Izmjene i dopune PPUO Vižinada - Visinada€¦ · Urbis d.o.o., Sv. Teodora 2, HR-52100 Pula Tel: +385 52 591 333 Fax: +385 52 591333 Izmjene i dopune PPUO Vižinada - Visinada („Službeni

Općina Vižinada - Visinada

Vižinada, 2016.

Urbis d.o.o., Sv. Teodora 2, HR-52100 Pula

Tel: +385 52 591 333

Fax: +385 52 591333

Izmjene i d opune PPUO Vižinada - Visinada („Službeni glasnik Grada Poreča, br. 1/04 i 4/04; Službene novine Općine Vižinada – Visinada

4/15)

Prijedlog prostornog plana za ponovnu javnu raspravu

KNJIGA II - PRILOZI PROSTORNOG PLANA

Naziv prostornog plana:

2Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Vižinada Općina Vižinada Godina: 2016.

Županija: Istarska županija

Općina: Općina Vižinada - Visinada

Načelnik:

Marko Ferenac, mag.oec.

Naziv prostornog plana:

Faza izrade:

Izmjene i dopune PPUO Vižinada – Visinada

Prijedlog prostornog plana za ponovnu javnu raspravu

Pravna osoba koja je izradila prostorni plan:

Urbis d.o.o. Pula

Direktor:

Elvis Grgorinić, dipl.ing.stroj.

Broj ugovora: W 6753 /15

Odgovorni voditelj izrade prostornog plana:

Eli Mišan, dipl.ing.arh.

Stručni tim u izradi prostornog plana:

Eli Mišan, dipl.ing.arh.

Boris Petronijević, dipl.ing.arh.

Jasminka Peharda Doblanović, dipl.ing.arh.

Mateja Petronijević, mag. ing.prosp.arh.

Suradnica: Suzana Brnabić, arh.teh.


Odluka Općinskog vijeća Općine Vižinada -

Visinada o izradi prostornog plana:

“Službene novine Općine Vižinada - Visinada”

5 /14,

Odluka Općinskog vijeća Općine Vižinada -

Visinada o donošenju prostornog plana:

Pečat Općinskog vijeća Općine Vižinada -

Visinada:

Predsjednik Općinskog vijeća Općine

Vižinada - Visinada:

Đoni Šimonović

Javna rasprava objavljena: 29.09.2016.

Javni uvid održan:

Ponovna javna rasprava objavljena:

Ponovni javni uvid održan:

7.10.-21.10.2016.

02.11.2016.

10.11.-17.11.2016.

Pečat tijela odgovornog za provođenje javne

rasprave:

Odgovorna osoba za provođenje javne

rasprave:

Marko Ferenac, mag.oec.

Suglasnost na prostorni plan prema odredbi

članka 107. Zakona o prostornom uređenju

(NN 153/13):

Istovjetnost ovog prostornog plana s

izvornikom ovjerava:

Pečat nadležnog tijela:


SADRŽAJ

KNJIGA II - PRILOZI PROSTORNOG PLANA

C. OBRAZLOŽENJE PROSTORNOG PLANA

D. SAŽETAK ZA JAVNOST

E. PODACI O PRAVNOJ OSOBI OVLAŠTENOJ ZA OBAVLJANJE STRUČNIH

POSLOVA PROSTORNOG UREĐENJA (STRUČNI IZRAĐIVAČ: URBIS d.o.o.)


C. OBRAZLOŽENJE PROSTORNOG PLANA

U nastavku se navode dijelovi Obrazloženja Izmjena i dopuna PPUO Vižinada

kojima se zamjenjuju odgovarajući iz važećeg Plana.

U točki 1. Polazišta mijenjaju se sljedeći dijelovi teksta:

U podtočki 1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru mijenja se tablica 1 – Osnovni podaci o stanju u prostoru i glasi:

OPĆINA VIŽINADA NAZIV G.P. (NASELJA I DIJELOVA NASELJA)

POVRŠINA (ha) STANOVNICI STANOVI DOMAĆINSTVA GUSTOĆA

NASELJENOSTI

HA % 2001 2011 2020 2001. 2011. 2001. 2011.

OBUHVAT UKUPNO 3541,00 100,00

R.B. NAZIV NASELJA

1. BRIG

BRIG 16,25

VITAL 0,07

16,32 0,46 112 115 117 64 61 39 38 7,17

2. CRKLADA

CRKLADA 10,89

CRKLADA 1 0,19

CRKLADA 2 0,21

11,29 0,32 106 114 116 32 46 29 38 10,27

3. VIŽINADA

VIŽINADA 36,88

VIŽINADA 1 0,18

VIŽINADA 2 0,04

37,10 1,05 276 278 282 92 147 85 101 7,60

1. BALDAŠI

BALDAŠI 5,63 BALDAŠI 1 0,26

BALDAŠI 2 0,11 BALDAŠI 3 0,24

6,24 0,18 34 28 28 18 26 10 11 4,49

3. BUKORI

BUKORI 3,14 PLASINE 0,64

3,78 0,11 11 20 20 10 8 4 8 5,29

4. ČUKI

ČUKI 1,24

BRDO 1 0,32

BRDO 2 0,21

BRDO 3 0,24




NASELJENOSTI

HA % 2001 2011 2020 2001. 2011. 2001. 2011.


BRDO 4 0,26

GRADOLE 5 0,11

0,00

2,38 0,07 5 8 8 10 11 4 4

5. DANCI

DANCI 2,82

DANCI 1 0,12

DANCI 2 0,35

DANCI 3 0,10

3,39 0,10 13 13 13 10 8 5 6 3,83

6. FILIPI

SVETA ANA 0,40

FILIPI 1 0,79 FILIPI 2 0,02 FILIPI 3 3,26 4,47 0,13 36 32 33 17 20 11 11 7,38

8.

GRUBIĆI 5,04

GRUBIĆI - MEDULIN 0,57 5,61 0,16 32 34 35 16 11 9 11 6,24

9. FERENCI 12,11 89 71 72 41 51 34 28 5,95

10. MEKIŠI 10,54 0,30 33 39 40 18 23 10 15 3,80

11. JADRUHI

JADRUHI 6,33

KRUŠARI 4,00

10,33 0,29 56 51 52 24 30 19 17 5,03

12. LAŠIĆI 21,3 0,60

37 36 37 21 18 12 14 3,57

13. VRH LAŠIĆI 37 38 39 19 14 10 12

14. MASTELIĆI

MASTELIĆI 1 0,10 MASTELIĆI 2 0,01





NASELJENOSTI

HA % 2001 2011 2020 2001. 2011. 2001. 2011.



MASTELIĆI 7 0,01 0,43 0,01 0 0 0 0 0 0 0 0,00

15. NARDUĆI

NARDUĆI 3,81 NARDUĆI 1 0,07 NARDUĆI 2 0,44

4,32 0,12 22 19 19 8 7 5 6 4,40

16. OHNIĆI 8,79 0,25 31 36 37 10 11 9 10 4,21

17. PIŠKOVICA 0,19 0,01 0 0 0 0 0 0 0 0,00

18. STANIŠI

STANIŠI 3,11 STANIŠI 1 1,26 4,37 0,12 11 22 22 10 17 4 6 5,03

19. TROMBAL

TROMBAL 1 0,05

TROMBAL 2 0,04 TROMBAL 3 0,05

TROMBAL 4 0,008 TROMBAL 5 0,009 TROMBAL 6 0,007

TROMBAL 7 0,03 TROMBAL 8 0,23

0,43 0,01 0 0 0 0 0 0 0 0,00

20. VELIĆI

VELIĆI 2,62 ŠIKINIĆ 1 1,15 ŠIKINIĆ 2 0,06 3,83 0,11 30 38 39 19 23 9 13

22. VRANIĆI KOD VRANIĆI 1 0,5 0,00




NASELJENOSTI

HA % 2001 2011 2020 2001. 2011. 2001. 2011.


VIŽINADE

VRANIĆI 2 0,14

VRANIĆI 3 0,12

0,76 0,02 0 0 0 0 0 0 0 0,00

23. VRANJE SELO

VRANJE SELO

10,48

VRANJE SELO 1 3,33

22

0,00

13,81 0,39 54 55 56 21 43 13 21 4,06

24. MARKOVIĆI 6,71 0,19 40 44 45 20 17 13 17

25. BAJKINI

BAJKINI 10,14

BRDAJCE 0,54 BAJKINI 1 2,09

12,77 0,36 47 40 41 21 27 17 17 3,21

26. VRBANI

VRBANI 1 1,71 VRBANI 2 0,09

KLIS 1,53 3,33 0,09 12 12 12 8 7 3 4 3,60

27. ŽUDETIĆI

ŽUDETIĆI 1,43 ŽUDETIĆI 1 1,31 ŽUDETIĆI 2 0,009 ŽUDETIĆI 3 0,53 ŽUDETIĆI 4 2,42

ŽUDETIĆI 5 0,02 5,72 0,16 13 12 12 18 16 5 5 2,10

Podtočka 1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja i ocjena postojećih prostornih planova mijenja se i glasi:

1.1.3. PLANSKI POKAZATELJI I OBVEZE IZ DOKUMENATA P ROSTORNOG UREĐENJA ŠIREG PODRUČJA I OCJENA POSTOJE ĆIH PROSTORNIH PLANOVA

Dokumenti prostornog uređenja šireg područja koji se odnose na područje obuhvata Plana su:

� Program prostornog ure đenja Republike Hrvatske (NN br. 50/99 i 84/13), u točci 6-3,

utvrđuje smjernice za određivanje građevinskih područja naselja, pri čemu treba posebno

voditi računa o slijedećem:

- svako daljnje zauzimanje prostora naselja koje rezultira standardom većim od 300

m2/stanovniku (ekvivalent gustoće 33 stanovnika/ha) potrebno je posebno obrazložiti

uzimajući u obzir izgrađene cjeline i kompaktne dijelove naselja (bez poljoprivrednih, šumskih,

vodnih i drugih površina),

- svako proširenje građevinskog područja naselja koje rezultira neizgrađenim dijelom

naselja u postotku većem od 10% u odnosu na izgrađeni dio potrebno je temeljito obrazložiti s

prikazom postojeće izgrađenosti.

� Prostorni plan Istarske županije (SN IŽ 2/02, 1/05 i 4/05, 10/08 7/10, 13/12 i 9/16)

- osnovni je dokument prostornog uređenja kojim se uređuje cjelokupni prostor županije, utvrđuje temeljna načela organizacije prostora za izradu prostornih planova lokalne razine te utvrđuje građevine od važnosti za državu i Istarsku županiju

- PPIŽ utvrđuje demografsku projekciju koja predstavlja temelj za dimenzioniranje građevinskih područja naselja – za 2020. godinu planira 1460 stanovnika za područje Općine Vižinada

- utvrđuje kriterije za dimenzionairanje građevinskih područja

- PPIŽ utvrđuje ukupne planirane ugostiteljsko turističke smještajne kapacitete za Općinu Vižinada od ukupno 1000 kreveta

- PPIŽ-om su određene najveće dozvoljene površine svih izdvojenih građevinskih područja izvan naselja poslovne i/ili proizvodne namjene – 8 ha


Podtočka 1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje mijenja se i glasi:

1.1.4. OCJENA STANJA, MOGU ĆNOSTI I OGRANIČENJA RAZVOJA U ODNOSU NA DEMOGRAFSKE I GOSPODARSKE PODATKE TE PROSTORNE POKA ZATELJE

Na području Općina Vižinada nalazi se 27 naselja. Središnje naselje Vižinada nalazi

se na mjestu prometnog sjecišta dviju glavnih prometnica koje presijecaju Općinu,

županijskIH prometnica Ž-5209 i Ž-5041. Uz navedene prometnice nalazi se i veći dio ostalih

naselja u Općini – 11 gravitira Ž-5041, dok se uz prometnicu ž-5209 Baderna – Vižinada –

Buje nalazi 8 naselja.

� razina urbanizacije naselja

Analiza urbanizacije naselja utvrđena kako slijedi :

- devet naselja na području Općine su na višoj razini urbanizacije - naselja Vižinada,

Vranje Selo, Mekiši kod Vižinade, Vrh Lašići, Baldaši, Grubići, Markovići, Staniši i Žudetići.

- niži stupanj urbanizacije ima preostalih četrnaest naselja, dok četiri naselja nisu

uvrštena jer više nemaju stanovnika Mastelići, Piškovica, Trombal i Vranići kod Vižinade. U

Općini nema niti jedno naselje koje bi imalo karakteristike seoskih naselja. Stupanj

urbanizacije naselja u izrazito je pozitivnoj korelaciji u odnosu na povoljnost prometnog

smještaja naselja. Ova spoznaja utjecala je na definiranje ciljeva i koncepcije prostornog

rješenja Plana. Utjecala je također i na koncepciju zaštite tradicijskih i tipičnih povijesno-

kulturnih prostora unutar građevinskih područja naselja, te na zaštitu tradicijskog kultiviranog

krajobraza i dijelova još izvorne prirode, koje u Općini ima, iako tek sporadično. Prostori,

osobito oni ruralni, gube svoj svojstven vizualni identitet, jer se oblikuje jedan novi izgled

krajobraza.

� prostorno demografska valorizacija naselja

Odabrani pokazatelji za demografsku valorizaciju naselja Općine bili su:

- pozicija naselja prema veličini (broju stanovnika);

- pozicija naselja prema indeksu rasta/pada broja stanovnika u zadnjem popisnom

razdoblju 11/01 (indeks rasta/pada broja stanovnika);

- pozicija naselja glede njegove starosne strukture (koeficijent starosti);

- radno-gospodarsko obilježje stanovništva (udio radnika u ukupnom stanovništvu

naselja);

- pozicija naselja glede vezanosti za zemlju (udio domaćinstava s poljoprivrednim

gospodarstvom u naselju);

- pozicija naselja glede izvora prihoda (udio domaćinstava što obavlja zanimanje na

gospodarstvu);

- pozicija naselja temeljem broja radnika zaposlenih u mjestu stanovanja;


- pozicija naselja glede broja stanovnika koji rade u tercijarnim djelatnostima, a u

odnosu na aktivne što obavljaju djelatnost;

- pozicija naselja temeljem školske spreme njegovih stanovnika.

Za sve navedene pokazatelje odredila se hijerarhijska pozicija svakog naselja u

Općini, njegov rang:

- prvu grupu čine naselja Vižinada kao središnje općinsko naselje te Crklada. Oba su

naselje smještena neposredno uz cestu Ž-5209, sasvim je razvidno da je njihova prostorno-

prometna pozicija u okviru Općine najviše doprinijela najvišem položaju u usporedbi s ostalim

naseljima Općine.

- drugu grupu tvori osam naselja. to su Vrh Lašići, Mekiši Kod Vižinade, Markovići,

Grubići, Narduči, Vranje Selo, Ohnići i Lašići koja tekođer imaju povoljan prometni položaj

- treću grupu tvori osam naselja Bajkini, Brig, Baldaši, Jarduhi, Bukori, Filipi, Danci,

Ferenci, svojstvenost navedenih naselja jest njihova razmjerna prostorna udaljenost od žiže

gospodarskih zbivanja općine s obzirom da su prometno gledano najudaljenija od poreča iako

su smještena upravo pored ceste Ž-5209 (Ferenci, Danci, Filipi).

