zastupljene su sa 1.583 ha, to ini 78% povrina Opine, a to je udio koji je znatno vei od upanijskog prosjeka, a koji iznosi 64%. Obradive povrine ine ukupno 1.563 ha, a to ini 77,1% ukupnog teritorija Opine, to takoer iznosi znatno vie od prosjeka upanije, a koji iznosi 58%. Obradive povrine ine 98,7% ukupnih poljoprivrednih povrina Opine. U strukturi obradivih povrina 99,5% ine oranice, a ostalih 0,5% pripada vonjacima. U okviru ostalih poljoprivrednih povrina na podruju Opine, 20 ha pripada panjacima, a to ini 1,3% ukupnih poljoprivrednih povrina. Ukupne poljoprivredne povrine opine Vladislavci ine udio od 0,6% ukupnih poljoprivrednih povrina upanije, dok je udio obradivih poljoprivrednih povrina Opine takoer 0,6% (0,64%). U strukturi zemljita, a u okviru ostalih povrina zastupljeni su trstici i bare sa 0,9% povrine Opine, ume 7,6%, to sve ine plodna tla u okviru kategorija poljoprivrednog zemljita. Na ukupno neplodno tlo otpada 13,5% povrine Opine. Prema navedenim podacima i iskazima povrina, najzastupljenija kategorija poljoprivredne povrine sa 78% ukupnog teritorija, te neplodno tlo 13,5% i ume 7,6%. su

U sljedeoj tablici prikazana je struktura zemljita po kategorijama koritenja, a prema podacima Dravne uprave baziranih na podacima Dravne geodetske uprave iz 2001. godine.


16


Broj: 42/2002.

Tablica br. 14. STRUKTURA ZEMLJITA PO KATEGORIJAMA KORITENJA NA PODRUJU OPINE VLADISLAVCIUdio u povrini (%) Ukupne Struktura povrina Obradive Ukupna poljoprivredne povrine povrina Opine povrine Oranice 1.555 99,5 98,2 76,7 Vonjaci 8 0,5 0,5 0,4 Vinogradi Livade Ukupno obradive povrine 1.563 100,0 98,7 77,1 Panjaci 20 1,3 0,9 Ribnjaci Ukupne poljoprivredne povrine 1.583 100,0 78,0 Trstici i bare 19 0,9 ume 155 7,6 Neplodno tlo 272 13,5 Ukupna povrina Opine 2.029 100,0 Izvor podataka: Ured dravne uprave u Osjeko-baranjskoj upaniji-Sluba za gospodarstvo-Odsjek za statistiku-Podaci dravne geodetske uprave, Podrunog ureda Osijek, 2001. god. Ukupno (ha) b) umske povrine

ume i umsko zemljite kao obnovljivi i zato trajni nacionalni resurs proglaeni su Ustavom kao dobro od opeg interesa za Republiku Hrvatsku. Pored ekonomskih koristi ume su znaajne za zdravlje ljudi, a vaan su imbenik i regulator hidrolokih uvjeta. ume su temelj razvitka turistikog i lovnog gospodarstva, a znaajne su i za razvoj drugih gospodarskih grana. umom je pokriveno, odnosno umsko zemljite zauzima, prema podacima iz katastra, oko 155 ha. ume i umsko zemljite imaju udjel od 7,6 % u ukupnim povrinama Opine. ume (umsko zemljite) kojima upravljaju Hrvatske ume (podatak Hrvatskih uma) su zastupljene na 230,72 ha i imaju udjel u ukupnim umskim povrinama Opine od 100 %, dok privatne ume nisu zastupljene. Hrvatske ume, Uprava uma Osijek iskazuje takoer, uz ve spomenuti podatak od 230,72 ha ukupnih uma i umskog zemljita, podatak o obrasloj povrini u iznosu od 223,59 ha. Gospodarenje umama, kao dobru od nacionalnog interesa, povjereno je Poduzeu "Hrvatske ume" p.o. Zagreb, koje u svom sastavu imaju uprave uma, a to je za podruje Osjeko-baranjske upanije Uprava uma Osijek, a koja je nadlena i za podruje opine Vladislavci. U odnosu na pokrivenost podruja umama na razini upanije gdje udjel uma iznosi 27,5%, ume Opine imaju znatno manju (gotovo etverostruko) zastupljenost, odnosno udjel to dovoljno govori o prirodnom siromatvu uma ove Opine. U odnosu na broj stanovnika Opine na 100 ha umskih povrina dolazi 1.370 stanovnika, to je brojano znatno iznad, no kvalitativno znatno ispod prosjeka upanije (289 stanovnika/100 ha) i Drave. Ovo takoer ukazuje na siromatvo uma i umskih povrina na prostoru Opine.


17


Broj: 42/2002.

Promatrajui prostorni raspored, ume su zastupljene, uglavnom, na zapadnom dijelu Opine. Locirane su na dva mjesta i to uma Jabuka i Urbarija, zapadno od naselja Dopsin, te druga vea umska formacija na jugozapadu Opine, na prostoru Dombok i Veliki Koritnjak. U strukturi uma, pod upravom Hrvatskih uma, gospodarske ume imaju udjel od 100%, a ume posebne namjene nisu prisutne. Na podruju opine Vladislavci umama gospodari umarija Osijek koja je organizacijski podijeljena u gospodarske jedinice. Na podruju ove Opine nalazi se gospodarska jedinica Osjeke nizinske ume. Tablica br. 15. OSNOVNI PODACI O UMSKOM FONDU OPINE KOJIM GOSPODARE "HRVATSKE UME"PODACI O UMSKOM FONDU OPINE - UKUPNO Ukupna povrina Povrina uma Postojea drvna uma i umskog (obrasla povrina) Godinji prirast zaliha zemljita (ha) (m) (m) (ha) 230,72 223,59 37.017 1.113 Izvor podataka: Hrvatske ume d.o.o. Zagreb, Uprava uma Podrunica Osijek Etat drvna zaliha za sjeu (m/god.) 249,5

Tablica br. 16. UME OPINE PREMA KATEGORIJAMA, VLASNITVU I GOSPODARENJUUMSKE POVRINE OPINE PREMA KATEGORIJAMA I VLASNITVU UKUPNO LISTAE ETINJAE VLASNITVO ha m ha m ha m PRIVATNO J. PODUZEA 230,72 37.017 230,72 37.017 UKUPNO: 230,72 37.017 230,72 37.017 Izvor podataka: Hrvatske ume d.o.o. Zagreb, Uprava uma Podrunica Osijek

Tablica br. 17. PODACI O UMSKOM FONDU OPINE PO EVIDENCIJI UPRAVE UMA OSIJEKR. br. Uprava uma Osijek umarija 2. Osijek Gospodarska jedinica 3. Osjeke nizinske ume Povrina uma (ha) 4. 230,72 Drvna zaliha (m) 5. 37.017 Godinji teajni prirast (m) 6. 1.113 Godinji sjeivi etat (m) 7. 249,5 NAPOMENA 8.

