PPUO Sveti Filip i Jakov TEKST

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE

SVETI FILIP I JAKOV

ZADARSKA �UPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE ZADAR, o�ujak 2002.

Stipe T Brcic

Prostorni plan uređenja općine Sv. Filip i Jakov OBRAZLO�ENJE

Zadarska �upanija � Zavod za prostorno uređenje str. 2



I. OBRAZLO�ENJE 1. POLAZI�TA........................................................................................................................... 4 1.1. Polo�aj, značaj i posebnosti područja Općine u odnosu na prostor i sustave �upanije i Dr�ave................................................................................................ 4 2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA............................................................... 18 2.1. Ciljevi prostornog razvoja �upanijskog značaja .............................................................. 18 2.2. Ciljevi prostornog razvoja općinskog značaja................................................................. 20 2.3. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području Općine................................................. 22 3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA ..................................................................................... 25 3.1. Prikaz prostornog razvoja na području Općine u odnosu na prostornu i gospodarsku strukturu �upanije.................................................................................... 25 3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i kori�tenje povr�ina....................................... 26 3.3. Prikaz gospodarskih i dru�tvenih djelatnosti................................................................... 31 3.4. Uvjeti kori�tenja, uređenja i za�tite prostora................................................................... 32 3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava...................................................................................... 38 3.6. Postupanje s otpadom................................................................................................... 43 3.7. Sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoli�..................................................................... 44 II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE 0. OPĆE ODREDBE ................................................................................................................ 45 1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENA POVR�INA NA PODRUČJU OPĆINE SV. FILIP I JAKOV. 46 2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA................................................................................... 47 2.1. Građevine od va�nosti za Dr�avu i �upaniju .................................................................. 47 2.2. Građevinska područja naselja........................................................................................ 47 2.3. Izgrađene strukture van naselja..................................................................................... 64 2.4. Izgradnja i uređenje prostora/povr�ina izvan građevinskih područja ............................... 72 3. UVJETI SMJE�TAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI...................................................... 76 Naselja obalnog pojasa � Sv. Filip i Jakov, Sv. Petar i Turanj ............................................... 77 Naselja zaobalja � Donje Ra�tane, Gornje Ra�tane i Sikovo ................................................ 78 4. UVJETI SMJE�TAJA DRU�TVENIH DJELATNOSTI ........................................................... 80 5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVR�INA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA....................................................................... 83 6. MJERE ZA�TITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA.................................................................................... 89 7. POSTUPANJE S OTPADOM ............................................................................................... 90 8. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNIH UTJECAJA NA OKOLI� .......................................... 91 9. MJERE PROVEDBE PLANA................................................................................................ 95 9.1. Obveza izrade prostornih planova ................................................................................. 95 9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera................................................................... 98 9.3. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni............................ 98



I. OBRAZLO�ENJE 1. POLAZI�TA

1.1. Polo�aj, značaj i posebnosti područja Općine u odnosu na prostor i sustave �upanije i Dr�ave Zadarska �upanija je vrlo slo�ena prostorna struktura s izrazitim posebnostima i raznolikostima u gotovo svim područjima od demografskog do gospodarskog. Zadarska �upanija po svom zemljopisnom polo�aju zauzima ključno mjesto u dr�avi. �upanija graniči s dvije susjedne �upanije, Ličko-senjskom i �ibensko-kninskom, te ima i dr�avnu granicu prema Bosni i Hercegovini i međunarodnu granicu na moru dugu preko 80 km. Zadarska �upanija kao dio �ire regije �upanija jadranske Hrvatske ima specifičan status u povezivanju sjevera ,i juga ove regije, gdje u prometnom pogledu zauzima centralno mjesto u povezivanju sjeverne i ju�ne Hrvatske, kako u cestovnom tako i �eljezničkom prometu. Kroz ovu �upaniju prolazi trasa Jadranske autoceste, koja će u budućnosti biti sastavni dio međunarodno kategoriziranog Jonskog prometnog pravca, kao i �eljeznički pravci u smjeru sjever-jug. Glede pomorskih pravaca treba istaknuti du�jadranski obalni pravac, ali posebice, nedovoljno valoriziran, međunarodni trajektni pravac Zadar - Ancona, kao jedan od va�nih smjerova i najkraće veze srednje Europe preko Zagreba i Zadra prema Italiji ju�no od Rima. Ovu činjenicu posebice afirmira jak prometni pravac Zadar - Maslenički most - tunel Sv.Rok - Zagreb. Zadarsko područje zajedno sa Splitom i �ibenikom ulazi u glavne okosnice razvoja Ju�ne Hrvatske čiji se razvitak temelji prvenstveno na industriji, turizmu i poljoprivredi. Općina Sveti Filip i Jakov (u daljnjem tekstu Općina), gravitira prema gradovima Zadar i Biograd na Moru. Područje Općine obuhvaća dvije prirodno-geografske cjeline: kopneni i u manjem dijelu otočni dio koje se s prostorno�razvojnog aspekta diferenciraju u tri cjeline: obala, otoci i zaobalje. Općina je smje�tena u JI dijelu Zadarske �upanije. Okru�ena je područjem grada Biograda na Moru s JI strane, na SI područjem općine Polača, na S područjem grada Benkovca, na SZ područjem općine Suko�an, s ju�ne strane je more Pa�manskog kanala. Smje�tena je na 44° sjeverne geografske �irine i 15° istočne geografske du�ine. Općina obuhvaća povr�inu od 47,3 km², na kojoj �ivi 4.599 stanovnika (prema popisu pučanstva iz 1991. godine). Gustoća naseljenosti iznosi 97 stanovnika po km². Sukladno postavkama Prostornog plana Zadarske �upanije, područje Općine Sv. Filip i Jakov prostire se unutar dvije veće fizionomske cjeline i to: I. Zadarska urbana regija (kopneni dio) II. Zadarsko-biogradski otoci (otočni dio) I. Zadarskoj urbanoj regiji pripada 6 naselja: 1. Donje Ra�tane 2. Gornje Ra�tane 3. Sikovo 4. Sveti Filip i Jakov 5. Sveti Petar 6. Turanj II. Zadarsko-biogradskim otocima pripada 1 naselje na 1 naseljenom otoku: 1. Babac - na istoimenom otoku 2. Otok Frmić (nenaseljen) 3. Otok Planac (nenaseljen). Iako Prostorni plan Zadarske �upanije (PPZ�) svrstava zaobalna naselja (Donje i Gornje Ra�tane, te Sikovo) u zadarsku urbanu regiju, ta naselja su ipak tipična ravnokotarska naselja. Razvojna struktura Općine je tipična za gotovo sve morsko orijentirane općine � visoka koncentracija naseljenosti i djelatnosti na obali, za razliku od zaobalja i otoka koji su rijetko naseljeni, a u slučaju ove općine, otoci su nenaseljeni (prema kategorizaciji otočkih skupina Prostornog plana Zadarske �upanije (PPZ�)).



Du�ina pripadajuće morske obale Općine Sv. Filip i Jakov na kopnu i otocima vidljiva je iz sljedećih podataka:

Prostorna zona duljina obale (km) % ukupne duljine Kopno: Sv. Filip i Jakov 1,91 11,26 Sv. Petar 5,21 30,72 Turanj 3,93 23,17 u k u p n o k o p no 11,05 65,15 Otoci: Babac 4,63 27,30 Frmić 0,26 1,53 Planac 1,02 6,01 u k u p n o o t o c i 5,91 34,85 u k u p n o općina Sv. Filip i Jakov 16,96 100

S obzirom na pripadajuću du�inu obale otoka i kopna iz navedenih podataka očigledno je da je obala nerazvedena, za razliku od ostalih obalnih i otočnih područja Zadarske �upanije. Sredi�te Općine, istoimeno naselje Sv. Filip i Jakov, je najveće urbano sredi�te i najbrojnije naselje u Općini. U hijerarhiji i sustavu naselja prema PPZ�-u, Sv. Filip i Jakov ima ulogu općinskog sredi�ta, kome gravitiraju okolna naselja. Taj utjecaj je ograničen zbog utjecaja oblji�njih jačih i jakih razvojnih sredi�ta - gradovi Biograd na Moru i Zadar. Sv. Filip i Jakov je administrativno, privredno i kulturno sredi�te Općine. Općina Sv. Filip i Jakov ima prirodne potencijale koji pru�aju mogućnosti za daljnji razvoj. One se zasnivaju na povoljnim zemljopisnim i geoprometnim obilje�jima prostora: • maritimna eksponiranost • plodna kontaktna zona s Ravnim kotarima • zalihe vode u neposrednoj blizini • mediteranska klima • prometna povezanost Jadranskom turističkom magistralom (JTC) u pravcu SZ-JI. 1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru

Naselja i stanovni�tvo Općini Sv. Filip i Jakov pripadaju sljedeća naselja: Donje i Gornje Ra�tane, Sikovo, Sveti Filip i Jakov, Sveti Petar i Turanj (s naseljem Babac). Dakle, ukupno 6 naselja. Gradova nema. Općina obuhvaća 1,32% teritorija �upanije, a prema veličini teritorija kojeg obuhvaća, nalazi se na 21. mjestu među općinama i gradovima �upanije. Prema broju stanovnika, Općina se nalazi na 10. mjestu među općinama i gradovima �upanije, a u njoj �ivi 2,1% stanovnika �upanije. Po gustoći naseljenosti, Općina zauzima 9. mjesto među općinama i gradovima �upanije. TABLICA 1: PODACI O POVR�INI, STANOVNICIMA, STANOVIMA I DOMAĆINSTVIMA, TE GUSTOĆA NASELJENOSTI U ODNOSU NA �UPANIJU

STANOVNICI STANOVI DOMAĆINSTVA Povr�ina

Popis 1981 Popis 1991 Popis 1991 Popis 1981 Popis 1991

Gustoća naseljenosti

JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE

km2 % broj % broj % broj % broj % broj % stan/km2

�upanija ukup. 3.643,33 100.0 197.152 100.0 214.614 100.0 84.819 100.0 49.361 100.0 59.122 100.00 59

Sv. Filip i Jakov 47,29 1.3 4.125 2.1 4.599 2.1 1.939 2.3 939 0.21 1.153 1.95 97

1. D. Ra�tane 4,87 - 527 - 537 - 114 - 107 - 127 - 110

2. G. Ra�tane 6,66 - 503 - 591 - 116 - 88 - 127 - 88

3. Sikovo 12,69 - 477 - 497 - 109 - 87 - 99 - 39

4. Sv. Filip i Jakov 10,97 - 1451 - 1645 - 775 - 344 - 425 - 150

5. Sv. Petar 7,77 - 241 - 267 - 255 - 63 - 79 - 34

6. Turanj 4,33 - 926 - 1062 - 570 - 250 - 296 - 245



TABLICA 2: PODACI O POVR�INI, STANOVNICIMA I GUSTOĆI NASELJENOSTI 1991. GOD. U ODNOSU NA GEOGRAFSKA PODRUČJA Stanovnici Gustoća naseljenosti

(st/km2) Povr�ina Popis 1981. Popis 1991. Popis

1981. Popis 1991.

ZADARSKA �UPANIJA Općina Sv. Filip i Jakov km2

udio u povr.

općine %

broj % broj % broj broj

Obalno čl. 45. Zakona o prostornom uređenju

23,07 48,78 2618 63,47 2974 64,67 114 129

Otočno čl. 45. Zakona o prostornom uređenju

otoci nenaseljeni * * * * * * *

Kontinentalno granično - - - - - - - -

Ostalo 24,22 51,22 1507 36,53 1625 35,33 62 67

O p ć i n a u k u p n o 47,29 100 4125 100 4599 100 87 97

* Naselje na Babcu je evidentirano u svojstvu naselja Turanj 1.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke

Prostorno-razvojna struktura Sukladno postavkama Prostornog plana Zadarske �upanije područje Općine Sv. Filip i Jakov prostire se unutar dvije veće fizionomske cjeline i to: I. Zadarska urbana regija (kopneni dio) II. Zadarsko-biogradski otoci (otočni dio) Prostor Općine je uglavnom podijeljen na obalni i zaobalni dio. Neznatna povr�ina otpada na otoke i otočiće koji su definirani PPZ�-om kao �nenaseljeni� otoci�. Obala je gospodarski najrazvijenije područje Općine sa svim karakteristikama rivijere. Unutra�njost ima ruralne karakteristike zaobalja. Zbog specifičnosti prostora pojedninih mikro cjelina unutar granica Općine Sv. Filip i Jakov, Planom se detaljnije razrađuju manje prostorno-razvojne zone unutar PPZ�-om utvrđenih fizionomskih cjelina i to na sljedeći način: I. Zadarska urbana regija:

1. obalni pojas 2. zaobalje

II. Zadarsko-biogradski otoci: 3. nenaseljeni otoci

1. Obalni pojas obuhvaća naselja koja se ni�u uz samu morsku obalu od sjeverozapada prema

jugoistoku. To su naselja: Sv. Petar, Turanj i Sv. Filip i Jakov. Ovo je daleko najrazvijenija i urbano najopremljenija prostorno razvojna zona unutar područja Općine.

2. Zaobalje je kontaktno područje između obalnog pojasa i prostrane zaravni Ravnih Kotara, koja

se naslanja na područje Općine Sv. Filip i Jakov. 3. Nenaseljeni otoci obuhvaćaju mali broj nenaseljenih otoka i otoćića. To su otoci Babac, Frmić i

Planac. Prirodne značajke prostora

Reljef i geomorfolo�ka osnova Prostor Općine spada u dio Dalmatinske obale gdje su se planinski lanci Dinarida udaljili od same obale, pa je stoga prete�no uravnjen s mjestimično izdignutim terenima do nivoa bre�uljaka. Rijetko gdje visine se�u preko 100 m nadmorske visine. Najveći vrhovi koji su prete�no udaljeni oko 1,4 km od obale su: Pećina, SI od Sv. Petra, visine 156 m i Crni krug, SZ od Turnja, visine 138 m. Između njih je Gradina, visine 154 m. Dakle reljef je statičan, �to opet odudara od uobičajene dinamike reljefa Zadarske �upanije.



Ovim prostorom dominira mlađa morfolo�ka evolucija u neogenu. Izmjenjuju se karbonatna bila i fli�ne, često mlađim naslagama prekrivene udoline. Već je nagla�eno da bila rijetko prelaze 150 m visine. Uglavnom su vapnenačka, kredne ili tercijarne starosti, a udoline su laporne i pje�čenjačke, eocenske starosti, no zbog poremećenosti sjevernodalmatinskih bora ima i slučajeva da su fli�ne zone izdignute, a karbonatne spu�tene. Zbog procesa mlađe evolucije reljefa u pleistocenu i postpleistocenu, često su fli�ne zone pro�irene ili prekrivene značajnim zonama aluvijalnih ravni. Ova izmjena antiklinala i sinklinala glavna je morfostrukturna značajka ovog područja i bitno se odra�ava na gospodarstvo i mogućnosti njegova razvoja. Na krajnjem SI Općine veliki dio prostora pripada Vranskom polju koje je građeno od jezerskih sedimenata �to upućuje na povremeno plavljenje Vranskog jezera u toku evolucije ovog prostora ili su čak vezani za doba pleistocena i postanak samog jezera. Iz navedenih obilje�ja terena jasno je da mineralnih sirovina nema.

Pedolo�ka osnova tla

red i klasa pogodnosti

podklasa pogodnosti

broj dominantna tla

ostale jedinice tla

P-3 sk2, p2 31 antropogena fli�nih i kr�kih sinklinala i koluvija

Rendzina na fli�u (laporu) Sirozem silikatno �karbonatan Močvarno �glejno Pseudoglej obronačni, Koluvij

N-2 st2, du1, p1 61 crnica vapnenačko dolomitna

Smeđe tlo na vapnencu i dolomitu Rendzina na tro�ini vapnenca Lesivirana na vapnencu i dolomitu

N-2 st1, du2, p1 55 crvenica plitka i srednje duboka

Smeđe tlo na vapnencu i dolomitu Rendzina na tro�ini vapnenca Lesivirana na vapnencu i dolomitu

P-2 dro, v, p1 12 hidromeliorirano aluvijalno (fluvisol)

Smeđe tlo na vapnencu Vapneno dolomitna crnica Antropogena

N-2 ka, st1,dr2,p3

54 kamenjar Crnica vapnenačko dolomitna Rendzina, smeđe na vapnencu Crvenica

N-2 n,st2,du2, p1

53 Euterično smeđe na eruptivima i drugim bazama bogatim nanosima

Ranker euterični, Kiselo smeđe, Lesivirano, Rendzina



P-3 vt, n, p1 21 Euterično smeđe na fli�u ili mekom vapnencu

Rendzina na laporu, Lesivirano, Smeđe na vapnencu i dolomitu, Sirozem silikatno-karbonatni

P-2 st2, p1 15 Crvenica lesivirana i tipična duboka

Crnica vapnenačko-dolomitna, Smeđe na vapnencu i dolomitu

Izvor: Namjenska pedolo�ka karta, Zavod za pedologiju Agronomskog fakulteta Sveučili�ta u Zagrebu, 1996.godine Obja�njenje kratica N � 2: trajno nepogodna tla za obradu P � 3: ograničeno obradiva tla P � 2: umjereno ograničeno obradiva tla stjenovitost st1: > 50% stijena st2: < 50% stijena stupanj osjetljivosti prema kemijskim polutantima p1: slaba osjetljivost p2: umjerena osjetljivost p3: jaka osjetljivost skeletnost: sk1: > 50% skeleta sk2: < 50% skeleta dubina tla du1:<30 cm du2:<60 cm dreniranost dro = slaba dr2 = ekscesivna v = stagnirajuće povr�inske vode ka = kamenitost vt = vertičnost, > 30% gline n = nagib terena > 15 i/ili 30% Raspored tala je sljedeći: • broj 54 zastupljen je na otoku Babcu, Frmiću i Plancu • brojevi 15, 31 i 61 zastupljeni su na obalnom pojasu • brojevi 21, 53, 54, 55 i 12 zastupljeni su u zaobalju. Crvenica je zastupljena du� cijelog obalnog pojasa. Uz zadovoljavanje određenih uvjeta predstavlja značajan plodni potencijal. Smeđa karbonatna tla na kvartarnim ilovinama zastupljena su oko naselja Sv. Filip i Jakov i Turanj te se smatraju najboljim vinogradarskim tlima ovoga prostora. Dio Vranskog polja koje se�e u administrativne granice Općine su mineralna močvarna tla, također plodna.

Biljni pokrov Uvjetovano podlogom i klimatskim obilje�jima na području Općine, diferenciraju se dvije osnovne skupine: 1. Otoci i priobalje gdje je makija najzastupljenija, te u manjem mjerilu planski zametnute

zajednice alepskog bora, koje se najvećim dijelom nalaze na području Sv. Filipa i Jakova i Turnja.

2. Zaobalje gdje dominiraju polja. Ipak na području Gornjeg Ra�tana nalazi se degradirana zajednica panjače hrasta medunca. Ostale povr�ine su prekrivene makijom.

Bitno je naglasiti da su navedene biljne zajednice uglavnom autohtone. Međutim, neplanskim gospodarenjem danas se na ovim prostorima mogu naći razni degradirani stadiji makije, koji mjestimično prelaze u kr�ke pa�njake i gole kamenjare.

Hidrogeologija Prema navedenom petrominerolo�kom sastavu koji dominira u građi terena Općine, voda koja se nađe na povr�ini prodire u podzemlje te je na taj način onemogućeno stvaranje akumulacije na povr�ini, a



isto tako ote�ano je slijediti vodene tokove u podzemlju. Isti uvjeti vrijede i za eventualne zagađivače, koji bi na taj način vrlo lako prodrli u unutra�njost i onečistili i podzemne tokove. Međutim, Vransko polje i jezero spadaju u vodom izrazito bogata područja u kr�kim uvjetima. Podzemne vode se ovdje prazne preko niza kr�kih izvora, od kojih većina nije pod uplivom mora pa su pogodni za kaptiranje vode. Postojeći kapaciteti su tek neznatno iskori�teni. U Vranskom polju koristi se oko 125 l/sek vode u su�nom razdoblju. Pokusnim crpljenjem povremenih izvora i oka kr�ke podzemne vode ustanovljeno je daljnjih 135 l/sek, a ima jo� vodnih objekata, koji se mogu ispitivati crpljenjem (ukupna izda�nost procjenjena je na oko 100 l/sek).

Seizmotektonika Obala i otoci Općine pripadaju zoni od 7° MCS, a zaobalje zoni od 6° MCS. Intenzitet očitan s karte znači maksimalno zapa�en stupanj na srednjim uvjetima tla u vremenu nastajanja potresa. To znači da zapa�eni potres u relativno kratkom vremenu ne mora biti i najjači koji se u zadanom području mo�e i dogoditi. Revizija ove karte vr�i se svake pete godine, odnosno odmah nakon zabilje�enog potresa, koji utječe na izmjenu seizmičkog intenziteta postojeće seizmolo�ke katre. Za izgradnju značajnih objekata koristi se Pravilnik o dr�avnom standardu za proučavanje seizmičkih utjecaja na mikrolokaciju. Klima Poznavanje karakteristika osnovnih klimatskih elemenata omogućuje kori�tenje prednosti klime za za�titu od nepovoljnih obilje�ja u planiranju različitih ljudskih djelatnosti. Podaci o klimi i vremenskim prilikama slu�e kao argumenti za svrstavanje područja Općine u klimatski vrlo ugodne prostore, kako za �ivot ljudi tako i za biljni pokrov. Za analizu klimatskih obilje�ja koriste se podaci iz razdoblja od 1961. do 1990, koje Svjetska meteorolo�ka organizacija preporučuje kao najprikladnije klimatsko razdoblje za prikaz suvremene klime.

Klasifikacija klime prema W. Köppenu Obala, otoci i zaobalje pripadaju istom tipu klime: Csa. Osnovno obilje�je ovoj klimi daje veliko slovo �C� koje je obilje�ava kao umjereno toplu ki�nu klimu gdje srednja temperatura najhladnijeg mjeseca nije ni�a od -3°C, a najmanje jedan mjesec u godini ima srednju temperaturu vi�u od 10°C. Sljedeće malo slovo �s� svrstava klimu u određeni razred prema količini i rasporedu padalina u toku godine: suho razdoblje je ljeto, tzv. mediteranski pluvijalni re�im, najsu�i mjesec ima prosječno ≤ 40 mm ki�e i manje od 1/3 od najvla�nijeg mjeseca. Konačno, malo slovo �a� označava raspored i vrijednosti temperature zraka: vruće ljeto; srednja temperatura najtoplijeg mjeseca ≥ 22°C. Bitno obilje�je klime �C� je postojanje pravilnog ritma godi�njih doba po čemu se razlikuje od većine ostalih klima. Nema neprekidno visokih ili neprekidno niskih temperatura, kao �to ne postoje dugi periodi su�e ni ki�e u kojima bi pala gotovo sva godi�nja količina padalina.

Vremenske prilike Vremenske prilike bi se mogle svrstati u tri veće skupine prepoznatljivih vrsta vremena: • Stabilno i lijepo vrijeme ljeti i u ranu jesen. • Burno, suho i hladno vrijeme u hladnijoj polovici godine. • Vrijeme juga u hladnijoj polovici godine. Postoje dva tipa:

a) ciklonalno jugo - oblačno i vla�no, s jakim vjetrom i velikim valovima popraćeno obilnim ki�ama i čestim grmljavinama b) anticiklonalno jugo - vedro, toplo i manje vla�no vrijeme

Insolacija Podaci o insolaciji značajni su za turizam kao i za poznavanje ekonomije topline tla koja je bitna u poljoprivrednim djelatnostima, ali je i jedan od faktora koji će odrediti vegetacijski pokrov, a samim time i kulture koje će čovjek moći uzgajati u njihovom prirodnom ambijentu. U uvjetima naru�ene ekolo�ke ravnote�e, energija sunca je obnovljivi izvor energije, ekolo�ki prihvatljiv, a u vezi s iskori�ćeno�ću energije, bitan je izvor dnevnog svjetla i topline, pa stoga trajanje insolacije �tedi potro�nju ostalih oblika energije koji su često ekolo�ki manje prihvatljivi. Biljni pokrov je jedan od vrlo bitnih faktora pri ocjeni ljepote krajolika, a njegovo postojanje u direktnoj je ovisnosti o insolaciji.



Insolacija iznosi oko 2490 h/god (Vis 2700, Hvar 2696, Rab 2479, �ibenik 2572, Rijeka 2000, Zagreb 1800 Osijek 1859). Radi se o znatnoj globalnoj radijaciji i insolaciji koja tek malo zaostaje za ju�nim Jadranom, dok je oko 10% veća nego na sjevernome Jadranu. Srednja količina sunčeva zračenja iznosi oko 600 cal/cm²/dan u srpnju i oko 110 cal/cm²/dan u prosincu, a prosječno godi�nje oko 350 cal/cm²/dan.

Temperatura zraka i mora Temperatura zraka, kao jedan od dominantnih klimatskih parametara, određuje, između ostalog, izbor građevinskog materjala, duljinu graditeljskog razdoblja tijekom godine, način gradnje objekata, trajanje izletničke i turističke sezone, i naravno, izbor kultura za uzgoj, te prirodni vegetacijski pokrov koji daje značajan udjel vrednovanju krajolika. Osim insolacije i temperature, bitan su faktor i padaline. One će količinom i rasporedom utjecati na izbor kultura za uzgoj, a o njima će ovisiti prirodni vegetacijski pokrov, vodostaj nadzemnih i podzemnih tokova, a samim time i opskrba vodom. Raspored padalina određuje raspored građevinskih i svih ostalih radova na otvorenom, ali i trajanje izletničke i turističke sezone. Sliku o temperaturnim prilikama upotpunit će analiza učestalosti dana s različitim temperaturnim karakteristikama: • ledeni dani tmin. ≤ -10° C: 0 dana, • studeni dani tmax. < 0° C: 2 dana u siječnju 1963, 1 u siječnju 1968. i 3 u siječnju 1985;

ukupno 6 dana u 29 godina, • hladni dani tmin. < 0° C: prosječno oko 12 dana godi�nje od studenog do o�ujka; najče�ći su u

siječnju - 4 do 5 dana, • topli dani tmax. ≥ 25° C: od svibnja do listopada; ima ih prosječno 83 godi�nje; najvi�e ih je u

srpnju i kolovozu kad ih je 85% od svih dana u navedenim mjesecima, • vrući dani tmax. ≥ 30° C: prosječno 12 dana godi�nje; prosječno 5 u srpnju i 5 u kolovozu, • dani s toplim noćima tmin. ≥ 20° C: prosječno 25 dana godi�nje - po 11 dana u srpnju i kolovozu. Ovo su prosječne vrijednosti nastale analizom vi�egodi�njih mjerenja, �to ne znači da u pojedinim godinama ne mo�e biti zamjetnih odstupanja od prosjeka. Srednja godi�nja temperatura mora (16°C) veća je od srednje godi�nje temperature zraka (14,7°C) za 1,3°C. More je najhladnije u veljači (10,8°C), a najtoplije u kolovozu (22,7°C). Za analizu navedenih temperaturnih vrijednosti mora, bitno je naglasiti neke posebnosti u odnosu na zrak: more se sporije zagrijava i sporije hladi. Jadransko more spada u toplija mora, ali ni ovdje nije svejedno da li se radi o moru u nekom plitkom zatvorenom zaljevu koje mo�e doseći 27°C, ili su to vode otvorenog mora. Va�na je i dubina mora čija temperatura se mjeri i na kojoj dubini se mjeri.

Tlak zraka i vjetrovitost Prosječne vrijednosti tlaka zraka u siječnju kreću se između 1015,5 hP i 1016,0 hP, a u srpnju između 1013,5 hP i 1014,0 hP. Utjecaj vjetra se mo�e diferencirati kao pozitivan i negativan, ograničavajući i poticajni. U prometu, ribarstvu, potro�nji energije za grijanje, te �teti koju jači i olujni vjetrovi mogu izazvati na objektima i u poljoprivredi, vjetar ima negativan predznak. Statistika ukazuje na rijetkost ovakvih pojava na području Općine. Pozitivni predznak odnosi se na ulogu osvje�ivača u ljetnim mjesecima za etezijskih strujanja maestrala. Vjetrovitost primorskog kraja ima značajnu ulogu u sve zastupljenijem segmentu turističke ponude - jedrenju. Provjetrenost je značajna za smanjenje koncentracije ispu�nih plinova nad gradovima u zimskim mjesecima, posebno zbog grijanja, industrije i prometa. I konačno, vjetar spada u ekolo�ki prihvatljive obnovljive izvore energije. Dominantni vjetrovi su uvjetovani konfiguracijom terena - reljefom i pravcem pru�anja obale. Tijekom godine izdvajaju se: najče�ći je JI vjetar, jugo. Zatim prema učestalosti slijede: vjetar SZ smjera, maestral, te istočnjak ili levanat. Iz ta tri smjera pu�e oko 51% svih vjetrova u godini. Prevladavaju slabi vjetrovi (65%) i ti�ine (20%), a jak vjetar je rijedak, prosječno godi�nje oko 25 dana. U promatranih 20 godina u terminima motrenja zabilje�ena su samo dva dana s vjetrom olujne jakosti, i to jugom. Zahvaljujući ravničarskom zaleđu, bura (SI) je slabija u odnosu na dijelove Jadranskog primorja koji su neposredno u podno�ju planinskih lanaca. Ljeti prevladavaju etezijska strujanja tj. osvje�avajući maestral koji ubla�uje ljetne vrućine, zimi bura i jugo, a slabije tramontana, levanat i pulenat, a u proljeće i jesen jugo. Razdoblje bure je od listopada do o�ujka, ponekad i do svibnja. S vjetrom snage 6 i vi�e beauforta mo�e se očekivati oko 15 dana godi�nje (jaki vjetar), a s 8 i vi�e beauforta do 2 dana godi�nje (olujni vjetar).



Vlaga zraka i padaline Srednja godi�nja vrijednost vlage iznosi 72%. Najvla�niji dijelovi godine su proljeće i jesen, zima je tek ne�to su�a, a najsu�niji dio je ljeto. Svibanjski maximum relativne vlage od 74% posljedica je povećanog utjecaja atlantskih ciklona, koje donose vla�an i svje� zrak. Srpanjski minimum od 67% vezan je za visoke srpanjske temperature, ali i za znatno umanjen prodor vla�nog oceanskog zraka. Vezana za relativnu vlagu je i pojava magle, koja se javlja u danima s visokom vlagom. Dani s visokom vlagom su oni u kojima je u 14 h, kad je obično minimum vlage tijekom dana, relativna vlaga veća od 80%. Takvih je dana oko 55 godi�nje, od listopada do o�ujka, 5 do 8 dana mjesečno. Vezano za dnevni hod temperature zraka, najveća vlaga je ujutro, a najmanja poslijepodne. Raspodjela padalina tijekom godine je nepravilna - najmanje padalina ima ljeti (16%), a najvi�e u jesen (36%). Snijeg je rijetka pojava. U analiziranom razdoblju od 30 godina, od 1961-1990. godine snje�ni pokrivač visine barem 1 cm izmjeren je u samo 11 zima ili prosječno svake treće zime. Zadr�avao se vrlo kratko, 1 do 6 dana, a samo jednom, 1985. godine u siječnju čak 10 dana. U dvije zime izmjeren je maximum visine snje�nog pokrivača - 1967. godine u siječnju 19 cm i 1985. godine u siječnju 15 cm. U ostalim zimama visina snje�nog pokrivača iznosila je 1 do 8 cm.

Meteorolo�ke pojave Među bitne, ali rjeđe činitelje vremenskih prilika spadaju i meteorolo�ke pojave. To su najupečatljivija grmljavina, zatim tuča, magla i mraz. Meteorol�ke pojave su rijetke. Najupečatljivija je grmljavina koja je i najče�ća. Pojavljuje se u 35 dana u godini, a najče�će u lipnju i kolovozu, kada se pojavljuje u 4 do 5 dana u mjesecu. Slijedi mraz koji se pojavljuje u 20 dana u godini, najče�će u siječnju, veljači i prosincu, kada se pojavljuje u oko pet dana u mjesecu. Ne�to rjeđe pojavljuje se magla, pet dana u godini, a najče�će u listopadu i o�ujku. U ostalim mjesecima i danima se pojavi, ali ne traje čak niti jedan cijeli dan. Tuča je najrjeđa meteorolo�ka pojava, koja se javlja samo 2 dana u godini. Ta dva dana odnose se na mjesec prosinac i razdoblje od veljače do travnja. 1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja �ireg područja i ocjena postojećih prostornih planova Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja �ireg područja Dokumenti prostornog uređenja �ireg područja čije su odredbe obvezujuće za ovaj Plan su Strategija i Program prostornog uređenja Dr�ave, te Prostorni plan Zadarske �upanije (PPZ�). Ovi dokumenti prostornog uređenja analiziraju ulogu i značaj gradova i naselja i njihov međusobni odnos. Sukladno usvojenoj podjeli gradova i naselja, naselje Sv. Filip i Jakov je svrstano kao općinsko sredi�te. Prostornim planom �upanije preuzete su obveze iz Strategije i Programa prostornog uređenja Dr�ave. Dio tih obveza odnosi se na obalno i otočno područje. Veći dio prostora Općine gravitira ovom području ili se u njemu nalazi. Sukladno tome, osnovne planske postavke Prostornog plana Općine Sv. Filip i Jakov moraju se temeljiti na načelima: • more, morska obala i otoci su dobra od interesa za Republiku Hrvatsku i imaju njezinu

posebnu za�titu, • obalno područje kao nacionalno bogatstvo, ali i područje od najvećeg poduzetničkog interesa i

samim tim i najugro�eniji prostor čitave Dr�ave, potrebno je �tititi planski, sukladno Zakonu o uređenju i za�titi obalnog područja mora,

• optimalni model obnove i razvitka otočne zajednice podrazumjeva očuvanje nedegradiranog prostora otoka za kasniju sna�nu revitalizaciju,

• cestovni i pomorski promet s otocima treba koncipirati na sljedećim elementima: - povezivanje kopna s otokom Pa�manom radi međusobnog cestovnog povezivanja mjesta

u svrhu bolje komunikacije i osnovnog servisiranja otočkih mjesta,



• turističke zone predviđene va�ećim prostornim planovima treba pa�ljivo prestrukturirati i redefinirati,

• nautički turizam kao va�an gospodarski resurs treba biti adekvatno zastupljen u prostornim planovima,

• gradnju velikih nautičkih centara treba ograničiti do dono�enja Programa razvoja nautičkog turizma Republike Hrvatske.

Sukladno postavkama Prostornog plana Zadarske �upanije i s gledi�ta dostignutog gospodarskog razvoja, na prostornoj matrici općine Sv. Filip i Jakov prepoznatljive su dvije razvojne cjeline: - Zadarska urbana regija

obuhvaća obalni pojas i zaobalni prostor unutar kojeg je naselje Sv. Filip i Jakov �ari�te lokalnog gospodarskog i prostornog razvoja. Ovdje se uočava znatna razlika između obalnog i zaobalnog pojasa, odnosno naselja obalnog i ruralnog karaktera.

- Zadarsko-biogradski otoci otoci ove Općine su klasificirani prema PPZ�-e kao nenaseljeni, iako postoji manji broj kuća na otoku Babcu.

U cilju prevladavanja nasljeđenog stanja i niveliranja zatečenih različitosti u gospodarskom, demografskom, prometnom i kulturnom značenju PPZ� ističe potrebu povezivanja otoka s kopnom i otoka međusobno. Konačni rezultat toga bilo bi ostvarenje prostornog integriteta, a s tim u svezi i gospodarska obnova cjelokupnog prostora. U tu svrhu, ključnu ulogu bi odigrala izgradnja mosta: kopno � otok Pa�man. PPZ� definira ulogu Sv. Filipa i Jakova kroz administrativni ustroj, plo�aj u prostoru, demografsko stanje i gospodarsku osnovu samog naselja, te utvrđuje ciljeve i pravce razvoja. Prema tome, Sv. Filip i Jakov je definiran unutar �upanijskog prostora kao općinsko sredi�te, te kao centar ni�eg reda ili lokalno razvojno �ari�te, pru�ajući ograničene dru�tvene sadr�aje i razvojni poticaj naseljima koja pripadaju općini Sv. Filip i Jakov. Za upotpunjenje ekonomskog, dru�tvenog i administrativnog razvoja, naselja općine Sv. Filip i Jakov prvenstveno gravitiraju gradu Biogradu, koji je prema gore navedenim dokumentima definiran kao sredi�te prostorno razvojne cijeline i manje regionalno razvojno sredi�te. Ovaj odnos je rezultat razvojne politike iz pro�losti, koja je omogućila razvoj grada Biograda kao sredi�ta mikroregije, temeljen na gravitacijski međuodnos okolnih mikrocentara među kojima je i Sv. Filip i Jakov. Ovaj razvoj nije bio centraliziran, već je omogućio policentričan razvoj mikroregije teritorijalnom raspodjelom određenih dru�tvenih, kulturnih i gospodarskih sadr�aja. Ovdje treba napomenuti da se gravitacijska međuovisnost naselja i centara upotpunjuje gradom Zadrom, koji ima status �upanijskog sredi�ta. Grad Zadar također ima status i najjačeg razvojnog sredi�ta �upanije. Afirmacija Sv. Filipa i Jakova kao lokalnog razvojnog sredi�ta će se osigurati putem optimalne uporabe agrarnih i drugih resursa, te�eći prema konačnom cilju formiranja uređenog i organiziranog urbo-agrarnog i turističkog okoli�a uz osiguranje razvoja proizvodnih i uslu�nih djelatnosti na temelju modernih tehnologija i znanosti. Ocjena postojećih prostornih planova

Postojeći planovi: OPP Biograd n/m Revizija I (1985. godine) (Slu�beni vjesnik općina Benkovac, Biograd n/m, Obrovac i Zadar, broj 12/88).

Planovi u izradi: Prostorni plan uređenja općine Sv. Filip i Jakov. Prostorni plan biv�e općine Biograd n/m je temeljni prostorno-planski dokument, izrađen 1985. godine i obuhvaća plansko razdoblje do 2000. god. Plan je izrađen u posve drugim dru�tveno-gospodarskim odnosima u zemlji i prilikama u svijetu. Temeljem planskih postavki OPP-a gospodarski, socijalni i prostorni razvoj biv�e općine zasniva se na prirodno-geografskim i geoprometnim obilje�jima općine, na dostignutoj razini razvoja gospodarstva, neprivrednih i dru�tvenih djelatnosti, stanovni�tvu i naseljima, kao primarnim razvojnim resursima. OPP također utvrđuje probleme i ograničavajuće čimbenike razvoja, te predla�e mjere za �to br�i, ravnomjerniji i skladniji razvoj cijelog prostora biv�e općine, te za�titu i unapređenje okoi�a. Sukladno tome, Planom su utvrđene komparativne prednosti i prioritetni



pravci razvoja biv�e općine. S tim u svezi definirana je namjena povr�ina i način kori�tenja prostora. Glavnim nositeljima gospodarskog razvoja u Općini definirani su: industrija, promet, turizam i poljoprivreda, za čiji razvoj je biv�a općina imala znatne komparativne prednosti, a koje su trebale povoljno utjecati na demografski rast i razvoj svih drugih djelatnosti na prostoru biv�e općine. Planirani i ravnomjerniji razvoj biv�e općine ovisio je i o razmje�taju stanovni�tva. Pored grada Biograda, sa statusom regionalnog sredi�ta, čije će funkcije u �irem prostoru i dalje jačati, razvoj u prostoru Općine trebao se oslanjati na određeni broj područnih i lokalnih sredi�ta među kojima je bio i Sv. Filip i Jakov. Kvalitetno prometno povezivanje Biograda n/m s centrom dr�ave i okosnicom razvoja na sjeveru zemlje, te izgradnja temeljnih infrastrukturnih sustava prometnica, vodoopskrbe i elektroopskrbe, bitan je preduvjet bilo kakvog razvoja biv�e općine. Za�tita i unapređenje prostora i čovjekove okoline jedan je od ciljeva Plana koji je trebao postati integralnim dijelom gospodarskog, demografskog i socijalnog razvoja općine. OPP je detaljno na kopijama katastarskih podloga definirao granice građevinskih područja (u daljnjem tekstu GP) svih naselja u općini, te planiranih turističkih i industrijskih zona i zona posebne namjene, i utvrdio potrebu izrade provedbenih planova. No, kako veći dio tih provedbenih planova nikada nije izrađen, OPP se često koristio kao njihova zamjena, �to je bilo neadekvatno i na �tetu prostora. Plansko razdoblje valjanosti Plana je proteklo, a Plan je i dalje na snazi sve do dono�enja prostornih planova svih općina koje su nekad sačinjavale biv�u općinu Biograd n/m.

Ostali dokumenti prostornog uređenja Svi ostali dokumenti prostornog uređenja koji su nekada va�ili na području općine Sv. Filip i Jakov stavljeni su van snage. 1.1.4. Ocjena stanja mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke i prostorne pokazatelje Demografski podaci Kretanje broja stanovnika naselja u administrativnom sastavu dana�nje općine Sv. Filip i Jakov od 1948. do 1991. godine ukazuje uglavnom stalni rast stanovnika u gotovo svim naseljima, osim u razdoblju između 1971. godine i 1981. godine. Popis stanovni�tva iz 1991. godine ukazuje na ponovni rast svih naselja, �to je najvjerojatnije posljedica turističkog razvoja iz prethodnog razdoblja. Izvor: Izvor: M. Korenčić: �Naselja i stanovni�tvo SR Hrvatske 1857-1971� i popis stanovni�tva (konačni rezultati) 1981. i 1991.godine

Godina popisa stanovni�tva Naselje 1948 1953 1961 1971 1981 1991 Donje Ra�tane 368 425 516 539 527 537 Gornje Ra�tane 384 476 596 593 503 591 Sikovo 245 288 339 374 477 497 Sveti Filip i Jakov 889 1002 1189 1325 1451 1645 Sveti Petar 195 220 280 244 241 267 Turanj 770 863 860 880 926 1062 Ukupno 2851 3274 3780 3955 4125 4599



U svim godinama popisa, brojem stanovnika ističe se sredi�nje obalno naselje Sv. Filip i Jakov. Slijedi ga naselje Turanj, koje je tek 1991. uspjelo dostići preko 1 000 stanovnika, također obalno naselje. Jedino obalno naselje koje odudara od uobičajenog trenda najvećih naselja na obali je naselje Sv. Petar koje se među svim naseljima Općine ističe kao naselje s najmanjim brojem stanovnika. Među naseljima u zaobalju, brojem stanovnika ističe se Gornje Ra�tane, za kojim neznatno zaostaje naselje Donje Ra�tane. Naselje s najmanjim brojem stanovnika među naseljima u zaobalju je Sikovo, koje ipak ima veći broj stanovnika od naselja Sv. Petar na obali. Odnosi broja stanovnika među naseljima na obali i u zaobalju te istima međusobno ukazuju na značenje plodnog, poljoprivrednog zaleđa koje je tijekom najnepovoljnijeg razdoblja poljoprivredno stanovni�tvo uspjelo odr�ati čak porast broja stanovnika. STRUKTURA DOMAĆINSTAVA

Broj domaćinstava Prosječna veličina (osobe po stanu)

Naselje 1981 1991 1981 1991

D. Ra�tane 107 127 4,9 4,2

G. Ra�tane 88 127 5,7 4,7

Sikovo 87 99 5,5 5,0 Sv. Filip i Jakov 344 425 4,2 3,9

Sv. Petar 63 79 3,8 3,4

Turanj 250 296 3,7 3,6

Ukupno 939 1153 4,6 4,1 Izvor: Osnove kori�tenja i za�tite prostora općine Biograd na Moru, Zavod za urbanizam, Zadar, 1992. Uspoređujući prosječan broj stanovnika po stanu, uočljivo je da su domaćinstva zaobalnih naselja znatno veća nego domaćinstva obalnih naselja. U razdoblju između dva popisa također se primjećuje da je broj domaćinstva povećan dok je prosječan broj stanovnika po stanu pao. Ovakva kretanja su u skladu sa svjetskim trendovima, koji pokazuju na smanjenje broja stanovnika po domaćinstvu u skladu s tehnolo�kim i gospodarskim razvojem.