- četvrtu grupu tvore preostala naselja općine Čuki, Staniši, Velići, Vrbani, pet

prometno i prostorno zabačenih naselja općine i četiri naselja Piškovica, Trombal, Masetlići i

Vranići kod Vižinade što su ostala bez stanovnika.

� funkcionalna klasifikacija naselja

Funkcionalna klasifikacija naselja se temelji na ocjeni stupnja koncentracije tercijarnih

funkcija u naselju bez obzira na veličinu njegove gravitacije i temeljem te ocjene naselja

možemo podijeliti u tri grupe:

- središnja naselja s potpunim brojem središnjih funkcija - vidljivo je da samo naselje

Vižinada ima sve potrebne središnje funkcije, pa može biti svrstano u naselja središnjeg

značaja. Obzirom da ima samo pet temeljnih središnjih funkcija može biti svrstano u središnja

naselja prvog ranga.

- naselja bez središnjih funkcija - velika većina naselja Općine, sva preostala naselja

praktično nemaju nikakvih funkcija, a osobito funkcija središnjeg značaja.

� veli čina i prostorni raspored naselja

Analizirajući pojedina naselja vidljivo je da ih je moguće podijeliti u nekoliko grupa s

obzirom na promjene broja stanovnika:

- naselja koja su u proteklom popisnom periodu 2011/2001 iskazala rast stanovništva

– Vižinada, Brig, Bukori, Crklada, Čuki, Grubići, Markovići, Mekiši kod Vižinade, Ohnići, Staniši,

Velići, Vranje selo i Vrh Lašići

- naselja koja su u proteklom popisnom periodu 2011/2001 iskazala pad stanovništva


– Bajkini, Baldaši, Danci, Ferenci, Filipi, Jadruhi, lašići, Nardući, Vrbani i Žudetići

- naselja Piškovica, Trombal, Maštelići i Vranići kod Vižinade koja su potpuno

napuštena, bez stanovnika.

Prema veličini i broju stanovnika, najveće je naselja Vižinada sa 278 stanovnika 2011.

godine te nakon njega naselje Brig sa 115 i Crklada sa 114 stanovnika što su ujedno i sva

naselja sa više od 100 stanovnika – prema uvjetima iz PPIŽ moraju ostvariti uvjet bruto

gustoće od minimalno 10 planiranih stanovnika/ ha ukupne površine građevinskih područja,

od kojih se najviše 50% može odnositi na neizgrađeni dio.

Drugu grupu čine naselja sa manje od 100 stanovnika u koju spadaju sva ostala

naselja osim naselja Piškovica, Trombal, Maštelići i Vranići kod Vižinade koja su potpuno

napuštena, bez stanovnika – prema uvjetima iz PPIŽ moraju ostvariti uvjet bruto gustoće od

minimalno 5 planiranih stanovnika/ ha ukupne površine građevinskih područja, od kojih se

najviše 50% može odnositi na neizgrađeni dio.

Broj stanovnika je temelj za dimenzioniranje građevinskih područja naselja koja se

mogu širiti ukoliko zadovoljavaju kriterije gustoće stanovanja i izgrađenosti utvrđene PPIŽ i

Zakonom o prostornom uređenju.

Za područje Općine Vižinada karakterističan je znatan pad broja stanovnika tijekom

posljednjih 50 godina. Prema podacima iz službenih popisa stanovništva vidljivo je da je

1931. godine na području Općine živjelo 3753 stanovnika, 1991. 1150 stanovnika, a 2011.

1155 stanovnika.

Analiza broja stanovnika prema podacima iz popisa stanovništva u prethodnom

popisnom razdoblju 2011/2001. ukazuju na usporavanje negativnih demografskih kretanja te

indeks na razini Općine iznosi 1,01. Broj stanovnika od 1155 2011. godine prvi puta od 1931.

ukazuje na rast broja stanovnika u 10-godišnjem popisnom razdoblju.

Na području Općine Vižinada tijekom posljednjeg desetljeća uočljiv je porast broja

stanova za povremeno stanovanje. Kako je vidljivo iz tablice 4. 2001. godine na području

Općine Vižinada registrirano je 216 povremenih stanovnika, 2011. 285. Kod određivanja

površine naselja ne uzima se u obzir projekcija rasta povremenih stanovnika unutar naselja,

ali se projekcija rasta povremenih stanovnika unutar naselja uzima u obzir kod

dimenzioniranja infrastrukturnih sadržaja unutar naselja.


RB NASELJE BR.STAN.2001. BR.STAN.2011. STANOVI ZA POVREMENO STANOVANJE 2011

POVREMENI STANOVNICI 2011

1 BAJKINI 47 40 10 30

2 BALDAŠI 34 28 7 21

3 BRIG 112 115 3 9

4 BUKORI 11 20 0 0

5 CRKLADA 106 114 1 3

6 ČUKI 5 8 4 12

7 DANCI 13 13 2 6

8 FERENCI 89 71 2 6

9 FILIPI 36 32 2 6

10 GRUBIĆI 32 34 1 3

11 JADRUHI 56 51 7 21

12 LAŠIĆI 37 36 1 3

13 MARKOVIĆI 40 44 0 0

14 MASTELIĆI 0 0 0 0

15 MEKIŠI KOD VIŽINADE 33 39 1 3

16 NARDUĆI 22 19 0 0

17 OHNIĆI 31 36 0 0

18 PIŠKOVICA 0 0 0 0

19 STANIŠI 11 22 5 15

20 TROMBAL 0 0 0 0

21 VELIĆI 30 38 2 6

22 VIŽINADA - VISINADA 276 278 24 72

23 VRANIĆI KOD VIŽINADE 0 0 3 9

24 VRANJE SELO 54 55 11 33

25 VRBANI 12 12 2 6

26 VRH LAŠIĆI 37 38 0 0

27 ŽUDETIĆI 13 12 7 21

UKUPNO 1137 1155 95 285

TABLICA 4. – KRETANJE BROJA STANOVNIKA NA PODRUČJU OPĆINE VIŽINADA


Turizam je posljednjih desetak godina bitan faktor gospodarskog razvoja središnje Istre

kojem pripada i Općina Vižinada. Područje središnje Istre velikim dijelom karakteriziraju

povijesni gradići i sela, te bogato povijesno, arhitektonsko i kulturno naslijeđe u ruralnom

krajoliku. Agroturizam u Istri svojom ponudom obećava mir, tišinu, prirodnu ljepotu, kuće za

odmor, biološku raznolikost i tradicijske vrijednosti te uspijeva zainteresirati potencijalne

posjetitelje da umjesto na turistički razvijenoj obali, svoj boravak provedu baš tamo i uživaju u

blagodatima agro turizma. Ruralni turizam osim boravka u seoskom okruženju za odmor u

nudi i druženje s domaćim životinjama, sudjelovanje u seoskim poslovima, pješačenje,

jahanje, vožnju biciklom. Uz navedeno, nudi brojne mogućnosti za bavljenje adrenalinskim

sportovima poput paraglidinga, špiljarenja, slobodnog penjanja. U ovim aktivnostima svoju

ponudu turističkog smještaja treba prepoznati Općina Vižinada. S obzirom na nepostojanje

kapaciteta turističkog smještaja, dosadašnja se turistička ponuda temelji na pojedinačnim

privatnim inicijativama agroturizma, eno-gastro ponude u funkciji turizma te izletničkog

turizma vezanog uz revitalizaciju turističke uskotračne pruge Parenzane.

Gospodarska proizvodno poslovna namjena predstavlja temelj razvoja Općine pružajući lokalnom stanovništvu priliku za zapošljavanje te ujedno i poticaj demografskog rasta što je od posebne važnosti za Općinu Vižinada s obzirom na nepovoljna demografska kretanja.

INFRASTRUKTURNI SUSTAVI

Elektroničke komunikacije

Na području obuhvata Prostornog plana uređenja Vižinade , postoji izgrađena elektronička

komunikacijska infrastruktura.

Energetika

Elektroenergetika

Na području obuhvata Prostornog plana uređenja Vižinade , postoji izgrađena elektroenergetska

infrastruktura.

Obnovljivi izvori energije

Na području obuhvata plana nema izgrađenih javnih ili internih pogona za korištenje obnovljivih

izvora energije (sunca, vjetra, valova i sl.), osim pojedinačnih slučajeva ugradnje krovnih kolektora-

grijača.

Od svih dostupnih obnovljivih izvora energije mogućnost značajnijeg korištenja može se odnositi samo

na korištenje sunčeve energije, i to za zagrijavanje vode za uporabu u domaćinstvima i malim

gospodarskim pogonima, te za proizvodnju električne energije u izdvojenim pogonima.

Plinoopskrba

Na području obuhvata Plana ne postoji izgrađena plinska mreža.


Vodoopskrba

U Općini je do svih naselja izgrađena vodovodna mreža. Prostorom Općine prolaze magistralni cjevovodi koji su od županijskog značaja, a koji snabdijevaju među ostalim i Općinu. To su:

a) Iz pravca izvorišta Gradole, uređaja za pročišćavanje i vodospreme “Brdo” u Općini Vižinada iz Općine izlazi cjevovod profila 900 mm. Cjevovod prolazi od vodospreme "Brdo" i odmah ulazi u Općinu Kaštelir-Labinci. Dalje ulazi u prostor Grada Poreča te nastavlja u pravcu Pule vodom profila 700 mm.

b) Iz pravca Buzeta preko Općine Vižinada u Općinu Višnjan ulazi cjevovod profila 450, potom u prostoru Općine 400 mm s kojom dimenzijom cjevovod ulazi u Općinu Višnjan. Cjevovod dalje teče kroz Općinu Višnjan na jug. Iz ovoga cjevovoda snabdijevaju se središnje i sjeverno smještena naselja Općine.

c) Iz pravca Buzeta snabdjevaju se u vlastitom sustavu naselja smještena južno i jugoistočno, uz cestu D-21 i naselja okolo naselja Brig. Cjevovod ulazi u Općinu Vižinada blizu naselja Brig s profilom 150 mm.

U sustavu vodoopskrbe u Općini postoje izgrađeni uređaji:

U zoni izvorišta "Gradole" i lokaliteta Brdo:

• uređeno vodocrpilište "Gradole" • jedan uređaj za pročišćavanje vode • dvije vodospreme "Brdo" od 2500 m3.

U sustavu što opskrbljuje središnji dio Općine iz cjevovoda 450/400 mm:

• prekidna komora "Žudetići" od 2,70 m3 • prekidna komora "Narduči" od 2,70 m3

U sustavu opskrbe jugoistočnog dijela Općine i naselja Brig:

• vodosprema Sv. Vital od 150 m3.

Prikaz je na grafičkom listu 2B.2.: “Vodoopskrba i odvodnja”.

Odvodnja otpadnih voda

Područje Općine Vižinada-Visinada koje čine aglomeracije:

• Vižinada, • Filipi, • Brig, • te sva ostala naseljena mjesta izvan ovih aglomeracija.

Aglomeracija Vižinada pokriva područje naselja Vižinada-Visinada.

Aglomeracija Filipi pokriva područje naselja Grubići, Crklada, Ferenci, Mekiši kod Vižinade


i Filipi.

Aglomeracija Brig pokriva područje naselja Brig.

Aglomeracija Vižinada je u fazi izgradnje, dok su aglomeracije Filipi i Brig u fazi projektiranja. Osim u naselju Vižinada sanitarne otpadne vode ispuštaju se u septičke i sabirne jame, što predstavlja problem obzirom da je je veći dio Općine u vodozaštitnom području izvorišta "Gradole".

Sustav oborinskih voda ne postoji kao cjeloviti sustav već samo mjestimično izvedeni kanali i upoji.

U točki 2. Ciljevi prostornog razvoja I uređenja mijenjaju se sljedeći dijelovi teksta:

Podtočka 2.1. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja mijenja sa i glasi:

2.1. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA ŽUPANIJSKOG ZNA ČAJA

1. Podizanje opće razine razvijenosti u smislu životnog standarda, kroz podizanje

kvalitete stanovanja i rada, te javnih, kulturnih, socijalnih i ostalih komponenti života.

2. Poticanje demografskog razvitka u cilju pomlađivanja stanovništva i održivog rasta

životnih aktivnosti.

3. Usmjeravanje razvoja pojedinih djelatnosti prema smjernicama gospodarskog

razvitka županije te poticanje modernizacije postojećih, kao i održivu izgradnju novih

suvremenih gospodarskih kapaciteta.

4. Potenciranje skladne koegzistencije svih gospodarskih djelatnosti na području

Općine (turizam, poljoprivreda, proizvodnja i druge).

5. Sukladno potrebama i usvojenim standardima, povećavanje kapaciteta prometne,

telekomunikacijske, energetske i komunalne infrastrukture te njihovo usklađivanje sa širim

županijskim sustavom.

7. Aktivna i sustavna zaštita okoliša na principima održivog razvitka te saniranje

postojećeg onečišćenja i zagađivača.

Podtočka 2.3.2. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području Općine mijenja sa i glasi:

2.3. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA NASELJA NA PODRU ČJU OPĆINE

1. Uređenje prostora naselja treba planirati i provoditi na temelju utvrđenih prostornih

mogućnosti i optimalnog iskorištenja prostora uz osiguranje prostora javne namjene i

opremanja infrastrukturom.


2. Na području Općine Vižinada planiranje i uređenje prostora temeljiti na osnovnim

planskim smjernicama:

- očuvati prirodne, kulturne, povijesne, tradicijske i krajobrazne vrijednosti područja,

- osigurati primjenu mjera zaštite okoliša te osobito resursa pitke vode,

- planirati cjelovito uređenje i zaštitu na osnovi kriterija očuvanja prirodnih vrijednosti i

cjelovitosti pojedinih morfoloških cjelina,

- sanirati vrijedna i ugrožena područja prirodne, kulturne i povijesne baštine,

- očuvati šume, te poticati prirodnu obnovu šuma i drugu autohtonu vegetaciju,

- ne planirati nova građevinska područja niti njihovo međusobno povezivanje,

- uvjetovati razvitak prometne i komunalne infrastrukture zaštitom i očuvanjem

vrijednosti krajolika.

3. Određivanje obaveze izrade prostornih planova užeg područja za sve značjne

postojeće i novoplanirane gospodarske komplekse.

2.3.1. RACIONALNO KORIŠTENJE I ZAŠTITA PROSTORA

1. Racionalno korištenje i namjena prostora odnose se prvenstveno na određivanje

prostora za izgradnju na način da se ne smanjuju šumske i kvalitetne poljoprivredne površine,

da se omogući uređenje, korištenje i zaštita voda, te da se poveća zaštita osobitih vrijednosti

prostora.

2. Treba usmjeriti potencijale i korištenje turističkih kapaciteta kvaliteti i pravilnom

korištenju atraktivnosti prostora, osobito prirodne i kulturne baštine.

3. Višestruko naglašena veća vrijednost opće korisnih funkcija šuma u odnosu na

gospodarsku, usmjerava takvu organizaciju prostora kojom će se određeni dio šuma i

šumskog zemljišta utvrditi kao šume koje nemaju gospodarsku namjenu.

4. Poticanje razvoja i oživljavanje postojećih obrađenih i zapuštenih poljoprivrednih

površina, u skladu s općom gospodarskom politikom kojom se poljodjelstvo uvrštava u

osnovne gospodarske resurse.

