PPUO LOVRAN-zavrsni Rad

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE

LOVRAN

Zagreb, rujan 2007.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINA LOVRAN

Županija/Grad Zagreb: PRIMORSKO GORANSKA ŽUPANIJA Općina/grad: OPĆINA LOVRAN Naziv prostornog plana: PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LOVRAN Naziv kartografskog prikaza: Broj kartografskog prikaza: Mjerilo kartografskog prikaza: Program mjera za unapređenje stanja u prostoru (službeno glasilo): SN Primorsko-goranske županije 25/97

Odluka predstavničkog tijela o donošenju plana (službeno glasilo):

Javna rasprava (datum objave): Novi list, 09.06.2003. godine

Javni uvid održan od: 18.06.2003. godine do: 18.07.2003. godine

Pečat tijela odgovornog za provođenje javne rasprave:

Odgovorna osoba za provođenje javne rasprave: Tamara Mittel __________________________________ (ime, prezime i potpis)

Suglasnost na plan prema članku 24. Zakona o prostornom uređenju (“Narodne novine”, br. 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) broj suglasnosti klasa: 350-05/06-01/00133 datum: 10. svibanj, 2006. Pravna osoba/tijelo koje je izradilo plan: URBANISTIČKI INSTITUT HRVATSKE d.d. Zagreb, Frane Petrića 4

Pečat pravne osobe/tijela koje je izradilo plan: Odgovorna osoba:

mr.sc. Ninoslav Dusper, dipl.ing.arh. _________________________________ (ime, prezime i potpis)

Koordinator plana: mr.sc. Ninoslav Dusper, dipl.ing.arh. Stručni tim u izradi plana: 1. Gordana Kovačević, dipl.ing.arh. 2. Tito Kosty, dipl.ing.arh. 3. Bojan Linardić, dipl.ing.arh. 4. Tihomir Viderman, dipl.ing.arh. 5. Mladen Kardum, ing.građ. 6. Dean Vučić, dipl.ing.geod. 7. Marija Babić, ing.građ. 8. mr.sc. Rafaela Kovačević-Pašalić,dipl.geogr.

9. Amalija Denich, krajobrazni arhitekt 10. Zvonimir Pliskovac, prof. 11. dr.sc. Čedomir Benac 12. dr.sc. Matko Bogunović 13. Dean Švob, dipl.ing.šum. 14. Lovro Matković, dipl.ing.el. 15. Milan Mataija 16. Damir Požgaj, dipl. ing.stroj.

Pečat predstavničkog tijela: Predsjednik predstavničkog tijela: Edvard Primožić _________________________________

(ime, prezime i potpis) Istovjetnost ovog prostornog plana s izvornikom ovjerava:__________________________________(ime, prezime i potpis)

Pečat nadležnog tijela:


NARUČITELJ: ŽUPANIJA PRIMORSKO-GORANSKA OPĆINA LOVRAN Predsjednik Općinskog vijeća: Emil Gržin Koordinator plana: Tamara Mittel IZVRŠITELJ: URBANISTIČKI INSTITUT HRVATSKE, d.d. Direktor: Mr.sc. Ninoslav Dusper, dipl.ing.arh. Koordinator plana: Mr.sc. Ninoslav Dusper, dipl.ing.arh. Voditelj izrade plana: Gordana Kovačević, dipl.ing.arh. Stručni tim u izradi plana: Gordana Kovačević, dipl.ing.arh., voditelj izrade plana Tito Kosty, dipl.ing.arh. Bojan Linardić, dipl.ing.arh. Tihomir Viderman, dipl.ing.arh. Mladen Kardum, ing.građ. Dean Vučić, dipl.ing.geod. Marija Babić, ing.građ. - prometni sustav: Mario Nevžala, dipl.ing.građ. - demografska obilježja: mr.sc. Rafaela Kovačević-Pašalić - zaštita prirodne baštine: Amalija Denich, krajobrazni arhitekt - zaštita kulturne baštine: Zvonimir Pliskovac, prof. - geotehničke karakteristike: Dr.sc. Čedomir Benac - bonitetno vrednovanje tla: Dr.sc. Matko Bogunović - šumske površine: Dean Švob, dipl.ing.šum. - vodoopskrba:

Institut građevinarstva Hrvatske, Poslovni centar Rijeka

- elektroopskrba: Lovro Matković, dipl.ing.el.


- telekomunikacijski sustav: Milan Mataija - plinoopskrba: Damir Požgaj, dipl.ing.stroj. Prijepis teksta: Mirjana Stančić-Belanović, ek.teh. prazna stranica


S A D R Ž A J : str. U V O D A) TEKSTUALNI DIO I. Obrazloženje 1. POLAZIŠTA ............................................................................................................................................7 1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja Općine Lovran u odnosu na prostor i sustave Primorsko-goranske županije i Republike Hrvatske .....................................................................7 1.2. Osnovni podaci o stanju u prostoru............................................................................................................8 1.2.1. Prirodni sustavi ..........................................................................................................................................9 1.2.1.1. Geološka građa i geotehničke značajke prostora .......................................................................................9 1.2.1.2. Seizmičnost ..............................................................................................................................................14 1.2.1.3. Tlo............................................................................................................................................................15 1.2.1.4. Vode i more .............................................................................................................................................17 1.2.1.5. Krajobraz .................................................................................................................................................17 1.2.1.6. Klimatska obilježja ..................................................................................................................................18 1.2.1.7. Živi svijet .................................................................................................................................................18 1.2.2. Stanovništvo i stanovanje.........................................................................................................................20 1.2.2.1. Demografska struktura.............................................................................................................................20 1.2.3. Naselja .....................................................................................................................................................26 1.2.3.1. Razvoj naselja (povijesni pregled) ...........................................................................................................26 1.2.3.2. Struktura naselja.......................................................................................................................................31 1.2.3.3. Građevinska područja i izgrađenost .........................................................................................................32 1.2.4. Dostignuta razina razvoja društvenih djelatnosti .....................................................................................32 1.2.5. Gospodarstvo ...........................................................................................................................................34 1.2.5.1. Struktura zaposlenosti ..............................................................................................................................34 1.2.5.2. Kapa i za smještaj citet turista i ostvarena noćenja ..................................................................................35 1.2.5.3. Trgovačka društva i poslovni prostor.......................................................................................................37 1.2.6. Infrastrukturni sustavi ..............................................................................................................................38 1.2.6.1. Prometni sustav........................................................................................................................................38 1.2.6.2. Sustav telekomunikacija i pošte ...............................................................................................................40 1.2.6.3. Vodnogospodarski sustav ........................................................................................................................40 1.2.6.4. Energetski sustav .....................................................................................................................................41 1.2.7. Zaštita prostora.........................................................................................................................................42 1.2.7.1 Zrak..........................................................................................................................................................42 1.2.7.2. Vode i more .............................................................................................................................................42 1.2.7.3. Tlo............................................................................................................................................................43 1.2.7.4. Buka.........................................................................................................................................................43 1.2.7.5. Prirodna baština .......................................................................................................................................43 1.2.7.6. Kulturno-povijesna baština ......................................................................................................................45 1.3. Prostorno razvojne i resursne značajke ....................................................................................................48 1.4. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja i ocjena postojećih prostornih planova......................................................................................50 1.5. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje .........................................................................................56 1.5.1. Prostorni pokazatelji .......................................................................................................................56 1.5.2. Gospodarski podaci .......................................................................................................................56 1.5.3. Mogućnosti i ograničenja razvoja ............................................................................................................57 2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA.......................................................................60 2.1. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja.......................................................................................60 2.1.1. Razvoj gradova i naselja posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava ....................................................62 2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora....................................................................................................62 2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša ......................................................................63 2.2. Ciljevi prostornog razvoja općinskog značaja .........................................................................................64 2.2.1. Demografski razvoj..................................................................................................................................64 2.2.2. Odabir prostorno-razvojne strukture ........................................................................................................65


2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture ............................................................66 2.2.3.1. Osnove razvoja naselja.............................................................................................................................66 2.2.3.2. Osnove razvoja društvenih djelatnosti .....................................................................................................68 2.2.3.3. Osnove razvoja sustava infrastrukture .....................................................................................................68 2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina ......................................................................................................................71 2.2.4.1. Zaštita krajobraznih vrijednosti ...............................................................................................................71 2.2.4.2. Zaštita prirodnih vrijednosti i posebnosti.................................................................................................71 2.2.4.3. Zaštita kulturno-povijesnih cjelina...........................................................................................................72 2.3. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području Općine .........................................................................76 2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora ...................................................................................................77 2.3.1.1. Racionalno korištenje prostora.................................................................................................................77 2.3.1.2.Zaštita prostora...........................................................................................................................................78 2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja u odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, izgrađenost, iskorištenost i gustoću izgrađenosti, obilježja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina.....................................................................................................79 2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture .......................................................................81 3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA...................................................................................................83 3.1. Prikaz prostornog razvoja na području Općine Lovran u odnosu na prostornu i gospodarsku strukturu županije ........................................................................................83 3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje površina...............................................................85 3.2.1. Razvoj i uređenje površina naselja (građevinska područja naselja) . .......................................................88 3.2.2. Površine izvan naselja za izdvojene namjene .........................................................................................92 3.2.2.1. Gospodarska namjena .............................................................................................................................92 3.2.2.2. Ugostiteljsko-turistička namjena (T) .......................................................................................................93 3.2.2.3. Infrastrukturna namjena (IS)....................................................................................................................95 3.2.3. Kriteriji za građenje izvan građevinskog područja...................................................................................96 3.2.4. Poljoprivredne površine .........................................................................................................................100 3.2.5. Šumske površine ....................................................................................................................................101 3.2.6. Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište ..............................................................................101 3.2.7. Vodne površine ......................................................................................................................................102 3.3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti..........................................................................................104 3.3.1. Prikaz gospodarskih djelatnosti .............................................................................................................104 3.3.1.1. Prognoza radne snage ............................................................................................................................104 3.3.1.2. Projekcija razvoja...................................................................................................................................105 3.3.1.3. Uvjeti smještaja značajnijih gospodarskih grana ...................................................................................105 3.3.2. Razvoj društvenih djelatnosti.................................................................................................................106 3.4. Uvjeti, korištenja uređenja i zaštite prostora..........................................................................................109 3.4.1. Uvjeti korištenja prostora.......................................................................................................................109 3.4.2. Uvjeti uređenja prostora.........................................................................................................................115 3.4.2.1. Građevinska područja naselja ................................................................................................................115 3.4.2.2. Izgrađene strukture izvan naselja ...........................................................................................................119 3.4.3. Uvjeti zaštite prostora ............................................................................................................................123 3.4.3.1. Zaštita prirodne baštine..........................................................................................................................123 3.4.3.2. Zaštita kulturno-povijesnih cjelina.........................................................................................................125 3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava .............................................................................................................130 3.5.1. Prometni sustav......................................................................................................................................131 3.5.1.1. Kopneni promet .....................................................................................................................................131 3.5.1.2. Pješački promet......................................................................................................................................133 3.5.1.3. Promet u mirovanju (parkirališna i garažna mjesta) ..............................................................................133 3.5.1.4. Pomorski promet....................................................................................................................................134 3.5.1.5. Zračni promet.........................................................................................................................................135 3.5.2. Sustav telekomunikacija i pošte .............................................................................................................135 3.5.3. Vodnogospodarski sustav ......................................................................................................................136 3.5.3.1. Vodoopskrba..........................................................................................................................................136 3.5.3.2. Odvodnja otpadnih voda ........................................................................................................................137 3.5.3.3. Uređenje vodotoka - bujica ....................................................................................................................137 3.5.4. Energetska infrastruktura .......................................................................................................................138 3.5.4.1. Elektroenergetika ...................................................................................................................................138 3.5.4.2. Plinovod.................................................................................................................................................138


3.5.4.3. Potencijalni lokalni izvori energije ........................................................................................................139 3.6. Postupanje s otpadom ............................................................................................................................139 3.7. Sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš.............................................................................................141 3.7.1. Zaštita tla................................................................................................................................................142 3.7.1.1. Šumsko tlo .............................................................................................................................................142 3.7.1.2. Poljoprivredno tlo ..................................................................................................................................142 3.7.2. Zaštita zraka...........................................................................................................................................143 3.7.3. Zaštita voda............................................................................................................................................144 3.7.4. Zaštita mora ...........................................................................................................................................145 3.7.5. Zaštita od prekomjerne buke..................................................................................................................146 3.7.6. Mjere posebne zaštite.............................................................................................................................147 3.7.6.1. Sklanjanje ljudi ......................................................................................................................................149 3.7.6.2. Zaštita od rušenja ...................................................................................................................................149 3.7.6.3. Zaštita od potresa ...................................................................................................................................150 3.7.6.4. Zaštita od požara ....................................................................................................................................150 II. Odredbe za provođenje...................................................................................................................154 1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENE POVRŠINA NA PODRUČJU OPĆINE LOVRAN..............................................................................................................................160 1.1. Površine naselja .....................................................................................................................................160 1.2. Površine izvan naselja za izdvojene namjene ........................................................................................161 1.3. Poljoprivredne površine .........................................................................................................................161 1.4. Šumske površine ....................................................................................................................................161 1.5. Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište ..............................................................................162 1.6. Vodne površine ......................................................................................................................................162 2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA .............................................................................................162 2.1. Građevine od važnosti za državu i Primorsko-goransku županiju .........................................................162 2.2. Građevinska područja naselja ................................................................................................................163 2.2.1. Opće odredbe ili kriteriji za korištenje izgrađenog i neizgrađenog dijela područja ...............................163 2.2.2. Građevine stambene namjene ................................................................................................................164 2.2.2.1. Obiteljska kuća.......................................................................................................................................165 2.2.2.2. Stambene garđevine ...............................................................................................................................166 2.2.2.3. Vile ........................................................................................................................................................169 2.2.2.4. Višestambene građevine ........................................................................................................................170 2.2.3. Građevine društvene (ili javne) namjene ...............................................................................................171 2.2.4. Građevine ugostiteljsko-turističke namjene ...........................................................................................172 2.2.5. Građevine gospodarske namjene............................................................................................................173 2.2.5.1. Građevine poslovne namjene .................................................................................................................174 2.2.5.2. Poljoprivredne gospodarske građevine ..................................................................................................175 2.2.6. Građevine infrastrukturne i građevine komunalne namjene ..................................................................176 2.3. Izgrađene strukture izvan naselja ...........................................................................................................177 2.3.1. Površine izvan naselja za izdvojene namjene ........................................................................................177 2.3.1.1. Površina gospodarske namjene ..............................................................................................................178 2.3.1.2. Površine ugostiteljsko-turističke namjene..............................................................................................179 2.3.1.4. Površina infrastrukturne namjene ..........................................................................................................182 2.3.2. Područja i građevine izvan građevinskih područja.................................................................................182 3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI ..........................................................187 3.1. Šumarstvo ..............................................................................................................................................187 3.2. Poljoprivreda..........................................................................................................................................188 3.3. Ugostiteljstvo i turizam..........................................................................................................................188 3.4. Ostale gospodarske djelatnosti...............................................................................................................188 4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI ................................................................188 4.1. Predškolsko i školsko obrazovanje .......................................................................................................188 4.2. Zdravstvena zaštita i socijalna skrb........................................................................................................189 4.3. Sport i rekreacija, vjerske građevine......................................................................................................189 5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA ..............................................................................190 5.1. Prometni sustav......................................................................................................................................191 5.1.1. Kopneni promet .....................................................................................................................................191


