Ppuo Trpinja Plan

Zavod za prostorno planiranje d.d.Osijek, Vijenac Paje Kolaria 5a

PROSTOR ZA OVJERU TIJELA NADLENOG ZA DONOENJE PLANA

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE TRPINJA

Osijek, rujan 2007.

Prostorni plan ureenja opine Trpinja

Broj: 15/2003.

Nositelj izrade plana: Plan izradio:

VUKOVARSKO-SRIJEMSKA UPANIJA

OPINA TRPINJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE d.d.Osijek, Vijenac Paje Kolaria 5a

Naziv prostornog plana:

PROSTORNI PLAN UREENJA OPINE TRPINJAI TEKSTUALNI DIO

Knjiga: Direktor:

___________________________

Krunoslav Lipi, dipl.ing.arh.Koordinator plana: Struni tim:

Sanda Milas,dipl.ing.arh.Sanda Milas,dipl.ing.arh. Vlado Sudar,dipl.ing.gra. Mirko Strahini,dipl.ing.stroj. Ivica Bugari,dipl.ing.gra Stjepan Stakor,dipl.ing.kult.tehn. Marta Paunovi,dipl.ecc. Ljubica Majcan-Korkutovi,dipl.turizm.

Tehnika obrada: Datum izrade: Popis knjiga:

Tehniar Ivana Radolovi, gra.teh.vis. Rujan, 2007. godine KNJIGA 1. I. TEKSTUALNI DIO

_______________________________________________________0. Opi dio Stranica 2


Broj: 15/2003.

SURADNJA I KONZULTACIJE U IZRADI PLANA

Suradnja u izradi plana :

Konzultacije u izradi plana:

_______________________________________________________0. Opi dio Stranica 3


Broj: 15/2003.

SADRAJ0. Opi dio 1. Naslovna stranica 2. Potpisni list 3. Suradnja i konzultacije 4. Sadraj 5. Izvod iz sudskog registra 6. Suglasnost za upis u sudski registar nadlenog Ministarstva 7. Rjeenje kojim se daje suglasnost za obavljanje svih strunih poslova prostornog ureenja 8. Rjeenje o upisu u Imenik ovlatenih arhitekata Hrvatske komore arhitekata i inenjera u graditeljstvu 9. Suglasnosti i miljenja propisana zakonima i propisima

Stranica 1-30 1 2 3 4-13 14-16 17 18-19 20-21 22-30

I OBRAZLOENJE1. POLAZITA1.1. POLOAJ, ZNAAJ I POSEBNOSTI PODRUJA OPINE U ODNOSU NA PROSTOR I SUSTAVE UPANIJE I DRAVE 1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru1.1.1.1. Geografski i geoprometni poloaj 1.1.1.2. Povrina, stanovnitvo, naseljenost 1.1.1.3. Naselja i graevinska podruja a) Naselja b) Graevinska podruja 1.1.1.4. Osnovne kategorije koritenja prostora 1.1.1.5. Prirodna obiljeja a) Reljef b) Klima c) Hidroloka i hidrogeoloka obiljeja d) Pedoloka i biovegetacijska obiljeja e) Geoloka i tektonska obiljeja 1.1.1.6. Zatieni dijelovi prirode i kulturna dobra a) Zatieni dijelovi prirode b) Kulturna dobra 1.1.1.7. Osobitosti krajobraza

1

1 1 1 1 5 5 6 6 7 7 8 12 15 17 18 18 18 21

_______________________________________________________0. Opi dio Stranica 4


Broj: 15/2003.

1.1.2. Prostorno razvojne i resursne znaajke1.1.2.1. Prirodni potencijal i koritenje resursa a) Poljoprivredne povrine b) umske povrine c) Lovita i lovna divlja d) Mineralne sirovine 1.1.2.2. Gospodarski potencijal a) Osobitosti i struktura b) Turizam c) Eksploatacija mineralnih sirovina 1.1.2.3. Drutvene djelatnosti a) Uprava b) Socijalna zatita c) Obrazovanje d) Zdravstvo e) Kultura f) Vjerski objekti 1.1.2.4. Sport i rekreacija 1.1.2.5. Komunalne djelatnosti 1.1.2.6. Prometni infrastrukturni sustav a) Cestovni promet b) eljezniki promet c) Zrani promet d) Potanski promet e) Telekomunikacije 1.1.2.7. Energetski sustav a) Proizvodnja i cijevni transport nafte i plina b) Elektroenergetika 1.1.2.8. Vodnogospodarski sustav a) Vodoopskrba b) Odvodnja otpadnih voda c) Ureenje vodotoka i drugih voda i obrana od poplava d) Melioracijska odvodnja i navodnjavanje

21 21 21 22 24 26 26 26 27 28 28 28 28 29 30 30 30 31 31 31 31 32 32 33 34 37 37 37 38 38 39 39 39Stranica

_______________________________________________________0. Opi dio 5


Broj: 15/2003.

1.1.2.9. Postupanje s otpadom 1.1.2.10. Stanje okolia a) Oneienje voda b) Oneienje zraka c) Oneienje tla d) Optereenje bukom 1.1.2.11. Podruja posebne namjene

40 40 40 41 41 41 41

1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog ureenja ireg podruja i ocjena postojeih prostornih planova1.1.3.1. Prostorni plan Vukovarsko-srijemske upanije a) Stanovnitvo b) Naselja c) Graevinska podruja d) Gospodarstvo e) Drutvene djelatnosti f) Promet g) Energetika h) Vodnogospodarstvo i) Poljoprivredno zemljite 1.1.3.2. Ocjena postojeih prostornih planova

42 42 42 42 43 46 47 48 49 50 51 51

1.1.4. Ocjena stanja, mogunosti i ogranienja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje1.1.4.1. Demografski potencijal 1.1.4.2. Naselja 1.1.4.3. Graevinska podruja 1.1.4.4. Gospodarski potencijal 1.1.4.5. Promet a) Cestovni promet b) Pota i telekomunikacije 1.1.4.6. Energetika a) Plinoopskrba b) Elektroenergetika

52 52 52 52 52 53 53 53 54 54 54Stranica 6

_______________________________________________________0. Opi dio


Broj: 15/2003.

1.1.4.7. Vodnogospodarstvo a) Vodoopskrba b) Odvodnja otpadnih voda c) Ureenje vodotoka d) Melioracijska odvodnja i navodnjavanje

55 55 55 55 55

2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREENJA2.1. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA UPANIJSKOG ZNAAJA 2.1.1. Razvoj gradova i naselja posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava2.1.1.1. Razvoj gradova i naselja posebnih funkcija 2.1.1.2. Razvoj infrastrukturnih funkcija

56 56 56 56 56 58 58 58 58 60 62 62 62 63 63 63 63 63 63 63 64 64 64 64 64Stranica 7

2.1.2. Racionalno koritenje prirodnih izvora 2.1.3. Ouvanje ekoloke stabilnosti i vrijednih dijelova okolia 2.2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA OPINSKOG ZNAAJA 2.2.1. Demografski razvoj 2.2.2. Odabir prostorno razvojne strukture 2.2.3. Razvoj naselja, drutvene, prometne i komunalne infrastrukture2.2.3.1. Naselja 2.2.3.2. Drutvena infrastruktura 2.2.3.3. Prometna infrastruktura a) Cestovni promet b) Potanski promet c) Telekomunikacije 2.2.3.4. Energetska infrastruktura a) Plinoopskrba b) Elektroenergetika 2.2.3.5. Vodnogospodarstvo a) Vodoopskrba b) Odvodnja otpadnih voda c) Ureenje vodotoka i voda d) Melioracijska odvodnja i navodnjavanje

_______________________________________________________0. Opi dio


Broj: 15/2003.

2.2.4. Zatita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih dobaraa) Krajobrazne i prirodne vrijednosti i posebnosti b) Kulturno-povijesne cjeline

64 64 64 67 67 67 68 69

2.3. CILJEVI PROSTORNOG UREENJA NASELJA NA PODRUJU OPINE 2.3.1. Racionalno koritenje i zatita prostora 2.3.2. Utvrivanje graevinskih podruja naselja 2.3.3. Unapreenje ureenja naselja i komunalne infrastrukture

3. PLAN PROSTORNOG UREENJA3.1. PRIKAZ PROSTORNOG RAZVOJA NA PODRUJU OPINE U ODNOSU NA PROSTORNU I GOSPODARSKU STRUKTURU UPANIJE 3.2. ORGANIZACIJA PROSTORA I OSNOVNA NAMJENA I KORITENJE PROSTORA 3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu povrina3.2.1.1. Struktura povrina 3.2.1.2. Graevinska podruja 3.2.1.3. Poljoprivredne povrine 3.2.1.4. umske povrine

69 70 70 70 71 73 74 75 76 76 76 76 77 77 78 81 81 81 81

3.3. NASELJA 3.4. PRIKAZ GOSPODARSKIH I DRUTVENIH DJELATNOSTI 3.4.1. Gospodarske djelatnosti3.4.1.1. Proizvodne i uslune djelatnosti 3.4.1.2. Turizam 3.4.1.3. Eksploatacija mineralnih sirovina

3.4.2. Drutvene djelatnosti 3.5. PORT I REKREACIJA 3.6. KOMUNALNE DJELATNOSTI 3.7. UVJETI KORITENJA, UREENJA I ZATITE PROSTORA 3.7.1. Iskaz povrina za posebno vrijedna i/ili osjetljiva podruja i prostorne cjeline 3.7.2. Zatiena i vrijedna podruja

_______________________________________________________0. Opi dio Stranica 8


Broj: 15/2003.

3.8. RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA 3.8.1. Prometni infrastrukturni sustav3.8.1.1. Cestovni promet 3.8.1.2. eljezniki promet 3.8.1.3. Unutarnji plovni putovi 3.8.1.4. Zrani promet 3.8.1.5. Potanski promet 3.8.1.6. Telekomunikacije i RTV sustav veza

82 82 82 82 83 83 83 84 84 84 85 87 87 88 88 89 89 90 90 90 91 91 91

3.8.2. Energetski sustav3.8.2.1. Cijevni transport plina 3.8.2.2. Elektroenergetika

3.8.3. Vodnogospodarski sustav3.8.3.1. Vodoopskrba 3.8.3.2. Odvodnja otpadnih voda 3.8.3.3. Ureenje vodotoka i voda 3.8.3.4. Melioracijska odvodnja i navodnjavanje

3.9. POSTUPANJE S OTPADOM 3.10. SPRJEAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLI 3.10.1. Mjere zatite voda 3.10.2. Mjere zatite tla 3.10.3. Mjere zatite zraka od oneienja 3.10.4. Mjere zatite od buke 3.11. MJERE ZATITE STANOVNITVA OD RATNIH OPASNOSTI

_______________________________________________________0. Opi dio Stranica 9


Broj: 15/2003.

II ODREDBE ZA PROVOENJE 1. UVJETI ZA ODREIVANJE NAMJENA POVRINA NA PODRUJU OPINE1.1. NAMJENA POVRINA 1.2. PODRUJA POSEBNIH OGRANIENJA U KORITENJU 1.3. UVJETI KORITENJA NA PODRUJIMA S POSEBNIM OGRANIENJIMA U KORITENJU PROSTORA 92 92 94

94 95 95 96 96 97 97 97 100

2. UVJETI ZA UREENJE PROSTORA2.1. GRAEVINE OD VANOSTI ZA DRAVU I UPANIJU 2.2. GRAEVINSKA PODRUJA NASELJA 2.2.1. Namjena graevina u graevinskom podruju naselja 2.2.2. Opi uvjeti gradnje i ureenja prostora2.2.2.1. Graevne estice 2.2.2.2. Nain i uvjeti gradnje graevina 2.2.2.3. Uvjeti ureenja graevnih estica 2.2.2.4. Nain i uvjeti prikljuenja graevne estice odnosno graevine na javnu prometnu povrinu i komunalnu infrastrukturu

100 100 100 101 102 103

2.2.3. Uvjeti gradnje stambenih graevina2.2.3.1. Obiteljske stambene graevine 2.2.3.2. Viestambene graevine

2.2.4. Uvjeti gradnje graevina javnih i drutvenih djelatnosti 2.2.5. Uvjeti gradnje graevina gospodarskih djelatnosti2.2.5.1. Uvjeti gradnje graevina proizvodnih, poslovnih i ugostiteljsko-turistikih djelatnosti (u daljnjem tekstu : graevine PPUT djelatnosti) 2.2.5.2. Uvjeti gradnje poljoprivrednih graevina

103 106 107 108 109

2.2.6. Uvjeti gradnje portsko-rekreacijskih graevina 2.2.7. Uvjeti gradnje pomonih graevina 2.2.8. Uvjeti gradnje komunalnih graevina

_______________________________________________________0. Opi dio Stranica 10


Broj: 15/2003.