1.

UKUPNO 230,72 37.017 1.113 249,5 Izvor podataka: Hrvatske ume d.o.o. Zagreb, Uprava uma Podrunica Osijek

Prema vegetacijskoj karti uma Slavonije i Baranje* na prostoru Opine zastupljene su ume hrasta lunjaka sa utilovkom (Genisto elatae-Quercetum roboris). Prema podacima Hrvatskih uma na podruju Opine su prisutne uglavnom prirodne mjeovite ume hrasta lunjaka. U umskom predjelu Dombok, nakon iste sjee kanadskih topola zasaene su sadnice hrasta lunjaka, poljskog jasena i obinog graba te je predjel*

NAPOMENA: Arso kori i suradnici: Tla Slavonije i Baranje; Zagreb, 1977. god.18



Broj: 42/2002.

ponovno uvrten u ume hrasta lunjaka. umske predjele: Dombok, Tuholjka, te krajnji juni dio Jabuke zauzima uma hrasta lunjaka i obinog graba. Sjeverni i sredinji dio umskog predjela Jabuka zauzima uma hrasta lunjaka s velikom utilovkom, varijanta s poljskim jasenom. Uee pojedine vrste u ukupnoj drvnoj zalihi je slijedee: hrast lunjak 78,2 %, grab 17,2 %, ostala tvrda bjelogorica 3,4 %, cer 0,4 %,lipa 0,5 % i ostala meka bjelogorica 0,3%. Problematika uma vezana je uglavnom uz njihovu malu i relativno rascjepkanu povrinu. Mala povrina (uma) uz velik udjel povrina lociranih uz rub prema poljoprivredi moe imati tetne posljedice za zdravstveno stanje uma radi znaajne primjene (uporabe) pesticida u poljoprivrednoj proizvodnji. Ostala problematika vezana je uz negativno djelovanje ovjeka na okoli. Uz rubove uma se odlae smee na za to neprimjerena mjesta koja nemaju niti osnovne uvjete za tu namjenu, neovlateno se sakupljaju sporedni umski proizvodi a sporadino se vri i otuivanje stabala, smanjuju se umske povrine a rade se i zahvati kojima se naruavaju prirodni uvjeti u stanitima.c) Lovita i lovna divlja

Prostor opine Vladislavci, po svojim prirodnim osobinama dobar je za lov i lovno gospodarstvo. U njemu su dijelovi tri zajednika lovita. To su: Zajedniko otvoreno lovite br. 26. Zajedniko otvoreno lovite br. 27. Zajedniko otvoreno lovite br 29

Zajedniko otvoreno lovite br. 26 ustanovljeno je Odlukom Skuptine Osjeko-baranjske upanije (upanijski glasnik br. 5/96.) i to na ukupnoj povrini od 3.297 ha koje se nalazi na podruju opine Vladislavci. Lovite zauzima gotovo cijelu Opinu, izuzetak su sjeveroistoni i jugozapadni dijelovi Opine i pripada panonskom tipu lovita. Dravno vlasnitvo je na 2.371 ha (72%) a privatno vlasnitvo na 923 ha (28%). ume i umsko zemljite su na 331 ha, poljoprivredno zemljite na 2.881 ha a vode na 85 ha od ega vodotoci na 6 ha a movare i bare na 79 ha. U lovitu prirodno obitavaju ili se prvenstveno uzgajaju slijedee vrste divljai: srna obina (60 grla), zec obini (100 kom.), fazan (300 kljunova. Lovno gospodarski kapacitet lovita je slijedei: srna obina (72 grla), zec obini (140 kom.), fazan (650 kljunova). Zajedniko otvoreno lovite br. 27., ustanovljeno je, takoer, Odlukom Skuptine Osjekobaranjske upanije (upanijski glasnik br. 5/96.) i to na ukupnoj povrini od 3.182 ha koje se najveim dijelom nalaze na podruju opine Vladislavci. Preostali dio nalazi se na podruju Grada Osijeka. Lovite zauzima istoni dio Opine i pripada panonskom tipu lovita. Dravno vlasnitvo je na 2.382 ha (75%) a privatno vlasnitvo na 640 ha (20%). ume i umsko zemljite su na 309 ha, poljoprivredno zemljite na 2.713 ha a vode na 160 ha (movare i bare). U lovitu prirodno obitavaju ili se prvenstveno uzgajaju slijedee vrste divljai: srna obina (40 grla), zec obini (100 kom.), fazan (300 kljunova, trka (100 kljunova). Lovno gospodarski kapacitet lovita je slijedei: srna obina (48 grla), zec obini (140 kom.), fazan (650 kljunova), trka (150 kljunova). Zajedniko otvoreno lovite br. 29 ustanovljeno je, kao i prethodna dva lovita ove Opine, Odlukom Skuptine Osjeko-baranjske upanije (upanijski glasnik br. 5/96.) na ukupnoj povrini od 3.222 ha koje se samo svojim malim jugozapadnim dijelom nalazi na podruju opine Vladislavci. Lovite zauzima juni dio Opine i pripada panonskom tipu lovita. Od ukupne povrine (3.222 ha) 2.622 ha je dravno vlasnitvo a 600 ha privatno vlasnitvo.