5.1.1.1. Cestovna infrastruktura ..........................................................................................................................191 5.1.1.2. Obalna šetnica - lungomare....................................................................................................................193 5.1.1.3. Promet u mirovanju (parkirališna i garažna mjesta) ..............................................................................193 5.1.2. Pomorski promet....................................................................................................................................194 5.1.3. Zračni promet.........................................................................................................................................195 5.2. Sustav telekomunikacija i pošta .............................................................................................................195 5.3. Sustav vodoopskrbe i odvodnje .............................................................................................................196 5.3.1. Sustav vodoopskrbe ...............................................................................................................................196 5.3.2. Sustav odvodnje .....................................................................................................................................196 5.3.3. Energetski sustav ...................................................................................................................................199 5.3.3.1. Elektroopskrba .......................................................................................................................................199 5.3.3.2. Plinoopskrba............................................................................................................................................199 5.3.3.3. Obnovljivi izvori energije .......................................................................................................................199 6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA ............................................................................................200 6.1. Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti..................................................................................200 6.1.1. Zaštićeni dijelovi prirode .......................................................................................................................200 6.1.2. Dijelovi prirode predloženi za zaštitu ....................................................................................................201 6.2. Mjere zaštite kulturno-povijesnih cjelina...............................................................................................201 7. POSTUPANJE S OTPADOM ............................................................................................................204 8. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ..........................................205 8.1. Zaštita tla................................................................................................................................................206 8.1.1. Šumsko tlo .............................................................................................................................................206 8.1.2. Poljoprivredno tlo ..................................................................................................................................206 8.1.3. Tlo za planiranje izgradnje.....................................................................................................................207 8.2. Zaštita zraka...........................................................................................................................................208 8.3. Zaštita voda............................................................................................................................................208 8.3.1. Zaštita podzemnih i površinskih voda....................................................................................................208 8.3.2. Zaštita od štetnog djelovanja voda.........................................................................................................209 8.4. Zaštita mora ...........................................................................................................................................209 8.5. Zaštita od prekomjerne buke..................................................................................................................210 8.6. Mjere posebne zaštite.............................................................................................................................211 8.6.1. Sklanjanje ljudi ......................................................................................................................................211 8.6.2. Zaštita od rušenja ...................................................................................................................................212 8.6.3. Zaštita od potresa ...................................................................................................................................212 8.6.4. Zaštita od požara ....................................................................................................................................212 9. MJERE PROVEDBE PLANA............................................................................................................213 9.1. Obveza izrade dokumenata prostornog uređenja ...................................................................................213 9.1.1. Urbanistički planovi uređenja ................................................................................................................213 9.1.2. Detaljni plan uređenja ............................................................................................................................214 9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera ..........................................................................................214 9.2.1. Uređenje zemljišta .................................................................................................................................214 9.3. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni.................................................216 10. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE ...........................................................................................216 B) GRAFIČKI DIO a) Kartografski prikazi u mjerilu 1:25.000: 1. Korištenje i namjena površina 2.a. Infrastrukturni sustavi i mreže - vodnogospodarski sustav 2.b. Infrastrukturni sustavi i mreže - energetski sustav 3.a. Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih uvjeta korištenja 3.b. Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju 3.c. Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite b) Kartografski prikazi u mjerilu 1:5000 4. GRAĐEVINSKA PODRUČJA


UVOD

Ovaj elaborat Konačnog prijedloga Prostornog plana uređenja Općine Lovran (siječanj 2007.) izrađen je nakon promjene administrativne granice prema susjednoj lokalnoj jedinici, Gradu Opatiji. Sve izmjene se odnose na nove površine za koje je Odlukom o promjeni granice Grada Opatije i Općine Lovran ('Službene novine' Primorsko goranske županije 40/05. od 30. prosinca 2005. godine) utvrđena promjena. To su važeća građevinska područja preuzeta iz Konačnog prijedloga Prostornog plana uređenja grada Opatije (listopad 2006.) Izmjenom granice Općine Lovran prema Gradu Opatiji povećana je površina izgrađenog građevinskog područja za 13,45 ha, a površina neizgrađenog građevinskog područja za 4,37 ha, što ukupno iznosi 17,82 ha povećanja građevinskog područja naselja u Općini Lovran. Sve površine obračunate su sukladno tim promjenama i iskazane u točki 2.3.2. i 3.2.1. Podaci o novom broju stanovnika i novom projiciranom broju stanovnika nisu se mijenjali (kako bi ostala u skladu s Prostornim planom PGŽ), a nova građevinska područja dodana su ukupno utvrđenoj veličini građevinskog područja naselja Općine Lovran u iznosu od 223,06 ha. Maksimalna dopuštena veličina građevinskog područja utvrđena prema kriteriju za dimenzioniranje građevinskih područja naselja iz Prostornog plana PGŽ iznosi 227,1 ha. Ukupno građevinsko područje povećalo se za razliku od konačne (240,88 ha) do maksimalne veličine u iznosu od 13,78 ha. Sve promjene proizašle iz promjene granice Općine Lovran prema Gradu Opatiji, u ovom tekstualnom obrazloženju osjenčane su svjetlozelenom bojom. Nakon provedene ponovljene javne rasprave o Prijedlogu dopune Konačnog prijedloga Prostornog plana uređenja Općine Lovran – samo u dijelu naselja Lovran, u razdoblju od 11.prosinca do 29. prosinca 2006. godine ('Novi list' od 2. prosinca 2006. godine) u ovaj elaborat su uvrštene sve prihvaćene primjedbe iz Izvješća o 2. ponovljenoj javnoj raspravi.


U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . Z A G R E B 6

I. OBRAZLOŽENJE



1. POLAZIŠTA 1.1. POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI PODRUČJA OPĆINE

LOVRAN U ODNOSU NA PROSTOR I SUSTAVE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE I REPUBLIKE HRVATSKE

Općina Lovran smještena je na rubnom, zapadnom dijelu priobalnog područja Primorsko-goranske županije. Susjedna područja čine: na sjeveru - Grad Opatija, na jugu - Općina Mošćenička Draga, zapadno se proteže prostor Istarske županije, a na istoku graniči sa područjem Grada Rijeke. Iznimno povoljan zemljopisni položaj Primorsko-goranske županije i Kvarnerskog zaljeva čini to područje prostorom od velike važnosti za Republiku Hrvatsku i njenu integraciju u europske i svjetske sustave. Općina Lovran, kao jedinica lokalne samouprave, određena je Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN br. 90/92. i 58/93). Područje Općine Lovran zauzima površinu od 20,82 km2 ili 2082,00 ha na kopnu, što čini oko 42% ukupne površine općine. Površina akvatorija iznosi 28,76 km2.1 Udio površine Općine Lovran u odnosu na Županiju jest 0,62% za kopneni dio, a 0,58% za morski dio. Duljina granice Općine iznosi 35,3 km. Duljina obalne linije iznosi ukupno 5,3 km, što čini 1,28% obale u Županiji.2 Općina Lovran u svom sastavu ima 5 administrativnih i statističkih naselja - Lovran, Liganj, Lovranska Draga, Medveja i Tuliševica, u kojima je, prema popisu stanovništva iz 1991. godine živjelo 4.386 stanovnika ili 1,73% stanovništva Županije. Gustoća naseljenosti početkom devedesetih iznosila je 210 stanovnika/km2, što je niže od prosječne naseljenosti u priobalnom dijelu Županije (342 st./km2), ali i znatno više od prosječne naseljenosti u Županiji (oko 90 st./km2). Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, u Općini Lovran je bilo ukupno 1520 domaćinstava i 1708 stanova za stalno stanovanje. Najveće naselje je Lovran sa 3640 stanovnika. Prema konačnim rezultatima Popisa stanovništva, kućanstava i stanova 31. ožujka 2001. godine, na području Općine Lovran živjelo je ukupno 3.987 stanovnika, što je za 399 stanovnika manje nego 1991. godine. Prosječna gustoća naseljenosti iznosi 191,5 stanovnika/km2. U središnjem naselju Općine Lovran 2001. godine živjelo je 3.241 stanovnika (81% ukupnog stanovništva).

1 Područje Općine Lovran zauzima površinu od 20,30 km2 ili 2030,03 ha na kopnu, što čini oko 41% ukupne površine općine. Površina akvatorija iznosi 28,88 km2. 2 Duljina granice Općine iznosi 36,16 km. Duljina obalne linije iznosi ukupno 6,3 km, što čini 1,28% obale u Županiji.



Općina Lovran je vitalna jedinica Primorsko-goranske županije gdje se značajniji pozitivni pomaci u gospodarstvu bilježe posljednjih nekoliko godina. S obzirom na dostignutu razinu razvoja i postojeću strukturu ovo se područje svrstava u najrazvijenije općine u Županiji i Hrvatskoj.



1.2. OSNOVNI PODACI O STANJU U PROSTORU U nastavku iznosimo pregled osnovnih pokazatelja o stanju u prostoru na području Općine Lovran. Tablica br.1:

STANOVNICI STANOVI DOMAĆIN-

STVA POVR-ŠINA Popis

1981. Popis 1991.

Popis 2001.

Popis 1981.

Popis 1991.

Popis 2001. Po

pis

1981

. Po

pis

1991

. Po

pis

2001

.

Županija Primorsko-goranska Općina Lovran

km2 % broj % broj % broj % broj % broj % broj % broj broj broj Gus

toća

nas

elje

nost

i 199

1.

stan

./km

2

Gus

toća

nas

elje

nost

i 200

1.

stan

/km

2

LOVRAN 1,72 8,3 3484 82,3 3640 83,0 3241 81,3 1164 81,5 1432 83,8 1605 79,5 1179 1277 1207 2116,3 1976,7

LIGANJ 6,17 29,6 252 5,9 306 7,0 289 7,2 98 6,9 113 6,7 151 7,5 83 96 95 49,5 46,8

LOVRANSKA DRAGA 8,48 40,7 120 2,8 91 2,1 71 1,7 39 2,7 31 1,8 41 2,0 36 30 29 10,7 8,4

MEDVEJA 2,18 10,5 175 4,1 177 4,0 170 4,4 57 4,0 72 4,2 79 3,9 65 61 57 81,2 81,2

TULIŠEVICA 2,24 10,9 201 4,7 172 3,9 216 5,4 70 4,9 60 3,5 144 7,1 59 56 75 76,8 96,4

Ukupno 20,823 100 4232 100 4386 100 3987 100 1428 100 1708 100 2015 100 1422 1520 1463 210,7 191,5

Tablica br.2:

Površina Stanovnici Gustoća naseljenosti

Popis 1981. Popis 1991. Popis 2001. Popis 1981.

Popis 1991.

Popis 2001.

Područje OPĆINE

km2

Udio u površi-

ni Općine Broj % Broj % Broj % stan/

km2 stan/ km2

stan/ km2

OBALNO 3,02 14,5

KONTINENTALNO 17,8 85,5 4232 100 4386 100 3987 100 203,3 210,7 191,5

UKUPNO 20,824 100 4232 100 4386 100 3987 100 203,3 210,7 191,5

Obalno i kontinentalno područje označeno je na shematogramu br.3., točka 1.3. Obrazloženja. Razgraničenje obalnog i kontinentalnog područja utvrđeno je prema fizionomskim karakteristikama područja, a granicu predstavlja koridor planirane “ostale državne ceste”-državna cesta Pula-Mošćenička Draga (postojeća dionica)-Opatija-čvor Matulji (planirana dionica), tj.obilaznice Opatijske rivijere. 3 Ukupna površina Općine Lovran iznosi 20,30 km2 od čega naselje Lovran ima površinu 1,78 km2 (8,8%), a naselje Liganj 5,62 km2 (27,7%). 4 Ukupna površina Općine Lovran iznosi 20,30 km2 od čega 3,13 km2 zauzima obalno područje, a 17,17 km2 kontinentalno područje Općine.