2.2.9. Uvjeti gradnje graevina koje se grade na javnim povrinama 2.2.10. Uvjeti gradnje graevina mjeovite namjene 2.2.11. Uvjeti gradnje ostalih graevina 2.2.12. Uvjeti ureenja naselja 2.3. IZGRAENE STRUKTURE VAN NASELJA 2.3.1. Uvjeti gradnje u graevinskim podrujima van naselja stalnog stanovanja 2.3.2. Uvjeti gradnje van graevinskog podruja2.3.2.1. Stambene graevine van graevinskog podruja 2.3.2.2. Gospodarske graevine van graevinskog podruja 2.3.2.3. Rekreacijske graevine van graevinskog podruja 2.3.2.4. Graevine za istraivanje i eksploataciju mineralnih sirovina 2.3.2.5. Pomone graevine van graevinskog podruja 2.3.2.6. Komunalne graevine van graevinskog podruja 2.3.2.7. Prometne i ostale infrastrukturne graevine 2.3.2.8. Ostale graevine van graevinskog podruja

109 109 110 110 110 110 111 112 112 116 116 116 116 116 117 117 117

3. UVJETI SMJETAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI 4. UVJETI SMJETAJA DRUTVENIH DJELATNOSTI 5. UVJETI UTVRIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA5.1. PROMETNI SUSTAV 5.2. TELEKOMUNIKACIJSKA MREA 5.3. ELEKTROENERGETSKA MREA 5.4. PLINOVODI 5.5. VODOOPSKRBA 5.6. ODVODNJA 5.7. VODOTOCI, VODE I MELIORACIJSKA ODVODNJA

118 118 122 122 124 124 125 125 126 126

6. MJERE ZATITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA6.1. KRAJOBRAZNE I PRIRODNE VRIJEDNOSTI

_______________________________________________________0. Opi dio Stranica 11


Broj: 15/2003.

6.2. KULTURNA DOBRA

126 127 128 129 129 129 130 130 130 131 131

7. POSTUPANJE S OTPADOM 8. MJERE SPRJEAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLI 9. MJERE ZATITE OD RATNIH OPASNOSTI I ELEMENTARNIH NEPOGODA9.1. MJERE ZATITE OD RATNIH OPASNOSTI 9.2. MJERE ZATITE OD ELEMENTARNIH NEPOGODA

10. MJERE PROVEDBE PLANA10.1. OBVEZE IZRADE PROSTORNIH PLANOVA 10.2. PRIMJENA POSEBNIH RAZVOJNIH I DRUGIH MJERA 10.3. REKONSTRUKCIJA GRAEVINA IJA JE NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ NAMJENI 10.4. POSTUPANJE S GRAEVINAMA IZGRAENIM SUPROTNO UVJETIMA UTVRENIM U PPUO

_______________________________________________________0. Opi dio Stranica 12


Broj: 15/2003.

KARTOGRAFSKI PRIKAZI1. KORITENJE I NAMJENA POVRINA I PROMET M 1:25000 M 1:25000 M 1:25000 M 1:25000 M 1:25000 M 1:25000 M 1:25000 M 1: 5000

1.A. POTA I TELEKOMUNIKACIJE 2.A. ENERGETSKI SUSTAV CIJEVNI TRANSPORT PLINA I PLINOOPSKRBA 2.B. ENERGETSKI SUSTAV ELEKTROENERGETIKA 2.C. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV 3.A. UVJETI KORITENJA 3.B. PODRUJA PRIMJENE POSEBNIH MJERA UREENJA I ZATITE 4.A. GRAEVINSKO PODRUJE NASELJA BOBOTA 4.B. GRAEVINSKO PODRUJE NASELJA BRADIN I GRAEVINSKO PODRUJE PROIZVODNO-POSLOVNE ZONE BRADIN 4.C. GRAEVINSKO PODRUJE NASELJA ELIJE I GRAEVINSKO PODRUJE GOSPODARSKE ZONE ELIJE 4.D. GRAEVINSKO PODRUJE NASELJA LUDVINCI 4.E. GRAEVINSKO PODRUJE NASELJA PAETIN I GRAEVINSKO PODRUJE GOSPODARSKE ZONE PAETIN 4.F. GRAEVINSKO PODRUJE NASELJA TRPINJA I GRAEVINSKO PODRUJE GOSPODARSKE ZONE TRPINJA1 I TRPINJA2 4.G. GRAEVINSKO PODRUJE NASELJA VERA I GRAEVINSKO PODRUJE GOSPODARSKE ZONE VERA 4.H. GRAEVINSKO PODRUJE GOSPODARSKE ZONE BOBOTA

M 1: 5000 M 1: 5000 M 1: 5000 M 1: 5000

M 1: 5000 M 1: 5000 M 1: 5000

_______________________________________________________0. Opi dio Stranica 13


Broj: 15/2003.

_______________________________________________________0. Opi dio Stranica 14


Broj: 15/2003.

_______________________________________________________0. Opi dio Stranica 15


Broj: 15/2003.

_______________________________________________________0. Opi dio Stranica 16


Broj: 15/2003.

_______________________________________________________0. Opi dio Stranica 17


Broj: 15/2003.

_______________________________________________________0. Opi dio Stranica 18


____

Broj: 15/2003.

________________________________________________________0. Opi dio Stranica 19


____

Broj: 15/2003.

________________________________________________________0. Opi dio Stranica 20


____

Broj: 15/2003.

________________________________________________________0. Opi dio Stranica 21


____

Broj: 15/2003.

SUGLASNOSTI I MILJENJA PROPISANE ZAKONOM Miljenje upanijskog zavoda za prostorno ureenje Vukovarsko srijemske upanije Suglasnost Ureda dravne uprave u Vukovarsko-srijemskoj upanijiSluba za prostorno ureenje, zatitu okolia, graditeljstvo i imovinsko pravne poslove-Odsjek za prostorno ureenje i imovinsko pravne poslove, Vukovar Miljenje Ministarstva kulture, Uprava za zatitu prirode Prethodna suglasnost Ministarstva kulture-Uprava za zatitu kulturne batine-Konzervatorski odjel u Osijeku Suglasnost Ministarstva obrane-Uprava za materijalne resurse-Sluba za nekretnine, graditeljstvo i zatitu okolia Prethodno miljenje Ministarstva poljoprivrede, umarstva i vodnoga gospodarstva-Uprava umarstva Miljenje Ministarstva poljoprivrede, umarstva i vodnoga gospodarstva, primljeno 20.11.2007. godine (zahtjev Opine za miljenje upuen je Ministarstvu 23.07.2007., a Plan je donesen 28.09.2007.-68 dana nakon upuivanja zahtjeva)

________________________________________________________0. Opi dio Stranica 22


____

Broj: 15/2003.

________________________________________________________0. Opi dio Stranica 23


____

Broj: 15/2003.

________________________________________________________0. Opi dio Stranica 24


____

Broj: 15/2003.

________________________________________________________0. Opi dio Stranica 25


____

Broj: 15/2003.

________________________________________________________0. Opi dio Stranica 26


____

Broj: 15/2003.

________________________________________________________0. Opi dio Stranica 27


____

Broj: 15/2003.

________________________________________________________0. Opi dio Stranica 28


____

Broj: 15/2003.

________________________________________________________0. Opi dio Stranica 29


____

Broj: 15/2003.

________________________________________________________0. Opi dio Stranica 30


Broj: 15/2003.

I OBRAZLOENJE1. POLAZITA1.1. POLOAJ, ZNAAJ I POSEBNOSTI PODRUJA OPINE U ODNOSU NA PROSTOR I SUSTAVE UPANIJE I DRAVE 1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru1.1.1.1. Geografski i geoprometni poloaj

Podruje Opine Trpinja pripada istonom dijelu Republike Hrvatske, odnosno jugoistonom dijelu geografske cjeline Istone Hrvatske kao najistonijoj geografskoj cjelini RH. Prostor Opine Trpinja dio je prostora Vukovarsko-srijemske upanije, koji zauzima jugoistoni dio ireg geografskog prostora Istone Hrvatske, odnosno RH. U okviru prostora Vukovarsko-srijemske upanije, Opina Trpinja dio je sjevernog dijela upanije. Opina Trpinja svojim sjevernim dijelom je okruena prostorom Osjeko-baranjske upanije, odnosno opinom Erudt na sjeveroistoku, Gradom Osijekom na sjeverozapadu, opinom odolovci na zapadu. Ostalim teritorijem Opina Trpinja okruena je prostorom Vukovarskosrijemske upanije i to opinama: Tordinci na jugozapadu, opinom Nutar na jugu, opinom Bogdanovci na jugoistoku, Gradom Vukovarom na jugoistoku i opinom Borovo na istoku. Opina Trpinja svojim teritorijem zauzima udio od 4,91% prostora upanije.1.1.1.2. Povrina, stanovnitvo, naseljenost

Opina ukupno zauzima povrinu od 122,62 km2 to je 5,02% ukupne povrine Vukovarskosrijemske upanije (povrina Opine oitana je s Preglednog kartografskog prikaza list Vinkovci mj. 1:100000 iz Slubene evidencije prostornih jedinica dobivenog iz Dravne geodetske uprave). To je podatak koji e se koristiti u daljnjem dijelu plana budui se u raznim izvorima nalazi razliit podatak o povrini opine; npr. u PPVS navedena je povrina 120,07km2 .Stanovnitvo

Prema posljednjem popisu stanovnitva iz 2001. godine, na podruju Opine je ivjelo 6.466 stanovnika, to je inilo 3,1% stanovnitva Vukovarsko-srijemske upanije. Tablica br. 1. KRETANJE STANOVNITVA OPINE I UPANIJEPodruje Broj stanovnika po popisnim godinama 1981. 1991. 2001. Indeksi 1991/1981. 103,1 86,2 2001/1991. 88,6 84,3 -

Vukovarsko-srijemska upanija 224.111 231.187 204.768 Opina Trpinja 8.899 7.672 6.466 Udio Opine, % 4,0 3,3 3,1 Izvor podataka: Popis stanovnitva 1981., 1991. i 2001. god.I. OBRAZLOENJE-1. Polazita

___________________________________________________________1


Broj: 15/2003.

U promatranom razdoblju stanovnitvo Opine se konstantno smanjivalo, dok se na podruju upanije smanjilo u razdoblju 1991.-2001. godine. Smanjenje stanovnitva Opine je u razdoblju 1991.-2001. godine bilo znaajno i po sastavnicama kretanja, imalo je obiljeje E4 Izumiranje. Tablica br. 2. SASTAVNICE KRETANJA STANOVNITVABroj stanovnika 1991. g. 7.672 Prirodni prirataj 1991.2000. g. -105 Broj stanovnika 1991.g.+prirodni prirataj 7.567 Broj stanovnika 2001. g. 6.466 Razlika po popisnim godinama 1991.2000. g. -1.206

Migracijski saldo -1.101

Tip kretanja E4 Izumiranje

Izvor podataka: Dravni zavod za statistiku

Iz tablice je vidljivo da se stanovnitvo smanjilo prirodnim odumiranjem i odseljavanjem. Stanovnitvo Opine je 2001. godine ivjelo rasporeeno u 7 naselja. Tablica br. 3. KRETANJE STANOVNITVA PO NASELJIMABroj stanovnika po popisnim godinama 1981. g. 1991. g. 2001. g. 1. Bobota 1.929 1.881 1.651 2. Bradin 2.100 1.887 1.514 3. elije 124 164 155 4. Ludvinci 159 157 133 5. Paetin 922 851 668 6. Trpinja 2.242 2.171 1.837 7. Vera 600 561 508 UKUPNO Opina: 8.899 7.672 6.466 Izvor podataka: Popis stanovnitva 1981., 1991. i 2001. god. Red. broj Naselje Indeksi 1991/1981. 97,5 89,8 132,2 98,7 92,3 96,8 93,5 86,2 2001/1991. 87,8 80,2 94,5 84,7 78,5 84,6 90,5 84,3

Sva naselja Opine, osim elija su u promatranom razdoblju imala obiljeje depopulacije. Dinamika smanjenja stanovnitva bila je intenzivnija u razdoblju 1991.-2001. godine. Smanjenje stanovnitva bio je i odraz slabe vitalnosti. Dobna struktura stanovnitva je vrlo nepovoljna.

___________________________________________________________I. OBRAZLOENJE-1. Polazita 2


Broj: 15/2003.

Tablica br. 4. DOBNA OBILJEJA STANOVNITVA 2001. GOD.Udio Udio starih mladih Naselje 60 i vie (0-19. g.) % % 1. Bobota 23,1 23,5 2. Bradin 22,4 22,8 3. elije 29,7 17,4 4. Ludvinci 21,0 24,8 5. Paetin 20,2 32,6 6. Trpinja 19,8 24,1 7. Vera 20,7 26,0 UKUPNO: 21,6 24,5 Izvor podataka: Popis stanovnitva 2001. god. Red. broj Indeks starosti 101,8 101,5 58,7 117,8 161,5 122,0 125,7 113,4

Dobni tip Izrazito duboka starost Izrazito duboka starost Starost Izrazito duboka starost Izrazito duboka starost Izrazito duboka starost Izrazito duboka starost Izrazito duboka starost

Osim u elijama, stanovnitvo svih ostalih naselja se 2001. godine nalazilo u izrazito dubokoj starosti. Najnepovoljniju starosnu strukturu imalo je naselje Paetin. Prosjena starost stanovnitva Opine je 2001. godine iznosila 41,1 godinu, to je vie od prosjeka upanije (37,8 godina). Stanovnitvo Opine je 2001. godine ivjelo u 2.147 kuanstava prosjene veliine 3,0 lana. Tablica br. 5. KRETANJE I PROSJENE VELIINE KUANSTAVA PO NASELJIMARed. broj Naselja Broj kuanstava po popisnim godinama 1981. 1991. 2001. 563 539 530 583 609 522 36 42 44 43 48 43 280 278 238 643 656 607 195 189 163 2.343 2.361 2.147 Indeksi 1991/81. 95,7 104,4 116,6 111,6 99,3 102,0 96,9 100,7 2001/91. 98,3 85,7 104,7 89,6 85,6 92,5 86,2 90,9 Prosjene veliine lanova 1981. 1991. 2001. 3,4 3,4 3,1 3,6 3,1 2,9 3,4 3,9 3,5 3,7 3,2 3,1 3,3 3,0 2,8 3,5 3,3 3,0 3,0 2,9 3,1 3,8 3,2 3,0

1. Bobota 2. Bradin 3. elije 4. Ludvinci 5. Paetin 6. Trpinja 7. Vera UKUPNO Opina:

Izvor podataka Popis stanovnitva 1981., 1991. i 2001. god.