Poticanje uzgoja svih poljoprivrednih kultura koje odgovaraju bonitetu prirodnih faktora

poljoprivrednog zemljišta.

5. Obzirom na ograničeni potencijal poljoprivrednih površina, samo na nekima

omogućavanje gradnje građevina, ali isključivo u funkciji poljoprivredne proizvodnje.

6. Građenje građevina izvan građevinskog područja mora očuvati kvalitetu i cjelovitost

poljodjelskog zemljišta i šuma, te prirodni prostor pogodan za rekreaciju, te zauzeti što manju

površinu građevinskih cjelina.


2.3.2. UTVRĐIVANJE GRAĐEVINSKIH PODRUČJA NASELJA U ODNOSU NA POSTOJEĆI I PLANIRANI BROJ STANOVNIKA, GUSTO ĆU STANOVANJA, ISKORIŠTENOST I GUSTOĆU IZGRAĐENOSTI, OBILJEŽJA NASELJA, VRIJEDNOSTI I POSEBNOSTI KRAJOBRAZA, PRIRODNIH I KULTURNO-POVIJES NIH CJELINA

1. Utvrđivanje granica građevinskih područja poštujući smjernice postojeće planske

dokumentacije šireg područja, pri čemu treba uvažavati planirani demografski i gospodarski

rast. Određivanje građevinskih područja - temeljiti na stručnim argumentima i iskazu površine

izgrađenog i neizgrađenog dijela građevinskog područja.

2. Konsolidacija prostora naselja treba se temeljiti na njihovim obilježjima, očuvanju

regionalnih odlika, te na racionalnom planiranju prostornih obuhvata građevinskih područja

svih tipova i veličina naselja, sukladno potrebama smještaja stanovništva i gospodarskih

djelatnosti.

2.3.3. UNAPREĐENJE UREĐENJA NASELJA I KOMUNALNE INFRASTRUKTURE

1. Podizanje standarda komunalne opremljenosti postojećih stambenih i gospodarskih

zona unutar građevinskih područja Općine.

2. Kvalitetno opremanje novoplaniranih stambenih, gospodarskih i sportsko

rekreacijskih zona u Općini svom komunalnom mrežom. Prostor za razvoj infrastrukture i

uvjete realizacije treba planirati i provoditi po najvišim standardima zaštite okoliša uz ugrađen

interes stanovništva.

3. Stambena i druga izgradnja treba se provoditi usmjeravanjem na dijelove

građevinskih područja naselja koja su već opremljena komunalnom infrastrukturom, te na

nedovoljno ili neracionalno izgrađene dijelove naselja.


Točka 3. Plan prostornog uređenja u potpunosti se mijenja i glasi:

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

3.1. Prikaz prostornog razvoja na podru čju op ćine u odnosu na prostornu i gospodarsku strukturu županije

Prostorni plan Istarske županije (SN IŽ 2/02, 1/05 i 4/05, 10/08 7/10, 13/12 i 9/16) kao osnovni dokument prostornog uređenja kojim se uređuje cjelokupni prostor županije, utvrđuje temeljna načela organizacije prostora za izradu prostornih planova lokalne razine te utvrđuje građevine od važnosti za državu i Istarsku županiju od kojih su najbitnija:

- PPIŽ utvrđuje demografsku projekciju koja predstavlja temelj za dimenzioniranje

građevinskih područja naselja – za 2020. godinu planira 1460 stanovnika za područje

Općine Vižinada


- utvrđuje kriterije za dimenzioniranje građevinskih područja

- PPIŽ utvrđuje ukupne planirane ugostiteljsko turističke smještajne kapacitete za

Općinu Vižinada od ukupno 1000 kreveta

- PPIŽ-om su određene najveće dozvoljene površine svih izdvojenih građevinskih

područja izvan naselja poslovne i/ili proizvodne namjene – 8 ha

3.2.Organizacija prostora i osnovna namjena i koriš tenje površina

Planom se određuje namjena površina, koja predstavlja planirani sustav korištenja prostora, odnosno uporabe građevina, površina i zemljišta i to:

- podru čja naselja

- građevinska područja naselja,

- izdvojeni dijelovi građevinskih područja naselja,

- izdvojena podru čja izvan naselja gospodarske namjene

- izdvojena građevinska područja izvan naselja gospodarske poslovno

proizvodne namjene

- izdvojena građevinska područja izvan naselja gospodarske komunalno

servisne namjene

- izdvojena građevinska područja izvan naselja gospodarske ugostiteljsko

turističke namjene

- izdvojena gra đevinska podru čja izvan naselja sportsko-rekreacijske namjene

- podru čja opće rekreacijske namjene,

- izdvojena gra đevinska podru čja izvan naselja za postoje ća groblja,

- podru čja poljoprivrednog tla isklju čivo osnovne namjene

- podru čja šuma isklju čivo osnovne namjene

- koridori prometnica,

- podru čja infrastrukturnih gra đevina,

- podru čja vodnih površina


NASELJA

Za razvoj naselja Planom su predviđena građevinska područja naselja i izdvojenih

dijelova građevinskih područja naselja. U građevinskim područjima naselja prostor je

namijenjen prvenstveno gradnji građevina stambene namjene, a zatim i svim drugim

građevinama i sadržajima koji služe za zadovoljavanje potreba stanovnika za odgovarajućim

standardom života, te za radom, kulturom, rekreacijom i sl. U građevinskim područjima

naselja postoji mogućnost gradnje i uređenja građevina i ostalih zahvata zajedničkih potreba,

kao i za gradnju infrastrukturnih građevina i uređaja, u skladu s ovim Planom. U ovim će se

područjima, uz stambene, graditi i javne, društvene, gospodarske, prometne i infrastrukturne

građevine, uz uvjet zaštite i unapređenja vrijednosti prostora, očuvanja ekološke ravnoteže

naselja, cjelokupnog područja Općine i šireg prostora. U ovim će se zonama, također, graditi

građevine za smještaj vozila i druge pomoćne građevine, parkirališni prostori, sportske i

rekreacijske građevine, te će se postavljati montažno-demontažne prenosive građevine,

naprave i urbana oprema, u skladu sa ukupnim odredbama ovoga Plana i posebnim

propisima Općine Vižinada.

Stambena gradnja prvenstveno će se usmjeravati na nedovoljno ili neracionalno izgrađene

dijelove naselja putem interpolacija, te rekonstrukcija postojećih građevina, s ciljem povećanja

gustoće naseljenosti, te racionalnosti izgrađene strukture i komunalne infrastrukture.

Na području Općine Vižinada nalazi se 27 naselja sa ukupno 75 izdvojenih dijelova

građevinskih područja naselja ukupne površine 210 ha. Broj stanovnika je temelj za

dimenzioniranje građevinskih područja naselja koja se mogu širiti ukoliko zadovoljavaju kriterije

gustoće stanovanja i izgrađenosti utvrđene PPIŽ i Zakonom o prostornom uređenju. Za

područje Općine Vižinada u zadnjem popisnom razdoblju 2011/2001 dogodio se blagi porast

stanovnika - prema izračunatoj projekciji, građevinska područja naselja dimenzioniraju se na

1460 stanovnika.

2001. POVR..2001. 2011. 2020. POVREMENI

2020.

2020. UKUPNO

1137 216 1155 1173 285 1458

Prema veličini i broju stanovnika dijele se na naselja preko 100 stanovnika (Vižinada,

Brig i Crklada) - prema uvjetima iz PPIŽ-a moraju ostvariti uvjet bruto gustoće od minimalno 10

planiranih stanovnika/ha ukupne površine građevinskog područja, od kojeg se najviše 50%

može odnositi na neizgrađeni dio.

Ostala naselja sa manje od 100 stanovnika - prema uvjetima iz PPIŽ moraju ostvariti uvjet bruto gustoće od minimalno 5 planiranih stanovnika/ha ukupne površine građevinskog područja, od kojeg se najviše 50% može na neizgrađeni dio.

Tijekom važenja PPUO Vižinada od donošenja 2004. godine u proteklih 12 godina, dio


građevinskih područja naselja se izgradio, te je analizirana nova izgrađenost građevinskih

područja. Kriterijima izgrađenosti i gustoće udovoljavju naselja Bukori, Čuki, Filipi, Crklada,

Ferenci, Jadruhi, Velići, Vranje selo, Bajkini i Žudetići čime su stekli uvjete za limitirano širenje

građevinskog područja (ukupno 6 ha – 2,85 % površine građ. područja) - za preostala naselja

koja ne udovoljavaju uvjetima širenja, u suradnji sa općinskom službom, predložena je

realokacija dijelova građevinskih područja naselja.

Tijekom važenja PPUO Vižinada od donošenja 2004. godine u proteklih 12 godina, dio

građevinskih područja naselja se izgradio, te je analizirana nova izgrađenost građevinskih

područja.

Kriterijima izgrađenosti i gustoće udovoljavju naselja Bukori, Čuki, Filipi, Crklada,

Ferenci, Jadruhi, Velići, Vranje selo, Bajkini i Žudetići čime su stekli uvjete za limitirano

širenje građevinskog područja (ukupno 6 ha – 2,85 % površine građ. područja)

Za preostala naselja koja ne udovoljavaju uvjetima širenja, u suradnji sa općinskom

službom, predložena je realokacija dijelova građevinskog područja naselja s obzirom da

određena područja nisu izgrađena od 2004.

TABLICA – NASELJA SA VIŠE OD 100 STANOVNIKA

R.B. NAZIV NASELJA

NAZIV G.P. (NASELJA I DIJELOVA NASELJA)

POVRŠINA GRAĐEVINSKOG PODRUČJA (ha)

POVRŠINA IZGRAĐ.

(ha) 2016.

IZGRAĐENOST

2016 (%)

UKUPNO STANOVNI

CI 2020.

POVRŠINA GRAĐEVIN

SKOG PODRUČJA

(ha) PRIJEDLOG

1. BRIG

BRIG 16,25 11,60

16,32 VITAL 0,07 0,07

16,32 11,67 71,51 126

2. CRKLADA

CRKLADA 10,89 6,05

11,90 CRKLADA 1 0,19 0,19

CRKLADA 2 0,21 0,10

11,29 6,34 56,16 119

3. VIŽINADA

VIŽINADA 36,88 17,71

37,05 VIŽINADA 1 0,18 0,18

VIŽINADA 2 0,04 0,04

37,10 17,93 48,33 354

TABLICA – NASELJA SA MANJE OD 100 STANOVNIKA R.B. NAZIV

NASELJA NAZIV G.P. (NASELJA I DIJELOVA NASELJA)

POVRŠINA GRAĐEVINSKOG PODRUČJA (ha)

POVRŠINA IZGRAĐENOG DIJELA (ha) 2016.

IZGRAĐENOST 2016 (%)

UKUPNO STANOVNICI 2020.

POVRŠINA GRAĐEVINSKOG PODRUČJA (ha) PRIJEDLOG

1. BALDAŠI BALDAŠI 5,63 2,47

6,24 BALDAŠI 1 0,26 0,00


BALDAŠI 2 0,11 0,11

BALDAŠI 3 0,24 0,04 6,24 2,62 41,99 49

3. BUKORI

BUKORI 3,14 1,30

3,88 PLASINE 0,64 0,64

3,78 1,94 51,32 20

4. ČUKI

ČUKI 1,24 1,24

3,08

BRDO 1 0,32 0,32

BRDO 2 0,21 0,21

BRDO 3 0,24 0,00

BRDO 4 0,26 0,26

GRADOLE 5 0,11 0,11

2,38 2,14 89,92 20

5. DANCI

DANCI 2,82 1,18

3,39

DANCI 1 0,12 0,12

DANCI 2 0,35 0,08

DANCI 3 0,10 0,10

3,39 1,48 43,66 19

6. FILIPI

SVETA ANA 0,40 0,40

4,54

FILIPI 1 0,79 0,41

FILIPI 2 0,02 0,02

FILIPI 3 3,26 1,44

4,47 2,27 50,78 39

8.

GRUBIĆI 5,04 1,22

5,61 GRUBIĆI - MEDULIN 0,57 0,57

5,61 1,79 31,91 38

9. FERENCI 12,11 6,78 55,99 78 12,11

10. MEKIŠI 10,54 3,20 30,36 43 10,54

11. JADRUHI

JADRUHI 6,33 4,55

11,00 KRUŠARI 4,00 0,95

10,33 5,50 53,24 73

12. LAŠIĆI 21,3 6,33 29,72 79 21,3

13. VRH LAŠIĆI

14. MASTELIĆI

MASTELIĆI 1 0,10 0,10

0,43







0,43 0,43 100,00 0

15. NARDUĆI

NARDUĆI 3,81 1,84

4,32 NARDUĆI 1 0,07 0,07

NARDUĆI 2 0,44 0,44

4,32 2,35 54,40 19

16. OHNIĆI 8,79 1,70 19,34 37 8,79

17. PIŠKOVICA 0,19 0,19 100,00 0 0,19

18. STANIŠI STANIŠI 3,11 1,57

4,37 STANIŠI 1 1,26 0,03


4,37 1,60 36,61 37

19. TROMBAL

TROMBAL 1 0,05 0,05

0,43

TROMBAL 2 0,04 0,04

TROMBAL 3 0,05 0,05

TROMBAL 4 0,008 0,008

TROMBAL 5 0,009 0,009

TROMBAL 6 0,007 0,007

TROMBAL 7 0,03 0,03

TROMBAL 8 0,23 0,23

0,43 0,42 98,60 0

20. VELIĆI

VELIĆI 2,62 2,05

4,97 ŠIKINIĆ 1 1,15 0,60

ŠIKINIĆ 2 0,06 0,06

3,83 2,71 70,76 45

22. VRANIĆI KOD VIŽINADE

VRANIĆI 1 0,5 0,29

0,76 VRANIĆI 2

0,14 0,14

VRANIĆI 3 0,12 0,12

0,76 0,55 72,37 9

23. VRANJE SELO

VRANJE SELO 10,48 5,64

15,09

VRANJE SELO 1

3,33 2,12

13,81 7,76 56,19 89

24. MARKOVIĆI 6,71 3,35 49,93 45 6,71

25. BAJKINI

BAJKINI 10,14 8,04

13,32 BRDAJCE 0,54 0,54

BAJKINI 1 2,09 0,16

12,77 8,74 68,44 71

26. VRBANI

VRBANI 1 1,71 0,58

3,33 VRBANI 2 0,09 0,09

KLIS 1,53 0,67

3,33 1,34 40,24 18

27. ŽUDETIĆI

ŽUDETIĆI 1,43 1,43

6,34

ŽUDETIĆI 1 1,31 0,66

ŽUDETIĆI 2 0,009 0,009




5,72 3,18 55,59 33

GOSPODARSKA NAMJENA

Proizvodno poslovna namjena

Gradnja proizvodnih građevina koncentrirat će se u:


- izdvojenim gra đevinskim podru čjima izvan naselja gospodarske proizvodno poslovne namjene:

- gospodarska zona proizvodno poslovne namjene Vižinada

- gospodarska komunalno servisna zona Gradole

Pojedinačne građevine moći će se graditi i u okviru planiranih građevinskih područja

naselja u skladu sa ukupnim odredbama ovoga Plana..