Kretanje broja stanovnika naselja općine Sveti Filip i Jakov

0

200

400

600

800

1000

1200

1400

1600

1800

1948 1953 1961 1971 1981 1991

Donje Ra�tane

GornjeRa�tane

Sikovo

Sveti Filip iJakov

Sveti Petar

Turanj



DISTRIBUCIJA STANOVA PREMA NAMJENI: povremeno stanovanje

Naselje

ukupan broj

stanova stalno

stanovanje za odmor za rad u

poljoprivredi

druge nastanjene prostorije

D. Ra�tane 114 113 1 0 0 G. Ra�tane 116 114 2 0 0 Sikovo 109 106 3 0 0 Sv. Filip i Jakov 775 518 251 0 0

Sv. Petar 255 78 172 0 0 Turanj 570 334 225 2 1

Ukupno 1939 1263 654 2 1 Izvor: Osnove kori�tenja i za�tite prostora općine Biograd na Moru, Zavod za urbanizam, Zadar, 1992. Ova tablica pokazuje temeljnu razliku u namjeni stanova i stanovanja između zaobalnih naselja, gdje su stanovi gotovo isključivo namjenjeni za stalno stanovanje, i obalnih naselja, gdje je velik broj stanova namjenjen za povremeno stanovanje, to jest, za odmor. Sv. Petar je posebno uočljiv, jer u tom naselju ima daleko vi�e stanova za odmor nego li za stalno stanovanje. Zanimljivo je da u tom naselju ima skoro jednak broj stanova kao i zbroj stalnih stanovnika. Namjena stanova u priobalnim naseljima upućuje na moguće velike razlike u broju stanovnika, odnosno korisnika prostora, u toku godine, posebno ljeti. Takvo stanje ote�ava planiranje i uređenje potrebne dru�tvene i komunalne infrastrukture, koja se ne mo�e ravnomjerno koristiti u toku cijele godine. Ovaj problem je posebno istaknut u Sv. Petru. DOBNA STRUKTURA STANOVNIKA

Dobna struktura (starosne skupine) Naselje

0-19 %

(naselje) 20-59 %

(naselje) 60 i vi�e

% (naselje) ukupno

D. Ra�tane 168 31,52 283 53,10 82 15,38 533

G. Ra�tane 188 32,36 315 54,22 78 13,43 581

Sikovo 167 33,67 273 55,04 56 11,29 496

Sv. Filip i Jakov 556 34,09 846 51,87 229 14,04 1631

Sv. Petar 79 30,38 133 51,15 48 18,46 260

Turanj 314 29,88 614 58,42 123 11,70 1051

Ukupno Općina 1472 32,34 2464 54,13 616 13,53 4552

Izvor: Osnove kori�tenja i za�tite prostora općine Biograd na Moru, Zavod za urbanizam, Zadar, 1992. Prema prethodnoj tablici vidi se da je mlađe, dinamičnije pučanstvo, vi�e zastupljeno u zaobalnim naseljima nego u obalnim naseljima uz izuzetak Sv. Filipa i Jakova. Međutim, razlike su vrlo skromne, pa se prema tome mo�e zaključiti da je najveći broj stanovnika vitalno i radno sposobno. Dostupni statistički podaci pokazuju da je najveći broj stanovnika Općine bez �kole ili ima samo osnovnu �kolsku spremu. Gospodarski pokazatelji Gospodarski razvoj područja općine Sv. Filip i Jakov bio je spor, uvjetovan prometnom izolacijom, koja je trajala sve do početka �ezdesetih godina 20. stoljeća kada je izgrađena Jadranska magistrala. Jadranska magistrala je omogućla i potakla gospodarski razvoj na području Općine, prvenstveno na području turizma i poljoprivrede.



Industrija Za sada ne postoji gotovo nikakva proizvodna djelatnost na području Općine. Najnoviji događaji, prvenstveno dr�avni poticaj za razvoj obrtni�tva i malog i srednjeg poduzetni�tva, mogao bi promijeniti to stanje. Privredni razvoj će se najvjerojatnije zasnivati uglavnom na poljoprivrednim sirovinama (proizvodnja maslinovog ulja i sl) te na drugu proizvodnju i preradu, kao i na skladi�tenju, obrtni�tvu i uslu�nim djelatnostima. S obzirom da će primarne gospodarske djelatnosti ostati na razvoju turizma i poljoprivrede, zona proizvodne namjene u Sv. Filipu i Jakovu je predviđena za lake i čiste proizvodne procese kako bi se zadr�ao karakter ekolo�ki čistog područja sa zdravim okoli�em. Planom se predla�e podr�ka razvitka i obiteljskog i seoskog gospodarstva, koja će uglavnom biti smje�tena u ruralnim krajevima općine, prete�no u funkciji prerade i proizvojdnje poljoprivrednih dobara.

Poljoprivreda i marikultura Općina Sv. Filip i Jakov ima značajnu ulogu u razvoju poljoprivrede. Na prostoru Općine razlikuju se dvije poljoprivredno-proizvođačke zone: - rubni pojas Ravnih Kotara i - primorski dio. Rubni pojas Ravnih Kotara kontaktno je područje Općine s najbogatijim poljoprivrednim područjem �upanije. Do Domovinkog rata, ovo je područje bilo značajni proizvođač voća i povrća u Hrvatskoj. Zbog toga su na ovom prostoru i locirana dva glavna nosioca poljoprivredne proizvodnje ovoga kraja: P.Z. "Nova Zora" iz Sv.Filipa i Jakova, koja �iri svoje povr�ine i na prostor Sikova, i dio R.O. "Vrana" sa sjedi�tem u Jankolovici na prostoru grada Bigrada n/m. Na primorskom dijelu poljoprivredna proizvodnja je izrazito mediteranskog tipa s uglavnom razvijenim kulturama masline. Danas je suvremena poljoprivredna proizvodnja nezamisliva bez uspje�nog otkupa, skladi�tenja, pakovanja, prerade i prodaje. To su sve poslovi koji se u uvjetima tr�i�nog gospodarstva organiziraju i razvijaju u urbanim centrima kojima takve poljoprivredne povr�ine gravitiraju. S obzirom na smje�taj Sv. Filipa i Jakova i predratni poljoprivredni razvoj u njegovoj neposrednoj blizini (prvenstveno P.Z. �Nova Zora� i R.O. �Vrana�), smjernice i ciljevi PPZ�-a upućuju na stvaranje uvjeta za prihvat poljoprivrednih dobara u Sv. Filipu i Jakovu. U najnovije vrijeme povećan je interes za dodjelu koncesija za marikuturu. U tom pogledu, zbog plićine i nerazvedenosti morske obale, kao i zbog intenziteta izgrađenosti obale, Općina nije pogodna za marikulturne zahvate.

Turizam Općina ima dobre mogućnosti za razvoj turizma. Razlog tome prije svega su postojeći prirodni potencijali koji su do danas djelomično iskori�teni. Razvoj turizma na prostoru Općine odvijao se uglavnom neorganizirano, uglavnom sveden na kućnu radinost - �privatni smje�taj�. Kućna radinost (u početku iznajmljivanje soba, a zatim sve intenzivnija izgradnja apartmana i malih autokampova) je �irom zastupljena na priobalnom prostoru Općine. Turistička naselja kao i hotelski smje�taji nisu dobro zastupljeni na ovom području iako su veće povr�ine rezervirane za razvoj kvalitetne turističke ponude. Zahvaljujući tim rezerviranim povr�inama dio prirodnog prostora Općine je sačuvan od devastacije izazvanom bespravnom gradnjom (vikend izgradnja i apartmani) i uzurpacijom pomorskog dobra.



PREGLED SMJE�TAJNIH KAPACITETA NA PROSTORU OPĆINE. Broj kreveta po smje�tajnim kapacitetima

Naselje Hoteli Sobe Apartmani Odmarali�ta Kućna

radinost Kampovi Ukupno

D. Ra�tane 0 0 0 0 4 0 4

G. Ra�tane 0 0 0 0 0 0 0

Sikovo 0 0 0 0 0 0 0 Sv. Filip i Jakov 299 24 265 66 834 504 1992

Sv. Petar 0 0 0 0 520 0 520

Turanj 0 24 0 0 931 0 955

Ukupno 299 48 265 66 2289 504 3475 Izvor: Ured za turizam Zadarske �upanije, stanje na dan 13. o�ujka, 2001. godine.

Prethodna tablica pokazuje neravnomjeran raspored smje�tajnih kapaciteta turističke ponude vezano za pojedina naselja Općine. Sv. Filip i Jakov daleko prema�uje ostala naselja u svim kategorijama turističke ponude. Među ostalim naseljima po broju le�aja ističe se Turanj i Sv. Petar, ponajprije zahvaljujući kućnoj radinosti. Posebno je vidljiva nezastupljenost bilo kakvih smje�tajnih kapaciteta u zaobalnim naseljima. U sklopu svih obalnih naselja (kao i na otoku Babcu) formirana je mjesna lučica različite razine uređenja i opreme. U većini slučajeva ovi prostori su lo�e uređeni i opremljeni. Stoga se sa stajali�ta prostornog uređenja nameće potreba urgentong uređenja kompletnog obalnog pojasa temeljem detaljnih planova uređenja (u daljnjem tekstu DPU) koji bi trebali biti osnova bilo kakavih aktivnosti u obalnom pojasu svih naselja Općine. Stanje i uređenost pla�a na prostoru Općine, unatoč prirodnim pogodnostima kao �to su pristupačnost, prirodna ljepota i relativno čisto more, uglavnom ne zadovoljava zahtjevima lokalnog stanovni�tva pa i turista. Du� obalnog pojasa uređene pla�e uglavnom su vezane uz turističke kapacitete ili �portske aktivnosti. Lokalni napori pojedinih mjesnih odbora ili pojedinaca da samoinicjativno urede neke manje povr�ine ili prostore uz privatne objekte u svrhu javnih mjesnih pla�a nisu dovoljni, često rezultirajući degradacijom prostora. S obzirom da je obalni pojas najkvalitetniji prostor i najdragocjenije područje od osobite vrijednosti ne samo za područje Općine nego i RH, nameće se potreba pa�ljivijeg odnosa prema tom najvrijednijem prirodnom potencijalu. Stoga se ovim Planom utvrđuje potreba oblikovanja i uređenja svih mjesnih pla�a u sklopu uređenja obalnog pojasa, postavkama DPU-a. Analizom cjelokupnih turističkih potencijala na prostoru Općine, mo�e se zaključiti da po svojim prirodnim ljepotama, svojom urbanom fizionomijom i mediteranskim koloritom, prostor Općine ima sve preduvjete da postane prepoznatljivo turističko sredi�te. Problemi postoje u odnosu prema zatečenim vrijednostima i načinu njihove za�tite, kori�tenja i prezentacije. U tom pogledu, po�tivanje postavki prostornih planova umnogome bi pomoglo pri oblikovanju konačnog i prepoznatljivog turističkog proizvoda, kao i kvalitetnijoj turističkoj ponudi na ovom području. Osim kupali�nog turizma, koji će vjerojatno i dalje ostati dominantan oblik turističke potra�nje, moguć je razvitak i drugih oblika turizma, posebno kongresni turizam, vansezonski turizam za starije osobe, neke oblike izletničkog ruralnog turizma, nautički turizam, te lovni turizam. Također se ne smije zaboraviti ni seoski turizam. Područje zaobalnih naselja pru�a jedinstven pejza� � bogato polje uokru�eno bre�uljcima i istočkano malim zaseocima. Uzvisine pru�aju mogućnost prelijepih vidikovaca. Ovo područje omogućava pravi ruralni do�ivljaj - domaća hrana, razne aktivnosti i običaji, a sve u dohvatu mora.

Promet Promet kao podr�ka gospodarskoj grani, prvenstveno u razvitku turizma, ima značajno mjesto u strukturi privrede Općine. Probitak Jadranske magistrale je najznačajniji faktor o�ivljavanja obalnih naselja sedamdesetih i osamdesetih godina pro�log stoljeća. Jadranska turistička cesta (JTC) je potakla nagli razvoj turizma. Na�alost, nespremnost administrativnih struktura s obzirom na utjecaj JTC-a potakla je neorganiziran razvoj i omogućila uzurpaciju obale bespravnom izgradnjom. Strogo provođenje Planova mo�e znatno pobolj�ati sada�nje stanje u prostoru i usmjeriti nov i kvalitetniji budući razvoj.



2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA

2.1. Ciljevi prostornog razvoja �upanijskog značaja Globalni ciljevi prostornog razvoja �upanijskog značaja su: • unapređenje kvalitete �ivota • očuvanje prirodnih ekosustava, spomeničke i druge ba�tine • ostvarenje skladnog demografskog razvoja • osiguranje prostornih pretpostavki za rast i razvoj manjih i malih razvojnih sredi�ta • maksimalno kori�tenje prednosti prometnog polo�aja • razvoj tehničke i komunalne infrastrukture • razvoj dru�tvene infrastrukture i servisno-uslu�nih djelatnosti • podizanje standarda javnih usluga • repozicioniranje �upanije kao turističke destinacije • razvoj agrara, poljoprivrednih resursa i djelatnosti • razvoj marikulture • pobolj�anje re�ima za�tite okoli�a 2.1.1. Razvoj Sv. Filipa i Jakova (općinsko sredi�te) i ostalih naselja, posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava Sukladno postavkama PPZ�-a i utvrđenim ciljevima istog, naselje Sv. Filip i Jakov je predviđeno kao općinsko sredi�te, te kao razvojno sredi�te lokalnog značaja. Kako bi upotpunio administrativne, gospodarske i kulturne sadr�aje, Sv. Filip i Jakov će i dalje gravitirati prvenstveno prema gradu Biogradu n/m kao regionalno razvojno sredi�te, te na �upanijsko sredi�te grad Zadar koji pripada krugu primarnih razvojnih sredi�ta Dr�ave. Moguće je ostvariti naprijed utvrđeni cilj: • putem uspje�nih gospodarskih programa, • agrikulturom usmjerenom prema turističkom proizvodu ekolo�kih atributa, • afirmativnom politikom demografske obnove, • osmi�ljenom politikom protoka kapitala. PPZ�-e ističe potrebu preusmjerenja demografskih tokova u �upaniji na način da se smanji gravitacijska moć Zadra kao jakog imigraciskog centra i tako omogući i zadr�i demografski rast ostalih sredi�ta u �upaniji među koje spada i Sv. Filip i Jakov. Potrebno je nadalje te�iti daljnjem razvoju urbanog tkiva Sv. Filip i Jakova, s već utvrđenim ciljem učvr�ćivanja njegovog polo�aja kao općinskog sredi�ta te kao lokalnog razvojnog sredi�ta, kako ne bi s vremenom postao �prigradsko� naselje grada Biograda. Razvoj ostalih naselja na prostoru Općine ostvariv je isključivo poticanjem rasporeda stanovni�tva u prostoru sukladno prirodnim i proizvodnim resursima u pojedinim dijelovima. To istovermeno znači poticanje stanovnika za ostajanjem u slabije naseljenim područjima odnosno za naseljavanjem istih područja na način da se na cjelokupnom prostoru Općine: • izgrađuje komunalna i urbana infrastruktura, • ostvaruju dobre prometne veze, • ostvare mogućnosti za odr�ivi razvoj. Na taj se način ostvaruju temeljni preduvjeti daljneg razvoja, mogućnosti formiranja i otvaranja novih radnih mjesta i preduvjeti za zadr�avanje domicilnog stanovni�tva, �to u konačnici znači i demografsku obnovu prostora. Temeljni razvoj infrastrukturnih sustava prema postavkama i ciljevima PPZ�-a vezan je direktno na: • prometnu mre�u koja će osigurati efikasno povezivanje općinskog sredi�ta s glavnim razvojnim

�ari�tima �upanije • sigurnost prometa u cjelini • ostvarenje efikasnog uključivanja Općine u dr�avnu �eljezničku mre�u �to će se postići

osiguranjem prostornih pretpostavki za koridor brze �eljezničke pruge � jadranske �eljeznice



• razvoj mjesnih luka za potrebe domicilnog stanovni�tva i posjetitelja • postizanje kontinuiranih cestovnih tokova s kopna prema otocima putem mosta • osiguranje dovoljnih količina kvalitetne pitke vode, te za�tita istih • planiranje kvalitetnih sustava odvodnje otpadnih voda • razvoj telekomunikacijskog sustava • razvoj elektroenergetskog sustava • razvoj, tj. kori�tenje alternativnih izvora energije • zbrinjavanje posebnog i opasnog otpada. 2.1.2. Racionalno kori�tenje prirodnih izvora Ciljevi za�tite i racionalnog kori�tenja osobito vrijednih resursa su : • očuvanje rezervi podzemnih voda na čitavom prostoru Općine, • očuvanje čitavog prostora voda i mora od svih negativnih utjecaja i zagađivača koji bi mogli

negativno utjecati na biolo�ku ravnote�u vodotoka i podmorja, • očuvanje čitavog prostora zraka od svih negativnih utjecaja i zagađivača koji bi mogli

negativno utjecati na stabilnost atmosfere, • za�tita i očuvanje svih kvalitetnih poljoprivrednih i �umskih prostora. 2.1.3. Očuvanje ekolo�ke stabilnosti i vrijednih dijelova okoli�a Ekolo�ku stabilnost karakterizira sposobnost okoli�a da prihvati promjene prouzročene vanjskim utjecajem i da pritom zadr�i svoja prirodna svojstva. To znači da je odr�ivost okoli�a zadovoljavanje ljudskih potreba pri čemu se ne ugro�avaju razvojne mogućnosti budućih generacija. Ona pretpostavlja dubok i radikalan zaokret u ljudskom pona�anju kako bi se dugoročni gospodarski, ekolo�ki i dru�tveni ciljevi doveli u suglasje i ravnote�u. Da bi se planiralo i gradilo na odr�iv način potrebno je poznavati kako prirodne tako i antropogene sastavne dijelove krajobraza i njihove interakcije, te osigurati funkcioniranje prirodnih tokova biljnog i �ivotinjskog svijeta. Stoga je u cilju odr�ivog kori�tenja prostora nu�no obaviti sljedeće radnje: • vrednovanje prostora, • definiranje njegove posebnosti, • usklađivanje planirane preobrazbe. To je va�no kako zbog nastojanja da se ostvari �to zdraviji �ivot za lokalno stanovni�tvo, tako i zbog ponovnog uspostavljanja prostorne ravnote�e na području čitavog kontinenta. Naselja Općine su sklop tehničkih uređaja nastala na izvorno prirodnoj podlozi �uma i poljoprivrednih povr�ina. Gradnjom se prekidaju prirodni tokovi i naru�avaju prirodni procesi u okoli�u, te trajno remeti uspostavljena dinamička ravnote�a i stvaraju novi odnosi. Stoga se Planom nastoji ostvariti zadovoljavajući odnos izgrađenih i neizgrađenih povr�ina, te omogućiti postojanje cjelovite i povezane mre�e prirodnih i neizgrađenih zelenih povr�ina. Pri tome nije dovoljno samo zadovoljiti količinu nego i uspostaviti odgovarajući raspored slobodnih i zelenih povr�ina, te odgovarajuće fizičke veze među njima. Uspje�no funkcioniranje odr�ivog metabolizma Općine zahtijeva postojanje dovoljnog udjela prirodnih i kultiviranih javnih povr�ina u Sv. Filipu i Jakovu, ali i u ostalim naseljima unutar granica Plana. S tim ciljem prostor Općine treba planirati i uređivati na način da se: • racionalno gospodari pripadajućim prostorom kao potro�ivim resursom, • kod svakog zahvata u prostoru �tititi okoli� i čuvati biolo�ku raznolikost za sada�nje i buduće

generacije. Uz to se mora voditi računa o kakvoći �ivota stanovnika na cjelokupnom prostoru Općine vezano uz dijametralno različite ambijentalne situacije kao �to su: • velika gustoća naseljenosti i visok intenzitet aktivnosti u obalnim naseljima, • manja gustoća i nerazvijenost zaobalnih naselja.



2.2. Ciljevi prostornog razvoja općinskog značaja Temeljni ciljevi prostornog razvoja općinskog značaja su: • definiranje mjera demografskog razvoja • povoljan odabir prostorne i gospodarske strukture • skladan i svrhovit razvoj svih dijelova Općine sukladno prirodnim resursima • pobolj�avanje svih oblika komunikacije • za�tita krajobraznih vrijednosti • za�tita prirodnih i kulturnih vrijednosti Navedene ciljeve potrebno je planski ostvariti sustavom dokumenata prostornog uređenja kroz njihovu izradu i dono�enje na način da se osigura racionalno kori�tenje i za�tita prostora, skladan demografski razvoj, te unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture. 2.2.1. Demografski razvoj Ciljevi demografskog razvoja su: • Raspored stanovni�tva u prostoru sukladno prirodnim i proizvodnim resursima u pojedinim

dijelovima Općine. • Poticaj zadr�avanja stanovnika u slabije naseljenim područjima odnosno poticaj za naseljavanjem

istih područja na način da se: ! izgrađuje komunalna i urbana infrastruktura, ! osiguraju prostorni preduvjeti za otvaranje novih radnih mjesta, ! ostvaruju dobre prometne veze, ! osmi�ljava kvalitetnije i unosnije kori�tenje prostora na temelju odr�ivog razvoja.

2.2.2. Odabir prostorno razvojne strukture Zatečena prirodna osnova na prostornoj matrici Općine formirala je tri prostorno razvojne cijeline. To su: • obalno područje Zadarske urbane regije, • zaobalno područje Zadarske urbane regije, • otoci Zadarsko-biogradskog arhipelaga.

Kopneni dio Općine poistovjećuje se s pojmom Zadarske urbane regije koja je kao prostorno-planska kategorija preuzeta iz Prostornog plana Zadarske �upanije (PPZ�). Otoci pripadaju Zadarsko-biogradskom arhipelagu. Među navedenim prostorno-razvojnim cjelinama evidentan je niz različitosti u pogledu: • postojećih prirodnih potencijala, • naslijeđenog stupnja gospodarskog razvoja, • ekonomske moći i interesa kapitala, • stupnja zatečenih ulo�enih vrijednosti, • infrastrukturne i komunalne opremljenosti, • gravitacijske moći i demografskih procesa. Temeljni cilj Plana je osigurati prostorne predispozicije za razvoj svake pojedine prostorno-razvojne cjeline, sukladno prirodnim pogodnostima, zatečenom stanju i smjernicama razvoja. Stoga je definiranje temeljnih ciljeva prostornog razvoja svake pojedine prostorno-razvojne cjeline vezano uz utvrđivanje osnovnih ciljeva daljnjeg gospodarskog, a samim time i prostornog razvoja. Ciljevi prostornog razvoja kopna - Zadarske urbane regije su: • redefiniranje poljoprivrede i poticanje intenzivnijeg poljodjeljstva, • repozicioniranje turizma ulaganjem u kvalitetniji oblik turističke ponude razvojem pratećih

sadr�aja svekolike turističke ponude, • razvitkom proizvodnje kao značajne grane gospodarstva uz podvrgavanje prostornim,

ekolo�kim i morfolo�kim ograničenjima, • odr�avanje i rast prometa kao kralje�nicu razvoja, • porast svih ostalih uslu�nih djelatnosti.



Ciljevi prostornog razvoja na prostoru Zadarsko-biogradskih otoka: • poticanje razvoja poljodjelstva i maslinarstva temeljeno na zanemarenoj ostav�tini, • repozicioniranje turizma i ulaganje u nov oblik turističke ponude primjereniji obliku i mjeri

ekosustava, • ulaganja u izgradnju temeljnih infrastrukturnih sustava Sukladno navedenom, očigledno je da utvrđivanje gospodarske strukture po prostorno-razvojnim cjelinama na području Općine ima za cilj na prostoru kopna - Zadarske urbane regije: • dati prednost br�em rastu gospodarskih djelatnosti na području:

- turizma - trgovine - poljodjelstva

• proizvodnju treba razvijati u skladu s propisanim ekolo�kim uvjetima i standardima dajući prednost manjim pogonima i modernim tehnologijama,

• formirati prepoznatljivu turističku ponudu na razini cjelokupne Zadarsko-biogradske rivijere. na prostoru Zadarsko-biogradskih otoka: • neposredno i intenzivno ulagati u vodoopskrbu i odvodnju, • izgraditi prateću komunalnu infrastrukturu, • razvijati poljodjelstvo na temelju postojećih resursa. 2.2.3. Razvoj naselja, dru�tvene, prometne i komunalne infrastrukture Razvoj naselja treba osigurati kroz svrhovit i učinkovit razvoj dru�tvene, prometne i komunalne infrastrukture. Ciljevi razvoja dru�tvenih djelatnosti su: • planiranje mre�e osnovno�kolskog i srednjo�kolskog obrazovanja, �porta i rekreacije,

zdravstva i socijalne skrbi, te uprave i administracije, • planiranje novih oblika djelovanja u domeni kulture:

- osmi�ljavanjem multimedijskog informacijskog centra, - osmi�ljavanjem prezentacije sadr�aja vezanih za pomorsku tradiciju stimuliranjem

niskoprofitabilnih djelatnosti, - divulgacijom kulture u zaleđu.

• planiranje novih oblika djelovanja u domeni zdravstva i socijalne skrbi posebno u odnosu na: - pučanstvo zaleđa i otoka, - generaciju starije dobi i mlade�, - turista.

• pribli�avanje uprave i administracije pučanstvu i gospodarskim subjektima. Ciljevi i projekcije razvitka infrastrukture su: • izgradnja cestovne mre�e u planiranim industrijskim, turističkim, stambenim, poljoprivrednim i

drugim zonama u odnosu na vrijednost prostora i njegovo optimalno kori�tenje, • osiguranje prostornih pretpostavki za promet u mirovanju, • osiguranje prostornih pretpostavki za mjesne luke, • razvijanje ostalih infrastrukturnih mre�a (vodoopskrbne mre�e, sustavi odvodnje i otpadnih

voda, telekomunikacijske mre�e, elektroenergetske mre�e) koje trebaju pratiti ukupni gospodarski rast.

2.2.4. Za�tita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina Ciljevi za�tite krajobraznih i prirodnih vrijednosti, te za�tite kulturno-povijesnih cjelina su: • očuvati stabilnost prirodnih �umskih ekosustava, pro�iriti biolo�ku raznolikost �uma, te

općekorisne funkcije �uma, • ubrzati progresivne procese razvoja �umske vegetacije u vi�e, kvalitetnije stadije, kao �to su

klimatogene �ume hrasta medunca, • provoditi preventivne mjere u svrhu zaustavljanja degradacije i usmjeravanja u pravcu

progresivnog razvoja, čiji je cilj stabilan, trajan i produktivan �umski ekosustav,



• za�titi i očuvati autentične prostore kao dokaz razvoja parkovne misli kroz razna povijesna razdoblja, uva�avajući činjenicu da parkovno oblikovani prostori čine integralnu cjelinu sa spomenicima arhitekture i dio su kulturno povijesne ba�tine,

• posvetiti osobitu pa�nju zastupljenosti zelenila i to ne samo kao ekolo�ke kategorije, nego naročito kao bitne komponente Plana namjene povr�ina s kategorijama pejza�no � za�titnih, rekreativnih i vrtno � tehničkih sadr�aja,

• osigurati realizaciju parkovnih povr�ina u novim stambenim zonama zbog lak�e dostupnosti i boljeg kori�tenja parkova u skladu s njihovom osnovnom namjenom,

• utvrditi osnovni cilj razvoja Općine po radijalno koncentričnom prostornom modelu temeljenom na graditeljskim i pejza�nim datostima,

• definitati lokacije za sva postojeća groblja na području Općine, a gdje su pro�irenja moguća osigurati povr�ine za tu namjenu,

• utvrditi korektan odnos prema arheolo�kim lokalitetima, kako onima koji su već evidentirani, tako i prema onima koji se mogu naknadno utvrditi, jer su u pitanju neobnovljive vrijednosti i svaka devastacija arheolo�kog lokaliteta predstavlja �tetu koja se vi�e ne mo�e popraviti,

• očuvati postojeće spomenike graditeljstva i arheolo�ke lokalitete, kao i njihov polo�aj i ulogu unutar �irih prostornih ili graditeljskih cjelina,

• spriječti gradnju novih objekata (osobito ako su velikih dimenzija) u neposrednoj blizini spomenika graditeljstva,

• utvrditi potrebu prilagodbe planskih zahvata i izgradnje u prostoru u slučaju adekvatne prezentacije eventualnih arheolo�kih nalaza,

• sačuvati ostatke tradicijske arhitekture koja je ugro�ena novijom građevinskom djelatno�ću, budući da vlasnici kuća najče�će nisu svjesni njihove vrijednosti.

2.3. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području Općine Ciljevi uređenja naselja su: • podizanje standarda javnih usluga, • pobolj�avanje svih oblika komunikacije, • oblikovanje i razvitak novog javnog prostora, • osiguranje prostornih pretpostavki za razvoj dru�tvenih djelatnosti, • planiranje mre�e objekata pred�kolskog odgoja, • podizanje kvalitete stanovanja, • za�tita krajobraznih vrijednosti unutar naselja. 2.3.1. Racionalno kori�tenje i za�tita prostora U cilju racionalnog kori�tenja i za�tite prostora potrebno je: • odrediti područja vrijednih resursa na kojima je isključena prenamjena prostora, • predvidjeti ga�enje neprimjerenih sadr�aja, a prostor sanirati i revitalizirati, • pobolj�ati sve aspekte postojećih već anga�iranih prostora, • prioritetno ispitati mogućnosti kori�tenja postojećih koridora pri planiranju trasa velike

infrastrukture i izbjegavati zauzimanje novih povr�ina vrijednih resursa osobito poljodjelskih i �umskih.

2.3.2. Utvrđivanje GP-ova naselja u odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću naseljenosti, izgrađenost, iskori�tenost i gustoću izgrađenosti, obilje�ja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina Ciljevi utvrđivanja GP-ova: • preispitivanje va�ećih GP-ova u odnosu na izgrađenost u prostoru, • nezaposjedanje novih prostora za izgradnju naselja formiranjem novih GP-ova, • redefiniranje granica pojedinih naselja sukladno s novonastalom situacijom i potrebama, kao i

promjenama nastalim u politici planiranja prostora i za�tite okoli�a. Osnovni kriteriji određivanja novih granica GP-a su: • racionalno i svhovito kori�tenje prostora, • očuvanje i unapređenje postojećih vrijednosti okoline.



�irenje GP-a, kada je to potrebno i opravdano, treba usmjeravati u dubinu prostora obale i otoka �titeći osjetljiv obalni pojas i pripadajući akvatorij, distancirati od prometnih koridora magistralnih i regionalnih prometnica, istovremeno te�eći zaokru�ivanju postojećih grupacija i koncentracija, te ukoliko je moguće i kada to ne naru�ava ambijent lokacije, njihovom povezivanju i spajanju. Faktori koji utječu na pro�irenje GP-a naselja su: • pozitivni trendovi demografskih kretanja naselja (stvarni ili očekivani), • postojeći i planirani sustav centralnih naselja. Faktori ograničenja �irenja GP-a su: I. zatečena prirodna osnova: • nepovoljni mikroklimatski uvjeti stanovanja, • tektonski rasjedi, • nagibi zemlji�ta veći od 12%, • zemlji�ta nedovoljne nosivosti, • zemlji�ta s visokim podzemnim vodama, • plavljenja zemlji�ta, • zone pod utjecajem učestalih i jačih zagađenja. II. zatečeni resursi područja: • zone poljoprivredne djelatnosti, • zone privrednih djelatnosti, • infrastrukturni i rezervni koridori, • �umsko zemlji�te, • za�tićeni objekti i dijelovi prirode, • spomenici kulture i njihove za�titne zone, • zone specijalne izgradnje, • zone koje nije moguće ekonomično komunalno opremiti. 2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture Uređenje naselja u direktnoj je vezi s podizanjem kvalitete urbanog �ivljenja. To prije svega znači definiranje i uređenje javnih povr�ina. Tijekom vremena intenzivnog i stihijskog rasta naselja degradiran je pojam javnog prostora i marginalizirana potreba uređenja svega �to nije isključivo u funkciji stanovanja, proizvodnje ili usluge, �to je rezultuiralo degradacijom �ivota u naseljima. To vrijedi za sve tipove naselja. Stoga je stalni cilj pri urbanom oblikovanju i oplemenjivanju naseljenog prostora potrebno urediti i sadr�ajno osmisliti javne prostore koje čine: • pje�ačke ulice i trgovi, • �etnice i okupljali�ta, • pla�e, parkovi i javno zelenilo, • dječija igrali�ta • �portske tereni, te biciklističke i druge staze. Razvoj naselja i urbano preoblikovanje treba pratiti i adekvatna infrastrukturna opremljenost, s ciljem podizanja kvalitete i komunalne opremljenosti naselja. Ciljevi razvitka komunalne infrastrukture: • izgradnja i odr�avanje lokalne i nerazvrstane cestovne mre�e u planiranim industrijskim,

turističkim, stambenim, poljoprivrednim i drugim zonama, u odnosu na vrijednost i optimalno kori�tenje prostora,

• pobolj�anje prijevoza putnika u javnom prometu, • osiguranje dostatnog parkirali�nog prostora sukladno potrebama i namjeni susjednih

mikrolokacija, • odr�avanje javnih povr�ina, • osiguranje prostornih pretpostavki za razvoj i uređenje mjesnih lučica i privezi�ta, • distribucija elektroenergetskog sustava na racionalan način, tako da u najmanjoj mogućoj

mjeri utječe na stanje okoli�a,



• razvijanje ostalih infrastrukturnih sadr�aja koji trebaju učinkovito pratiti ukupni gospodarski rast na lokalnoj razini (vodoopskrba, odvodnja otpadnih voda, telekomunikacijski sustav),

• odr�avanje čistoće, • odlaganje komunalnog otpada, • osiguranje trajnog i kvalitetnog obavljanja komunalne djelatnosti, • osiguranje odr�avanja komunalnih objekata i uređaja u stanju funkcionalne sposobnosti, • poduzimanje mjera za očuvanje i za�titu okoli�a.



3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

3.1. Prikaz prostornog razvoja na području Općine u odnosu na prostornu i gospodarsku strukturu �upanije Sv. Filip i Jakov kao općinsko sredi�te sastavni je dio �ireg razvojnog koridora, koji se u prostornom smislu očituje kroz longitudinalni sklop naselja Zadarsko-biogradske rivijere. Unutarnje povezivanje ovoga koridora treba slijediti povezivanje na Europske tokove definirane PPZ�-om radi veće iskoristivosti prostora, bolje povezanosti, a time i br�eg razvoja cjelokupnog područja. Analize pokazuju da prostorno � gospodarsku strukturu �upanije čini niz manjih cjelina koje po određenim geomorfolo�kim i razvojnim karakteristikama imaju zajednička obilje�ja. Temeljem postavki PPZ�-a, prostor �upanije definiran je kroz sljedeće prostorno - razvojne cjeline: 1. Zadarska urbana regija 2. Zadarsko-biogradski otoci 3. Otok Pag 4. Prostor podvelebitskog kanala 5. Ravnokotarski zaobalni prostor 6. Bukovica 7. Ličko-pounski prostor. Navedene cjeline određuju osnovne fizionomske karakteristike cjelokupnog prostora Zadarske �upanije. Ovakva podjela prostora nema teritorijalno-administrativnih pretenzija. Ona slu�i isključivo prostorno planerskim analizama i utvrđivanju osnovnih ciljeva prostornog razvoja, jer sistematičnije i određenije definira temeljna prostorno-funkcionalna usmjerenja svake zone i njihovu interakciju. Unutar tako definiranog prostora, područje općine Sv. Filip i Jakov zahvaća dijelove sljedećih prostorno - razvojnih cjelina: 1. Zadarska urbana regija 2. Zadarsko-biogradski otoci Zadarska urbana regija prote�e se du� priobalnog prostora od općine Vir do općine Pako�tane, te zadire u relativno uski zaobalni pojas omeđen općinama Zemunik, Galovac, te nekim naseljima općine Poličnik. Ovaj potez je danas urbano najjače eksploatiran prostor, a u nastupajućem vremenu taj će interes dodatno porasti. Imajući to u vidu, vrlo je va�no osigurati dovoljno planske fleksibilnosti, da se omogući odr�ivi razvoj s najmanje negativnih posljedica. Oslonac za ostvarenje toga cilja trebaju biti prostorni planovi gradova i općina ovoga prostora, koji trebaju slijediti temeljne postavke PP Zadarske �upanije. Ishodi�na točka i te�i�te razvoja čitavog ovog prostora je grad Zadar koji je upotpunjen mre�om gradova, općinskih sredi�ta i ostalim naseljima. Od primarnog značaja za planirani razvoj regije jest proces decentralizacije funkcija �to označava potrebu jačanja drugih centara: Biograda, Nina i Paga. Zadarsko-biogradski otoci su svakako najosjetljiviji i najugro�eniji dio �upanije. To je ograničeni prostor ogromnog prirodnog potencijala s jedne strane, te gospodarskoga i demografskog deficita s druge strane. Prepoznavajući egzistencijalne probleme �ivota na otocima, Dr�ava je utvrdila posebnu skrb o otocima vrednujući njihovu prostornu problematiku jedinstveno kroz Nacionalni program razvitka otoka, a u pripremi je i novi Zakon o otocima. Otoci općine Sv. Filip i Jakov samo se djelomično uklapaju u ovu sliku zaboravljenog prostora i ljudi na njima, jer je jedino otok Babac djelomično naseljen stalnim stanovnicima, iako je kategoriziran prema PPZ�-u kao �nenaseljeni� otok. Otok Babac se nalazi u neposrednoj blizini obale pa kao takav nije izoliran, a zbog veličine naselja posebne mjere prometnih komunikacija očito nisu opravdane. Međutim, u cilju realizacije Plana potrebno je osigurati uvjete za uređenje i građenje kvalitetne putničke lučke infrastrukture. U okviru naznačenih prostorno-razvojnih cjelina kao urbanističke kategorije razlikuju se:



1.Priobalni urbani teritorij, kao nositelj glavnih razvojnih potencijala Ovo je prostor velikog interesa za kori�tenjem u različite svrhe. Srazmjerno postojećem interesu, potrebno mu je pru�iti i odgovarajuću za�titu i realno procjeniti �elje i mogućnosti, jer je racionalnim kori�tenjem prostora moguće očuvati ekolo�ku stabilnost ovog područja. Stoga se ovom prostoru mora posvetiti velika pa�nja kroz izradu prostornih planova. Prilikom definiranja detaljne namjene prostora, osnovni je kriterij po�tivanje svih bitnih vrijednosti za�tite i očuvanja okoli�a. 2.Neizgrađeni obalni prostor na kopnu i otocima Ovaj je prostor nositelj karakteristika autohtonoga pejza�a. Postojeći dijelovi neizgrađenog obalnog prostora na kopnu su često degradirani zbog izgradnje u njihovoj neposrednoj blizini. Otoci su uglavnom neizgrađeni. Zbog očuvanih ambijentalnih vrijednosti prostor je izuzetno atraktivan, ali i ekolo�ki osjetljiv, pa ga je potrebno sustavno �tititi od �tetnih oblika urbanizacije. 3. Poljoprivredne povr�ine Kvalitetne poljoprivredne povr�ine zaobalnih naselja predstavljaju rubni pojas Ravnih kotara na kojima se plodna polja u zaravnima smjenjuju s neplodnim pojasima niskih bila. U manjoj mjeri plodne enklave razasute su i po priobalnim naseljima u obliku vrtova i okućnica. To su ekolo�ko i prirodno vrijedni prostori čiju prenamjenu Planom treba onemogućiti. 4. Vrijedne �umske cjeline Ovi prostori obuhvaćaju �umske povr�ine na prijelazu između naju�e obale i zaobalnog prostora, prvenstveno na području Sv. Filipa i Jakova, pa u Turnju, i manje povr�ine u Sv. Petru. Ovaj prostor uglavnom sačinjavaju ambijentalno vrijedne sastojine borovine. Najveće �umske povr�ine su prekrivene makijom.

3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i kori�tenje povr�ina Prostor unutar administrativnih granica Općine raznovrsno je područje sastavljeno iz niza različitih mikrocjelina kojega čine: dominantni urbani centar, primorska naselja, ruralna naselja, tri uglavnom nenaseljena otoka te rubni pojas plodnih kotara. Iako je moguće sa�eti različitosti temeljem PPZ�- a u dvije već navedene prostorno-razvojne cjeline, analiza temeljena na organizaciji prostora i osnovnoj namjeni i kori�tenju povr�ina zahtjeva i detaljniju podjelu na sljedeće mikrocjeline: • obalni pojas • zaobalje • otoci Navedene cjeline oblikuju osnovnu mre�u prostorne strukture, te kroz Planom utvrđene dozvoljene namjene mogućeg načina kori�tenja, definiraju osnovnu ogranizaciju prostora.

Obalni pojas Obalno područje Općine izgrađeno je u tolikoj mjeri da je u nekim slučajevima te�ko definirati pojedina naselja, a negdje i samu jezgru naselja. Stoga je samo moguće govoriti o odnosu urbano-prirodno, na spoju teritorija i akvatorija, kao cjelovitom sustavu �obale�. Pojam �rivijere� ograničen je funkcionalni pojam koji definira skupinu elemenata njene tipologije. U slučaju Općine Sv. Filip i Jakov, taj pojam je jasno apliciran, ali ne i potpuno razvijen. Rivijera je urbani fenomen struktura koje su precizno definirane njegovom funkcijom i formativnim elementima. Urbana tipologija rivijere definirana je linearnom dispozicijom i karakterističnim profilom. Osnovni elementi profila po redoslijedu su: pla�a, promenada, rezidencija i vrt. Među spomenutim elementima, promenada je eminentno javni prostor, dok ostala tri mogu imati različita svojstva javnih i privatnih re�ima. Drugi element definicije rivijere, linearna dispozicija, počiva na neprekidnosti, kontinuitetu linearnog prostiranja sklopa karakterističnog profila. Tamo gdje jedan od aktera sklopa mijenja svoju ulogu dolazi do poremećaja ili prekida, �to naru�ava identitet rivijere. Svojstva rivijera su najugro�enija na području Sv. Petara, gdje je obalni prostor agresivno napadnut bespravnom izgradnjom. Obalni pojas Općine je urbani teritorij koji sa�ima niz entiteta - od povijesnih urbanih jezgri, obalnih fragmenata suvremenog naselja, manjih naselja, turističkih kompleksa, do prirodnih sadr�aja obale i otočića. U konfiguraciji urbanog i prirodnog svaki entitet ima svoja posebna obilje�ja. Urbane se promjene mogu pratiti u cijelom pojasu, a svaki se entitet mo�e razmatrati zasebno. Posebno su va�na mjesta prekida i granice, rubna područja s novim potencijalima.