19


Broj: 42/2002.

ume i umsko zemljite su zastupljeni sa samo 38 ha, poljoprivredno zemljite je na 3.184 ha a 74 ha zauzimaju vode u obliku movara i bara. U lovitu prirodno obitavaju ili se prvenstveno uzgajaju slijedee vrste divljai: srna obina (32 grla), zec obini (70 kom.), fazan (216 kljunova) i trka (156 kljunova). Lovno gospodarski kapacitet lovita je slijedei: srna obina (40 grla), zec obini (88 kom.), fazan (378 kljunova) i trka (234 kljunova).d) Mineralne sirovine

Mineralne sirovine kao prirodni potencijal prostora Opine se uglavnom svodi na opekarsku glinu. U sastavu tla prevladavaju materijali kvartarne starosti-les i lesu sline naslage.1.1.2.2. Gospodarski potencijal a) Gospodarska struktura

Gospodarski potencijal Opine ine poljoprivredni proizvodni prostor kao prirodni potencijal (vie od tri etvrtine prostora Opine), mala povrina gospodarskih uma, izgraeni kapaciteti i stanovnitvo. Opina Vladislavci pripada treoj skupini podruja posebne dravne skrbi zbog izrazitih problema nezaposlenosti, industrijskog i poljoprivrednog restrukturiranja. U gospodarskoj strukturi su po broju subjekata (zajedno s obrtnicima) najvie zastupljeni trgovina i ugostiteljstvo. Tablica br. 18. GOSPODARSKA STRUKTURA PREMA DJELATNOSTIMADjelatnost (prema NKD-u) Poljoprivreda Preraivaka industrija Trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila H. Ugostiteljstvo I. Prijevoz, skladitenje, veze O. Ostale usluge UKUPNO: Izvor podataka: Opina Vladislavci NKD = nacionalna klasifikacija djelatnosti A. D. G. Poslovni subjekti struktura broj % 2 12,5 3 18,7 6 37,5 3 1 1 16 18,7 6,3 6,3 100,0 Zaposlenost struktura broj % 2 1,8 92 82,9 11 9,9 3 2 1 111 2,7 1,8 0,9 100,0

Najvei udio zaposlenih je u preraivakoj industriji (82,9%).


20


Broj: 42/2002.

b) Proizvodne djelatnosti

Proizvodne djelatnosti su zastupljene kroz izgraene kapacitete preraivake industrije: - ''OPEKA'' d.d. Osijek, Pogon Vladislavci-proizvodnja opeke - ''SOLUS'' d.o.o. Vladislavci-proizvodnja metalnih proizvoda - ''MOBILIA'' d.d. u steaju-proizvodnja stolica Proizvodne djelatnosti su vane za Opinu, budui osiguravaju zaposlenost bar dijela stanovnitva.c) Turizam

Podruje opine Vladislavci, otkako je samostalna opina (prije u okviru bive opine Osijek), nije u dosadanjem razvoju zabiljeila razvoj turistiko-ugostiteljskih kapaciteta i sadraja, tako da se moe konstatirati da na podruju Opine nema ugostiteljskih kapaciteta, kako za potrebe domaeg stanovnitva, tako niti za potrebe potencijalnih turista. Meutim, na podruju Opine postoje prirodni potencijali koje je mogue turistiki valorizirati, za potrebe turistiko-rekreacijskih sadraja, kako za potrebe stanovnitva Opine, ali i za budue potrebe turista. Takvo podruje je prostor na sjeveru Opine, sjeverozapadno od Vladislavaca i eljeznike pruge, gdje se nalazi podruje naputenih eksploatacijskih polja, odnosno bivi bajeri Opeke, koji su ureeni kao vodne povrine i namijenjene sportskom ribolovu i ribolovcima. U tu svrhu bajeri su poribljeni od strane Sportskog ribolovnog drutva epin, te su na tako ureenim ribnjacima ureena i ribika mjesta i staze, a ureen je i okoli, te je prostor pogodan za izlete i rekreaciju u prirodi. Ovako ureeni prostori vodnih povrina, ribnjaka prostiru se na oko 20 ha, te omoguuju istovremeni boravak i vie od tisuu ribia istovremeno.


21


Broj: 42/2002.

Na novootvorenom ribnjaku (k..br. 548), nedavno je odrano i ribiko natjecanje na razini dravnog (Carp Cup dragovoljaca Domovinskog rata). Prostor je pogodan i za vikend izletnike, a to omoguuje pristupni put od Vladislavaca do bajera, te ureen okoli sa zaklonima od kie, prostorima za pripremu hrane (rotilji), te ureenim igralitem za djecu. Na podruju opine Vladislavci egzistira i lovite od 3.297 ha, koje je tek manjim dijelom pod umom (oko 400 ha), a ostalo je oranino podruje, gdje obitava razliita divlja karakteristina za ovo podruje (srna, zec, fazan iako se javlja i divlja svinja). O ureenju lovita, te fondu divljai (hranilita), skrbi lovako drutvo, a samo podruje lovita je i potencijalno podruje za razvitak lovnog turizma.d) Eksploatacija mineralnih sirovina

Prirodni potencijal ovoga prostora se i aktivirao u gospodarstvu glede dugogodinje eksploatacije opekarske gline na eksploatacijskom polju ''Vladislavci'' osjeke tvrtke ''Opeka''. Iz katastra eksploatacijskih polja razvidno je veliina odobrenog polja od cca 27,5 ha koje je pri kraju svog eksploatacijskog vijeka, te je pokrenut postupak proirenja tog polja u smjeru sjeverozapada na k..br. 550 i 522 k.o. Vladislavci, veliine cca 12 ha. Proizvodnja opekarskih proizvoda u naselju Vladislavci u sadanjem kapacitetu e se nastaviti i u narednom planskom razdoblju.1.1.2.3. Drutvene djelatnosti a) Uprava

Opina Vladislavci formirana je temeljem Zakona o podrujima upanija, gradova i opina u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, br. 10/97.) i sastavni je dio Osjeko-baranjske upanije sa sjeditem Opine u naselju Vladislavci, a ranije je prostor Opine pripadao bivoj opini Osijek. Opinska uprava smjetena je u zgradi izgraenoj poetkom 20. stoljea, bivih vlastelina Mller i Speiser.b) Odgoj i obrazovanje Djeji vrtii

U naseljima opine Vladislavci ne djeluje niti jedan djeji vrti, a svake godine se pri osnovnoj koli odrava predkolski minimum koji pohaa priblino 30 djece.Osnovno obrazovanje

Na podruju opine Vladislavci djeluje jedna osnovna kola u naselju Vladislavci. Ukupno osnovnim obrazovanjem u Opini obuhvaeno je 234 uenika.