Ugostiteljsko-turisti čka namjena

Najveći dopušteni smještajni kapacitet na području Općine Vižinada iznosi 1000 postelja,

ovim Planom planiran je smještaj 930 postelja raspodijeljenih kako je prikazano u tablici :

R.BR. ZONA KAPACITET

KREVETA

1 TURISTIČKA RAZVOJNA PODRUČJA - TRP 270

2 TURISTIČKA PODRUČJA - TP 250

3 GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA 350

4 IZDVOJENO GRAĐEVINSKO PODRUČJE

SPORTSKO REKREACIJSKE NAMJENE VIŽINADA 40

UKUPNO 910

TABLICA 2. – RASPODJELA TURISTIČKIH KAPACITETA NA PODRUČJU OPĆINE VIŽINADA

Zone ugostiteljsko turističke namjene na području Općine Vižinada planiraju se u

sklopu izdvojenih građevinskih područja izvan naselja gospodarske ugostiteljsko turističke

namjene kao:

- turističko razvojno područje – TRP,

- turističko područje – TP,

dok se pojedinačne građevine ugostiteljske i turističke namjene mogu graditi u sklopu

građevinskih područja naselja u skladu sa ukupnim odredbama ovog Plana u skladu sa

sljedećim kapacitetima:


R. BR. NAZIV GRAĐEVINSKOG PODRUČJA KAPACITET

KREVETA

1 GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA VIŽINADA 120

2 GRAĐEVINSKA PODRUČJA OSTALIH NASELJA 80

3 RURALNA NASELJA TROMBAL, MASTELIĆI I PIŠKOVICA 90

4 KAMP ODMORIŠTA 60

5 UKUPNO 350

TABLICA 4. – RASPODJELA TURISTIČKIH KAPACITETA U GRAĐEVINSKIM PODRUČJIMA NASELJA NA PODRUČJU

OPĆINE VIŽINADA

Pojedinačne građevine ugostiteljsko turističke namjene u sklopu građevinskih područja

naselja Vižinada i građevinskih područja ostalih naselja izuzev ruralnih naselja Trombal,

Mastelići i Piškovica mogu se graditi kao vrste smještaja iz:

- Pravilnika o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata

iz skupine hoteli (NN 88/07, 58/08, 62/09, 63/13, 33/14, 92/14), osim vrsta „aparthotel,

turističko naselje i turistički apartmani“,

- Pravilnika o razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine ostali

ugostiteljski objekti za smještaj(NN 54/16), osim vrsta „planinarski i lovački dom“

- Pravilnika o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske

usluge u domaćinstvu (NN 9/16, 54/16 i 61/16),


usluge na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu (NN 54/16)

te moraju udovoljavati propisanim uvjetima.

Turizam u ruralnim naseljima Trombal, Mastelići i Piškovica bez izgleda opstanka u smislu

tradicionalne funkcije naselja i bez stanovnika planira se sa ciljem uređenja vrste „difuzni hotel“

maksimalnog kapaciteta 90 postelja. Difuzni hotel funkcionira na način da se smještaj organizira

više različitih, međusobno nepovezanih tradicijskih građevina. Recepcija i ostale usluge (npr.

prehrana) mogu se organizirati centralno sa ciljem obnove postojećih napuštenih građevina, uz

obvezu pridržavanja sustava mjera zaštite konzervatorske i krajobrazne struke.

U ukupne kapacitete turističkog smještaja na području Općine Vižinada zbrajaju se

kapaciteti vrste smještaja iz:

- Pravilnika o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz

skupine hoteli


- Pravilnika o razvrstavanju, i kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine kampovi ,

a ne zbrajaju se kapaciteti vrste smještaja iz:

- Pravilnika o razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine ostali

ugostiteljski objekti za smještaj,

- Pravilnika o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u

domaćinstvu,


usluge na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu

SPORT I REKREACIJA

Planirana područja sportsko-rekreacijske namjene ovim se Planom raščlanjuju na:

- građevinska podru čja sportsko-rekreacijske namjene: - građevinsko područje sportsko rekreacijske namjene Vižinada (postojeće)

- građevinsko područje sportsko rekreacijske namjene Brig

- građevinsko područje sportsko rekreacijske namjene Parenzana

- ostala podru čja sportsko-rekreacijske namjene:

- područja opće rekreacijske namjene,

- trasu postojeće rekreativne trase stare željezničke pruge Trst - Poreč

POLJOPRIVREDA

Polazeći od činjenice da značajan dio područja Općine Vižinada zauzima

poljoprivredno zemljište i da se razvoju poljoprivrede pridaje izuzetan značaj u

gospodarskom razvitku Općine, područja koja su ovim Planom posebno namjenjena

poljoprivrednim djelatnostima neće se smjeti koristiti u druge svrhe, osim u slučajevima

predviđenim ovim odredbama. Planom je izvršena podjela poljoprivrednih područja, koja

treba u potpunosti zaštititi od nepoljodjelske namjene i neracionalnog iskorištavanja, na:

- osobito vrijedno obradivo tlo – P1,

- vrijedno obradivo tlo – P2,

- ostalo obradivo tlo – P3

Osobito vrijedno obradivo tlo (P1) obuhvaća prvenstveno površine za uzgoj

višegodišnjih kultura (vinogradi, voćnjaci, maslinici), kao i meliorirane, odnosno

navodnjavane poljoprivredne površine.

Vrijedno obradivo tlo (P2) obuhvaća prvenstveno poljoprivredne površine namijenjene

uzgoju žitarica, industrijskih kultura, povrtlarskih kultura te krmnog bilja, a u načelu je

grupirano oko ruralnih naselja u relativno homogenom obliku (ruralno područje naselja).


Ostalo obradivo tlo (P3) obuhvaća izdvojene obradive površine manjeg gospodarskog

značaja, povremeno obrađene ili djelomično prekrivene šumom.

Na poljoprivrednom zemljištu utvrđenom ovim Planom planira se gradnja staklenika i

plastenika s pratećim građevinama za primarnu obradu poljoprivrednih proizvoda, farmi za

uzgoj stoke, peradarskih farmi, vinogradarsko-vinarskih, voćarskih i uljarskih pogona sa

kušaonicama u skladu sa posebnim uvjetima utvrđenim ukupnim odredbama ovog Plana.

ŠUME

Na području Općine Vižinada šumska područja Planom su određena kao:

- šume gospodarske namjene

- zaštitne šume.

Područja koja su ovim Planom predviđena kao šume mogu se koristiti isključivo na

način određen važećim Zakonom o šumama. U planiranom šumskom području ne mogu se

graditi građevine, osim onih koje su dozvoljene važećim Zakonom o šumama.

Područja šuma gospodarske namjene namjenjena su isključivo gospodarskom

korištenju za proizvodnju šumskih proizvoda (sječa za drvnu građu ili ogrjev, lov i uzgoj

divljači, ubiranje šumskih plodina). Unutar šuma gospodarske namjene mogu se planirati

zahvati u prostoru koji su u skladu sa Zakonom o šumama.

Unutar šuma gospodarske namjene mogu se planirati šumarske postaje (lugarnice), i

lovačke kuće, depoi drvne građe, znanstveno-istraživačke stanice za praćenje stanja

šumskih ekosustava, otkupne stanice šumskih plodina, farme za uzgoj divljači, odnosno

zahvati u prostori koji su u skladu sa Zakonom o šumama. Planiranje navedenih zahvata

omogućava se uz posebne uvjete korištenja šuma koje propisuje Ministarstvo poljoprivrede,

Uprava šumarstva, lovstva i drvne industrije.

Područja zaštitnih šuma (Š2) obuhvaćaju najmanji dio šumskog resursa, a temeljna im

je namjena zaštita i sanacija ugroženih područja, odnosno zaštita zemljišta, voda, naselja,

građevina i druge imovine (opožarene površine, površine izložene eroziji, poboljšanje

mikroklimatskih osobina prostora). Unutar zaštitnih šuma ne dozvoljava se gradnja, osim

građevina infrastrukture.

JAVNE PROMETNE POVRŠINE

Zone javnih prometnih površina namjenjene su gradnji javnih kolnih i kolno-pješačkih

prometnica. Prikazanom mrežom prometnica u grafičkom dijelu Plana obuhvaćene su

planirane razvrstane (državne, županijske i lokalne), te nerazvrstane prometnice. Posebnim

odredbama ovog Plana određen je planirani koridor rezervacije prostora za gradnju

prometnica.


INFRASTRUKTURNI SUSTAVI

Zone infrastrukturnih sustava namjenjene su gradnji isključivo građevina infrastrukture

i pratećih prostora za nadziranje funkcioniranja mreža i uređaja. Građevine koje će se u

ovim zonama graditi ne mogu biti stambene, niti imati prostore stambene namjene. Osim u

zonama koje su u grafičkom dijelu Plana označene kao zone infrastrukturnih sustava,

građevine infrastrukture mogu se graditi i u zonama drugih namjena.

VODNE POVRŠINE

Planom su označene i prikazane u grafičkom prikazu 2.B2.Uređenje vodotoka - vodne

površine koje čine vodotoci u obuhvatu Plana evidentirani u Vodoprivrednom informacijskom

sustavu (rijeka Mirna, Mlinski potok, Stara Mirna, Krvar, Sabirni kanal Krvar, Draga,

Kamnica, Sabadin, Piškovica, Zanarin, Lermanići, Žudetići, Obuhvatni kanal Gradole, Kičer,

Brijanovica, Oklenska bujica, Preljevni kanal Gradole), ostali tokovi na kojima se može javiti

površinsko tečenje a nisu evidentirani kao vodotoci te planirane mini akumulacije. Za

upravljanje, uređenje i održavanje ostalih tokova na kojima se može javiti površinsko

tečenje, a nisu evidentirani kao vodotoci, potrebno je utvrditi nadležnost sukladno

odgovarajućim važećim propisima.

Radi melioracije i navodnjavanja poljoprivrednog zemljišta planira se izgradnja

sustava vodnih površina: mini akumulacija Krušari i Dolina za navodnjavanje, a koje se

planiraju temeljem prostornog plana šireg područja i stručne podloge „Idejno rješenje

melioracije i navodnjavanja Poreštine“, izrađivača Institut IGH d.d. PC Rijeka, 2010.

Navedene mini akumulacije ne nalaze se na području ekološke mreže Republike Hrvatske

(EU ekološke mreže NATURA 2000).

Mini akumulacije su locirane na način da se koristi prirodna konfiguracija terena

unutar koje je moguće akumulirati veće količine vode, a za njihovu izgradnju planira se

mogućnost građenja pregradnog profila u vidu nasute i/ili betonske brane. Vododrživost mini

akumulacija osigurat će se izvedbom nepropusnih folija.

Sustav uređenja vodotoka i zaštite od štetnog djelovanja voda dio je cjelovitog sustava

uređenja vodotoka i obrane od poplava na vodama slivnih područja; „Mirna – Dragonja“, te

obuhvaća sve registrirane uređene i neuređene vodotoke u cijelosti ili u dijelu koji prolazi

područjem Općine Vižinada, sa pripadajućim vodnim građevinama, kao i okolni prostor

utvrđen kao vodno dobro.

Područja koja su u grafičkom dijelu Plana označena kao vodne površine, ali i ostale

stvarne vodne površine i bujice koje u grafičkom dijelu Plana nisu označene, mogu se

uređivati izgradnjom regulacijskih i zaštitnih, te drugih vodnih građevina u skladu sa važećim

zakonima, propisima i standardima.

Radi očuvanja i održavanja regulacijskih i zaštitnih, te drugih vodnih građevina i

sprječavanja pogoršanja vodnog režima, zabranjeno je :


- na nasipima i drugim regulacijskim i zaštitnim vodnim građevinama

- kopati i odlagati zemlju, pijesak i sl.,

- prelaziti i voziti motornim vozilima izuzev na mjestima na kojima je izričito

dopušteno,

- podizati nasade,

- obavljati druge radnje kojima se može ugroziti sigurnost ili stabilnost tih građevina,

- saditi drveće na udaljenosti manjoj od 10 m od ruba korita vodotoka ili kanala,

- podizati zgrade ili druge građevine na udaljenosti manjoj od 10m od ruba vodotoka ili

kanala.

Svi vodotoci se mogu premošćivati prometnicama i infrastrukturom. Svi zahvati u

vodnim površinama moraju se obavljati na način da se ne smanjuje protočnost vodotoka.

Sve aktivnosti na vodnim površinama moraju se obavljati u skladu sa važećim

zakonima, propisima i standardima.

GROBLJA

Površina građevinskih područja groblja iznosi:

- Božje Polje 0,69 ha

- Sveti Vital 0,52 ha

Na grobljima se mogu izvoditi potrebni zemljani radovi, te graditi građevine

visokogradnje, u skladu s obavezama iz važećeg Zakona o grobljima, kao i posebnog

odgovarajućeg propisa Općine Vižinada.

OSTALO

Na području Općine Vižinada mogu se postavljati kiosci i druge građevine gotove

konstrukcije, te naprave privremenog karaktera, prema odredbama ovog Plana, na lokacijama

određenim posebnim propisom Općine Vižinada. Kioskom i građevinom gotove konstrukcije,

prema ovim odredbama, smatra se prenosivi, atestirani, tipski proizvod, pogodan za

obavljanje trgovačke, zanatske, uslužne, izložbene, zabavne, ugostiteljske i slične djelatnosti,

koji mora udovoljavati zahtjevima važećeg Zakona o gradnji i drugih odgovarajućih propisa.

Proizvod mora biti suvremeno oblikovan, uz upotrebu kvalitetnih, trajnih materijala, boja i

detalja.


3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina (naselja i izgra đene strukture van naselja ; poljoprivredne, šumske, vodne te povr šine posebne namjene i ostale površine)

Redni broj

Općina Vižinada Oznaka Ukupno ha % od površine Općine

stan.(2020.)/ha

1.0. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina

1.1. Građevinska područja naselja

216,33 6,09 6,75

1.3. Izgrađene strukture van građevinskog područja naselja UKUPNO - gosp. namjena (proizvodna) - gosp. namjena (poslovna, komunalno servisna, uslužno servisna) - ugostiteljsko turistička namjena - sportsko-rekreacijska namjena

I K3

T R

16,13 4,35 1,96

5,55 4,30

0,45 0,12 0,05

0,13 0,12

91,25 335 786

263 339

1.4. Poljoprivredne površine UKUPNO - osobito vrijedno obradivo tla - vrijedno obradivo tla - ostala obradiva tla

P

P1 P2 P3

516,02 183,45 183,99 148,58

14,56

5,18 5,19 4,19

2,82 7,97 7,97 9,86

1.5. Šumske površine UKUPNO - šume gospodarske namjene - zaštitne šume

Š

Š1 Š2

1995,01 1562,36

432,65

56,33 44,11 12,22

0,73 0,93 3,37

1.6. Ostale poljoprivredne i šumske

površine

PŠ

374,23

10,57

3,90

1.7. Vodne površine - vodotoci - akumulacije

AK

26,62

0,75

56,15 1.8. Ostale površine

UKUPNO - infrastruktura - groblja (van građ. područja)

IS G

399,01 1,21

11,26 0,04

3,65 1206,6

Općina Vižinada UKUPNO - kopno

3541,57

100,0

0,41

3.3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti

Na području Općine Vižinada koncentracija gospodarskih djelatnosti planira se u

područjima gospodarske namjene koja su Planom definirana kao izdvojena građevinska

područja izvan naselja dok se gradnja građevina društvenih djelatnosti planira

prvenstveno u građevinskim područjima naselja. Izdvojena građevinska područja izvan

naselja prikazana su kao izgrađeni te neizgrađeni – neuređen i neizgrađeni - uređeni

dio građevinskog područja te ucrtane u grafičkom dijelu Plana listovi 4.A i 4.B. Granice

građevinskih područja.


Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti iz ovog poglavlja odnose se na gradnju građevina gospodarske namjene koje će se graditi u definiranim građevinskim područjima:

- izdvojena gra đevinska podru čja izvan naselja gospodarske namjene: - proizvodno poslovne Vižinada - 4,35 ha,

- komunalno-servisne Gradole - 1,96 ha,

- ugostiteljsko turističke namjene:

- turističko razvojno područje Sveti Toma – 1,28 ha

- turističko razvojno područje Medulin - 0,63 ha

- turističko razvojno područje i Paljari - 0,96 ha

- turističko područje Sveti Toma 2 – 0,74 ha

- turističko područje Vrh Lašići – 0,42

- turističko područje Lašići – 0,79

- turističko područje Baldaši – 0,70

- izdvojena gra đevinska podru čja izvan naselja sportsko rekreacijske namjene:

- sportski centar Vižinada – 1,97 ha

- sportski centar Brig – 1,72 ha

- sportski centar Parenzana – 0,30 ha

- izdvojena gra đevinska podru čja izvan naselja za groblja: - postojeće groblje Sveti Vital – 0,52 ha

- postojeće groblje Božje polje – 0,69 ha

Gospodarska namjena Unutar građevinskog područja gospodarske – proizvodno poslovne namjene

Vižinada gradit će se građevine proizvodnih ili zanatskih djelatnosti, kao i građevine

trgovačke djelatnosti (skladišta, hladnjače, trgovina i sl.), uslužne i komunalno

servisne građevine. U ovom se građevinskom području može graditi reciklažno

dvorište i reiklažno dvorište za građevinski otpad, a ne mogu se graditi građevine niti

prostorije stambene namjene niti se stambena namjena može dozvoliti u dijelu

građevine. Reciklažno dvorište je, sukladno Zakonu o održivom gospodarenju

otpadom (NN 94/13), nadzirani ograđeni prostor namijenjen odvojenom prikupljanju i

privremenom skladištenju manjih količina posebnih vrsta otpada.

Unutar građevinskog područja gospodarske komunalno servisne zone Gradole

dozvoljava se gradnja i uređenje komunalno servisnih i infrastrukturnih građevina i

zahvata.

Zone ugostiteljsko turističke namjene na području Općine Vižinada planiraju se u


sklopu izdvojenih građevinskih područja izvan naselja gospodarske ugostiteljsko

turističke namjene kao:

- turističko razvojno područje – TRP,

- turističko područje – TP,

R.BR. ZONA KAPACITET

KREVETA

1 TURISTIČKA RAZVOJNA PODRUČJA - TRP 270

2 TURISTIČKA PODRUČJA - TP 250

3 GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA 350

4 IZDVOJENO GRAĐEVINSKO PODRUČJE

SPORTSKO REKREACIJSKE NAMJENE VIŽINADA 40

UKUPNO 910

TABLICA . – RASPODJELA TURISTIČKIH KAPACITETA NA PODRUČJU OPĆINE VIŽINADA

Sportsko rekreacijska namjena

U postojećem građevinskom sportsko rekreacijskog centra Vižinada graditi će se

građevine sportsko rekreacijske namjene te uređivati sportska igrališta. U sklopu ovog

građevinskog područja moguće je graditi jednu smještajnu građevinu ugostiteljsko turističke

namjene vrste hotel u skladu sa ukupnim odredbama ovog Plana kao i građevine javne i

društvene namjene (kulturne, predškolske I sl.).U građevinskom području sportsko-rekreacijske

namjene ne mogu se graditi građevine stambene namjene, izuzev rekonstrukcija postojećih

pojedinačnih građevina stambene namjene.

U građevinskom području sportsko rekreacijskog centra Brig graditi će se građevine i

uređivati zahvati za potrebe streljane u skladu sa posebnim propisima. U sklopu ovog

građevinskog područja moguće je graditi i prateće ugostiteljske sadržaje izuzev smještajnih

građevina.

U građevinskom području sportsko rekreacijskog centra Parenzana graditi će se

građevine i uređivati zahvati za potrebe revitalizacije rekreativne trase stare željezničke pruge

Parenzane sa ciljem prihvata posjetioca, uređenja vidikovca i sl.. U sklopu ovog građevinskog

područja moguće je graditi i prateće ugostiteljske sadržaje izuzev smještajnih građevina.


U planiranim područjima opće sportsko rekreacijske namjene uređivat će se površine

koje se koriste i uređuju u svrhu rekreacijskih djelatnosti koje su funkcionalno vezane za

specifična prirodna područja. Na rekreacijskim površinama se, sukladno obilježjima prostora i

uz posebno vrednovanje krajobraznih vrijednosti, mogu uređivati pješačke, biciklističke,

jahačke, trim i slične staze, igrališta za rekreaciju odraslih i djece, postavljati rekreacijske

sprave i sl., ali bez mogućnosti izgradnje građevina visokogradnje.

Rekreativna trasa stare željezničke pruge Parenzane koristiti će se u svrhu uređivanja

pješačkih i biiklističkih rekreativnih staza. U sklopu Parenzane, moguće je postavljanje

montažnih prenosivih građevina u skladu sa posebnim propisom Općine Vižinada.

U ovim područjima može se graditi potrebna infrastrukturna mreža i prateće

infrastrukturne građevine, kao i postavljati potrebne montažne prenosive građevine i naprave,

ali ne s ciljem organiziranja stanovanja.

Groblja

Područja groblja namjenjena su ukopu umrlih osoba, uz provođenje postupka

određenih važećim propisima i običajima. Prostorni obuhvat groblja određen je na već

postojećim lokacijama, a označen je u grafičkom dijelu ovoga Plana. S obzirom na

plansko razdoblje te utvrđene potrebe za groblja, postojeća groblja su proširena za 0.24

ha (Božje Polje) odnosno za 0.18 ha (Sveti Vital) što će po prosječnom broju ukopa

godišnje zadovoljiti potrebe ukopa umrlih osoba na području Općine Vižinada za

narednih 30 godina u skladu sa posebnim propisom.

Površina građevinskih područja groblja iznosi:

- Božje Polje 0,69 ha

- Sveti Vital 0,52 ha

Na grobljima se mogu izvoditi potrebni zemljani radovi, te graditi građevine

visokogradnje, u skladu s obavezama iz važećeg Zakona o grobljima, kao i posebnog

odgovarajućeg propisa Općine Vižinada.

3.4. Uvjeti korištenja ure đenja i zaštite prostora

Prirodne vrijednosti

Na području obuhvata PPUO Vižinada nalaze se zaštićena područja koja su

zaštićena temeljem Zakona o zaštiti prirode i koja su upisana u Upisnik zaštićenih

područja Republike Hrvatske:

- u kategoriji posebni rezervat: - posebni rezervat šumske vegetacije Motovunska šuma


Posebni rezervat je područje od osobitog značenja zbog jedinstvenih, rijetkih ili

reprezentativnih prirodnih vrijednosti, ili je ugroženo stanište ili stanište ugrožene divlje

vrste, a prvenstveno je namijenjen očuvanju tih vrijednosti. U posebnom rezervatu nisu

dopušteni zahvati i djelatnosti koje mogu narušiti svojstva zbog kojih je proglašen

rezervatom. U posebnom rezervatu dopušteni su zahvati i djelatnosti kojima se

održavaju ili poboljšavaju uvjeti važni za očuvanje svojstava zbog kojih je proglašen

rezervatom. PPUO-om su evidentirani značajni dijelovi prirode te se predviđaju za zaštitu u

skladu sa Zakonom o zaštiti prirode (Narodne novine 80/13):

- u kategoriji regionalnog parka: - područje Mirne

- u kategoriji značajni krajobraz:

- dolina potoka Krvar

- strmi šumoviti obronci prema rijeci Mirni

Regionalni park je prostrano prirodno ili dijelom kultivirano područje kopna i/ili mora

velike bioraznolikosti i/ili georaznolikosti, s vrijednim ekološkim obilježjima i

krajobraznim vrijednostima karakterističnim za područje na kojem se nalazi. U

regionalnom parku dopuštene su gospodarske i druge djelatnosti i zahvati kojima se ne

ugrožavaju njegova bitna obilježja i uloga. Značajni krajobraz je prirodni ili kultivirani

predjel velike krajobrazne vrijednosti i bioraznolikosti i/ili georaznolikosti ili krajobraz

očuvanih jedinstvenih obilježja karakterističnih za pojedino područje. U značajnom

krajobrazu dopušteni su zahvati i djelatnosti koje ne narušavaju obilježja zbog kojih je

proglašen.

Ekološka mreža

Ekološka mreža Republike Hrvatske, proglašena Uredbom o ekološkoj mreži

(Narodne novine, 124/13 i 105/15), predstavlja područja ekološke mreže Europske unije

Natura 2000.

Ekološka mreža Republike Hrvatske predstavlja sustav međusobno povezanih ili

prostorno bliskih ekološki značajnih područja važnih za ugrožene vrste i staništa, koja

uravnoteženom biogeografskom raspoređenošću značajno pridonose očuvanju prirodne

ravnoteže i biološke raznolikosti. Unutar ekološke mreže njezini dijelovi povezuju se

prirodnim ili umjetnim koridorima. Ekološki koridor je ekološka sastavnica ili niz takvih

sastavnica koje omogućavaju kretanje populacijama živih organizama od jednog

lokaliteta do drugog. Uredbom o ekološkoj mreži propisane su i smjernice za mjere

zaštite čija provedba osigurava postizanje i održavanje povoljnog stanja ciljeva

očuvanja svakog područja ekološke mreže.

Prema Uredbi o ekološkoj mreži Republike Hrvatske (mreža Natura 2000), istu čine


područja očuvanja značajna za ptice - POP (područja značajna za očuvanje i

ostvarivanje povoljnog stanja divljih vrsta ptica od interesa za Europsku uniju, kao i

njihovih staništa, te područja značajna za očuvanje migratornih vrsta ptica, a osobito

močvarna područja od međunarodne važnosti) i područja očuvanja značajna za vrste i

stanišne tipove – POVS (područja značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja

drugih divljih vrsta i njihovih staništa, kao i prirodnih stanišnih tipova od interesa za

Europsku uniju).

Na području Općine Vižinada nalaze se sljedeća područja ekološke mreže

Republike Hrvatske:

- HR2000619 – Mirna i šire područje Butonige – područje ekološke mreže značajno

za vrste i stanišne tipove (POVS)

- HR2000637 - Motovunska šuma

- HR2000120 - Špilja Sitnica

Zaštita kulturne baštine

Cjelokupno područje Općine Vižinada predstavlja izuzetnu, u značajnoj mjeri očuvanu ambijentalnu vrijednost koja se čuva i štiti sveukupnim planskim rješenjem. PPUO-om su određene kategorije uvjeta zaštite kulturnih dobara upisanih u registar kulturnih dobara i evidentiranih:

1. arheološka baština

1.a.arheološki lokaliteti

Na području Općine Vižinada nalaze se sljedeći arheološki lokaliteti sa predloženim mjerama zaštite:

R. BR. NAZIV KULTURNOG DOBRA PRIJEDLOG MJERA

ZAŠTITE

1 Pećine Mafrid ZPP

2 Vrh Zminjac ZPP

3 Gradina Ferenci ZPP

4 Zlatni vrh ZPP

5 Konvent PR

6 Polačine kod Ferenci ZPP

7 Ružar PR

8 Nigrinjan PR

9 Kunfini ZPP

10 Gradole ZPP


11 Crkva sv. Tome ZPP

12 Crkva sv. Križa ZPP

13 Crkva Gospe od Ružarija PR u sklopu cjeline lokaliteta

Ružar

18 Božje Polje

PR prilikom izrade revizije rješenja o utvrđivanju svojstva kulturnog dobra crkve BDM (predlaže se proširenje zone zaštite)

54 Žudetići ZPP

43 Medulin i crkva Svetog Luke ZPP

25 Vižinada PR u sklopu cjeline naselja Vižinada

21 Crkva Sv. Vitala PR u sklopu cjeline crkve i groblja Sv. Vitala

57 Crkva sv. Duha, Vižinada PR u sklopu cjeline naselja Vižinada

58 Središnji dio Općine Vižinada ZPP

R – Kulturno dobro upisano u Registar zaštićenih kulturnih dobara RH, PR – Predlaže se upis u Registar zaštićenih kulturnih dobara RH, ZPP – Zaštita Prostornim planom uređenja

TABLICA – POPIS ARHEOLOŠKIH LOKALITETA S PREDLOŽENIM MJERAMA ZAŠTITE

U cilju zaštite arheološke baštine potrebno je provesti adekvatne postupke i metode

istraživanja koji će pridonijeti očuvanju i primjerenoj prezentaciji sačuvanih

arhitektonskih ostataka pojedinih lokacija. Predviđene metode i postupci u zaštiti

arheološke baštine su:

- intenzivni arheološki pregled terena – u slučaju infranstrukturnih radova,

odnosno polaganja različitih cjevovoda ili gradnje prometnica, potrebno je izvršiti

intenzivni terenski pregled područja koja spadaju pod zone izravnog i neizravnog

utjecaja gradnje.

- arheološki nadzor – potrebno je provoditi prilikom obavljanja svih zemljanih

radova na širim zonama prepoznatih i potencijalnih arheoloških naseobinskih nalazišta

te na području šire gradske jezgre Vižinade. Arheološki nadzor, ovisno o važnosti

nalaza, može prerasti u sondažno ili sustavno arheološko istraživanje.

- sondažno arheološko istraživanje – potrebno je provoditi prilikom obavljanja

svih zemljanih radova na području lokaliteta čiji položaj ukazuje na povećanu

mogućnost pronalaska arheoloških slojeva ili struktura. Arheološko sondiranje, ovisno o

važnosti nalaza, može prerasti u sustavno/zaštitno arheološko istraživanje.

- sustavno/zaštitno arheološko istraživanje – potrebno je provoditi prilikom

obavljanja svih zemljanih radova na području objekata na području kojih postoje


nedvojbeni pokazatelji o postojanju arheoloških slojeva ili struktura.

- prezentacija nepokretnih arheoloških nalaza – prezentiraju se nalazi pronađeni

prilikom arheoloških istraživanja u mjeri dovoljnoj za potpuno razumijevanje nalazišta,

atraktivno te na način koji nikako ne smije štetiti prezentiranim nalazima.

- zabrana gra đevinskih radova – propisuje se na području poznatih nalazišta i u

predviđenoj zaštitnoj (buffer) zoni oko njih.

- valorizacija zate čene povijesne strukture – prilikom planiranja izgradnje

valorizirati zatečene povijesne strukture te kvalitetnim rješenjem naglasiti njihovu

važnost u organizaciji prostora.