Shematogram br. 1: Teritorijalni ustroj Općine Lovran 1.2.1. PRIRODNI SUSTAVI 1.2.1.1. Geološka građa i geotehničke značajke prostora Poznavanje geotehničkih značajki nekog područja presudno je za procjenu prikladnosti za građenje, odnosno za procjenu stupnja geotehničkog pa i seizmičkog hazarda. Naime, izvedba građevina na geotehnički nepovoljnim lokacijama može znatno poskupiti izgradnju pojedinih objekata. Uz to, troškovi sanacije, zbog odabira neodgovarajućeg temeljenja, mogu višestruko povećati prvobitno planiranu cijenu izgradnje. Pogodnost terena za građenje odnosno geotehnička prikladnost ovisi o mnogo čimbenika čija povezanost nije uvijek izravna, a značenje je različito. Međutim, geološka građa, koja uključuje litološki sastav i strukturno-tektonski sklop je uvijek presudna. Iz toga proizlaze osnovni geotehnički pokazatelji nekog terena: − fizičko-mehaničke značajke naslaga; − stabilnost u prirodnim uvjetima; − deformabilnost; − nosivost.



Također je važan utjecaj površinskih i podzemnih voda koje potiču egzogenetske procese kao što su erozija i pojave nestabilnosti na padinama. Temeljna podloga za opis geološke građe bila je Osnovna geološka karta 1:100.000 list Labin, koji obuhvaća područje Općine Lovran. Tu su sistematizirana sva dosadašnja istraživanja. Podaci su dopunjeni rezultatima novijih istraživanja. Geološka građa Na kopnenom i pripadajućem dijelu podmorja Općine Lovran ustanovljene su naslage isključivo sedimentnog tipa koje prema geološkoj starosti pripadaju kredi, paleogenu i kvartaru. Kreda:U naslagama donje krede (K1) prevladavaju bituminozni, sivi i smeđi pločasti do debeloslojeviti vapnenci, a susreću se i sivi krupnokristalasti dolomiti, slabo izražene slojevitosti. Unutar njih, vertikalno i lateralno rasprostranjene su kalcitično-dolomitične breče. Naslage donje krede nalaze se u obalnom pojasu između Lovrana i Ike. Prijelazne kredne naslage (K1,2) obilježavaju granicu između donje i gornje krede. Zastupljene su pretežito kalcitično-dolomitičnim brečama. Sastoje se od kršja vapnenačkog i dolomitnog podrijetla te kalcitnog veziva. Nalaze se u uskom pojasu sjeverno od Lovrana. Naslage gornje krede cenomana do turona (K2

1,2) sadrže brojne litološke varijetete karbonatnog tipa. To su: sivi i smeđi pločasti vapnenci, koji prelaze u kristalaste sive dolomite, zatim bijeli, jedri kristalinični vapnenci i rudistne breče i sivi i smeđi homogeni do detritični pločasti vapnenci. Ove naslage pokrivaju površinski najveći dio teritorija Općine Lovran. Južno od Medveje susreću se krupnokristalasti svijetlosivi dolomiti i homogeni sivi dolomiti koji prelaze u vapnence. Naslage gornje krede turona do senona (K2

2,3) čine gornji dio litološkog stupa gornje krede. Većinom su to bijeli do ružičasti jedri rudistni vapnenci, kriptokristalasti do kristalasti. Obično su debeloslojeviti do bankoviti. Nalaze se na površini na grebenu Male i Vele Učke. Paleogen:Paleogenski foraminiferski vapnenci (Pc3, E1,2) pripadaju gornjem paleocenu do donjem i srednjem eocenu. Sivkaste su do svijetlosmeđe boje, kristalinične do detritične strukture i pretežito nepravilnog loma. U starijem dijelu su pločasti i miliolidni, a u mlađem detritični, slabije izražene slojevitosti i s alveolinama i numulitima. Foraminiferski vapnenci protežu se u uskom, često isprekidanom pojasu južno od Lovranske Drage i oko južnih i istočnih padina Učke. Paleogenski klastiti odnosno naslage fliša (E1,2), sastoje se pretežito od siltita i pješčenjaka. Najčešće je jasno izražena graduirana slojevitost. Dominantno je učešće sitnozrnastih naslaga u kojima prevladavaju glinoviti do pjeskoviti siltiti, a povećanjem učešća pijeska naslage prelaze u siltozni pješčenjak. Sitnozrnasti članovi fliša su u svježem stanju prepoznatljive sivoplavičaste boje. S povećanjem stupnja raspadanja njihova boja prelazi u žućkastosivu do smeđežućkastu. Naslage fliša nalaze se na površini i isprekidanom pojasu od Medveje do Lovranske Drage te u podnožju grebena Male i Vele Učke. Eocensko-oligocenske breče (D3 O11) sadrže slabo sortirane do nesortirane odlomke uglastog do poluuglastog oblika podrijetlom iz naslaga krede i naslaga starijeg paleogena te kalcitno, rjeđe dolomitno do glinovito vezivo koje može biti onečišćeno limonitom. Nalaze se povremeno na starijim karbonatnim stijenama.



Kvartar:U području Općine Lovran naslage kvartarne starosti su vrlo raznolikog litološkog sastava i geneze. To su: crvenica, deluvijalni nanos, aktivni sipar, potočni nanos i marinski sedimenti.Crvenica se često susreće kao pokrivač na karbonatnim naslagama, posebice vapnencima. Po sastavu pretežito glinovito-prašinasti materijal znakovite smeđecrvene boje. Naslage koje se smatraju crvenicom vjerojatno nemaju istu pedogenezu na različitim lokacijama. Neke od tih naslaga imaju značajke recentnih, druge reliktnih, a treće paleo tala. Na uzvišenjima i padinama crvenica sadrži odlomke podrijetlom iz stjenovite podloge. Ti odlomci su najčešće uglasti do poluuglasti i centimetarskih dimenzija. Crvenica je široko rasprostranjena na priobalnim padinama oko Lovrana, a na višim dijelovima nalazi se u depresijama. Naslage su različite debljine: od vrlo tankih na uzvišenjima i padinama do debljine više metara u ponikvama. Koluvijalno-deluvijalni nanos je raširen na matičnim stijenama flišnog kompleksa (područje Lovranske Drage). Vrlo je raznolikoga sastava. Prevladava mješavina odlomaka i pjeskovito - prašinasto - glinovitog materijala. Kod toga su moguće sve kombinacije sitnih i krupnih frakcija. Aktivni sipar se sastoji od uglastih odlomaka različite veličine, najčešće 5 do 20 cm, ali ima i većih blokova. Materijal je nevezan i lako pokretljiv. Debljine je najčešće 1 do 3 m, a iznimno i više. Susreće se na strmim padinama oblikovanim u karbonatnim naslagama, poglavito na vapnencima. Aktivni sipari su posebno rasprostranjeni na sjeveroistočnim padinama iznad Medveje te oko grebena Učke. Potočni nanos najčešće se sastoji od mješavine valutica, šljunka i pijeska, a nalaze se i leće zaglinjenog šljunka. Ustanovljen je u hiposometrijski nižim i zaravnjenim dijelovima bujičnih dolina: Medveje, uvale Cesara te u uvali južno od samoga Lovrana. Debljina sedimenata ponegdje je veća od 10 m. Marinski sedimenti tvore cjeloviti pokrivač koji prekriva dno Riječkog zaljeva. U litoralnoj i sublitoralnoj zoni odnosno u plićem, priobalnom dijelu podmorskih padina prevladavaju sedimenti nastali marinskom erozijom obale ili pak donešeni s kopna bilo vodom ili gravitacijom. Obzirom na prevladavajuću rasprostranjenost naslaga karbonatnog stijenskog kompleksa, ishodišni materijal prvenstveno su vapnenci, a u manjoj mjeri dolomiti i breče paleogenske i kredne starosti. U zavisnosti od lokalnih hidrodinamičkih uvjeta, strukturnog sklopa i morfologije obale, sedimentno tijelo čine poluzaobljeni do zaobljeni krupni šljunak i valutice, a ponegdje i veći odvaljeni blokovi. Prema dubini, gdje je utjecaj valova manji, prevladavaju sitni šljunak i krupni pijesak pomiješani s ostacima ljuštura. Dno Riječkog zaljeva prekriveno je pjeskovitim do glinovitim muljem. Geotehničke značajke ▪ Tlo - geotehnička prikladnost terena Za potrebe Prostornog plana uređenja Općine Lovran izdvojeni su litogeneski kompleksi odnosno područja koji se toliko razlikuju po svojim fizičko-mehaničkim značajkama, da su prikazani kao posebne cjeline. To su: – karbonatni kompleks mezozoika i paleogena; – kompleks paleogenskog fliša; – naplavine i marinski sedimenti.



Stijene karbonatnog kompleksa prostorno su dominantne na kopnenom dijelu Općine. Njihova cjelovitost isprekidana je uskim pojasevima fliša. Na tim osnovnim stijenama nalaze se naplavine na kopnu i marinski sedimenti u podmorju. Matičnu stijensku masu karbonatnog kompleksa izgrađuju tri osnovna litološka tipa: vapnenci, dolomiti, dolomiti i vapnenci u izmjeni kao i kalcitične do dolomitične breče. U stratigrafskom smislu karbonatne naslage su velikog raspona: pripadaju donjoj i gornjoj kredi, kao i paleogenu. Prema postojećim inženjersko-geološkim klasifikacijama navedeni litološki tipovi pripadaju grupi očvrslih do dobro očvrslih sedimentnih stijena. Kod toga varijeteti dolomita i vapnenaca pripadaju podgrupi kristalasto-zrnastih, a breče podgrupi cementiranih klastičnih stijena. Unutar stijenske mase uočene su velike razlike u fizičko-mehaničkim značajkama i na relativno malim udaljenostima. To je posljedica strukturnog sklopa, odnosno tektonske oštećenosti i okršenosti stijenske mase. Razlike u litološkom sastavu kod toga nisu presudne. Međutim, postoji litološka homogenost i heterogenost, kao i anizotropija do kvaziizotropija stijenskih masa prema njihovim fizičko-mehaničkim svojstvima. Međutim, u usporedbi s naslagama paleogenskog fliša ovo svojstvo je slabo izraženo. Značajka karbonatnog kompleksa je česta ogoljelost, pa su velike površine, osobito u obalnom dijelu i na otocima gotovo bez ikakvog pokrivača. Crvenica je najrašireniji tip pokrivača, dok su aktivni sipari površinski ograničeni (padine oko Medveje i Lovranske Drage i podnožja litica oko grebena Učke). Stijene karbonatnog kompleksa imaju pukotinsko-disolucijski (kavernozni) tip poroziteta. Unatoč razlikama u vodopropusnosti, što je posljedica litološke građe kao i stupnja raspucalosti i okršenosti, upojnost terena je općenito velika, a koeficijent otjecanja općenito mali. Razvijena krška hidrografija odlikuje se gotovo potpuno bezvodnošću i nedostatkom površinskih tokova. Zato se erozija terena može smatrati općenito malom. Iznimke su područja bujičnih vodotokova. Tereni oblikovani u naslagama karbonatnog kompleksa općenito imaju malu deformabilnost, pri čemu je ona znatno slabija na lokacijama pokrivenim crvenicom ili drugim litogenetskim tipom kvartarnih tvorevina. Padine oblikovane u naslagama karbonatnog kompleksa imaju pretežito povoljnu stabilnost, osim dijelova na kojima se nalaze aktivni sipari. Gledano u cijelosti, karbonatni kompleks je geotehnički najpovoljniji u smislu izvođenja geotehničkih zahvata zbog povoljne stabilnosti bilo u prirodnim uvjetima ili kod zasjecanja. Tereni oblikovani u naslagama ovog kompleksa, također su u cjelini vrlo pogodni za temeljenje građevina jer ima relativno dobru nosivost i malu deformabilnost kod dodatnih opterećenja. Veći inženjerski zahvati, kao što su zasjecanja i nasipavanja, geotehnički su lako savladivi. Rasjedne zone i speleološke pojave su mjesta lošijih geotehničkih značajki od prosječnih. Međutim, mjestimično vrlo rasčlanjen reljef često je ograničavajući čimbenik. Nepovoljna morfologija terena uvjetuje veće inženjerske zahvate, što je osobito naglašeno kod gradnje prometnica. Pogodnost terena oblikovanih u karbonatnom kompleksu je relativno laka i jeftina izgradnja podzemnih prostora. Lokacije gdje je prisutan pokrivač na karbonatnoj stijenskoj podlozi (prvenstveno crvenica), imaju drugačije, u pravilu slabije geotehničke značajke od ogoljelih dijelova terena. Jasno je da se to odnosi samo na naslage veće debljine, koje nije moguće zanemariti prilikom geotehničkih zahvata.