22


Broj: 42/2002.

Tablica br. 19. PODACI O OSNOVNOJ KOLINETO UNUTRANJA NETO POVRINA POVRINA POVRINA PARCELE GRAEVINE SPORTSKE (bez sportske DVORANE (ha) dvorane) (m2) (m2) VRSTE, BROJ I POVRINE VANJSKIH SPORTSKIH TERENA rukometno, koerkako i odbojkako igralite ukupne povrine 4200m2

NAZIV

ADRESA

BROJ BROJ BROJ BROJ RAZREDNIH UIONICA UENIKA DJELATNIKA ODJELA

Kralja O Mate Lovraka Tomislava 75, Vladislavci

20682

2013

310

13

11

234

34

Izvor podataka: Opina Vladislavci (srpanj 2004.)

Prema povrini kolske zgrade kao i prema povrini parcele, a s obzirom na postojei broj djece kola zadovoljava potrebne kriterije.c) Zdravstvo

Zdravstvena zatita u opini Vladislavci provodi se u jednoj ordinaciji ope medicine i jednoj stomatolokoj ambulanti (k. Tomislava) koje su namijenjene podruju sva tri naselja u Opini, za kapacitet 2000 pacijenata. Objekt se nalazi na k.br. 180 ukupne povrine parcele 7112m, a povrina samog objekta je priblino 300m.Izvor podataka: Navedena ustanova (lipanj 2005.) d) Kultura

U Dopsinu se nalazi dom kulture na k..br. 152 k.o. Dopsin. U Hrastinu se nalazi dom kulture na k.br. 93 k.o. Hrastin, pri ovom domu se nalazi i DVD Hrastin odnosno njihovo vatrogasno spremite. U Vladislavcima se nalazi dom kulture na k.br. 388 k.o. Vladislavci. Pri domu kulture djeluje i DVD Vladislavci s tim da se njihovo vatrogasno spremite nalazi na susjednoj parceli k.br. 389.e) Vjerski objekti

Tablica br. 20. VJERSKI OBJEKTINASELJE DOPSIN HRASTIN VLADISLAVCI OBJEKT PRAVOSLAVNA CRKVENA OPTINA REFORMIRANA CRKVENA OPINA RKT UPA "ROENJA SV. IVANA KRSTITELJA" PARCELA k.br.150 k.br.136 i 362 k.br.463



23


Broj: 42/2002.

1.1.2.4. Sport i rekreacija

Od sportskih objekata na podruju Opine nalazi se po jedno nogometno igralite u svakom od naselja, te sportska dvorana pri osnovnoj koli u Vladislavcima kao i po jedan teren za rukomet, koarku i odbojku. Nogometno igralite u Dopsinu nalazi se na k.br. 183/1 i 183/2 k.o. Dopsin ukupne povrine 2,30ha. Nogometno igralite u Hrastinu nalazi se na k.br. 274 k.o. Hrastin ukupne povrine 3,47ha. Nogometno igralite u Vladislavcima nalazi se na k.br. 819 k.o. Vladislavci ukupne povrine 4,32ha.Izvor podataka: Opina Vladislavci (srpanj 2004.) 1.1.2.5. Komunalne djelatnosti

Tablica br. 21. GROBLJANASELJE DOPSIN HRASTIN VLADISLAVCI BROJ KATASTARSKE ESTICE 78 86 695 POVRINA (m2) 3265 13656 5743 IZGRAENOST (%) 60 30 95


Groblja u opini Vladislavci svojom povrinom zadovoljavaju potrebe postojeeg broja stanovnika, ali je groblje u Vladislavcima na gornjoj granici potrebne povrine i gotovo u cijelosti izgraeno.1.1.2.6. Prometni infrastrukturni sustav

Postojee stanje prometnica ne odgovara buduim potrebama i poveanju prometa na promatranom pravcu.a) Cestovni promet

Dravna cesta D7 prolazi kroz dio graevinskih podruja, a prilazi na nju izvan graevinskih podruja nisu usklaeni sa standardima za tu kategoriju ceste. I samo stanje kolnike konstrukcije ne zadovoljava uvjete tekog prometa pri znaajnom intenzitetu prometnog toka. Trasa dravne ceste D7 tangira samu zapadnu granicu Opine, a prometnu prohodnost Opine i pristup do svih naselja Opine osigurava mrea upanijskih i lokalnih cesta. Na podruju Opine nalaze se trase sljedeih razvrstanih cesta:


24


Broj: 42/2002.

Red. broj 1.

Oznaka ceste D7

Opis dionice DRAVNE CESTE GP Duboevica-B. Manastir-Osijek-akovo-GP Sl. amac UPANIJSKE CESTE D7 (Vel. Branjevina)-Vladislavci-Paulin DvorErnestinovo (D518) Dopsin-Vladislavci (4109) LOKALNE CESTE D7 (Vuka)-Hrastovac-Dopsin ( 4110) 4109-Hrastin-Koprivna-odolovci ( 4130)

irina kolnika (m) 7,0

Duljina (km) 1,2

Asfalt (km) 1,20

Nasuti kameni materijal (km) -

1. 2. 1. 2.