- upis u Registar kulturnih dobara RH 2. Graditeljska baština

2.a. sakralno graditeljstvo

Na području Općine Vižinada nalaze se sljedeći lokaliteti graditeljske sakralne baštine sa predloženim mjerama zaštite:

R. BR. NAZIV KULTURNOG DOBRA PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE

14 Župna crkva sv. Jeronima, Vižinada PR u sklopu cjeline naselja

Vižinada

15 Crkva Sv. Barnabe, Vižinada PR

16 Crkva sv. Ivana, Vižinada PR

17 Crkva sv. Roka, Vižinada ZPP

18 Crkva sv. Blažene Djevice Marije s

pripadajućim grobljem, Božje Polje

R (RRI-0100-65) predlaže se izrada revizije rješenja o utvrđivanju svojstva kulturnog dobra crkve BDM uz proširenje zone zaštite

19 Crkva sv. Ane, Medigova stancija ZPP

20 Župna crkva sv. Vitala, Brig ZPP

21 Crkva sv. Vitala s pripadajućim

grobljem, Brig PR

22 Crkva sv. Lovre, Ferenci ZPP

23 Crkva sv. Obitelji, Ferenci ZPP

24

Crkva Blažene Djevice Marije od Zdravlja,

Jadruhi

ZPP

59 Vižinada, poklonac ZPP

60 Ritošin Brig, poklonac ZPP


61 Staniši, poklonac ZPP

62 Baldaši, poklonac ZPP

63 Put Vižinada – Trombal, poklonac 1 ZPP

64 Put Vižinada – Trombal, poklonac 2 ZPP

65 Kapiteja, poklonac ZPP

66 Medulin, poklonac ZPP

67 Jadruhi Kalombera, poklonac ZPP


TABLICA - POPIS GRADITELJSKE SAKRALNE BAŠTINE SA PREDLOŽENIM MJERAMA ZAŠTITE

Svi pojedinačni lokaliteti sakralne baštine s obzirom na njihovu važnost u definiranju

urbanog prostora ili kultiviranog krajolika, bez obzira na stupanj zaštite uživaju jednaku

zaštitu. Stoga je, u smislu provedbe ovog prostornog plana potrebno ishoditi posebne uvjete

zaštite i prethodno odobrenje za zaštitne radove od nadležnog konzervatorskog odjela.

Također za radove u neposrednoj blizini tih spomenika (dogradnja, izgradnja, interpolacije,

komunalni i infrastrukturni zahvati, širenje stambenih i poslovnih zona), potrebno je ishoditi

mišljenje nadležnog konzervatorskog odjela kako se ne bi narušila prostorna cjelovitost

spomenika i njihov odnos s povijesnim ambijentom. Prilikom zaštitnih radova neophodna je

izrada konzervatorskog elaborata i programa sanacije, restauracije i prezentacije

spomenika.

Za područje Vižinade karakterističnu baštinu predstavljaju i ruševne crkve izvan

naselja (Sv. Marija od Ružarja, Sv. Luka, Sv. Križ). U pravilu je riječ o srednjovjekovnim

crkvama koje su u kultu bile do ranog 19. stoljeća kada su zapuštene zbog uredbe o

ukidanju bratovština francuske uprave nakon čega su često bile izvrgnute rušenju.

Predmetnim objektima treba pristupati metodologijom zaštite arheološke baštine. Iste je

potrebno konzervirati u postojećim oblicima i održavati u smislu prezentacije spomenika

kao arheološkog lokaliteta. Iznimno će, temeljem konzervatorskih uvjeta, biti dozvoljeni

minimalni restauratorski zahvati ukoliko će se oni temeljiti na preciznim saznanjima o

prijašnjem stanju i ukoliko će oni bitno doprinijeti arhitektonskoj čitljivosti spomenika.

Okoliš ovih spomenika u pravilu predstavlja potencijalno arheološko nalazište te ga

tako valja i tretirati, ne samo zbog mogućnosti postojanja nekropole već i zbog okolnosti

da su takve crkve vrlo često podizane na lokacijama s kontinuitetom naseljenosti i

starijih razdoblja (rani srednji vijek, kasna antika). Svakom spomeniku treba pristupiti

uvažavajući sve njegove specifičnosti pa se u tom smislu donose i pojedinačne

smjernice očuvanja ovog tipa baštine.

2. b., c. urbane cjeline i tradicijska graditeljska baština u ruralnim naseljima


Na području Općine Vižinada nalaze se sljedeće urbane cjeline i tradicijska graditeljska baština u ruralnim naseljima sa predloženim mjerama zaštite:

R. BR. NAZIV KULTURNOG

DOBRA PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE

25 Vižinada PR u sklopu cjeline naselja

Vižinada

26 Bajkini ZPP

27 Baldaši ZPP

28 Brdo ZPP

29 Bukori ZPP

30 Crklada ZPP

31 Čuki ZPP

32 Danci ZPP

33 Ferenci ZPP

34 Filipi ZPP

35 Grubići ZPP

36 Ikaši ZPP

37 Jadruhi ZPP

38 Klis ZPP

39 Krušari ZPP

40 Lašići ZPP

41 Markovići ZPP

42 Medigova stancija ZPP

43 Medulin ZPP

44 Mekiši ZPP

45 Narduči ZPP

46 Ohnići ZPP

47 Ritošin Brig ZPP

48 Staniši ZPP

49 Velići ZPP


50 Vrbani ZPP

51 Vranići ZPP

52 Vranje Selo ZPP

53 Vrh Lašići ZPP

54 Žudetići ZPP

55 Trombal, Mastelići, Piškovica –

napuštena sela ZPP


TABLICA - POPIS URBANIH CJELINA I RURALNIH NASELJA SA PREDLOŽENIM MJERAMA ZAŠTITE

2. b. urbane cjeline - Vižinada

Obzirom na promjene u prostoru koje je naselje Vižinada pretrpjelo tijekom 20. st.

svakako je potrebno maksimalno očuvati izvorni urbanistički raster te niz značajnih

spomenika, blokova kuća i pojedinačnih objekata. Predlaže se uvrštenje najužeg dijela

naselja u Registar nepokretnih kulturnih dobara kako bi se osiguralo očuvanje naselja i

spomenika od daljnje degradacije, rušenja i neispravnog tretiranja prilikom obnove i

dogradnje. Osobitost naselja Vižinada je i veliki dio građevinskih parcela na kojima je

moguće vršiti interpolacije i upravo je ovdje potreban veliki oprez kako pogrešno

oblikovanim objektima ne bi došlo do narušavanja cjeline. Predmetne objekte treba

harmonično uklopiti u cjelinu i kvalitetno oblikovati usklađivanjem volumena i

oblikovanja uz poštivanje zatečene prostorno planske matrice, kao i gabarita i tipologije

gradnje.

Kao pojedinačno zaštićeno kulturno dobro u Registar kulturnih dobara predlaže se

uvrštenje crkve sv. Barnabe i crkve sv. Ivana. Kriterije za upis u Registar zadovoljavaju i

župna crkva sv. Jeronima, zgrada fontika, te gradska cisterna Simona Battistelle

međutim iste se predlaže uvrstiti u Registar kulturnih dobara u sklopu cjeline.

2. c. Tradicijska graditeljska baština u ruralnim naseljima

Ovim Planom potrebno je zaštititi spomeničke, pejzažne i ambijentalne vrijednosti ruralnih naselja i njihovog kultiviranog krajolika. Važna je suradnja konzervatora s urbanističkim planerima i projektantima. Pritom se računa na uspostavljanje dugoročnog modela i porast svijesti o potrebi očuvanja ovog graditeljstva.

Dijelovi seoskih naselja uglavnom tvore zatvorene sklopove pa bi na tom načelu

poštivanja zatečene matrice trebalo ustrajati na njihovoj zaštiti. Novu je izgradnju potrebno

limitirati na način da se sačuvaju vrijednosti cjeline kultiviranog krajolika. Kod oblikovanja

novogradnja bi trebala slijediti temeljna obilježja zatečenog stanja. Ista bi trebala biti


kvalitetno oblikovana kako bi se harmonično uklopila u okoliš. Svakako je nužno

izbjegavati izgradnju tlocrtno predimenzioniranih kuća, gradnju u tzv. istarskom stilu te

primjenu elemenata pseudotradicjske arhitekture. Potrebno je postići oblikovno i

kolorističko uklapanje novih objekata ne namećući se naslijeđenim vrijednostima, uz

primjenu suvremenog arhitektonskog izričaja prilagođenog okruženju. Težiti ka

suvremenoj reinterpretaciji tradicijskog graditeljstva, a ne nekvalitetnoj tipskoj

arhitekturi.

Kuće manjih gabarita trebale bi se skladno nadovezivati u konture postojećeg

graditeljstva. Tako formirani sklopovi trebaju biti raščlanjeni na tradicionalni način u

nizovima. Preferira se tip samostojećih obiteljskih kuća izduženog tlocrta (tlocrtni oblik

izduženog pravokutnika) ili kuća u nizu prema modelu povijesnih sklopova. Pritom treba

voditi računa o tradicionalnom modelu oblikovanja čestice i okućnice. Kod krovnog

pokrova poželjno je koristiti tradicionalnu, nepatiniranu kupu kanalicu. Seoske kuće

trebale bi se žbukati, a ne prezentirati neožbukane. Žbuka se vapnenim ili lagano

produženim mortom uz korištenje lokalnih agregata. Nisu prihvatljive grube završne

žbuke krupnog granulata, ili pak češljana struktura.

Revitalizacija ruralne arhitekture moguća je uz educiranje i porast svijesti o zaštiti tradicijske kulturne baštine, njezinoj afirmaciji u turističkoj promociji, očuvanju povijesnog ambijenta sela kao dodanoj vrijednosti uobičajenog turističke ponude. Osobito velik potencijal u tom smislu imaju bolje očuvani seoski sklopovi poput naselja Ikaši, Medigova stancija, Brdo, Ferenci, Ritošin Brig i td.

Na području Općine Vižinada ne postoji niti jedno cjelovito očuvano ruralno naselje koje bi zadovoljilo kriterije za upis u Registar zaštićenih kulturnih dobara RH, stoga se predlaže zaštita istih na regionalnoj i lokalnoj razini kroz prostorno-plansku dokumentaciju.

Osim ruralnih cjelina na području općine Vižinada nalazi se nekoliko izdvojenih objekata za koje se može ustvrditi kako spadaju u kategoriju kulturne baštine, stoga se predlaže zaštita istih na regionalnoj i lokalnoj razini kroz prostorno-plansku dokumentaciju:

R. BR. NAZIV KULTURNOG DOBRA PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE

56 Pruga Parenzana s pripadajućim

objektima ZPP

68 NOB spomenik u Vižinadi ZPP

69 NOB spomenik u Vranje Selu ZPP

70 Stancija Ferenc ZPP

71 Cestarska kuća, Vižinada ZPP

72 Stambeno-gospodarski sklop ZPP


Friškići


TABLICA - POPIS IZDVOJENIH OBJEKATA S PREDLOŽENIM MJERAMA ZAŠTITE

2.d. Krajobrazne vrijednosti

Kod planiranja novih građevinskih zona, uz poštivanje zatečene matrice naselja,

potrebno je očuvati najvrjednije vizure naselja kao i elemente kultiviranog agrarnog krajolika

Općine. Neophodno je sačuvati karakteristične vizure - točke i poteze vrijedne za

panoramske vrijednosti krojobraza i karakteristične vizure ruralnih i poluurbanih cjelina:

1. područje oko Božjeg polja

2. područje oko crkve Svete Ane

3. područje oko crkve i groblje Sveti Vital

4. padine prema dolini Mirne i potoku Krvaru

5. Vižinada – krajobrazno dominantna točka

Ruralni krajolik na području Općine Vižinada uređivan je i organiziran tradicijskim

spontanim razvojem i djelatnostima vezanim uz korištenje zemlje stoga je potrebno je

uvažavati vrijednosti i obilježja krajolika održivom namjenom. Agrarni krajolik jedna je od

najvećih vrijednosti Općine Vižinada stoga je isti potrebno očuvati u najvećoj mogućoj mjeri

od izgradnje. U povijesnim urbanim i ruralnim cjelinama na istaknutom položaju ili

određenim dijelovima tih cjelina potrebno je kontrolirati i ograničiti visokogradnju koja bi

narušila istaknutu vizuru.

3.4.1. Iskaz površina za posebno vrijedna i/ili osjetljiva podru čja i prostorne cjeline (prirodni resursi, krajobraz, prirodne vrij ednosti i kulturno -


povijesne cjeline)

Redni broj

Općina Vižinada Oznaka Ukupno ha % od površine Općine

stan.(2016.)/ha

2.0. ZAŠTIĆENE CJELINE 2.1. Prirodne vrijednosti

Posebni rezervat šumske vegetacije Motovunska šuma Zaštićeni dijelovi prirode Regionalni park - Područje Mirne Značajni krajobraz-Dolina potoka Krvar Strmi šumoviti obronci prema rijeci Mirni UKUPNO:

ŠV

RP ZK-1 ZK-2

33,22

92,33 117,97 243,52

0,94

2,61 3,33 6,88

1553 559 438

212

2.2. ZAŠTITA KULTURNE BAŠTINE Arheološko područje

454,65

12,84

122

Općina Vižinada UKUPNO - kopno

3541,57

100,0

0,41


3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava

3.5.1. Prometni infrastrukturni sustav (ceste, želj eznice, zra čne, morske i rije čne luke, javne telekomunikacije, produktovodi)

3.5.1. PROMETNI INFRASTRUKTURNI SUSTAV

Na području planiran je i uspostavljen sustav infrastrukture. Prometni i elektroenergetski sustav dva su sustava koja su razmjerno značajno fizički i vizualno prisutna u prostoru.

3.5.1.1. Cestovni promet

Prikaz cestovnog sustava dan je na grafičkom listu br. 2a: “Promet”.

Sustav javnih prometnica na području Općine Vižinada prikazuje mrežu:

a) državnih cesta, b) županijskih cesta i c) lokalnih cesta

na koje se vezuje mreža nerazvrstanih prometnica u nadležnosti Općine Vižinada.

Prometni sustav na državnoj razini predstavlja:

a) Državna cesta A-9 - istarski "Y", koji prolazi rubno u duljini od nekoliko stotima metara, potpuno bez prometnog utjecaja na prostor Općine. Prometni pristup Općini Vižinada sa istarskog „Y“ nalazi se u blizini naselja Višnjan.

b) Državna cesta D-44 (Buje-Buzet) kroz prostor Općine prolazi marginalno

dolinom Mirne u duljini približno 1,5 kilometara državna cesta s koje se u prostor Općine pristupa tek cestom Ž 5209

potom sustav na županijskoj razini predstavlja:

a) Županijska cesta Ž-5209 (Buje-Vižinada-Baderna) koja prolazi prostorom Općine u pravcu sjever-jug i na njoj se ne planiraju bitne promjene i radnje.

b) Županijska cesta Ž-5041 (Poreč-Kaštelir-Vižinada D-21) koja prolazi prostorom

Općine u pravcu zapad-istok i u naselju Vižinada spaja se na državnu cestu D-21, zatim sustav na lokalnoj razini predstavlja:

a) Lokalna cesta L-50048 (Ž-5041-Narduči) b) Lokalna cesta L-50049 (Ž-5041-Lašići-Višnjan) c) Lokalna cesta L-50061 (Ž-5209-Ferenci-Brig-granica Općine).