Matične stijene flišnog kompleksa paleogena sastoje se pretežito od kalcitičnih siltita i pješčenjaka. Odlikuje ih velika litološka heterogenost zbog čestog vertikalnog i lateralnog smjenjivanja raznovrsnih litoloških članova. Zato je stijenska masa u cijelosti heterogena i anizotropna. Litološki tipovi flišne stijenske mase pripadaju grupi slabo do dobro okamenjenih sedimentnih stijena, odnosno podgrupi cementiranih klastičnih stijena. Matične stijene palegenskog fliša, za razliku od karbonatnih, većinom su pokrivene korom fizičko-kemijske razgradnje kao i padinskim tvorevinama koluvijalno-deluvijalnog tipa. Zbog toga je deformabilnost terena često osjetno veća u odnosu na intaktnu stijensku masu u dubini. Pojave nestabilnosti (puzanje i klizanje) vrlo su česte. Tereni oblikovani u palegenskom flišu većinom su vrlo male vodopropusnosti. Zato je upojnost terena mala, a koeficijent otjecanja općenito velik. Za razliku od terena oblikovanih u karbonatima, u razdobljima intenzivnih padalina javlja se površinsko tečenje. Ta okolnost, kao i činjenica da su tereni uglavnom pokriveni korom fizičko-kemijske razgradnje kao i padinskim tvorevinama, uzrokuje općenito veću eroziju kako onu površinskim spiranjem tako i jaružanjem. Kompleks paleogenskog fliša je relativno povoljan za temeljenje građevina. Međutim, kod izvođenja većih geotehničkih zahvata, kao što je zasjecanje ili nasipavanje, potreban je poseban oprez. Razlog tomu je fizička i kemijska razgradnja površinog dijela stijenskog kompleksa, kod čega se povoljna svojstva čvrstoće i deformabilnosti naslaga bitno smanjuju. Osim toga, mjestimično višemetarske nakupine koluvijalno-deluvijalnih tvorevina bitno utječu i na često nepovoljnu stabilnost terena. Kora raspadanja i pokrivač u geotehničkom smislu čine drugačiju sredinu u odnosu na naslage podloge. Naročito su se složenim pokazali dodiri karbonatnog i flišnog kompleksa, kao što su bokovi Lovranske Drage. Naplavine odnosno bujični nanos nalazi se na zaravnjenim dijelovima terena (uvala Cesara i Medveja), a zauzimaju relativno male dijelove površine teritorija Općine Lovran. Naslage koje pripadaju kompleksu naplavina su, po svojim geotehničkim značajkama slabijih vrijednosti u odnosu na terene oblikovane u karbonatnim stijenama. Vrlo su neujednačenih goetehničkih svojstava, odnosno promjenljive deformabilnosti i dobre do slabe nosivosti. Marinski sedimenti tvore cjeloviti pokrivač koji prekriva dno Riječkog zaljeva, odnosno pripadajući dio podmorja Općine Lovran. S obzirom na okruženost akvatorija kopnom, terigeni utjecaj je znatan. To je vidljivo u mineraloško-petrografskom i granulometrijskom sastavu marinskih sedimenata. Uz obalu, zbog naglašenog hidrodinamičkog djelovanja mora, nalaze se krupnozrnasti sedimenti, ili je pak na podmorskim padinama vidljiva osnovna, najčešće karbonatna stijena. Prema dubini prevladava pjeskoviti mulj. Reljef obala oblikovanih u čvrstim karbonatnim stijenama vrlo se sporo mijenja zbog djelovanja marinske erozije. Šljunkovita žala u uvali Medveja i Cesara su hidrodinamički stabilna. Međutim, svaki nepromišljeni građevinski zahvat na tijelu žala ili čak u njegovoj blizini može bitno poremetiti osjetljivu hidrodinamiču ravnotežu i tako izazvati neželjeno ispiranje šljunkovitog nanosa. Marinski sedimenti su u cjelini slabokonsolidirani do nekonsolidirani. U podmorju se nalaze naslage naglašeno različitih geotehničkih svojstava. Zato se stabilnost, deformabilnost i nosivost podmorskih padina i dna kreće u rasponu od vrlo povoljnih, gdje je karbonatna stijenska masa vidljiva odnosno dno kamenito, do izrazito nepovoljnih, gdje se na padinama nalaze lako pokretljivi sedimenti ili je dno pokriveno višemetarskim naslagama fluidnog mulja do sitnog pijeska podložnog likvefakciji.



1.2.1.2. Seizmičnost Seizmičnost nekog područja predstavlja skup značajki koje opisuju pojavu potresa u promatranom prostoru i vremenu njihovog pojavljivanja. Osnovni cilj istraživanja seizmičnosti je ustanovljavanje zakonitosti pojave potresa te primjena mjera zaštite od djelovanja potresa. U užem smislu seizmologija obuhvaća istraživanje zakonitosti pojave kinematičkih značajki potresa i to koordinata žarišta, vremena nastanka potresa, dinamičke značajke energije, odnosno magnitude potresa. Razvoj istraživanja seizmičnosti teži što potpunijem analitičkom prikazu potresa pri čemu su metode istraživanja u funkciji poznatih podataka o potresima. Stoga se istraživanje seizmičnosti stalno razvija na temelju novih seizmoloških mjerenja. Područje Kvarnera je seizmički aktivno. Istraživanja pokazuju da je uzrok seizmičke aktivnosti regionalno podvlačenje Jadranske ploče pod Dinaride u dubinu, a bliže površini strukturne promjene u obliku navlačenja. Takve strukturne promjene odražavaju se na površini pojačanim neotektonskim pokretima. Prema dosadašnjim spoznajama, u visini Istre i Cresa podvlačenje je blago, pod nagibom oko 15o, dok se ploha Moho-diskontinuiteta nalazi na dubini od 18 km. Idući prema sjeveroistoku, u zoni većih gravimetrijskih gradijenata, počinje naglo tonjenje repernog horizonta na dubinu 10 do 15 km, čiji nagib dosiže 30o. Najveća seizmotektonska aktivnost je u zoni prosječne širine 30 km koja se proteže od Klane preko Rijeke i Vinodola, a obuhvaća i sjeveroistočni dio otoka Krka. Ispod te zone je najveće tonjenje i najveća dubina Moho-diskontinuiteta od preko 40 km. Sile stresa i reakcije na njega kao i gravitacija stvaraju koncentraciju napona u dubini što izaziva potrese. Područje Općine Lovran nalazi se jugozapadno od te zone. Osnovna značajka seizmičnosti u Kvarnerskom području je pojava većeg broja relativno slabijih potresa u seizmički aktivnim razdobljima. Hipocentri odnosno žarišta potresa nalaze se na dubini od svega 2 do 30 km, što je relativno plitko. Zato su potresi lokalni i obično ne zahvaćaju šire područje. Epicentralna područja su u Klani, samoj Rijeci, istočno od Omišlja i između Bribira i Grižana u Vinodolskoj dolini. Prema Seizmičkoj mikrorajonizaciji Rijeke, u sklopu koje je najdetaljnije obrađen priobalni dio Primorsko-goranske županije, u toj aktivnoj zoni osnovni stupanj seizmičnosti je 7o MCS ljestvice, a prema Klani i Bribiru povećava se na 8o. Idući prema jugozapadnom rubu (Cres i Lošinj) kao i sjeveroistočnom (dio Gorskog kotara) osnovni stupanj se smanjuje na 6o do 5o MCS ljestvice. Dosad najjači potres na području Županije dogodio se 1916. u zoni Bribir-Grižane. Imao je magnitudu M = 5.8 i intenzitet u epicentru Io = 7-8o MCS. Prema novim saznanjima najjači potresi na području Županije mogu doseći jačinu od M = 6.5. Seizmički valovi mogu doći do područja Općine Lovran, osim iz opisane seizmotektonski aktivne zone, i iz dva susjedna epocentralna područja: furlanskog i ljubljanskog, gdje se mogu očekivati potresi većih magnituda. Vrijeme pojavljivanja potresa gotovo da i ne podliježe nekoj zakonitosti. U pojedinim slučajevima jakom potresu prethode slabi potresi; a češće iza jakog potresa slijedi serija slabijih naknadnih potresa. Razdoblja pojačane seizmičke aktivnosti izmjenjuju se s razdobljima smanjene seizmičke aktivnosti, a vrijeme trajanja tih razdoblja bitno su različita. Promatrajući područje Republike Hrvatske i šire, razdoblje pojačane seizmičke aktivnosti bilo je od 1905. do 1928. godine, a nakon relativnog smirenja nastavlja se od 1962. godine do danas. Međutim, i u naizgled seizmički mirnom razdoblju zbila su se na širem području Kvarnera tri potresa velike snage: 1925. godine kod Senja (M = 4.8; Io = 5o MCS), 1939.



godine između Omišlja i Dobrinja (M = 4.9; Io = 7o MCS) i 1951. u Podvelebitskom kanalu (M = 4.6; Io = 6o MCS). 1.2.1.3. Tlo Vrednovanje prostora i tala područja Općine Lovran određeno je temeljem Zakona o poljoprivrednom zemljištu (N.N. 54/1994), Zakona o prostornom planiranju (N.N. 30/1994), te Zakona o zaštiti prirode (N.N. 30/1994). Za kartografsko prikazivanje i buduće korištenje prostora korištene su upute Pravilnika o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (N.N. 106/1998). Na tim osnovama izvršena je valorizacija tala i prostora i prikazana na karti mjerila 1:25.000 u nastavku ovog teksta. Bonitiranje zemljišta je bilo osnova za razvrstavanje tala određene kategorije. Bonitiranje je izvršeno prema katastarskim metodama kartiranja i uputama koje je dao Kovačević (1983) i Kovačević i dr. (1987). Na temelju unutarnjih i vanjskih prilika tla su vrednovana po ukupnom broju bodova i bonitetni klasama.Ukupan broj bodova daje se u koloni 4, a njihova bonitetna klasa u koloni 5 tablice u nastavku ovog teksta. Prvi dio broja označava klasu, a drugi potklasu zemljišta, npr. 82 - 8. klasa i 2. potklasa. Napominjemo da prema Zakonu za primarnu biljnu proizvodnju treba zaštititi prostore (tla) 9, 10, 11. i 12. kartirane jedinice, a to su tla četvrte i pete bonitetne klase s prvom i drugom potklasom. U koloni 1 dat je broj kartirane jedinice, a u koloni 2 naziv tala kartirane jedinice. U koloni 3 navedeni su glavni parametri za određivanje, a to je u brojniku stjenovitost (data je u rasponu), a u nazivniku je dat nagib terena. Posljednja kolona broj 6 označava prostor za korištenje u Prostornom planu. Na terenu nisu izdvojena tla prve i druge klase boniteta, koja bi spadala u P1 kategoriju (osobito vrijedno obradiva tla).U P2 kategoriju koja predstavlja vrijedna obradiva tla izdvojena je kartirana jedinica broj 9 i ova tla su najbolja tla područja Općine Lovran. Vjerojatno je da postoje i tla boljih boniteta, ali to iz postojećih podataka nije bilo moguće utvrditi, niti je to mjerilo prikazivanja dozvoljavalo. Ostali poljoprivredni prostori koji dolaze u peti bonitetni razred (51 i 52), a to su tla kartiranih jedinica 10, 11 i 12, uvrstili smo u ostala obradiva tla (P3). Njihovo glavno ograničenje je nemogućnost mehanizirane obrade zbog malih parcela, skeletnosti, manje dubine i pojave stjenovitosti. Mnoga od ovih tala su u procesu prirodnog zaraštanja, posebno ona na kojima su napušteni maslenici i vinogradi. U kartiranoj jedinici 6 vjerojatno da ima škrapa i poljoprivrednih tala boljih boniteta, što je inače značajka krša, ali na ovoj razini to nije bilo moguće izdvojiti. Kartirane jedinice 2, 3, 5 i 7 predstavljaju područja s tlima vrlo niskog boniteta, pa su stoga uvrštena u šumska. Istina, tla kartirane jedinice broj 7 imaju nešto veće pogodnosti, ali zbog udaljenosti od naselja, nedostupnih puteva i visoke nadmorske visine ova tla su uvrštena u izrazito šumska područja. U kartiranim jedinicama 4 i 8 prikazane su poljoprivredne pašnjačke površine sa šumskim područjem koje je bilo teško odvojiti, a po namjeni mogu poslužiti kao slabiji pašnjaci i šume, pa smo ih uvrstili u kategoriju PŠ. U kartiranoj jedinici broj 13 izdvojeno je šire područje naselja Lovrana i Medveje.



Bonitetno i prostorno vrednovanje tala područja Općine Lovran:

Bonitet Red. broj Naziv kartirane jedinice Stjenovitost %

nagib % bodovi klasa i potklasa

Prostorna kategorija korištenja zemljišta

1 Crnica organomineralna litična - Kamenjar na vapnencu i dolomitu (60:40)

50-90 16-45 7 82 Š2

2 Crnica organomineralna litična - Rendzina na dolomitu plitka - Smeđe na vapnencu plitko

50-90 30-45 8 82 Š1

3 Crnica na vapnencu i dolomitu - Rendzina na dolomitu plitka i srednje duboka (60:40)

25-50 16-30 13 81 Š1

4

Crnica organomineralna litična - Rendzina na dolomitu plitka - Smeđe na vanencu plitko (40:30:30)

50-90 16-30 8 82 PŠ

5

Smeđe na vapnencu plitko i srednje duboko – Lesivirano na vapnencu tipično – Crnica organomineralna i posmeđena - Rendzina na dol. vap. i dolomitu (50:20:20:10)

25-50 16-45 11 81 Š1

6

Crvenica plitka i srednje duboka - Smeđe na vapnencu plitko i srednje duboko – Lesivirano na vapnencu (60:20:20)

2-10 16-30 34 61 Š2

7 Lesivirano na vapnencu - Smeđe na vapnencu i dolomitu (70:30)

2-25 3-16 32 62 Š1

8 Rendzina na dolomitu plitka - Smeđe na vapnencu plitko (70:30)

20-50 16-45 14 81 PŠ

9

Kiselo smeđe na crvenici - Crvenica lesivirana duboka - Crvenica tipična srednje duboka (40:30:30)

2-6 3-16 57 42 P2

10

Antropogena tla vinograda - Crvenica plitka, srednje duboka i koluvijalna - Smeđe na vapnencu (60:30:10)

0-2 3-16 47 51 P3

11 Antropogena tla maslenika (100)

0-2 3-16 48 51 P3

12

Crvenica plitka, srednje duboka i aluvijalna - Smeđe na vapnencu plitko i srednje duboko - Lesivirano na vapnencu tipično (65:25:10)

2-10 3-16 46 52 P3

13 Područje većih naselja s maslinicima u okućnici i šuma posebne namjene

Razgraničenje namjene poljoprivrednih površina obavljeno je temeljem vrednovanja zemljišta i utvrđenih bonitetnih kategorija, a prikazano je na kartografskom prikazu br. 1 “Korištenje i namjena površina”, mj. 1:25.000.