Isprekidanost obalnog pojasa proturječnim urbanim programima i re�imima ote�ava redefiniciju rivijere, a na pojedinim mjestima je u potpunosti onemogućuje. Ukoliko se �eli preoblikovati obalni pojas u formu rivijere, moraju se reprogramirati svi obalni entiteti te izgraditi nova pravila urbanog dizajna. Obala teritorija Općine je gotovo u cijelosti izgrađena, s izuzetkom manjih prekida povr�inama prirodne obale. Osim relacijskih parova urbano � prirodno, na obali se u fragmentima nalaze parovi prirodno - prirodno, tamo gdje je odnos teritorija i akvatorija sačuvan u djevičanskim oblicima prirode. Ova mala područja imaju karakter rezervata, moguće ih je očuvati pod uvjetima zajedničke volje i organizirane kontrole. Prekide u konfiguraciji rivijere čine enklave i urbane praznine. Enklave su područja posebnih re�ima dostupnosti. Njihova dispozicija bitno naru�ava kontinuitet rivijere. Promjena re�ima je moguća prenamjenom dijelova ili cijelih enklava. Moguće je promijeniti re�ime dostupnosti samo na određenim sektorima uz odgovarajuće preoblikovanje fizičkog okru�enja. Urbane praznine su područja niskog urbanog intenziteta ili fragmenti prirodnog teritorija bez jasne funkcionalne uloge. Ta se područja jo� nisu dovoljno transformirala u javne programe, pa su dijelom zbog nedostatka odgovarajućih programa, a dijelom zbog netransparantnih re�ima, urbano prazna i ne sudjeluju u konfiguraciji rivijere. Naselja Sv. Filip i Jakov i Turanj ističu se kao najrazvijenija urbana sredi�ta na obalnom području Općine, razvijena na temelju srednovjekovnih organičkih struktura. Za budući razvitak naselja, posebno �to se tiče jezgre naselja, bitno je očuvati ovo načelo. U izgrađenim dijelovima priobalnih naselja postoji niz zanemarenih prostora - napu�tene ili slabo kori�tene infrastrukturne lokacije, pojedinačne građevine i prostori istro�enih programa kojima je moguće naći novu ulogu javnog karaktera s programima koji će im osigurati opstanak u sastavu urbane mre�e. Urbane praznine sačinjene od polja i od zelenih poteza određuju rubove urbanih entiteta i čine ih čitljivim. Bez praznina prepoznatljivost entiteta bila bi nemoguća, a ukupna slika Općine totalno kaotična. Stoga je nu�no o njima misliti, ne kao o nekim ostacima ili nečem nedovr�enom, nego kao o dragocjenom prostoru o kojem se mora voditi briga.

Otoci Posebnosti otoka ove Općine je u tome �to su otoci uglavnom nenaseljeni. Izuzetak čini otok Babac na kojem se nalazi vrlo maleno istoimeno naselje kao zaseban urbani entitet. Najveći dio otoka nije izgrađen, tako da je prirodni ekosustav dominantan.

Zaobalje Zaobalje je rubni pojas Ravnih kotara, gospodarski u uskoj sprezi s općinskim sredi�tem uzrokovanoj fizičkom blizinom, ali je to fizionomski preslikan entitet ravnokotarskih naselja u kojima se tipologija gradnje temelji na dugom nizanju urbanih enklava uz prometnicu kraj poljoprivrednih povr�ina. U većini slučajeva radi se vi�e zaseoka povezanih internim prometnicama. Naselja su nastala na poljoprivrednoj osnovi, tako da ne postoje urbani javni prostori. Zajednički prostori su gotovo isključivo vjerskog obilje�ja, sastavljeni od crkve i groblja. Procesi modernizacije ugro�avaju tradicionlne oblike dru�tvene i fizičke strukture ruralnih naselja. Stanovnici napu�taju tradicionalno agrarni način �ivljenja i mijenjaju ga s urbaniziranim �ivotom, pretvarajući svoju okolinu u nekakvu �suburbiju�, radeći u urbanim sredinama a �iveći u ruralnim naseljima. Ruralne zajednice se individualiziraju i preoblikuju u urbane forme.

Osnovna namjena prostora Osnovna namjena prostora Općine definirana je kroz tri temeljne kategorije kori�tenja prostora, a to su: • GP • izvangrađevinsko područje • obalno područje Pod kategorijom GP-a ovaj Plan podrazumijeva sljedeće prostorne zone: • GP naselja



• zona sredi�njih funkcija naselja • zona ugostiteljsko-turističke namjene • zona proizvodne namjene • zona javne i dru�tvene namjene • zone �portsko-rekreacijske namjene • zona �kole • povr�ine infrastrukturnih sustava • groblja GP naselja je prostorna zona koja je sastavljena od izgrađenog područja naselja i Planom utvrđene povr�ine potrebne za razvoj i �irenje naselja. Unutar GP-a naselja Planom je utvrđeno stanovanje kao osnovna namjena kori�tenja prostora, ali je dozvoljeno kori�tenje prostora i u druge namjene koje su prateće funkcije stanovanja i direktno utječu na pobolj�anje kvalitete stanovanja. To su javne zelene pov�ine, parkovi, �etnice, igrali�ta, kupali�ta, povr�ine za �port i rekreaciju, te građevine dru�tvenog standarda. Unutar GP-a naselja, Planom se dozvoljava izgradnja i uređenje manjih poslovnih i proizvodnih te dru�tvenih sadr�aja, uz uvjet da ne ometaju stanovanje kao osnovnu funkciju ove prostorne zone ili na bili koji način smanjuju kvalitetu lokacije.

Planom je utvrđen GP svih naselja unutar administrativnih granica Općine. Zona sredi�njih funkcija naselja je Planom utvrđen GP uz jezgru naselja u kojem je moguća izgradnja i uređenje objekata i povr�ina za javne sadr�aje kao �to su zdravstvene ustanove, tr�nica i drugi javni prostori. Zone ugostiteljko-turističke namjene su Planom utvrđeni GP-ovi u sklopu kojih je moguća izgradnja turističkih kapaciteta za smje�taj i boravak, te pratećih ugostiteljskih sadr�aja, kao i sadr�aja za �port, zabavu i rekreaciju, komunalnih objekata i objekata infrastrukture. Unutar ugostiteljsko-turističkih zona, Planom se ne predviđa izgradnja isključivo stambenih građevina. Planom su utvrđene sljedeće vrste turističkih sadr�aja unutar turističkih zona u sklopu prostora Općine: • hotel • hotelsko naselje • apartmansko naselje • motel • autokamp Ovim Planom definirane su sve postojeće i planirane zone ugostiteljko-turističke namjene unutar administrativnih granica Općine, dozvoljena veličina prostornog obuhvata svake pojedine zone, vrste planiranih turističkih sadr�aja prema naprijed navedenoj tipologiji i maximalni kapaciteti. Zona proizvodne namjene je Planom utvrđen GP određen za gradnju i uređenje proizvodnih i prerađivačkoh pogona, zanatskih i servisnih djelatnosti, skladi�nih prostora, te ostalih sličnih djelatnosti. Unutar ove zone nije dozvoljena izgradnja i uređenje stambenih sadr�aja. Zona javne i dru�tvene namjene je Planom utvrđen GP određen za gradnju i uređenje dru�tvenih djelatnosti koje obuhvaćaju �kole, vjerske ustanove, specijalne zdravstvene ustanove (Zavod za mentalno nedovoljno razvijenu djecu i omladinu, Sv. Filip i Jakov) i sl. Unutar ove zone dozvoljena je stambena izgradnju samo u funkciji osnovne namjene. Zone �portsko-rekreacijske namjene su Planom utvrđene prostorne zone namjenjene za �port i rekreaciju stanovni�tva. To je specifična vrsta GP-a unutar kojega je dozvoljen vrlo mali postotak gradnje u odnosu na povr�inu cjelokupne prostorne zone, dok je veliki dio povr�ina rezerviran za uređenje negradivih �portskih i zelenih povr�ina. Pod kategorijom vangrađevinskog područja ovaj Plan podrazumjeva sljedeće povr�ine: • poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene • �ume isključivo osnovne namjene • ostalo poloprivredno tlo, �ume i �umsko zemlji�te • povr�inu mora i voda



Poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene je Planom utvrđen prostor obradivog poljoprivrednog tla na cjelokupnom području Općine. Zakonska obveza za�tite vrijednih poljoprivrednih potencijala je prenesena ovim Planom. To se naročito odnosi na poljoprivredne povr�ine (maslinici i sl.) u priobalnom pojasu koje su pod velikim pritiskom gradnje. �ume isključivo osnovne namjene su vrijedne �umske povr�ine koje je, sukladno postavkama ovog Plana, potrebno �tititi i adekvatno odr�avati. Sukladno Zakonu o �umama (NN br. 52/90), �umom se smatra zemlji�te obraslo �umskim drvećem u obliku sastojine na povr�ini većoj od 10 ari. Prema namjeni vrijedne �umske povr�ine mogu biti • �umskogospodarsko područje • �ume posebne namjene �umskogospodarska područja su najzastupljenije �umske povr�ine na prostoru Općine. Nalaze se na velikom djelu Općine poglavito kao povr�ine zarasle makijom. Ove povr�ine prvenstveno imaju funkciju za�tite prostora prvenstveno od erozije, ali istovremeno utječu i na slikovitost i ambijentalnu vrijednost krajobrzne osnove. �ume posebne namjene na prostoru Općine su �ume namjenjene za odmor i rekreaciju na lokacijma utvrđenim ovim Planom i prikazane su na grafičkom prilogu (kartografski prikaz br. 1 - Kori�tenje i namjena povr�ina). Ostalo poloprivredno tlo, �ume i �umsko zemlji�te je prostor autohtonog pejza�a čija je namjena pa�njaci, livade ili golet. Obalno područje, sukladno postavkama ovoga Plana, obuhvaća izuzetno vrijednu i specifičnu prostornu cjelinu vezanu uz način i oblike kori�tenja privlačnog obalnog pojasa. Područjem obale smatra se funkcionalna cjelina obalnog mora i pripadajućeg pojasa kopna čija je Planom utvrđena namjena vezana uz kori�tenje mora i svih njegovih prednosti i pogodnosti. Planom su utvrđene dvije kategorije obalnog područja i to: • zona prirodne obale • zona uređene obale Zona prirodne obale je prostorna cjelina unutar koje je zabranjena bilo kakva aktivnost u smislu preoblikovanja ili prenamjene postojećeg prirodnog fenomena, već se postojeće prirodno okru�enje zadr�ava u zatečenom stanju. Zona uređene obale je prostorna cjelina u načelu u neposrednom kontaktu s GP-om naselja u sklopu koje su Planom utvrđene određene aktivnosti, odnosno, planirano je uređenje prostora sukladno Planom definirnanim namjenama. U sklopu zone uređene obale, Planom su definirane sljedeće zone namjene i kori�tenja prostora: • zona luke • zona kupali�ta Sukladno Zakonu o morskim lukama i Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji luka nautičkog turizma (NN br. 142/99), unutar zone luka Planom su definirane sljedeće prostorne cjeline: • luka posebne namjene: �portska luka nautička luka (privezi�te) turistička luka Ovim Planom predviđeno je da se u sklopu zona �portskih luka osigura dostatan broj vezova za potrebe domicilnog stanovni�tva unutar zona mjesnih luka u svim naseljima obalnog i otočnog dijela Općine.



3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu povr�ina (naselja i izgrađene strukture van naselja, poljoprivredne, �umske, vodne te povr�ine posebne namjene i ostale povr�ine Tablica 3 Red. broj

Općina Sv. Filip i Jakov Oznaka Ukupno ha

% od povr�ine općine

stan/ha ha/stan*

1.0. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVR�INA 1.1. GP ukupno/

izgrađeni dio GP ukupno - obalno - otočno - kontinentalno � granično - ostalo

GP 459,2 298,8 175,5

- -

123,3

9,7 6,3 3,7 - - 2,6

10,0 15,4 16,9

- -

13,2 1.2. Izgrađene strukture van GP-a

ukupno I E H K T R

21,5 - - -

50,1

0,5 - - - 1,1

-

1.3. Poljoprivredne povr�ine ukupno - obradive

P P1 P2 P3

1756,3 - - -

37,1 - - -

*0,38

1.4 �umske povr�ine ukupno - gospodarske - �umskogospodarsko područje - posebne namjene

� �1 �

�3

2182,9 -

2095,5 87,5

46,1 -

44,3 1,8

*0,48

1.5. Ostale poljoprivredne i �umske povr�ine ukupno

P�

139,0

2,9

*0,0

1.6. Vodne povr�ine ukupno - vodotoci - jezera - akumulacije - retencije - ribnjaci

V - - *

1.7. Ostale povr�ine ukupno N IS

2,7 118,3

0,1 -

*

Općina ukupno 4730,0 100,0 *1,0 2.0. ZA�TIĆENE CJELINE 2.1. Za�tićena prirodna ba�tina ukupno

- nacionalni park - park prirode - ostali za�tićeni dijelovi prirode

NP PP

- - 0,89

- - 0,0

*

2.2. Za�tić. graditeljska ba�tina ukupno - arheolo�ka područja - povijesne graditeljske cjeline

58,3 53,3 5,0

1,2 1,1 0,1

*

Općina ukupno 59,2 1,2 *0,0 3.0. KORI�TENJE RESURSA 3.1. More i morska obala obalno područje

otočno 11,05 km

5,91 km 65,15 34,85

-

3.2. Energija proizvodnja potro�nja

-

3.3. Voda vodozahvat potro�nja

-

3.4. Mineralne sirovine -

ne iskazuje se

Općina ukupno 16,96 100,0 -



3.3. Prikaz gospodarskih i dru�tvenih djelatnosti Opći cilj za prostorne cjeline u okviru Općine je porast dohotka u cjelini i po stanovniku uz očuvanje barem postojeće razine kvalitete prirodnih eko-sustava, povijesne i kulturne ba�tine, te kvalitete �ivota. Geoprometni polo�aj Općine u Jadranskom prostoru sam po sebi čini značajan razvojni resurs, koji bi trebao doći do punog izra�aja izgradnjom Jadranske autoceste. Ova će prometnica privući veći dio prometa na relaciji kontinentalna Hrvatska - ju�na Hrvatska, �to će otvoriti �iroke mogućnosti razvoja brojnih uslu�nih djelatnosti uz taj koridor. Na prostoru Zadarske urbane regije, kojoj pripada i općina Sv. Filip i Jakov, struktura gospodarstva neće se bitnije mijenjati, no očekuje se br�i rast turizma, trgovine i drugih uslu�nih djelatnosti u odnosu na industriju, kojoj je �ari�no sredi�te grad Zadar. Udarna grana gospodarstva svakako će biti turizam u svim svojim oblicima. Nastojanja će se usmjeriti na formiranje prepoznatljive turistčke ponude Zadarsko-biogradske rivijere, s vlastitim i na tr�i�tu prepoznatljivim turističkim proizvodom. Zadarsko-biogradska turistička rivijera prote�e se od Nina preko Zadra i Biograda n/m pa do Pako�tana. Ovu zonu je potrebno planirati, osmisliti i za�tititi posebnim razvojnim i prostornim planovima. Zadarska urbana regija ostvarivat će najveće stope rasta gospodarstva u �upaniji. Ovaj je prostor ujedno i pokretač razvoja cijele �upanije i svih njezinih dijelova. Općina Sv.Filip i Jakov kao sastavni dio Zadarske urbane regije koristit će potencijale regije i svog teritorija kako bi sudjelovala u raspodjeli rezultata gospodarskog rasta: • opći razvoj urbane regije stvorit će nova radna mjesta za sada�nje i buduće stanovnike Općine, • razvoj turizma, prometa i usluga preusmjerit će stanovni�tvo Općine s primarnih i sekundarnih

djelatnosti na vi�e stupnjeve stvaranja dohotka, • poljoprivredna će proizvodnja do�ivjeti promjene prelaskom većeg dijela s tradicionalnih oblika

proizvodnje na specijaliziranu robnu proizvodnju, • intenzivna će poljoprivredna aktivnost potaknuti otvaranje vi�ih oblika prerade poljoprivrednih

proizvoda u malim pogonima, • porast će potreba za servisiranjem lokalnih djelatnosti, poglavito poljoprivrednih, �to će tra�iti

otvaranje poslovno-servisnih sadr�aja, odnosno zone proizvodne namjene, • uz poljoprivrednu djelatnost razvijat će se seoski turizam kao komplementarni oblik turističke

ponude (uz kupali�ni i lovni turizam), �to će utjecati na potrebu očuvanja prirodnog krajolika i kulturne ba�tine.

Prirodni resursi i kvalitete općine u suprotnosti su s trenutačnim stanjem gospodarskog razvoja. Kao bitne karakteristike, odnosno najva�nije kvalitete na promatranom prostoru, potrebno je prije svega istaknuti: • more i morsku obalu zajedno sa svim mogućnostima koje su time date (turizam i nautički turizam) • plodno tlo i mogućnost intezivnog poljodjelstva • pogodan prometno geografski polo�aj (blizina prometnih puteva te neposredno susjedstvo

većih urbanih centara). U skladu s tim, kroz sve dosad donesene razvojne planove Općine, postavljaju se u prvi plan kao glavne privredne grane, turizam i poljodjelstvo, a zatim razvoj tercijarnih djelatnosti, kao direktna posljedica prvih dviju. Na taj se način razvijaju trgovina i uslu�ne djelatnosti i dr. Nagla�ena je i va�nost turizma u kontekstu čega se biogradsko područje predviđa jednim od funkcionalnih sredi�ta razvoja turizma u �irem sjevernodalmatinskom području. Prostor Općine, u skladu s pogodnostima prostorno-geografskog polo�aja, očituje se kao prostor prvenstveno turističkog usmjerenja. Iznesena teza nalazi potvrdu u dosada�njem (iako često neprimjerenom) razvoju turizma, ali i u daljnjem planiranju njegovog uređenja odnosno razvoja i planske politike u cjelini. To se prvenstveno odnosi na obalno područje. Za eventualnu izgradnju turističkih zona neophodna je izrada provedbene planske dokumentacije kako bi se osigurao kvalitetan razvoj u skladu s pricipima odr�ivog razvoja. Obalni pojas je generator razvoja Općine, prostor gu�će naseljenosti i s izrazitom tendencijom daljnjeg turističkog razvoja. Istovremeno su na plodnim poljoprivrednim povr�inama, prvenstveno



na obali, nicali stambeni objekti. Posljedica ovakve bespravne izgradnje velikog broja kuća za odmor i povremeno stanovanje je devastacija prostora u svakom pogledu. Općina ima izvanredne uvjete za razvoj poljoprivrede, gdje se naročito prostor Vranskog bazena tretira jednim od najznačajnijh poljoprivrednih potencijala regije. Zbog percepcije obilja kvalitetnog poljoprivrednog zemlji�ta, tolerantniji je odnos prema izgradnji na njemu nego na obalnom području. No, zbog tendencije zadr�avanja stanovni�tva na ovom prostoru, odnosno eventualnog novog naseljavanja, treba dati mogućnosti formiranja relativno velikih parcela i fleksibilnije mogućnosti kori�tenja prostora. Bitno je razvijati i dru�tvene sadr�aje u zaobalnim naseljima kako bi se odr�ao i povećao broj stanovnika. Javni prostor se gradi na uvođenju infrastrukture koja osigurava brze kontakte i međusobnu povezanost teritorija Općine, pa tako i sredi�ta Općine s drugim, većim urbanim sredi�tima �upanije i Dr�ave. U urbanom sloju poglavito obalnih naselja, pojavljuju se oblici dru�tvenog standarda: �kole, mjesni uredi, trgovine, vjerske ustanove i sl., te novi upravni i gospodarski organizmi.

3.4. Uvjeti kori�tenja, uređenja i za�tite prostora Uvjeti i način kori�tenja cjelokupnog prostora Općine određeni su Planom definiranom namjenom prostora. Prikladnost prostora za određeni način kori�tenja, odnosno namjenu, utvrđuje se nizom kriterija koji trebaju potvrditi pogodnost određene lokacije ili prostorne cjeline za planiranu namjenu. Kriteriji pogodnosti su: • prikladnost prirodne osnove • postojanje potrebnih resursa • interes aktivnih sudionika, korisnika prostora • ekonomska opravdanost • mogući �tetan utjecaj na ekolo�ku stabilnost u�e i �ire lokacije • nasljeđeno stanje u prosoru • mogućnost za�tite prostora Vrijednost i prikladnost pojedinog kriterija ovisi o namjeni pojedine prostorne zone, odnosno o općim i specifičnim karakteristikama prostora na koje se odnose. Sukladno tome, Planom su utvrđeni kriteriji za određivanje svake pojedine prostorne zone, te uvjeti kori�tenja iste. Građevinsko područje naselja Planom su utvrđeni GP-ovi naselja samo na mjestima već postojećih naselja, redefiniranjem njihovih oblika i realnijim dimenzioniranjem potrebnih povr�ina. Planom se ne dozvoljava formiranje novih GP-ova naselja. Na pojedinim lokacijama, gdje su uslijed razvoja naselja pojedini GP-ovi naselja formirani kao zasebne graditeljske cjeline, Planom se ne uvjetuje njihovo povezivanje iz razloga za�tite pojedinih vrijednih prirodnih cjelina kao �to su polja, zbog za�tite ruralnog ambijenta zaseoka ili zbog realne procjene potrebne veličine prostora zone. Stoji i činjenica da je vremenska provjera pokazala da navedeni prostori nisu kori�teni za gradnju i kad je to postojećom planskom dokumentacijom bilo dozvoljeno. GP-ovi naselja ovim se Planom dimenzioniraju prema potrebama stvarnih korisnika prostora. Stvarni korisnici prostora unutar GP-ova naselja su: • postojeće stalno stanovni�tvo u naselju • planirani porast/prirodni prirast stalnog stanovni�tva • povremeno stanovni�tvo � građani koji posjeduju nekretnine unutar GP-a naselja i njima se

povremeno koriste i turisti • planirani prirast stanovni�tva uslijed promjenjenih �ivotnih prilika (ekonomske migracije) Redefiniranje GP-a prvenstveno ima za cilj za�titu vrijednog prostora i racionalnije raspolaganje njime. Kako bi se dobila realna slika iskoristivosti prostora unutar izgrađenog djela GP-a naselja, potrebno je kao optimalne pokazatelje uzeti ukupan broj izgrađenih stambenih jedinica i pomno�iti ga s prosječnim brojem članova domaćinstva kako bi se obuhvatili ne samo stalni stanovnici, već i povremeni stanovnici, uključujući i turiste. S obzirom da se ukidaju određene povr�ine koje su do dono�enja ovoga Plana pripadale GP-u naselja, uviđa se činjenica da su mnoge parcele kupljene kao građevinske parcele i ishođene su lokacijske i građevinske dozvole. S time u vidu, i s ciljem očuvanja i obnavljanja poljoprivrednih



povr�ina i djelatnosti (jer se spomenute povr�ine uglavnom nalaze u sastavu plodnih poljoprivrednih povr�ina), definirana je mje�ovita zona � prete�no poljoprivrednog gospodarstva (M4). U mje�ovitoj će zoni biti moguće graditi obiteljske kuće, objekte obiteljskog gospodarstva, turističke sadr�aje i drugo, ali prvenstveno u funkciji poljoprivredne namjene. Prema postavkama PPZ�-a, GP naselja se mo�e �iriti samo pod sljedećim uvjetima: • ukupno neizgrađeni dio GP-a ne smije prelaziti izgrađeni dio u postotku:

- 15% za sredi�nja naselja - 5% za ostala naselja

• minimalna gustoća naseljenosti u naseljima Zadarske urbane regije: - općinska sredi�ta 40 st/ha - ostala naselja 20 st/ha

• minimalna gustoća naseljenosti u naseljima Ravnokotarskog zaobalnog prostora: - ostala naselja 20 st/ha

• minimalna gustoća naseljenosti u naseljima Zadarsko-biogradskih otoka: - ostala naselja 20 st/ha

Slijedi analiza prema pojedinačnom naselju:

I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII.

naselje GP

ukupno (ha)

izgrađeni dio (ha)

neizgrađeni dio (ha)

neizgrađeni dio bez

mje�ovite zone M4

(ha)

gustoća izgrađenost

(st/ha)*

projecirani broj

stanovnika**


(st/ha)***

Donje Ra�tane 70,4 39,2 31,2 31,2 13,7 479 12,2

Gornje Ra�tane 59,9 45,1 14,8 14,8 13,1 545 12,1

Sikovo 52,2 39,0 13,2 13,2 12,7 545 14,0 Sv. Filip i Jakov 108,3 80,7 29,4 26,1 20,4 2999 37,2

Sv. Petar 72,7 39,7 33,3 11,5 6,7 850 21,4 Turanj (s otokom Babac)

95,7 55,1 40,5 11,0 19,3 2023 36,7

Ukupno 459,2 298,8 162,4 107,8 15,4 7441 24,9 * temeljeno na popisu pučanstva iz 1991. godine ** broj stanovnika projeciran na temelju prosječnog domaćinstva iz popisa 1991. godine pomno�en brojem objekata. *** temeljeno na stupcu br. VII. Sv. Petar je prema popisu stanovnika iz 1991. godine brojio 267 stanovnika i prema postavkama OPP Biograd n/m Revizija I, imao planirani GP veličine od 80 ha. To daje prosječnu gustoću naseljenosti od jedva ne�to vi�e od 3 st/ha. Analiza promatranog područja ukazala je na potrebu izuzimanja određenih povr�ina GP-a, dok su neke povr�ine prenamjenjene u mje�ovitu zonu � prete�no poljoprivrednog gospodarstva. Uglavnom se radi o neizgrađenim povr�inama distanciranim od jezgre naselja na plodnim povr�inama uz magistralu. Prenamjenom povr�ina omogućena je eksploatacija prostora u skladu s principima odr�ivog razvoja (za�tita i obnova poljoprivrednih i drugih ruralnih djelatnosti), te formirana prijelazna zona između ruralnog i urbanog entiteta. Na taj način redefinirane granice GP-a ovog naselja formiraju povr�inu veličine 72,7 ha i prosječnu gustoću 6,7 st/ha odnosno 21,4 st/ha (prema stupcu VIII). Neizgrađeni dio GP-a iznosi 45,8% (odnosno 15,8% bez mje�ovite zone M4) ukupnog GP-a. Turanj (s otokom Babac) je prema popisu stanovnika iz 1991. godine brojio 1062 stanovnika. OPP Biograd n/m Revizija I, formirala je GP veličine 150 ha s gustoćom naseljenosti od 7 st/ha. Postignuta gustoća uglavnom je vezana za staru jezgru i centar mjesta na prostoru između obale i Jadranske turističke ceste (JTC), dok su povr�ine iznad magistrale rjeđe naseljeni prostori novije izgradnje. Ovo je prostor, vezan uz plodne povr�ine iznad magistrale, nepotrebno velikih rezervnih GP-ova, koji se dijelom izuzimaju iz GP-ova naselja, a dijelom prenamjenjuju u mje�ovitu zonu � prete�no poljoprivrednog gospodarstva.



Tako je planirana povr�ina GP-a veličine 95,7 ha s gustoćom naseljenosti od 19,3 st/ha odnosno 36,7 st/ha prema stupcu VIII., �to predstavlja visoku gustoću izgradnje na promatranom području. Neizgrađeni dio GP-a iznosi 42,3% (odnosno 11,5% bez mje�ovite zone M4) ukupnog GP-a. Babac je otok koji administrativno-statistički pripada naselju Turanj. OPP Biograd n/m Revizija I, definirala je GP. Ovim se Planom predviđa GP koji bi trebalo zadovoljiti autohtono stanovni�tvo koje će se uglavnom osloniti na turističko-ekolo�ke potencijale otoka. Sv. Filip i Jakov je prema popisu stanovnika iz 1991. godine brojio 1645 stanovnika i u skladu s OPP Biograd n/m Revizija I, imao formiranu građevinsku povr�inu veličine 116 ha i relativno veliku gustoću naseljenosti od 14 st/ha. Naselje je formirano s obje strane JTC-a i dalje se �iri u unutra�njost. Relativno velika povr�ina je rezervirana uz obalu za turističku namjenu, �to je rezultiralo za�titom najatraktivnijih terena na promatranom prostoru. Unatoč ispravnom pristupu u odnosu na prostor GP-a, i u skladu s tim postignutoj relativno visokoj gustoći naseljenosti, uočena je potreba redefinicije granica GP-a u određenom pogledu. To se prvenstveno odnosi na nenaseljen prostor iznad JTC-a i na plodna polja koja na sjeveroistočnom dijelu prelaze u zelene �umovite padine blagog nagiba. Granice GP-a su redefinirane na način da je dio neizgrađenog GP-a izuzet dok je dio prenamjenjen u mje�ovitu zonu � prete�no poljoprivrednog gospodarstva, a jedan je dio pro�iren u unutra�njost naselja na neplodno kr�ko područje. GP od 108,3 ha s gustoćom naseljenosti od 20,4 st/ha, odnosno 37,2 st/ha prema stupcu VII., dose�e gustoću naseljenosti preporučenu PPZ�-om za Općinska sredi�ta. Neizgrađeni dio GP-a iznosi 27,1%, odnosno 24,1% (bez mje�ovite zone M4) ukupnog GP-a naselja. Zaobalna naselja Donje Ra�tane je prema popisu stanovni�tva (1991. god.) brojilo 537 stanovnika. OPP Biograd n/m Revizija I, definirala je GP veličine 110 ha. Na taj način dobivamo planiranu gustoću naseljenosti od 5 st/ha. Ocjenjujući da je planirani GP nepotrebno zahvatio velike, do danas neizgrađene povr�ine kvalitetnog poljoprivrednog zemlji�ta, a istovremeno ostavljajući jo� uvijek dostatne slobodne prostore za �irenje naselja u skladu s planiranim razvojem, predla�e se smanjenje građevinskih povr�ina na prostor veličine 70,4 ha. Na taj se način prosječna planirana gustoća naseljenosti povećava na 13,7 st/ha. Neizgrađeni dio GP-a iznosi 44,3% ukupnog GP-a. Gornje Ra�tane je prema podacima iz popisa stanovni�tva (1991. god.) brojilo 591 stanovnika. OPP Biograd n/m Revizija I. formirala je na promatranom prostoru dva zasebna, međusobno distancirana GP-a, vezana za dvije mjesne zajednice. To su M.Z. Tičevo Viterinci i M.Z. Ra�tane Gornje. Ove dvije mjesne zajednice tvore jedno statističko naselje, ukupne građevinske povr�ine (prema OPP Biograd n/m Revizija I) od 112 ha i gustoćom od 5 st/ha. Analizom planiranih građevinskih povr�ina ustanovljena je potreba smanjenja građevinskog područja u odnosu na OPP Biograd n/m Revizija I. Tako u skladu sa smjernicama za redefiniciju postojećih granica, dobivamo novoformirani prostor ukupne povr�ine 59,9 ha. U skladu s postavljenom korekcijom dobiva se povećana gustoća naseljenosti od 13,1 st/ha. Neizgrađeni dio GP-a iznosi 24,7% ukupnog GP-a naselja. Sikovo je prema podacima iz popisa stanovni�tva (1991. god.) brojilo 497 stanovnika. OPP Biograd n/m Revizija I, znatno je pro�irila granice GP-a formirajući građevinsko zemlji�te na svim izdvojenim zonama naselja. Tako formiran GP čini prostor veličine 110 ha. Na taj je način dobivena niska prosječna gustoća naseljenosti od jedva 5 st/ha. U okvirima ovoga Plana smanjen je GP na neizgrađenom poljoprivrednom zemlji�tu. Jo� uvijek su unutar granica GP-a ostavljeni veliki rezervni prostori za moguću izgradnju u skladu s tendencijama da se potakne naseljavanje prostora unutra�njosti Općine. Na taj je način veličina građevinskog zemlji�ta korigirana i iznosi 52,2 ha s gustoćom naseljenosti od 12,7 st/ha, odnosno 14 st/ha. Neizgrađeni dio GP-a iznosi 25,3% ukupnog GP-a naselja.



Zone ugostiteljsko-turističke namjene Planom su utvrđene sve građevinske zone ugostiteljsko-turističke namjene na području Općine. Lokacija ovih zona je uglavnom određena uz GP naselja du� obalnog pojasa. Prilikom određivanja veličine i prostorne dispozicije, Planom su utvrđeni i uva�eni sljedeći uvjeti uređenja zone ugostiteljsko-turističke namjene: • gotovo sve zone ugostiteljsko-turističke namjene u pravilu su locirane uz naselja kako bi se

iskoristila postojeća infrastuktura u naselju. Gdje postojeće stanje ne zadovoljava nove potrebe, gradila bi se nova ili pobolj�ala postojeća infrastrukutra,

• zone ugostiteljsko-turističke namjene locirane su u neposrednoj blizini prirodnih vrijednosti u cilju za�tite prirodnih dobara, ali istovremeno i osiguranja dostupnosti atraktivnih prostora,

• prilikom dimenzioniranja i utvrđivanja granica obuhvata zona ugostiteljsko-turističke namjene potrebno je voditi računa o urbanom mjerilu i strukturi neposrednog naselja, te nastojati navedene kriterije preslikati na planiranu zonu, odnosno prilagoditi tipologiju planirane gradnje i volumen graditeljskih cjelina mjerilu postojećeg naselja,

• izgradnju na prostoru zona ugostiteljsko-turističke namjene treba svakako udaljiti u unutra�njost prostora, a obalni pojas namjeniti javnim i dostupnim sadr�ajima, te zelenilu, �etnji i rekreaciji,

• postojeće poljske puteve i mocire koji se nalaze unutar zone ugostiteljsko-turističke namjene treba prilikom izgradnje i uređenja prostora respektirati kao naslijeđe pučkog graditeljstva i koristiti ih kao oblikovni i fizički parametar nove strukture, tako da se njihove trase ne mjenjaju, već samo korigiraju radi odvijanja nesmetanog prometa,

• u sklopu zona ugostiteljsko-turističke namjene, gdje okolnosti dopu�taju, Planom se utvrđuje potreba izgradnje i uređenja luka nautičkog turizma. Kapacitet ovih lučica mora biti prilagođen kapacitetu turističkog naselja. Izgrađenost javnog prostora lučice mo�e biti najvi�e 10%. U lučicama se mogu smjestiti sljedeći sadr�aji: ugostiteljstvo, trgovine, usluge, �portski i parkovno-rekreacijski sadr�aji, te kupali�ni uređaji,

• zone ugostiteljsko-turističke namjene s lučicom moraju se tretirati kao jedinstvene urbane cjeline. U sklopu zona ugostiteljsko-turističke namjene, Planom su utvrđene sljedeće vrste turističkih sadr�aja:

- hotel - hotelsko naselje - apartmansko naselje - motel - autokamp - popratni ugostiteljsko-zabavni sadr�aji

Prema odredbama PPZ�-a, na prostoru Zadarske urbane regije treba smjestiti turističke aktivnosti vrlo visokog inetnziteta. Zona proizvodne namjene Planom je utvrđena mogućnost formiranja zone proizvodne namjene kao samostalne zone u blizini naselja. Unutar područja Općine određena je jedna zona proizvodne namjene i to u neposrednoj blizini Sv. Filip i Jakova, kao GP koji će se osloniti na zonu proizvodne namjene grada Biograda. Navedene planske postavke imaju gospodarsku opravdanost, ali su istovremeno i planerski utemeljene na kriterijima iz PPZ�-a, koji uvjetuje formiranje industrijske proizvodnje srednjeg i niskog intenziteta uz općinska sredi�ta. Sukladno tome zasebna građevinska zona proizvodne namjene u blizini Sv. Filipa i Jakova je GP rezerviran za izgradnju i uređenje prete�no obrtničkog i malopoduzetničkog sadr�aja. U drugim zonama je također moguće organizirati određene vrste zanatsko uslu�nih djelatnosti, ali pod uvjetom da neće ometati osnovnu namjenu prostora (stanovanje, poljoprivreda i sl.). Marikultura Utvrđeno je da na području Općine ne postoje prikladne lokacije za razvoj marikulture zbog intenzivnog razvoja obale i plićine mora. Za�tita poljoprivrednog zemlji�ta Poljoprivredno zemlji�te za�tićeno je posebnim zakonom o poljoprivrednom zemlji�tu i u načelu njegovu prenamjenu u druge oblike kori�tenja treba izbjegavati, posebice kod kvalitetnijeg obradivog zemlji�ta. Raspolo�ive poljoprivredne povr�ine na području Općine iznose 1756,3 hektara.



Ove obradive povr�ine nameću potrebu njihove racionalne upotrebe, pa u tom smislu Planom treba predvidjeti izmjenu strukture njihovog kori�tenja u korist produktivnijih poljoprivrednih kultura i načina kori�tenja, kao i smanjenje neobrađenih povr�ina i njihovo dovođenje u stanje racionalne upotrebe. U tom pogledu utvrđena je mje�ovita zona � prete�no poljoprivredne namjene, i ograničeni oblici kori�tenja poljoprivrednih povr�ina s namjerom da se omogući kvalitetnije i unosnije kori�tenje poljoprivrednog zemlji�ta, a samim time i njegova za�tita. Ovakve mjere su u skladu s politikom RH, jer će se poticati okrupnjavanja poljoprivrednog dobra. Također, dodatna prednost uređenja određenih poljoprivrednih povr�ina zonom mje�ovite namjene jest stvaranje prijelaza između poljoprivrednih i urbanih prostora. Optimalna upotreba poljoprivrednih povr�ina je usko vezana uz njegovu za�titu, a to se prvenstveno odnosi na: • ograničavanje svake daljnje nenamjenske izgradnje na tim povr�inama i prioritetno rje�avanje

svih drugih suprotnosti između korisnika prostora, u cilju sprečavanja daljnjeg devastiranja i smanjenja znatno ograničenih obradivih povr�ina,

• intenziviranje primjene odgovarajućih agromelioracijskih mjera (odvodnja, navodnjavanje, uređenje vodotoka i sl.), te kori�tenje povr�ina u skladu s odgovarajućim bonitetom zemlji�ta,

• ograničavanje i kontroliranje prekomjerne upotrebe za�titnih kemijskih sredstava, te poduzimanje daljnjih istra�ivačkih aktivnosti u svrhu ispitivanja kvalitete tla, njegove potrebe i za�tite u cjelini, uz neophodno utvrđivanje zona poljodjeljskog zemlji�ta najvi�ih bonitetnih klasa koje se ne bi smjele prenamjenjivati.

3.4.1. Iskaz povr�ina za posebno vrijedna i/ili osjetljiva područja i prostorne cjeline (prirodni resursi, krajobraz, prirodne vrijednosti i kulturno-povijesne cjeline) Prirodni resursi, krajobraz i prirodne vrijednosti Od prirodnih fenomena u blizini područja Općine ističe se park prirode Vransko jezero. Jezero se nalazi oko 6 km JI od granice Općine. Poljoprivredne povr�ine zaobalnih naselja, prvenstveno Sv. Filipa i Jakova i Sikova, čine Vransko polje, koje je sastavni dio Vranskog bazena. Vode s ovoga područja protječu u Vransko jezero. U pro�losti je izvr�ena melioracija Vranskog polja za potrebe poljoprivredne proizvodnje. Dio jezera mjestimično je i nasipavano. Svi izvr�eni i planirani radovi, kao i način kori�tenja poljoprivrednih povr�ina, znakovito su utjecali na prirodno stanje promatranog akvatorija. Rezultat toga jest da jezero nije dovoljno za�tićeno, �to je u potpunom neskladu s prirodnim vrijednostima i značajkama kvalitete cijelog okoli�a. Mijenjanje oblika i načina poljoprivredne proizvodnje uvelike će pridonijeti za�titi Vranskog jezera. Od prirodnih vrijednosti i rijetkosti koje svakako treba istaknuti, odnosno nastojati sačuvati, ističe se veoma lijep vrt u sklopu kuće Borelli u Sv. Filipu i Jakovu. Vrt je jedini na ovom području sačuvani primjerak hortikulturnog uređenja iz 19. stoljeća. Za�tita kulturne i graditeljske ba�tine Svi registrirani i evidentirani kulturno-povijesni spomenici za�tićeni su na osnovi Zakona o za�titi spomenika kulture i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o za�titi spomenika kulture (Narodne novine, br. 7/1967. i 52/1994.). O njihovoj za�titi i čuvanju vodi brigu Dr�avna uprava za za�titu kulturne i prirodne ba�tine. Stoga svaki projekt obnove, pregradnje ili prenamjene tih građevina kao i graditeljski zahvat na arheolo�kim lokalitetima, mora biti usklađen s odredbama zakona i vođen pod nadzorom nadle�ne slu�be. U odnosu prema pojedinačnim spomenicima graditeljstva, prostornim planom mora biti predviđeno, ne samo fizičko očuvanje postojećih spomenika graditeljstva i arheolo�kih lokaliteta, već i njihov polo�aj i uloga unutar �irih prostornih ili graditeljskih cjelina. Povijesno-kulturni značaj pojedinih građevina njihov je integralni dio, no estetski utisak, a samim tim i valorizacija spomenika, uvelike su ovisni o okru�enju. Brojni primjeri nespretnih rje�enja iz pro�losti pokazuju u kolikoj mjeri neadekvatan okoli� mo�e naru�iti ambijentalne vrijednosti spomenika. Zbog toga treba �to je vi�e moguće izbjegavati gradnju prometnica, infrastrukturnih objekata i novih zgrada (osobito ako su velikih dimenzija) u neposrednoj blizini spomenika graditeljstva. Budući da je opća namjera ovog Plana očuvanje ambijentalnih vrijednosti krajolika, to posebno mora doći do izra�aja u slučajevima gdje je dio tih ambijentalnih vrijednosti i neki spomenik graditeljstva.