Širina zaštitnog pojasa javnih cesta i režim njihovog uređivanja određeni su Zakonom

o cestama, ostalim odgovarajućim propisima te zahtjevima nadležnog tijela. Zaštitni pojas

javne ceste mjeri se od vanjskog ruba zemljišnog pojasa tako da je zaštitni pojas širok sa


svake strane javne ceste:

- autoceste: 40 m,

- državne ceste 25 m,

- županijske ceste: 15 m,

- lokalne ceste: 10 m

Općinom prolazi zračni avionski koridor.

Točka 3.5.1.2. se briše.

3.5.2. Energetski sustav

3.5.2.1. Elektroenergetski sustav

Vršno opterećenje za potrebe plana PVP = 23 500 kW,

Uz faktor potražnje fi = 0,8 i faktor istovremenosti fi =0,6 vršna snaga iznosi

PVP = 11 280 kW,

uz gubitak u distribucijskoj mreži 10 % dobivamo

PVP = 12 480 kW,

Za javnu rasvjetu 50 kW

Sveukupno vršno opterećenje na nivou plana je 12 530 kW;

Uz prosječni faktor snage cos ϕ = 0,9 i faktor ekonomskog opterećenja transformatorskih stanica ft = 0,85

S = 12530/(0,9*0,85) = 12530/0,765 = 16380 kVA

N=16380/630=26

Uz usvajanje tipskih transformatora 10(20) /0,4 kV instalirane snage 630 kVA proizlazi da je za opskrbu ove zone potrebno ukupno 27 transformatorska stanica , 630 kVA ,s naslova elektroenergetske potrošnje i planirane izgradnje .

Kapacitete devetnaest (10(20)/0,4 i 10/0,4) u okviru prostora Općine, temeljem planiranih građevnih područja za novu stambenu, gospodarsku i turističku izgradnju bit će potrebno dodatno proširiti bilo pojačanjem postojećih, bilo izgradnjom novih. Planirano rješenje ovim Planom shematskog je karaktera. U svom kvantitativnom izrazu proširenje kapaciteta (kroz nove ili proširenje postojećih kapaciteta i trasa vodova) odredit će se kad se budu odredili i stvarni kapaciteti sukladno planovima investitora.


Potrebno proširenje kapaciteta:

Naselje Vižinada:

-prostornim planom predvidjeti izgradnju TS 20/0,4 kV za napajanje buduće industrijske zone kao i koridor srednjenaponskog kabela 20 kV do TS 20/0,4 kV Vižinada

- u samom naselju predvidjeti poziciju dvije TS 20/0,4 kV (na izlazu prema naselju Žudetići , i kod nogometnog igrališta)

Naselje Čuki

-predvidjeti izgradnju nove TS 20/0,4 kV u dvorištu IVB d.o.o. kao i srednjenaponskog kabela 20 kV do crpilišta Gradole.

Naselje Markovići

-predvidjeti još jednu TS 20/0,4 kV na poziciji prema naselju Brdo

Naselje Lasići

-predvidjeti još jednu TS 20/0,4 kV na poziciji izlaza prema naselju Baškoti

Naselje Ferenci

-predvidjeti još jednu TS 20/0,4 kV na poziciji prema naselju Mekiši

TRP Medulin

-predvidjeti još jednu TS 20/0,4 kV

U trenutku izrade ovoga Plana nisu planirane nove trase elektroenergetskih vodova osim trase alternativnog dalekovoda 400 kV.

U Općini postoji

• 11 TS 10(20)/0,4 kV • 7 TS 10/0,4 kV • 1 TS 10/0,4 kV tipa «tornjić» • 1 TS 35/6 kV uz crpno postrojenje «Gradole»

Prikaz je na grafičkom listu br. 2c: “Elektroenergetika i plinoopskrba”.

U svim prometnicama unutar područja obuhvata osigurani su koridori za polaganje elektroenergetskih vodova i vodova javne rasvjete. Korištenje i uređenje prostora unutar zaštitnih koridora treba biti u skladu s posebnim propisima i uvjetima nadležnih tijela i pravnih osoba s javnim ovlastima. Prilikom izrade daljnje prostorne i projektne dokumentacije potrebno je primijeniti Pravilnik o temeljnim zahtjevima za zaštitu od požara elektroenergetskih postrojenja i uređaja (NN 146/05).Tip, visina stupova, raspored u prostoru i odabir rasvjetne armature biti će definirani kroz posebne projekte. Napajanje i upravljanje javne rasvjete izvest će se iz zasebnog ormarića ,


napajanje kojeg će se izvesti iz najbliže trafostanice.

Točka 3.5.2.2. se ne mijenja.

3.5.3. Vodnogospodarski sustav (vodoopskrba, odvodn ja, uređenje vodotoka i voda, melioracijska odvodnja)

3.5.3.1.Vodoopskrba Vodovod skoro u cijelosti pokriva područje Općine. Obzirom na dotrajalost nekih

poteza planira se rekonstrukcija pojedinih ogranaka te izgradnja novih kako bi se osigurala

kvalitetna vodoopskrba svih dijelo Općine.

U sjeverozapadnom dijelu Općine smješteno je izvorište «Gradole» od značaja za

Istarsku županiju. Uz izvorište u blizini naselja Brdo u svezi sa vodocrpilištem smješten je

uređaj za pročišćavanje pitke vode i dvije vodospreme 2 x 2500 m3. Iz vodosprema prema

Općini Kaštelir – Labinci vodi izlazni cjevovod ∅ 900 mm. Iz vodocrpilišta «Gradole»

dolinom Mirne prema Općini Motovun planiran je dvostruku magistralni cjevovod.

Osim izvorišta «Gradole» u Općini postoje uz naselje Ferenci i povremeni izvori vode.

Uz naselja Žudetići i Trombal pretpostavlja se mogućnost da se pronađu i stalni izvori vode.

Većina prostora Općine snabdijeva se iz središnje postavljenog cjevovoda od

lijevanog željeza ∅ 400 mm. Jugoistočni dio Općine (Crklada, Ferenci, Brig, Mekiši, Jarduhi

snabdijevaju se iz pravca Općine Motovun preko vodospreme «Sv. Vital» 150 m3.

Temeljem planiranih građevnih područja za novu stambenu, gospodarsku i turističku

izgradnju bit će potrebno dodatno proširiti kapacitete bilo pojačanjem postojećih, bilo

izgradnjom novih. Planirano rješenje ovim Planom shematskog je karaktera. U svom

kvantitativnom izrazu proširenje kapaciteta (kroz nove ili proširenje postojećih kapaciteta i

trasa vodova) odredit će se kad se budu odredili i stvarni kapaciteti sukladno planovima

investitora.

Na grafičkom listu 2.B.1.“Vodoopskrba i odvodnja ”.prikazano je uz postojeće stanje i

dijelom planirano stanje vodoopskrbe prostora Općine.

3.5.3.2.Odvodnja otpadnih voda Sustav odvodnje otpadnih voda definiran je kao razdjelni što znači da je potrebno

posebno obraditi odvodnju oborinskih i sanitarno–tehničkih otpadnih voda.

Općina se nalazi u slivu osjetljivog područja, odnosno na vodozaštitnom području

izvorišta Gradole, te je potrebno provesti višu razinu ili viši stupanj pročišćavanja komunalnih


otpadnih voda od propisanog Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija u otpadnim

vodama ( NN 87/2010).

Tehnološke otpadne vode mogu se ispusti u javni sustav odvodnje sanitarnih

otpadnih voda nakon odgovarajućeg predtretmana do zadovoljenja standarda za ispuštanje

u građevine javne odvodnje.

Prema članku 67. Zakona o vodama („Narodne novine“, br. 153/09, 63/11, 130/11,

56/13 i 14/14) pravne i fizičke osobe dužne su otpadne vode ispuštati u građevine javne

odvodnje ili u individualne sustave odvodnje otpadnih voda odnosno na drugi način

sukladno važećoj Odluci o odvodnji otpadnih voda Općine Vižinada.

Prije izrade tehničke dokumentacije za gradnju pojedinih građevina na području

obuhvata Plana, ovisno o namjeni građevine, investitor je dužan ishoditi vodopravne uvjete,

shodno čl. 122. Zakona o vodama („Narodne novine“, br. 153/09, 63/11, 130/11, 56/13 i

14/14). Uz zahtjev za izdavanje vodopravnih uvjeta potrebno je dostaviti priloge određene

čl. 5. Pravilnika o izdavanju vodopravnih akata („Narodne novine“, br. 78/10 i 79/13).

Trase infrastrukture i pratećih objekata u sustavu odvodnje otpadnih voda Općine

Vižinada ucrtane u grafičkom dijelu Plana – kartografski prikaz 2.B.1. „Infrastrukturni sustavi

- Vodnogospodarski sustav – Vodoopskrba i odvodnja“, načelnog su karaktera. Od ovih je

trasa, odnosno pozicija, u postupcima izrade prostornih planova užeg područja odnosno

izdavanja odobrenja za gradnju, moguće odstupati sukladno novim saznanjima te

tehnološkom napretku, a sve temeljem uvjeta nadležnog tijela i komunalnog poduzeća.

Odvodnja sanitarnih otpadnih voda

Planskim rješenjem planira se izgradnja odvojena sustava odvodnje sanitarnih

otpanih voda, za svaku aglomeraciju zasebno. Odvodnja unutar aglomeracija planira se u

pravilu na način da se veći dio naselja odnosno građevinskih područja povezuju u sustav

mreže gravitacijskih kolektora sanitarne otpadne odvodnje uz eventualno međusobno

povezane crpne stanice kojima se sanitarne otpadne vode prikupljaju i odvode na uređaj za

pročišćavanje otpadnih voda za svaku aglomeraciju zasebno.

U tijeku je izgradnja sustava kanalizacije u naselja Vižinada sa biološkim uređajem na

jugoistoku naselja. I u ostalim se naseljima planiraju sustavi odvodnje otpadnih voda sa BIO

pročišćavanjem i ispuštanjem pročišćenih voda u podzemlje ili čak njihovo korištenje u

poljodjelstvu (sukladno PPUŽ) i to u slijedećim po veličini naseljima Općine Grubići, Crkladi,

Ferencima, Mekiši kod Vižinade koji čine Aglomeraciju Filipi i Brigu koji čini i Aglomeraciju

Filipi. Planirano rješenje ovim Planom shematskog je karaktera. U svom kvantitativnom

izrazu izgradnja kapaciteta odredit će se kad se budu odredili i stvarni kapaciteti sukladno

planovima investitora.


Odvodnja oborinskih otpadnih voda

Onečišćene oborinske vode s prometnica, parkirališta, manipulativnih i drugih površina

prije ispusta treba pročistiti na separatorima ulja i pijeska. Prikaz je dan na grafičkom listu

br. 2.B.1: “Vodoopskrba i odvodnja”.

3.5.3.3. Uređenje vodotoka i voda Prostor općine Vižinada obuhvaća dio utjecajnog i neposrednog sliva rijeke Mirne i to

prostora doline“Srednje i Donje Mirne“ sa izgrađenim sustavom za tranzit voda iz gornjeg

dijela sliva Mirne (rijeka Mirna je kroz cijeli prostor općine uređena) i sa izgrađenim

sustavom zaštite melioracijskog sustava Krvar od vanjskih voda (obuhvatni kanal) i

unutrašnjih voda (sabirni kanal). Uglavnom su neuređeni samo manji bujični tokovi, pritoke

rijeke Mirne i obuhvatnih kanala.

U obuhvatu plana djelomično je smješteno i nekadašnje korito rijeke Mirne – „Stara

Mirna“, koje odvodnjava samo vode vlastitog nizinskog sliva. U obuhvatu Plana smješten je

i izvor Gradole, sa vodocrpilištem i preljevnim kanalima.

Rijeke i ostale vodne površine koje su u grafičkom dijelu Plana označene kao vodne

površine, ali i drugi potoci, bujice, kanali i ostale stvarne vodne površine i bujice koje u

grafičkom dijelu Plana nisu označene, mogu se uređivati izgradnjom regulacijskih i

zaštitnih, te drugih vodnih građevina u skladu sa važećim zakonima, propisima i

standardima.

Radi preciznijeg utvrđivanja koridora sustava uređenja vodotoka i zaštite od bujičnih

voda, planira se za sve vodotoke utvrditi inundacijsko područje, te javno vodno dobro i

vodno dobro.

Do utvrđivanja inundacijskog područja (javnog vodnog dobra i vodnog dobra), širina

koridora vodotoka obuhvaća prirodno ili uređeno korito vodotoka, s obostranim pojasom

širine 10 m, mjereno od gornjeg ruba korita, vanjske nožice nasipa ili vanjskog ruba

građevine uređenja toka.

Unutar koridora planira se dogradnja sustava uređenja vodotoka i zaštite od poplava,

njegova mjestimična rekonstrukcija, sanacija i redovno održavanje korita i vodnih

građevina. Korištenje koridora i svi zahvati kojima nije svrha osiguranje protočnosti mogu

se vršiti samo sukladno Zakonu o vodama. Do utvrđivanja vodnog dobra i javnog vodnog

dobra, kao mjerodavni kartografski podaci uzimaju se oni iz kartografskih prikaza ovoga

Plana.

Prema Odluci o granicama vodnih područja ( NN 79/10) predmetno područje nalazi se

unutar Jadranskog vodnog područja, a prema Pravilniku o granicama područja podlivova i

malih slivova i sektora ( NN 97/2010) područje zahvata nalazi se unutar Područja malog sliva

Mirna- dragonja koje pripada sektoru E.

Obrana od poplava Za rijeku Mirnu, koja pripada vodama I. reda, obrana od poplava definirana je Državnim

planom obrane od poplava i Glavnim provedbenim planom obrane od poplava – Sektor E –


Sjeverni Jadran, branjeno područje 22 – mali slivovi „Mirna - Dragonja“ i „Raša –

Boljunčica“ – mali sliv „Mirna – Dragonja“.

Mjerodavna vodomjerna stanica za dionicu Mirne u obuhvatu Plana je Portonski most,

sa kotom „0“ 1,82 mn.m. i slijedećim stanjima obrane od poplava:

1. Pripremno stanje (P) proglašava se temeljem hidrometeorološke prognoze

2. Redovita obrana od poplava na vodnim građevinama (R) proglašava se kod nivoa na

vodomjeru od + 450.

3. Izvanredna obrana od poplava na vodnim građevinama (I) proglašava se kod nivoa

na vodomjeru od + 500.

4. Izvanredno stanje (IS) proglašava se kad nivo na vodomjeru dosegne + 580.

Do sada maksimalno zabilježeni vodostaj iznosio je + 630 (1964. g.).

Korito rijeke Mirne u prostoru obuhvata Plana uređeno je kao zemljani kanal dvostrukog

profila sa obostranim pratećim nasipima, osim na dionici od st. km 13+220 (Portonski most)

do st. km 17+060, gdje je izveden samo desni nasip, tako da Mirna na tom dijelu ujedno

vrši i funkciju obuhvatnog kanala.

Obuhvatni kanali uređeni su kao zemljani kanali, djelomično sa pratećim nasipima, a

sabirni kanali kao zemljani kanali.

Za vodotoke: Krvar – dolinski tok i Mlinski potok, koji pripadaju vodama II. reda, obrana

od poplava definirana je Planom obrane od poplava na vodama II. reda Istarske županije –

Sektor E - Sjeverni Jadran – branjeno područje 22 - mali slivovi „Mirna - Dragonja“ i „Raša

– Boljunčica“ – mali sliv „Mirna – Dragonja“.