4109 4110 L 44107 L 44109

5,0 4,5 3,25 5,0

7,8 2,8 3,6 3,3

7,8 2,8 1,0 3,3

2,6 -

Izvor podataka: ZPO-Osijek

irina kolnika na trasama upanijskih cesta kree se od 4,5-5,0 m, dok je na lokalnim cestama irina i ua, uz to to je dio kolnika lokalnih cesta i nemoderniziran. Osim toga samo voenje trase (pogotovo lokalnih cesta) je dosta usiljeno, te e biti potrebno korigirati trasu na kritinim mjestima, a u skladu s minimalnim elementima pojedine kategorije cesta.b) eljezniki promet

Prostorom Opine prolazi i trasa postojee magistralne pomone eljeznike pruge MP13 (Osijek-Vrpolje). Tehnika brzina na promatranoj dionici je 100 km/h, a nosivost 225 KN/osovini. Na podruju Opine nalaze se dva slubena mjesta: Vladislavci i Vuka-Dopsin. Kako je i navedena pruga u okviru Vc prometnog koridora, potrebno ju je rekonstruirati u skladu s njenom kategorijom u mrei i oekivanim prometom. Tehnoloko zaostajanje je najvie prisutno na podruju signalno-sigurnosnih ureaja.c) Potanski promet

HP-Hrvatska pota d.d. (u daljnjem tekstu : Drutvo) osnovano je radi funkcioniranja potanskog prometa i obavljanja djelatnosti pruanja potanskih i drugih usluga utvrenih Statutom Drutva, a u skladu sa Zakonom i Pravilnikom o poti. Organizacijski dijelovi Drutva su: Uprava Drutva Podruna uprava Drutva Potanska sredita Drutva

Podruna uprava Na razini Slavonije i Baranje ustrojena je u Osijeku Podruna uprava Slavonija kao jedna od etiri podrune uprave Drutva.


25


Broj: 42/2002.

Zadatak podrune uprave Drutva je obavljanje utvrenih programa, procesa i radnih procesa za potanska sredita na svom podruju i to: Organizacija i realizacija potanske tehnologije Organizacija i realizacija kadrovskih poslova Organizacija i realizacija investicija i odravanja Organizacija i realizacija gospodarskih poslova

Potansko sredite Zadatak potanskog sredita je pruanje potanskih i drugih usluga u ime Drutva. Podruja uprava Slavonija u svom sastavu ima 4 Potanska sredita: PS Osijek PS Vukovar PS Poega PS Slavonski Brod

Izvrna jedinica Zbog racionalizacije upravljanja procesa rada, nadzora i kontrole procesa rada, kadrovskih rjeenja i odravanja na podruju Potanskog sredita mogu se osnovati jedna ili vie izvrnih jedinica, koje obuhvaaju odreeni broj potanskih ureda ili programa, proces ili radnih procesa. Na podruju opine Vladislavci nema izvrne jedinice. Potanski ured Potanski uredi obavljaju sve potanske usluge, poslove gotovinskog platnog prometa, usluge ostalog novanog prometa (poslove tednje i isplata po tekuim raunima Hrvatske potanske banke i gotovo svih poslovnih banaka u RH, usluge uplata i isplata po ugovorima), mjenjake poslove, brzojavne usluge, telefonske usluge iz javnih govornica u potama, prodaju maraka i vrijednosnica, te prodaju odreenog asortimana trgovake robe (potanske opreme i pribora, knjiga, novina, cigareta i drugo), kao i prodaju sreaka Hrvatske lutrije. Na podruju obuhvata prostornog plana opine Vladislavci postoje sljedei PU s dostavnim podrujem: 31404 Vladislavci

U sljedeoj tablici prikazani su pokazatelji o potanskoj mrei na podruju Opine:


26


Broj: 42/2002.

Tablica br. 22. POTANSKA MREA OPINEPRIPADAJUE NASELJE BR. STANOV. OBUHVAENIH DOSTAVOM TJEDNO 5x 3x (2-3) x 3. 4. 5. 1.239 545 340 2.124 SVEGA 6. Napomena 7.

POTANSKI URED 1. 31404 VLADISLAVCI

2. Vladislavci Dopsin Hrastin UKUPNO OPINA VLADISLAVCI:

2.124

IZVOR PODATAKA: - HP-Podruna uprava Slavonija - ZPO-OSIJEK Napomena: - Podaci o broju stanovnika su na temelju popisa stanovnitva iz 2001. godine. d) Telekomunikacije i RTV sustav veza Nepokretna mrea

Ustroj javnih telekomunikacija definiran je Zakonom o telekomunikacijama, Pravilnikom o javnim telekomunikacijama u nepokretnoj mrei i Pravilnikom o javnim telekomunikacijama u pokretnoj mrei. Dugorone kontinuirane i redovite aktivnosti HT-a kojima se razvija i unapreuje javna telekomunikacijska djelatnost sadrane su u planovima razvoja HT. Nepokretna mrea u Osjeko-baranjskoj upaniji organizirana je unutar podruja upanije kao etiri pristupna podruja: PP Valpovo, PP Beli Manastir, PP akovo i PP Osijek. Opina Vladislavci pripada u PP Osijek. Pristupno podruje obuhvaa pristupnu centralu s njenom pristupnom mreom i pripadne udaljene pretplatnike stupnjeve s njihovim pristupnim mreama. U svakom pristupnom podruju smjetena je pripadajua pristupna centrala na koju su korisnici prikljueni izravno, posredovanjem komutacijskih vorova UPS-a ili UPM-a, a na podruju opine Vladislavci preko komutacijskih vorova (UPS). Na komutacijske vorove pretplatnici se prikljuuju korisnikim vodovima koji povezuju svakog pojedinog pretplatnika na najblii komutacijski vor koji omoguuje pruanje traenih telekomunikacijskih usluga. Pristupna mrea na podruju opine Vladislavci obuhvaa podruje mjesnog telefonskog prometa i sastoji se od korisnikih ureaja i aparata, sustava prijenosa i jedne ili vie pristupnih centrala. U pristupnoj mrei mogu postojati slijedei vodovi: korisniki izmeu pristupnih centrala i telefonskih aparata i ureaja, spojni izmeu UPS i matinih LC ( PC ). tranzitne, odnosno u

Sve pristupne centrale vezane su spojnim vodovima na decentraliziranoj pristupnoj mrei na tandem-tranzitne centrale.


27


Broj: 42/2002.