Sakralna arhitektura prisutna je u svim naseljima na promatranom prostoru. Uz karakter nosioca i preteče određene kulture graditeljstva, promatrani objekti definiraju sliku dostignute kulturne razine svakog pojedinog naselja. Najznačajniji kulturni spomenik sakralne arhitekture na ovom prostoru, popisan u Registar regionalnog zavoda za za�titu spomenika kulture Split, je Crkva Sv. Roka u Rogovu, Sv. Filip i Jakov. Crkva pripada romaničkom dobu 12. st., koji je rijetko sačuvan izvan srednjovjekovnih primorskih gradova. Zbog toga je crkva svrstana u drugu kategoriju spomenika kulture. Svi ostali sakralni objekti za pojedina naselja Općine Sv. Filip i Jakov, evidentirani su kao spomenici kulture: Sv. Filip i Jakov: - �upna crkva Sv.Mihovila Arhanđela s pripadajućim zvonikom, na

temeljima stare crkve posvećene Sv.Filipu i Jakovu, u jezgri naselja - ostaci Benediktinskog dvora (u Sv.Filipu i Jakovu bila je i luka

benediktinske opatije na Rogovu) Sv. Petar: - crkva Sv. Petra Apostola, 18. st. Turanj: - crkva posvećena Gospi od Karmela, 15. st. - crkva Sv. Marije, lokalitet Tukljača - u neposrednjoj blizini obale - crkva Sv. Andrije, 13-15. st, Babac, otok Babac G. Ra�tane: - ostaci crkve Sv. Jure � evidentriani Sikovo: - ostaci crkve Svih Svetih (pretpostavljeno) Na prostoru zaobalja uz nove crkve kao dominantne građevine u svakom pojedinom naselju, evidentirani su i ostaci nekada�njih sakralnih objekata. U Gornjim Ra�tanima to su ru�evni zidovi crkve Sv. Jure, dok se u Sikovu nalaze ostaci jednog objekta za kojega se pretpostavlja da bi mogla biti crkva Svih Svetih. Na otoku Babcu evidentirana je crkva Sv. Andrije (od 13-15. st.) kao vrijedan objekt sakralne arhitekture. Profana arhitektura na ovom prostoru ostavila je također značajne i vrijedne objekte. Sv. Filip i Jakov bio je luka benediktinske opatije na Rogovu, tako su sačuvani ostaci benediktinskog dvora s podrumima, mlinovima za masline i skladi�tima za ulje. Povijesnu jezgru Sv. Filipa i Jakova čini stari dio naselja zbijenog tipa s izgradnjom karakterističnom za dalmatinsku pučku arhitekturu. Uske ulice odvajaju sklopove kamenih kuća priljubljenih jedna do druge. Kuće su najče�će dvokatnice, s konobom u prizemlju, dvostre�nog krova s pokrovom kupe kanalice. Karakterističan je ulaz na kat, gdje su smje�tene stambene prostorije, preko vanjskog stubi�ta i balature. Ulice su bile popločane kaldrmom. Tipična dalmatinska arhitektura dobro je sačuvana, dok se tendencije njenog zanemarivanja, a ponegdje čak i potpune degradacije, uočavaju u novijim objektima čija se gradnja �iri oko sredi�ta naselja. Od značajnih primjera profane arhitekture na ovom prostoru potrebno je istaknuti jo� neke slučajeve: Sv. Filip i Jakov: - Park Borelli. Vrijedan spomenik parkovne arhitekture u jezgri naselja.

- Ostaci Benediktinskog dvora na Rogovu, pregrađenog na tri razine. Najstariji dio potječe iz 12. st., ju�ni je dio nastao u srednjem vijeku, a gornji sloj potječe iz doba Turaka.

- kuća O�trića � evidentirana - kuća Borelli � evidentriana

Sv. Petar: - ostaci srednjovjekovnih gospodarskih zgrada koje su pripadale opatiji na Rogovu

Turanj: - stari dio naselja je sačuvao karakteristike utvrđenog protuturskog zbjega Postoje i značajni arheolo�ki lokaliteti u svim naseljima Općine: Sv. Filip i Jakov: - otočić Frmić: ostaci ville rustice s cisternom bačvstog svoda; sa zapadne

su strane otočića u moru ostaci temeljne konstrukcije pristani�ta u obliku slova �L�

Sv. Petar: - gradina, lokalitet Pećina - pećina Buta Turanj: - �eljeznodobna gradina iznad naselja, lokalitet Crni krug

- arheolo�ko područje, Tukljača D. i G. Ra�tane: - villa rustica, polo�aj Grudine ispod sela, ju�no od ceste Gorica � Kakma u

Serdarima (Serdarovići)



- ostaci crkve Sv. Jure (ostaci zida s apsidom) i kasnosrednjovjekovno groblje; polo�aj Crkvine, odnosno Podjaretine, oko 500 m ju�no od ceste Gorica � Kakma

- nizinsko brončanodobno naselje na rubu polja, na blagoj jugozapadnoj padini kose ispod zaseoka Veterinci (Vinterinci).

- ostaci brončanodobnog naselja na povr�ini od oko 500x500 m; polo�aj �iminke uz sjeveroistočni rub polja ispod naselja, zaseok Lu�ine

Sikovo: - polo�aj Koinka � njiva u podno�ju Osridak sa sjeveroistočne strane sela; Istra�ivanja su prona�la veću količinu keramike starije neolitike (Smilčićka kultura). Tridesetak metara istočno od ove lokacije nalazi se humak �imokovka gdje su pronađeni ostaci poda u slogu opus spicatum.

- polo�aj Crkvina podno brda Osridak; utvrđeni ostaci kasno-srednjovjekovne crkve (moguće crkva Svi Svetih) s grobljem. Crkva je vjerojatno nastala u blizini starije, kasnoantičke građevine.

Arheolo�ki lokaliteti poznati iz literature kojima trenutno nije moguće utvrditi točan polo�aj:

- ostaci crkve na polo�aju Crkvina, Donje Ra�tane, - nekoliko stotina metara dugi dvostruki zid s mnogo rimske keramike u

�umi iznad sela Gornje Ra�tane, - srednjovjekovno groblje na lokalitetu Njive ispod sela Gornje Ra�tane, - niz suhozidnih kućica na polo�aju Zidine podno Sikova.

Pregled kulturno-povijesnog blaga na promatranom prostoru daje sliku kontinuiteta naseljenosti i stvaranja određenih dobara i kulture koja je od neprocjenjive va�nosti za autohtono stanovni�tvo, ali i obilje�ava njegovo postojanje na ovom tlu. Ratna razaranja nisu uspjela značajnije o�tetiti spomeničko blago na ovom području. Zbog toga je glavni cilj njegovog daljnjeg očuvanja prvenstvena za�tita od dotrajalosti uslijed utjecaja vremena, odnosno, daljnje saniranje u skladu s odrednicama koje će izdati nadle�an Zavod za za�titu spomenika kulture iz Zadra.

3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava 3.5.1. Prometni infrastrukturni sustav (ceste, �eljeznice, zračne, morske i riječne luke, javne telekomunikacije, produktovodi)

Cestovni promet Na osnovu Odluke o razvrstavanju ceste u dr�avne ceste (NN br. 51/97) i Odluke o razvrstavanju javnih cesta Republike Hrvatske (NN br. 46/91 i 50/91), na području općine Sv. Filip i Jakov glavnu cestovnu mre�u čine prometnice sljedećih kategorija: - dr�avna cesta D8 (Jadranska turistička cesta - JTC) Zadar - Split, duljine 10 km*, �irine 5-6 m - �upanijska cesta � 6042 Donji Zemunik - Galovac - Kakma - Biograd n/m, duljine 5,9 km �irine 7,0 m - �upanijska cesta � 6045 Sv. Petar - Donje Ra�tane, duljine 3,4 km - �upanijska cesta � 6046 Sv. Filip i Jakov - Sikovo, duljine 5,7 km - lokalna cesta L 63138 (obalna cesta) Sv. Petar - Turanj - Sv. Filip i Jakov, duljine 2,5 km - lokalna cesta L36114 Donje Ra�tane - Donje Ra�tane (općina Suko�an) - Gornje Ra�tane

(općina Suko�an), duljine 0,5 km - lokalna cesta L63139 Sv. Filip i Jakov (između JTC i obale), duljine 1,4 km

_________ * Duljina označava dionicu ceste koja se nalazi na području Općine

Glavni razvojno vezni pravac za povezivanje općine Sv. Filip i Jakov sa Zadrom, Biogradom i �ire je dr�avna cesta D8 (Rijeka-Zadar-Split-Dubrovnik). Sva kri�anja i odvojci s ove ceste su u istoj razini s regulacijom prometa putem prometnih znakova i horizontalne signalizacije. Prilično je opasan dio ceste kroz naselja Sv. Petar, Turanj i Sv. Filip i Jakov, gdje se uz ograničenje brzina promet odvija ote�ano zbog čestih ulaza/izlaza na postojeću cestu, internog prometa vozila iz samog naselja, a jo� vi�e zbog kretanja pje�aka uz cestu �to smanjuje propusnu moć ceste i utječe na sigurno prometovanje na ovoj značajnoj prometnici za općinu Sv. Filip i Jakov. Sredi�te općine Sv. Filip i Jakov i naselje Sv. Petar povezano je poprečnim spojnim vezama putem lokalnih cesta sa zaobalnim dijelom općine gdje su naselja: Donje Ra�tane, Gornje Ra�tane i Sikovo sa zaseocima Gale�ići, Jurjevići, Glavica, Lu�ine, Zrilići, Sikovo i �arići. Glavni poprečni



spoj naselja Sv. Petar za D. i G. Ra�tane ostvaruje se asfaltnom cestom �6045. Sjedi�te općine Sv. Filip i Jakov i Turanj spojeni su lokalnom cestom L63138, koja spaja ova mjesta �upanijskom cestom �6046 sa Sikovom. Spoj s G. Ra�tanima je nastavljen nesvrstanim cestama. Sjeverni rubni dio Općine povezan je �upanijskom cestom �6042 (D.Zemunik - G.Ra�tane - Biograd n/m). U samom sredi�tu Sv. Filip i Jakova, te naselja Sv. Petar i Turanj, postoji mjesna ulična mre�a raznih �irina i gabarita s nepovoljnim tehničkim elementima, a �to je uvjetovano postojećom izgrađenosti objekata i naselja. Ova mre�a naselja je uglavnom asfaltirana, �to se ne mo�e reći za mjesnu uličnu mre�u u zaobalnom dijelu Općine. Sjedi�te općine Sv. Filip i Jakov povezano je s ostalim naseljima Općine čestim lokalnim autobusnim vezama, te vrlo čestim međugradskim autobusnim linijama sa Zadrom, Biogradom i drugim va�nijim sredi�tima. Promet vr�e poduzeća Croatia line Zadar i Liburnija Zadar na lokalnim prugama. U naseljima Općine ne postoje autobusni kolodvori, a prihvat putnika se odvija putem autobusnih stajali�ta izvan kolnika. Prema Zakonu o javnim cestama (NN br. 199/96), sve javne ceste u Republici Hrvatskoj dijele se na dr�avne, �upanijske i lokalne ceste. Na području općine Sv. Filip i Jakov dr�avna cesta D-8 je sada�nja jadranska turistička cesta (JTC), tj. biv�a magistralna cesta M2 Rijeka - Zadar - Split - Dubrovnik. Ceste �upanijskog značaja su: � 6042 (D. Zemunik - Galovac - G. Ra�tane - Kakma - Biograd n/m), te � 6045 (Sv. Petar - D. Ra�tane) i � 6046 (Sv. Filip i Jakov - Sikovo). Sve ostale ceste na području Općine su ceste lokalnog značaja ili nerazvrstane, i kao takve se zadr�avaju i pobolj�avaju korekcijom po pravcu i niveliteti. Buduću glavnu cestovnu funkciju na ovom području vr�it će planirana zamjenska cesta Zadar - Biograd umjesto dr�avne ceste D8 kroz naselja Sv. Petar, Turanj i sjedi�te općine Sv. Filip i Jakov. Ova zamjenska cesta se nameće kao neminovnost u planskom razdoblju, posebno s obzirom na budući porast prometa u naseljima, te regionalni promet na pravcu Zadar - Biograd. Trasa ove prometnice je vođena tako da pove�e obalna naselja Općine na brz i jednostavan način, a uz poprečnu vezu u Turnju prema zaobalju Općine. Omogućuje se spoj otoka Pa�mana na prometnu mre�u Općine i �ire prema Biogradu i Zadru. U cilju boljeg povezivanja zaobalja Općine, planira se izvr�iti rekonstrukcija dijelova postojećih lokalnih cesta, a posebno poteza od naselja D. Ra�tane preko naselja Sikovo do �upanijske ceste � 6046 koji vodi za naselje Sv. Filip i Jakov, kao dijela buduće glavne �upanijske zaobalne ceste od Zadra (Dračevac Zadarski) do sjedi�ta Općine na kojoj le�e naselja zapadno od općine Sv. Filip i Jakov - Debeljak, Suko�an i Bibinje. Iz gore izlo�enog se vidi da će se u planiranom razdoblju, uz izgradnju zamjenske ceste Biograd - Zadar iznad JTC, te rekonstrukcijom �upanijske ceste uzdu� i sredinom zaobalja, doći do boljeg prometnog povezivanja naselja i sjedi�ta općine s okolnim područjima �upanije. Izgradnjom ovih prometnica omogućit će se daljnji razvoj cjelokupnog područja Općine, prije svega turizma i poljoprivrede, kao dvije najva�nije i komplementarne grane gospodarstva, bitne za sam razvoj novoformirane općine Sv. Filip i Jakov.

�eljeznički promet Područje Općine nema �eljezničkih pruga, pa tako niti prijevoza putnika i roba ovim vidom prometa. Prema studiji Instituta za promet i veze iz Zagreba, koji je izradio Studiju jadranske �eljezničke pruge Rijeka - Zadar - Split - Dubrovnik, predviđa se da nova pruga velikih brzina prođe ovim prostorima. Po tom rje�enju trasa pruge presjeca područje naselja G. Ra�tane, te se nastavlja po du�ini SI granice Općine. S obzirom da su ta rje�enja na razini studije bez pobli�ih ispitivanja drugih mogućnosti trasa i koridora, moguća je korekcija trase.

Zračni promet Blizina zračne luke u Zemuniku Donjem omogućuje povezanost Općine na zračne linije. Najbr�e se do Zemunika Donjeg dolazi �upanijskom cestom � 6042 (Biograd - Kakma - Gornje Ra�tane -Galovac - Donji Zemunik). S obzirom na planiranu izgradnju novih cestovnih prometnica i pobolj�anje nekih postojećih, cijelo područje Općine bit će vrlo dobro i brzo vezano na zračnu luku u Zemuniku, �to će pridonijeti većoj mogućnosti za dolazak i odlazak gostiju na ovaj dio obale, odnosno, učiniti općinu Sv. Filip i Jakov vrlo privlačnu za posjetitelje.



Pomorski promet U sklopu svih obalnih naselja (kao i na otoku Babcu), formirana je mjesna lučica različite razine uređenja i opreme. U većini slučaja ovi prostori su lo�e uređeni i opremljeni. Stoga se sa stajali�ta prostornog uređenja nameće potreba urgentnog uređenja svih mjesnih lučica putem DPU-a. Mjesne lučice na području Općine nemaju karakter javnih putničkih luka. Sve mjesne lučice su uglavnom namjenjene za potrebe lokalnog stanovni�tva i u funkciji turizma. Lučice su kategorizirane kao luke posebne namjene - �portske luke i luke nautičkog turizma (privezi�ta i turistička luka). Prema PPZ�-u, kapaciteti luka na području Općine su:

luke za posebne namjene (prema djelatnosti) naselje /luka

djelatnost broj vezova Sv. Filip i Jakov (u mjestu) LS*, LN**

Sv. Filip i Jakov (u sklopu ugostiteljsko-turističke zone kod granice s gradom Biogradom)

LN manje od 200

Turanj (u mjestu) LS, LN manje od 200

Otok Babac (u mjestu Babac) LS

Otok Babac (Uvala Smiljica) L1***

nije kategorizirano prema PPZ�-u

Sv. Petar LS manje od 200 Navedeni podaci govore isključivo o broju vezova i na taj način daju samo okvirnu sliku o prostornim mogućnostima, dok bi se u pogledu opremljenosti i uređenosti ovih prostora svakako trebala voditi veća skrb, budući da se radi o atraktivnim i osjetljivim prostorima čija je kvaliteta usluge i razina uređenja prostora često sporna.

Telekomunikacijski sustav Prema podacima HT - Telekomunikacijski centar Zadar, područjem Općine prolazi magistralni svjetlovodni kabel Zadar - Biograd n/m - �ibenik, koji prati trasu postojeće JTC do naselja Sv. Filip i Jakov odakle napu�ta JTC i nastavlja lokalnom cecstom L 63139 prema Biogradu n/m. Kroz naselje Turanj i Sv. Filip i Jakov postoji mjesni telefonski kabel koji je vezan na svjetlovodni magistralni kabel. U Općini postoje telefonske centrale uz obalu: Sv. Petar s 232 instalirana telefonska priključka, Sv. Filip i Jakov s 1152 priključka. U zaobalnom dijelu Općine, telefonske centrale se nalaze u naseljima G. i D. Ra�tane s po 256 instaliranih telefonskih priključaka. Za plansko razdoblje planira se zamjena postojećih telefonskih centrala � komutacija, tako da će broj instaliranih priključaka tada iznositi: Sv. Filip i Jakov - 2048, G. i D. Ra�tane - 2 x 256 i naselje Sv. Petar s novih 256 priključaka. Uz telefonske centrale postoji i po�tanski ured u Sv. Filip i Jakovu gdje se po�ta sakuplja, razrađuje, sređuje i �alje u glavni po�tanski centar �upanije - Zadar. 3.5.2. Energetski sustav Elektroopskrba Općine rje�avana je u sklopu elektro-energetskog sustava biv�e općine Biograd n/m. Nova administrativna podjela samo je formalne prirode kada je u pitanju elektro-energetski sustav, koji se i dalje vezuje na Biograd n/m, a preko njega na jedinstven elektro-energetski sustav Zadarske �upanije. Na području općine Biograd n/m postoje sljedeći va�niji elektro-energetski objekti: • Trafostanice

- TS 110/kV "Biograd" 2 x 20 MVA - TS 35/10 kV "Biograd" 2 x 8 MVA

• 110 kV dalekovodi - TS 110/35 kV "Biograd" - TS 35/10 kV "Bilice" - TS 110/35 kV "Biograd" - TS 110/35 kV "Zadar



• 35 kV dalekovodi - 110/35 kV "Biograd" - TS 35/10 kV "Benkovac" - TS 110/35 kV "Biograd" - TS 110/35 kV "Zadar

• veći broj TS 10/0,4 kV s pripadajućim priključnim dalekovodima. Napajanje naselja općine Sv. Filip i Jakov danas se vr�i zračnim putem preko 10 kV dalekovoda od TS 110/35/10 kV "Biograd" - naselja Sv. Petar. Du�ina ovog dalekovoda je 8,5 km, a direktno napajanje naselja ostvaruje se putem TS �Filipjakov 1, 2 i 3� i TS �Rasadnik� i TS �Dječji dom� za naselje Sv. Filip i Jakov. S istog 10 kV dalekovoda opskrbljuju se strujom naselja Turanj, preko TS �Turanj 1, 2 i 3�, te Sv. Petar preko TS �Sv. Petar 1, 2, 3 i 4�. 3.5.3. Vodnogospodarski sustav (vodoopskrba, odvodnja, uređenje vodotoka i voda, melioracijska odvodnja)

Vodoopskrba Problem vodoopskrbe stalno je prisutan i kao takav limitira razvoj i odvijanje �ivota u Općini, slično kao i u ostalim mjestima Sjeverne Dalmacije. S obzirom na nepovoljni raspored oborina koje su najče�će u jesen i zimi, kapacitet lokalnih izvori�ta u opskrbi vodom najmanja je u ljetnom periodu kada su potrebe u potro�nji vodom najveće. Upravo takav odnos potrebe za vodom i mogućnosti dotoka vode uvjetuje oskudice i slabiju kvalitetu vode, �to uz stalna ograničenja potro�nje vode čini problem vodoopskrbe stalno aktualnim i te�ko rje�ivim zadatkom. Sv. Filip i Jakov, Sv. Petar i Turanj opskrbljuju se vodom iz javnog vodovoda koji snabdijeva obalna mjesta Biogradske rivijere. Na ovom području kao i na području okolnih naselja postoji kaptirano izvori�te Biba, koje se nalazi na sjeveroistočnoj strani Vranskog polja, kapaciteta 15 l/sek. Voda iz kapta�e otječe u gravitacijski cjevovod ∅ 300 mm preko kojeg se vr�i opskrba vodom naselja Pako�tane i Drage, prepumpavanjem u vodospremu Pako�tane V = 100 m3, i naselja Biograd, Sv. Filip i Jakov i Turanj preko vodospreme Biograd zapremine V = 400 m3. Vodovod Biba izgrađen je 1933. godine. Zbog sve većih razvojnih potreba 1969. godine kaptiran je izvor Kakma na sjevernom dijelu Vranskog polja minimalnog kapaciteta 65 l/sek. Crpnom postajom "Kakma" zahvaćena voda se doprema tlačnim cjevovodima do vodospreme "Stra�a" V = 4000 m2 za daljnju distribuciju vode prema području Biogradske rivijere. Dodatni izvor, bunar Kutijin stan, nalazi se s ju�ne strane Vranskog polja s minimalnim kapacitetom 20 l/sek. Vode ovog izvora uglavnom se upotrebljavaju za navodnjavanje, a povremeno se uključuju za potrebe vodoopskrbe Biogradske rivijere u količini od 10 l /sek. Tijekom domovinskog rata, 1993. godine, izvr�en je zahvat na izvori�tu Begovača kapaciteta 20 l/sek, a zatim je u vodoopskrbu uključena i voda s Turanjskog jezera kapaciteta 20 l/sek. Na prostor općine Sv. Filip i Jakov, osim regionalnog vodovoda �ibenik - Zadar, kao magistralnog pravca, postoji općinska mre�a cjevovoda koji napajaju područje općine vodom iz vodospreme "Stra�a". Značajniji vodosprovodnici su: cjevovod Sv. Filip i Jakov - Turanj (s odvojkom za otok Pa�man) - Sv. Petar. Dimenzije ovih cjevovoda su ∅ 400 mm kroz Sv. Filip i Jakov, ∅ 250 mm kroz Turanj i ∅ 200 mm prema Sv. Petru i ∅ 150 mm kroz naselje Sv. Petar. Za dio Općine prema Biogradu izveden je cjevovod ∅ 300 mm, odnosno ∅ 150 mm uz obalu. Izgrađen je cjevovod od naselja Suko�an do naselja Sv. Filip i Jakov, te crpne postaje Sv. Petar kako bi se dovele vode sa Zrmanje do biogradskog područja. Naselja u zaobalju Općine, G. i D. Ra�tane i Sikovo nemaju rije�enu vodoopskrbu. Za sagledavanje rje�enja vodoopskrbe u budućnosti, izrađena je Studija opskrbe vodom biogradskog područja. Tom studijom cjelovito je razmatran problem vodoopskrbe na cjelokupnom prostoru Biogradske rivijere, pa tako i općine Sv. Filip i Jakov. U okviru Studije posebno se obrađuje "grupni vodovod Biograd n/m" i "seoski grupni vodovod Ra�tane", kojima se predla�e rje�enje vodoopskrbe zaobalnih naselja. Planirane količine vode za potrebe vodoopskrbe osigurat će se iz druge etape projekta povezivanja vodoopskrbnih sustava Krke i Zrmanje uz već realiziranu prvu etapu od 200 l/sek za potrebe zadarskog i biogradskog područja, i kori�tenje već postojećih izvori�ta koja do sada nisu dovoljno ispitana i u cijelosti kori�tena. Ova lokalna izvori�ta mogu se s obzirom na blizinu



potro�ačkih mjesta, uz male tro�kove, vrlo dobro eksploatirati, jer se samo na �irem prostoru Vranskog polja nalaze relativno bogata lokalna izvori�ta kvalitetne pitke vode (Turanjsko jezero, Kutijin stan, Biba, Begovača). Uz dodatno uređenje mo�e se iz ovih izvori�ta dobiti oko 160 l/sek, �to je naročito bitno za savladavanje vrhova potro�nje vodoopskrbe u ljetnom razdoblju. Predlo�enim rje�enjem vodoopskrbe planira se izgradnja nove vodospreme "Stra�a 2" V = 2 x 5.500 m3 novog cjevovoda ∅ 600 mm, te cjevovoda ∅ 450 iz crpne postaje "Kakma" u distributivnu općinsku i mjesnu mre�u Općine. Novim rje�enjem osigurala bi se ravnomjernost vodoopskrbnim količinama uz optimalniji rad uređaja za crpljenje vode. Planiranim rje�enjem vodoopskrbe predviđeno je da se iz tlačnog cjevovoda ∅ 450 mm izvr�i napajanje vodom naselja D. i G. Ra�tane i Sikovo, uz izgradnju naseljske mre�e cjevovoda ∅ 80 - 125 mm. Na ovaj način potpuno bi bila rije�ena vodoopskrba cijelog područja Općine, zadovoljavajući potrebe stanovni�tva za pitkom vodom i vodom za navodnjavanje u poljoprivredne svrhe.

Odvodnja Kanalizacijska mre�a naselja Biogradske rivijere, pa tako i općine Sv. Filip i Jakov, rje�avana je parcijalno bez zacrtane koncepcije sakupljanja otpadnih voda. Pojedina odmarali�ta, kao i grupe turističkih objekata i kompleksa, rje�avali su problem odvodnje pojedinačno, tako da se danas u te mini odvodne sustave mo�e uključivati samo nekoliko susjednih gravitirajućih objekata. Na području naselja Sv. Petar i naselja Turanj, kanalizacija je rije�ena putem individualnih septičkih jama, uglavnom vodopropusnog dna pa je omogućena izravna infiltracija otpadnih tvari u tlo. Oborinske krovne vode i vode s prometnih povr�ina nisu posebno vođene, već se isto tako upu�taju u tlo, izuzev uskog obalnog pojasa u naseljima, gdje se oborinske vode slijevaju direktno u more. U naselju Sv. Filip i Jakov egzistiraju dva lokalna kolektora, odnosno dva sustava odvodnje otpadnih voda. Prvi je izveden u zoni bolnice i za odmarali�te poduzeća "Hrvatske vode Zagreb", s ukupnom du�inom kanala 340 m, Imhoff-ovom talo�nicom i podmorskim ispustom u more na udaljenosti 300 m od obale. Drugi sustav odvodnje predstavlja sabirni kolektor hotelskog objekta "Mayica" s direktnim obalnim ispustom u more. Osim toga izgrađen je dio mjesne mre�e za turističke kapacitete PZ "Zora" sa svojim podmorskim ispustom. U zaobalnim naseljima ne postoji mre�a odvodnje otpadnih voda, već svaki objekt posebno rje�ava problem sakupljanja otpadnih voda putem vodopropusnih septičkih jama, ispu�tanjem otpadnih voda u podzemlje, �to je posebna opasnost za podzemne vode i izvori�ta koja se koriste za vodoopskrbu. Mo�e se zaključiti da je odvodni sustav na području Općine vrlo slab, građen neplanski, i kao takav s ograničenim vremenom trajanja. U cilju za�tite obalnog mora kao recipijenta svih otpadnih voda, a uzimajući u obzir plan razvoja Općine prvenstveno temeljen na intenzivni turizam i poljoprivredne djelatnosti, nu�no je prići sveobuhvatnom rje�avanju sakupljanja, proči�ćavanja i rje�avanja otpadnih voda. Odnoseći se na prostor Općine kao dio �ireg prostora Biogradske rivijere, izrađeno je i prihvaćeno idejno rje�enje odvodnje otpadnih voda na ovom području s jednim zajedničkim uređajem za proči�ćavanje otpadnih voda. Kapacitet uređaja planiran je za oko 55.000 ES u budućnosti, a mjesto uređaja je na rtu Kumenat istočno od Biograda n/m. Projektom uređaja za proči�ćavanje, vođeno je računa o utjecaju na čovjekovu okolinu i s tim u svezi izrađena je i napravljena studija. Sam uređaj je planiran na bazi mehaničko-biolo�kog proči�ćavanja otpadnih voda, a ispu�tanje proči�ćene vode vr�i se putem podmorskog ispusta du�ine 2.800 m, ∅ 500 m, s difuzorom na kraju ispusta. Samo ispu�tanje vr�i se na dubini od cca 20 m u smjeru Vrgadskog kanala. Prikupljanje otpadnih voda do uređaja za proči�ćavanje planirano je otpadnim kolektorom, tzv. sjevernim i ju�nim kanalizacijskim sustavom. Područjem Općine prolazi sjeverni obalni kolektor, koji se pru�a od naselja Sv. Petar, gdje se putem crpnih postaja Sv. Petar I i II disponiranje otpadnih voda di�e na vi�e kote do prekidnog okna, odakle kanal teče gravitacijom do crpne postaje Turanj. Dalje, pumpama se otpadna voda podi�e na visinu do prekidne komore za tok prema crpnoj postaji Sv. Filip i Jakov I i II. Od crpne postaje Sv. Filip i Jakov II planiran je gravitacijski tok kanala prema Biogradu n/m. Na ovaj glavni otpadni kolektor priključuje se mjesna mre�a budućih kanala koji prikupljaju otpadne vode od krajnjih korisnika. Vrijedno je napomenuti da se jedino na ovakav način ispravno rje�ava pitanje tretmana otpadnih voda, a to je i najprihvatljivije ekonomsko rje�enje u odnosu na neka druga parcijalna rje�enja odvodnje.

Uređenje vodotoka i voda Glavni i najznačajnij vodotok, jaruga Kotarka, prolazi kroz polja naselja G. Ra�tane, Sikovo i Sv. Filip i Jakov. Na sjevernom području Vranskog polja (naselja Sikovo i Sv. Filip i Jakov), vodotok Kotarke kao i drugi manji vodotoci su uređeni sustavom kanala za melioraciju tog područja. U



svezi s time, PPZ� određuje potrebu ispitivanja mogućnosti kori�tenja voda Vranskog polja radi navodnjavanja poljoprivrednih povr�ina. Daljnja istra�ivanja se očekuju.

3.6. Postupanje s otpadom 3.6.1. Postupanje s komunalnim otpadom Osnovni cilj postupanja s otpadom na području Općine je izgradnja cjelovitog sustava postupanja s otpadom na osnovu izrađene Studije o postupanju s otpadom za područje Zadarske �upanije. Ostvarivanje navedenog cilja postići će se dosljednom provedbom koncepta cjelovitog gospodarenja otpadom �IVO�, kojem su glavni prioriteti: • Izbjegavanje nastanka otpada (edukacijom, smanjenjem otpada, či�ćom proizvodnjom i sl.) • Vrednovanje neizbje�nog otpada

- odvojeno sakupljanje i recikliranje korisnih i �tetnih sastojaka otpada - biolo�ka obrada odvojeno sakupljenog bio otpada (kompostiranje) - izgradnja recikla�nih pogona

• Odlaganje ostatnog otpada - sanacija postojećih neuređenih odlagali�ta - odvoz otpada s otoka - izgradnja transfer postaja - dono�enje konačne odluke, na osnovi izrađene Studije o postupanju otpadom za područje

Zadarske �upanije, prema propisima EU - odlaganje ostatnog otpada s manje od 5% organske tvari

Prema Pravilniku o postupanju s otpadom (NN br. 123/97, NN br. 112/01) do 01.07.2003. godine, moraju se sanirati sva odlagali�ta, odnosno odrediti prenamjena onih koja se neće koristiti. 3.6.2. Postupanje s neopasnim tehnolo�kim otpadom Neopasni tehnolo�ki otpad je otpad koji nastaje u proizvodnim procesima u gospodarstvu, ustanovama i uslu�nim djelatnostima, a po količinama, sastavu i svojstvu razlikuje se od komunalnog otpada. To je otpad koji za razliku od opasnog tehnolo�kog otpada ne sadr�i ili sadr�i malo tvari koje podlije�u fizikalnoj, kemijskoj ili biolo�koj razgradnji pa ne ugro�avaju okoli�. U skladu sa Zakonom o otpadu (NN br. 34/95), �upanije osiguravaju provođenje mjera postupanja s neopasnim tehnolo�kim otpadom, pri čemu vi�e �upanija mogu sporazumno osigurati provođenje mjera postupanja s neopasnim tehnolo�kim otpadom. Na području Općine, ova vrsta otpada mije�a se zajedno s komunalnim otpadom na odlagali�tu komunalnog otpada. Potrebno je uspostaviti sustav odvojenog sakupljanja neopasnog tehnolo�kog otpada (metali, papir, staklo itd.) kako bi se recikliranjem dobile sekundarne sirovine za ponovno kori�tenje. 3.6.3. Postupanje s opasnim otpadom Opasan otpad je utvrđen dodacima I, II, i III Zakona o ratifikaciji konvencije o nadzoru prekograničnog prometa opasnog otpada i njegovu odlaganju (NN Međunarodni ugovori, br. 3/94). Sadr�i tvari koje imaju jedno od ovih svojstava: eksplozivnost, reaktivnost, zapaljivost, nagrizanje, nadra�ljivost, �tetnost, toksičnost, infektivnost, kancerogenost, mutagenost, teratogenost, ekotoksičnost i svojstvo otpu�tanja otrovnih plinova kemijskom reakcijom ili biolo�kom razgradnjom. Komunalni i/ili tehnolo�ki otpad svrstava se u opasan otpad ako sadr�i tvari koje imaju jedno od spomenutih svojstava. Vlada Republike Hrvatske osigurava provođenje mjera postupanja s opasnim otpadom utvrđenih Strategijom za�tite okoli�a. Na području Zadarske �upanije, komunalni otpad s karakteristikama opasnog otpada sakuplja se i odla�e zajedno s ostalim komunalnim otpadom na smetli�ta ili odlagali�ta bez ikakve kontrole. Stoga je potrebno, na osnovu Programa i Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske, uspostaviti mre�u sabirali�ta i skladi�tenja opasnog otpada. Na području Općine nije predviđeno uspostavljanje građevine za skladi�tenje i obrađivanje opasnog otpada. Proizvođač je du�an skladi�titi opasni tehnolo�ki otpad na propisan način do trenutka predaje ovla�tenom sakupljaču opasnog otpada do konačnog zbrinjavanja o čemu skrbi Vlada Republike Hrvatske.



3.7. Sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoli� 3.7.1. Zrak Ne očekuje se znatan negativni utjecaj na kakvoću zraka od gospodarskih aktivnosti, s obzirom da ne postoje zagađivači poput kamenoloma, te�ke industrije i sl. Ovim Planom nisu omogućeni spomenuti i slični zagađivači. Oblikovanjem sustava prometa, orijentacijom na javni prijevoz (putem čestih i kvalitetnih linija) i bezolovna goriva, osigurat će se rasterećivanje urbanih i drugih naseljenih područja od intenzivnog prometa i negativnog utjecaja oneči�ćavanja zraka. Za�tita zraka osigurat će se i sustavnom kontrolom rada malih kotlovnica. 3.7.2. More i vode S obzirom da se najveća aglomeracija stanovni�tva i gospodarskih čimbenika nalazi neposredno uz obalu, more je glavni prijemnik kućnih i gospodarskih otpadnih voda. Potencijalni izvori oneči�ćenja su: - otpadne vode iz parcijalno rije�enih i nerije�enih podmorskih kanalizacijskih ispusta, - brojni manji oneči�ćivači (farme, servisi, divlja odlagali�ta otpada, septičke jame s propusnim

dnom, izljevi fekalija, kotlovnice itd.), - otpad koji se baca u more, te na morskom dnu izaziva nepopravljive posljedice po �ivotinjski i

biljni svijet, - brodski balast, otpadna ulja u mjesnim lukama i lučicama. Kako bi se spriječila veća oneči�ćenja bit će potrebno: - intenzivirati izgradnju sredi�njeg uređaja za biolo�ku obradu otpadnih voda, - organizirati slu�bu, odnosno poduzeće za či�ćenje mora i sakupljanje otpada s brodova, - povećati broj uređaja na kopnu za prihvat i obradu sakupljenog otpada s mora, - osuvremeniti i pro�iriti kanalizacijski sustav. 3.7.2. Tlo Do oneči�ćenja tla dolazi uslijed raznih ljudskih aktivnosti, gdje osobito veliku ulogu imaju odlagali�ta otpada koja su u manjoj ili većoj mjeri neodr�avana, osobito kad je riječ o divljim odlagali�tima otpada. Kori�tenje pesticida i herbicida u poljodjelstvu također uzrokuje velika oneči�ćenja tla, koja i nakon prestanka aktivnosti na njima ostaju jo� dugo vremena kontaminirana. Racionalnim kori�tenjem građevinskog prostora uz ograničenja u kori�tenju neizgrađenih povr�ina Općine, a posebno uređenjem javnih zelenih i za�titnih povr�ina, sačuvat će se tlo, a time i biolo�ka raznolikost, krajobrazne vrijednosti te ukupna kvaliteta okoli�a. Sukladno reljefnim te in�enjersko-geolo�kim obilje�jima prostora, odredit će se mogućnosti kori�tenja i sanacija nestabilnih padina te područja ugro�enih erozijom. 3.7.4. Buka Buka i vibracije imaju nepovoljan premda često te�ko primjetljiv ili prikriven utjecaj na okoli�. U svezi s time, sadr�aji su razmje�teni prema njihovoj osjetljivosti na buku, odnosno na lokacije gdje neće nepovoljno utjecati na postojeće sadr�aje gdje je to moguće. Također su ugrađeni planerski mehanizmi putem ovoga Plana kako bi se spriječile ili smanljile neprikladne razine buke.

Prostorni plan uređenja općine Sv. Filip i Jakov ODREDBE ZA PROVOĐENJE


II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE 0. OPĆE ODREDBE Članak 1. Ovom se Odlukom donosi Prostorni plan uređenja općine Sv. Filip i Jakov (u daljnjem tekstu: Plan), za razdoblje do 2010. godine.

Članak 2. Plan je sadr�an u elaboratu "Prostorni plan uređenja Općine Sv. Filip i Jakov" �to ga je izradio Zavod za prostorno uređenje Zadarske �upanije i sadr�i sljedeće priloge: tekstualni dio: I. Obrazlo�enje II. Odredbe za provođenje grafički dio: 1. Kori�tenje i namjena povr�ina (mjerilo 1:25 000) 2. Infrastrukturni sustavi (mjerilo 1:25 000) 3. Uvjeti za kori�tenje, uređenje i za�titu prostora (mjerilo 1:25 000) 4. Građevinska područja naselja i drugih sadr�aja (mjerilo 1:5 000)

Članak 3. Planom je obuhvaćen sukladno Zakonu o područjima �upanija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN br. 10/97) cijeli prostor Općine unutar zakonom utvrđenih granica, a koji se sastoji od naselja Sv. Filip i Jakov, Sv. Petar, Turanj (s otokom Babac), Donje Ra�tane, Gornje Ra�tane i Sikovo, te nenaseljenih otočića i hridi s pripadajućim akvatorijem.

Članak 4. S Planom moraju biti usklađeni urbanistički i detaljni planovi uređenja, drugi prostorni planovi i dokumenti prostornog uređenja općine Sv. Filip i Jakov (u daljnem tekstu: Općina), te lokacijske dozvole koji se donesu nakon dono�enja ovoga Plana.

Članak 5. Ovim Planom određeni su ciljevi prostornog razvoja, mjere kori�tenja, za�tite prostora i okoli�a, te druge mjere za uređenje prostora.



1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENA POVR�INA NA PODRUČJU OPĆINE SV. FILIP I JAKOV Kori�tenje prostora Članak 6. Ovim se Planom određuje način kori�tenja prostora.

Članak 7. U granicama Općine prostor se koristi za sljedeće osnovne namjene: a) GP naselja gdje je glavna namjena stanovanje s pratećim sadr�ajima a sastoji se od

izgrađenog i neizgrađenog dijela. b) Povr�ine izvan GP-a naselja za razne namjene uključujući groblja, �portsko-rekreacijske

sadr�aje (R), specijalne zdravstvene ustanove (D) i povr�ine za infrastrukturu. c) GP turističko-ugostiteljske namjene (T) gdje je smje�taj turista i ostalog turističkog sadr�aja

osnovna djelatnost. d) GP za gospodarske i proizvodne djelatnosti (I). e) Povr�ine poljoprivredne namjene (P). f) �umske povr�ine (�). g) Povr�ine priobalnoga pojasa kao javni prostor koji uključuje i povr�inu pripadajućeg akvatorija,

a bit će u funkciji uređenja mjesnih luka, kao i kupali�no i �portsko-rekreacijskih zona (R). Uvjeti za određivanje namjene povr�ina Članak 8. Ovim se Planom utvrđuju kriteriji za kori�tenje i namjenu povr�ina: a) Prostor kao ograničeni resurs mora se koristiti krajnje racionalno i svrhovito �to prvenstveno

pretpostavlja po�tivanje principa organskog �irenja postojećih naselja u okvirima zadanih mjerila i unutar utvrđenih granica GP-a.

b) U cilju za�tite okoli�a, građevinske aktivnosti se prete�no ograničavaju na već kori�tene prostore. Kori�tenje novih neiskori�tavanih prostora mora biti argumentirano izrazitom gospodarskom koristi za lokalnu zajednicu, s time da se doka�e kako neće doći do ugro�avanja prirodnih vrijednosti (polja, �uma, mora, vodotoka, podzemnih voda itd.), odnosno, ukoliko neizbje�no do toga dođe, treba primijeniti mjere nadoknade za ugro�ene prirodne vrijednosti.

c) U definiranju uvjeta za formiranje granica GP-a naselja primjenjuje se pravilo kori�tenja već izgrađenih, postojećih struktura i njihovo logično povezivanje u urbane cjeline. Pri tome se razlikuju zone postojeće/stare jezgre naselja, zone naselja koje su rijetko izgrađene i moguća je njihova dogradnja, te zone nove izgradnje u pro�irenim dijelovima GP-a.

d) �irenje GP-a naselja usmjerava se u dubinu prostora vodeći računa o potrebi zaokru�ivanja urbane strukture u prostorno-funkcionalnu cjelinu. U tu svrhu, vrednovani su relevantni elementi kao �to su stalni i povremeni stanovnici.

e) Formiranje GP-a turističko-ugostiteljske aktivnosti zasnovano je na postojećem stanju, kriterijima propisanim kroz projekciju potencijalnih kapaciteta i odredbama za provođenje PPZ�-a i prema principima odr�ivog razvoja.

f) Osnivanje GP-a za proizvodne aktivnosti temelji se na procjeni o potrebi premje�taja gospodarskih aktivnosti u prikladniju zonu, te zbog poticanja proizvodnje i obrtni�tva.

g) U svrhu pro�irenja rekreativnog sadr�aja domicilnom stanovni�tvu kao i pro�irenja turističke ponude, potrebno je osigurati prostore za �portsko-rekreacijske i kupali�ne svrhe. U sklopu prezentacije prirodnih i povijesnih vrijednosti treba osigurati odgovarajuće pje�ačke staze.

h) Luke na području Općine, postojeće i planirane, ovim su Planom definirane kao luke prvenstveno za potrebe lokalnog stanovni�tva za koje mora biti osiguran dovoljan broj vezova, pa tek onda za potrebe turističkog sadr�aja.

i) Očuvanje polja i poljoprivrednih povr�ina moguće je provesti kroz stvaranje uvjeta njihove trajne obrade, omogućavanje navodnjavanja, te kroz izbjegavanje kori�tenja tih povr�ina kao građevinskog zemlji�ta. U sustavu karakterističnih povr�ina su polja i maslinici, čije je odr�avanje i unapređivanje od posebnog značenja za Općinu.

j) Očuvanje �uma koje se sastoje od prirodne makije i kompleksa borove �ume treba provoditi sustavno, naročito u pogledu za�tite od po�ara.