Sustav zaštite doline Mirne izgrađen je pred 60-ak godina i prvenstveno sa ciljem zaštite

poljoprivrednih površina te je potrebna izrada nove hidrološko – hidraulične osnove sliva

Mirne. Navodnjavanje poljoprivrednih površina Radi melioracije i navodnjavanja poljoprivrednog zemljišta planira se izgradnja sustava

vodnih površina: mini akumulacija Krušari i mini akumulacija Dolina, cjevovodi za napajanje

akumulacija i navodnjavanje, sve prema preuzete iz Idejni projekt melioracije i

navodnjavanja „Poreštine“, IGH 2007. Sustav se na podrčje općine Vižina sastovi od

zahvata, mini akumulaciaj, cjevovoda za opskrbu miniakumulacija i cjevovoda za

navodnjavanje. Za potrebe navodnjavanja cjelokupnog područja Poreštine, u koju spada i

općina Vižinada zahvaćati će se voda iz doline rijeke Mirne i preljevne vode izvorišta

Gradole.


3.6. Postupanje s otpadom

Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom Općine Vižinada temelji se na načelima

ekološkog i ekonomskog postupanja s otpadom koji su određeni zakonima i drugim

propisima. Prema njima pri postupanju s otpadom potrebno je težiti:

- primarnom smanjenju količine otpada ostvarivanjem manje količine otpada u

tehnološkom procesu i višekratnim korištenjem ambalaže, gdje je to moguće,

- reciklaži odnosno odvojenom skupljanju i preradi otpada – podrazumijeva

odvajanje otpada na mjestu nastanka, skupljanje i preradu pojedinih vrsta otpada,

- zbrinjavanju ostatka otpada – podrazumijeva da se preostali otpad tretira

odgovarajućim fizičkim, kemijskim i termičkim postupcima.

donošenju pravnih i administrativnih propisa u svrhu izbjegavanja i smanjenja ־

nastanka otpada te edukacijijom i podizanjem svijesti stanovništva o zaštiti okoliša

saniranju svih nelegalnih smetlišta na području Općine Vižinada ־

Jedinica lokalne samouprave Općina Vižinada dužna je na svom području osigurati

uvjete i provedbu propisanih mjera gospodarenja otpadom u skladu sa Planom

gospodarenja otpadom Republike Hrvatske.

U okviru integriranog sustava gospodarenja otpadom, otpad sa područja Općine

Vižinada će se zbrinjavati na odlagalištu otpada izvan obuhvata PPUO Vižinada u skladu

sa posebnim propisom, PPIŽ, Planom gospodarenjem otpadom Općine Vižinada te

važećem propisu o komunalnom redu na području Općine Vižinada.

Postupanje s otpadom na području PPUO Vižinada potrebno je organizirati

sukladno osnovnim načelima gospodarenja otpadom (IVO – izbjegavanje, vrednovanje,

oporaba/obrada) i primijenjenoj metodologiji šireg lokalnog područja, pri čemu je

potrebno organizirati odvojeno prikupljanje korisnog i opasnog otpada iz komunalnog

otpada ili proizvodnog otpada sličnog komunalnom otpadu.

U skladu sa posebnim propisom, Općina Vižinada dužna je osigurati prikupljanje

problematičnog otpada, otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog

(glomaznog) komunalnog otpada na način da osigura funkcioniranje reciklažnog

dvorišta na svom području. Reciklažno dvorište može se planirati na području

izdvojenog građevinskog područja izvan naselja gospodarske proizvodne namjene

Vižinada, odnosno s obzirom na broj stanovnika, Općina Vižinada može osigurati

funkcioniranje reciklažnog dvorišta na svom području posredstvom mobilne jedinice. Na

području izdvojenog građevinskog područja izvan naselja gospodarske proizvodne

namjene Vižinada može se planirati reciklažno dvorište za građevni otpad.

Svi zahvati u prostoru moraju uvažavati važeće propise iz oblasti postupanja s

otpadom, a naročito:

- Zakon o održivom gospodarenju otpadom ( „Narodne novine“ 94/13)

- Pravilnik o gospodarenju otpadom („Narodne novine“ 23/14 i 51/14, 50/15 i

132/15)


- Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom

opasnog otpada („Narodne novine“ 50/05, 39/09)

- važeći Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske

- važeći Plan gospodarenja otpadom na području Istarske županije

- važeći Plan gospodarenja otpadom Općine Vižinada

U slučaju promjene navedenih propisa, kod provedbe Plana primjenjivat će se

odgovarajući važeći propis.

3.7. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš

Zaštita ugroženih dijelova prostora i okoliša provodit će se u skladu sa svim

zakonima, odlukama i propisima, relevantnim za ovu problematiku, a naročito s važećim

zakonom o zaštiti okoliša, odredbama prostornih planova šireg područja, ovog Plana i

prostornih planova užeg područja.

Prilikom izdavanja akata kojima se dozvoljava gradnja, kao i prilikom gradnje, a

potom i korištenja građevina, neophodno je uvažavati sve elemente okoliša i primjenjivati

mjere kojima se neće ugroziti njegovo zatečeno (nulto) stanje. U slučaju da već zatečeno

stanje okoliša ne odgovara minimalnim dopuštenim uvjetima treba ga dovesti u granice

prihvatljivosti, definirane važećim propisima i standardima. U prostornim planovima užeg

područja potrebno je definirati mjere zaštite okoliša na temelju procjena utjecaja.

Neophodno je što više koristiti takve energente koji će ekološki poboljšati stanje

obuhvaćenog područja, što podrazumijeva upotrebu plina ili alternativnih energetskih

izvora (solarna energija, vjetar i sl.).

Shodno važećim propisima iz oblasti zaštite okoliša, za zahvate u prostoru

definirane posebnim propisom potrebno je izraditi procjenu o utjecaju zahvata na okoliš,

koja će propisati mjere zaštite okoliša.

Zaštita zraka

U područjima I. kategorije treba poduzimati mjere sprečavanja onečišćenja zraka,

kako zbog izgradnje i razvoja područja ne bi došlo do prekoračenja preporučenih

vrijednosti (u daljnjem tekstu: PV). U zaštićenim područjima, prirodnim rezervatima i

rekreacijskim područjima PV ne smiju biti dostignute. Sukladno pozitivnim zakonskim

propisima u područjima I. kategorije treba poduzimati mjere spriječavanja onečišćenja

zraka, kako zbog izgradnje i razvoja područja ne bi došlo do prekoračenja PV.

U područjima II. kategorije potrebno donijeti program mjera za smanjenje

onečišćenja zraka, kako bi se postepeno postigle PV kakvoće zraka, sukladno

metodologiji propisanoj posebnim propisima. Dok u područjima III. kategorije treba

odmah identificirati dominantan izvor, dajući prednost onim akcijama koje će imati

najveći učinak, kao i onima koje se mogu najlakše, najbrže ili s najmanje troškova


provesti, te obvezati onečišćivača da u zadanom roku izradi sanacijski program na način

i u skladu s posebnim propisom.

Zaštita voda

Zbog hidroloških karakteristika na ovom se području stvara velik broj bujičnih

potoka, koji značajno utječu na bilancu podzemnih i nadzemnih voda kao i na njihovu

kakvoću obzirom da se radi o kršu koji obiluje razvedenim reljefom, ponorima, spiljama i

drugim krškim fenomenima. Nadalje, transport vode u podzemlju je vrlo brz i ne

pogoduje procesima samopročišćavanja. Zbog toga je, na ovim područjima, veoma

teško postići kakvoću vode za piće bez značajnih napora u zaštiti koja mora biti

sveobuhvatna na području Istre.

Mjere zaštite voda koje se moraju primjeniti na području Općine Vižinada:

- sukladno Zakonu o vodama, nužno je kakvoću svih površinskih vodotoka dovesti na

kategoriju ili vrstu planiranu ovim Planom,

U sferi komunalne djelatnosti

- paralelno s izgradnjom sustava za pročišćvanje otpadnih voda utvrditi mogućnost

primjene obnovljivih voda (pročišćenih urbanih i/ili industrijskih efluenata) kao

dodatnog izvorišta niže razine kakvoće u poljoprivredi, šumarstvu, uključivo i za

protupožarne rezerve, u industriji i za komunalne potrebe,

- za sve novogradnje stimulirati, sukladno propisima, izgradnju spremnika (cisterni) za

sakupljanje oborinskih voda, koje bi se zatim posebnim cijevovodom koristile za

sanitarne, tehnološke i ine potrebe,

- zbrinjavanje i evakuaciju sanitarno-fekalnih voda obavljati na način da se otpadne

vode iz zgrada, tehnologija i sl. prije ispuštanja u sustav kanalizacije pročiste do

stupnja da se zadovolje kriteriji za pojedina zagađivala prema općem važećem

standardu (u fekalnu kanalizaciju dozvoljeno je upuštati samo otpadne vode koje su

na nivou kućnih otpadnih voda). Sustav mreže fekalne kanalizacije mora biti zaseban.

Kod kuhinja s pranjem posuđa, raznih kotlovnica, mehaničarskih radionica i sl., kao i

na otvorenim ili slično uređenim površinama gdje su mogući izljevi masti, ulja, benzina

i drugih zagađivača u otvorenim skladištima, potrebno je izgraditi mastolove

(separatore masti) i pjeskolove u sklopu svake građevine prije priključenja na fekalnu

kanalizaciju.


U sferi gospodarstva

Proizvodnja

- postojeći tehnološki objekti moraju ishoditi vodopravnu suglasnost, dozvolu i

dozvolbeni nalog sukladno Zakonu o vodama kojim se propisuje količina i kakvoća

otpanih voda koje pravna ili fizička osoba može ispuštati u javni sustav odvodnje,

vodonosnike ili tlo,

- korisnici vodnih resursa obvezni su primjeniti odgovarajući tretman otpadnih voda s

ciljem dovođenja njihovih fizičko-kemijskih karakteristika u vrijednosti koje su

podnošljive za okoliš,

- količine masti, maziva, mineralnih ulja, PAH-ova, PCB-a koji se koriste u tehnološkim

procesima moraju se strogo evidentirati te voditi očevidnik njihovog zbrinjavanja na

način kako je to propisano Uredbom o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom.

Energetika

- do 2020. god. postupno i planski izvršiti rekonstrukciju svih energetskih sustava, tj.

kotlovnica, rezervoara energenata te cijevovoda na način da mogu koristiti zemni plin

u trenutku plinofikacije Istarske županije. Poreznom i drugim stimulativnim mjerama

poticati proces plinofikacije,

- do konačnog prelaza na upotrebu zemnog plina svi energetski sustavi koji koriste

tekuće lake,srednje i teške derivate nafte, kako u proizvodnim djelatnostima, tako i u

domaćinstvima, moraju bezuvjetno do 2020. god. ishoditi certifikat o tehničkoj

ispravnosti takvih sustava,

- sustavi za opskrbu naftnim derivatima, tj. crpne postaje, moraju ishoditi do 2020.

god. vodopravnu dozvolu i dozvolbeni nalog sukladno Zakonu o vodama;

- odgovarajućom poreznom politikom i drugim stimulativnim mjerama poticati i

podupirati fizičke i pravne osobe za investicijske zahvate koji se temelje na

alternativnim izvorima energije (sunce, vjetar, geotermalne vode).

Poljodjelstvo, stočarstvo i peradarstvo

- Putem posebnih propisa u nadležnosti županijskih tijela i Općine (odluke, pravilnici,

prostorni planovi i sl.) spriječiti nastajanje šteta od zagađenja okoliša od

poljoprivredno-prehrambene djelatnosti. U tom smislu treba odrediti gornje granice

veličine objekata, veličinu populacije stoke i način njezina držanja, sukladno

propisanoj kategoriji zaštite.

- racionalna upotreba mineralnih i organskih gnojiva te zaštitnih sredstava, a limitirana

u posebno zaštićenim područjima i potpomognuta stimulativnim mjerama.

- zabranjuje se korištenje površinskih i podzemnih voda u poljodjelske svrhe bez

prethodno ishodovane vodopravne dozvole i koncesije sukladno posebnim


propisima, kojom će se točno i nedvosmisleno definirati način i količine korištenja

istih,

- u slučajevima stočarskih i peradarskih gazdinstava ocjedne se vode, ili vode nakon

ispiranja moraju sakupljati u nepropusnim sabirnim jamama, koje se zatim prazne i

rasiplju po poljoprivrednim površinama kao tekuće gnojivo sukladno Pravilniku o

zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja štetnim tvarima.

U sferi prometa

- poticati korištenje prijevoznih sredstava koja su glede sagorjevanja fosilnih

energenata najštedljivija, te da ispušni plinovi sadrže što manje štetnih tvari po

okoliš, tj. takva prevozna sredstva koja su novijeg datuma i ona koja imaju ugrađen

katalizator

U sferi informatizacije

- do 2020. god. uspostaviti informatički sustav gopodarenja vodama kao dijela općeg

informatičkog sustava zaštite okoliša i gospodarskog razvitka tako da umreženi

podaci budu dostupni svim županijskim, gradskim i općinskim tijelima lokalne

samouprave i vodoprivrednim upravama, te javnosti.

Zaštita od štetnog djelovanja voda i erozije

Postojeći povremeni ili stalni potoci i bujice, kojima se odvode atmosferske vode

šireg područja, moraju se čistiti i održavati, kako se ne bi ugrozila njihova protočnost.

Sve zahvate na postojećim povremenim ili stalnim potocima i bujičnim tokovima, kao i u

dodiru s njima, izvoditi prema odgovarajućim važećim propisima i projektima, te uz

obaveznu suradnju s nadležnim tijelima državne uprave, te pravnim osobama sa javnim

ovlastima. Na Planom određenim područjima pojačane erozije ne postoji mogućnost

nikakve gradnje osim mreže prometne i ostale infrastrukture. U ovim područjima

zemljište se mora urediti i koristiti na način koji će smanjiti utjecaj erozije zemljišta

(pošumljavanje, zabrana sječe i slično). Iznimno je u građevinskim područjima naselja

moguća gradnja potrebnih građevina, uz primjenu svih tehničkih propisa, standarda i

pravila graditeljske struke za erozivna tla, kojima se mora osigurati mehanička otpornost

i stabilnost, te sigurnost u korištenju, a istovremeno izbjeći narušavanje stabilnosti tla na

okolnom zemljištu odnosno drugih građevina visokogradnje, prometnica, komunalnih i

drugih instalacija i slično.


D. SAŽETAK ZA JAVNOST


E. PODACI O PRAVNOJ OSOBI OVLAŠTENOJ ZA OBAVLJANJE STRUČNIH

POSLOVA PROSTORNOG UREĐENJA (STRUČNI IZRAĐIVAČ: URBIS d.o.o.)

Podaci o pravnoj osobi ovlaštenoj za obavljanje stručnih poslova prostornog

uređenja priloženi u nastavku:

- Izvod iz Sudskog registra,

- Suglasnost za upis u Sudski registar,

- Rješenje o upisu u Imenik ovlaštenih inženjera,

- Imenovanje odgovorne voditeljice izrade nacrta prijedloga prostornog plana.

Documents

Izmjene i dopune PPUO Vižinada - Visinada€¦ · Urbis d.o.o., Sv. Teodora 2, HR-52100 Pula Tel: +385 52 591 333 Fax: +385 52 591333 Izmjene i dopune PPUO Vižinada - Visinada („Službeni