Podruje Osjeko-baranjske upanije telekomunikacijski je dobro razvijeno to se odnosi i na podruje opine Vladislavci, te se razvoj pribliio ciljanoj razini razvijenosti Srednje Europe. Proces izgradnje traje i dalje, osobito u podruju mjesnih pristupnih mrea. Komutacija

Stanje komutacija na podruju opine Vladislavci prikazano je u priloenoj tablici br. 23. U veini sluajeva naziv mjesne mree odgovara i nazivu samog naselja. Veina komutacija pokriva jednu mjesnu mreu, meutim ponegdje, a naroito u ruralnim podrujima, jedna komutacija pokriva dvije i vie mjesnih mrea. Naziv prve mjesne mree odgovara uvijek nazivu komutacije. Stanje izgraenosti telekomunikacijske mree prikazano je u sljedeoj tablici: Tablica br. 23. JAVNE TELEKOMUNIKACIJE NA PODRUJU OPINE Red. broj 1. 2. 3. NAZIV MJESTA VLADISLAVCI DOPSIN HRASTIN RANG UPS UPS UPS PODRUJE PREKRIVANJA (MJESNE MREE) Vladislavci Dopsin Hrastin

Izvor podataka: - HT- Hrvatske telekomunikacije d.d.; Regija 4-Istok - ZPO

-

Prijenos

Spojni putovi su veze izmeu komunikacijskih vorova. U mrei javnih telekomunikacija upotrebljavaju se u naelu samo digitalni sustavi prijenosa, SDH (sinkrone digitalne hijerarhije) i PDH (pleziokrone digitalne hijerarhije), s iznimkom korisnikog pristupnog podruja gdje e u duem vremenskom razdoblju prevladavati analogni sustavi s tendencijom da se toka digitalizacije to vie priblii onom korisniku gdje je takav zahtjev ekonomski opravdan. U javnoj telekomunikacijskoj mrei opine Vladislavci upotrebljavaju se sljedei prijenosni mediji: svjetlovodni kabeli, bakreni kabeli.

Razvojni program HT-a predvidio je izgradnju uglavnom svjetlovodnih kabela i kao prijenosnog medija. U razdoblje 1999-2004. godine TK centar Osijek nastavio je izgradnju mree svjetlovodnih spojnih putova povezujui pri tome sve magistralne i pristupne centrale kao i udaljene pretplatnike stupnjeve i multipleksere. Pristup

Pristupna mrea omoguava povezivanje korisnikih terminala ureaja na najblie vorove javne telekomunikacijske mree. Ukupan razvoj ovog segmenta HT-ove mree temeljio se


28


Broj: 42/2002.

do sada na koritenju simetrine bakrene parice kao prijenosnog medija. Izvjestan napredak napravljen je prije dvadesetak godina zamjenom zrano-papirne izolacije ila parice izolacijom od polietilena i PVC-a. Intenzivnom izgradnjom pristupnih mrea u zadnjih nekoliko godina postignuti su zavidni rezultati gotovo u svim mjestima izgraena je ili je pred zavretkom kabelska mjesna mrea. Time je dosegnut jedan od razvojnih ciljeva drutva da svako domainstvo u Hrvatskoj moe imati pristup na javnu telekomunikacijsku mreu.Pokretna mrea

Sustavi javnih telekomunikacija u pokretnoj mrei su: Analogne pokretne mree, Digitalne pokretne mree, Sustav za povezivanje osoba ( paging )

Mobilne mree koriste svesmjerne veze u sustavu globalne pokretne mree-GSM za povezivanje pokretnih i baznih (osnovnih) postaja. To su veze u visokofrekventnom podruju. Bazne (osnovne) postaje su povezane s nadreenom centralom kabelskim sustavom veza. Trenutno su u upotrebi telekomunikacijska mrea u sustavu globalne pokretne mree-GSM i to analogna mrea MOBITEL (099) te digitalne mree CRONET (098) i VIP (091). Na podruju Opine nema izgraenih baznih (osnovnih) postaja, a pokrivenost prostora signalom postie se preko izgraenih osnovnih postaja u susjednim opinama. Implementacija javnih pokretnih mrea zapoela je s razvojem analogne telefonske mree MOBITEL, a njezinoj ekspanziji je jo vie pridonijela izgradnja hrvatskog dijela globalne digitalne (GSM) mree CRONET i VIPNET, a nositelji razvoja su za sada ''T-Mobile Hrvatska''d.o.o. i ''VIPnet'' d.o.o.Radio i TV sustav veza

Na podruju opine Vladislavci nema izgraenih objekata (odailjaa) Radio i TV (u daljnjem tekstu : RTV) sustav veza. Izgraeni objekti "Kapavac" i "Osijek" relativno su blizu granice Opine te pokrivaju cijelo podruje Opine s programima HRT i ostalih TV i radio postaja.1.1.2.7. Energetski sustav a) Proizvodnja i cijevni transport nafte i plina

Na podruju opine Vladislavci nema nalazita ugljikovodika, te nema izgraenih naftovoda i plinovoda. Prostornim i drugim razvojnim planovima se ne predviaju naftovodi, ali se planira plinovod ireg drutvenog znaaja, te mjerno-redukcijska stanica u Vladislavcima. Na podruju Opine nema izgraene distribucijske plinoopskrbne mree, premda se prostornim i drugim planovima razvoja predvia plinoopskrba svih naselja Opine.


29


Broj: 42/2002.

b) Elektroenergetika

Potronja elektrine energije Opskrba elektrinom energijom potroaa na podruju opine Vladislavci ostvaruje se iskljuivo iz elektroenergetske mree Republike Hrvatske, poto na podruju Opine ne postoje postrojenja za proizvodnju elektrine energije. U sljedeoj tablici prikazana je procijenjena potronja elektrine energije u 2003. godini po vrsti potroaa: Tablica br. 24. POTRONJA ELEKTRINE ENERGIJE Red. broj 1. 2. 3. Ukupno: POTROA Kuanstva Gospodarstvo i javni sadraji Javna rasvjeta POTRONJA (kWh) 2,412.396 1,361.884 41.573 3,815.853

Izvor podataka: - HEP-Distribucija d.o.o.; DP "Elektroslavonija" Osijek - ZPO

Prijenos elektrine energije Prijenosna mrea na podruju Opine sadri nadzemne dalekovode na naponskim razinama 400 kV i 110 kV, koji samo prolaze podrujem Opine i nemaju izravnog utjecaja na elektroopskrbu potroaa opine Vladislavci, a to je: DV 400 kV Ernestinovo-erjavinec.