2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA

2.1. Građevine od va�nosti za Dr�avu i �upaniju

Članak 9. Ovaj Plan određuje uvjete uređenja prostora i građevina od va�nosti za Dr�avu i �upaniju, sukladno odredbama PPZ�-a, člancima 4.-7., a to su:

Članak 10.

Prometne građevine Cestovni objekti s pripadajućim građevinama i uređajima : a) dr�avna cesta D8 (Jadranska turistička cesta - JTC): Zadar - Split, duljine 10 km* b) �upanijske ceste:

- � 6042: � 6040 - Galovac - Kakma (D503), duljine 5,9* km - � 6045: Sv. Petar - Donje Ra�tane, duljine 3,4 km - � 6046: Sv. Filip i Jakov - Sikovo, duljine 5,3 km

c) planirane �upanijske ceste: - zaobalna obilaznica za rasterećenje dr�avne ceste D8 - priključak obilaznica Turanj - Pa�manski most (planirani)

d) lokalne ceste: - L 63138 (obalna cesta): Turanj (D8) - Sv. Filip i Jakov (L 63139), duljine 2,5 km - L 63114: Gorica (� 6042) - Donje Ra�tane (� 6045), duljine 0,5 km - L 63139: Sv. Filip i Jakov (D8) - Biograd n/m (D503), duljine 1,4 km _________

* Duljina označava dionicu ceste koja se nalazi unutar područja Općine

�eljeznički objekti s pripadajućim građevinama i uređajima: - mogući pravac Jadranske �eljeznice (potencijalni).

Članak 11.

Energetske građevine Elektroenergetske građevine: - dalekovodi

Članak 12. �irine koridora, tj. minimalnog poprečnog presjeka dr�avnih cesta određene su grafičkim prilogom Plana (karta 1. kori�tenje i namjena prostora, mj 1:25 000) i točkom 5 ovih odredaba. Moguća su manja odstupanja od planirane trase koridora radi boljeg prilagođavanja trase ceste terenskim uvjetima. Rje�enje po lokacijskoj dozvoli učvr�ćuje se na temelju stručne podloge za gradnju nove dionice ili rekonstrukcije postojećih dionica dr�avnih cesta. U koridoru ceste moguća je gradnja građevina koje neće ugro�avati sigurnost odvijanja prometa, kao �to su benzinske postaje, odmarali�ta, vidikovci i sl. Sve zahvate na terenu koji nastaju gradnjom ili rekonstrukcijom ceste (npr. usjeci i nasipi), potrebno je sanirati, po mogućnosti ozeleniti radi očuvanja krajobraza. Usjeke je potrebno izvesti u odgovarajućoj �irini i uz primjenu mjera za�tite od odronjavanja kamenja i zemlje po kolniku ceste.

Članak 13. Uvjeti za uređenje infrastrukturnih objekata i povr�ina dati su u točki 5 � uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i povr�ina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava.

2.2. Građevinska područja naselja Opći uvjeti Članak 14. GP naselja je cjelovit prostor naselja koji se sastoji od izgrađenog i neizgrađenog djela GP-a.

Članak 15. Planom je definirana mogućnost �irenja GP-a naselja (neizgrađeni dio GP-a) temeljem kriterija iz Programa prostornog uređenja RH i Prostornog plana Zadarske �upanije, pri čemu su se primijenili dodatni kriteriji koji se temelje na specifičnostima razvojnih potencijala naselja, kao �to je ukupan



broj izgrađenih stambenih jedinica unutar pojedinog naselja i temeljem toga projeciran broj korisnika prostora. Sukladno odredbama Prostornog plana Zadarske �upanije, GP naselja mo�e se pro�irivati pod uvjetom da je gustoća naseljenosti u zoni izgrađenog (postojećeg) dijela naselja pre�la minimalnu granicu od:

40 st/ha - za općinska sredi�ta u Zadarskoj urbanoj regiji (Sv. Filip i Jakov), 20 st/ha - u ostalim naseljima Zadarske urbane regije (Sv. Petar, Turanj, Gornje Ra�tane,

Donje Ra�tane i Sikovo), 20 st/ha - u ostalim naseljima zadarsko-biogradskih otoka (otok Babac).

Članak 16. Granice GP-a se u pravilu određuju granicama katastarskih čestica, a iznimno gdje to nije moguće (velike katastarske parcele, ili gdje se radi o oblicima parcelacije koju treba prilagoditi postojećem stanju, velike izdu�ene nepravilne parcele ili sklopovi takvih parcela), granice GP-a definiraju se tako da je povučena - ucrtana linija razgraničenja po kojoj treba izraditi parcelacijski elaborat.

Članak 17. U slučaju gdje razgraničenje namjena nije jasno obilje�eno fizičkim elementima kao �to su infrastrukturni koridori (ceste, vodovi i sl.), prirodni elementi (obala, potok i sl.), izgrađene povr�ine, ili nekim drugim elementima, granica razgraničenja se smatra područje uz crtu razgraničenja u dubini do 15 m sa svake strane crte.

Članak 18. Planom su određene povr�ine GP-ova naselja koje sadr�avaju prostor izgrađenoga dijela naselja i područje za razvoj naselja (neizgrađeni dio) s iskazom ukupne gustoće izgrađenosti za svako naselje sukladno zadanim kriterijima iz PPZ�-a na osnovi ocjene stvarnih korisnika prostora i to:

naselje GP (ha)

izgrađeni dio (ha)

neizgrađeni dio (ha)


(st/ha)* Donje Ra�tane 70,4 39,2 31,2 11,6

Gornje Ra�tane 59,9 45,1 14,8 10,3

Sikovo 52,2 39,0 13,2 11,2

Sv. Filip i Jakov 109,2 79,8 29,4 37,6

Sv. Petar 72,7 39,7 33,3 25,2

Turanj (s otokom Babac) 95,7 53,8 41,8 41,8

Ukupno 460,1 296,6 163,7 25,9 * Broj stanovnika projeciran na temelju prosjeka domaćinstva pomno�en brojem objekata Svi naprijed navedeni GP-ovi naselja prikazani su grafičkim prilogom (karta 4. Građevinska područja naselja, mj 1:5 000).

Članak 19. Planom je utvrđeno stanovanje kao osnovna namjena prostora unutar granica GP-a naselja. Stanovanje se mo�e odvijati u jezgri naselja, u zonama prete�no stambene namjene, u zonama mje�ovite namjene i u drugim zonama uvjetovano odredbama ovoga Plana.

Članak 20. Pored stanovanja kao osnovne namjene unutar GP-a naselja, Planom su definirani i sljedeći javni prostori: a) javne povr�ine različite namjene (parkovi, drvoredi, travnjaci, trgovi, tr�nice i sl.), b) uređene obale i mjesne lučice, c) povr�ine �portsko rekreacijskih sadr�aja (igrali�ta, dvorane i sl.), d) vrtovi izvan okućnica (građevinskih parcela), koji se koriste kao poljodjelske povr�ine, e) groblja, f) infrastrukturni koridori.

Članak 21. Izgradnja i �irenje naselja dozvoljena je isključivo unutar granica GP-a naselja.



Članak 22. Unutar granica GP-a naselja, građevine se mogu graditi isključivo na građevinskim parcelama.

Članak 23. Svaka pojedina građevinska parcela mora imati osiguran kolni i pje�ački pristup na javnu prometnu povr�inu minimalne �irine 5,0 m. Iznimno, u izgrađenim dijelovima naselja, kada to nasljeđena situacija na terenu ne dozvoljava, minimalna �irina pristupa na javnu prometnu povr�inu mo�e biti i manja, ali ne manja od 3,5 m uz uvjet da duljina pristupa ne prelazi 50 m, odnosno 100 m s ugrađenim ugibali�tima na razmaku od 50 m.

Članak 24. Regulacijska crta je mjesto priključenja parcele na javnu prometnu povr�inu. Građevinski pravac definira obveznu i najmanju moguću udaljenost fronte građevine od regulacijske crte. Ukoliko se na prednjem pročelju građevine pojavi bilo kakva istaka (balkon, streha i sl.) građevinski pravac definiran je njom.

Članak 25. U prete�no izgrađenim dijelovima naselja, a pesebno u starim jezgrama, u slučajevima kada je građevni pravac uz određenu formiranu ulicu definiran postojećom izgradnjom, građevine mogu stajati direktno do javne prometne povr�ine, �to znači da se građevina treba uskladiti sa zatečenim stanjem, postojećim uvjetima terena, okolnim građevinama i cjelokupnim krajobrazom.

Članak 26. Kod dogradnje postojećih građevina dograđeni dio zadr�ava postojeću građevinsku liniju (pravac).

Članak 27. Udaljenost samostojeće građevine od susjedne međe ne mo�e biti manja od h/2 pri čemu je h visina građevine od najni�e točke uređenog terena uz građevinu do krovnog vijenca građevine. Na isti način moraju biti udaljene od granice građevne čestice i susjednih građevina zavr�ne kuće skupnih građevina sa svoje dvije slobodne strane ili dvojnih građevina sa svoje tri slobodne strane. Na istoj udaljenosti moraju biti i istake na bočnoj ili stra�njoj fasadi građevine. Moguće je graditi samostojeću građevinu na međi dviju parcela uz sljedeće uvjete: a) zid koji se nalazi na međi ne smije sadr�avati otvore, b) zid koji se nalazi na međi mora biti udaljen od susjedne građevine najmanje h/2 (prema

prethodnom stavku), ali ne manje od od 3 m; ovako će se osigurati privatnost, funkcionalnost i koristivosti privatnih povr�ina stra�njih dvori�ta,

c) gradnja na međi zahtjeva suglasnost vlasnika susjedne parcele i pravnu regulaciju pristupa sa susjedne parcele za moguće servisiranje građevine koja se nalazi na međi.

Članak 28. Minimalna �irina ulične fronte građevinske parcele treba biti: a) za samostojeće objekte 14 m, b) za dvojne objekte 10 m, c) za objekte u nizu 6 m. Odstupanje od utvrđenih vrijednosti iz prethodnog stavka dozvoljeno je za samostojeće i dvojne objekte i to isključivo u prete�no izgrađenim dijelovima naselja, a mo�e biti maksimalno 1,0 m. Izuzetak čine interpolacije u starim jezgrama gdje se dozvoljava veće odstupanje u skladu sa zatečenim stanjem.

Članak 29. Na građevinskoj parceli mora biti osiguran prostor za smje�taj prometa u mirovanju prema uvjetima utvrđenim ovim Planom iz točke 5 � uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i povr�ina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava. Uvjeti iz prethodnog stavka nisu obveza za izgradnju zgrada u sklopu GP-a naselja na otoku Babac.



Posebni uvjeti za interpolacije i rekonstrukcije unutar starih jezgri naselja Članak 30. U slučajevima rekonstrukcije postojećih građevina unutar stare jezgre naselja, Planom se dozvoljava gradnja iako nisu ispunjeni uvjeti minimalne povr�ine građevinske čestice, udaljenosti od susjeda ili koeficijenta izgrađenosti, pod uvjetom da se dozvoljenom gradnjom zadr�e zatečeni gabariti građevine i kvaliteta stanovanja postojećih susjednih građevina. Iznimno se rekonstrukcijom iz prethodnog stavka mo�e dozvoliti i dogradnja eta�e ili povećanje visine građevine ukoliko se na taj način slijedi visina susjednih građevina, uz uvjet da sa ishodi suglasnost od nadle�nog tijela za za�titu spomenika kulture (Zakona o za�titi spomenika kulture, NN 7/67 i 52/94).

Uvjeti za gradnju stambenih i pomoćnih građevina unutar građevinskog područja naselja Članak 31. Pod pojmom stambenih zgrada ovim se Planom podrazumjevaju građevine u kojima je 50% ili vi�e ukupne korisne (netto) povr�ine zgrade namjenjeno za stambene svrhe (sukladno Klasifikaciji vrsta građevina NN br. 11/98).

Članak 32. Na jednoj građevinskoj parceli Planom je dozvoljena izgradnja samo jednog stambenog objekta.

Članak 33. Planom se dozvoljava izgradnja sljedećih vrsta stambenih objekata: a) manji stambeni objekti, b) vi�eobiteljska kuća.

Članak 34. Manji stambeni objekti se sastoje od najvi�e dva stana. Planom utvrđena maksimalno dozvoljena katnost manje stambene građevine je Po+P+1+Krov ili Po+VP+Pk, gdje je: Po � podrum, P � prizemlje, 1 � jedan kat, VP � visoko prizemlje i Pk � potkrovlje. Maksimalna visina građevine je 7,5 m mjerena od najni�e točke uređenog terena uz građevinu do krovnog vijenca građevine. Brutto razvijena povr�ina obiteljske kuće ne smije prelaziti 400 m2. U suprotnome će se zahtjevati ishođenje lokacijske dozvole sukladno odredbama ovoga Plana.

Članak 35. Vi�eobiteljska kuća se sastoji od najvi�e četiri stana. Dozvoljena katnost vi�eobiteljske kuće je Po+P+2+Krov ili Po+VP+1+Pk, gdje je: Po � podrum, P � prizemlje, VP � visoko prizemlje, 1 � jedan kat, 2 � dva kata i Pk � potkrovlje. Maksimalna visina krovnog vijenca je 9,0 m mjerena od najni�e točke uređenog terena uz građevinu do krovnog vijenca građevine. Oblikovanje građevina Članak 36. Građevine u cjelini, kao i pojedini njihovi elementi moraju sadr�avati osobitosti autohtone i tradicionalne arhitekture. Horizontalni i vertikalni gabariti građevine, oblikovanje fasada i krovi�ta, te upotrebljeni građevinski materijal, moraju biti usklađeni s okolnim objektima, načinom i tradicijom gradnje i krajobraznim vrijednostima podneblja. Građevine koje se izgrađuju kao dvojne građevine ili građevine u nizu moraju s građevinom uz koju su prislonjeni činiti arhitektonsku cjelinu.

Članak 37. Teren oko građevina, potporni zidovi, terase i sl. moraju se izvesti tako da ne naru�ava izgled naselja, te da se ne promijeni prirodno otjecanje vode na �tetu susjedne čestice i građevina.



Članak 38. Prostor između građevinskog pravca i regulacijske crte mora se u pravilu urediti kao ukrasni vrt, koristeći prvenstveno autohtoni biljni fond. Na građevnoj čestici potrebno je maksimalno sačuvati postojeće drveće. Prilikom definiranja tlocrta građevine u okviru zadanih normi, potrebno je maksimalno respektirati postojeće visoko zelenilo. Ukoliko nije moguće izbjeći uklanjanje određenog broja stabala, potrebno je posaditi odgovarajući broj na slobodnim dijelovima parcele.

Članak 39. Male parcele, koje su do sada ostale neizgrađene, čija veličina i oblik ne omogućavaju izgradnju objekata, ili koje nemaju direktan pristup s javne povr�ine, mogu se uklopiti u sustav zelenih povr�ina.

Članak 40. Planom je definirana pripadnost svakog naselja pojedinoj prostorno-razvojnoj cjelini: Prostorno-razvojna cjelina Naselje

Sv. Filip i Jakov Sv. Petar obalni pojas Turanj (s otokom Babac) Donje Ra�tane Gornje Ra�tane zaobalje Sikovo

Članak 41. Planom se, pored općih uvjeta, utvrđuju i posebni uvjeti za gradnju stambenih građevina unutar GP-a svakog tipa naselja.

Naselja obalnog pojasa - Sv. Filip i Jakov, Sv. Petar i Turanj (s otokom Babac) Članak 42. Unutar GP-ova naselja obalnog pojasa, sukladno planiranim namjenama pojedinih prostorno-funkcionalnih cjelina, Planom se utvrđuju sljedeće zone stanovanja: a) stara jezgra naselja b) sredi�nje funkcije naselja c) prete�no stambena zona d) mje�ovita zona � prete�no stambena e) mje�ovita zona � prete�no poljoprivrednog gospodarstva

Stara jezgra naselja

Članak 43. Stara jezgra naselja obuhvaća prostor prete�no izgrađene povijesne cjeline unutar GP-a naselja. Planom je ovaj prostor definiran kao područje posebne urbane vrijednosti, pa ga je kao takvog potrebno i �tititi. Sukladno tezi iz prethodnog stavka, unutar stare jezgre naselja Planom se dozvoljava samo rekonstrukcija postojećih građevina ili interpolacija novih koje po tipu izgradnje, namjeni, obliku i veličini moraju biti srodne postojećim. Planom se također dozvoljavaju trgovački, uslu�ni i ugostiteljski sadr�aji u sklopu stambenih objekata. Također je dozvoljena izgradnja, obnova ili rekonstrukcija nestambene gospodarske zgrade u jezgri naselja u cilju promicanja kulturno-povijesne ba�tine ili obnove tradicionalnog obrtni�tva, sukladno prethodnim stavkama i točki 3 � uvjeti smje�taja gospodarskih djelatnosti.

Članak 44. Građevinski zahvati unutar stare jezgre naselja zahtjevaju suglasnost nadle�nog tijela za za�titu spomenika kulture.

Članak 45. Planom su utvđeni osnovni prostorni pokazatelji za gradnju unutar stare jezgre naselja ovisno o tipu građevine:



tip građevine min. povr�ina građevinske

parcele (m2)

max. koeficijent izgrađenosti

max. koeficijent iskoristivosti

samostojeća građevina 300 0,40 0,9

dvojna građevina 250 0,45 1,0

građevina u nizu 200 0,50 1,0

Zona sredi�njih funkcija naselja

Članak 46. U sklopu zone sredi�njih funkcija naselja Planom se dozvoljava izgradnja i uređenje sredi�njih mjesnih sadr�aja iz područja zdravstva, kulture i gospodarstva. Navedeni sadr�aji mogu se planirati u sklopu stambenih objekata ili kao samostalne građevine. Sukladno prethodnom stavku, Planom se dozvoljava izgradnja i uređenje javne tr�nice, trgovačkih, uslu�nih i ugostiteljskih sadr�aja kao samostalnih objekata ili u sklopu objekata s drugim sadr�ajima. Uvjeti gradnje i uređenja u zoni sredi�njih funkcija naselja vrijede kao i za zonu stare jezgre naselja u pogledu dozvoljene visine, katnosti i volumena, uz dodatne uvjete koji su ovim Planom propisani, posebno uvjeti iz točke 3 � uvjeti smje�taja gospodarskih djelatnosti i točke 4 � uvjeti smje�taja dru�tvenih djelatnosti.

Članak 47. Planom se zabranjuje izgradnja i uređenje terena unutar zone sredi�njih funkcija naselja prije dono�enja DPU-a sukladno točki 9.1 - obveza izrade prostornih planova. Granica područja za koje je potrebna izrada DPU-a prikazana je grafičkim prilogom Plana (karta 4. Građevinska područja naselja, mj 1:5 000).

Članak 48. Slijede dodatni uvjeti izgradnje i uređenja koje DPU određuje: a) tr�nica (�pijaca�) se treba organizirati po modelu tradicionlnih dalmatinskih tr�nica (�pijaca�), b) uređenje i izgradnja tr�nice se mora odvijati na takav način da ne ugro�ava susjedne stanare u

smislu buke (posebno u neprimjerenoj dobi dana), smrada, otpada i sl, c) način opslu�ivanja tr�nice sa prometno-uslu�nim vozilima, d) planirani razvoj se mora funkcionalno i ambijentalno uklopiti u postojeće stanje, posebno u

odnosu na staru jezgru naselja.

Prete�no stambena zona

Članak 49. Unutar prete�no stambene zone dominira stanovanje kao osnovna namjena prostora, ali se Planom dozvoljavaju trgovački, uslu�ni i turističko-ugostiteljski sadr�aji u sklopu stambenih objekata ili samostalni objekti dru�tvenog standarda, uz uvjet da ne ometaju stanovanje kao osnovnu funkciju ili na bilo koji način smanjuju vrijednost prostora. Samostalni objekti dru�tvenog standarda iz prethodnog stavka trebaju prilikom projektiranja i izvođenja zadovoljavati uvjete iz točke 4 ovih odredbi � uvjeti smje�taja dru�tvenih djelatnosti.

Članak 50. Unutar prete�no stambene zone naselja obalnog pojasa Planom je dozvoljena izgradnja manjih stambenih objekata i vi�eobiteljskih kuća.

Članak 51. Planom su utvđeni osnovni prostorni pokazatelji za gradnju manjih stambenih objekata unutar prete�no stambene zone naselja obalnog pojasa, ovisno o tipu građevine:




parcele (m2)





građevina u nizu 250 0,40 0,8 Izuzetak čine građevinske parcele u izgrađenim područjima GP-ova naselja gdje povr�ina građevinske parcele mo�e biti i manja od 400 m2, ali ne manja od 350 m2, ako ne postoji mogućnost preparcelacije kako bi se postigla minimalna povr�ina od 400 m2 zbog izgrađenosti susjednih parcele, ili kada se ne mo�e postići dogovor sa susjednim vlasnicima.

Članak 52. Planom su utvđeni osnovni prostorni pokazatelji za gradnju vi�eobiteljske kuće unutar prete�no stambene zone naselja obalnog pojasa, ovisno o tipu građevine:


parcele (m2)





Članak 53. Planom se zabranjuje bilo kakva izgradnja i uređenje terena unutar neizgrađenog dijela GP-a prete�no stambene zone prije dono�enja urbanističkog plana uređenja (u daljnjem tekstu UPU) ili ishođenje lokacijske dozvole, prema odredbama ovoga Plana.

Članak 54. Planom se utvrđuje obveza izrade UPU-a za sve dijelove prete�no stambene zone određene odredbama ovog Plana sukladno točke 9.1 - obveza izrade prostornih planova. Granice UPU-a prikazane su grafičkim prilogom Plana (karta 4. Građevinska područja naselja, mj 1:5 000). Granice UPU-a mogu obuhvatiti i izgrađena područja kako bi se omogućio usklađen i integralni razvoj cjelokupnog područja i integracija novonastalih građevina u već izgrađeni prostor. Sukladno prethodnom stavku, UPU-ovi se mogu izrađivati pojedinačno ili skupno za dva ili vi�e područja obuhvata.

Članak 55. Slijede dodatni uvjeti izgradnje i uređenja koje UPU određuje: a) svaka parcela mora imati osiguran kolni pristup, a gara�ni i parkirali�ni prostor mora se rije�iti

na vlastitoj parceli, b) po�eljno je da prete�no stambena zona ima internu prometnu mre�u tako da pojedinačne

građevinske parcele ne mogu imati poseban priključak na dr�avne, �upanijske i va�nije lokalne prometnice, ako je to racionalno tehnički izvedivo i ako ne naru�ava postojeći građevni ambijent,

c) osiguranje najmanje 20% ukupne povr�ine obuhvata za zajedničke javne potrebe i to za prometnice i parkirali�ta, izgradnju igrali�ta, zelenih povr�ina i �etnica, te za lociranje uslu�no-servisnih funkcija (dječji vrtić i sl.),

Članak 56. Planom se utvrđuje obveza ishođenja lokacijske dozvole za sve neizgrađene dijelove prete�no stambene zone za koje nije obvezna izrada UPU-a. Prilikom ishođenja lokacijske dozvole moraju se po�tivati uvjeti izgradnje i uređenja propisani ovim odredbama, kao i uvjeti iz predhodnog članka.



Mje�ovita zona - prete�no stambena

Članak 57. Unutar mje�ovite zone � prete�no stambene, stanovanje je osnovna namjena prostora, ali se Planom dozvoljava pored trgovačkih-uslu�nih sadr�aja u sklopu stambenih objekata i izgradnja samostalnih objekata u funkciji turističko-ugostiteljske djelatnosti, sve uz uvjet da dodatni sadr�aji ne ometaju stanovanje kao osnovnu funkciju ili na bilo koji način smanjuju vrijednost prostora.

Članak 58. Pod samostalnim objekatima u funkciji turističko-ugostiteljske djelatnosti iz prethodnog članka, Planom se utvrđuje i dozvoljava izgradnja sljedećih nestambenih objekata (Pravilnik o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata, NN br. 57/95 i 110/96): hotel, apartmani, motel, pansion, autokamp, restoran, gostionica, kavana i sl. Nestambeni objekti iz prethodnog stavka moraju visinom, katno�ću, maksimalnim volumenom i tipom gradnje ispunjavati uvjete za stambene objekte u zoni mje�ovite namjene uz obvezatne dodatne uvjete koji su Planom propisani za izgradnju nestambenih objekata unutar građevinskih zona, točka 3 � uvjeti smje�taja gospodarskih djelatnosti.

Članak 59. Unutar mje�ovite zone naselja obalnog pojasa, Planom je dozvoljena izgradnja manjih stambenih objekata i vi�eobiteljskih kuća.

Članak 60. Planom su utvrđeni osnovni prostorni pokazatelji za gradnju manjih stambenih objekata unutar mje�ovite zone naselja obalnog pojasa, ovisno o tipu građevine:


parcele (m2)






Članak 61. Planom su utvđeni osnovni prostorni pokazatelji za gradnju vi�eobiteljske kuće unutar mje�ovite zone naselja obalnog pojasa, ovisno o tipu građevine:


parcele (m2)





Članak 62. Planom se zabranjuje bilo kakva izgradnja i uređenje terena unutar mje�ovite zone � prete�no stambene, prije dono�enja UPU-a ili ishođenja lokacijske dozvole prema odredbama ovoga Plana.

Članak 63. Planom se utvrđuje obveza izrade UPU-a za sve dijelove mje�ovite zone � prete�no stambene, određene odredbama ovoga Plana sukladno točke 9.1 � obveza izrade prostornih planova. Granice UPU-ova prikazane su grafičkim prilogom Plana (karta 4. Građevinska područja naselja, mj 1:5 000). Granice UPU-a mogu obuhvatiti i izgrađena područja kako bi se omogućio usklađen i integralni razvoj cjelokupnog područja i integracija novonastalih građevina u već izgrađeni prostor. Sukladno prethodnom stavku, UPU-ovi se mogu izrađivati pojedinačno ili skupno za dva ili vi�e područja obuhvata.



Članak 64. Slijede dodatni uvjeti izgradnje i uređenja koje UPU određuje: a) svaka parcela mora imati osiguran kolni pristup, a gara�ni i parkirali�ni prostor mora se rije�iti

na vlastitoj parceli, b) po�eljno je da prete�no stambena zona ima internu prometnu mre�u tako da pojedinačne

građevinske parcele ne mogu imati poseban priključak na dr�avne, �upanijske i va�nije lokalne prometnice, ako je to racionalno tehnički izvedivo i ako ne naru�ava postojeći građevni ambijent.

Članak 65. Planom se utvrđuje obveza ishođenja lokacijske dozvole za sve neizgrađene dijelove prete�no stambene zone za koje nije obvezna izrada UPU-a. Prilikom ishođenja lokacijske dozvole moraju se po�tivati uvjeti izgradnje i uređenja propisani ovim odredbama, kao i uvjeti iz predhodnog članka.

Mje�ovita zona � prete�no poljoprivrednog gospodarstva

Članak 66. Unutar mje�ovite zone � prete�no poljoprivrednog gospodarstva, poljoprivreda dominira kao osnovna namjena prostora ali se Planom dozvoljavaju stambeni objekti, te uslu�ni i ugostiteljski sadr�aji u sklopu stambenih objekata. Planom su također dozvoljeni, uz stambene objekte na istoj parceli i samostalni objekti u funkciji manjih uslu�nih i prerađivačkih postrojenja (obiteljsko gospodarstvo, prerada poljoprivrednih proizvoda i sl.) i turističko-ugostiteljske djelatnosti (seoski turizam), sve uz uvjet da dodatni sadr�aj ne ometa poljoprivredu kao osnovnu funkciju ili ne smanjuje vrijednost zatečenog prostora.

Članak 67. Pod samostalnim objekatima u funkciji turističko-ugostiteljske djelatnosti iz prethodnog članka, Planom se utvrđuje i dozvoljava izgradnja sljedećih nestambenih objekata (Pravilnik o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata NN br. 57/95 i 110/96): pansioni, apartmani, sobe, autokampovi, restorani, gostionice, kavane i sl.).

Članak 68. Nestambeni objekti iz članka 66. i 67. moraju visinom, katno�ću, maksimalnim volumenom i tipom gradnje ispunjavati uvjete za stambene objekte u ovoj zoni uz obvezatne dodatne uvjete koji su Planom propisani za izgradnju nestambenih objekata unutar građevinskih zona, točka 3 - uvjeti smje�taja gospodarskih djelatnosti.

Članak 69. Unutar mje�ovite zone � prete�no poljoprivrednog gospodarstva, Planom je dozvoljena izgradnja manjih stambenih objekata i vi�eobiteljsih kuća.

Članak 70. Planom su utvđeni osnovni prostorni pokazatelji za gradnju manjih stambenih objekata unutar mje�ovite zone � prete�no poljoprivrednog gospodarstva:


parcele (m2)

max. koeficijent

izgrađenosti

max. koeficijent

iskoristivosti

max. izgrađena povr�ina

(m2)

samostojeća građevina 2.000 0,10 0,2 500

građevina za stanovanje i pomoćne gospodarske građevine

2.300 0,15 0,25 800

Članak 71. Planom su utvđeni osnovni prostorni pokazatelji za gradnju vi�eobiteljske kuće unutar mje�ovite zone naselja obalnog pojasa:




parcele (m2)

max. koeficijent

izgrađenosti

max. koeficijent

iskoristivosti

max. izgrađena povr�ina

(m2)

samostojeća građevina 3.000 0,10 0,15 700

građevina za stanovanje i pomoćne gospodarske građevine

3.500 0,15 0,20 1.000

Članak 72. Planom se zabranjuje bilo kakva izgradnja i uređenje terena unutar mje�ovite zone � prete�no poljoprivrednog gospodarstva, prije dono�enja UPU-a ili ishođenja lokacijske dozvole prema odredbama ovoga Plana.

Članak 73. Planom se utvrđuje obveza izrade UPU-ova za sve dijelove mje�ovite zone � prete�no poljoprivrednog gospodarstva, određene odredbama ovoga Plana sukladno točki 9.1 � obveza izrade prostornih planova. Granice UPU-ova prikazane su grafičkim prilogom Plana (karta 4. Građevinska područja naselja, mj 1:5 000). UPU-ovi mogu se izrađivati pojedinačno ili skupno za dva ili vi�e područja obuhvata.

Članak 74. Slijede dodatni uvjeti izgradnje i uređenja koje određuje UPU: a) svaka parcela mora imati osiguran kolni pristup, a gara�ni i parkirali�ni prostor mora se rije�iti

na vlastitoj parceli, b) prostor između građevinske i regulacijske linije mora biti ozelenjen autohtonim biljnim vrstama

(maslina, crnika, hrast medunac, vinograd i sl) u omjeru od najmanje 10 stabala na 2000 m2 povr�ine, c) planirani razvoj se mora funkcionalno i ambijentalno uklopiti u postojeći, odnosno ruralni ambijent, d) rje�enje otpadnih fekalnih voda (nepropusnim septičkim jamama, kućnim proči�ćivačima i sl.),

Članak 75. Planom se utvrđuje obveza ishođenja lokacijske dozvole za sve neizgrađene dijelove mje�ovite zone � prete�no poljoprivrednog gospodarstva, za koje nije obvezna izrada UPU-a. Prilikom ishođenja lokacijske dozvole moraju se po�tivati uvjeti izgradnje i uređenja propisani ovim odredbama, kao i uvjeti iz predhodnog članka. Zaobalna naselja (Donje Ra�tane, Gornje Ra�tane i Sikovo) Članak 76. Unutar GP-ova zaobalnih naselja, sukladno planiranim namjenama pojedinih prostorno-funkcionalnih cjelina, Planom se utvrđuje prete�no stambena zona stanovanja.

Prete�no stambena zona

Članak 77. Unutar prete�no stambene zone zaobalnih naselja dominira stanovanje kao osnovna namjena prostora, ali se Planom dozvoljavaju trgovački, uslu�ni i ugostiteljski sadr�aji u sklopu stambenih objekata ili samostalni objekti dru�tvenog standarda, obiteljskog gospodarstva i turističko-ugostiteljske djelatnosti, uz obvezatne dodatne uvjete koji su Planom propisani za izgradnju nestambenih objekata unutar građevinskih zona, točka 3 � uvjeti smje�taja gospodarskih djelatnosti ili točka 4 � uvjeti smje�taja dru�tvenih djelatnosti.

Članak 78. Unutar prete�no stambene zone zaobalnih naselja, Planom je dozvoljena izgradnja manjih stambenih objekata i vi�eobiteljskih kuća.

Članak 79. Planom su utvrđeni osnovni prostorni pokazatelji za gradnju manjih stambenih objekata unutar prete�no stambene zone zaobalnih naselja, ovisno o tipu građevine:




parcele (m2)






Članak 80. Planom su utvđeni osnovni prostorni pokazatelji za gradnju vi�eobiteljske kuće unutar prete�no stambene zone zaobalnih naselja, ovisno o tipu građevine:


parcele (m2)





Članak 81. Unutar prete�no stambene zone zaobalnih naselja Planom je dozvoljeno, pored stambenih i pomoćnih građevina, i izgradnja pomoćnih gospodarskih objekata u sklopu građevinske parcele.

Članak 82. Pod pojmom pomoćnih gospodarskih objekata u smislu odredbi ovoga Plana podrazumjevaju se objekti u funkciji poljoprivredne proizvodnje kao �to su: a) građevine za sklanjanje stoke i peradi, b) građevine za smje�taj poljoprivrednih strojeva i uređaja. Objekti iz prethodnog stavka mogu se graditi u sklopu ostalih građevina na parceli, ili kao samostalne građevine. Ukoliko se navedeni objekti grade kao samostalne građevine na parceli, za njih vrijede uvjeti u pogledu smje�taja i minimalnih udaljenosti od ruba parcele kao i za stambene građevine. Pomoćni gospodarski objekti mogu se graditi isključivo kao prizemne građevine.

Članak 83. Planom se zabranjuje bilo kakva izgradnja i uređenje terena unutar neizgrađenog dijela GP-a prije dono�enja UPU-a ili ishođenja lokacijske dozvole prema odredbama ovoga Plana.

Članak 84. Planom se utvrđuje obveza izrade UPU-ova za sve dijelove prete�no stambene zone određene odredbama ovoga Plana sukladno točki 9.1 - obveza izrade prostornih planova. Granice UPU-ova prikazane su grafičkim prilogom Plana (karta 4. Građevinska područja naselja, mj 1:5 000). Granice UPU-a mogu obuhvatiti i izgrađena područja kako bi se omogućio usklađen i integralni razvoj cjelokupnog područja i integracija novonastalih građevina u već izgrađeni prostor. UPU-ovi mogu se izrađivati pojedinačno ili skupno za dva ili vi�e područja obuhvata.

Članak 85. Slijede dodatni uvjeti izgradnje i uređenja koje mora po�tovati UPU: a) svaka parcela mora imati osiguran kolni pristup, a gara�ni i parkirali�ni prostor mora se rije�iti

na vlastitoj parceli, b) planirani razvoj se mora funkcionalno i ambijentalno uklopiti u postojeći, odnosno ruralni ambijent, c) rje�enje otpadnih fekalnih voda (nepropusnim septičkim jamama, kućnim proči�ćivačima i sl.).

Članak 86. Planom se utvrđuje obveza ishođenja lokacijske dozvole za sve neizgrađene dijelove prete�no stambene zone za koje nije obvezna izrada UPU-a. Prilikom ishođenja lokacijske dozvole moraju se po�tivati uvjeti izgradnje i uređenja propisani ovim odredbama, kao i uvjeti iz prehodnog članka.



Uvjeti izgradnje i uređenja nestambenih zona unutar građevinskog područja naselja općine Sv. Filip i Jakov Članak 87. Unutar granica GP-a naselja, pored zona stanovanja kao osnovne namjene, Planom su utvrđene sljedeće zone: a) ugostiteljsko-turistička zona (T) b) zona �portsko-rekreacijske namjene (R) c) zona javne zelene povr�ine (Z1) d) zona �kole (D5) e) zona morske obale f) zona morskih luka g) povr�ine infrastrukturnih sustava

Članak 88. Granice nestambenih zona iz prethodnog članka prikazane su grafičkim prilogom Plana (karta 4. Građevinska područja naselja, mj 1:5 000).

Članak 89. Uvjeti izgradnje i uređenja nestambenih zona unutar GP-a naselja iz članka 93. određeni su odredbama ovoga Plana i istoimenim zonama iz točke 2.3 � izgrađene strukture van naselja. Sukladno prethodnom stavku, uvjeti koji slijede za izgradnju i uređenje zona unutar GP-a naselja, imaju prednost nad uvjetima iz točke 2.3.

Opći uvjeti izgradnje i uređenja nestambenih zona unutar GP-a naselja Općine

Članak 90. Unutar nestambenih zona treba biti osiguran prostor za promet u mirovanju sukladno standardima definiranim ovim Planom. Potreban broj parkirali�nih mjesta definiran je ovim odredbama, točka 5 � uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i povr�ina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava. Uvjeti iz prethodnog stavka nisu obveza za izgradnju nestambenih zgrada u sklopu GP-a naselja na otoku Babac.

Članak 91. Prostor za promet u mirovanju mo�e opslu�ivati dvije ili vi�e različitih namjena koje se nalaze u neposrednoj blizini ako koriste zajednički parkirali�ni prostor u različitim vremenskim razdobljima.

Članak 92. Na građevnoj čestici potrebno je maksimalno sačuvati postojeće drveće. Prilikom definiranja tlocrta građevine u okviru zadanih normi, potrebno je maksimalno respektirati postojeće visoko zelenilo. Ukoliko nije moguće izbjeći uklanjanje određenog broja stabala, odgovarajući broj je potrebno posaditi na slobodnim dijelovima parcele.

Članak 93. Prostor između građevinskog pravca i regulacijske crte mora se u pravilu urediti kao ukrasni vrt, koristeći prvenstveno autohtoni biljni fond. U ovom prostoru se mogu smjestiti i parkirali�ne povr�ine.

Uvjeti za izgradnju i uređenje zona ugostiteljsko-turističke namjene unutar građevinskog područja naselja

Članak 94. Unutar zone ugostiteljsko-turističke namjene moguća je izgradnja turističkih kapaciteta za smje�taj i boravak osoba te pratećih ugostiteljskih sadr�aja, kao i sadr�aja za �port, zabavu i rekreaciju, zatim komunalnih objekata i objekata infrastrukture koji utječu na bolju kvalitetu ugostiteljsko-turističke ponude.



Članak 95. Zahtjev za ishođenje lokacijske dozvole u slučaju značajnih građevinskih zahvata u smislu izmjene postojećeg sadr�aja, uz zakonskih obveza treba po�tovati i odredbe ovoga Plana kao i dodatne uvjete koji slijede: a) popis postojećih stabala (vrsta, veličina, kvaliteta i sl.) i stabla predlo�ena za otklanjanje, te

prijedlog zamjenskih stabala (vrsta, veličina, polo�aj i sl), b) rje�enje otpadnih i oborinskih voda do priključenja na sustav odvodnje, c) način o zbrinjavanju otpada.

Članak 96. Građevinski zahvati iz prethodnog članka trebaju biti usklađeni sa zatečenim stanjem, postojećim uvjetima terena, okolnim građevinama i cjelokupnim prirodnim i kulturno-povijesnim krajobrazom, i to u pogledu: a) zavr�ne obrade fasada, b) oblika krovnih ploha, c) odabira materijala za pokrov, d) volumena.

Članak 97. Minimalna veličina građevinske parcele je 2 000 m2.

Članak 98. Ostali uvjeti za izgradnju i uređenje zone turističko-ugostiteljske namjene određeni su člancima iz točke 2.3 � izgrađene strukture van naselja.

Uvjeti za izgradnju i uređenje zone �portsko-rekreacijske namjene unutar građevinskog područja naselja

Članak 99. Unutar zone �portsko-rekreacijske namjene, sukladno postavkama Plana, definiran je prostor/ povr�ina za �port i rekreaciju zajedno s pratećim sadr�ajima. U sklopu ove zone Planom su definirani i prostori/povr�ine uređenih pla�a i kupali�ta. Unutar ove zone nije dozvoljena izgradnja stambenih sadr�aja ni smje�tajnih kapaciteta.

Članak 100. Ostali uvjeti za izgradnju i uređenje zone �portsko-rekreacijske namjene, određeni su uvjetima istoimene zone iz točke 2.3 � izgrađene strukture van naselja.

Uvjeti za izgradnju i uređenje zone javnih zelenih povr�ina unutar građevinskog područja naselja

Članak 101. U sklopu javnih zelenih povr�ina Planom su utvrđene povr�ine namjenjene parkovima i igrali�tima, te za�titnom zelenilu.

Članak 102. Unutar zone javnih zelenih povr�ina, Planom se dozvoljava izgradnja i uređenje: a) građevina i povr�ina u funkciji parkova, igrali�ta, za�titnog zelenila, �etnica i sl. b) pomoćnih građevina i infrastrukture u funkciji rekreacije i za�tite javnih zelenih povr�ina

(sanitarni čvorovi, uređene pje�ačke i biciklističke staze, punktovi pitke vode, objekti za odr�avanje i za�titu javnih zelenih povr�ina i sl.)

c) objekata infrastrukture gdje ih nije ekonomski racionalno provesti izvan javnih zelenih povr�ina.

Članak 103. Planom se dozvoljava izgradnja popratnih građevina strogo u funkciji osnovne namjene, a ne smiju prelaziti ukupno izgrađene povr�ine veće od 50 m2 (sanitarni čvorovi i sl.).



Uvjeti za izgradnju i uređenje zone �kole unutar građevinskog područja naselja

Članak 104. Unutar zone �kole (D5) moguća je izgradnja i razvoj građevina, sadr�aja i povr�ina u funkciji �kolstva, te pratećih sadr�aja za �port, rekreaciju i naobrazbu.

Članak 105. Planom se utvrđuju sljedeći uvjeti za izgradnju i uređenje zone �kole: a) maksimalni koeficijent izgrađenosti građevinske parcele je 0,3 b) maksimalna iskoristivost parcele je 0,5 c) dozvoljena katnost građevina je Po+VP+1+Pk ili Po+P+2+Krov, d) visina krovnog vijenca ovisi o namjeni građevine, ali ne mo�e biti veća od 10,5 m mjereno od

najni�e točke uređenog terena uz građevinu.

Članak 106. Građevine treba smjestiti na parceli tako da je minimalna udaljenost od susjedne građevinske parcele, kao i od pristupnog puta, polovica visine građevine.