I kod kuanstava je prisutno smanjivanje i broja i prosjene veliine to je vezano za smanjenje i starenje stanovnitva.



Broj: 15/2003.

Naseljenost

Prosjena gustoa naseljenosti Opine Trpinja prema broju stanovnika 2001. godine iznosila je 52,7 stan/km, to je manje od prosjene naseljenosti upanije (83,6 stan/km). Prosjene gustoe naseljenosti po statistikim podrujima naselja prikazane su u sljedeoj tablici: Tablica br. 6. PROSJENE GUSTOE NASELJENOSTI STATISTIKIH PODRUJA NASELJA 2001. GODINE Red. broj 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Statistiko podruje naselja Bobota Bradin elije Ludvinci Paetin Trpinja Vera Broj stanovnika po popisu 2001. god. 1.651 1.514 155 133 668 1.837 508 Povrina statistikog podruja naselja km 34,40 14,11 5,10 4,43 18,11 29,99 16,46 Prosjena gustoa naseljenosti stan/km) 48,0 107,3 30,4 30,0 36,9 61,2 30,8

Izvor podataka: Popis stanovnitva 2001. god. Dravna geodetska uprava: Slubena evidencija prostornih jedinica



Broj: 15/2003.

PRIKAZ BR. 1.

1.1.1.3. Naselja i graevinska podruja a) Naselja

U Opini Trpinja danas se nalazi sedam samostalna naselja: Bobota, Bradin, elije, Ludvinci, Paetin, Trpinja i Vera. Sjedite Opine je u naselju Trpinja. Prostornim planom Vukovarsko-srijemske upanije utvren je sustav sredinjih naselja kojim su naselja u Opini svrstana u tri kategorije: - podruno i lokalno (malo razvojno) sredite Bobota, Bradin i Trpinja - manje lokalno (poticajno razvojno) sredite Paetin i Vera - ostala naselja elije i Ludvinci



Broj: 15/2003.

b) Graevinska podruja

Tablica br. 7. UKUPNA POVRINA NASELJA I POVRINA NASELJA UNUTAR GRANICA GRAEVINSKOG PODRUJAPOVRINA NASELJA UNUTAR GRANICA GRAEVINSKOG PODRUJA NASELJE POVRINA NASELJA* (ha) IZGRAENI DIO UKUPNO (ha) POVRINA (ha) BOBOTA BRADIN ELIJE LUDVINCI PAETIN TRPINJA VERA UKUPNO 3440 1411 510 443 1812 3000 1646 12262 235,58 161,59 29,07 21,49 143,78 281,87 88,48 961,86 159,71 107,62 7,88 11,77 75,48 150,50 49,21 562,17 % 67,79 66,60 27,11 54,77 52,50 53,39 55,62 58,45 POVRINA (ha) 75,87 53,97 21,19 9,72 68,30 131,37 39,27 399,69 % 32,21 33,40 72,89 45,23 47,50 46,61 44,38 41,55 0,23 NEIZGRAENI DIOPOVRINA IZGRAENOG DIJELA NASELJA IZVAN GRANICA GRAEVINSKOG PODRUJA NASELJA (ha)

0,23

Izvor podataka:

Zavod za prostorno planiranje d.d. Osijek *Pregledni kartografski prikaz slubene evidencije prostornih jedinica, Dravna geodetska uprava

Ukupna povrina svih graevinskih podruja u Opini je 961,86ha, a to je 7,84% ukupne povrine Opine. U tablici su prikazane povrine naselja i njihovih graevinskih podruja s povrinama i postotcima izgraenih i neizgraenih dijelova. Vidljivo je da su vrlo veliki postotci graevinskog podruja neizgraeni.1.1.1.4. Osnovne kategorije koritenja prostora

Ukupne poljoprivredne povrine na podruju Opine Trpinja iznose 11.168,87ha, to ini 87,24% ukupne povrine Opine, a to je znatno vie od upanijskog prosjeka, koji iznosi 61,8%. Obradive povrine na podruju Opine iznose 10.170,12ha, to ini 79,44% povrine, a to je vie u odnosu na upanijski prosjek, koji iznosi 59,7%. Obradive povrine ine 91,06% ukupnih poljoprivrednih povrina. U strukturi obradivih poljoprivrednih povrina oranice ine 98,34%, vonjaci 1,05%, vinogradi 0,43% i livade 0,18%.



Broj: 15/2003.

U ukupnim poljoprivrednim povrinama zastupljeni su i panjaci s ukupno 488,56 ha, to ini 4,37% ukupnih poljoprivrednih povrina. U strukturi zemljita, meu ostale povrine ubrajaju se ume, koje prema podacima Katastra zauzimaju 669,94 ha, to je 5,23% teritorija Opine. Sve do sada navedene kategorije zemljita pripadaju u plodna tla. Neplodno tlo zauzima 963,52 ha, to iznosi 7,53% ukupnog teritorija Opine. Povrina ukupnih graevinskih podruja iznosi 961,86ha i zauzima 7,84% povrine Opine. Graevinsko zemljite nije katastarska kategorija i u njemu se nalazi osim neplodnog i poljoprivredno zemljite.a) Reljef 1.1.1.5. Prirodna obiljeja

Prostor Opine Trpinja dio je ireg prostora koji geomorfoloki pripada podruju Istonohrvatske nizine, koji je dio makromorfoloke regije Panonske nizine (A. Bognar),1 u okviru koje se izdvajaju mezo i mikromorfoloke cjeline. U reljefu ireg prostora izdvajaju se tri osnovna reljefna tipa: nizinski, zaravanski i brdski. U morfolokom smislu nizine su fluvijalnog i fluvijalno-movarnog nastanka, dok je zaravanski reljef rezultat djelovanja eolskih i sufozijskih procesa. U morfostrukturnom pogledu nizine pripadaju akumulacijsko-tektonskom reljefu, dok lesne zaravni pripadaju tipu akumulacijsko-denudacijskog reljefa. Opina Trpinja je na prostoru koji je u osnovi nizinskog tipa, a u okruenju lesnih platoa (na sjeveroistoku Erdutskog brda, akovakog ravnjaka na jugozapadu i Vukovarsko lesnog platoa na jugoistoku). U takvom okruenju razvio se nizinski reljef koji pripada nizinskom podruju rijeke Drave, koje se prostire dalje na sjeverozapad, te nizinskom podruju rijeke Vuke, koje je uz rijeku Vuku formiralo usku aluvijalnu ravan. Terasa Drave je takoer nastala kao naplavna ravan u vrijeme pleistocena u kojoj su zapadnije rjeice Karaica i Vuica formirale u njoj svoje uske aluvijalne ravni, a na jugu je omeuje aluvijalna ravan Vuke, prema kojoj je cijela terasa blago nagnuta. Aluvijalna ravan Vuke je tipina aluvijalna ravan, gdje je zbog slabe dinamike reljefa i prijenosna mo rijeke slaba, te u takvoj nizini prevladavaju muljevite gline s finijim sastojinama pijeska i pretaloenog prapora. U izgradnji nizine znaajnu ulogu su odigrala tektonska gibanja, a to se ogleda u osnovnim osobinama pruanja reljefa, odnosno mozainoj reljefnoj strukturi, kao i koncentraciji tekuica u movarnim zavalama. Kako je prostor Opine ispunjen aluvijalnim nanosima Drave, Vuke i njegovim pritokama, to se u takvom nizinskom prostoru i prosjene nadmorske visine naselja kreu od 86-90 m.

1

Vukovar-Vjekovni hrvatski grad na Dunavu, Zagreb, 1994.7

___________________________________________________________I. OBRAZLOENJE-1. Polazita


Broj: 15/2003.

Tablica br. 9. PROSJENE NADMORSKE VISINE NASELJA NA PODRUJU OPINE TRPINJA Red. broj 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.b) Klima

Naselje Bobota Bradin elije Ludvinci Paetin Trpinja Vera

Prosjena nadmorska visina (m) 88 90 88 88 87 87 86

Izvor podataka: M. Koreni-Naselja i stanovnitvo SRH 1851.-1971. god., Zagreb, 1979.

Klimatske osobine prostora Opine Trpinja dio su klimatskih osobina ireg prostora, odnosno pripadnosti prostora tipinoj panonskoj ravnici, koji ima odlike umjereno kontinentalne klime. Ovu klimu odlikuje homogenost klimatskih prilika, to je posljedica male reljefne energije prostora. Klima ovog podruja oznaava se prema Kppenovoj klasifikaciji klimatskom formulom Cfwbx, to je oznaka za umjereno toplu kinu klimu, kakva vlada u velikom dijelu umjerenih irina2. Osnovne karakteristike ovog tipa klime su srednje mjesene temperature vie od 10C, tijekom vie od etiri mjeseca godinje, srednje temperature najtoplijeg mjeseca ispod 22C, te srednje temperature najhladnijeg mjeseca izmeu -3C i +18C. Obiljeje ove klime je nepostojanje izrazito suhih mjeseci, oborina je vie u toplom dijelu godine, a prosjene godinje koliine se kreu od 700 do 800 mm. Od vjetrova najei su slabi vjetrovi i tiine, dok su smjerovi vjetrova vrlo promjenjivi. Za ilustraciju klimatskih osobina prostora Opine Trpinja koriteni su raspoloivi podaci najbliih meteorolokih postaja: Osijek, koja je sjeverozapadno od prostora Opine, te Vukovar, jugoistono od podruja Opine, ali u razliitim vremenskim razdobljima. Prosjena godinja temperature zraka kree se od 11,0C (Osijek 1978.-1998.), do 11,7C (Vukovar 1957.-1963.). Srednje mjesene temperature zraka su u porastu do srpnja i kolovoza, kada dostiu maksimum (21,4C-Osijek i 22C-Vukovar), a zatim opadaju da bi zabiljeile minimum temperature u sijenju (-0,4C-Osijek; -1,3C-Vukovar). Ovakav raspored temperature zraka ukazuje na postojanje jednog para ekstrema u godinjem hodu temperature zraka (jedan maksimum i jedan minimum). Apsolutni maksimum temperature zraka zabiljeen u Osijeku iznosio je 38,6C, a apsolutni minimum zabiljeen je takoer u razdoblju od 1959.- do 1978. godine, iznosio je -25,4C.2

Republiki hidrometeoroloki zavod SRH-Prikaz opih klimatskih karakteristika podruja Zajednice opina Osijek, Zagreb, 1980.8



Broj: 15/2003.

Apsolutni minimum temperature u Vukovaru zabiljeen je 1963. godine (-28,3C), dok je apsolutni maksimum zabiljeen 1957. godine (39,8C), u promatranom razdoblju od 1957.1963. godine. Tablica br. 10. SREDNJE MJESENE I GODINJE TEMPERATURE ZRAKA MJESECI I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God.Izvor podataka:

(1

TEMPERATURA ZRAKA C OSIJEK 1978.-1998.(1 VUKOVAR 1957.-1964.(2 -0,4 -1,3 1,2 2,1 6,3 6,2 11,1 12,4 16,5 16,5 19,7 20,5 21,4 21,9 20,9 22,0 16,7 17,5 11,3 12,6 4,8 7,9 1,4 1,8 11,0 11,7

Dravni hidrometeoroloki zavod-Odreeni meteoroloki podaci postaje Osijek, Zagreb, 2002. (2 Klimatski podaci SRH, Hidrometeoroloki zavod SRH, Zagreb, 1971.

Prosjena godinja koliina oborine kree se na ovom prostoru od 630-653 mm oborine (631 mm u Vukovaru i 653,9 mm u Osijeku), a to ukazuje na sunost ovog podruja u odnosu na okolna kontinentalna podruja, gdje prosjena godinja koliina oborina iznosi od 700-800 mm. U godinjem hodu oborine izdvajaju se dva para ekstrema. Glavni maksimum se javlja poetkom ljeta (najee u IV. mjesecu), a sporedni krajem jeseni, u XI. mjesecu. Glavni minimum oborine je sredinom jeseni u X. mjesecu, a sporedni krajem zime ili poetkom proljea u II. i III. mjesecu. Pojava dvostrukog para ekstrema ukazuje na utjecaj maritimnog reima oborina i njegovo duboko prodiranje u kontinent. Takoer je izraena i vrlo velika varijabilnost oborinskog reima. Glavni maksimum oborine zabiljeen je u Osijeku u lipnju, sa 79,9 mm, a sporedni u studenom, sa 57,1 mm oborine, dok je u Vukovaru glavni maksimum u lipnju imao 64 mm, a sporedni u prosincu, 64 mm oborine. Minimumi oborina zabiljeeni su u jesen i to: glavni minimum u listopadu 51,6 mm i sporedni u veljai 36,5 mm, za meteoroloku postaju Osijek, dok su za podruje meteoroloke postaje Vukovar, glavni minimum, zabiljeen u listopadu sa 33 mm, a sporedni u veljai sa 43 mm oborine.