Distribucija elektrine energije Postojea distribucijska mrea na podruju opine Vladislavci sadri graevine na distribucijskim naponskim razinama 10(20) kV i 0,4 kV, te javnu rasvjetu. Na 10(20) kV naponskoj razini izgraeni su nadzemni i kabelski vodovi do svih TS 10/0,4 kV u naseljima i gospodarskih graevina izvan naselja. Postojee trafostanice su uglavnom tipa STS, jedna PTTS i BKTS, a posljednja izgraena je SBTS. Pokazatelji o izgraenoj elektroenergetskoj mrei prikazani su u sljedeoj tablici:


30


Broj: 42/2002.

Tablica br. 25. ELEKTROENERGETSKI SUSTAV NA PODRUJU OPINENAPONSKA RAZINA (kV) VRSTA OBJEKTA JEDINICA MJERE IZNOS 8 10,891 0,915 1,52 8

TS kom DV km 10 KB km Energetski MVA trafo 10(20)/0,4 kV kom Izvor podataka: - HEP-Distribucija d.o.o.; DP "Elektroslavonija" Osijek - ZPO

Niskonaponska 0,4 kV mrea je najveim dijelom izgraena po krovovima na krovnim stalcima. Javna rasvjeta izgraena je tek u jednoj ulici naselja Vladislavci. U ostalim ulicama naselja Opine javna rasvjeta praktiki ne postoji.1.1.2.8. Vodnogospodarski sustav a) Vodoopskrba

Vodoopskrba stanovnika i svih ostalih korisnika vode na prostoru opine Vladislavci nije rijeena iz Javnog vodoopskrbnog sustava Stanovnici se vodom opskrbljuju uglavnom iz vlastitih izvorita (buenih ili kopanih bunara sa hidroforskim ureajem ili bez ureaja) to uz nerijeeno odvoenje sanitarnih i otpadnih voda predstavlja potencijalnu opasnost za zdravlje. Voda koja se zahvaa esto je oneiena budui se u blizini bunara nalaze staje a u poljoprivrednoj proizvodnji se koriste znaajne koliine umjetnih gnojiva i drugih kemijskih preparata to se kiom ispiru i posredno dolaze do zahvatnih graevina. Vodoopskrbni sustav ne postoji niti u jednom naselju.b) Odvodnja otpadnih voda

Naselja s podruja opine Vladislavci nemaju javni sustav odvodnje otpadnih voda. Otpadne vode koje se pojavljuju u domainstvima, ustanovama i industriji/obrtu rjeavaju se lokalno. Rije je o izvedenim sabirnim jamama koje su uglavnom propusnog tipa tj. sva otpadna voda bez prerade zavri u podzemlju. Vodonepropusne sabirne jame periodiki se prazne te vjerojatno opet zavravaju u prirodi (melioracijski kanali) bez ikakvog proiavanja. Poveana potronja pitke vode uzrokuje i viestruko poveanje tetnih tvari u podzemlju putem veih koliina oneiene (otpadne) vode. Postojee stanje glede odvodnje otpadnih voda je takvo da se rjeavanje problema odvodnje, uz rjeavanje vodoopskrbe, postavlja meu prioritetne poslove Opini. Oborinske vode odvode se mreom kanala uz prometnice prema sustavu melioracijske odvodnje.


31


Broj: 42/2002.

c) Ureenje vodotoka i drugih voda i obrana od poplava

Odlukom Vlade Republike Hrvatske o utvrivanju slivnih podruja opina Vladislavci pripada Slivnom podruju "Vuka. Slivno podruje "Vuka" ukupne je povrine 1.793,28 km. Sama rijeka Vuka, ukupne povrine sliva u iznosu od 1.123,52 km, izvire u blizini naselja Pauje (opina Levanjska Varo) na obroncima planine Krndija, a ulijeva se u rijeku Dunav u sreditu Vukovara u km 1333+055. Podrujem opine Vladislavci prolazi u duini od 8,3 km od kojih je 3,7 km posve na podruju Opine a preostali dio od4,6 km kao granini vodotok sa susjednom opinom. Vuka tee od zapada prema istoku prolazei od izvora najprije prirodnom dolinom u brdovitom terenu s izrazitim uzdunim padovima, a nizvodno od desnog pritoka GorjanPunitovci (podruje opina Punitovci i Gorjani) pa do ua u Dunav, dakle i du opine Vladislavci, postaje izrazito ravniarski vodotok s brojnim meandrima od kojih su neki presjeeni prokopima. Dionica rijeke Vuke koja prolazi podrujem opine Vladislavciu potpunosti je regulirana. Provedenim regulacijskim radovima od ua u rijeku Dunav pa sve do ceste akovo-Osijek, stvoreni su uvjeti odvodnje suvinih voda na svim pritocima rijeke Vuke u lijevom i desnom zaobalju. Najznaajniji pritok rijeke Vuke u lijevom zaobalju je Bobotski kanal. Ue Bobotskog kanala u rijeku Vuku je u km 3+626 kod naselja Luac, sjeverozapadno od Vukovara. Kanal je dugaak 38 km, a poetak mu je na prostoru opine Vladislavci. U cilju zatite naselja i obradivih povrina od poplava tranzitnih voda uz Bobotski kanal su izgraeni obostrani nasipi u duini od 28 km, od ega se samo mali dio nalazi na podruju Opine. U cilju zatite naselja i obradivih povrina od poplava tranzitnih voda, uz Vuku su takoer izgraeni obostrani nasipi. U razdoblju do 1978.-1981, nizvodno na podruju susjedne Opine, izveden je prokop Dvor duine 1.800 m i izgraena istoimena crpna postaja kapaciteta 20 m/s, smjetena uz cestu izmeu naselja Paulin Dvor i Ernestinovo. Osnovna funkcija joj je zatita od tetnog djelovanja voda kao i reguliranje razine podzemnih voda. Putanjem u rad crpne postaje Dvor odvodnja na podruju bive bare Palae (Prostor bare Palaa obuhvaa i najvei dio opine Vladislavci) bila je veim dijelom dobro rijeena. U meuvremenu je izvedena rekonstrukcija Bobotskog kanala na ovom dijeli trase sukladno novim uvjetima. Tijekom Domovinskog rata crpna postaja je potpuno unitena, a do njene potpune obnove putene su u pogon lokalne crpne postaje. Gospodarstvo ovog podruja trpjelo je velike tete zbog nemogunosti kvalitetne obrane od poplava. Crpna postaja Dvor u cijelosti je obnovljena i stavljena u funkciju. Na podruju opine Vladislavci nisu utvreni inundacijski pojasevi na vodotocima i drugim leitima voda.d) Melioracijska odvodnja i navodnjavanje

Melioracijska odvodnja Odvodnja suvinih voda je znaajna i rairena tehnika mjera u nizinskom dijelu podruja uz Dravu i Dunav u Republici Hrvatskoj. Sustav melioracijske odvodnje omoguuje bre i pogodnije otjecanje povrinskih i podzemnih voda i osigurava povoljnije uvjete koritenja zemljita te obavljanja gospodarskih i drugih djelatnosti.