Članak 107. U sklopu uređenja povr�ina za promet u mirovanju, sukladno odredbama ovoga Plana, mora se omogućiti izgradnja okreti�ta za opskrbna vozila. Dimenzije okreti�ta su ovisne o vrsti vozila koja će opslu�ivati planirani zahvat, a ne mogu biti manja od povr�ine potrebne za sigurno i neometano okretanje vozila veličine malog kamiona.

Članak 108. Planom se zabranjuje bilo kakva izgradnja i uređenje terena unutar zone �kole prije dono�enja DPU-a.

Članak 109. Planom se utvrđuje obveza izrade DPU-a za zonu �kole sukladno točki 9.1 - obveza izrade prostornih planova. Granica DPU-a prikazana je grafičkim prilogom Plana (karta 4. Građevinska područja naselja, mj 1:5 000). DPU-ovi mogu se izrađivati pojedinačno ili skupno za dva ili vi�e područja obuhvata.

Članak 110. Građevine iz prethodnog članka trebaju biti usklađene sa zatečenim stanjem, postojećim uvjetima terena, okolnim građevinama i cjelokupnim prirodnim i kulturno-povijesnim krajobrazom, i to u pogledu: a) zavr�ne obrade fasada, b) oblika krovnih ploha, c) odabira materijala za pokrov, d) volumena.

Uvjeti za izgradnju i uređenje zone morske obale unutar građevinskog područja naselja

Članak 111. Planom je definirana zona morske obale, ucrtana na grafičkom prilogu karta 4. Građevinska područja naselja, mj 1:5.000.

Članak 112. Planom se određuje na neizgrađenim dijelovima GP-a naselja osiguranje javnog prostora najmanje �irine 15,0 m.

Članak 113. Unutar zone morske obale iz prethodnog stavka, u sklopu GP-a naselja, Planom su dozvoljeni sljedeći sadr�aji: a) izgradnja ili pro�irenje postojećih sidri�ta i privezi�ta, b) uređenje mjesnih pla�a, c) uređenje terena za �port i rekreaciju, d) izgradnja i rekonstrukcija građevina maritimne za�tite, e) izgradnja i uređenje pje�ačke �etnice - lungo mare,



f) izgradnja ugostiteljsko turističkih sadr�aja (cafe-terasa, sanitarni čvor, turistički informacijski punkt i sl).

Ukupna izgrađenost zone morske obale je 10%.

Članak 114. Planom se određuje u zoni morske obale u svim obalnim naseljima obvezatno osiguranje koridora za izgradnju i uređenje �etnice � lungo mare. Minimalna �irina koridora za uređenje �etnice iz prethodnog stavka je 3.0 m.

Članak 115. Planom se utvrđuje obveza izrade DPU-ova sukladno točki 9.1 � obveza izrade prostornih planova za zonu morske obale unutar GP-ova svih naselja u obalnom pojasu. Slijede dodatni uvjeti izgradnje i uređenja koje DPU mora po�tivati: a) plan komasacije, b) osiguranje prohodnosti i dostupnosti obalnog pojasa u cjelokupnoj du�ini unutar GP-a naselja

vodeći računa o oblikovanju �etnice �lungo mare�,

Članak 116. Građevinski zahvati iz prethodnog članka trebaju biti usklađeni sa zatečenim stanjem, postojećim uvjetima terena, okolnim građevinama i cjelokupnim prirodnim i kulturno-povijesnim krajobrazom, i to u pogledu: a) zavr�ne obrade, b) odabira materijala, c) volumena.

Članak 117. Planom se zabranjuje svako nasipanje zone morske obale ili izgradnja pojedinačnih lukobrana, privezi�ta, lučica i sl. bez prethodne izrade DPU-a.

Uvjeti za izgradnju i uređenje zona morskih luka unutar građevinskog područja naselja

Članak 118. Unutar zone morske luke, sukladno postavkama Plana, definiran je prostor / povr�ina za uređenje i izgradnju sadr�aja javne namjene �to uključuje pristani�ta, privezi�ta, pla�e, �etnice, zelene povr�ine, �portsko-rekreacijske sadr�aje, te ugostiteljstvo i trgovinu. Ukupna povr�ina izgrađenosti zone lučica ne mo�e prijeći 10% ukupne javne povr�ine.

Članak 119. Planom se utvrđuje namjena, djelatnost i povr�ina zone mjesnih luka unutar GP-ova svih obalnih naselja u sastavu Općine i to:

luke za posebne namjene (prema djelatnosti)

naselje / luka luke otvorene

za javni promet (prema značaju) djelatnost

povr�ina

(ha) Sv. Filip i Jakov (u mjestu) - LS*, LN** 11,4

Sv. Filip i Jakov (u sklopu ugostiteljsko-turističke zone kod granice s gradom Biogradom)

- LN 2,1

Turanj (u mjestu) - LS, LN 8,8

Otok Babac (u mjestu Babac) - LS 0,4

Otok Babac (Uvala Smiljica) - L1*** 2,6

Sv. Petar - LS 16,7 *LS označava luku posebne namjene � �portska luka **LN označava luku posebne namjene � nautička luka (privezi�te) ***L1 označava luku posebne namjene � turističku luku



Članak 120. Luke na području Općine imaju vi�estruku namjenu (za potrebe lokalnog stanovni�tva, turizma i sl.) koja se mora i nadalje sačuvati.

Članak 121. Svakoj luci je potrebno osigurati priključak na mjesne prometnice (gdje postoje ili gdje su planirane), opskrbu strujom, vodom i telekomunikacijskim vezama.

Članak 122. Potrebno je opremiti luke servisno-uslu�nom, sanitarnom i informatičkom podr�kom.

Članak 123. Ovim Planom utvrđuje se obveza izrade DPU-a za zone morskih luka sukladno točki 9.1 � obveza izrade prostornih planova. Granice DPU-a sukladne su granicama zona morskih luka prikazanim grafičkim prilogom Plana (karta 4. Građevinska područja naselja, mj 1:5 000). DPU-ovi mogu se izrađivati pojedinačno ili skupno za dva ili vi�e područja obuhvata.

Članak 124. Slijede dodatni uvjeti izgradnje i uređenja koje DPU mora po�tivati: a) plan komasacije, b) pobolj�anje kvalitete, sigurnost i opremljenost postojećih vezova, c) kontaktni obalni pojas urediti svim potrebnim pratećim sadr�ajima,

Članak 125. Građevinski zahvati iz prethodnog članka trebaju biti usklađeni sa zatečenim stanjem, postojećim uvjetima terena, okolnim građevinama i cjelokupnim prirodnim i kulturno-povijesnim krajobrazom, i to u pogledu: a) zavr�ne obrade, b) odabira materijala, c) volumena.

Članak 126. Izgradnja i uređenje zona morskih luka moguća je tek nakon dono�enja DPU-a.

Uvjeti za izgradnju i uređenje povr�ina infrastrukturnih sustava unutar građevinskog područja naselja

Članak 127. Planom su definirani koridori i povr�ine infrastrukturnih sustava na području Općine, i ucrtani su na grafičkim prilozima ovoga Plana (karta 1. Kori�tenje i namjena povr�ina, mj 1:25 000; karta 2. infrastrukturni sustavi, mj 1:25 000).

Članak 128. Izgradnja i uređenje svih infrastrukturnih povr�ina odvijat će se sukladno odredbama ovoga Plana i točke 5 � uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i povr�ina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava.

Članak 129. Planom je definirana zona javnog parkirali�ta ili gara�e (P/G).

Članak 130. Planom se utvrđuju sljedeći uvjeti za izgradnju i uređenje zone javnog parkirali�ta ili gara�e: a) maksimalni koeficijent izgrađenosti građevinske parcele je 0,6 b) maksimalna iskoristivost parcele je 1,8 c) dozvoljena katnost građevine za javno parkirali�te ili gara�u je Suteren+VP+1+Pk ili

Po+P+2+Krov d) visina krovnog vijenca ne mo�e biti veća od 10 m mjereno od najni�e točke uređenog terena

uz građevinu e) građevinska parcela treba imati osiguran kolni pristup minimalne �irine 6 m f) građevinama mora biti osiguran priključak na objekte infrastrukture (struja, voda, odvodnja,

telekomunikacija).



Članak 131. Gradnja nije moguća prije ishođenja lokacijske dozvole na temelju zahtjeva za ishođenje lokacijske dozvole koja će po�tivati odredbe ovoga Plana i dodatne uvjete koji slijede: a) plan komasacije, b) plan parcelacije s uvjetima uređenja i kori�tenja parcela, c) polo�aj, povr�inu i uvjete za izgradnju novih građevina, zadr�avanje, uklanjanje i

rekonstrukciju postojećih građevina, s detaljnom namjenom i gabaritima građevina, te uvjetima kori�tenja parcele i građevine,

d) uvjete za oblikovanje građevina, uvjete za uređenje, oblikovanje i za�titu vrijednosti prostora, e) način o zbrinjavanju otpada, f) rje�enje komunalne infrastrukture; komunalna infrastruktura � struja, vodovod, odvodnja i

telekomunikacijski kabeli, po mogućnosti će se polagati podzemno i to u zajedničkim rovovima, g) uvjeti gradnje i uređenja građevinskog zemlji�ta.

Članak 132. Građevine iz prethodnog članka trebaju biti usklađene sa zatečenim stanjem, postojećim uvjetima terena, okolnim građevinama i cjelokupnim prirodnim i kulturno-povijesnim krajobrazom, i to u pogledu: a) zavr�ne obrade fasada, b) oblika krovnih ploha, c) odabira materijala za pokrov, d) volumena.



2.3. Izgrađene strukture van naselja

Članak 133. Izgrađenim strukturama i prostorima/povr�inama van GP-a naselja smatraju se: a) zona proizvodne namjene van naselja (I), b) zone ugostiteljsko-turističke namjene van naselja (T) - ona područja koja se izravno ne ve�u na GP

naselja, odnosno područja koja se formiraju uz GP naselja kao posebna fizička cjelina, c) zone �portsko-rekreacijske namjene van naselja (R), d) izdvojeni vjerski objekti s grobljima van naselja, e) zona javne dru�tvene namjene (D3) van naselja,

Članak 134. Ostalim izgrađenim strukturama izvan GP-a naselja ovim Planom smatraju se : a) stambene kuće koje su izgrađene izvan GP-a naselja, kao pojedinačni, osamljeni zahvati u

prostoru, a zatečeni su u prostoru u vrijeme izrade ovoga Plana. Ovi objekti se Planom zadr�avaju i mogu se legalizirati pod uvjetom da svojim volumenom, arhitektonskim izgledom i polo�ajem u prostoru bitno ne odstupaju od uvjeta za takvu vrstu objekata te ne naru�avaju vrijednost okoli�a,

b) izgradnja objekata i uređaja obrane, prema posebnom programu Ministarstva obrane i postojećem zakonu,

c) infrastrukturni objekti kao �to su vodospreme, razne nadzemne i podzemne instalacije, uređaji za proči�ćavanje otpadnih voda i drugi, za koje se ne formira GP. Ovi se objekti mogu izgrađivati po posebnom programu u okviru zakona,

d) vidikovci, različiti �portsko-rekreacijski, kupali�ni, izletnički, memorijalni, lovački i drugi objekti, za koje se ne formira GP.

Opći uvjeti za izgradnju i uređenje struktura van naselja Članak 135. Unutar povr�ina za izgradnju i uređenje objekata i povr�ina izvan GP-a naselja treba biti osiguran prostor za promet u mirovanju, sukladno odredbama definiranim ovim Planom. Prostor za promet u mirovanju mo�e opslu�ivati dvije ili vi�e različitih namjena koje se nalaze u neposrednoj blizini jedna drugoj ako dotične namjene koriste zajednički parkirali�ni prostor u različitim vremenskim razdobljima. Potreban broj parkirali�nih mjesta definiran je ovim odredbama, točka 5 � uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i povr�ina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava.

Članak 136. Izgrađene i uređene povr�ine treba urediti u za�titnom i ukrasnom zelenilu koristeći autohtone biljne vrste. Zatečena stabla moraju se za�titi. Odstranjivanje stabala je dozvoljeno samo ako se stabla ne mogu racionalno uklopiti u namjenjeni sadr�aj. Svako odstranjeno stablo mora se zamjeniti jednakim ili sličnim stablom na drugoj lokaciji unutar ili u neposrednoj blizini građevinske parcele. Uređenje parcele sa zelenilom se osobito odnosi na parkirali�ne povr�ine i prostor u kontaktu s javnim povr�inama. Uvjeti za izgradnju i uređenje zone proizvodne namjene van naselja Članak 137. Planom definirane zone proizvodne namjene (I) su područja za izgradnju i razvoj proizvodnih i prerađivačkih pogona, zanatskih i servisnih djelatnosti, skladi�nih prostora, te ostalih sličnih djelatnosti.

Članak 138. Unutar Planom definirane zone proizvodne namjene izvan granica naselja nije dozvoljena izgradnja stambenih građevina.

Članak 139. Ovim Planom utvrđena je zona proizvodne namjene izvan GP-a naselja Sv. Filip i Jakov (lokalitet �Gajina�). Povr�ina zone proizvodne namjene iz prethodnog stavka je 21,5 ha. Granica zone proizvodne namjene utvrđena je ovim Planom i ucrtana na grafičkom prilogu (karta 4. Građevinska područja naselja, mj 1: 5 000).



Članak 140. Unutar zone proizvodne namjene, Planom se dozvoljava izgradnja i uređenje građevina i pogona sljedeće namjene: a) obrtničke i zanatske radionice, b) proizvodni pogoni male privrede, c) pogoni za primarnu preradu poljoprivrednih proizvoda, d) skladi�ta, e) trgovački i uslu�ni sadr�aji u funkciji male privrede i usluge mjesnoj radnoj snazi (male trgovine

mje�ovitom robom, lokal za tople i druge obroke i sl.).

Članak 141. Planom se utvrđuju sljedeći uvjeti za izgradnju i uređenje zone proizvodne namjene: a) minimalna veličina građevinske parcele je 1.000 m2 b) minimalna �irina ulične fronte građevinske parcele je:

- 20 m za samostojeću gradnju, - 15 m za dvojne objekte, - 12 m za objekte u nizu. Objekti u nizu su dozvoljeni samo gdje je omogućen pristup

najmanje malim kamionima stra�njem dvori�tu u svrhu opslu�ivanja privredne namjene kao i samog objekta.

c) maksimalni koeficijent izgrađenosti građevinske parcele je 0,4 d) maksimalna iskoristivost parcele je 0,7 e) dozvoljena katnost građevina je Po+P+Galerija+Krov (galerija maksimalne veličine 30%

povr�ine prizemlja koja mo�e slu�iti u svrhu izlo�benog ili uredskog prostora), f) visina krovnog vijenca ovisi o namjeni građevine, ali ne mo�e biti veća od 6,0 m mjereno od

najni�e točke uređenog terena uz građevinu, odnosno 7,5 m za građevine s galerijom, g) sve građevinske parcele trebaju imati osiguran kolni pristup min. �irine 9,0 m (kolnik od 6m), h) svim građevinskim parcelama treba biti osiguran priključak na objekte infrastrukture (struja,

voda, odvodnja, telekomunikacije).

Članak 142. Građevinu treba smjestiti na parceli tako da je minimalna udaljenost od susjedne građevinske parcele, kao i od pristupnog puta, polovica visine građevine.

Članak 143. U sklopu uređenja povr�ina za promet u mirovanju, sukladno odredbama ovoga Plana, mora se omogućiti izgradnja okreti�ta za teretna vozila u sklopu svake građevinske parcele. Dimenzije okreti�ta su ovisne o vrsti teretnih vozila koja će opslu�ivati planirani zahvat, a ne mogu biti manje od povr�ine potrebne za sigurno i neometano okretanje vozila veličine malog kamiona.

Članak 144. Sve radnje vezane za proizvodnju, svi alati i materijali potrebni za proizvodnju, proizvodi i rezultirajući otpad mogu se nalazati samo iza građevinske linije sklonjeni s javnih povr�ina i izvan vidika s javnih povr�ina. Proizvodni pogoni mogu sadr�avati izlo�beni i uredski prostor koji ne mora biti vizuelno sklonjen od javnih povr�ina.

Članak 145. Oborinske vode će se s radnih povr�ina sakupljati i proči�ćavati putem separatora prije ispusta, kako bi se spriječilo �irenje zagađivača u okoli� (ulje, mazut, boje, i sl).

Članak 146. Ovim Planom utvrđuje se obveza izrade DPU-a zone proizvodne namjene sukladno točki 9.1 � obveza izrade prostornih planova. Granica DPU-a sukladna je granicama zone proizvodne namjene prikazana grafičkim prilogom Plana (karta 4. Građevinska područja naselja, mj 1: 5 000).

Članak 147. Slijede dodatni uvjeti izgradnje i uređenja koje DPU mora po�tivati: a) zona proizvodne namjene treba imati posebno uređen kolni ulaz u zonu i internu prometnu

mre�u tako da pojedinačne građevinske parcele ne mogu imati poseban priključak na �upanijske i lokalne prometnice,

b) rubni dio zone proizvodne namjene do planiranog koridora zaobilaznice kao i prema međi zone dru�tvene namjene (D3) bit će gusto zasađen autohtonim zelenilom u �irini od 5 m, kako



bi se spriječio neposredan pristup pojedinačnih parcela ove zone na javne prometnice i radi stvaranja vizuelne barijere između ove zone i drugih povr�ina,

c) osiguranje samostalnog uređaja za kondicioniranje i separaciju otpadnih i tehnolo�ki zagađenih voda na razini zone ili na pojedinačnim građevinskim parcelama do razine čistoće za vraćanje proči�ćenih voda u sustav zone radi navodnjavanja i sl. ili u sustav odvodnje.

Članak 148. Izgradnja i uređenje zone proizvodne namjene moguća je tek nakon dono�enja DPU-a.

Uvjeti za izgradnju i uređenje zona ugostiteljsko-turističke namjene van naselja Članak 149. Unutar zone ugostiteljsko-turističke namjene moguća je izgradnja turističkih kapaciteta za smje�taj i boravak osoba te pratećih ugostiteljskih sadr�aja kao i sadr�aja za �port, zabavu i rekreaciju, komunalnih objekata i objekata infrastrukture koji utječu na bolju kvalitetu ugostiteljsko-turističke ponude.

Članak 150. Unutar Planom definiranih zona ugostiteljsko-turističke namjene, moguća je izgradnja stambenih jedinica samo kao pratećeg sadr�aja u funkciji turističko-ugostiteljske namjene (smje�taj osoblja i sl.). Sukladno prethodnoj stavci, ako su zatečene stambene ili druge građevine od kulturno-povijesnog značaja, moraju se zadr�ati i uklopiti u namjenu zone.

Članak 151. Planom se utvrđuju zone ugostiteljsko-turističke namjene izvan GP-a naselja na sljedećim lokalitetima: naselje

lokalitet

povr�ina

(ha)

maksimalni kapaciteti (minimalna povr�ina po smje�tajnoj jedinici) hotelsko naselje: 100 m2 po postelji hoteli i apartmanska naselja: 50 m2 po postelji

Lokalitet �Artić�, primorje. 9,55

autokamp: 60 m2 po smje�tajnoj jedinici

Autokamp �Đardin� 3,08 autokamp: 60 m2 po smje�tajnoj jedinici

Sv. Filip i Jakov

Apartmansko naselje �Croatia� 3,20 hoteli i apartmanska naselja:

50 m2 po postelji �Turanjski kr�� 2,98 autokamp:

60 m2 po smje�tajnoj jedinici

hoteli i apartmanska naselja: 50 m2 po postelji hotelsko naselje: 100 m2 po postelji

Turanj

Između lokaliteta �Dubravice� i �Smiljice� 16,60

autokamp: 60 m2 po smje�tajnoj jedinici

Sv. Petar Kod �Klančeve torine� 14,16 autokamp: 60 m2 po smje�tajnoj jedinici

UKUPNA POVR�INA (ha) 49,57

Granice turističko-ugostiteljskih zona izvan GP-a naselja, ucrtane su u grafički prilog ovog Plana (karta 1. Kori�tenje i namjena povr�ina, mj 1:25.000 i karta 4. Građevinska područja naselja, mj 1:5.000).

Članak 152. Unutar granica turističko-ugostiteljske zone prema Pravilniku o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata (NN br. 57/95 i 110/96), Planom je dozvoljena izgradnja sljedećih objekata i drugih srodnih sadr�aja: a) hoteli (hotel, hotelsko naselje, apartmansko naselje u sklopu turističkog naselja, motel),



b) kampovi i prateći sadr�aj (sanitarni čvorovi, restorani i sl.), c) objekti i povr�ine za komunalnu i drugu infrastrukturu. Sukladno prethodnom stavku, u zoni turističko-ugostiteljske namjene u sklopu istog GP-a, mogu se smjestiti i sljedeći sadr�aji: ugostiteljski, trgovački, zabavni i �portsko-rekreacijski sadr�aji. Apartmani se mogu graditi samo kao integralni dio hotelskog ili turističkog naselja. Ne mogu se graditi kao samostalne cjeline u ovoj zoni niti se mogu koristiti za stanovanje. Također je zabranjena gradnja kuća za odmor (�vikendice� i sl.) u turističko-ugostiteljskoj zoni.

Članak 153. Planom se utvrđuju sljedeći uvjeti za izgradnju i uređenje turističko-ugostiteljske zone: a) minimalna veličina građevinske parcele je 4.000 m2 b) maksimalna veličina građevinske parcele je 100.000 m2 c) maksimalni koeficijent izgrađenosti građevinske parcele je 0,3 d) maksimalni koeficijent iskoristivosti građevinske parcele je 0,5 e) maksimalni kapacitet izgrađenosti za hotelska naselja je 100 m2 po postelji, f) maksimalni kapacitet izgrađenosti za ostale smje�tajne kapacite (osim autokampova) je 50 m2

po postelji, g) maksimalni kapacitet izgrađenosti za autokampove je 60 m2 po jednoj smje�tajnoj jedinici, h) dozvoljena katnost građevina je Po+P+1+Krov ili Po+VP+Pk, i) volumenske i oblikovne karakteristike izgradnje moraju biti usklađene s karakterom

graditetljske cjeline oblji�njeg naselja i osjetljivo�ću mikrolokacije, j) izgradnju na prostoru zona ugostiteljsko-turističke namjene treba svakako udaljiti u unutra�njost

prostora, a obalni pojas namjeniti javnim i dostupnim sadr�ajima te zelenilu, �etnji i rekreaciji, k) prilikom izgradnje i uređenja prostora, treba respektirati kao naslijeđe pučkog graditeljstva,

postojeće poljske puteve i mocire koji se nalaze unutar zone ugostiteljsko-turističke namjene i koristiti ih kao oblikovni i fizički parametar nove strukture, tako da se njihove trase ne mijenjaju već samo korigiraju radi odvijanja nesmetanog prometa,

l) u sklopu zona ugostiteljsko-turističke namjene, gdje okolnosti dopu�taju, Planom se utvrđuje potreba izgradnje i uređenja luke nautičkog turizma. Kapacitet ovih lučica mora biti prilagođen kapacitetu turističkog naselja. Izgrađenost javnog prostora lučice mo�e biti najvi�e 10%. U lukama se mogu smjestiti sljedeći sadr�aji: ugostiteljstvo, trgovine, usluge, parkovi, �portsko-rekreacijski sadr�aji, te kupali�ni sadr�aji,

m) zone ugostiteljsko-turističke namjene s lukama moraju se tretirati kao jedinstvene urbane cjeline.

Članak 154. Građevinu treba smjestiti na parceli tako da je udaljenost od susjedne građevinske parcele i od javnih cesta najmanje polovica visine građevine.

Članak 155. Unutar turističko-ugostiteljske zone (T3) � autokamp, dozvoljeno je uklanjanje zatečenih stabala samo pod sljedećim uvjetima: a) za smje�taj građevina nu�no potrebnih za funkcioniranje autokampa (sanitarni čvorovi,

upravne zgrade, restorani i sl), b) za uspostavljanje interne prometne mre�e.

Članak 156. Planom se zabranjuje bilo kakva izgradnja i uređenje terena unutar zona ugostiteljsko-turističke namjene prije dono�enja UPU-a ili DPU-a, ovisno o veličini razvoja. Izuzetak čine autokampovi koji se mogu graditi na temelju lokacijske dozvole u turističko-ugostiteljskoj zoni do dono�enja UPU-a prema odredbama ovoga Plana. Sukladno prethodnom stavku, do dono�enja UPU-a sljedeći uvjeti izgradnje imaju prednost nad ostalim uvjetima ovoga Plana: a) Minimalna veličina građevinske parcele je 2.000 m2. b) Ne mogu se graditi fiksne građevine. Izuzetak čine popratni sadr�aji potrebni za funkcioniranje

autokampova kao �to su sanitarni čvorovi i sl. Među dozvoljenim fisknim građevinama se ne podrazumijevaju restorani ili slični objekti.

Članak 157. Planom se utvrđuje obveza izrade UPU-a za zone turističko-ugostiteljske namjene veće od 5 ha. Za ostale zone turističko-ugostiteljske namjene koje nisu privedene namjeni, obvezno je dono�enje DPU-a.



Granice UPU-a ili DPU-a kao i uvjeti gradnje i uređenja određene su točkom 9.1 � obveza izrade prostornih planova.

Članak 158. Slijede dodatni uvjeti izgradnje i uređenja koje mora po�tivati UPU: a) ugostiteljsko-turistička zona mora imati internu prometnu mre�u tako da je ograničen priključak

na �upanijske i lokalne prometnice gdje postojeće stanje to omogućava i gdje je to racionalno i tehnički opravdano,

b) parkirali�ni prostor mora se rije�iti na vlastitoj parceli, c) popis postojećih stabala (vrsta, veličina, kvaliteta i sl.), d) sva GP-a namjenjena turističko-ugostiteljskoj djelatnosti vezana uz obalni potez, trebaju

obuhvatiti i definirati način kori�tenja i uređenja obale i/ili lučice sukladno zadanim kriterijima ovog Plana,

e) novi ili renovirani turističko-ugostiteljski sadr�aji trebaju nadograditi postojeće infrastrukturne sadr�aje ako se poka�e da će se znatno povećati pritisak na infrastrukturne sadr�aje na koje se priključuju,

f) na razini zone ili na pojedinačnim građevinskim parcelama, osiguranje samostalnog uređaja za kondicioniranje i separaciju otpadnih / zagađenih voda do razine čistoće za vraćanje proči�ćenih voda u sustav zone radi navodnjavanja i sl. ili u sustav odvodnje.

g) način zbrinjavanja otpada,

Članak 159. Slijede dodatni uvjeti izgradnje i uređenja koje DPU mora po�tivati: a) sva GP-a namjenjena turističko-ugostiteljskoj djelatnosti vezana uz obalni potez, trebaju

obuhvatiti i definirati način kori�tenja i uređenja obale i/ili lučice sukladno zadanim kriterijima ovog Plana,

b) zona turističko-ugostiteljske namjene treba imati internu prometnu mre�u tako da je ograničen priključak na �upanijske i lokalne prometnice pojedinačnim građevinskim parcelama gdje je to racionalno tehnički moguće,

c) popis postojećih stabala (vrsta, veličina, kvaliteta i sl.) i stabla predlo�ena za otklanjanje, te prijedlog zamjenskih stabala (vrsta, veličina, polo�aj i sl),

d) novi ili renovirani turističko-ugostiteljski sadr�aji trebaju nadograditi postojeće infrastrukturne sadr�aje ako se poka�e da će se znatno povećati pritisak na infrastrukturne sadr�aje na koje se priključuju,

e) na razini zone ili na pojedinačnim građevinskim parcelama, osiguranje samostalnog uređaja za kondicioniranje i separaciju otpadnih i tehnolo�ki zagađenih voda do razine čistoće za vraćanje proči�ćenih voda u sustav zone radi navodnjavanja i sl. ili u sustav odvodnje,

Uvjeti za izgradnju i uređenje �portsko-rekreacijske zone van naselja Članak 160. Planom definirana zona �portsko-rekreacijske namjene (R) je područje za izgradnju i uređenje �portskih igrali�ta, terena i dvorana, kao i parkova i drugih rekreacijskih sadr�aja.

Članak 161. Unutar Planom definirane �portsko-rekreacijske zone izvan GP-a naselja nije dozvoljena izgradnja stambenih građevina. Izuzetak čini zgrada za smje�taj osoblja za čuvanje i odr�avanje �portsko-rekreacijskih sadr�aja. Najvi�a ukupno izgrađena povr�ina takovog objekta mo�e biti 140m2.

Članak 162. Ovim Planom utvrđena je �portsko-rekreacijska zona i zona �ume posebne namjene (za odmor i rekreaciju) izvan GP-a naselja Sv. Filip i Jakov (lokalitet �Vrtlajci�). U svrhu planiranja, izgradnje i uređenje �portsko-rekreacijskih sadr�aja na lokalitetu �Vrtlajci�, pristupa se integralnim pristupom planiranja koji će obuhvatiti �portsko-rekreacijsku zonu i zonu �ume posebne namjene (za odmor i rekreaciju) na ovom lokalitetu. Na ostalim lokalitetima, planiranje, uređenje i izgradnja mo�e se odvijati odvojeno, prema odredbama ovog Plana. Zona �portsko-rekreacijske namjene i zona �ume posebne namjene (za odmor i rekreaciju) utvrđena je ovim Planom i ucrtana na grafičkom prilogu (karta 1. Kori�tenje i namjena povr�ina, mj 1:25 000 i karta 4. Građevinska područja naselja, mj 1:5 000).



Članak 163. Unutar �portsko-rekreacijske zone Planom se dozvoljava izgradnja i uređenje građevina i povr�ina u funkciji: a) �portskih igrali�ta (teniski centar, �portski stadion, mini golf i sl.), b) �portskih dvorana (streljana, mali nogomet, rukomet, ko�arka i sl.), c) jahačkog centra / hipodroma: (građevni sklopovi u funkciji ovog sadr�aja mogu se smjestiti

isključivo na području �portsko rekreacijske zone (R), dok jahačke staze nisu ograničene ovom zonom),

d) zabavni parkovi (luna park, karting, i sl.), e) noćni klubovi, disko, i sl. (samo na lokalitetu �Vrtlajci�, Sv. Filip i Jakov), f) javne zelene povr�ine (javni park, igrali�ta, biciklističke i trim staze, pje�ačke staze i sl.).

Članak 164. Planom se utvrđuju sljedeći uvjeti za izgradnju i uređenje �portsko-rekreacijske zone: a) prehrambeni, trgovački i drugi sadr�aji mogu se graditi kao izdvojene građevine u sklopu

određene namjene ili na sredi�njoj lokaciji određenoj UPU-om, b) trgovački i slični sadr�aji ne mogu zauzimati vi�e od 50 m2 izgrađene povr�ine. Nadle�no tijelo

za izdavanje lokacijske dozvole mo�e dozvoliti i veću povr�inu, ali ne veću od 150 m2, i samo na temelju DPU-a,

c) popratne građevine strogo u funkciji dozvoljene namjene ne smiju prelaziti povr�ine veće od 100 m2 (staja za konje, skladi�ta za �portsku opremu, i sl.). Nadle�no tijelo za izdavanje lokacijske dozvole mo�e dozvoliti i veću povr�inu, ali ne veću od 300 m2, i samo na temelju DPU-a.

Članak 165. Ovim Planom utvrđuje se obveza izrade integralnog UPU-a za �portsko-rekreacijsku zonu i za zonu �uma posebne namjene (za odmor i rekreaciju) na lokalitetu �Vrtlajci� (Sv. Filip i Jakov) sukladno točki 9.1 � obveza izrade prostornih planova. Gradnja i uređenje u ovoj zoni nije moguća prije dono�enja UPU-a. Granice UPU-a, sukladne su ovim Planom definiranim granicama �portsko-rekreacijske zone i zone �ume posebne namjene (za odmor i rekreaciju).

Članak 166. Prilikom izrade UPU-a moraju se po�tivati uvjeti izgradnje i uređenja �portsko-rekreacijske zone i zone �ume posebne namjene (u sljedećem odjeljenju) propisani ovim odredbama. Slijede dodatni uvjeti izgradnje i uređenja koje mora po�tivati UPU: a) �portsko-rekreacijska zona i zona �ume posebne namjene (za odmor i rekreaciju) mora imati

posebno uređen kolni priključak na javne ceste i internu prometnu mre�u tako da pojedinačne građevinske parcele i sadr�aji ne mogu imati poseban priključak na �upanijske i lokalne prometnice,

b) prikaz sustava pje�ačkih, biciklističkih i drugih staza, c) na razini zone ili na pojedinačnim građevinskim parcelama, osiguranje samostalnog uređaja

za kondicioniranje i separaciju otpadnih i tehnolo�ki zagađenih voda do razine čistoće za vraćanje proči�ćenih voda u sustav zone radi navodnjavanja i sl. ili u sustav odvodnje.

Uvjeti za izgradnju i uređenje izdvojenih vjerskih objekata s grobljima van naselja Članak 167. Planom su definirani uvjeti za izgradnju i uređenje izdvojenih objekata vjerskog sadr�aja s grobljima.

Članak 168. U sklopu izdvojenih objekata vjerskog sadr�aja s grobljima izvan GP-a naselja nije dozvoljena izgradnja stambenih građevina.

Članak 169. Ovim Planom su utvrđeni lokaliteti izdvojenih objekata vjerskog sadr�aja s grobljima izvan GP-a naselja:



naselje lokalitet postojeća povr�ina (m2)

povr�ina za pro�irenje

(m2)

Sv. Filip i Jakov lokalitet �Vrtlajci� (kod �portsko rekreacijske zone izvan GP-a naselja)

5.100 3.250

Sv. Petar na cesti Sv. Petar � Donje Ra�tane 530 300

Turanj lokalitet �Rt Tukljačan� 3.800 1.800

Sikovo između �Glavičice� i �Mrkića� 1.900 950

Izdvojeni objekti vjerskog sadr�aja s grobljima izvan GP-a naselja utvrđeni su ovim Planom i ucrtani na grafičkom prilogu (karta 1. Kori�tenje i namjena povr�ina mj 1:25.000 i karta 4. Građevinska područja naselja, mj 1:5 000).

Članak 170. Na lokalitetima izdvojenih objekata vjerskog sadr�aja s grobljima dozvoljava se rekonstrukcija, izgradnja i uređenje građevina i povr�ina u funkciji: a) vjerskog objekta (crkva, kapelica, nu�ne popratne građevine i sl.), b) groblja (grobovi, spomenici, nu�ne popratne građevine i sl.), c) ozeleljenja (ukrasni vrtove, stabla, biljke i sl), d) ograde, e) komunalna infrastruktura (voda, struja i sl).

Članak 171. Planom se određuje za�titni pojas od najmanje 50 m oko seoskog groblja. Unutar ovoga pojasa je moguće izvesti potrebna pro�irenja.

Članak 172. Planom se utvrđuju sljedeći uvjeti za izgradnju i uređenje izdvojenih objekata vjerskog sadr�aja s grobljima: a) visina krovnog vijenca popratnih građevina ne mo�e biti veća od 3,0 m mjereno od najni�e

točke uređenog terena uz građevinu, b) bruto povr�ina izgrađenosti popratnih objekata ne mo�e biti veća od 50 m2. Izuzetak čini

povr�ina kod postojećeg groblja na lokalitetu �Vrtlajci�, Sv. Filip i Jakov, c) pristup objektima vjerskog sadr�aja s grobljima treba biti osiguran kolnim pristupom min. �irine

6,0 m d) ograda mora biti usklađena s karakterom graditetljske cjeline oblji�njeg naselja, tradicijom,

kulturom i osjetljivo�ću mikrolokacije (prvenstveno u lokalnim materijalima � kamen i sl.), e) unutar lokaliteta ili u neposrednoj blizini objekta vjerskog sadr�aja s grobljima treba biti

osiguran prostor za promet u mirovanju sukladno odredbama ovoga Plana, f) svim objektima treba biti osiguran priključak na osnovnu infrastrukturu gdje je to racionalno

moguće (struja, voda, odvodnja, telekomunikacije).

Članak 173. U slučaju pro�irenja groblja potrebno je ishoditi lokacijsku dozvolu na temelju Zakona o prostornom uređenju.

Članak 174. Dodatni uvjeti koje mora sadr�avati zahtjev za ishođenje lokacijske dozvole jesu: a) potrebno je ishoditi uvjete i suglanost Zavoda za za�titu spomenika kulture, b) pro�irenje se mora ambijentalno uklopiti u postojeći sadr�aj, c) pro�irenje se mora uklopiti u zatečenu kulturnu ba�tinu lokaliteta. U skladu s time, moraju se

koristiti tradicionalni materijali i načini izvedbe (kamen i sl.).



Uvjeti za izgradnju i uređenje zone javne i dru�tvene namjene van naselja Članak 175. Planom definirana zona javne i dru�tvene namjene izvan GP-a naselja � zdravstvena (D3) je prostor unutar kojeg je moguća izgradnja javne i dru�tvene namjene u svrhu posebne zdravstvene njege za hendikepirane osobe.

Članak 176. Ovim Planom utvrđena je zona javne i dru�tvene namjene za posebnu zdravstvenu njegu izvan GP-a naselja Sv. Filip i Jakov (lokalitet kod �Stare Stra�e�). Povr�ina zone javne i dru�tvene namjene za posebnu zdravstvenu njegu iz prethodnog stavka je 10 ha. Granica zone javne i dru�tvene namjene za posebnu zdravstvenu njegu utvrđena je ovim Planom i ucrtana grafičkim prilogom Plana.

Članak 177. Unutar zone javne i dru�tvene namjene za posebnu zdravstvenu njegu Planom se dozvoljava izgradnja i uređenje građevina sljedeće namjene: a) specijalizirane građevine za njegu hendikepiranih osoba, b) prateći sadr�aji u funkciji namjene ove zone, c) stambene jedinice u funkciji namjene ove zone, d) trgovački sadr�aji u funkciji namjene ove zone (male trgovine mje�ovitom robom, restoran, cafe-

bar i sl.).

Članak 178. Unutar Planom definirane zone javne i dru�tvene namjene moguća je izgradnja stambenih jedinica samo kao prateći sadr�aj u funkciji javne i dru�tvene namjene za specijaliziranu zdravstvenu njegu (smje�taj osoblja, smje�taj patrona pacijenata i sl.).

Članak 179. Planom se utvrđuju sljedeći uvjeti za izgradnju i uređenje zone javne i dru�tvene namjene za posebnu zdravstvenu njegu: a) maksimalni koeficijent izgrađenosti građevinske parcele je 0,1 b) dozvoljena katnost građevina je Po+P+P1+Krov ili Po+VP+Pk c) maksimalna visina krovnog vijenca je 7,5 m d) volumenske i oblikovne karakteristike izgradnje moraju biti usklađene s karakterom

graditetljske cjeline oblji�njeg naselja i osjetljivo�ću mikrolokacije, e) građevinska parcela mora imati osiguran kolni pristup najmanje �irine 6,0 m f) građevinska parcela treba imati osiguran priključak na objekte infrastrukture (struja, voda,

odvodnja, telekomunikacije). Mo�e se izgraditi lokalni proči�ćivač za otpadne fekalne vode ako priključak na odvodnu infrastrukturu nije moguć.

Članak 180. Građevine treba smjestiti na parceli tako da je minimalna udaljenost od susjedne građevinske parcele kao i od pristupnog puta najmanje polovica visine građevine.

Članak 181. Planom se utvrđuje obveza izrade DPU-a za gradnju i uređenje zone javne i dru�tvene namjene za posebnu zdravstvenu njegu prema točki 9.1 � obveza izrade prostornih planova. Granica DPU-a je sukladna grafičkim prilozima ovoga Plana (karta 1. Kori�tenje i namjena povr�ina, mj 1:25 000 i karta 4. Građevinska područja naselja, mj 1:5 000).

Članak 182. Slijede dodatni uvjeti izgradnje i uređenja koje mora po�tovati i odrediti DPU: a) osiguranje samostalnog uređaja za kondicioniranje i separaciju otpadnih i drugih zagađenih

voda do razine čistoće za vraćanje proči�ćenih voda u sustav zone radi navodnjavanja i sl. ili u sustav odvodnje.



2.4. Izgradnja i uređenje prostora/povr�ina izvan građevinskih područja Članak 183. Prostori/povr�ine za izgradnju i uređenje izvan građevinskih područja smatraju se: a) prostori/povr�ine �uma isključivo osnovne namjene (�) i ostalo poljoprivredno tlo, �ume i

�umsko zemlji�te, b) prostori/povr�ine prirodne obale, c) prostori/povr�ine poljoprivredne namjene.

Članak 184. Ostali zahvati u prostoru izvan GP-a naselja ovim Planom smatraju se : a) stambene kuće koje su izgrađene izvan GP-a naselja, kao pojedinačni, osamljeni zahvati u

prostoru, a zatečeni su u prostoru u vrijeme izrade ovoga Plana. Ovi objekti se Planom zadr�avaju i mogu se legalizirati pod uvjetom da svojim volumenom, arhitektonskim izgledom i polo�ajem u prostoru bitno ne odstupaju od uvjeta za takvu vrstu objekata te ne naru�avaju vrijednost okoli�a,

b) izgradnja objekata i uređaja obrane, prema posebnom programu Ministarstva obrane i postojećem zakonu,

c) infrastrukturni objekti kao �to su vodospreme, razne nadzemne i podzemne instalacije, uređaji za proči�ćavanje otpadnih voda i drugi, za koje se ne formira GP. Ovi se objekti mogu izgrađivati po posebnom programu u okviru zakona,

d) vidikovci, različiti �portsko-rekreacijski, kupali�ni, izletnički, memorijalni, lovački i drugi objekti, za koje se ne formira GP.

Opći uvjeti za izgradnju i uređenje prostora/povr�ina izvan građevinskih područja Članak 185. Unutar povr�ina za izgradnju i uređenje prostora/povr�ina izvan GP-a treba biti osiguran prostor za promet u mirovanju, sukladno odredbama definiranim ovim Planom. Prostor za promet u mirovanju mo�e opslu�ivati dvije ili vi�e različitih namjena koje se nalaze u neposrednoj blizini jedna drugoj ako dotične namjene koriste zajednički parkirali�ni prostor u različitim vremenskim razdobljima. Potreban broj parkirali�nih mjesta definiran je ovim odredbama, točka 5 � uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i povr�ina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava.

Članak 186. Izgrađene i uređene povr�ine treba urediti u za�titnom i ukrasnom zelenilu koristeći autohtone biljne vrste. Zatečena stabla moraju se za�titi. Odstranjivanje stabala je dozvoljeno samo ako se stabla ne mogu racionalno uklopiti u namjenjeni sadr�aj. Svako odstranjeno stablo mora se zamjeniti jednakim ili sličnim stablom na drugoj lokaciji unutar ili u neposrednoj blizini građevinske parcele. Uređenje parcele sa zelenilom se osobito odnosi na parkirali�ne povr�ine i prostor u kontaktu s javnim povr�inama.