Broj: 15/2003.

Tablica br. 11. SREDNJE MJESENE I GODINJE KOLIINE OBORINA MJESECI I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God.Izvor podataka:

(1

KOLIINE OBORINE (mm) OSIJEK 1978.-1998.(1 VUKOVAR 1957.-1964.(2 46,2 54 36,5 43 45,0 47 52,2 58 61,2 64 79,9 64 54,6 56 60,5 53 56,1 36 51,6 33 57,1 58 52,9 64 653,9 631

Dravni hidrometeoroloki zavod-Odreeni meteoroloki podaci postaje Osijek, Zagreb, 2002. (2 Klimatski podaci SRH, Hidrometeoroloki zavod SRH, Zagreb, 1971.

U vegetacijskom razdoblju je, uglavnom, optimalna koliina oborina. Meutim, esta su odstupanja u reimu oborina, to se negativno odraava na ratarske kulture. Oborine u obliku snijega se javljaju u prosjeku oko 26 dana godinje, iako su odstupanja od tog prosjeka vrlo esta. Nizinski karakter podruja i njegova otvorenost prema sjeveru, uvjetovao je najuestalije vjetrove iz sjevernog kvadranta. Prema godinjoj rui vjetra za podruje Osijeka u razdoblju od 1978.-1998., najuestaliji su vjetrovi iz jugoistonog smjera, a zatim slijede strujanja iz pravca zapada, sjevera, sjeverozapada, istoka, sjeveroistoka, juga i jugozapada. Prema podacima o estini i smjeru vjetra za meteoroloku postaju Vukovar u razdoblju od 1957.-1963. godine, najuestaliji su vjetrovi iz sjeverozapadnog smjera, a zatim slijede strujanja iz zapadnog, sjeveroistonog, jugozapadnog i istonog smjera, dok tiine prevladavaju u ljetnim mjesecima.


10


Broj: 15/2003.

PRIKAZ BR. 2.


11


Broj: 15/2003.

c) Hidroloka i hidrogeoloka obiljeja

Podruje Opine Trpinja prema teritorijalnim osnovama za upravljanje vodama-ustrojstvu vodnoga gospodarstva, pripada vodnom podruju sliva Drave i Dunava, a prema Odluci Vlade Republike Hrvatske (NN 98/98) u cijelosti se nalazi na Slivnom podruju "Vuka". Opina teritorijalno obuhvaa sljedea naselja: Bobota, Bradin, elije, Ludvinci, Paetin, Trpinja i Vera. Rijeka Vuka prolazi podrujem Vukovarsko-srijemske upanije u duini od 37,198 km (od km 0+000 do 37+198) i dijelom ini junu granicu Opine Trpinja. Rijeka Vuka ukupne povrine sliva 1123,52 km2 izvire u blizini naselja Pauje (Opina Levanjska Varo u Osjeko-baranjskoj upaniji) na obroncima planine Krndija, a ulijeva se u rijeku Dunav u sreditu Vukovara u km 1333+055. Vuka tee u smjeru zapada prema istoku prolazei od izvora najprije prirodnom dolinom u brdovitom terenu s izrazitim uzdunim padovima, a nizvodno od desnog pritoka GorjanPunitovci (podruje Opina Punitovci i Gorjani u Osjeko-baranjskoj upaniji) pa do ua u Dunav postaje izrazito ravniarski vodotok sa brojnim meandrima od kojih su neki presjeeni prokopima. Brojnim analizama vodnog reima rijeke Vuke i rijeke Dunav dokazano je da su pojave velikih voda Vuke i Dunava potpuno nezavisne veliine. Velike vode Dunava najee se javljaju u travnju, svibnju i lipnju kao posljedica topljenja snijega u Alpama. Pojava velikih voda Dunava takoer je vezana i uz intenzivne i dugotrajne kie u gornjem dijelu sliva. Velike vode Vuke formiraju se pojavom veih oborina tijekom oujka i travnja, a i ujesen. Za hidrogeoloke uvjete podruja karakteristino je da ove nizinske predjele izgrauju debele kvartarne naslage koje su zavrni in taloenja u geotektonskoj depresiji nazvanoj dravska depresija. Od njih se na povrini pojavljuju samo one najmlae, holocenske i gornjopleistocenske naslage u obliku fluvijalnoga, barskoga i eolskoga facijesa. Istraivanje dubinske grae kvartanih naslaga potaknuto je istraivanjima podzemnih voda za potrebe vodoopskrbe, kao to su istraivanja dubljih neogenskih naslaga u dravskoj depresiji potaknuta istraivanjima ugljikovodika. Ukupna debljina neogenskih i kvartarnih naslaga dosee do 1000 m (Hernitz, 1980). Ovaj kompleks naslaga imon (1973) ralanjuje i definira 5 litostratigrafskih jedinica u rangu formacije, od kojih najmlaa, Vuka formacija, obuhvaa naslage kvartara i gornjega pliocena, a dosee od povrine terena do repernog sloja "A" u dubini. Unutar naslaga Vuka formacije u dravskoj i slavonsko-srijemskoj potolini, te Lonja formacije u Savskoj depresiji (Urumovi i dr. 1976) uoavaju dva kontrasna dijela u inae opoj izmjeni sitno i krupno klastinih sedimenata. Granicu meu njima oznaavaju uvjetnim markerom Q'. Kao znaajke gornjega dijela naslaga istiu nekonsolidiranost materijala, relativno visoki udjel propusnih gruboklastinih slojeva i sadraj slatkih voda. Unutar ovog dijela naslaga mogue je zahvatiti znaajne koliine podzemnih voda za lokalnu i regionalnu vodoopskrbu. Ispod markera Q' stupanj konsolidacije je vei, udjel propusnih, gruboklastinih slojeva je smanjen i znatne su razlike u mineralizaciji slojnih voda kako po vertikali tako i horizontali, a mineralizacija vode je openito poviena u odnosu na gornji dio jedinice. Naslage iznad markera Q' Urumovi i dr. (1978) pripisuju srednjem i gornjem pleistocenu, te holocenu, a one ispod donjem pleistocenu i pliopleistocenu.


12


Broj: 15/2003.

Osnovna je znaajka grae kvartarnih naslaga alternacija slojeva gruboklastinih i sitnoklastinih taloina. Gruboklastini materijali su preteno predstavljeni jednolinim pijescima srednjeg do sitnoga zrna. To su preteno zrnca kvarca udjel kojega dosee do 85%. U sitnozrnastim pijescima znaajan je udjel tinjaca, ponekad do te mjere da svojim bljeskanjem u buotinskoj jezgri daju privid krupnijega zrna od stvarnoga. U mineralnom sastavu pijesaka takoer se pojavljuju odlomci karbonatnih stijena, feldspati, amfiboli, epidot i granati, prema kojima se zakljuuje da su izvorine stijene dominantno bili masivi Alpa, a u podreenoj mjeri slavonskih planina (Kuan, 1914, Muti, 1989). Sitnoklastini materijali predstavljeni su prahom, pjeskovitim prahom, te prainastim do masnim glinama. Boje su sive, sivoplave do zelenkaste. U njima se esto pojavljuju konkrecije kao fragmenti otrobridni do slabo zaobljeni obino svjetlosive do zelenkaste i bjeliaste, vapnene boje. Za razliku od slojeva praha i gline koji su vlani, nakupine konkrecija unutar glina su obino suhe, pa na elektrokarotanim dijagramima ponekad pokazuju kontrastan otklon. U mineralnom sastavu prainastih materijala redovito prevladavaju zrna kvarca, a neto su podreeni tinjasti minerali, zatim dolaze feldspati. U pojedinim dijelovima pojavljuje se znaajan sadraj kalcita, naroito u esticama iznad 0.06 mm, a meu sitnijim montmorilonit dosee do 10 %. Alternacije fino i grubo klastinih naslaga pojavljuju se na dvije razine mjerila. U teksturnom smislu zapaa se tanka, gotovo milimetarska, izmjena slojeva praha i pijeska, ponegdje kao laminacijska i kosa slojevitost. Ovakve pojave se zapaaju u nekim od slojeva u kojima prevladava sitnozrnasti pijesak ili prah. U debljim slojevima pijeska karakteristino je da pojedini ciklusi taloenja zapoinju s neto krupnijim pijeskom u kojemu prevladavaju zrna vea od 0.2 mm. U kasnijem taloenju karakteristino je sve manje prosjeno zrno, pa granulometrijski parametri ilustriraju cikluse taloenja kod gotovo svakoga sloja vee debljine. Zanimljivo je, da u ukupnom profilu snimljenih kvartarnih naslaga, slabije su izraene razlike u granulometrijskom sastavu pojedinih slojeva pijeska kroz istu buotinu, a izrazitije se uoavaju razlike kao posljedica njihovoga poloaja u prostoru. Kao da se odravao stabilan sustav taloenja, a da je debljina, pa i nazonost pojedinih slojeva uvjetovana karakterom i intenzitetom vertikalnih pokreta. Zanimljivo je da se u krupnoklastinim slojevima na podruju crpilita Ceri do dubine od oko 80 m pojavljuje znaajan udjel srenjonjozrnastih pijesaka, dok u dubljim dijelovima prevladava sitnozrnasti pijesak. Prvi pokuaji korelacije pojedinih slojeva u kvartarnim naslagama povezani su s istraivanjima podzemnih voda poetkom ovoga stoljea (Anon. 1909). Nainjeni su brojni litoloki profili u irem podruju juno od Osijeka i zahvaa cijelu dravsku terasu izmeu korita Drave i Vuke depresije. Rezultati nisu objavljeni, ali iz tih istraivanja proiziao je prikaz mineralnoga sastava pijeska kod Osijeka (Kuan, 1914). Ustvrivanje repernih horizonata u kvartarnim naslagama i kasnije su prvenstveno povezana s istraivanjem podzemnih voda. Pri tome su kod istraivanja na lokalnom planu postizane dobre korelacije pojedinih slojeva, ali su oni obino bivali neprepoznatljivi na regionalnom planu. Prvi regionalni marker kojega je bilo mogue pratiti u svim depresijama Panonskog dijela sjeverne Hrvatske je uvjetni reper Q' (Urumovi et al. 1976). Pri tome je karakteristino da se ovaj horizont ne pojavljuje kao jedinstveni sloj nego kao horizont na kojemu se zapaa kontrast u litolokome razvitku kvartarnih naslaga iznad i ispod njega. U tom smislu registriran je kasnije na brojnim lokalitetima i podrujima (Batui & Urbiha 1979, Hernitz 1980, Veli, et al. 1985, Prelogovi et Veli 1992). Da se vjerojatno ne radi o


13


Broj: 15/2003.

kronostratigrafski jedinstvenom nivou navjeuju Urumovi et al. 1978. pretpostavljajui da bi marker Q' u rubnim predjelima Slavonsko srijemske potoline mogao zalijegati i ispod gruboklastnoga razvitka donjopleistocenskih naslaga. injenica da iznad repera Q' nastupa slijed naslaga u kojima regionalno dominiraju gruboklastine taloine navodi na zakljuak da su oni posljedica regionalnih promjena u kvaliteti taloenoga materijala uzrokovanog promjenom paleoklimatskih uvjeta. Daljnju razradbu kvartarnih naslaga bilo je mogue provesti zahvaljujui kartiranju veeg broja strukturnih buotina do 200 m dubine smjetenih izmeu Vukovara, Bobote i Dalja. Pri tome je posebno vano da su sve te buotine buene s jezgrovanjem, na njima je snimljena konvencionalna karotaa, a iz uzoraka pijeska nainjena je granulometrijska analiza. Zapaena je relativno jednostavna korelacija pojedinih slojeva samo izmeu onih buotina koje nisu bitno mijenjale svoj relativni poloaj u sedimentacijskom prostoru. U takvim se sluajevima istie slinost litolokoga razvitka, te korelativnost pojedinih slojeva i njihove elektrokarotane snimke. Razlike su samo u debljini pojedinih slojeva i mjestiminoj pojavi lea, odnosno slojeva manje ili vie ogranienog protezanja. U pojedinim predjelima zapaa se ipak izrazita reduciranost slojeva pijeska iako je ukupna debljina naslaga ostajala ista. Kao da su ti predjeli bivali due vrijeme izvan domaaja ili u ogranienom domaaju gruboklastinih taloina. U cjelini kvartarnih naslaga iznad markera Q' pojavljuje se jo jedan kontrast u litolokom razvitku slian onome na razini Q'. Iznad njega sijede najgrublje taloine u cijeloj regiji istonoga dijela Dravske potoline (Urumovi, 1982). Neposredno iznad ovoga markera zapaaju se pojedinane sitne valutice ljunka na veem dijelu podruja. Stjee se dojam da ove naslage predstavljaju posljedicu snane transgesije irokih razmjera kada u Baranji, u inundacijskom dijelu Podunavlja, dolazi do taloenja naslaga ljunka debelih do 50 m. Na ovom su nivou u podruju zrakoplovne luke Klisa na 60 m dubine, u sloju pijeska, nabueni oblutci gnajs-granitnih stijena promjera do 120 mm. Dimenzije valutica su jamano izuzetne za ove predjele, no pojava sitnih valutica ljunka registrirana je i na brojnim drugim buotinama, a i elektrokarotana korelacija potvruje regionalni karakter pojave koja je rezultirala s taloenjem najgrubljih taloina ovih predjela. Openito se moe zakljuiti da su kvartame naslage u cjelini vrlo heterogene, ali je uoljiva njihova pripadnost istom sedimentacijskom ciklusu. Zbog toga je oteana korelacije izmeu nekih od buotina, poglavito ako nisu provedena detaljna snimanja jezgre i karotae. Obnavljanje podzemnih voda u ovim predjelima je pod dominantnim utjecajem vertikalnih faktora bilance. Povrinski tokovi ovdje predstavljaju, naime, najniu piezometarsku razinu i prema tome trasiraju mjesta pranjenja podzemnih voda u prirodnim uvjetima. Vrijednost poniranja padalina istraivana je u ovim i susjednim podrujima u vie navrata. Prema ranijim analizama, iznos prosjene godinje infiltracije padalina kree se oko 14 do 16% visine godinjih padalina. Obnavljanje podzemnih voda u dubljim vodonosnim slojevima odvija se procjeivanjem kroz polupropusne meuslojeve iz vodonosnika s viom, prema vodonosniku s niom piezometarskom razinom. Pranjenje vodonosnog sustava uvjetovano je evapotranspiracijom, drenaom du povrinske hidrografske mree i eksploatacijom. Obnavljanje zahvaenoga vodonosnog sustava odvija se procjeivanjem iz gornjeg izvornog sloja kroz polupropusni meusloj u krovini vodonosnika. Bilanca voda u izvornom sloju je, dakle, diktirana prinosima od poniranja padalina i davanjem prema kaptiranom vodonosniku. Utjecaj osciliranja ovih ulaza i izlaza na kaptirani vodonosnik priguen je promjenom zaliha podzemnih voda u izvornom sloju, a opi pad razine podzemnih voda