1.2.1.4. Vode i more Područje Općine Lovran, kao i ostala kraška područja, karakterizira odsutnost površinskih vodotokova. Najizrazitiji je Medveja - bujični vodotok koji protiče jugozapadnim rubom istoimene doline. Hidrogeološka istraživanja definirala su vodozaštitna područja, temeljem kojih je donesena Odluka o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na području Liburnije i zaleđa (SN 19/2000.). Obalno more na području općine predstavlja vrlo atraktivno područje za kupanje, sport i rekreaciju. Svojim značajem posebno se ističe prirodna šljunkovita plaža u uvali Medveja. Kvaliteta morske vode je dobra, a stalna ispitivanja provodi Zavod za javno zdravstvo u Rijeci. 1.2.1.5. Krajobraz Očuvanost i bogatstvo prirodnih posebnosti Općine Lovran očituje se u očuvanim šumskim i livadnim zajednicama, planinskoj flori, flornim raritetima, djelomično bogatoj i različitoj fauni, te mnogobrojnim krškim pojavama. Biološka raznolikost, uz reljef i visinske razlike, uvjetovala je i krajobraznu raznolikost koja se u vertikalnom rasporedu izmjenjuje od obale mora sve do grebena Učke. Uz izvorne prirodne elemente u krajoliku su zastupljene i manje kultivirane poljodjelske površine, maslinici, vinogradi, voćnjaci, s još uvijek ruralnim načinom gospodarenja. U planinskom krajoliku na strmim padinama Učke izmjenjuju se planinske livade sa šumskim pojasevima, dolinama i stisnutim zaseocima i naseljima, s kojih se pružaju vidici na Rijeku i Kvarnerski zaljev. Na uskom dijelu morske obale karakterističan je urbani krajolik s rahlom strukturom naselja Lovran i brojnim vrtovima, parkovima, drvoredima uz vile, obiteljskim kućama, palačama, hotelima i sakralnim objektima. Analizirajući zadano područje, krajobrazna raznolikost može se razlučiti prema visinskim zonama na četiri osnovna tipa: − urbani pejzaž u užem priobalnom pojasu s naseljima Lovran i Medveja, − ruralni krajobraz sela i zaseoka na padinama Učke, s vrtovima, vinogradima, te s

djelomično očuvanim pojasevima autohtone vegetacije šume hrasta medunca i bjelograbića do 400 metara visine (Lovranska Draga, Tuliševica, Liganj i dr.),

− prirodni pejzaž s prostranim šumskim pojasevima hrasta medunca s crnim grabom, i hrasta cera s crnim grabom te kulturama unesenog crnog bora do visine 700 do 800 metara,

− prirodni pejzaž s primorskom šumom bukve i livadama sve do grebena i vrhova Učke.



1.2.1.6. Klimatska obilježja Specifične klimatske prilike Liburnije posljedica su smještaja na padinama Učke, što ima relativno velik utjecaj na mikroklimatske uvjete. Jedinstvenu mikroklimatsku zonu od Opatije do Mošćeničke Drage karakteriziraju svježa ljeta i blage zime. Budući da Učka zadržava vlažne zapadne vjetrove, njene istočne padine imaju relativno manje padalina. Unatoč relativno kraćoj insolaciji, prednost područja je i zaštićenost od jačeg utjecaja vjetrova sjevernog kvadranta. Prosječna godišnja temperatura iznosi oko 140C, prosječna ljetna oko 21,70C, dok je najhladniji mjesec u godini siječanj sa prosječnom temperaturom od oko 60C. Posebno je zanimljivo dnevno kretanje temperature na koje utječe vjetar koji se predvečer “spušta” sa Učke i rashlađuje obalno područje. Prosječna količina padalina iznosi 1723 mm, a najkišovitiji mjesec u godini je studeni. Prosječna godišnja insolacija iznosi 2074 sati, od toga u ljetnim mjesecima preko 1000 sati. Područje je zaštićeno od jačih vjetrova, a glavni vjetrovi su bura, jugo, maestral i tramuntana. Strmo morsko dno i prilično velika dubina mora, kao i podvodni izvori imaju za posljedicu relativno nižu temperaturu mora, koja se kreće između 20,10C i 26,50C tijekom ljetne sezone. 1.2.1.7. Živi svijet Prikaz vegetacije Uski obalni pojas slabo je razveden što je odraz tektonskog djelovanja i mikroklimatskih uvjeta koji vladaju na tom području. Izraženija je uvala Medveje sa šljunkovitom prirodnom plažom te šumom alepskog bora i hrasta crnike. Uz uvalu Medveja nešto izraženija i dublje uvučena u kopno je i uvala Cesara. Reljefna razgranjenost padina gorja uz visinske, klimatske i druge faktore pogodovala je i razvoju različitih šumskih zajednica. Neposredno u uskom obalnom pojasu s toplijom klimom zastupljena je autohtona zajednica hrasta crnike i crnog jasena koja se ovdje javlja u vidu pojedinačnih stabala. Iznad obalnog pojasa mora (od 200 - 400 m/nv) pridolazi zajednica hrasta medunca i graba na koju se nadovezuje uski pojas šume pitomog kestena. To su čuveni lovranski maruni koji naglo propadaju uslijed napada truleži. Na taj pojas (do 700-800 metara m/nv) pridolazi šumska zajednica hrasta medunca sa crnim grabom sa cerom, crnog graba s mukinjom, te površine s unesenim kulturama crnog bora. Od 800 m/mv do gorskih predjela Učke zastupljene su guste šume bukve s planinskim livadama.



Između ovih glavnih šumskih zajednica razvio se i veći broj prijelaznih biljnih zajednica, pretežito na graničnim područjima gdje se miješaju utjecaji. Osim ovih temeljnih prirodnih šumskih cenoza u priobalnoj zoni pojavljuje se i subasocijacija šume hrasta medunca s bjelograbićem i lovorom. Ova zajednica pridolazi na toplim staništima i znatno oplemenjuje i pridonosi osebujnosti krajobraza Lovranštine. Šume uglavnom zauzimaju veći dio prostora općine. Šume su u privatnom vlasništvu i do danas nije izrađena šumsko-gospodarska osnova, što je i zakonska obveza javnog poduzeća Hrvatske šume. Šumama upravlja Šumarija Opatija sa sjedištem u Matuljima. U prošlosti ove šume bile su u znatnijoj mjeri iskorištavane za ogrijev i građu te krčene za vinograde i oranice. Degradaciju šuma i šumskih površina uvjetovala je i stoka. Slabljenje korištenja drva za građu i ogrijev i smanjivanje stočnog fonda pospješilo je obnavljanje i oporavljanje šuma. Biološku raznolikost upotpunjuju i kultivirane poljodjelske površine vinograda, maslinika i livada. U posljednjih 10-ak godina osim vrednovanja šumskih prirodnih eko-sustava vrednuju se i travnjački i agrarni eko-sustavi, jer povoljno utječu na ekološku stabilnost i upotpunjuju biološku raznolikost krajolika. Osim navedenih biocenoza na ovom području značajni su i florni elementi planinskih livada, a na gorskim padinama Učke javlja se i rijetka zaštićena biljna vrsta runolist.

Lovranski maruni



1.2.2. Stanovništvo i stanovanje 1.2.2.1. Demografska struktura Promjene broja stanovnika Na području Općine Lovran s pripadajućim naseljima Lovran, Lovranska Draga, Medveja i Tuliševica je 2001. godine živjelo 3.987 stanovnika. Kakve su promjene nastale na ovom području u zadnjem desetgodišnjem razdoblju, odnosno u poslijeratnom razdoblju vidjeti će se iz tablice 3. Tablica 3: Promjene broja stanovnika u Općini Lovran po naseljima od 1948-2001. godine

GODINE POPISA

1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2001.*

Liganj 348 290 318 282 252 306 289 285

Lovran 1.229 2.419 2.745 2.989 3.484 3.640 3.241 3.268

Lovr. Draga 199 183 149 137 120 91 71 71

Medveja 208 180 168 157 175 177 170 171

Tuliševica 256 202 211 208 201 172 216 216

Op.Lovran 2.240 3.274 3.591 3.773 4.232 4.386 3.987 4.011

* prema definiciji stalnog stanovništva iz popisa 1991. Iz priloženih podataka vidi se da je cijela općina imala konstantan porast broja stanovnika u promatranom razdoblju, osim u zadnjem desetgodišnjem razdoblju (1991-2001.), kada bilježi pad broja stanovnika (indeks 91,5). Analiza po naseljima ukazuje na slijedeće procese: naselje Lovran ima iste karakteristike kao cijela općina tj. konstantan porast broja stanovnika do 1991. godine, a zatim pad (indeks 89,8), dok se kod ostalih naselja vidi ili konstantan pad broja stanovnika (Lovranska Draga, Medveja) ili se izmjenjuje pad, odnosno porast broja stanovnika (Liganj, Tuliševica). S obzirom da je Lovran općinsko, turističko i zdravstveno središte, nije neočekivan porast broja stanovnika, dok je smanjenje kod ostalih naselja uvjetovano kako njihovim funkcijama, tako i udaljenošću od obale i glavne prometnice. Većina stanovništva, njih 62,9%, doselila se u Općinu Lovran iz drugih općina (42,7%), a nešto manje iz naselja iste općine (41,5%). Najintenzivnije vrijeme doseljenja je od 1971-1980. godine, a nešto manje od 1986-1991. godine. Autohtonog stanovništva je bilo 37,1% (tablica 4.).



Tablica 4. Stanovništvo prema migracijskim obilježjima 1991. godine Doseljeno u naselje stalnog stanovanja

Iz inozemstva Godine doseljenja

NASE-LJA

Ukup-no

Od rođe-nja stanu-je u istom mjestu

Svega Iz iste općine

Iz druge općine Svega

Od toga s podru-čja bivše SFRJ

1940. i prije

1941-1945.

1946-1960.

1961-1970.

1971-1980.

1981.-1985.

1986.-1991.

Liganj 306 100,0

135 44,1

171 55,9 100 49 22 18 6 - 30 28 24 29 48

Lovran 3640 100,0

1265 34,8

2375 65,2 937 1073 344 319 42 14 473 372 568 313 459

Lovran-ska Draga

91 100,0

67 73,6

24 26,4 13 10 1 1 - - 3 10 6 - 3

Medveja 177 77 100 38 29 33 31 3 - 13 10 35 8 24

Tuliše-vica 172 84 88 57 18 13 12 5 1 14 16 17 10 23

Općina Lovran

4386 100,0

1628 37,1

2758 62,9 1145 1179 413 381 56 15 533 436 650 360 557

Analiza po naseljima ukazuje da najmanji broj autohtonog stanovništva tj. najveći broj doseljenog stanovništva ima Lovran (njegove funkcije omogućavaju zaposlenje), dok Lovranska Draga ima najviši broj autohtonog stanovništva, ali zato najmanje doseljenih. Prirodno kretanje stanovništva Osim mehaničkog kretanja broja stanovnika, potrebno je sagledati i prirodno kretanje stanovništva koji itekako utječe na promjene broja stanovnika. Tablica 5. Prirodno kretanje stanovništva Općine Lovran od 1991-2001. godine Godina Živorođeni Umrli Prirodni prirast 1991. 51 58 -7 1992. 37 60 -23 1993. 45 56 -11 1994. 43 50 -7 1995. 45 72 -27 1996. 49 43 6 1997. 46 52 -6 1998. 44 48 -4 1999. 35 54 -19 2000. 34 54 -20 2001. 24 54 -30 Kroz desetgodišnje razdoblje vidljiv je konstantan negativan prirodni prirast (više stanovništva umire nego što se rađa) osim 1996. godine, kada je Općina Lovran imala pozitivan prirodni prirast. Iako je imigracija prisutna (to znači da dolaze oni mlađi radno aktivni i fertilni), natalitet zaostaje i ovdje kao što je slučaj ne samo u Županiji nego u cijeloj državi. Tablica 6. Prirodno kretanje stanovništva po naseljima 2001. godine Naselja Živorođeni Umrli Prirodni prirast Liganj 2 1 1 Lovran 21 47 -26 Lovranska Draga - 2 -2 Medveja 1 2 -1 Tuliševica - 2 -2



Struktura stanovništva Spolno-dobna struktura Spolna struktura ukazuje na odnos muškog i ženskog stanovništva, te na karakteristiku fiziološkog okvira demografske mase, a dobna ukazuje na vitalnost i biodinamiku stanovništva. Godine 1991. na području Općine Lovran je živjelo više ženskog (2281 ili 52,0%) nego muškog stanovništva (2105 ili 48,0%), te je na 1000 žena dolazilo 923 muškarca. Unutar naselja, odnos muškog i ženskog stanovništva nije isti kao u općini, razlike se vide u Lignju i Lovranskoj Dragi gdje prevladava muško stanovništvo. Deset godina kasnije, odnos muškog i ženskog stanovništva je ostao isti. Godine 2001. je u Općini Lovran živjelo više ženskog (2081 ili 52,2%) nego muškog (1906 ili 47,8%) stanovništva, pa je na 1000 žena dolazilo 916 muškaraca. Razlike unutar naselja ostale su identične kao prethodne popisne godine, odnosno, i dalje je prevlast muškog nad ženskim stanovništvom u Lignju i Lovranskoj Dragi. Očito da su žene iz tih naselja iseljavale prema privlačnijim naseljima, naročito u Lovran, turističko središte gdje su se mogle zaposliti. Stanovništvo Općine Lovran pripada starom tipu populacije, odnosno populacije duboke starosti i 1991. i 2001. godine. Iako je starost i to duboka starost prisutna na ovom području, ona je još izraženija u novije doba, tj. nakon popisa 2001. godine. Smanjio se broj i udio mladog stanovnštva (0-19 godina), smanjio se broj ali se povećao udio zrelog stanovnštva (20-59 godina) i povećao se broj i udio starog stanovništva (60 i više godina) (tablice 7. i 8.). Tablica 7. Dobno-spolna struktura stanovništva 1991. godine

Glavne dobne skupine

Ukupno 0 - 19 20 - 59 60 i više Nepoznata starost Nase-

lja SPO

L

Broj % Broj % Broj % Broj % Broj %

Koe

ficije

nt

star

osti

60 i

više

/ 0-1

9 go

d.