Uvjeti za izgradnju i uređenje prostora/povr�ina �uma isključivo osnovne namjene i ostalo poljoprivredno tlo, �ume i �umsko zemlji�te Članak 187. Planom definirane povr�ine �uma isključivo osnovne namjene su područja za razvoj �uma i �umskih povr�ina gdje je dozvoljeno uređenje sadr�aja za rekreaciju i komunalnih i drugih objekata infrastrukture. Planom definirane povr�ine ostalog poljoprivrednog tla, �ume i �umskog zemlji�ta su područja za razvoj poljoprivrede, �uma i �umskih povr�ina.

Članak 188. Ovim Planom utvrđene su povr�ine �uma isključivo osnovne namjene i ostalo poljoprivredno tlo, �ume i �umsko zemlji�te van GP-ova. Ove povr�ine se dijele na sljedeće zone: a) �umskogospodarsko područje (�) � za gospodaranje �umskim povr�inama prema Zakonu

o za�titi �uma, b) �uma posebne namjene (�3) � za uređenje rekreacijskog sadr�aja, c) ostalo poljoprivredno tlo, �ume i �umsko zemlji�te (P�) � za razvoj poljoprivrede, �uma i

�umskih povr�ina.



Povr�ine �uma isključivo osnovne namjene i ostalo poljoprivredno tlo, �ume i �umsko zemlji�te utvrđene su ovim Planom i ucrtane na grafičkom prilogu - karta 1. Kori�tenje i namjena povr�ina mj 1: 25 000).

Članak 189. Izgradnja i uređenje unutar prostora/povr�ina �uma isključivo osnovne namjene i prostora/povr�ina ostalog poljoprivrednog tla, �uma i �umskog zemlji�ta će se odvijati prema Zakonu o �umama, odnosno prema �umskogospodarskoj osnovi i programu za gospodaranje �umama. Dodatno, Planom se dozvoljava izgradnja i uređenje: a) pomoćnih građevina i infrastrukture u funkciji za�tite �uma (objekti za odr�avanje i za�titu

�uma, �umske ceste, infrastruktura za za�titu od po�ara, i sl.). b) građevina i povr�ina u funkciji rekreacije (objekti za uređenje i odr�avanje �umskih povr�ina,

biciklističke i trim staze, pje�ačke staze, staze za jahanje i sl.). c) lovački domovi. d) objekata infrastrukture ako to iz tehničkih ili ekonomskih uvjeta nije moguće planirati izvan

zone �uma isključivo osnovne namjene. Izuzetak čine povr�ine za retenciju oborinskih voda i infrastruktura za ubla�avanje bujica, koje su čak po�eljne ako su izvedene u skladu s okoli�em (retencijska jezera, vodotoci i sl.).

Lovački domovi se mogu graditi na temelju lokacijske dozvole koja mora po�tivati i odredbe ovoga Plana i sljedeće uvjete: a) dozvoljena je gradnja samo jednog (1) lovačkog doma na pojedinačnom lovnom području, b) maksimalna ukupna izgrađena povr�ina lovačkog doma jest 150 m2, c) maksimalna visina krovnog vijenca je 4,5 m mjerena od najni�e točke uređenog terena uz

građevinu do krovnog vijenca građevine, d) objekt mora biti izgrađen u skladu sa naslijeđenom urbanom kulturom obli�njeg naselja i u

tradicionalnim materijalima (kamen, drvo, opeke i sl.). Unutar povr�ina �uma posebne namjene (�3) � za uređenje rekreacijskog sadr�aja, dozvoljene su i pomoćne građevine i infrastruktura u funkciji rekreacije (sanitarni čvorovi, punktovi pitke vode, ugostiteljski objekti, objekti za pru�anje rekreacijskih usluga npr: punktovi za iznajmljivanje �portsko rekreacijske opreme, objekti za pru�anje prve pomoći i sl.). Unutar povr�ina ostalog poljoprivrednog tla, �uma i �umskog zemlji�ta (P�) dozvoljene su i poljoprivredne aktivnosti pod istim uvjetima kao i za zone poljoprivredne namjene, uz dodatni uvjet da se ne mogu graditi stambene ni gospodarske građevine.

Članak 190. Planom se utvrđuju sljedeći uvjeti za izgradnju i uređenje �uma posebne namjene (�3) � za uređenje rekreacijskog sadr�aja: a) rekreacijski, ugostiteljski i drugi sadr�aji iz prethodnog članka mogu se graditi kao izdvojene

pojedinačne građevine ili na sredi�njoj lokaciji određenoj UPU-om, b) tlocrtna povr�ina izgrađenosti građevine iz prethodnog članka ne mo�e biti veća od 50 m2. Izuzetak

čine jahački centri čija uređena povr�ina ne mo�e biti veća od 5.000 m2, a ukupna izgrađena povr�ina građevinskih objekata ne mo�e biti veća od 200 m2,

c) pojedinačne građevine iz prethodnog članka ne mogu se graditi na čestici manjoj od 10.000 m2. Ako se gradi skup spomenutih građevina na sredi�njoj lokaciji, ukupna povr�ina čestice ne mo�e biti manja od ukupnog broja objekata x 10.000 m2.

Izuzetak čine objekti komunalne infrastrukture čija je izgradnja i uređenje uvjetovano odredbama definiranim u točki 5 � uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i povr�ina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava.

Članak 191. Ovim Planom utvrđuje se obveza izrade UPU-a za povr�ine �uma posebne namjene (�3) � za uređenje rekreacijskog sadr�aja prema točki 9.1 � obveza izrade prostornih planova. Granice UPU-a sukladne su granicama �uma posebne namjene (�3) � za uređenje rekreacijskog sadr�aja definiranim ovim Planom.

Članak 192. Slijede dodatni uvjeti izgradnje i uređenja koje mora po�tovati i odrediti UPU: a) prikaz priključaka na javne ceste; priključci na javne ceste moraju biti ograničeni, tako da

pojedinačni objekti nemaju zasebne priključke na javne ceste (izuzetak čine �umske ceste), b) prikaz sustava pje�ačkih, biciklističkih i drugih staza, c) osiguranje samostalnog uređaja za kondicioniranje otpadnih voda za pojedinačne građevine ili

za sklop građevina, te vraćanje proči�ćenih voda u sustav zone radi navodnjavanja i sl.,



Članak 193. Sukladno prethodnom članku, mo�e se napraviti zajednički UPU za sva područja �uma posebne namjene (�3) � za uređenje rekreacijskog sadr�aja ili pojedinačno za svaku povr�inu.

Članak 194. Izgradnja i uređenje prostora/povr�ina �uma posebne namjene (�3) � za uređenje rekreacijskog sadr�aja moguća je tek nakon dono�enja UPU-a. Izuzetak čine sadr�aji iz članka 189. stavak 1. alineje a, b, c i d, koji se mogu graditi i prije dono�enja UPU-a. Izgradnja i uređenje ostalih �umskih prostora/povr�ina prema odredbama ovoga Plana dozvoljena je nakon ishođenja lokacijske dozvole.

Uvjeti za izgradnju i uređenje prostora/povr�ina prirodne obale Članak 195. Planom definirani prostori/povr�ine prirodne obale su područja za za�titu prirodnih povr�ina obale, kao i za uređenje sadr�aja za rekreaciju, komunalnih i drugih objekata infrastrukture.

Članak 196. Unutar prostora/povr�ina prirodne obale Planom se dozvoljava izgradnja i uređenje: a) pomoćnih građevina i infrastrukture u funkciji za�tite prirodne obale (objekti za odr�avanje i

za�titu, infrastruktura za za�titu od po�ara, i sl.). b) građevina i povr�ina u funkciji rekreacije (objekti za uređenje i odr�avanje povr�ina prirodne

obale, biciklističke i trim staze, pje�ačke staze, staze za jahanje i sl.). c) objekata infrastrukture ako to iz tehničkih ili ekonomskih uvjeta nije moguće planirati izvan

zone prirodne obale.

Članak 197. Izgradnja i uređenje prostora/povr�ina prirodne obale odvijat će se prema odredbama ovoga Plana nakon ishođenja lokacijske dozvole.

Uvjeti za izgradnju i uređenje prostora/povr�ina poljoprivredne namjene Članak 198. Unutar Planom definiranim prostorima/povr�inama poljoprivredne namjene mogući su sadr�aji za proizvodnju i preradu poljoprivrednih proizvoda, te pratećih poljoprivrednih sadr�aja.

Članak 199. Unutar poljoprivrednih povr�ina, Planom se dozvoljava izgradnja i uređenje: a) gospodarskih objekata (građevina za pohranu poljoprivrednih strojeva, ribarskog i drugog

alata, poljoprivrednih proizvoda i sl.), b) zona �tala izvan GP-a naselja Sv. Filip i Jakov i Turanj, za smje�taj i uzgoj stoke i peradi, c) građevina za uzgoj i sklanjanje stoke i peradi, d) građevina za čuvanje maslinika, vinograda i voćnjaka (skrovi�ta), e) staklenika, plastenika i sličnih objekata za koje se ne formira GP, f) lokava ili bazena i drugih rezervi vode za navodnjavanje.

Članak 200. Planom se utvrđuju sljedeći uvjeti za izgradnju i uređenje poljoprivrednih povr�ina: a) građevine se mogu smjestiti samo na poljoprivredne povr�ine lo�ije kvalitete (izuzetak čine

skrovi�ta, plastenici i staklenici), b) građevine mogu biti isključivo u funkciji obavljanja poljoprivrednih aktivnosti (spremi�ta, staje,

skloni�ta od nevremena i sl.). Maksimalna netto povr�ina skrovi�ta mo�e biti 20 m2 i smije se izgraditi uz granicu parcele po mogućnosti na neobradivom terenu,

c) udaljenost od granice morske obale za građevine koje se podi�u uz more ne mo�e biti manja od 50 m. Građevine će se oblikovati u tradicionalnim materijalima i oblicima (kamen i sl.),

d) izgradnja građevina proizvodnog karaktera (staklenici, prerada poljoprivrednih proizvoda, peradarnik, svinjac, staja i sl.) mogu se odobriti pod sljedećim uvjetima: - najveća dopu�tena povr�ina staklenika ili plastenika nije ograničena i mogu se locirati na

rubovima seoskih polja odnosno na obradivim povr�inama. Staklenici veći od 500 m2 zahtjevaju lokacijsku dozvolu koja će se izdati na temelju zahtjeva za izdavanje lokacijske dozvole.



- peradarnik, svinjac i slični sadr�aji mogu biti smje�teni na neobradivim povr�inama izvan naselja i u zoni �tala. Gdje je povr�ina ovakvih sadr�aja veća od 100 m2, prilo�it će se zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole koji će se temeljiti na odredbama ovoga Plana i u skladu s Pravilnikom o procjeni utjecaja na okoli� (NN br. 59/2000).

e) lokve i druge rezerve vode za navodnjavanje ne smiju nepovoljno utjecati na prirodne vodotoke (stalne i privremene) tako da preusmjeravaju ili zaustavljaju prirodni tok voda. Lokve i druge rezerve vode također se moraju ograditi i označiti na način kako bi se za�titili ljudski �ivoti i izbjegla materijalna �teta. Lokve i vodene rezerve veće od 100 m3 zahtjevaju lokacijsku dozvolu koja će se izdati na temelju zahtjeva za izdavanje lokacijske dozvole,

f) za sve navedene građevinske zahvate potrebno je osigurati prilazni put minimalne �irine 5 m, spremnike vode i sanitarni prostor s kompostanom.

Članak 201. Nije dozvoljeno poduzimati zahvate iz predhodnog članka prije ishođenja lokacijske dozvole.

Članak 202. Uz Zakonom određenim sadr�ajem, dodatni uvjeti koje mora sadr�avati zahtjev za ishođenje lokacijske dozvole jesu: a) popis postojećih stabala (vrsta, veličina, kvaliteta i sl.) i stabla predlo�ena za otklanjanje, te

prijedlog zamjenskih stabala (vrsta, veličina, polo�aj i sl), b) zbrinjavanje prometa u mirovanju, c) način sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoli�, d) rje�avanje otpadnih zagađivačkih voda (posebno za staklenike, peradarnike, svinjce i sl), e) način zbrinjavanja otpada.

Članak 203. Sve građevine treba smjestiti na parceli tako da je minimalna udaljenost od susjedne građevinske parcele i od pristupnog puta polovica visine građevine, osim ako nije drugačije propisano odredbama ovoga Plana.

Članak 204. Zabranjeno je dr�ati materijale vezane za proizvodne procese i sakupljati otpad ispred građevinske linije, odnosno na javnim povr�inama. Spomenuti sadr�aji se moraju dr�ati iza građevne linije i izvan vidika s javnih povr�ina.

Članak 205. Oborinske vode s povr�ina zahvata iz članka 199. koja zahtjevaju ishođenje lokacijske dozvole (osim lokve i vodne rezerve, građevine za čuvanje maslinika i sl, i skloni�ta), će se sakupljati u posebne sustave gdje će se zagađene vode proči�ćavati i odvajati od zagađivača do razine čistoće za vraćanje proči�ćenih voda u sustav namjene ili u okoli�, kako bi se spriječilo �irenje (putem ispiranja) zagađivača u okoli� (pesticidi, kemikalije vezane za proizvodne procese, fekalije i sl).

Članak 206. Parcelu treba urediti u za�titnom i ukrasnom zelenilu koristeći autohtone biljne vrste. Uređenje parcele se osobito odnosi na parkirali�ne povr�ine i prostor između građevinske i regulacijske linije.

Članak 207. Ovim Planom utvrđuje se obveza izrade DPU-a za zonu �tala prema točki 9.1 � obveza izrade prostornih planova. Granice DPU-a sukladne su granicama zone �tala definirane ovim Planom.

Članak 208. Slijede dodatni uvjeti izgradnje i uređenja koje mora po�tovati i odrediti DPU: a) zona �tala mora imati posebno uređen kolni ulaz u zonu i internu prometnu mre�u tako da pojedinačne

građevinske parcele ne mogu imati poseban priključak na �upanijske i lokalne prometnice, b) rje�avanje otpadnih zagađivačkih voda i fekalija, c) rje�avanje oborinskih voda i sprečavanje zagađivanja okoli�a putem ispiranja (ispiranje

kemikalija i odvodnja u �iri eko-sustav i sl.),

Članak 209. Izgradnja i uređenje zone �tala moguće je tek nakon dono�enja DPU-a.



3. UVJETI SMJE�TAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI Članak 210. Planom se dozvoljava izgradnja i smje�taj nestambenih zgrada gospodarskih djelatnosti unutar GP-a naselja uz uvjet da njihovo funkcioniranje ili sadr�aj nije u koliziji sa stanovanjem kao osnovnom namjenom prostora ili na bilo koji način smanjuje kvalitetu stanovanja.

Članak 211. Planom se zabranjuje unutar GP-a naselja izgradnja sadr�aja koji zagađuju zrak, tlo ili vodu, izazivaju buku veću od normi utvrđenih za stambene zone, privlače promet teretnih vozila većih od malih kamiona, ili na bilo koji drugi način negativno utječu na kvalitetu stanovanja.

Članak 212. Pod pojmom nestambenih zgrada ovim se Planom podrazumjevaju građevine po klasifikaciji vrsta građevina (NN br. 11/98) nemaju stambene povr�ine ili je manje od 50% ukupne korisne (neto) povr�ine zgrade namjenjeno za stambene svrhe.

Članak 213. Nestambene građevine iz prethodnog članka mogu se graditi isključivo na građevinskim parcelama koje imaju osiguran kolni pristup do parcele min. �irine 5,0 m. Iznimno u izgrađenim dijelovima naselja, kada to nasljeđena situacija na terenu ne dozvoljava, minimalna �irina pristupa na javnu prometnu povr�inu mo�e biti i manja, ali ne manja od 3,5 m uz uvjet da duljina pristupa ne prelazi 50 m, odnosno 100 m s ugrađenim ugibali�tima na razmaku od 50 m.

Članak 214. Minimalna �irina ulične fronte građevinske parcele treba biti 14,0 m.

Članak 215. Građevinu treba smjestiti na parceli tako da je minimalna udaljenost od susjedne građevinske parcele, kao i od pristupnog puta, polovica visine građevine.

Članak 216. Visina prizemne eta�e uvjetovana je tipom gospodarske djelatnosti.

Članak 217. Na parceli mora biti osiguran prostor za smje�taj prometa u mirovanju prema uvjetima utvrđenim ovim planom (točka 5 - uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i povr�ina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava). Uvjeti iz prethodnog stavka nisu obveza za izgradnju nestambenih zgrada u sklopu GP-a naselja na otoku Babac.

Članak 218. Maksimalni koeficijent izgrađenosti građevinske parcele iznosi 0,4.

Članak 219. Prostor između građevinskog pravca i regulacijske crte mora se u pravilu urediti kao ukrasni vrt, koristeći prvenstveno autohtoni biljni fond.

Članak 220. Na građevnoj čestici potrebno je maksimalno sačuvati postojeće drveće. Prilikom definiranja tlocrta građevine u okviru zadanih normi, potrebno je maksimalno respektirati postojeće visoko zelenilo. Ukoliko nije moguće izbjeći uklanjanje određenog broja stabala, odgovarajući broj je potrebno posaditi na slobodnim dijelovima parcele.

Članak 221. Nije dozvoljeno poduzimati zahvate u prostoru prije ishođenja lokacijske dozvole. Lokacijska dozvola iz prethodnog stavka se izdaje na temelju Zakona o prostornom uređenju.



Članak 222. Dodatni uvjeti koje mora sadr�avati zahtjev za ishođenje lokacijske dozvole jesu: a) popis postojećih stabala (vrsta, veličina, kvaliteta i sl.) i stabla predlo�ena za otklanjanje, te

prijedlog zamjenskih stabala (vrsta, veličina, polo�aj i sl), b) zbrinjavanje prometa u mirovanju, c) način sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoli�.

Članak 223. Nestambene građevine treba uskladiti sa zatečenim stanjem, postojećim uvjetima terena, okolnim građevinama i cjelokupnim prirodnim i kulturno-povijesnim krajobrazom, i to u pogledu: a) zavr�ne obrade fasade, b) oblika krovnih ploha, c) odabira materijala za pokrov, d) dozvoljene katnosti, e) volumena.

Članak 224. Ukupna povr�ina proizvodnih i prerađivačkih pogona kao i obrtničkih radionica ne mo�e biti veća od 100 m2 izgrađene povr�ine i moraju biti smje�tene iza građevinske linije. Pogoni i radionice iz prethodnog stavka ne smiju utjecati na susjedstvo u odnosu na neprimjerenu buku, pra�inu, kruti otpad, otpadne vode, automobilski i drugi promet i sl.

Članak 225. Sve radnje vezane za tehnolo�ke procese, svi alati i materijali, proizvodi i rezultirajući otpad, mo�e se nalazati samo iza građevinske linije, vizuelno sklonjen od javnih povr�ina. Proizvodni i prerađivački pogoni kao i obrtničke radionice mogu sadr�avati izlo�beni i uredski prostor koji ne mora biti vizuelno sklonjen od javnih povr�ina.

Članak 226. Planom se zabranjuje izgradnja nestambenih građevina unutar stare jezgre naselja osim u svrhu rekonstrukcije ili obnove građevine za tradicionalne obrte ili radnje, ili u svrhu promicanja kulturno-povijesne ba�tine, kao i za boravak i smje�taj gostiju. Sukladno prethodnom stavku, nestambenu građevinu treba uskladiti sa zatečenim stanjem, postojećim uvjetima terena, okolnim građevinama i cjelokupnim krajobrazom.

Naselja obalnog pojasa � Sv. Filip i Jakov, Sv. Petar i Turanj

Članak 227. U priobalnim naseljima Planom se dozvoljava izgradnja samostalnih nestambenih građevina gospodarskog sadr�aja unutar zone jezgre naselja, mje�ovite zone � prete�no stambene namjene, i mje�ovite zone � prete�no poljoprivrednog gospodarstva.

Zona jezgre naselja Članak 228. U sklopu zone jezgre GP-ova priobalnih naselja, Planom je dozvoljena izgradnja nestambenih građevina sljedećih sadr�aja: a) tradicionalno obrtni�tvo (čipkarstvo, kovačke radionice i sl.), b) suvenirnice i sl., c) građevine za smje�taj i boravak gostiju (hotel, pansion), d) građevine za pru�anje ugostiteljskih usluga (restorani, pizzerije, barovi i sl.). Mje�ovita zona � prete�no stambena namjena (M1) Članak 229. U sklopu mje�ovite zone � prete�no stambene namjene GP-ova priobalnih naselja, Planom je dozvoljena izgradnja nestambenih građevina sljedećih sadr�aja: a) građevine za smje�taj i boravak gostiju (hotel, motel, pansion, autokamp), b) građevine za pru�anje ugostiteljskih usluga (restorani, pizzerije, barovi i sl.), c) trgovački sadr�aji (suveniri, mje�ovita roba i sl.).



Članak 230. Veličina građevinske parcele za gradnju nestambene zgrade u mje�ovitim zonama � prete�no stambene namjene priobalnih naselja: a) minimalna povr�ina građevinske parcele je 500 m2 b) maksimalna povr�ina građevinske parcele je 2.500 m2 Mje�ovita zona � prete�no poljoprivrednog gospodarstva (M4) Članak 231. U sklopu mje�ovite zone � prete�no poljoprivrednog gospodarstva, Planom je dozvoljena izgradnja nestambenih građevina sljedećih sadr�aja: a) građevine za smje�taj i boravak gostiju u sklopu seoskog turizma ili obiteljskog gospodarstva

(pansion, apartmani, sobe, autokamp), b) građevine za pru�anje ugostiteljskih usluga (restoran, pizzerija, barovi i sl.), c) obrtničke radionice (kovač, stolar, mehaničar i sl.), d) trgovački sadr�aji (poljoprivredni proizvodi, suveniri, autohtoni proizvodi, mje�ovita roba i sl.) e) uslu�ne djelatnosti (poljoprivredna apoteka, i sl.), f) objekti prerade primarne poljoprivredne proizvodnje (vinarija, uljara, pr�utana i sl.).

Članak 232. Zatečeni maslinici, vinogradi i druge trajne poljoprivredne kulture (smokva, jabuka i sl.) moraju se za�titi. Krčenje je dozvoljeno samo radi zamjene starih stabala i trsja novim biljkama, ili u minimalnim količinama, gdje je to neophodno za funkcioniranje namjenjenog sadr�aja (putevi, neophodni prateći sadr�aji i sl.).

Naselja zaobalja � Donje Ra�tane, Gornje Ra�tane i Sikovo

Članak 233. U zaobalnim naseljima, Planom se dozvoljava izgradnja nestambenih građevina gospodarskih sadr�aja unutar prete�no stambene zone GP-a naselja.

Članak 234. Unutar GP-a naselja iz prethodnog članka, nestambene zgrade mogu se graditi za obavljanje sljedećih djelatnosti: a) građevine za smje�taj i boravak gostiju u sklopu seoskog turizma ili obiteljskog gospodarstva

(hotel, motel, apartmani, sobe, autokamp, pansion), b) građevine za pru�anje ugostiteljskih usluga (restoran, pizzerija, barovi i sl.), c) obrtničke radionice (kovač, stolar, mehaničar i sl.), d) trgovački sadr�aj (trgovina mje�ovite robe, mesnica, pekara, poljoprivredni proizvodi, suveniri i

autohtoni proizvodi i sl.), e) objekti prerade primarne poljoprivredne proizvodnje (vinarija, uljara, pr�utana i sl.), f) uslu�ne djelatnosti (poljoprivredna apoteka, i sl.).

Članak 235. Zatečeni maslinici, vinogradi i druge trajne poljoprivredne kulture (smokva, jabuka i sl.) moraju se za�titi. Krčenje je dozvoljeno samo radi zamjene starih stabala i trsja novim biljkama, ili u minimalnim količinama, gdje je to neophodno za funkcioniranje namjenjenog sadr�aja (putevi, neophodni prateći sadr�aji i sl.).

Članak 236. Maksimalna katnost nestambene građevine iz prethodnog članka uvjetovana je visinom prizemne eta�e i to: a) Po+P+1+ Krov za slučaj da tip proizvodne djelatnosti zahtjeva svijetlu visinu do 3,0 m b) Po+P+Pk za slučaj da tip proizvodne djelatnosti zahtjeva svijetlu visinu do 5,0 m c) Po+P za slučaj da tip proizvodne djelatnosti zahtjeva svijetlu visinu iznad 5,0 m

Članak 237. Veličina građevinske parcele za gradnju nestambene zgrade u sklopu prete�no stambene zone zaobalnih naselja: a) minimalna povr�ina građevinske parcele za trgovačke radnje, obrtničke radionice, i građevine

za pru�anje ugostiteljskih usluga je 500 m2



b) minimalna povr�ina građevinske parcele za objekte za smje�taj i boravak gostiju te za objekte prerade primarne poljoprivredne proizvodnje je 700 m2.

Sukladno prethodnom stavku, u svrhu rekonstrukcije ili obnove građevine za tradicionalne obrte ili radnje, ili u svrhu promicanja kulturno-povijesne ba�tine, minimalna povr�ina parcele mo�e biti manja, ali ne manja od 350 m2.



4. UVJETI SMJE�TAJA DRU�TVENIH DJELATNOSTI Članak 238. Planom se dozvoljava izgradnja i smje�taj nestambenih zgrada dru�tvenih djelatnosti unutar GP-a naselja uz uvjet, da njihovo funkcioniranje ili sadr�aj nije u koliziji sa stanovanjem kao osnovnom namjenom prostora ili na bilo koji način smanjuje kvalitetu stanovanja.

Članak 239. Sukladno prethodnom članku, Planom se zabranjuje, unutar GP-a naselja, izgradnja sadr�aja koji izazivaju buku veću od normi utvrđenih za stambene zone, privlače pretjerani promet vozila ili na bilo koji drugi način negativno utječu na kvalitetu stanovanja.

Članak 240. Pod pojmom nestambenih zgrada dru�tvenih djelatnosti ovim se Planom podrazumjevaju građevine dru�tvenog standarda kao �to su: uprava i administracija, obrazovanje, kultura, �port i rekreacija, zdravstvo i socijalna skrb, te vjerske ustanove, uz uvjet da sukladno Klasifikaciji vrsta građevina (NN br. 11/98), nemaju stambene povr�ine ili je manje od 50% ukupne korisne (neto) povr�ine zgrade namjenjeno za stambene svrhe.

Članak 241. Sukladno prethodnom članku, utvrđuju se sljedeći sadr�aji dru�tvenih djelatnosti za područje Općine: a) uprava i administracija: organi općinske uprave, mjesni odbori, te turističke zajednice s

ispostavama (temeljem zakona), b) obrazovanje: pred�kolske ustanove, osnovne i srednja �kola, c) kultura: knji�nica, čitaonica, dru�tveni dom polivalentnog karaktera i drugi kulturni sadr�aji za

koje postoji interes, d) �port i rekreacija: tereni za �portske klubove i rekreativno bavljenje �portskim aktivnostima

(igrali�ta, biciklističke staze i sl.), �portske dvorane polivalentne namjene i povr�ine za pasivnu rekreaciju (parkovi, urbane �ume, �etali�ta i sl.). U novim GP-ovima treba osigurati najmanje 10% povr�ine, odnosno 5% u postojećim GP-ovima, za potrebe aktivne i pasivne rekreacije, gdje je to racionalno moguće. Povr�ine trebaju biti funkcionalne, ugodne, vidljive i ne mogu biti oblikovane kao nepravilne i nekorisne povr�ine (uske izdu�ene parcele i sl.),

e) zdravstvo: zdravstvene stanice sa specijalističkim ambulantama opće prakse, zubarske i ginekolo�ke ambulante, te hitna pomoć i dr.

f) socijalna skrb: prihvatili�ta za stare i nemoćne, stacionari za cjelogodi�nji boravak kao dopuna turističke ponude, te drugi sadr�aji socijalne skrbi na temelju posebnog programa,

g) vjerske ustanove, h) seoska groblja.

Članak 242. Pri dimenzioniranju sadr�aja iz prethodnog stavka, treba imati u vidu mnogostruko povećane potrebe u ljetnoj sezoni.

Članak 243. Svi navedeni sadr�aji dru�tvenih djelatnosti mogu se disperzno locirati u okviru svakoga naselja Općine i definirani su kao minimum koji treba zadovoljiti potrebe lokalnog stanovni�tva.

Članak 244. Uvjeti izgradnje i uređenja unutar GP-a naselja za sadr�aje iz članka 243. su određeni odredbama ovoga Plana i istoimenim zonama iz točke 2.3 � izgrađene strukture van naselja. Sukladno prethodnom stavku, uvjeti koji slijede za izgradnju i uređenje sadr�aja dru�tvenog standarda unutar GP-a naselja, imaju prednost nad uvjetima iz točke 2.3.

Članak 245. Nestambene građevine dru�tvenog standarda mogu se graditi isključivo na građevinskim pacelama koje imaju osiguran kolni pristup do parcele min. �irine 5,0 m. Iznimno u izgrađenim dijelovima naselja, kada to nasljeđena situacija na terenu ne dozvoljava, minimalna �irina pristupa na javnu prometnu povr�inu mo�e biti i manja, ali ne manja od 3,5 m uz uvjet da duljina pristupa ne prelazi 50 m, odnosno 100 m s ugrađenim ugibali�tima na razmaku od 50 m.



Članak 246. Minimalna �irina ulične fronte građevinske parcele treba biti 14,0 m.

Članak 247. Maksimalna visina građevine mo�e biti podrum i dvije nadzemne eta�e s mogućno�ću kori�tenja potkrovlja. Sukladno odredbama iz prethodnog stavka maksimalna dozvoljena visina krovnog vijenca je 8,0 m. Iznimno se na kosim terenima Planom dozvoljava maksimalna visina vijenca od 10,5 m mjereno od najni�e kote uređenog terena uz građevinu.

Članak 248. Planom je dozvoljeno odstupanje od uvjeta iz prethodnog članka samo za vjerske objekte.

Članak 249. Planom su utvrđeni osnovni prostorni pokazatelji za gradnju nestambene građevine dru�tvenih djelatnosti u svim naseljima Općine, ovisno o naselju:

naselje: minimalna veličina građevinske parcele:


max. koeficijent iskori�tenosti

Donje Ra�tane 600 0,4 0,7

Gornje Ra�tane 600 0,4 0,7

Sikovo 600 0,4 0,7

Sv. Filip i Jakov 450 0,4 0,8

Sv. Petar 500 0,4 0,8

Turanj 450 0,4 0,8

Članak 250. Građevinu treba smjestiti na parceli tako da je minimalna udaljenost od susjedne građevinske parcele, kao i od pristupnog puta polovica visine građevine. Odstupanje od uvjeta iz prethodnog stavka, dozvoljeno je jedino prilikom oblikovanja ulične fronte, ukoliko to diktira zatečeno stanje.

Članak 251. Unutar povr�ina za izgradnju i uređenje sadr�aja dru�tvene djelatnosti treba biti osiguran prostor za promet u mirovanju sukladno standardima definiranim ovim Planom. Prostor za promet u mirovanju mo�e opslu�ivati i dvije ili vi�e različite namjene koje se nalaze u neposrednoj blizini jedna drugoj, ako dotične namjene koriste zajednički parkirali�ni prostor u različitim vremenskim razdobljima. Uvjeti iz stavka 1. ovoga članka nisu obveza za izgradnju nestambenih zgrada u sklopu GP-a naselja na otoku Babac. Potreban broj parkirali�nih mjesta definiran je ovim odredbama, točka 5 � uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i povr�ina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava.

Članak 252. Prostor između građevinskog pravca i regulacijske crte mora se u pravilu urediti kao ukrasni vrt, koristeći prvenstveno autohtoni biljni fond.

Članak 253. Na građevnoj čestici potrebno je maksimalno sačuvati postojeće drveće. Prilikom definiranja tlocrta građevine u okviru zadanih normi, potrebno je maksimalno respektirati postojeće visoko zelenilo. Ukoliko nije moguće izbjeći uklanjanje određenog broja stabala, odgovarajući broj je potrebno posaditi na slobodnim dijelovima parcele. Uređenje parcele sa zelenilom se osobito odnosi na parkirali�ne povr�ine i prostor u kontaktu s javnim povr�inama.



Članak 254. Nije dozvoljena gradnja i uređenje prostora u svsi dru�tvene djelatnosti prije ishođenja lokacijske dozvole. Lokacijska dozvola iz prethodnog stavka se izdaje na temelju Zakona o prostornom uređenju.

Članak 255. Dodatni uvjeti koje mora sadr�avati zahtjev za ishođenje lokacijske dozvole jesu: a) popis postojećih stabala (vrsta, veličina, kvaliteta i sl.) i stabla predlo�ena za otklanjanje, te

prijedlog zamjenskih stabala (vrsta, veličina, polo�aj i sl), b) zbrinjavanje prometa u mirovanju, c) način sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoli�. d) rje�enje otpadnih i oborinskih voda do priključenja na sustav odvodnje,

Članak 256. Nestambene građevine treba uskladiti sa zatečenim stanjem, postojećim uvjetima terena, okolnim građevinama i cjelokupnim prirodnim i kulturno-povijesnim krajobrazom, i to u pogledu: a) zavr�ne obrade fasade, b) oblika krovnih ploha, c) odabira materijala za pokrov, d) dozvoljene katnosti, e) volumena.

Članak 257. U slučajevima interpolacije ili izgradnje građevina dru�tvenih djelatnosti u u�em urbanom području, Planom se dozvoljava odstupanje od naprijed utvrđenih vrijednosti u pogledu dozvoljene visine, koeficjenta izgrađenosti i iskoristivosti parcele, s ciljem da se građevine prilagode stvarnim mogućnostima terena, okolnoj izgrađenosti i ambijentalnim vrijednostima.

Članak 258. U slučajevima iz prethodnog članka, oblik i veličina građevinske čestice, koeficjent izgrađenosti, i visina građevine utvrdit će se na temelju zahtjeva za ishođenje lokacijske dozvole kojim se treba dokazati opravdanost odstupanja od općih Planom utvrđenih uvjeta.



5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVR�INA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA Cestovni promet Članak 259. Planom je obuhvaćena mre�a javnih razvrstanih cesta, nerazvrstanih cesta i ulica u naselju, te rekonstrukcija postojeće cestovne mre�e u skladu s planskim značajem pojedinih cestovnih pravaca. Mre�a javnih razvrstanih cesta određena je temeljem Zakona o javnim cestama (NN br. 100/96 i 76/98), te Odluke o razvrstavanju javnih cesta u dr�avne ceste, �upanijske ceste i lokalne ceste (NN br. 79/99). Popis razvrstanih i planiranih cesta je sadr�an u članku 12. točki 2.1. ovih odredbi, a označene su u grafičkom prilogu ovoga Plana (karta 1. Kori�tenje i namjena povr�ina, mj 1:25 000).

Članak 260. Ovim Planom se utvrđuju za�titni koridori koje je potrebno rezervirati i očuvati za izgradnju planirane, te pro�irenje i modernizaciju postojeće cestovne mre�e:

koridor planirani postojeći

dr�avna cesta 100 m 12

�upanijska cesta 70 m 10

lokalna cesta 30 m 10

Moguća su manja odstupanja od planirane trase koridora radi boljeg prilagođavanja trase ceste terenskim uvjetima. Nerazvrstana cestovna mre�a će se odrediti UPU-ovima ili DPU-ovima.

Članak 261. Unutar utvrđenih koridora nije dozvoljena nikakva gradnja do ishođenja lokacijske dozvole za cestu (ili njen dio na koji je orijentirana građevina). Nakon ishođenja lokacijske dozvole, odnosno zasnivanja građevinske čestice ceste odredit će se za�titni pojasevi ceste u skladu s člankom 269. ovih odredbi, dok će se prostor koridora izvan za�titnog pojasa priključiti susjednoj planiranoj namjeni.

Članak 262. Radi osiguranja prometa i sigurnosti ljudi, ovim Planom se utvrđuju �irine za�titnih pojaseva, sukladno Zakonu, i to od vanjskog ruba zemlji�nog pojasa sa svake strane: a) za dr�avne ceste - 25 m b) za �upanijske ceste - 15 m c) za lokalne ceste - 10 m.

Članak 263. Unutar za�titnog pojasa izgradnja se određuje temeljem suglasnosti Hrvatskih cesta ili �upanijske uprave za ceste, uz uvjet da se ovim Planom ne dozvoljava izgradnja bli�e od 10 m za dr�avne ceste, odnosno 5 m za �upanijske i lokalne ceste od postojećeg ruba ceste. U slučaju rekonstrukcije već postojećih prometnica unutar izgrađenog dijela GP-a, udaljenost mo�e biti i manja. U za�titnom pojasu javne ceste mogu se graditi građevine za potrebe odr�avanja ceste i pru�anja usluga vozačima i putnicima, a predviđeno projektom ceste (cestovne kućice, odmarali�ta, sezonske postaje, parkirali�ta, odmori�ta i sl.). Prije izdavanja lokacijske dozvole za te građevine potrebno je zatra�iti uvjete nadle�ne uprave za ceste.

Članak 264. Priključak i prilaz na javnu cestu izvodi se na temelju prethodnog odobrenja nadle�ne uprave za ceste u postupku ishođenja lokacijske dozvole ili izrade DPU-a, prema Pravilniku o uvjetima za projektianje i izgradnju priključka i prilaza na javnu cestu (NN br. 73/98).

Članak 265. Prilikom gradnje novih dionica cesta ili rekonstrukcije postojećih, potrebno je u cijelosti očuvati krajobrazne i spomeničke vrijednosti područja, prilagođavanjem trase prirodnim oblicima terena uz



minimalno kori�tenje podzida, usjeka i nasipa. Ukoliko nije moguće izbjeći izmicanje nivelete ceste izvan prirodne razine terena obvezno je saniranje nasipa, usjeka i podzida i to ozeljenjavanjem, formiranjem terase i drugim radovima kojima se osigurava najveće moguće uklapanje ceste u krajobraz.

Članak 266. Sustavom javnog prijevoza je obvezno povezivanje svih naselja unutar Općine kori�tenjem javnih i dijela nerazvrstanih cesta. Daljnji razvoj sustava javnog prijevoza zasniva se na uređenju prometnog terminala u Sv. Filipu i Jakovu. Uvjeti za utvrđivanje lokacije i uvjeti za projektiranje autobusnih stajali�ta na javnim cestama određuju se na temelju Pravilnika o autobusnim stajali�tima (NN br. 36/91).

Članak 267. Promet u mirovanju rje�ava se javnim ili privatnim parkirali�tima / gara�nim prostorom. Postojeći deficiti parkirali�nog prostora nadoknađuju se postupnom gradnjom javnih parkirali�ta, osobito u jezgrama Sv. Filipa i Jakova i Turnja. Prilikom gradnje novih ili rekonstrukcijom postojećih građevina, ovisno o vrsti i namjeni, potrebno je urediti parkirali�ta / gara�e na građevnoj čestici. Utvrđuje se sljedeći broj potrebnih parkirali�nih / gara�nih mjesta (PM), ovisno o vrsti i namjeni: Namjena Broj parkirali�nih mjesta GRAĐEVINE ZA STANOVANJE: Obiteljske građevine (kuće za stanovanje, obiteljska kuća i vi�eobiteljska kuća)

1 PM po svakom stanu na građevinskoj čestici na kojoj se nalazi građevina ili na zasebnoj građevinskoj čestici za sklop građevina.

GRAĐEVINE ZA SMJE�TAJ I BORAVAK GOSTIJU: Apartmani i sobe u sklopu obiteljskih građevina ili u sklopu samostojećih gospodarskih građevina. Hotel, pansion, motel.

1 PM po apartmanu; 1 PM po sobi.

UGOSTITELJSKI OBJEKTI: 1 PM na 4-10 sjedala. TRGOVINE: 4 PM na na 100m2 brutto izgrađene povr�ine. USLU�NO-PROIZVODNE DJELATNOSTI: Proizvodne, zanatske, obrtničke, uslu�ne i slične djelatnosti (u sklopu samostojećih građevina) Proizvodne, zanatske, obrtničke, uslu�ne i slične djelatnosti (u sklopu građevine za stanovanje)

Najmanje 2 PM po građevini i dodatno 1 PM na 3-8 zaposlenih u većoj radnoj smjeni. Najmanje 2 PM po djelatnosti.

DRU�TVENA I KULTURNA NAMJENA: Kino i sl. �portske dvorane i igrali�ta. Vjerske građevine. �kole i dječje ustanove

1 PM na 10 sjedala 1 PM na 2 zaposlena i po 1 PM na jednu učionicu

ZDRAVSTVENA NAMJENA: Ambulanta, poliklinika i sl. Bolnica i sl.

1 PM na 4 zaposlena u smjeni, 2 PM na svakog stalnog liječnika i 1 PM na svako vozilo hitne pomoći. 1 PM na svakih 8 kreveta, 1 PM na svakog stalnog liječnika, 1 PM na svakih 5 zaposlenika i 1 PM na svako vozilo hitne pomoći

OSTALI PRATEĆI SADR�AJI STANOVANJA: 1 PM na svaka 3 zaposlenika. Sukladno prethodnoj tablici, moguće je urediti zasebnu građevinsku česticu za potrebe prometa u mirovanju za vi�e građevinskih čestica pod uvjetom da građevine u sklopu tvore jednu cjelinu (kuće u nizu, kuće orijentirane na zajedničke javne prostore i povr�ine, turistička naselja, sklop uslu�no-proizvodnih građevina odnosno djelatnosti i sl).

�eljeznički promet Članak 268. Planom je rezerviran potencijalni koridor brze jadranske �eljezničke pruge koja je načelno naznačena Strategijom i Programom prostornog uređenja RH i Prometnom strategijom RH.



�irina potencijalnog koridora određuje se prema propisima o za�titnom pojasu �eljezničke pruge koja iznosi 200 m. Pomorski promet Članak 269. Ovim se Prostornim planom utvrđuju morske luke prema Zakonu o morskim lukama (NN br. 108/95): 1. Morske luke posebne namjene - �portske luke:

Sv. Filip i Jakov, Sv. Petar, Turanj, Babac (otok Babac). 2. Morske luke posebne namjene - luke nautičkog turizma (privezi�ta):

Sv. Filip i Jakov (planirana), Turanj (planirana) 3. Morske luke posebne namjene - luke nautičkog turizma (turističke luke):

Otok Babac (planirana)

Članak 270. Ovim se Planom utvrđuje potreba uređenja i odr�avanja svih postojećih i planiranih luka putem DPU-a. Sve naznačene luke utvrđene namjene treba definirati na način da im se točno kvantificiraju kapaciteti, vodeći pri tome računa o opće utvrđenim kriterijima za�tite propisanim za ovaj prostor i to : a) sve luke na prostoru Općine imaju vi�eznačne namjene, pa se taj karakter mora i nadalje odr�avati, b) potrebno je svakoj lučici osigurati priključke na mjesne prometnice (gdje postoje ili gdje su

planirane), te osigurati opskrbu strujom, vodom i telekomunikacijskim vezama, c) potrebno je sve lučice opremiti servisno-uslu�nim, sanitarnim i informatičkim funkcijama, d) vr�ni kapaciteti vezova trebaju se odrediti na temelju stvarnih prostornih mogućnosti uz

primjenu va�ećih propisa a nesmiju prelaziti 200 vezova. Telekomunikacijski promet Članak 271. Lokalne komutacije nalaze se u mjestima Donje Ra�tane, Gornje Ra�tane, Sv. Petar i Sv. Filip i Jakov. Planom se predviđa pro�irenje priključaka svih lokalnih komutacija.