14


Broj: 15/2003.

uzrokovan intenzivnom eksploatacijom, uvjetuje reduciranje vanjskog pranjenja podzemnih voda (evapotranspiracija i drenaa du povrinske hidrografske mree). Vrijednosti hidrogeolokih parametara prouavani su u vie navrata pomou brojnih analitikih i numerikih metoda. Koristei ranije i najnovije analize moe se reci da ovo podruje karakteriziraju slijedee prosjene vrijednosti parametara: M = do 60 m K = 13 do 20 m/dan k' = (1.5-5)*10-3 m/dan S =-0,5-2*-10-3 n = 0,20 n' = 0,03-0,16 - debljina vodonosnika, - hidraulika vodljivost vodonosnika, - vertikalna hidraulika vodljivost polupropusne krovine - koeficijent uskladitenja vodonosnika, - efektivna poroznost pijeska - prosjena efektivna pozornost naslaga u krovini kaptiranog vodonosnika.

Ope obiljeje kakvoe podzemne vode kvartarnog vodonosnika je reduktivnost sredine kao posljedica taloenja naslaga u plitkoj zavodnjenoj i povremeno movarnoj sredini. Vizualno, to se zapaa prema sivoj i sivo-plavoj boji sedimenata i mjestiminoj pojavi tresetnog materijala. Zbog toga je za vodu karakteristian visoki utroak KMnO4, zatim pojava fosilnog amonijaka, povienog sadraja eljeza, mangana i sl. Zbog toga je podzemnu vodu ovoga vodonosnika potrebno obraditi do kakvoe pitke vode.d) Pedoloka i biovegetacijska obiljeja

Pedoloke osobine podruja Opine Trpinja dio su ukupnih pedolokih osobina ireg prostora, nastalih pod utjecajem reljefa, specifinih vodnih prilika, te odreenih klimatskih uvjeta. Svi navedeni elementi utjecali su na postanak i rasprostranjenost pojedinih vrsta tala na odreenom prostoru. Pedoloke jedinice na podruju Opine su izdvojene na temelju Pedoloke karte Slavonije i Baranje 1:200.000 (A. kori i suradnici)3. Prema navedenoj pedolokoj karti, na podruju Slavonije i Baranje izdvojeno je 58 razliitih pedolokih jedinica, dok se na prostoru Opine Trpinja mogu izdvojiti njih pet, a navedene su u sljedeoj tablici: Tablica br. 12. PEDOLOKE JEDINICE NA PODRUJU OPINE TRPINJA PREMA PEDOLOKOJ KARTI 1:200.000 (A. kori i suradnici)3Red. broj 12 Naziv EUTRINO SMEE I EUTRINO SMEE SEMIGLEJNO, na lesupreteno antropogenizirana tla SEMIGLEJ ERNOZEMNI (livadsko ernozemno), antropogenizirana tla Matini supstrat kopneni i zamovareni les Nagib 0-2 Nadmorska visina 90-100 Nain upotrebe oranice Rasprostranjenost 38 les 0-2 85-100 oranice Nia lesna terasa sjeverno od Vinkovaca Juni i jugozapadni dio Opine Istona Slavonija i Baranja Sjeveroistoni dio Opine

3

A. kori i suradnici: Tla Slavonije i Baranje, Zagreb, 1977.15



Broj: 15/2003.

45

RITSKA CRNICA (humoglej)-preteno nepotpuno hidromeliorirana tla

les

0-2

80-85

ume, livade, oranice ume, oranice ume, oranice, panjaci

-

48 54

MOVARNO HIPOGLEJNO, PSEUDOGLEJ-GLEJ-preteno nepotpuno hidromeliorirana MOVARNO AMFIGLEJNO I RITSKA CRNICA

les les, holocenski sedimenti

0-2 0-2

90-100 80-88

-

Istona Slavonija Zapadni, jugozapadni i jugoistoni dio Opine Podravina Sjeverni dio Opina Bara Palaa Zapadni dio Opine

Izvor podataka: A. kori i suradnici: Tla Slavonije i Baranje, Zagreb, 1977.

Meu navedenim pedolokim jedinicama izdvajaju se tla iz grupe automorfnih i hidromorfnih tala. U grupu automorfnih tala ubraja se kartografska jedinica br. 12 koju ine eutrino smee i eutrino smee semiglejno tlo, odnosno tlo koje ini prijelaz od automorfnih prema pravoj livadskoj zoni. U tla na kojima dominira livadski tip hidrogenizacije pripada kartografska jedinica br. 38. Ostale kartografske jedinice tala na podruju Opine pripadaju skupini hidromorfnih tala. Kartografska jedinica br. 45 pripada tlu ritskih crnica koje zbog topografsko-hidrolokih prilika omoguavaju slivanje vode i podizanje podzemne vode do povrine te je za gospodarsku obradu bitan stupanj melioracije. Movarno-glejna tla, u koja spadaju kartografske jedinice br. 48 i 54 su heterogena skupina hidromorfnih tala, u kojima nema velikog osciliranja suficitne vode. Pedoloke jedinice na podruju Opine Trpinja mogu se izdvojiti i na temelju Namjenske pedoloke karte Republike Hrvatske 1:300.000, izraene u Zavodu za pedologiju Agronomskog fakulteta u Zagrebu, 1996. godine. Od ukupno 65 izdvojenih pedolokih jedinica na prostoru RH, na podruju Opine Trpinja izdvojeno je ukupno pet jedinica. Tablica br. 13. POPIS SISTEMATSKIH JEDINICA TALA NAMJENSKE PEDOLOKE KARTE 1:300.000 ZASTUPLJENIH NA PODRUJU OPINE TRPINJABroj kartirane jedinice 2 3 42 44 48 Sistemska jedinica tla ARENOSOL ANTROPOGENIZIRANI SIROZEM NA PRAPORU (REGOSOL) LESIVIRANO NA RASTRESITIM SEDIMENTIMA LESIVIRANO NA VAPNENCU I DOLOMITU RIGOLANO NA LAPORU Nain koritenja oranice oranice ume oranice ume, oranice, travnjaci ume, travnjaci, oranice Procjena pogodnosti za *) obradu P-1 P-1 N-1 N-1 N-1

Izvor podataka: Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zavod za pedologiju-Namjenska pedoloka karta, mjerilo 1:300.000, Zagreb, 1996.


16


Broj: 15/2003.

*)

P-1 dobra obradiva tla N-1 privremeno nepogodna tla za obradu

Ovako izdvojene i definirane pedoloke jedinice prikazane su u sloenim pedolokim kombinacijama (kartiranim jedinicama), sastavljene od vie jedinica, dok je procjena pogodnosti za obradu izvrena na temelju dominantne jedinice. Vegetacijska obiljeja prostora Opine obuhvaaju predstavnike klimazonalnog vegetacijskog pokrova prostora Istone Hrvatske, u kojima se razlikuje nekoliko razliitih podruja. U podruju koje obuhvaa nizine Drave i Dunava, prirodni vegetacijski pokrov su predstavljale ume hrasta lunjaka i obinog graba, dok su ocjeditije terasne nizine, lesne zaravni i hidromeliorirani poloji pretvoreni u otvorene agrarne pejzae, pejzae pod ratarskim kulturama i livadama. Manje umske povrine su uglavnom sekundarnog porijekla, sastavljene od hrasta lunjaka i obinog graba.e) Geoloka i tektonska obiljeja

Podruje Opine Trpinja izgraeno je od naslaga kvartarne-pleistocenske starosti. Ove naslage nastale su sedimentacijom u vodenim okoliima (jezera, movare, rijeke, potoci) i na kopnu tijekom zadnjih nekoliko stotina tisua godina pod snanim utjecajem izmjena hladnih i suhih glacijalnih s toplim i vlanim interglacijalnim razdobljima, te intenzitnih tektonskih pokreta. Openito, prevladavaju nevezani do slabo vezani sitnozrnati klastiti. To su, idui od sitnijih prema esticama i zrnima veih dimenzija, sljedee osnovne frakcije (prema WENTWORTH-u): gline, estice manje od 0,004 mm; prah (silt), estice veliine od 0,004 do 0,063 mm; sitni pijesak, zrna i estice veliine od 0,25 do 0,063 mm. Obino se ne nalaze kao ''iste'' frakcije, ve su izmijeani u meusobno razliitim omjerima. Podruje Opine je u pripovrinskim slojevima izgraeno od naslaga pleistocenske starosti, a ine ih (naslage) pjeskoviti prahovi, prahovi i prainasto-glinoviti pijesci. Boje su sive, sivosmee, smee i ukastosmee. Mogue ih je prepoznati u svakom novije izraenom kanalu ili glinokopu. U donjem dijelu ovog lanak (ispod 6-8 m) lei sivi pjeskoviti prah s decimetarskim leama pijeska. Mjestimice se moe zapaziti laminiranost-milimetarska izmjena vie glinovitih s vie pjeskovitim varijetetima. U mineralnom sastavu prevladavaju kvarc, karbonati (vapnenci i dolomiti), feldspati i estice stijena. Debljina ovih naslaga kree se od 10-25 m. U tektonskom smislu ovo se podruje nalazi u istonom dijelu Dravske potoline. To je podruje od akovako-Vinkovakog timora odijeljeno dubokim ''Dravskim potolinskim rasjedom'' i njemu paralelnim rasjedima. Uz ovaj lom, koji je bio aktivan kroz cijeli neogen i kvartar, u geolokoj prolosti vrilo se stepeniasto sputanje i produbljivanje potoline. Na sjeveru ove potoline su oiti tektonski kontakti sa strukturama Baranje, a na istoku sa sloenim strukturama Bake. U tektonskom smislu potolina predstavlja sloeni sinklinorij s brojnim uleknuima i timorskim uzvienjima. Smjer pruanja ovih struktura je od zapada/sjeverozapada prema istoku/jugoistoku, a takav smjer imaju i najvaniji uzduni rasjedi. Sredinja potolinska zona protee se od Benianaca, preko Ernestinova do tektonskih struktura u podruju Vere i Vukovara. Sjeverni dio Opine, koji ukljuuje naselje Vera, nalazi se unutar zone VI stupnja seizminosti po ljestvici MCS (Mercalli, Cancani, Sieberg), a preostali-vei dio je unutar zone VII stupnja seizminosti i ukljuuje naselja Trpinja, Bobota, Bradin, Paetin, Ludvinci i elije.


17


Broj: 15/2003.