Liganj SV M

306 154

100,0 100,0

88 50

28,8 32,5

161 79

52,6 51,3

55 24

18,0 15,6

2 1

0,6 0,6 0,625

Lovran SV M

3640 1741

100,0 100,0

915 499

25,1 28,7

2009 957

55,2 55,0

676 271

18,6 15,5

40 14

1,1 0,8 0,739

Lov-ranska Draga

SV M

91 51

100,0 100,0

14 10

15,4 19,6

45 27

49,4 52,9

32 14

35,2 27,5

0 0

0,0 0,0 2.286

Medveja SV M

177 77

100,0 100,0

51 21

28,8 27,3

95 43

53,7 55,8

30 12

16,9 15,6

1 1

0,6 1,3 0,588

Tuliše-vica

SV M

172 82

100,0 100,0

41 21

23,8 25,6

94 46

54,7 56,1

35 14

20,3 17,1

2 1

1,2 1,2 0,854

Općina Lovran

SV M

4386 2105

100,0 100,0

1109 601

25,3 28,6

2404 1152

54,8 54,7

828 335

18,9 15,9

45 17

1,0 0,8 0,747



Tablica 8. Dobno-spolna struktura stanovništva 2001. godine Glavne dobne skupine

Ukupno 0 - 19 20 - 59 60 i više Nepoznata starost Nase-

lja SPO

L

Broj % Broj % Broj % Broj % Broj %

Koe

ficije

nt

star

osti

60 i

više

/ 0-1

9 go

d.

Liganj SV M

289 149

100,0 100,0

67 36

23,2 24,2

155 84

53,6 56,4

65 29

22,5 19,4

2 -

0,7 0,0 0,970

Lovran SV M

3241 1532

100,0 100,0

584 323

18,0 21,1

1833 886

56,6 57,8

819 320

25,3 20,9

5 3

0,1 0,2 1.402

Lov-ranska Draga

SV M

71 39

100,0 100,0

7 3

9,9 7,7

37 23

52,1 59,0

27 13

38,0 33,3

- -

0,0 0,0 3.857

Medveja SV M

170 82

100,0 100,0

43 18

25,3 21,9

96 49

56,5 59,8

28 13

16,5 15,9

3 2

1,7 2,4 0,651

Tuliše-vica

SV M

216 104

100,0 100,0

48 23

22,2 22,1

117 60

54,2 57,7

51 21

23,6 20,2

- -

0,0 0,0 1.062

Općina Lovran

SV M

3987 1906

100,0 100,0

749 403

18,8 21,1

2238 1102

56,1 57,8

990 396

24,8 20,8

10 5

0,3 0,3 1,322

Unutar općine najpovoljniju dobnu strukturu imala je Medveja, dok je najnepovoljniju strukturu imala Lovranska Draga. U kategoriji vrlo loše dobne strukture nalazi se i naselje Lovran. Struktura po aktivnosti Rezultati demografskih obilježja i društveno-gospodarskog razvoja vide se i kroz strukturu aktivnosti, te odnos aktivnog, uzdržavanog i osoba s osobnim prihodom. Uspoređujući podatke 1991. i 2001. godine vidi se da se povećao udio aktivnog stanovništva (onog radnog), kao i osoba s osobnim prihodom (penzionera), te se smanjio udio uzdržavanog stanovništva - djece (tablice 9. i 10.). Tablica 9. Stanovništvo u zemlji po mjestu stanovanja prema aktivnosti 1991. godine

Ukupno stanovništvo Aktivno stanovništvo Osobe s osobnim prihodom

Uzdržavano stanovništvo Naselja

Broj % Broj % Broj % Broj % Liganj 287 100,0 121 42,2 60 20,9 106 36,9 Lovran 3492 100,0 1553 44,5 803 23,0 1136 32,5 Lovranska Draga

88 100,0 37 42,0 30 34,1 21 23,9

Medveja 166 100,0 71 42,8 26 15,7 69 41,5 Tuliševica 161 100,0 66 41,0 44 27,3 51 31,7 Općina Lovran 4194 100,0 1848 44,0 963 23,0 1383 33,0

Tablica 10. Stanovništvo u zemlji po mjestu stanovanja prema aktivnosti 2001. godine

Ukupno stanovništvo Aktivno stanovništvo Osobe s osobnim prihodom

Uzdržavano stanovništvo Naselja

Broj % Broj % Broj % Broj % Općina Lovran 3987 100,0 1863 46,7 1203 30,2 921 23,1



Zaposlenost U Općini Lovran je 1991. godine bilo 1573 radnika ili 37,5% u ukupnom stanovništvu, odnosno 85,1% u ukupnom aktivnom stanovništvu (tablica 11.). Tablica 11. Radnici prema mjestu rada i mjestu stalnog stanovanja 1991. godine

Rade u drugom mjestu

Svega Rade u mjestu

stanovanja Svega U istoj općini

U drugoj općini

Republike Hrvatske

Na području bivše SFRJ

U inozemstvu Naselja

Broj % Broj % Broj % Broj % Broj % Broj % Broj % Liganj 94 100,0 3 3,2 91 96,8 70 76,9 21 23,1 - 0,0 - 0,0 Lovran 1325 100,0 411 31,0 914 69,0 622 68,0 280 30,6 7 0,8 1 0,1 Lovran-ska Draga 34 100,0 - 0,0 34 100,0 30 88,2 4 11,8 - 0,0 - 0,0

Medveja 64 100,0 12 18,7 52 81,2 35 67,3 16 30,8 1 1,9 - 0,0 Tuliševica 56 100,0 2 3,6 54 96,4 44 81,5 10 18,5 - 0,0 - 0,0 OPĆINA LOVRAN 1573 100,0 428 27,2 1145 72,8 801 70,0 331 28,9 8 0,7 1 0,1

Većina zaposlenih je radila u drugom mjestu (njih 72,8%), dok je u mjestu stanovanja radilo svega 27,2% zaposlenih. Od svih naselja u općini najveće središte rada je Lovran, koji zapošljava ne samo svoje žitelje nego i ostale iz drugih naselja u općini, a i dalje. Zaposleni su pretežno radili u tercijarnim djelatnostima (najviše u ugostiteljstvu i trgovini), njih 54,7%, a zatim slijede oni u kvartarnim djelatnostima njih 21,4% (najviše u zdravstvu). U sekundardnim djelatnostima je bilo zaposleno 17,8% radnika (tablica 12.). Tablica 12. Aktivno stanovništvo u zemlji koje obavlja zanimanje prema području djelatnosti 1991. godine

Područje djelatnosti Naselja

Uku

pno5

01 02 03 04 05 06 07 08 09 10 11 12 13 14

Liganj 104 17 4 - - 6 7 6 35 4 4 3 4 5 3

Lovran 1426 170 23 1 1 75 68 154 386 71 37 54 86 158 82

Lovranska Draga 35 3 - - - 6 4 1 14 1 1 - - 4 -

Medveja 69 7 3 - - 4 3 7 30 4 1 2 - 3 4 OPĆINA LOVRAN

1694 207 30 1 1 95 86 173 480 83 45 60 94 177 92

Šifre: 01 - Industrija i rudarstvo 05 - Građevinarstvo 10 - Stambeno - komunalne djelatnosti 02 - Poljoprivreda i ribarstvo 06 - Promet i veze i uređenje naselja i prostora 03 - Šumarstvo 07 - Trgovina 11 - Financijske, tehničke i poslovne usluge 04 - Vodoprivreda 08 - Ugostiteljstvo i turizam 12 - Obrazovanje, znanost, kultura i inform. 05 - Građevinarstvo 09 - Obrtništvo i osobne usluge 13 - Zdravstvena zaštita i socijalna skrb 14 - Tijela državne vlasti, tijela lokalne samouprave, fondovi, udruženja i organizacije.

5 Razlika od “ukupno” odnosi se na nepoznato područje djelatnosti



Kućanstva Godine 1991. je u Općini Lovran bilo 1520 kućanstava i to 1188 ili 78,2% obiteljskih i 294 ili 19,3% samačkih. Po broju članova kućanstva, najbrojnija su četveročlana i više (495), zatim slijede tročlana (348) pa dvočlana (345). Prosječna veličina kućanstva je 2,8 članova. Tablica 13. Kućanstva Općine Lovran po naseljima prema broju članova 1991. godine

Obiteljska kućanstva 1991. Samačka kućanstva 1991 Naselje svega dvočlana tročlana četveročlana i

više aps. % uk.

Liganj 81 20 20 41 15 15,6 Lovran 994 299 291 404 248 19,4

Lovr. Draga 21 3 9 9 6 20,0

Medveja 47 11 15 21 14 23,0 Tuliševica 45 12 13 20 11 19,6 OPĆINA LOVRAN 1.188 345 348 495 294 19,3

Godine 2001. je u Općini Lovran bilo 1.463 kućanstava i to 1060 ili 72,4% obiteljskih i 369 ili 25,2% samačkih. Po broju članova kućanstva, najbrojnija su četveročlana i više (429), zatim ona dvočlana (326) i tročlana kućanstva (305). Prosječna veličina kućanstva je 2,7 članova (tablica 14.). U Općini Lovran ima dosta samačkih kućanstava koja su u porastu, što je posljedica staračkih kućanstava kao i radnika koji ovdje rade, a još nisu osnovali svoju obitelj. Tablica 14. Kućanstva Općine Lovran po naseljima prema broju članova 2001.

Obiteljska kućanstva Samačka kućanstva 2001. Naselja

Broj kućanstava 2001.

Svega Dvočlana Tročlana Četveročla-na i više

Aps. % od ukupno

Liganj 95 72 20 16 36 20 21,0

Lovran 1207 871 276 258 337 310 25,7

Lovranska Draga

29 17 4 7 6 10 34,5

Medveja 57 44 14 9 21 12 21,0

Tuliševica 75 56 12 15 29 17 22,7

OPĆINA LOVRAN 1463 1060 326 305 429 369 25,2



1.2.3. Naselja 1.2.3.1. Razvoj naselja (povijesni pregled) Povijesni razvoj naselja Lovran Na krajnjem, istočnom dijelu Istarskog poluotoka razvilo se naselje Lovran. Prvo poznato spominjanje imena mjesta uz ostale gradove na liburnijskoj obali nalazimo u kozmografiji “Ravenatskog Anonima” iz sedmog stoljeća, a nastala je na temelju još starijeg izvora. U ranom srednjem vijeku Lovran se kao važan grad i brodograđevno središte na sjevernom Jadranu spominje u zapisima čuvenog arapskog kartografa i geografa Abu - Abdalala - Mohameda, zvanog El Edrisi. Tijekom petnaestog stoljeća dolazi do podjele Istarskog poluotoka između Venecije i Habsburške monarhije na način da je istočni dio, sa središtem u Pazinu, pripao Austriji, zajedno sa dvadeset općina i županom na čelu. Jedna od tih općina bio je i grad Lovran. Turski osvajački pohod na Europu imao je kao posljedicu velike migracije stanovništva koje se, bježeći pred turskom opasnošću, sklanjalo i na ovim prostorima. Tada je Petar Kružić, kapetan senjski i knez kliški, braneći hrvatske zemlje od Turaka, dobivši u zalog posjed Lupoglav u Istri, zatražio i dobio od Ferdinanda Habsburškog 1527. godine dozvolu da koristi Lovran kao matičnu luku i bazu za svoje brodove koji će opsluživati ratnim materijalom i ljudstvom opsjednute kliške tvrđave. Nakon toga Lovran postaje prvo pomorsko uporište uskoka i to će ostati sve do pogibije Petra Kružića. Korištenje luke u vojne svrhe, tijekom borbi uskoka sa Venecijom, rezultiralo je činjenicom da je grad postao metom čestih napada Venecije i bio dva puta osvojen i spaljen. Početkom sedamnaestog stoljeća Venecija je opustošila cijelu obalu između Lovrana i Mošćenica kojom je prilikom grad i stanovništvo najteže stradalo. Položaj grada i političke prilike ipak su povoljno djelovale na ekonomski razvitak Lovrana koji stalno napreduje i bilježi porast stanovništva. Tako u reformiranom urbaru Pazinske grofovije iz 1578. godine nalazimo podatak da Lovran ima 160 domaćinstava, odnosno oko 800 stanovnika, da u svom zaleđu posjeduje prostrane šume kestena, a da se sa obronaka Učke snabdijeva drvenom građom u merkantilne svrhe, što samo potkrepljuje prethodno navedene podatke o brodograđevnoj djelatnosti stanovništva Lovrana i okolice. Tijekom slijedeća dva stoljeća grad se zahvaljujući intenziviranju trgovine sa Venecijom i susjednim gradovima razvija i raste, što nam potvrđuje kanonska vizitacija biskupa Bottari-a iz Pule iz 1701. godine, kada grad broji 2.900 stanovnika. Napoleonski ratovi, pad Venecije te kratkotrajno razdoblje francuske vladavine na ovim prostorima rezultiraju povratkom Istre u okrilje austrougarske monarhije, gdje ostaje sve do propasti carstva 1918. godine. Posebnim dekretom Istra kao markgrofovija dobiva pokrajinsku autonomiju sa saborom u Poreču a glavni grad pokrajine ostaje Pazin. Pomorska orijentacija velike države pomaže daljnjem razvitku grada o čemu svjedoči podatak iz popisa župa Tršćanske dijaceze (sredina devetnaestog stoljeća), da u Lovranu sa najbližom okolicom živi 3.145 stanovnika.