Članak 272. Svaka postojeća i novooplanirana građevina treba imati osiguran priključak na telefonsku mre�u. TK mre�a se u pravilu izvodi podzemno, i to kroz postojeće prometnice, prema rasporedu komunalnih instalacija u trupu ceste. Ako se projektira i izvodi izvan prometnica, treba se provoditi na način da ne onemogućava gradnju na građevinskim parcelama, odnosno izvođenje drugih instalacija. Projektiranje i izvođenje TK mre�e rje�ava se sukladno posebnim propisima, a prema rje�enjima ovog Plana. Građevine telefonske infrastrukture mogu se rje�avati kao samostalne građevine na vlastitim građevinskim parcelama ili unutar drugih građevina kao samostalne funkcionalne cjeline. Energetski sustav

Elektroenergetika

Članak 273. Mjesna transformatorska postrojenja postavljaju se tako da je moguć kolni pristup barem jednom pročelju i da su uklopljena u okoli�. Ako se grade kao samostalne građevine, obvezno je hortikulturno uređenje okoli�a. Udaljenost transformatorske stanice od kolne ceste iznosi najmanje 3,0 m, a od susjedne međe najmanje 1,0 m. Na području Općine, posebno u priobalnim naseljima, po�eljno je kabliranje elektroenergetske mre�e.

Članak 274. Uz nadzemne postojeće i planirane dalekovode određuju se �irine za�titnih pojasa: a) DV VN 110 kV i vi�e - 40 m b) DV SN 35 kV i ni�e - 30 m U za�titnim pojasevima nadzemnih dalekovoda moguća je rekonstrukcija i gradnja građevina uz obveznu prethodnu suglasnost nadle�nog tijela elektroprivrede.



Članak 275. Planom je predviđena minimalna povr�ina građevinske parcele od 40 m2 za 10/04 kV trafostanicu.

Članak 276. Za svaku postojeću i novoplaniranu građevinu mora biti osiguran priključak na elektromre�u. Elektromre�a se projektira i izvodi sukladno posebnim propisima prema planskim rje�enjima.

Članak 277. Sve trafostanice, osim stupnih, trebaju biti izvedene na zasebnim građevinskim parcelama ako nisu planirane u sklopu drugih građevina. Dimenzije su definirane veličinom opreme i postrojenja koja se u njih ugrađuju, a sukladno posebnim propisima. Do svake trafostanice treba biti osiguran kolni pristup.

Članak 278. Svi podzemni elektrovodovi izvode se kroz prometnice, odnosno priključci za pojedine građevine kroz priključne kolne puteve. Nadzemni vodovi izvode se paralelno s prometnicama, odnosno pristupnim putevima neposredno uz granice građevinskih parcela. Nije dopu�teno projektiranje niti izvođenje elektrovodova (podzemnih i nadzemnih) kojima bi se ometalo izvođenje građevina na građevinskim parcelama, odnosno realizacija planiranih građevina, iz razloga izmje�tanja uvjetovanog naknadnom gradnjom planiranih građevina.

Članak 279. Instalacije javne rasvjete u pravilu se izvode postojećim, odnosno planiranim nogostupom uz prometnice. Prilikom odobravanja izvedbe javne rasvjete, rasvjetna tijela treba definirati, sukladno građevinama na području kojih se javna rasvjeta izvodi.

Potencijalni i lokalni izvori energije

Članak 280. Obnovljivi energetski izvori koje prema nacionalnim energetskim programima treba primijeniti u budućnosti su voda, sunce i vjetar. Ovi prirodni izvori energije mogu u velikoj mjeri doprinijeti smanjenju kori�tenja tradicionalnih izvora, a rije�it će se studijama i stručnim podlogama, kojima će se pokazati racionalno i svrhovito kori�tenje prostora te za�tita istog. Vodnogospodarski sustav

Kori�tenje voda

Članak 281. Razvoj vodoopskrbe priobalnih naselja Općine odvijat će se u sklopu rje�enja vodoopskrbe biogradskog područja pod nazivom �grupni vodovod Biograda n/m�, dok će se vodoopskrba za zaobalna naselja rje�avati unutar istog programa pod nazivom �seoski grupni vodovod Ra�tane�.

Članak 282. Planom se određuje izgradnja sljedećih građevina: a) uređenje lokalnih izvori�ta za povećanje njihove eksploatacije kao ispomoć u ljetnim mjesecima, b) izgradnja novog cjevovoda od crpne postaje �Kakma� do distributivne mre�e Općine i u

mjesnu mre�u Sv. Filip i Jakov, c) izgradnja vodospreme �Stra�a 2� i novog cjevovoda do općinske mre�e i mjesne mre�e u Sv.

Filipu i Jakovu, d) izgradnja mjesnih mre�a zaobalnih naselja, spojenih na tlačni cjevovod Ø 450 mm, e) unapređenje informacijskog sustava, tj. povezivanje preko dispečerskog centra cijele mre�e

vodoopskrbnog sustava, f) izgradnja uređaja za kondicioniranje voda za sva izvori�ta.

Članak 283. Za gradnju novih ili rekonstrukciju postojećih voopskrbnih građevina potrebno je osigurati kolni pristup do parcele građevine, te za�titnu, transparentnu ogradu visine do najvi�e 2,0 m. Najmanja



udaljenost građevine od ruba parcele iznosi 2,0 m. Potrebno je osigurati sve značajnije građevine u sustavu vodoopskrbe. Vodoopskrbne cijevi se postavljaju u nogostup ili zeleni pojas javno-prometne povr�ine usklađeno s rasporedom ostalih komunalnih instalacija. Prilikom rekonstrukcije vodovodne mre�e, ili rekonstrukcije ceste, potrebno je istovremeno izvr�iti rekonstrukciju ili gradnju ostalih komunalnih instalacija u profilu ceste. Moguća su odstupanja od predviđenih trasa vodovoda, ukoliko se tehničkom razradom doka�e racionalnije i pogodnije rje�enje mre�e.

Članak 284. Svakoj postojećoj i novoplaniranoj građevini mora se osigurati priključenje na vodoopskrbni sustav. Vodoopskrbna mre�a, osim magistralne za koju je Plan definirao koridore, sa svim pratećim elementima u pravilu se izvodi kroz nogostupe prometnica, tj. pristupne putove. Unutar naselja treba planirati hidrantsku mre�u, a prema Pravilniku o tehničkim normativima za hidrantsku mre�u za ga�enje po�ara. Sve građevine na vodoopskrbnom sustavu projektiraju se i izvode sukladno zakonskoj regulativi te hrvatskim normama. Nije dozvoljeno projektiranje i građenje vodoopskrbne mre�e na način kojim bi se �tetilo građenju građevina na građevnim parcelama (dijagonalno i sl.) kako bi se spriječilo eventualno naknadno izmje�tanje uvjetovano gradnjom planirane građevine.

Članak 285. Vodoopskrbne sustave treba izgraditi sa svim pratećim vodnim građevinama te primjenom kriterija racionalnog kori�tenja postojećih sustava vodoopskrbe, �to podrazumijeva rje�enje distribucije u okviru minimuma dopu�tenih gubitaka vode, svođenje potro�nje vode na stvarne potrebe komunalnog standarda i dr.

Članak 286. Za�titu postojećih i budućih javnih vodocrpili�ta treba provoditi temeljem Odluka o određivanju zona sanitarne za�tite izvora vode za piće sljedećim elaboratima: a) �Crpili�te Turanjsko jezero�

Izvođač: Institut za geolo�ka istra�ivanja � Zagreb, Sachsova 2 (br. 74/97.) b) �Izvori�te Kakma�

Izvođač: Institut za geolo�ka istra�ivanja � Zagreb, Sachsova 2 (br. 93/90.)

Građevine za za�titu voda

Članak 287. Ovaj Plan određuje koncepciju razvoja odvodnog sustava temeljem rje�enja �ire �Biogradske rivijere� sa zajedničkim uređajem za proči�ćavanje otpadnih voda. Uređaj će biti smje�ten na području grada Biograda, lokacija rt Kumenat, s planiranim kapacitetom od 55.000 ES. Predviđen je uređaj na temelju mehaničko-biolo�kog proči�ćavanja otpadnih voda, koje će se ispu�tati putem podmorskog ispusta du�ine 2.800 m i �irine Ø 500 mm, s difuzorom na kraju ispusta. Otpadne vode će se prikupljati sjeverno obalnim kolektorom, koji prolazi područjem općine Sv. Filip i Jakov. Otpadne vode će se putem crpnih postaja Sv. Petar I i II, Turanj, Sv. Filip i Jakov I i II, te tlačnim i gravitacijskim cjevovodima, odvesti do uređaja za proči�ćavanje otpadnih voda u Biogradu.

Članak 288. Za naselja zaobalja i za otočno naselje na Babcu treba razmotriti mogućnosti kori�tenja otpadnih voda, prethodno obrađenih na klasičan način ili preko gotovih tipskih uređaja za biolo�ko proči�ćavanje, u poljoprivredne svrhe, za navodnjavanje pojedinih mediteranskih poljoprivrednih kultura. To zahtijeva prethodnu pa�ljivu analizu lokalnih prilika i racionalnost odabranog sustava glede investicijskih tro�kova i tro�kova odr�avanja. Po�eljno je da gotovi tipski uređaji za biolo�ko proči�ćavanje otpadnih voda budu �to jednostavniji za izvedbu i odr�avanje, sa �to povoljnijim tehničkim, ekolo�kim i ekonomskim pokazateljima.

Članak 289. Kanalizacija se u pravilu izvodi kroz prometnice, odnosno priključni spojevi građevina kroz pristupne putove.



Sve građevine na kanalizacijskoj mre�i izvode se sukladno propisima kojima je regulirano projektiranje i izgradnja ovih građevina (Zakon o vodama, NN br. 107/95). Nije dozvoljeno projektiranje i građenje kolektora i ostalih građevina u sustavu ukupne kanalizacijske mre�e kojim bi se nepotrebno ulazilo na prostore drugih građevinskih parcela, odnosno prostore namijenjene drugim građevinama, radi sprečavanja eventualnih naknadnih izmje�tanja uvjetovanih gradnjom tih građevina.

Članak 290. Na područjima gdje nema izgrađenih ili nisu projektirani kanalizacijski sustavi, odvodnja otpadnih voda rje�avat će se izgradnjom vlastitih septičkih jama, na način: a) da jama bude izvedena kao nepropusna za okolni teren, b) da se locira izvan za�titnog pojasa prometnice, c) da od susjedne građevinske čestice bude udaljena minimalno 3,0 m, d) da joj se omogući kolni pristup radi či�ćenja. Otpadne vode iz septičkih i sabirnih jama, pod uvjetom da zadovoljavaju svojim sastavom, mogu se ispu�tati u sustav javne odvodnje, a mjesto ispu�tanja određuje Općinsko vijeće.

Članak 291. Sukladno prethodnom članku, Planom se preporučuje primjena suvremenih uređaja za sustavno kondicioniranje otpadnih voda za domaćinstva i ostale korisnike na pojedinačnoj ili skupnoj osnovi.

Članak 292. Proizvodni pogoni, obrtničke i uslu�ne radionice obvezni su za svoje otpadne vode izgraditi vlastite sustave i uređaje ili ih putem predtretmana dovesti u stanje mogućeg prihvata na sustav javne odvodnje prema Pravilniku o ispu�tanju otpadnih voda u javnu kanalizaciju.



6. MJERE ZA�TITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA Članak 293. Ovim se Planom utvrđuju kao osobito vrijedna područja: a) područja krajobraznih obilje�ja, b) područja kulturno-povijesnih vrijednosti. a) Područja krajobraznih obilje�ja Članak 294. Područja krajobraznih obilje�ja: more s podmorjem, obalni pojas, reljef kopna sa svim va�nim morfolo�kim obilje�jima, karakteristične �umske zajednice, te polja sa svim strukturalnim karakteristikama poljodjelstva.

Članak 295. Prostornim planom Općine Sv. Filip i Jakov određuje se potreba po�tivanja utvrđenih kriterija čuvanja i za�tite posebno vrijednih lokaliteta u prostoru.

Članak 296. Posebnu brigu treba posvetiti za�titi obalnog pojasa i njegova sustavnog čuvanja i uređenja, za�titi biljnog pokrova, te sprečavanju svih oblika nekontrolirane izgradnje.

Članak 297. Posebnim se zakonskim odredbama �titi način gospodarenja morem, podmorjem i priobalnim pojasom, kao i �umskim i poljoprivrednim povr�inama: a) Zakon o morskom ribarstvu i Zakon o pomorskom dobru, b) Zakon o poljoprivrednom zemlji�tu, c) Zakon o �umama (NN br. 52/90, 61/91 i 76/93)

- �umskim povr�inama se smatraju zemlji�ta obrasla �umskim drvećem u obliku sastojine na povr�ini većoj od 10 ari.

b) Područja kulturno-povijesnih vrijednosti Članak 298. Područja kulturno-povijesnih vrijednosti su arheol�ki nalazi iz raznih vremenskih razdoblja, cjeline graditeljskog naslijeđa urbanog obilje�ja, pojedinačni objekti sakralnog i svjetovnog obilje�ja, te svi registrirani i neotkriveni nepokretni spomenici kulturno-povijesne ba�tine. Način za�tite područja kulturno-povijesnih vrijednosti propisan je Zakonom o za�titi kulturno-povijesne ba�tine i u nadle�nosti je Dr�avne uprave za za�titu kulturno-povijesne ba�tine.

Članak 299. Treba postići najvi�i mogući stupanj za�tite registriranih i evidentiranih vrijednosti, te cjelina registriranih kao urbani kompleksi, arheolo�kih lokaliteta na kopnu i moru, te pojedinačnih spomenika graditeljske ba�tine. Detaljni popis svih cjelina kulturno-povijesne ba�tine nalazi se u tekstu obrazlo�enja ovoga Plana (Poglavlje 3.4. Za�tita kulturno-povijesne ba�tine).

Članak 300. Smjernice za uređenje, mjere za�tite i način prezentacije, odredit će nadle�na ustanova za za�titu kulturno-povijesne ba�tine u Zadru.



7. POSTUPANJE S OTPADOM Članak 301. Ovim Planom se utvrđuje izgradnja cjelovitog sustava za postupanje s otpadom (na osnovi izrađene Studije o postupanju s otpadom za područje Zadarske �upanije), sa �to manje �tetnih utjecaja na zdravlje, okoli� i klimu, uz �to bolje gospodarsko kori�tenje otpada i �to manje trajno odlaganje neobrađenog otpada dosljednom provedbom koncepta cjelovitog gospodarenja otpadom.

Članak 302. Prema Pravilniku o postupanju s otpadom (NN br. 123/97, NN br. 112/01) do 01. 07. 2003. godine, moraju se sanirati sva odlagali�ta otpada, odnosno odrediti prenamjena onih koja se neće koristiti.

Članak 303. Ovim Planom određuje se, do usvajanja konačnog rje�enja na osnovi izrađene Studije o postupanju s otpadom, privremeno odlaganje otpada na postojećem odlagali�tu (�Ba�tijunski brig�, Grad Biograd), uz istovremenu sanaciju odlagali�ta u �portsk rekreacijsku namjenu, te pobolj�anje sanitarno-tehničkih uvjeta odlagali�ta.

Članak 304. Otpad s otoka Babac odvozit će se na kopno.

Članak 305. Uspostaviti sustav odvojenog sakupljanja neopasnog tehnolo�kog otpada za cijelo područje Općine (metali, papir, staklo itd.) kako bi se recikliranjem dobile sekundarne sirovine za ponovno kori�tenje. Koristiti građevinski otpad i otpad od ru�enja objekata (osim proizvoda koji u sebi sadr�e katran) kao inertni materijal za sanaciju postojećih odlagali�ta otpada kao i za nasipavanje obale, utvrđeno DPU-om. Potrebno je odrediti lokaciju za odlaganje inertnog otpada (iskopi, građevni materijali i sl.) do dono�enja DPU-a iz predhodnog stavka ili do dono�enja Strategije o postupanju s otpadom za područje Zadarske �upanije.

Članak 306. Opasni tehnolo�ki otpad proizvođač je du�an skladi�titi na propisan način do trenutka predaje ovla�tenom sakupljaču opasnog otpada. Tehničko-tehnolo�ke uvjete kojima mora udovoljavati prostor, oprema ili građevina za skladi�tenje opasnog otpada, propisuje ministar za�tite okoli�a i prostornog uređenja.



8. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNIH UTJECAJA NA OKOLI� Članak 307. Ovim Planom određena je potreba provođenja postupka procjene utjecaja na okoli� prema Zakonu o za�titi okoli�a (NN br. 82/94 i 128/99) i prema Pravilniku o procjeni utjecaja na okoli� (NN br. 59/00). U slučaju da se na relativno malom prostoru planira niz istovrsnih zahvata čije su pojedinačne veličine ili kapaciteti ispod propisanih granica, ali ukupni kapaciteti iznad granica propisanih Pravilnikom o procjeni utjecaja na okoli� (NN br. 59/00), za iste je obvezatna provedba postupka procjene utjecaja na okoli� prema odredbama Zakona o za�titi okoli�a (NN br. 82/94 i 128/99) i prema Pravilniku o procjeni utjecaja na okoli� (NN br. 59/00).

Članak 308. Ovim Planom određuje se potreba izrade Programa za�tite okoli�a općine Sv Filip i Jakov sa zakonom propisanim sadr�ajem. Za potrebe Programa za�tite okoli�a potrebno je utvrditi uvjete, smjernice i mjere za�tite okoli�a za osobito vrijedne resurse: vodu (pitka voda i odvodnja), more, �ume, tlo i krajolik. Za�tita tla Članak 309. U cilju za�tite tla bit će potrebno poduzeti sljedeće aktivnosti: a) dugoročno kvalitativno i kvantitativno osigurati i odr�avati funkcije tla, primjereno stani�tu,

smanjenjem uporabe povr�ina, izbjegavanjem erozije i nepovoljne promjene strukture tla, kao i smanjenjem uno�enja �tetnih tvari,

b) razvoj naselja prioritetno usmjeriti na postojeće dijelove naselja i time ograničiti rast naselja na nove povr�ine,

c) podupirati te�nje i mjere koje su u skladu sa za�titom tla i ciljevima ekolo�ki usmjerenog kori�tenja tla,

d) povr�ine koje se vi�e neće koristiti (npr. odlagali�ta otpada, klizi�ta i sl.) potrebno je ponovno obrađivati (rekultivirati),

e) u svrhu za�tite od erozije i �tetnog zbijanja tla potrebno je primjenjivati odgovarajuće poljoprivredne i �umarske postupke specifične za pojedina područja Općine (�Pravila dobre poljoprivredne i �umarske prakse�),

f) povr�ine o�tećene erozijom i klizanjem potrebno je �to je vi�e moguće obnoviti, g) poticati ekolo�ko, odnosno biolo�ko poljodjelstvo, h) u cilju za�tite od prirodnih razaranja potrebno je poticati procese prirodnog pomlađivanja �uma

i autohtone �umske zajednice, i) obaviti kartiranje rasprostiranja osjetljivih područja i izradu planova (karata) ugro�enih

područja, koje će obuhvatiti i područja s geolo�kim, hidrogeolo�kim i seizmolo�kim rizicima. Za�tita zraka Članak 310. Pro�iriti postojeću mre�u za praćenje kakvoće zraka na području Općine s parametrima koji će naknadno biti određeni, i koji će dati potpunu sliku kakvoće zraka na području Općine.

Članak 311. U cilju pobolj�anja kakvoće zraka, određuju se sljedeće mjere i aktivnosti za postojeća postrojenja koja �tetno utječu na kakvoću zraka: a) upotreba niskosumpornog lo�ivog ulja sa sadr�ajem sumpora do 1%, odnosno nekog drugog

energenta u svim kotlovnicama koja koriste lo�ivo ulje na području grada Zadra, b) odr�avanje javnih povr�ina redovitim či�ćenjem pra�ine s ulica, c) zabrana kori�tenja ugljena u kućnim kotlovnicama na području Općine i zabrana prodaje

ugljena na malo sa sadr�ajem sumpora većim od 0.55 g/MJ.

Članak 312. U cilju pobolj�anja kakvoće zraka, određuju se sljedeće mjere i aktivnosti za nove zahvate u prostoru: a) Izvođenjem zahvata u prostoru Općine ne smije se izazvati značajno povećanje opterećenja

zraka. Razina značajnog povećanja opterećenja ocjenjivat će se temeljem rezultata procjene utjecaja na okoli�. Zbog dodatnog opterećenja emisija iz novog izvora ne smije doći do prelaska kakvoće zraka u ni�u kategoriju u bilo kojoj točki okoline izvora.



b) Maksimalno dopu�teni porast imisijskih koncentracija zbog novog izvora oneči�ćenja u ovisnosti o kategoriji zraka prikazuje sljedeća tablica:

SMJERNICE ZA DODATNO IMISIJSKO OPTEREĆENJE ZBOG EMISIJE NOVOG IZVORA

Kategorije kakvoće zraka

Porast prosječne godi�nje vrijednosti

Porast koncentracije 98

percentila Porast maksimalne

koncentracije III kategorija 0.01 GV 0.05 GV98 0.1 GVm II kategorija 0.03 GV ili 0.03 GV50 0.15 GV98 0.3 GVm I kategorija 0.1 PV ili 0.1 PV50 0.3 PV98 0.4 PVm

GV i PV � vrijednosti iz Uredbe o preporučenim vrijednostima kakvoće zraka

Članak 313. U cilju pobolj�anja kakvoće zraka određuju se sljedeće mjere i aktivnosti za mobilne izvore oneči�ćenja zraka: a) pro�iriti pje�ačke zone i unaprijediti javni gradski prijevoz, b) primijeniti plin u vozilima gradskog javnog prijevoza i dostavnim vozilima; novi autobusi moraju

prometovati po normama EURO II i EURO III, c) učestalije obavljati inspekcije oneči�ćenja zraka za vozila gradskog javnog prijevoza, dostavna

teretna vozila, te sva vozila starija od 5 godina, d) po potrebi uvoditi pje�ačke zone, te zone ograničenog i smirenog prometa, e) osigurati protočnost prometnica. Emisije SO2 i NOx u skladu s preuzetim međunarodnim obvezama moraju se smanjiti. Za�tita voda Članak 314. Sve komunalne otpadne vode treba tretirati preko proči�ćivača otpadnih voda. Za naselja odnosno građevine koje neće moći biti uključene u sustav odvodnje, ili do njihovog uključivanja u sustav, obvezna je izgradnja trodjelnih nepropusnih septičkih jama. Potrebno je intenzivirati gradnju sredi�njeg uređaja (biolo�ko proči�ćavanje) za proči�ćavanje otpadnih voda.

Članak 315. Treba uvesti kontrolu nad upotrebom količine i vrste za�titnih sredstava u poljoprivredi na području vodonosnika, kako bi se pri�lo smanjivanju količine �tetnih tvari (prije svega nitrata) u podzemnoj pitkoj vodi. Za�tita mora Članak 316. Na područjima gdje je obalno more jo� uvijek zadovoljavajuće kakvoće, namijenjeno kupanju, �portu i rekreaciji, usklađenim i kontroliranim razvojem turizma i gospodarstva općenito, obavezno je odr�avati postojeću kakvoću mora.

Članak 317. Potrebno je intenzivirati izgradnju sredi�njeg uređaja (biolo�kog) za proči�ćavanje otpadnih voda s podmorskim ispustima, te obvezno kompletiranje mehaničkog (primarnog) stupnja proči�ćavanja, uključujući i izvedbu odgovarajućih građevina za talo�enje (s aeracijom), prije podmorske dispozicije u cilju za�tite mora i podmorja.

Članak 318. Razvoj industrije treba ograničiti da se ne planiraju tehnolo�ki procesi iz kojih se izdvajaju otpadne vode s toksičnim i drugim opasnim tvarima koje se ulijevaju u more.

Članak 319. U lukama na području Općine potrebno je osigurati prihvat zauljenih voda i istro�enog ulja, te ugraditi uređaje za prihvat i obradu sanitarnih voda s brodica, kontejnere za odlaganje istro�enog ulja, ostatka goriva i zauljenih voda.



Za�tita od buke Članak 320. Izraditi kartu buke za područje Općine.

Članak 321. Ovim Planom utvrđuje se potreba određivanja najveće dopu�tene buke za pojedina područja i to za stambene zone, poslovne zone, turističke zone, prometne zone, potreba primjene mjera tehničke izolacije od buke (kod gradnje i rekonstrukcije građevina) i mjera prometne regulacije, te fizičkih i zelenih barijera uz prometnice. Mjere posebne za�tite

Sklanjanje ljudi

Članak 322. Ovim Planom određuje se izgradnja skloni�ta osnovne i dopunske za�tite, te prilagođavanje pogodnih prirodnih, podrumskih i drugih građevina za funkciju sklanjanja ljudi, u područjima obvezne izgradnje skloni�ta. Skloni�ta osnovne za�tite su otpornosti 100-300 kPa, a dopunske za�tite otpornosti 50 kPa. Grade se na utvrđenim područjima uzimajući u obzir racionalnost izgradnje, vrstu i namjenu građevine, prosječan broj ljudi koji borave, rade ili su u poslovno-uslu�nom odnosu u građevini, ugro�enost građevine, geolo�ko�hidrolo�ke uvjete građenja i slično.

Članak 323. Skloni�ta u zonama obvezne izgradnje ne treba graditi: a) ukoliko je sklanjanje osigurano u već izgrađenom skloni�tu, b) u građevinama za privremenu uporabu, c) u neposrednoj blizini skladi�ta zapaljivih tvari, d) u razini ni�oj od podruma zgrade:

- u okviru građevina turističkih naselja i - u okviru građevina arheolo�kih lokaliteta,

e) u područjima s nepovoljnim geolo�ko�hidrolo�kim uvjetima.

Članak 324. Pri planiranju i gradnji podzemnih javnih, komunalnih i sličnih građevina, dio kapaciteta nu�no je prilagoditi zahtjevima sklanjanja ljudi, ukoliko u zoni takve građevine sklanjanje nije osigurano na drugi način.

Članak 325. Skloni�ta osnovne i dopunske za�tite obvezno se planiraju i projektiraju kao dvonamjenske građevine s prvenstveno mirnodopskom namjenom u skladu s opredjeljenjima i interesima investitora ili projektantskim smjernicama prostornih planova i UPU-ova. Dvonamjenske objekte i skloni�ta kojima nije moguće odrediti mirnodopsku namjenu, treba projektirati kao vi�enamjenske poslovne prostore s ovim minimalnim zahtjevima: svjetla visina minimalno 2,80 m, kolni prilaz prema glavnom ulazu i rezervnom izlazu, sanitarni čvorovi (u objektu ili neposredno uz njega) s fleksibilnom izvedbom priključka na vodovod i kanalizaciju, priključak za telefon i antenske priključke. Lokaciju pojedinog skloni�ta ili dvonamjenskog objekta treba predvidjeti tako da je pristup omogućen i u uvjetima ru�enja građevina.

Članak 326. Zone obvezne izgradnje skloni�ta i lokacija pojedinog skloni�ta ili dvonamjenskog objekta, utvrđuju se uz suglasnost nadle�nog tijela uprave.

Za�tita od ru�enja

Članak 327. Ceste i ostale prometnice treba posebnim mjerama za�tititi od ru�enja zgrada i ostalog zatrpavanja radi �to br�e i jednostavnije evakuacije ljudi i dobara.



Kod kri�anja cesta u dvije ili vi�e razina mora se osigurati cijeli lokalitet čvori�ta na način da se isti re�im prometa mo�e preprojektirati za odvijanje na jednoj razini.

Za�tita od po�ara

Članak 328. Da bi se vjerojatnost izbijanja po�ara i eksplozija na području Općine svela na najni�u razinu, te da bi se smanjila �teta koju bi prouzročio eventualni po�ar ili eksplozija, te izbjeglo stradanje osoba, predla�e se provesti sljedeće mjere za�tite od po�ara: a) donijeti plan ga�enja u kojemu treba rije�iti specifičnost glede organizacije vatrogasne slu�be

na otocima, b) sačiniti plan oporavka i obnove voznog parka Javne vatrogasne postrojbe, c) sačiniti plan nabavke opreme za dobrovoljna vatrogasna dru�tva, d) vatrogasna zajednica treba organizirati i provesti obuku članova dobrovoljnih dru�tava, e) kako bi se brzo i učinkovito djelovalo pri akcidentalnim događajima u cestovnom, �eljezničkom ili

pomorskom prometu, potrebno je donijeti plan za postupanje u slučaju nezgoda s opasnim tvarima,

f) kod projektiranja i uređenja okoli�a stambenih i poslovnih građevina po�tivati odredbe Pravilnika za vatrogasne pristupe,

g) planovima ni�eg reda, rije�iti vatrogasne prilaze, te izbjegavati zatvorene blokove zgrada, h) za pojedina područja predvidjeti cjevovode i sve ostale elemente hidrantske mre�e, i) oko visokih objekata označiti prostore koji su predviđeni za vatrogasni prilaz i pristup, j) zadu�iti poduzeća koja odr�avaju stambene objekte da hitno postupe u skladu s odredbama

Uredbe o odr�avanju zgrada u dijelu koji se odnosi na dimnjake, dimovodne kanale, instalacije za ga�enje po�ara, vatrogasne aparate, kotlovnice za centralna grijanja, stubi�ta za evakuaciju stanara, te nu�ne i �panik� rasvjete,

k) pojačati nadzor nad radom dimnjačarske slu�be, l) parkiranje vozila na gradskim prometnicama regulirati tako da je u svim ulicama osigurana

najmanja �irina od 3,5 m, m) zabraniti parkiranje vozila na mjestima gdje su hidranti, n) u okviru poduzimanja mjera za�tite �uma donijeti Program gospodarenja u okviru kojega će se

predvidjeti i radovi na za�titi �uma od po�ara, o) u tijeku ljetne sezone provoditi osmatranje; da bi se osmatranje provelo �to učinkovitije,

predla�e se da te poslove preuzme DVD, na temelju ugovorenih obveza.

Članak 329. Ovim Planom određuje se objedinjavanje operativnih planova intervencija u za�titi okoli�a na području Općine u jedan jedinstveni plan.



9. MJERE PROVEDBE PLANA Članak 330. Ovim Planom utvrđuju se mjere provedbe prostornog plana uređenja općine Sv. Filip i Jakov, te dono�enja drugih dokumenata prostornog uređenja za područje Općine. Mjere su utvrđene Zakonom o prostornom uređenju (NN br. 30/94), Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju (NN br. 68/98 i 61/00) i Pravilnikom o sadr�aju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN br. 106/98).

9.1. Obveza izrade prostornih planova

Članak 331. Ovim Planom utvrđuje se, temeljem Zakona, nadle�nost Općinskog vijeća za dono�enje Prostornog plana uređenja Općine, te planova ni�ega reda (UPU-ova i DPU-ova). Ovim se Planom utvrđuje potreba izrade sljedećih planova ni�ega reda : a) UPU-ova naselja prema prioritetu i dinamici koju će utvrditi Općinsko vijeće (prema grafičkom

prilogu, karta 4. Građevinska područja naselja, mj 1:5 000). b) DPU-ova za dijelove GP-ova naselja za koje treba definirati detaljnu organizaciju prostora i

priključivanja na komunalnu infrastrukturu (prema grafičkom prilogu, karta 4. Građevinska područja naselja, mj 1:5 000).

c) UPU-ova mje�ovite zone � prete�no poljoprivrednog gospodarstva prema prioritetu i dinamici koju će utvrditi Općinsko vijeće (prema grafičkom prilogu, karta 4. Građevinska područja naselja, mj 1:5 000).

d) UPU-ova i DPU-ova za GP-ove planom namjenjene za turističku izgradnju (T) (prema grafičkom prilogu, karta 4. Građevinska područja naselja, mj 1:5 000).

e) DPU-a za zonu proizvodne namjene i za zonu �tala za koje treba definirati detaljnu organizaciju prostora i priključivanja na komunalnu infrastrukturu (prema grafičkom prilogu, karta 4. Građevinska područja naselja, mj 1:5 000).

f) DPU-ova svih luka posebne namjene (prema grafičkom prilogu, karta 4. Građevinska područja naselja, mj 1:5 000).

g) DPU-ova morske obale kao �portsko-kupali�ne i rekreacijske zone od posebnog značenja za čitavu Općinu, s pripadajućim prostorom na kopnu i moru (prema grafičkom prilogu, karta 4. Građevinska područja naselja, mj 1:5 000).

h) UPU-ova za �portsko-rekreacijske zone van GP-ova naselja (prema grafičkom prilogu, karta 4. Građevinska područja naselja, mj 1:5 000).

i) UPU-ova za �umska područja posebne namjene (�3) na čijoj se povr�ini predviđaju zahvati u prostoru (prema grafičkom prilogu, karta 4. Građevinska područja naselja, mj 1:5 000).

Članak 332. Prikaz GP-ova naselja za koja se donose UPU-ovi:

Mjesto Oznaka namjene Opis

Povr�ina zahvata

(ha) Prete�no stanovanje

Ukupne povr�ine UPU-a. Označeno tamno plavim točkastim okvirom (graf. prilog karta 4.) 26,8

Sv. Filip i Jakov Mje�ovita zona � prete�no poljoprivredno gospodarstvo


Prete�no stanovanje


Mje�ovita zona � prete�no poljoprivredno gospodarstvo (M4)

Ukupne povr�ine UPU-a. Označeno tamno plavim točkastim okvirom (graf. prilog karta 19,4 Sv. Petar

Mje�ovita zona � prete�no stanovanje (M1)






Turanj Mje�ovita zona � prete�no poljoprivredno gospodarstvo (M4)


D. Ra�tane Prete�no stanovanje


G. Ra�tane Prete�no stanovanje


Sikovo Prete�no stanovanje


Zajedničke povr�ine: Sv. Filip i Jakov i Turanj



Zajedničke povr�ine: D. Ra�tane i Sikovo



Članak 333. Prikaz GP-ova naselja za koja se donose DPU-ovi:


Povr�ina zahvata

(ha) Sredi�nje funkcije naselja i parkiranje

Označeno svjetlo plavim točkastim okvirom (graf. prilog karta 4.) 0,6

Sv. Filip i Jakov

Zona �kole (D5) Označeno svjetlo plavim točkastim okvirom (graf. prilog karta 4.) 6,7

Za sva priobalna naselja

Zona morske obale

Označeno crvenom iscrtkanom linijom (graf. prilog karta 4.) -

Članak 334. Prikaz izgrađenih struktura i prostora/povr�ina van naselja za koja se donose UPU-ovi:


Povr�ina zahvata

(ha) Turistička zona (T)

Označeno tamno plavim točkastim okvirom (graf. prilog karta 4.), i obuhvaća mje�ovitu zonu M1.

13,2

Sv. Filip i Jakov �portsko rekreacijska zona i �uma posebne namjene (�Vrtlajci�) (R)

Označeno tamno plavim točkastim okvirom (graf. prilog karta 4.) 38,7

Sv. Petar Zona �ume posebne namjene (�3)


Turistička zona (T)


Turanj Zona �ume posebne namjene (otok Babac) (�3)


Članak 335. Prikaz izgrađenih struktura i prostora/povr�ina van naselja za koja se donose DPU-ovi:



Mjesto Oznaka namjene Opis Povr�ina zahvata

(ha) Zona dru�tvene namjene � zdravstvena ustanova (D3)

Označeno svjetlo plavim točkastim okvirom (graf. prilog karta 4.) 2,7

Proizvodna zona (I) Označeno svjetlo plavim točkastim okvirom (graf. prilog karta 4.) 22,0

Sv. Filip i Jakov

Zona �tala Označeno svjetlo plavim točkastim okvirom (graf. prilog karta 4.) 8,9

Sv. Petar Turistička zona (T3) Označeno svjetlo plavim točkastim okvirom (graf. prilog karta 4.) 14,3

Turistička zona (T3) Označeno svjetlo plavim točkastim okvirom (graf. prilog karta 4.) 3,5

Turanj Zona �tala Označeno svjetlo plavim točkastim

okvirom (graf. prilog karta 4.) 9,3

Članak 336. Prikaz morskih luka za koje se donose DPU-ovi:

Mjesto luka Namjena Povr�ina obuhvata

(ha) Sv. Filip i Jakov LS, LN (privezi�te) 11,5

Sv. Filip i Jakov U sklopu ugostiteljsko-turističke zone kod granice s gradom Biogradom

LN (privezi�te) 2,1

Turanj Turanj (dvije zone u mjestu) LS, LN (privezi�te) 8,8 Mjesto Babac LS 0,4 Turanj (Otok

Babac) Uvala Smiljica LN (turistička luka) 2,6

Uvala Ograde LS 6,3 Ju�no od Rta Krmčine LS 3,3 Sv. Petar Sjeverno od Rta Krmčine LS 7,0

Tumač kratica: LS: luka posebne namjene � �portska luka LN: luka posebne namjene � luka nautičkog turizma (dalje ra�članjeno na privezi�te i na turističku luku)

Članak 337. Na navedenim područjima nije moguća nikakva izgradnja do usvajanja UPU-a ili DPU-a.

Članak 338. Prilikom izrade UPU-a moraju se po�tovati uvjeti izgradnje i uređenja propisani ovim odredbama. Slijede dodatni uvjeti izgradnje i uređenja koje UPU određuje: a) plan komasacije i parcelacije, b) razgraničenje parcela, javno prometnih povr�ina i povr�ina građevina javne namjene od ostalih

povr�ina, c) pobli�u namjenu parcela s građevinskom linijom te druge elemente uređenja prostora i

izgradnje (obvezni i dozvoljeni gabariti i veličine parcela i građevina), d) svaka parcela mora imati osiguran kolni pristup, e) na jednom uličnom potezu ograde moraju biti ujednačene (ne jednake) visinski i upotrebom

materijala (preporučuje se izvedba ograda od kamena ili zelenila) ograde ne smiju biti građene tako da ugro�avaju sigurnost u prometu zatvaranjem preglednosti, posebno na kri�anjima,

f) planirani razvoj se mora funkcionalno i ambijentalno uklopiti u postojeće stanje, g) osnovna mre�a i prostor za vođenje infrastrukture, te način priključka na �ire sustave.

Infrastruktura će se po mogućnosti polagati podzemno i to u zajedničkim rovovima, h) uvjeti detaljnog planiranja ili uvjete za izvedbu u�ih cjelina.



Članak 339. Prilikom izrade DPU-a moraju se po�tivati uvjeti izgradnje i uređenja propisani ovim Planom. Slijede dodatni uvjeti izgradnje i uređenja koje DPU određuje: a) opis planiranog zahvata, b) plan parcelacije s uvjetima uređenja i kori�tenja parcela, c) polo�aj, povr�ine i uvjete za izgradnju novih građevina, zadr�avanje, uklanjanje i

rekonstrukciju postojećih građevina s detaljnom namjenom i gabaritima građevina te uvjetima kori�tenja parcele i građevine,

d) uvjeti za oblikovanje građevina, uvjeti za uređenje, oblikovanje i za�titu vrijednosti prostora, e) uvjeti uređenja građevinskog zemlji�ta, f) prikaz rje�enja komunalne infrastrukture:

- plan prometnica i način priključenja na javni prometni sustsav. - rje�enje protoka vozila i pje�aka kao i zbrinjavanje vozila u mirovanju. - plan infrastrukture: energetika, vodovod, odvodnja i telekomunikacije. Infrastruktura će se

po mogućnosti polagati podzemno i to u zajedničkim rovovima. - rje�enje otpadnih i oborinskih voda do priključenja na sustav odvodnje ako takav ne postoji. - uvjeti zbrinjavanja otpada.

g) plan zelenih i vodnih povr�ina, h) popis postojećih stabala (vrsta, veličina, kvaliteta i sl.) i stabla predlo�ena za otklanjanje, te

prijedlog zamjenskih stabala (vrsta, veličina, polo�aj i sl), i) gdje granica obuhvata DPU-a prelazi u izgrađena područja, planirani razvoj se mora

funkcionalno i ambijentalno uklopiti u postojeće stanje, j) uvjeti izvedbe.

9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera

Članak 340. Ovim se Planom utvrđuje potreba primjene posebnih razvojnih i drugih mjera va�nih za poticanje demografskoga rasta i zadr�avanje radnog stanovni�tva u Općini, a naročito u zaobalnim naseljima, a koje se odnose na pobolj�anje općih �ivotnih uvjeta s jedinstvenim ciljem odr�iva razvoja i to: a) u gospodarskom kompleksu treba ostvarivati razvojne programe iz domene posebnih oblika

turističke djelatnosti primjerenih vrijednostima prostora, poljodjelstva (naročito maslinarstva i vrtlarstva), te svih oblika maloga poduzetni�tva i uslu�nih djelatnosti,

b) u dru�tvenom pogledu poticati pobolj�avanje zdravstvene i socijalne za�tite stanovni�tva i �kolstva, c) u prometnom sustavu treba osigurati i očuvati za�titni koridor glavnih prometnica od svih

oblika devastacije, te osigurati redovno odr�avanje svih javnih prometnica, d) u vodoopskrbi trajno poticati potrebu izgradnje cjelovitog sustava, e) u rje�avanju problema otpadnih voda treba �to prije pristupiti izgradnji lokalnih kanalizacijskih

sustava za zamjenu �crnih jama�; sustav bi trebao biti odvojenog tipa � posebna odvodnja oborinskih i fekalnih voda,

f) izgradnja i uređenje svih mjesnih luka po posebnom Programu uređenja i temeljem DPU-a prostora, g) podupirati sve nove Programe koji će omogućiti razvojne procese, a pri tome voditi računa o

za�titi prostora.

9.3. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

Članak 341. Ovim se Planom omogućava rekonstrukcija građevina koje su bile izgrađene po propisima va�ećim do stupanja na snagu Zakona o prostornom uređenju (NN br. 30/94), a čija je namjena protivna namjeni utvrđenoj ovim Planom ili drugim planom rađenim temeljem ovoga Plana. Rekonstrukcija se mo�e odobriti samo za one građevine za koje je bila izdana građevinska dozvola ili su bile izgrađene prije 15. veljače 1968. godine.

Članak 342. Pod rekonstrukcijom se podrazumijeva obnova krova i svih dotrajalih konstruktivnih dijelova, te promjena namjene. Promjena namjene se mo�e prihvatiti samo ako će promjena pribli�iti namjenu planiranoj svrsi prema ovome Planu, ili smanjiti negativan utjecaj na okoli� postojeće namjene.

Članak 343. U postupku ishođenja lokacijske dozvole potrebna je suglasnost Općinskog poglavarstva.

Documents

PPUO Sveti Filip i Jakov TEKST