1.1.1.6. Zatieni dijelovi prirode i kulturna dobra a) Zatieni dijelovi prirode

Na podruju Opine Trpinja nema zatienih dijelova prirode.b) Kulturna dobra

Prilikom pristupanja izradi ovog plana od Ministarstva kulture Uprave za zatitu kulturne batine, Konzervatorski odjel u Osijeku, temeljem Zakona o zatiti i ouvanju kulturnih dobara (NN br. 69/99.), zatraeno je utvrivanje Konzervatorske podloge ili utvrivanje sustava mjera zatite nepokretnih dobara na podruju obuhvata Plana. Prema podacima Ministarstva kulture- Uprave za zatitu kulturne batine, Konzervatorskog odjela u Osijeku od 09.03.2006. na podruju Opine Trpinja nalaze se slijedea kulturna dobra: Registrirana (zatiena) i preventivno zatiena kulturna dobra: Sakralna: Trpinja Parohijska crkva Vaznesenja Gospodnjeg (Z-1171) Bobota Parohijska crkva sv. Velikomuenika Georgija (Z-1140)

Arheoloka: Bobota - Staro Ljeskovo, antiki arheoloki lokalitet koji obuhvaa k.br. 903 k.o. Bobota (R-454)

Spomenici Domovinskom ratu: elije - Spomenik na mjestu masovne grobnice ubijenih mjetana (mjesno groblje) u tijeku je postupak registracije

Evidentirana kulturna dobra: Spomenici Antifaizma: Bobota spomenik palim borcima FT (ispred osnovne kole) spomen bista Bogoljubu Vukajloviu-Lali (centar mjesta) spomen ploa oki Patkoviu, (Mitrovieva ul.) spomen ploa Bogoljubu Vukajloviu-Lali (zgrada osnovne kole) spomen ploa poginulim pripadnicima DVD Bobota (zgrada DVD-a Bobota) spomen grobnica Drage i Luke Manojlovia (mjesno groblje) spomen grobnica obitelji Patkovi (mjesno groblje) spomen grobnica obitelji Arseni (mjesno groblje) spomen grobnica obitelji Mitrovi (mjesno groblje) spomen grobnica oke Vojnovia (mjesno groblje) spomen grobnica Steve onia (mjesno groblje)18



Broj: 15/2003.

Bradin spomen grobnica Josipa Nemea (mjesno groblje) spomen ploa palim borcima mjesta (zgrada osnovne kole) spomen ploa Vasi ureviu (Ul. V. urevia 78) spomen bista Vasi ureviu (Park doma kulture)

Ludvinci spomen ploa u ast palih boraca NOR-a i FT (zgrada osnovne kole)

Paetin Trpinja spomenik palim borcima NOR-a i FT (centar mjesta) spomen ploa borcima i FT (zgrada osnovne kole) spomen grobnica Antuna igia (mjesno groblje)

Graevine narodnog graditeljstva: Bradin - Ambar, ul. Milenka Mirkovia 46 - Kua, ul. Milenka Mirkovia 28 - Kua, ul. Vase urevia 62 - Kua, ul. Vase urevia 84 Trpinja - Kua, Velika ulica 16, - Kua, Velika ulica 62 - Kua, Gajanska 31 Vera - Kua, ul. Stepe Stepanovia 5 - Kua, ul. Stepe Stepanovia 10 - Kua, ul. Stepe Stepanovia 32 - Kua, ul. Stepe Stepanovia 34 - Kua, ul. Stepe Stepanovia 49 - Kua, ul. Koste Gajia 27


19


Broj: 15/2003.

Bobota - Kua, Patkovieva ulica 38 - Kua, Patkovieva ulica 40 - Kua, Patkovieva ulica 42 - Kua, Patkovieva ulica 46 - Kua, Patkovieva ulica 84 - Kua, Patkovieva ulica 49 - Kua, Patkovieva ulica 75 - Kua, Stojakova ulica 6 - Kua i ambar, Mitrovieva 9 - Kua, Vukajlova ulica 12 - Kua, Vukajlova ulica 34 - Kua, Vukajlova ulica 52 - Kua, Vukajlova ulica 62 - Kua, Vukajlova ulica 39 - Kua, irieva ulica 22 - Kua, irieva ulica 28 - Kua, irieva ulica 21 - Kua, irieva ulica 23 - Kua, Nedeljkovieva ulica 1 - Kua, Nedeljkovieva ulica 9 - Kua, Nedeljkovieva ulica 12 - Kua, Nedeljkovieva ulica 24 - Drveni kri kraj ceste, na izlazu iz Bobote prema Paetinu Paetin - Kua, Popovieva ulica 3 - Ambar, Popovieva ulica 5 - Kua, Popovieva ulica 11 - Kua, Popovieva ulica 33 - Kua, Ulica brae Nudia 25 - Kua, Ulica brae Nudia 27 - Kua, Ulica brae Nudia 29 - Kua Ulica brae Nudia 28 - Kua, Ulica brae Nudia 30 - Kua, Jocieva ulica 16 - Kua, Jocieva ulica 20 - Ambar, Jocieva ulica 23 Arheoloki lokaliteti: - Bobota, Savulja, prapovijesni arheoloki lokalitet - Bobota, Markovo Brdo, prapovijesni arheoloki lokalitet - Bobota, Stari Siget u Staroj Boboti, srednjovjekovni arheoloki lokalitet - Trpinja, Staro Selo, prapovijesni arheoloki lokalitet - Paetin, Parcela PIKa IV, prapovijesni arheoloki lokalitet - Ludvinci, Barvala, prapovijesni arheoloki lokalitet


20


Broj: 15/2003.

1.1.1.7. Osobitosti krajobraza

Krajolik, krajobraz, pejza (eng. landscape, franc. paysage, njem. Landschaft), definira prvenstveno prirodni ili od ovjekova djelovanja (ili potpuno) obraenu i oblikovanu cjelinu odreenog predjela (ili prostora), koja se oituje svojstvenim fizionomsko-oblikovnim osobinama (lik odreenog kraja). U bio-ekolokom smislu (odnosi se uglavnom na prirodni krajolik) odraava uz oblikovnu komponentu (vanjsko lice) i unutarnji dinamini kompleksni sustav raznolikih ekolokih odnosa i meuutjecaja. Na podruju Opine Trpinja prevladava karakteristian ravniarski kultivirani krajobraz. Na podruju Opine nema podruja koja bi bilo potrebno posebno tititi kao posebno vrijedan krajobraz. 1.1.2. Prostorno razvojne i resursne znaajkea) Poljoprivredne povrine

1.1.2.1. Prirodni potencijal i koritenje resursa

Poljoprivredne povrine kao vrijedan prirodni resurs su i prirodno bogatstvo odreenog prostora, te su stoga i od osobito dravnog interesa. Ukupne poljoprivredne povrine na podruju Opine Trpinja iznose ukupno 11.168,87 ha, to ini 87,24% ukupne povrine Opine, a to je znatno vie od upanijskog prosjeka, koji iznosi 61,8%. Obradive povrine na podruju Opine iznose 10.170,12 ha, to ini 79,44% povrine, a to je vie u odnosu na upanijski prosjek, koji iznosi 59,7%. Obradive povrine ine 91,06% ukupnih poljoprivrednih povrina. U strukturi obradivih poljoprivrednih povrina oranice ine 98,34%, vonjaci 1,05%, vinogradi 0,43% i livade 0,18%. U ukupnim poljoprivrednim povrinama zastupljeni su i panjaci s ukupno 488,56 ha, to ini 4,37% ukupnih poljoprivrednih povrina. Ukupne poljoprivredne povrine Opine Trpinja ine udio od 7,3% ukupnih poljoprivrednih povrina upanije. U strukturi zemljita, meu ostale povrine ubrajaju se ume, koje prema podacima Katastra zauzimaju 669,94 ha, to je 5,23% teritorija Opine. Sve do sada navedene kategorije zemljita pripadaju u plodna tla (obradive povrine, ostale poljoprivredne povrine i ostale povrine) koje ine ukupno 11.838,81 ha, to je 92,47% opinskog teritorija, dok ostali dio pripada neplodnom tlu. Ono ukupno zauzima 963,52 ha, to iznosi 7,53% ukupnog teritorija Opine. U okviru iskazanih povrina zemljita po kategorijama, najzastupljenija kategorija su poljoprivredne povrine sa 87,24% udjela u opinskom teritoriju, 7,53% ini neplodno tlo, a 5,23% pripada umama.


21


Broj: 15/2003.

Prostor Opine Trpinja ini ukupno 7 (sedam) katastarskih Opina, to svojom ukupnom povrinom, to dijelom povrine. Dio katastarske opine Palaa, oko naselja elije pripada Opini Trpinja, a drugim dijelom pripada opini odolovci, ali i drugoj upaniji (Osjekobaranjskoj). Zbog nepodudaranja katastarskih opina s granicom Opine, postoje razlike u iskazanoj povrini Opine u tablici (na kraju teksta) i stvarne povrine Opine. Za k.o. Palaa ukupna povrina je oitana s karte 1:25.000 pomou raunara, te je povrina k.o. pribrojena ukupnim poljoprivrednim povrinama Opine (budui nam nije bila poznata struktura povrina, a prema pedolokoj karti, ta povrina pripada ostalom obradivom zemljitu). U sljedeoj tablici je prikazana struktura zemljita po kategorijama koritenja za pojedinu k.o. (osim k.o. Palaa), te ukupno za Opinu Trpinja. Tablica br. 14. STRUKTURA ZEMLJITA PO KATEGORIJAMA KORITENJA I K.O. OPINE TRPINJAObradive poljoprivredne povrine Vinogradi Vonjaci Oblik vlasnitva Ukupno obradiva povrina Ostale polj. povrine Panjaci Ribnjaci Livade Ukupno poljop. povrine Ostale povrine Trstici, bare Neplodno tlo Ukupna povrine

Oranica

k.o. Bobota k.o. Bradin k.o. Ludvinci k.o. Paetin k.o. Trpinja k.o. Vera OPINA UKUPNO (* k.o. Palaa dio OPINA SVEUKUPNO

2977,95 1107,08 357,03 1451,08 2663,31 1444,68 10001,13 -

33,44 6,36 1,77 30,72 32,48 1,54 106,31 -

9,97 5,21 0,38 7,71 18,79 1,46 43,52 -

12,86 6,29 19,15 -

3034,23 1118,65 359,18 1489,51 2714,58 1453,97 10170,12 -

167,65 130,61 34,20 35,44 29,84 90,82 488,56 -

-

3201,88 1249,26 393,38 1524,95 2744,42 1544,79 10658,68 510,19 11168,87

-

22,94 448,33 21,49 155,33 21,10 0,75 669,94 -

ume

271,73 158,54 31,75 143,49 254,49 103,52 963,52 -

3496,54 1856,13 446,62 1823,77 3020,01 1649,06 12292,13 510,19 12802,32

Izvor podataka: Dravna geodetska uprava-Podruni ured za katastar Vukovar *) Oitano s karte 1:25.000 pomou raunara b) umske povrine

ume i umsko zemljite kao obnovljivi i zato trajni nacionalni resurs proglaeni su Ustavom kao dobro od opeg interesa za Republiku Hrvatsku. Pored ekonomskih koristi ume su znaajne za zdravlje ljudi, a vaan su imbenik i regulator hidrolokih uvjeta. ume su temelj razvitka turistikog i lovnog gospodarstva, a znaajne su i za razvoj drugih gospodarskih grana. umom je pokriveno, odnosno umsko zemljite zauzima, prema podacima iz katastra, oko 670 ha4. ume i umsko zemljite imaju udjel od oko 2,8% u ukupnim povrinama Opine. U odnosu na pokrivenost podruja umama na razini upanije gdje udjel uma iznosi 28,3%, ume Opine imaju znatno manju (deset puta) zastupljenost, odnosno udjel.

NAPOMENA: Podatak o povrini uma odnosi se na cijelu k.o. Bradin koja je teritorijalno samo dijelom u Opini Trpinja, a drugi dio pripada Gradu Vukovar. Stoga se taj podatak razlikuje od podatka o umama i umskim zemljitima dobivenog od Hrvatskih uma, Zagreb; Uprave uma podrunice Vinkovci.