Međutim, intenzivnim razvitkom značajnih lučkih središta na obodnim točkama istarskog poluotoka - Trsta, Pule i Rijeke, gradova koji postaju glavne urbane aglomeracije Istre, Lovran prestaje biti značajnim pomorskim mjestom na sjevernom dijelu Jadranske obale. U drugoj polovini XIX. stoljeća razvitak turizma pretvara cijelo područje sjevernog Jadrana u oaze posvećene elitnom odmoru, liječenju, razonodi i oporavku. Blaga klima, pogodan geografski položaj u odnosu na cijelu carevinu i prekrasan pejzaž rezultiraju velikim zanimanjem za gradnjom objekata koji do tada predstavljaju u ovom kraju apsolutnu novost. Svemu je prethodila ubrzana izgradnja saobraćajnica, te se nakon direktnog cestovnog povezivanja sa Rijekom (stara je cesta išla preko Kastva), gradi nova željeznička linija, krak “Južnih željeznica”, koja se od glavnog poteza Beč - Trst, kod mjesta Pivka odvaja i dolazi do Rijeke. Ta je pruga dovršena 1873. godine. Početkom povijesti turizma u ovom kraju smatra se gradnja vile Angioline 1844. godine koju je podigao riječki trgovac Higinio Scarpa u neposrednoj blizini benediktinske opatije svetog Jakova (centar današnje Opatije) uredivši uz vilu prekrasan park. Odmah je prepoznata ljepota mjesta i ubrzo je uslijedila urbanizacija, uređenje i razvitak cijeloga kraja pa je Opatija i okolno primorje postalo omiljeno zimovalište i ljetovalište europske aristokracije. Lovran postaje omiljeno izletište, o čemu svjedoči uspostavljena dnevna veza parobrodom iz Opatije. Turizam daje novi impuls razvitku i rastu gradića a prekretnicu prema planskoj i sistematskoj turističkoj urbanizaciji područja predstavlja otkup širokog obalnog pojasa sjeverno od luke do ribarskog naselja Ika od strane akcionarskog društva “Quarnero”, o čemu svjedoči sačuvani kupoprodajni ugovor između društva i kapitanata Volosko kao predstavnika carskog i kraljevskog Erara, gdje je navedeno da se ova kupoprodaja vrši isključivo u svrhu: - uređenja obalnog puta, - izgradnje pristupa moru (u obliku kamenih stepenica, na pogodnim mjestima i u

određenim razmacima), - podizanja vila i ljetnikovaca, za koje se izričito nalaže da ne smiju biti visoki (“keine

Hochbauten”), a sva izgradnja mora biti podređena pejzažu. Na priloženom situacionom planu koji prati ugovor uočava se glavna ulica koja teče u pravcu sjever-jug te zaobilazi liniju gradskih bedema na gotovo jednakoj udaljenosti od obale. Paralelno s linijom obale teče kratki sporedni put (Gemeindweg) koji se sjeverno od gradske jezgre odvaja od glavne ulice te se dijeli na dva kraka od kojeg se jedan spaja sa glavnom ulicom kod “Kaštela” a drugi teče prema naseljima Oprića. Kartografski prikaz iz 1898.(?) godine generalne regulacije i parceliranja prikazuje isto područje sa zaleđem a također i poseban dio obalnog pojasa od kraja Lovrana do Medveje, zvan “Labinsko”. Zapadna granica planiranog naselja prostire se sve do novog groblja uz cestu prema Lovranskoj Dragi, a plan predviđa vrlo gustu mrežu ulica i veliki broj zgrada. Predviđeni su uglavnom samostalni objekti, u pravilu razmaknuti, ujednačnih veličina i raznolikih simetričnih tlocrta. U uvali Maddelene planirana je izgradnja javnog kupališta. Plan iz 1906. godine prikazuje nam već definiranu tlocrtnu situaciju većine izgrađenih zgrada i uređenog zelenog pojasa.



1898. godine Lovran je proglašen lječilišnim i turističkim mjetom što je dalo novi impuls razvitku mjesta. Brojna akcionarska društva, osim već spomenutog “Quarnera”, “Union” te “Kranjska stavbna družba” kao i brojni imućni veleposjednici, aristokracija, industrijalci i umjetnici kupuju terene i grade kuće, vile i ljetnikovce. Dvadeseto stoljeće transformira način života u Lovranu modernizirajući ga uspostavom redovitog poštanskog prometa, telefona i telegrafa, gradi se vodovod i uvodi se električna rasvjeta (15. prosinca 1907. ulice su osvjetljene električnim žaruljama). Godine 1906. gradi se tržnica, otvara se apoteka, a prema dostupnim podacima u gradu djeluje 8 liječnika. Zanimljivo je da se u gradu još od 1897. godine vode statistički podaci koji detaljno bilježe boravak gostiju a redovito se izdaju i meteorološki izvještaji. Važna urbanistička činjenica je izmještanje groblja, ili bolje reći izgradnja novog groblja visoko iznad grada, a istovremeno se staro groblje smješteno blizu lučice tik uz malu crkvicu svetog Trojstva preuređuje u park. Godina 1908. posebno je značajna. Naime, puštena je u promet tramvajska pruga Matulji (željeznička postaja) - Opatija - Lovran, a definitivno se uređuje i “obalni put” lungo mare, šetalište tik uz more koje je namijenjeno isključivo pješacima a koje tek s neznatnim prekidima teče kilometrima od gradske lučice Lovrana preko Ike i Ičića do Opatije i Voloskog. Oblikovanje srednjevjekovne jezgre Lovrana Usprkos povijesnim nedaćama u Lovranu je ostala sačuvana matrica srednjevjekovne urbane jezgre. Grad je bio opasan zidinama koje su tijekom vremena postale sastavnim dijelom kuća koje su koristile bedeme razgrađujući ih ili naslanjajući se na njih tako da je od izvornih zidina ostao sačuvan samo jugoistočni dio s gradskim vratima i polukružnim lukom “Stubica” ili “Porta marina”. Središte mjesta definirano je asimetrično oblikovanim trgom kojega sa istočne strane zatvara župna crkva sa, prvotno, slobodnostojećim zvonikom. Crkva je nastala u XIV. stoljeću, a u XV. stoljeću dobiva gotički mrežasti svod u svetištu, oslikan zidnim slikarijama. Današnji izgled crkve, odnosno tlocrtno proširenje bočnim kapelama i spajanje sa zvonikom, rezultat je radova iz XVIII. stoljeća. Drugi dominantni objekt na trgu je srednjevjekovna gradska kula, kvadratičnog tlocrta izvedena iz masivnih tesanika, koja uz prethodno spomenuta gradska vrata predstavlja jedini relativno u cijelosti sačuvani ostatak sistema gradskih utvrda Lovrana. Sa sjeverne i zapadne strane trg je definiran nizovima pretežito jednostavnih kuća od kojih je nekoliko objekata ukrašeno plastičkim ukrasima na pročeljima. Urbani uzorak jezgre tvore uličice, u pravilu uske, nepravilnog tijeka i slikovitih vizura koje se granaju i isprepliću tvoreći mrežu po čitavom tlocrtu grada, kapilarno dopirući do najmanjih dvorišta i zgrada. Rezultat je tlocrtne dispozicije veliki broj dimenzijama malih i skromno oblikovanih, a za primorsku graditeljsku baštinu tipičnih objekata koji gotovo uvijek predstavljaju logična, krajnje jednostavna i istovremeno, funkcionalno optimalna rješenja, koja su primjerena ambijentu podneblja (u smislu geografske, kulturne i duhovne prilagodbe) primorskog kraja.



Organizaciju prostora zgrada karakteriziraju u velikoj većini zatvoreni, kvadratni ili četverokutni tlocrti, krovovi su uglavnom dvostrešni, prekriveni kanalicom i blagog nagiba, a fasade jednostavne i završene glatko zaribanom žbukom. Kod većeg broja građevina karakteristični su primjeri vanjskih stubišta sa tipičnim “skodom”, od kojih su oni veći natkriveni krovićem, nadstrešnicom koja je obično poduprta stupom i ponekad zasjenjena vinovom lozom. Česta pojava u oblikovanju vanjskog gradskog prostora su lođe, volte i balature.

Jezgra Lovrana - detalj Uobičajeni tradicijski oblik otvora na fasadi je maleni pravokutni, kamenom uokvireni prozor, izvana zaštićen drvenim škurama a u prizemlju željeznim kapcima. I ulazna vrata su najčešće jednostavna, jednokrilna i zaštićena krilom od masivnog drveta ili željeznim kapkom.Barokno razdoblje uvodi u gradski prostor raskošnije opremljene ulazne portale u zgrade ili u dvorišta. Krajem XIX. stoljeća dolazi do znatnih promjena u oblikovanju gradskog prostora, što je rezultat ili posljedica utjecaja koje nova, mahom turistička arhitektura koja nastaje izvan gradskih zidina uvodi u postojeću tradicijsku sredinu, a manifestiraju se u ožbukavanju kamenog zida, dodaju se rubne dekoracije, otvaraju se balkoni, željezna ograda zamjenjuje balustradu i djelomično se ostakljuju ulazna vrata. No, usprkos uvezenoj “stilizaciji” prostora, gradskom cjelinom dominiraju autohtone tipološke karakteristike koje su rezultat organskog, spontanog razvitka i rasta Lovrana i koje predstavljaju osnovni razlog spomeničke valorizacije urbanističke povijesne jezgre grada.



Urbanizam i arhitektura Lovrana Dominantna je karakteristika širenja gradskog prostora Lovrana nizanje samostojećih građevina, svake na svojoj građevnoj čestici, sa uređenom vlastitom parkovnom površinom, što samo naglašava karakter naselja kao ljetovališta, zimovališta, odnosno mjesta za odmor. Soliterni razmještaj građevina rezultirao je pažljivom i raskošnom obradom svih pročelja, a glavna fasada, u pravilu orijentirana prema morskoj strani, tek je neznatno akcentuirana ukrašenijom partijom glavnog ulaza. Zajednička osobina najvećeg dijela građevina postignuti je sklad sa okolnim parkovnim prirodnim okolišem koji se hortikulturno obogaćuje, a same građevine raskošno su opremljene plemenitim materijalima, fasada ukrašenih obrađenim kamenom, mozaicima i skulpturama, te što je značajno, unutarnji prostori vila su adekvatno reprezentativnoj vanjštini jednako raskošno i maštovito uređeni. Tlocrtna je dispozicija uglavnom sa reprezentativnim centralnim prostorom u prizemlju, a “piano nobile” gotovo je zajednički nazivnik velikog broja zgrada. Blagotvorna klima i mediteranski ugođaj podneblja “oblikovali” su brojne terase, lođe, trijemove, balkone i raskošna stepeništa koja vile naprosto “stapaju” s parkom u kojem su podignute. Ima i skromnije izvedenih objekata koji su bili namijenjeni iznajmljivanju gdje se u gradnji štedilo i u prostoru (tlocrti skromnijih dimenzija) i u izvedbi (manje ukrasa, jednostavne fasade, stereotipna “kataloška” izrada). Međutim, ukupni dojam i danas, gotovo stotinu godina nakon te planirane izgradnje je više nego pozitivan, zahvaljujući znalačkom i brižljivom odnosu i poštovanju prema ambijentu u cjelini. Novi građevinski i prostorni realitet lovranskog duhovnog i fizičkog pejzaža jest pojava lovranskih hotela. Samo ime “hotel-restaurant” nalazimo vrlo rano, kada se izgradnjom hotelskih objekata pokušala zadovoljiti rastuća turistička ponuda na način da su se uglavnom adaptirale zetečene zgrade. Međutim, trebalo je zadovoljiti europski standard tadašnjih turističkih usluga koje su bile na najvišem mogućem nivou te se u Lovranu između 1907. i 1912. godine grade Pension “Breiner” (kasnije hotel “Meridional”), Grand hotel “Lovrana” (danas ortopedska bolnica) i hotel “Excelsior” (kasnije hotel “Beograd”). “Meridional” je zadržao svoju namjenu a Grand hotel “Lovrana” mijenja namjenu u bolnicu. O tome nalazimo podatke u riječkom dnevniku “La vedetta d’Italia” do 19.VII.1921. godine “... protest zbog prijetnje prodaje hotela “Lovrana” čudesnog, najvećeg i najljepšeg u Lovranu s veličanstvenim parkom i obližnjim kupalištem... i eventualnog pretvaranja u kasarnu... uništila bi klimatsko balneološki karakter našeg mjesta.” Ekspanzija planirane gradnje praćena je brižljivim hortikulturnim oblikovanjem okoliša, kako privatnog tako i javnog, te čitavo područje postaje “arboretum” prepun različitog bilja, kako autohtonog tako i egzotičnog, a dominantna je karakteristika lovranske vrtne arhitekture uzorak geometriziranog partera koji je masovno prisutan i rasprostranjen na cijelom tom području u vremenu kraja devetnaestog i početka dvadesetog stoljeća.



Najznačajnija i svakako najvrijednija prostorna intervencija cijele riviere, pa dakle i područja Lovrana, je veličanstveni poduhvat društva “Quarnero”, izgradnja “obalnog puta” (lungo mare) koji teče neposredno uz obalu i namijenjen je isključivo pješačkom prometu. Osim dalekovidne demokratičnosti korištenja obale, odnosno omogućavanja svakome da pristupi moru, trajno je spriječena mogućnost privatizacije, uzurpacije i zaposjedanja mora i to cijelom dužinom od Lovrana kilometrima do mjesta Volosko. Lovran je svakako jedno od prvih turističkih mjesta na našoj obali uspio i pored naknadnih prostornih devastacija sačuvati u velikoj većini vrijednosti koje su u pionirsko doba turizma postavljene kao program i uglavnom ostvarene te i danas traju i podnose mnogostruko uvećanu turističku potrošnju.