32


Broj: 42/2002.

Podrujem opine prolazi rijeka Vuka koja je osnovni odvodnik sliva i koja prikupljene vode odvodi u rijeku Dunav. Sjevernim dijelom opine poloen je vodotok Korpa iji je nastavak Bobotski kanal. Najznaajniji melioracijski vodotok (melioracijski kanal I reda), pritok rijeke Vuke u lijevom zaobalju, a koji djelomino prolazi opinom Vladislavci je Bobotski kanal. Realizacijom ovog kanala prostor bive bare Palaa je isuen te su na ovom podruju nastala plodna obradiva tla. Obzirom na ograniene mogunosti sputanja nivelete dna Bobotskog kanala radi gravitacijske odvodnje okolnih niskih terena, izgraene su crpne postaje Sele (Q=0,5 m/s) i Rudine (Q=1,0 m/s) u lijevom zaobalju, te Vrbik (Q=0,5 m/s) i Ernestinovo (Q=0,5 m/s) u desnom zaobalju, a recipijent Bobotski kanal izveden je s obostranim popratnim nasipima. Na podruju opine Vladislavci nema crpnih postaja. Melioracijsko navodnjavanje Nedostatak vode u kritinom agro vegetacijskom razdoblju je uslijed klimatskih promjena u posljednjih dvadesetak godina sve izraeniji, a naroito su ugroene visoko akumulacijske kulture (sjemenske). Kako bi se tete svele na minimalnu moguu mjeru potrebna je primjena suvremenih tehnologija obrade tla i izgradnja melioracijskog sustava za navodnjavanje. Melioracijski sustavi za navodnjavanje na Slivnom podruju "Vuka", koji obuhvaaju adekvatne crpne postaje i ustave kao trajne objekte, nisu izgraeni (osim ustave Krndija na rijeci Vuki u km 71+630 koja slui za zaustavljanje i akumuliranje vode u Vuki i kanalskoj mrei).1.1.2.9. Postupanje s otpadom

Sva tri naselja iz sastava opine Vladislavci ukljuena su u sustav organiziranog prikupljanja i uklanjanja komunalnog otpada grada Osijeka. Komunalni otpad se odlae u kante ili vree te vozilima za odvoz otpada jednom tjedno odvozi izvan podruja Opine. Konano mjesto odlaganja otpada je odlagalite komunalnog otpada grada Osijeka ''Lonanica''. U smislu prikupljanja glomaznog otpada u sva tri naselja se dovoze kontejneri jednom tjedno. Organiziranog prikupljanja sekundarnih sirovina nema. Neureena (divlja) odlagalita kartirana u PP Osjeko-baranjske kod naselja Vladislavci i Dopsinu su u meuvremenu sanirana, preostalo je samo odlagalite ''Panjak'' jugoistono od naselja Hrastin, veliine cca 3 ha.1.1.2.10. Stanje okolia a) Oneienje voda

Dravnim planom za zatitu voda (NN, 8/99.), u cilju provedbe zatite voda od oneiavanja odreena je kategorizacija voda. Za rijeku Vuku, koja prolazi i podrujem opine Vladislavci, propisana je II kategorija-vode koje se u prirodnom stanju mogu koristiti za kupanje i rekreaciju, za sportove na vodi, za uzgoj riba (ciprinidi) ili koje se nakon odgovarajueg proiavanja mogu koristiti za pie i druge namjene u industriji. Analizom vode odreuju se vrijednosti sljedeih pokazatelja: A-fizikalno-kemijski (pH, alkalitet, elektrina vodljivost), B-reim kisika (otopljeni kisik, zasienje kisikom, KPK (KMnO4), BPK5), C-hranjive tvari (amonij, nitriti, nitrati, ukupni duik, ukupni fosfor), Dmikrobioloki (broj koliformnih bakterija, broj fekalnih koliforma, broj aerobnih bakterija), Ebioloki (indeks saprobnosti, biotiki indeks, stupanj trofije) i ostali pokazatelji (vodostaj,


33


Broj: 42/2002.

protok, temperatura zraka, temperatura vode, suspendirana tvar, ostatak ukupni, ostatak fiksirani, ostatak sagorivi, KPK-Cr, fosfati), F-metali (bakar, cink, kadmij, krom, nikal, olovo iva) i G-organski spojevi (mineralna ulja, fenoli ukupno, poliklorirani bifenili-PCB, lindan, DDT). Voda rijeke Vuke uzorkuje se nizvodnije, kod mosta na cesti Nutar-Bradin (podruje opine Nutar). Temeljem Uredbe o klasifikaciji voda (NN 77/98), a prema analizi uzetih uzoraka u 2003.g., kakvoa voda rijeke Vuke prema skupinama pokazatelja B, C, D odgovara III vrsti, a prema skupini pokazatelja E odgovara II vrsti. Promatrano prema pojedinim pokazateljima iz skupine A, rijeka Vuka je I vrste prema vrijednostima pokazatelja pH vrijednosti i alkaliteta, a II vrste prema el. vodljivosti. , Povrinske vode u kanalima izloene su utjecajima kemijskih preparata koji se koriste u poljoprivredi a injenica da su stanovnici bez izgraenog sustava za odvodnju i proiavanje otpadnih voda ipak neto govori o kvaliteti najpliih vodonosnih slojeva u podzemlju. Naime, sada otpadne vode direktno i bez proiavanja zavravaju u kanalskoj mrei (prepumpavanjem) ili podzemlju (procjeivanjem

Documents

PPUO Vladislavci-Usvojen Plan