4


22


Broj: 15/2003.

ume i umsko zemljite kojima upravljaju Hrvatske ume, prema evidenciji Hrvatskih uma, zauzimaju 340,71 ha i imaju 100% udjel u ukupnim umskim povrinama Opine jer privatne ume nisu registrirane. Povrina uma (obrasla povrina) iznosi 335,21 ha. U odnosu na broj stanovnika Opine na 100 ha umskih povrina dolazi 1.902 stanovnika, to je znaajno ispod prosjeka (kvalitativno) upanije i Drave. Ovo pak ukazuje na manje prisustvo uma i umskih povrina. Promatrajui prostorni raspored, ume kojima gospodare Hrvatske ume zastupljene su na istonom, jugoistonom i jugozapadnom prostoru opine Trpinja, te uz ekonomiju Bobota. Ostale ume u privatnom su vlasnitvu a prisutne su na prostoru cijele Opine no u vrlo malom obimu. U strukturi uma koje su pod upravom Hrvatskih uma, gospodarske ume, jedina su kategorija uma koja se pojavljuje pa je njihov udjel u ukupnim umskim povrinama (Hrvatskih uma) 100%. ume posebne namjene i zatitne ume (od erozije, vjetra, klizita) na prostoru Opine nisu prisutne. ume Opine Trpinja uglavnom su obuhvaene umskim predjelima Lipovaa (odjeli 2126) i Lug (odjeli 27-31) u GJ Dubrave. Rije je o sastojinama hrasta lunjaka, poljskog jasena, graba i bagrema koje su tijekom okupacije dijelom bile devastirane, tako da je manji dio njih preao u ikare. Ovdje su zastupljene dvije biljne zajednice i to: uma hrasta lunjaka i obinog graba s cerom, i uma poljskog jasena s kasnim drijemovcem. uma hrasta lunjaka i obinog graba s cerom (Carpino betuli-Quercetum roboris quercetosum cerris Rau 1969.). Ovo je najkserotermnija zajednica lunjakovih uma, koja je odraz geografskog poloaja i specifinih litolokih i edafskih uvjeta. To je prijelazna umostepska zajednica koja na zapadu granii sa zajednicom hrasta kitnjaka i obinog graba, a na istoku granici s lunjakovo-grabovom umom sa srebrnolisnom lipom. Razvija se na podlozi kontinentalnog prapora, na lesiviranom smeom tlu djelomice ilimerizirno. U sloju drvea dominira hrast lunjak i cer, a primjeani su obini grab, nizinski brijest, divlja trenja, klen, a mjestimino se javljaju i lipe. Sloj grmlja ine: kalina (Ligustrum vulgare), svib (Cornus sanguinea), klen (Acer campestre), obina kurika (Evonymus europaeus), lijeska (Corylus avellana), crveno pasje groe (Lonicera xylosterum), obina kozokrivna (Lonicera caprifolium), glogovi (Crataegus sp.), estilj (Acer tataricum), drijen (Cornus mas) i drugi. U sloju prizemnog raa najznaajniji su: velecvjetni crijevac (Stellaria holostea), umska broika (Galium silvaticum), blaenak (Geum urbanum), umska ljubica (Viola silvestris), umarica (Anemone nemorosa), lazarkinja (Asperula odorata), dobriica (Glechoma hederacea) i druge. uma poljskog jasena s kasnim drijemovcem, tipina uma (Leucoio-Fraxinetum angustifoliae typicum, Glava 1959.). Zauzima najnie, odnosno najvlanije terene. To su najee bive bare u koje se od prirode naselio poljski jasen, a u koje je vrlo esto unaan ameriki jasen naknadnim popunjavanjem. Zbog jaeg isuivanja terena ovog podruja, te sniavanja razine podzemne vode, vidljiva je i u ovoj zajednici tendencija prijelaza u zajednice hrasta. Osim dominirajueg poljskog jasena, primjean je u sloju drvea i ameriki, a pridolaze i vez, b. topola, vrba, joha i rubno poneki hrast loeg habitusa. Sloj grmlja najee izostaje, a obilno je razvijeno hidrofilno prizemno rae: obalni a (Carex riparia), uti a (Carex vesicaria), kaljunica (Caltha palustris), drijemovac (Leucouim aestivum), metvica vodena (Mantha aquatica), mljeika movarna (Euphorbia palustris), kopriva (Urtica radicans) i druge.


23


Broj: 15/2003.

Problemi vezani uz ume i umsko zemljite proizali su radi, kako je ve napisano, okupacije kada je dio njih potpuno devastiran, pa su neke od njih zaikarene. Nadalje sjea se neplanski vodila, pa su vaena kvalitetna stabla i mjestimino su progaljene. Tablica br. 15.OSNOVNI PODACI O UMSKOM FONDU OPINE KOJIM GOSPODARE HRVATSKE UME PODACI O UMSKOM FONDU OPINE - UKUPNO Ukupna povrina Povrina uma Postojea drvna uma i umskog Godinji prirast (obrasla povrina) zaliha zemljita (m) (ha) (m) (ha) 340,71 335,21 Izvor podataka: Hrvatske ume, Zagreb; Uprava uma podrunica Vinkovci Etat drvna zaliha za sjeu (m/god.)

Tablica br. 16.UME OPINE PREMA KATEGORIJAMA, VLASNITVU I GOSPODARENJU UMSKE POVRINE OPINE PREMA KATEGORIJAMA I VLASNITVU UKUPNO LISTAE ETINJAE VLASNITVO ha m ha m ha m PRIVATNO J. PODUZEA 335,21 335,21 UKUPNO: 335,21 335,21 Izvor podataka: Hrvatske ume, Zagreb; Uprava uma podrunica Vinkovci

Tablica br. 17.PODACI O UMSKOM FONDU UPRAVE UMA VINKOVCI R. br. 1. Gospodarska jedinica umarija Povrina uma (ha) Drvna zaliha (m) Godinji teajni prirast (m) Godinji sjeivi etat (m) 6.

1. 2. 3. 4. 5. Dubrave Vukovar 335,21 UKUPNO: 335,21 Izvor podataka: Hrvatske ume, Zagreb; Uprava uma podrunica Vinkovci

Napomena: Sve ume su u biti sastojine mlae od 20 godina, te kao takove nemaju drvnu zalihu, prirast ni etat. Prema vegetacijskoj karti uma Slavonije i Baranje* na prostoru Opine zastupljene su ume hrasta lunjaka i obinoga graba (Carpino betuli-Quercetum roboris).c) Lovita i lovna divlja

Prostor Opine Trpinja, po svojim prirodnim osobinama kvalitetan je za lov i lovno gospodarstvo. U njemu su jedno Zajedniko otvoreno lovite i dijelovi tri zajednika lovita.

*

NAPOMENA: Arso kori i suradnici: Tla Slavonije i Baranje; Zagreb, 1977. god.24



Broj: 15/2003.

To su: Zajedniko otvoreno lovite br. 37.-"Jordan Zajedniko otvoreno lovite br. 31.-"Zverinjak" Zajedniko otvoreno lovite br. 43.-"Gradac" Zajedniko otvoreno lovite br. 33.-Osjeko-baranjske upanije

Prema uvjetima u kojima divlja obitava u Republici Hrvatskoj (hrana, voda, vegetacija, kakvoa tla, konfiguracija terena, klima, mir u lovitu, opa prikladnost lovita) sva otvorena zajednika lovita pripadaju Panonskom tipu lovita pa se provodi lovostaj i lovidba propisana za taj tip lovita. Zajedniko otvoreno lovite br. 37.-"Jordan" ustanovljeno je Odlukom upanijske skuptine Vukovarsko-srijemske upanije od 21. prosinca 1999. godine i to na ukupnoj povrini od 11.213 ha od kojih samo lovite zauzima povrinu od 9.115 ha, a preostalih 2.098 ha je povrina izvan lovita. Lovite zauzima gotovo cijelu povrinu Opine (samo mali dijelovi pripadaju ostalim spomenutim lovitima) i pripada, kako je ve napisano panonskom tipu (lovita). ume i umsko zemljite su na 385 ha, poljoprivredno zemljite na 8.439 ha, a ostalo su vodene povrine (291 ha). U lovitu prirodno obitavaju ili se prvenstveno uzgajaju slijedee vrste divljai: srna obina, zec obini, fazan, trka, prepelica pupura. Broj divljai koja se prema mogunostima stanita moe uzgajati (matini proljetni fond) je slijedei: srnjak, srna obina i lane, 64 grla; zec obini, 410 komada; fazan, 490 kljunova; trka skvrulja, 220 kljunova. Zajedniko otvoreno lovite br. 31-"Zverinjak" zauzima izuzetno mali, jugozapadni, dio Opine i pripada, panonskom tipu lovita. Ustanovljeno je takoer Odlukom upanijske skuptine Vukovarsko-srijemske upanije i to na ukupnoj povrini od 2.129 ha od kojih samo lovite zauzima povrinu od 1.640 ha, a preostalih 489 ha je povrina izvan lovita. ume i umsko zemljite su na 50 ha, poljoprivredno zemljite na 1.532 ha, a ostalo su vodene povrine (58 ha). U lovitu prirodno obitavaju ili se prvenstveno uzgajaju slijedee vrste divljai: srna obina, zec obini, fazan, trka, prepelica pupura. Broj divljai koja se prema mogunostima stanita moe uzgajati (matini proljetni fond) je slijedei: srnjak, srna obina i lane, 15 grla; zec obini, 55 komada; fazan, 90 kljunova; trka skvrulja, 50 kljunova. Zajedniko otvoreno lovite br. 43.-"Gradac" Lovite zauzima izuzetno mali istoni dio Opine i pripada, kako je ve napisano panonskom tipu lovita. Lovitem gospodari L.D. "Borovo" Borovo. Ustanovljeno je Odlukom Skuptine Vukovarsko-srijemske upanije. Ukupne je povrine 3002 ha od kojih samo lovite zauzima povrinu od 1934 ha, a preostalih 1.068 ha je povrina izvan lovita. ume i umsko zemljite su na 274 ha, poljoprivredno zemljite na 1.376 ha a ostalo su vodene povrine (284 ha). Broj divljai koja se prema mogunostima stanita moe uzgajati (matini proljetni fond) je slijedei: srnjak, srna obina i lane, 24 grla; zec obini, 58 komada; fazan, 132 kljunova; trka skvrulja, 60 kljunova. Zajedniko otvoreno lovite br. 33 Osjeko-baranjske upanije. Poljoprivredno zemljite zauzima 4.735 ha, odnosno ima udjel od 99,0% u ukupnim povrinama lovita. ume i umsko zemljite prostiru se na 50 ha (udjel od 0.01%). Rijeke, movare i bare prema aktu o ustanovljenju lovita nisu prisutni.


25


Broj: 15/2003.

Vrste divljai koja prirodno obitavaju u lovitu su: srna obina, zec obini, fazan, trka skvrulja, divlja svinja, jazavac, lisica i dr. Brojno stanje za 2.000. godinu bilo je slijedee: srna obina 20 grla; zec obini 80 komada; fazan 150 kljunova; trka skvrulja 50 kljunova. Lovnogospodarski kapacitet je: srna 41 grlo; zec 245 komada; fazan 512 kljunova; trka 312 kljunova.d) Mineralne sirovine

Prema dostupnim podacima prirodni potencijal prostora Opine se uglavnom svodi na opekarsku glinu. U sastavu tla prevladavaju naslage pleistocenske starosti. Tijekom prolih vremena kue po selima su se gradile od materijala iz lokalnih pozajmita, tako da je svako naselje imalo poznato glinite s kojega je kopana glina i pravljena opeka.1.1.2.2. Gospodarski potencijal a) Osobitosti i struktura

Podruje Opine Trpinja u gospodarskom smislu je tradicionalno okrenuto poljoprivrednoj proizvodnji. Dominirali su ratarstvo i stoarstvo u bivem sistemu u okviru kombinata u drutvenom vlasnitvu. Takova primarna poljoprivredna proizvodnja bila je u funkciji prerade izvan podruja dananje Opine. Zbog toga nije bilo interesa, niti su stvoreni prostorni uvjeti za razvoj preraivakih kapaciteta. Takovo stanje se odralo naalost i do danas. Razvijale su se uslune djelatnosti za zadovoljenje potreba lokalnog stanovnitva. Tomu u prilog govori dananja gospodarska struktura. Tablica br.18. STRUKTURA GOSPODARSTVAStruktura % A. 19 19,6 D. 14 14,4 E. 33 34,0 H. 18 18,6 I. 3 3,1 K. 2 2,1 O. 8 8,2 Ukupno: 97 100,0 Izvor podataka: Opina Trpinja i Ured dravne uprave u Vukovarsko-srijemskoj upaniji-Sluba za gospodarstvo Broj subjekata Djelatnosti prema NKD-a Poljoprivreda Proizvodne djelatnosti Trgovina Ugostiteljstvo Prijevoz Poslovne usluge Ostale usluge

Prema podacima Opine i Ureda dravne uprave u Vukovarsko-srijemskoj upaniji-Sluba za gospodarstvo, na podruju Opine Trpinja je registrirano 97 gospodarskih subjekata. Preteiti dio ine djelatnosti registrirane kao obrti (73%). U strukturi, prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti relativno najvei udio (34%) ima djelatnost trgovine.


26


Broj: 15/2003.

Preraivakih kapaciteta nema, ve proizvodne djelatnosti ine mali proizvodni obrti. Broj zaposlenih nije poznat. PRIKAZ BR. 3.

b) Turizam

Prostor Opine Trpinja kao dio bive opine Vukovar, poloajem u neposrednoj blizini gradova Vukovara i Osijeka, nije se u prethodnom razdoblju razvijao kao turistiko podruje. Meutim, danas je to zasebna opina, ruralnih obiljeja, koja zbog prethodno navedenog, ali i zbog drugih okolnosti iz bliske prolosti (posljedice Domovinskog rata, privremena nedostupnost podruja Opine u vrijeme rata), kao i blizina navedenih gradova (Osijeka i Vukovara), kao kompleksnih turistikih centara, uinili su da ovaj prostor nije zabiljeio odreeni turistiki razvoj pa time ni iskoristio potencijale svog prostora za turistiku djelatnost. Stoga se od turistiko-ugostiteljskih kapaciteta mogu izdvojiti samo skromni ugostiteljski kapaciteti, namijenjeni, uglavnom, domaem stanovnitvu. Meutim, to ne znai da na podruju Opine nema turistikih potencijala koji se u budunosti mogu turistiki aktivirati. Meu takve potencijale opinskog prostora pripada i podruje lovita, koje se prostire na 9.470 ha, a koje je i potencijal za razvoj lovnog turizma.


27


Broj: 15/2003.

Odreene turistike potencijale prostora Opine ine i brojne manifestacije, koja se odravaju gotovo cijele godine (od 2. do 10. mjeseca), a koje privuku brojne posjetitelje za vrijeme odravanja. Meu tim manifestacijama najbrojnije su manifestacije kulturnog sadraja, razliite smotre folklora i amaterskog kulturnog stvaralatva koje privuku oko 4.000 posjetitelja, zatim su brojne sportske manifestacije, koje takoer za vrijeme svog odravanja privuku do 4.000 posjetitelja, te manifestacija Dani vina, koja okupi oko 200 posjetitelja. Za brojne posjetitelje ovih manifestacija potrebno je ponuditi ugostiteljske, ali i druge sadraje, koji mogu doprinijeti razvoju i drugih oblika turizma.c) Eksploatacija mineralnih sirovina

Iako su na nekoliko mjesto vidljivi ostaci nekadanjih glinita, trenutno nema zainteresiranih privrednih subjekata za pokretanje eksploatacije opekarske gline s ovog podruja.1.1.2.3. Drutvene djelatnosti a) Uprava

Opina Trpinja formirana je temeljem Zakona o podrujima upanija, gradova i opina u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, br. 90/92.). Opina Trpinja sastavni je dio Vukovarsko-srijemske upanije sa sjeditem Opine u naselju Trpinja, a ranije je prostor Opine pripadao bivoj Opini Vukovar.b) Socijalna zatita

Djeji vrtii Na podruju Opine Trpinja djeluje jedan djeji vrti, djeji vrti Liliput-Trpinja sjedite kojega se nalazi u Mitrovievoj ulici bb u Boboti, a vrti djeluje na tri lokacije, po jedna u naseljima Bobota, Bradin i Trpinja. Tablica br. 19. DJEJI VRTIINASELJE BOBOTA BRADIN TRPINJA UKUPNO K.BR. 602 80 540/1 BROJ GRUPA 1 1 1 3 BROJ DJECE 19 12 20 51 BROJ DJELATNIKA 3 2 2 7

Izvor podataka: Navedene ustanova (oujak 2004.)


28


Broj: 15/2003.

c) Obrazovanje

Tablica br. 20. OSNOVNE KOLE

NAZIV

ADRESA

POVRINA PARCELE (ha)

NETO VRSTE, BROJ UNUTRANJA NETO I POVRINE BROJ POVRINA POVRINA BROJ BROJ VANJSKIH RAZREDNIH GRAEVINE (bez SPORTSKE UIONICA UENIKA SPORTSKIH ODJELA sportske dvorane) DVORANE (m2) TERENA (m2)

BROJ DJELATNIKA

O BOBOTA

Mitrovieva 8

1614

1330

-

rukometno igralite odbojkako igralite

11

8

195

31

O TRPINJA

Velika 2

7003

1002

-

8

6

129

25

UKUPNO

8617

2332

19

14

324

56

Izvor podataka: Navedene Osnovne kole (oujak 2004.)

Tablica br. 21. PODRUNE KOLE

NAZIV

ADRESA

NETO UNUTRANJA GRVITACIJSKO POVRINA POVRINA PODRUJE GRAEVINE PARCELE KOJEM JE (bez sportske (ha) KOLA dvorane) NAMIJENJENA (m2)

NETO POVRINA SPORTSKE DVORANE (m2)

VRSTE, BROJ I BROJ POVRINE BROJ BROJ RAZREDNIH VANJSKIH UIONICA UENIKA ODJELA SPORTSKIH TERENA

BROJ DJELATNIKA

P BRADIN P LUDVINCI P PAETIN P VERA UKUPNO

Vase urevia 2 B. Maslaria 2 Brae Nudia 2 Koste Gajia 2

Bradin Ludvinci Paetin Vera

1200 112 226 224 1762

250 112 226 224 812

-

-

5 1 2 2 10

3 1 2 2 8

58 5 24 17 104

5 2 4 4 15

Izvor podataka: Navedene Podrune kole (oujak 2004.)

Na podruju Opine Trpinja djeluju dvije osnovne kole po jedna u naselju Bobota i Trpinja te etiri podrune kole u naseljima Bradin, Ludvinci, Paetin i Vera. Ukupno osnovnim obrazovanjem u Opini Trpinja obuhvaeno je 428 uenika. Za kole na podruju Opine Trpinja moe se rei da povrinama zgrada zadovoljavaju kako sadanji broj uenika tako i znatno vei, no problem su povrine parcela na kojima se kole nalaze. Standardi zahtijevaju minimalno 30-40m2 po ueniku povrine parcele. Ovakav standard zadovoljavaju samo osnovna kola u Trpinji i podruna kola u Bradinu.


29


Broj: 15/2003.

d) Zdravstvo

Zdravstvena zatita u Opini Trpinja provodi se u tri ambulante u naseljima Bradin, Paetin i Trpinja. Tablica br. 22. AMBULANTENASELJE BRADIN PAETIN TRPINJA Binudia bb Velika 1 539 ADRESA K.BR. 80/1 BROJ DJELATNIKA 3 3 3 BROJ LIJENIKA 1 1 1 1200 KAPACITET OBOLJELIH 800

Za podruje ove tri ambulante ustvari radi jedan lijeniki tim kojem je sjedite u naselju Trpinja, a ove druge dvije navedene ambulante posjeuju.Izvor podataka: Navedena ustanova (oujak 2004.) e) Kultura

Dom kulture Paetin, Pandurevieva bb Dom kulture Vera, M. Obilia 1 DVD Bobota, Mitrovieva 37, k.br. 599 DVD Trpinja, Gajanska 5, k.br. 120/3Izvor podataka: Navedene ustanove (oujak 2004.) f) Vjerski objekti

Tablica br. 23. VJERSKI OBJEKTINASELJE BOBOTA BRADIN PAETIN TRPINJA VERA OBJEKT Hram Sv. Vm. Georgija i porta Srpska pravoslavna crkvena optina Bradin Crkva Sv. Nikolaja Parohijska crkva Vaznesenja Gospodnjeg Crkvena optina Vera 19 K.BR. 208 99 i 1294

Izvor podataka: Opina Trpinja (oujak 2004.)


30


Broj: 15/2003.

1.1.2.4. Sport i rekreacija

Na podruju Opine Trpinja ima tri nogometna igralita i to po jedno u naseljima Paetin, Trpinja i Vera. Paetin Pandurevieva bb Trpinja k.br. 690 Vera k.br. 967/1, 967/2, 967/3, 967/4, 967/5, 967/6 i 967/7Izvor podataka: Opina Trpinja (oujak 2004.) 1.1.2.5. Komunalne djelatnosti

Tablica br. 24. GROBLJANASELJE BOBOTA BRADIN ELIJE LUDVINCI PAETIN TRPINJA VERA K.BR. 1506/1 492 1719/1 89 491 876 612 POVRINA (m2) IZGRAENOST (%) 22291 13353 6020 8053 13870 27332 22932 80 85 50 65 70 80 85

Izvor podataka: Krio doo (oujak 2004..)

Groblja u Opini Trpinja svojom povrinom zadovoljavaju potrebe stanovnitva Opine za dugi niz godina.1.1.2.6. Prometni infrastrukturni sustav a) Cestovni promet

Naselja unutar prostora Opine povezana su mreom kategoriziranih cesta. Osnovu mree ine dvije dravne ceste: - D2, koja prolazi sredinjim dijelom Opine i - D55, koja prolazi jugoistonim dijelom Opine. Trasa dravne ceste D2 znaajan je longitudinalni prometni pravac koji povezuje podravski i podunavski prostor. Na njega se vee i znaajan transverzalni pravac dravne ceste D55 koji prometno povezuje Vukovar, Vinkovce i upanju.


31


Broj: 15/2003.

U narednoj tablici prikazane su dionice postojeih javnih kategoriziranih cesta na podruju Opine: Tablica br. 25. DIONICE POSTOJEIH JAVNIH KATEGORIZIRANIH CESTARed. broj 1. 2. 1. 2. 1. 2. 3. 4. 5. 6. Oznaka ceste D2 D55 4111 4148 L 44086 L 446001 L 46002 L 46004 L 46005 L 44114 irina kolnika /m/ Duljina /km/ 10,3 6,1 15,2 1,5 3,1 3,0 3,5 2,0 2,2 6,2 Asfalt /km/ 10,3 6,1 15,2 1,5 3,1 2,0 1,5 0,5 6,2 Nasuti kameni materijal /km/ -

Naziv dionice

DRAVNE CESTE GP Dubrava Kriovljanska6,0 Varadin-Virovitica-Naice-OsijekVukovar Borovo (D2)-Vinkovci-GP upanja 6,0 (gr. R BiH) UPANIJSKE CESTE Vera-Bobota-Paetin-D55 5,0-6,0 Vrbica ( 4133)-Markuica-Tordinci5,5 4111 LOKALNE CESTE D213-Vera ( 4111) 4,0 L 44114-Ludvinci-Tordinci ( 4148) 3,0-4,0 Bobota ( 4111)-Trpinja (D2) 3,0-4,0 4111-Lipovaa ( 4125) 3,0 Lipovaa ( 45125)-Bradin (D 55) 3,0-4,0 L 44083-elije-Bobota ( 5111) 5,0

1,0 2,0 2,0 1,7 -

Cjelokupnoj mrei javnih kategoriziranih cesta potrebna je rekonstrukcija koja e prvenstveno sanirati postojee loe stanje kolnike konstrukcije, uz istovremeno korigiranje kritinih prometno-tehnikih elemenata na trasama. Na mrei javnih cesta jo uvijek nije postignut puni standard odravanja to bi trebao biti prioritet u narednom razdoblju. Najloije stanje je na mrei lokalnih cesta, i to zbog nepostojanja izgraenog, a na dijelovima nemodreniziranog kolnika, na cca 30% trasa postojeih lokalnih cesta. Mrea lokalnih cesta je inae dobro prostorno razvedena, te ju je potrebno urediti u skladu s njenom kategorijom, kako bi osigurala optimalnu prohodnost prostora.b) eljezniki promet

Uz krajnji jugoistoni rub Opine prolazi trasa magistralne pomone eljeznike pruge MP14. Dozvoljeno optereenje je 220 kN po osovini. Elementi horizontalnog voenja trase kreu se od R=300 do R=600 m, dok je maksimalni uzduni nagib trase do 5. Na podruju Opine Trpinja nalazi se kolodvor Bradin, te stajalite Bradin-Lipovaa, dok se stajalite Borovo-Trpinja nalazi izvan prostora Opine.c) Zrani promet

Na podruju Opine nalaze se i dvije lokacije poljoprivrednih letjelita i to: Bobota i Paetin. Oba letjelita u funkciji su poljoprivredne proizvodnje.


32


Broj: 15/2003.

d) Potanski promet

HP-Hrvatska pota d.d. (u daljnjem tekstu : Drutvo) osnovano je radi funkcioniranja potanskog prometa i obavljanja djelatnosti pruanja potanskih i drugih usluga utvrenih Statutom Drutva, a u skladu sa Zakonom i Pravilnikom o poti. Organizacijski dijelovi Drutva su: Uprava Drutva Podruna uprava Drutva Potanska sredita Drutva

Podruna uprava Na razini Slavonije i Baranje ustrojena je u Osijeku Podruna uprava Slavonija kao jedna od etiri podrune uprave Drutva. Zadatak podrune uprave Drutva je obavljanje utvrenih programa, procesa i radnih procesa za potanska sredita na svom podruju i to: Organizacija i realizacija potanske tehnologije Organizacija i realizacija kadrovskih poslova Organizacija i realizacija investicija i odravanja Organizacija i realizacija gospodarskih poslova

Potansko sredite Zadatak potanskog sredita je pruanje potanskih i drugih usluga u ime Drutva. Podruja uprava Slavonija u svom sastavu ima 4 Potanska sredita: PS Osijek PS Vukovar PS Poega PS Slavonski Brod

Izvrna jedinica Zbog racionalizacije upravljanja procesa rada, nadzora i kontrole procesa rada, kadrovskih rjeenja i odravanja na podruju Potanskog sredita mogu se osnovati jedna ili vie izvrnih jedinica, koje obuhvaaju odreeni broj potanskih ureda ili programa, proces ili radnih procesa. Na podruju Opine Trpinja nema izvrne jedinice. Potanski ured Potanski uredi obavljaju sve potanske usluge, poslove gotovinskog platnog prometa, usluge ostalog novanog prometa (poslove tednje i isplata po tekuim raunima Hrvatske potanske banke i gotovo svih poslovnih banaka u RH, usluge uplata i isplata po ugovorima), mjenjake poslove, brzojavne usluge, telefonske usluge iz javnih govornica u potama,


33


Broj: 15/2003.

prodaju maraka i vrijednosnica, te prodaju odreenog asortimana trgovake robe (potanske opreme i pribora, knjiga, novina, cigareta i drugo), kao i prodaju sreaka Hrvatske lutrije. Na podruju obuhvata prostornog plana Opine Trpinja postoji sljedei PU s dostavnim podrujem: 32225 Bobota 32222 Bradin 32334 Trpinja

U sljedeoj tablici prikazani su pokazatelji o potanskoj mrei na podruju Opine: Tablica br. 26. POTANSKA MREA OPINERed. br. 1. 1. 2. 32225 BOBOTA PRIPADAJUE NASELJE 3. Bobota elije Ekonomija Ludvinci POTANSKI URED SVEGA: 32222 BRADIN Bradin Paetin POTANSKI URED SVEGA: 32224 TRPINJA Trpinja Orlovaa Vera POTANSKI URED SVEGA: UKUPNO OPINA TRPINJA: BR. STANOV.

Documents

Ppuo Trpinja Plan