Urbana vila



1.2.3.2. Struktura naselja Područje Općine Lovran obuhvaća pet statističkih naselja - Lovran, Medveja, Tuliševica, Liganj i Lovranska Draga. Lovran je administrativno središte Općine i područje koncentracije znatnog broja sadržaja - ugostiteljskih, turističkih, kulturnih, javnih, zdravstvenih i dr. Medveja je smještena u istoimenoj dolini, uz prirodnu šljunčanu plažu. Svojim značajem ističe se autokamp sa pratećim sadržajima koji upotpunjuje ugostiteljsko-turističku ponudu naselja. Medveji gravitiraju izdvojeni dijelovi naselja - Visoče, Kali i Na Sele, u kojima prevladava stambena izgradnja. Liganj gravitira Lovranu i postepeno preuzima i druge funkcije osim stambene. Budući da bilježi porast broja stanovnika Tuliševica ima povoljne uvjete za daljnji razvitak. Lovranska Draga smještena je na obroncima Učke, unutar Parka prirode Učka. Osim građevina stambene namjene nema drugih sadržaja, a obilježava je i stalan pad broja stanovnika. Naselje se odlikuje vrijednom autohtonom arhitekturom. 1.2.3.3. Građevinska područja i izgrađenost Građevinska područja definirana su Prostornim planom (bivše) općine Opatija, s izuzetkom građevinskog područja naselja Lovrana (koji je bio definiran Generalnim urbanističkim planom) i naselja Medveja (za koje građevinsko područje nije bilo određeno). Stoga nije moguće procijeniti koliki je dio građevinskog područja izgrađen u odnosu na ukupnu površinu koju zauzimaju građevinska područja. Ipak, može se konstatirati da, unatoč znatnoj izgrađenosti na području naselja Lovran, i u tom i u ostalim naseljima postoje znatne “rezerve” prostora unutar već izgrađenog tkiva naselja na kojima je moguće planirati novu izgradnju. 1.2.4. Dostignuta razina razvoja društvenih djelatnosti Društvene djelatnosti, kao sadržaji javnog interesa, svrstavaju se u više temeljnih skupina središnjih uslužnih funkcija prema njihovim glavnim svojstvima, kao što su:6 A) uprava B) pravosuđe C) udruge građana, političke stranke i druge organizacije D) vjerske zajednice E) prosvjeta F) visoko školstvo i znanost G) kultura H) zdravstvo I) socijalna skrb J) šport

6 Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske



• Upravne funkcije i pravosuđe Upravne funkcije obuhvaćaju i predstavljaju ustrojstvo djelatnosti općih javnih službi državne uprave, te lokalne samouprave i uprave na županijskoj, gradskoj i općinskoj razini, te djelatnost ostalih općih službi i institucija. Prema “Analizi sadržaja javnih funkcija - završni izvještaj”, prilogu Prostornog plana Primorsko-goranske županije, na području Općine Lovran nema županijskog ureda (ispostave), policijske uprave, područnog ureda, državnog ureda za reviziju niti lučke kapetanije. Pravosuđe je jedan od samostalnih i neovisnih segmenata državne vlasti u državi, a sastoji se od sudova razne razine i nadležnosti, te od ostalih segmenata pravosuđa (državno odvjetništvo i pravobraniteljstvo), odvjetništvo i javno bilježništvo, koji jamče vladavinu ustava i zakona, te pružaju ostale pravne usluge stanovništvu. U Lovranu nalazi se sjedište javnog bilježnika, dok se u Opatiji , središtu prostorne cjeline, nalaze općinski sud, prekršajni sud i općinsko državno odvjetništvo. • Udruge građana, političke stranke, vjerske i druge organizacije Djelovanje tih organizacija ukazuje na ustavno pravo građana i drugih pravnih subjekata na interesno udruživanje. U skladu s ustavnim pravom djeluju brojne vjerske zajednice koje su jednake pred zakonom i odvojene od države. Vjerske zajednice slobodne su javno obavljati vjerske obrede, osnivati škole, učilišta, druge zavode, socijalne i dobrotvorne ustanove, te upravljati njima. • Prosvjeta, visoko školstvo i znanost Sustav odgoja i obrazovanja obuhvaća predškolski odgoj, osnovno i srednješkolsko obrazovanje te smještaj učenika u domovima. Mreža odgojnih i obrazovnih institucija pruža njegu, odgoj, zaštitu i čuvanje djece predškolske dobi, osiguravaju obvezatno i besplatno osnovno školovanje, omogućavaju srednjoškolsko obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje. Na području Općine Lovran djeluje matična osnovna škola “Viktor Car Emin” i područna škola u Tuliševici. Osim toga, u Lovranu se nalazi i đački dom. Visoka škola za glazbenu umjetnost “Ino Mirković”, koja je do 2001. god. djelovala u vili “Frappart” danas privremeno djeluje u Domu željezničara u Lovranu. • Kultura Podizanje općeg obrazovanja i kulturne razine utječe na porast potrebe za svim vrstama kulturnih, umjetničkih, informacijskih i tehničkih aktivnosti, a time i na razvitak odgovarajućih institucija. Od navedenih institucija u Lovranu se nalazi kinematograf, galerija “Laurus”, a djeluju i kulturno umjetničko društvo “Lovor”, puhački orkestar “Lovran”, pusno društvo “Toronjera”, a u osnivanju je i likovno društvo. Društveni dom nalazi se u Lovranu i u Lignju.



• Zdravstvo i socijalna skrb Funkcija zdravstva podrazumijeva i obuhvaća zdravstveno osiguranje, zaštitu i djelatnost. Zdravstvenim osiguranjem osigurane osobe stječu prava i obveze u korištenju zdravstvene zaštite. Zdravstvena zaštita obuhvaća sustav državnih, skupnih i individualnih mjera za unapređenje, čuvanje i vraćanje zdravlja, a obavlja se na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini. Vezano na primarnu zdravstvenu zaštitu, u Lovranu djeluje ljekarna i Dom zdravlja u čijem sklopu djeluju ambulanta opće medicine, Zavod za zaštitu dojenčadi i male djece, Zavod za zaštitu školske djece, mladeži i studenata, te zaštita i liječenje usta i zubi. Tercijarna zdravstvena zaštita odvija se u kliničkoj ortopedskoj bolnici u Lovranu. Socijalna skrb je organizirana društvena djelatnost u okviru koje se ostvaruje društvena briga i interes za socijalnu sigurnost radnih ljudi i građana. Djelatnost socijalne skrbi - zaštite od posebnog je društvenog interesa. U Lovranu se nalazi Dom za djecu i mladež. • Sport Održavanje psihofizičkih sposobnosti i zdravlja zahtijeva da se pažnja posveti sportskim aktivnostima, rekreaciji, zabavi i odmoru stanovništva, a u turističkim područjima i gostiju. Na području općine djeluju slijedeći klubovi i sportska društva: - nogometni klub “Lovran”, - jedriličarski klub “Istra”, - streljački klub “Kobac, - bočarski klubovi “Lovran, “Liganj” i “Lovranska Draga”, - šahovski klub “Lovran”, - tenis klub “Lovran”, - sportsko-ribolovni klub “Zubatac”, - školsko sportsko društvo “Galeb”, - lovačko društvo “Kobac 1960.”, - planinarsko društvo “Knezgrad”, - odred izviđača “Učka”. 1.2.5. Gospodarstvo 1.2.5.1. Struktura zaposlenosti U 2000. godini je godišnji prosjek zaposlenih za Općinu Lovran iznosio 9187, što je 1,31 % ukupno zaposlenih u Primorsko-goranskoj županiji. Prema rezultatima popisa stanovništva 2001.godine, Lovran je imao 1,44 % populacije Županije, pa slijedi da je zaposlenost na ovom području za oko 10 % manja od prosjeka Županije.

7 Županijski ured za statistiku - Rijeka



U poratnim godinama broj zaposlenosti se kontinuirano povećavao, pa je tako 1997. godine bilo zaposleno 806 radnika, što znači da je do 2000. godine ostvareno povećanje od 16,6 %. Umjereni rast zaposlenosti kakav bilježi Općina Lovran u postojećem gospodarskom okruženju pokazatelj je povoljnih ukupnih gospodarskih kretanja, jer je u istom razdoblju u cijeloj Primorsko-goranskoj županiji došlo do smanjenja zaposlenih za 13,3 %. Usporede li se podaci o zaposlenima s ukupnim brojem stanovnika prema Popisu stanovništva, kućanstava i stanova od 31. ožujka 2001. godine, kada je Općina Lovran imala 3987 stanovnika (od čega 3241 stanovnika samo naselje Lovran), dobije se stopa približne zaposlenosti od oko 20%, što znači da je u prosjeku svaki peti stanovnik općine zaposlen na svom području. Tablica 15. Zaposlenost po djelatnostima (prosjek 2000.god. ) DJELATNOST ZAPOSLENI %

Prerađivačka industrija 129 14,05 Trgovina na vel. i malo, popravak m. vozila i kućanskih pred. 113 12,31 Hoteli i restorani 248 27,02 Prijevoz, skladištenje i veze 17 1,85 Financijsko posredovanje 4 0,44 Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge 5 0,54 Javna uprava i obrana 14 1,53 Obrazovanje 72 7,84 Zdravstvena zaštita i soc. skrb 264 28,76 Ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti 52 5,66 UKUPNO 918 100,00 Izvor: Županijski ured za statistiku – Rijeka Prema podacima o zaposlenosti za 2000. godinu slijedi da je bilo 516 (odnosno 56,2%) zaposlenih u privredi, a 402 (odnosno 43,8%) u neprivredi. U odnosu na 1997. godinu kada je bilo 557 (odnosno 69,1%) zaposlenih u privredi, a 249 (odnosno 30,9%) u neprivredi, ostvareno je značajno poboljšanje strukture zaposlenosti u korist neprivrede. Gospodarsku strukturu kroz zaposlenost po sektorima karakterizira izrazita podjela između uslužnih djelatnosti i društvene nadgradnje, odnosno između tercijarnog i kvartalnog sektora. Primarnog sektora nema, a sekundarni sektor je nedovoljno razvijen. Takva je struktura odraz turističke i zdravstvene tradicije ovog područja. Iz strukture zaposlenih po djelatnostima vidi se da su osnovne gospodarske djelatnosti na području Općine Lovran: - ugostiteljstvo i turizam (hoteli i restorani), - zdravstvena zaštita i socijalna skrb, - prerađivačka industrija, - trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i kućanskih predmeta, - obrazovanje. Osnovna djelatnost je turizam i ugostiteljstvo, koji zbog sezonskog zapošljavanja i iskazanog prosjeka zaposlenosti u tablici nije realno prikazana. Slijedi zdravstvena zaštita zahvaljujući kapacitetima Ortopedske bolnice Lovran. Prerađivačka industrija i trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i kućanskih aparata su djelatnosti koje imaju veći značaj u gospodarstvu općine. Značajniji udio u strukturi zaposlenosti ima još i obrazovanje. Ostale djelatnosti nisu razvijene.



Poljoprivreda je u cjelini zapostavljena tako da pokriva tek male potrebe lokalnog stanovništva i turista. Usitnjene parcele i mali prihodi uz mogućnost ostvarenja većih zarada u drugim djelatnostima, glavni su razlozi stalnog smanjenja poljoprivredne proizvodnje. Jedan od razloga smanjenja poljoprivredne proizvodnje je i prenamjena zemljišta i njegova prodaja za novu stambenu izgradnju. Također ni ribarstvo nije razvijeno jer državne mjere nisu bile dovoljno poticajne za razvoj ove djelatnosti. 1.2.5.2. Kapaciteti za smještaj turista i ostvarena noćenja Pogodan zemljopisni položaj i povoljne klimatske prilike uz raznolikost pejzaža s izraženim kontrastima mora, obale i planinskog zaleđa, pružaju idealne mogućnosti za razvoj turizma na čitavom području Liburnijske obale. Stoga se počeci turizma bilježe već sredinom devetnaestog stoljeća. Značajniji razvoj turizma ovog područja započeo je sedamdesetih godina prošlog stoljeća, kada Opatija postaje poznato odmaralište i lječilište, a Lovran obližnje izletište sa srednjovjekovnom jezgrom i slikovitim zaleđem. Danas je turizam osnovna djelatnost i jedina značajna privredna grana Općine Lovran. Nakon ratnih i poratnih događanja ova djelatnost ponovno bilježi značajna povećanja broja turista i noćenja. Ukupni smještajni kapaciteti Općine Lovran početkom 2000. godine iznosili su 3220 postelja od čega 995 u osnovnim objektima, a 2225 su bili komplementarni kapaciteti. Pored toga evidentirano je još 414 pomoćnih postelja. Tablica 16. Kapaciteti za smještaj turista u Općini Lovran VRSTA SMJEŠTAJA BROJ POSTELJA UDIO U STRUKTURI

U % Hoteli 759 20,89 Pansioni 71 1,95 Turistička naselja 165 4,54 OSNOVNI KAPACITETI 995 27,38 Radnička odmarališta 99 2,72 Kampovi i kampirališta 980 26,97 Kućanstva 1146 31,54 Pomoćne postelje 414 11,39 KOMPLEMENTARNI KAPACITETI 2639 72,62 UKUPNO 3634 100,00 Izvor: Ured za statistiku Primorsko-goranske županije – podaci za prosinac 1999. godine Smještajni kapaciteti Lovrana čine svega 2,3 % ponude Primorsko-goranske županije, dok osnovni smještajni kapaciteti (hoteli, moteli, turistička naselja, pansioni) čine 3,4 % ponude Županije. Komplementarni kapaciteti u strukturi ponude smještaja Primorsko-goranske županije zastupljeni su s 78,8 %, a u Lovranu sa 72,62 %. Izneseni podaci govore u prilog činjenici da je struktura ponude smještajnih kapaciteta Općine Lovran nešto povoljnija od prosjeka Županije, međutim, još uvijek nezadovoljavajuća. Poboljšanje strukture smještajnih kapaciteta i produženje trajanja sezone su ciljevi koje je nužno ostvariti u slijedećem dugoročnom razdoblju. Struktura smještajnih kapaciteta je nepovoljna zbog toga što svega nešto više od 1/5 kapaciteta čini hotelski smještaj a nešto više od 1/4 su osnovni kapaciteti. U strukturi ponude najjače su zastupljena kućanstva, a potom kampovi.



Mada je kvaliteta turističke ponude gledana kroz postelje viša od prosjeka Županije, može se ocijeniti da, s obzirom na preduvjete i tradiciju u ovoj djelatnosti, nije dostignuta odgovarajuća razina ponude. Hotelski smještaj osiguran je u tri hotela u samom Lovranu. U Općini Lovran nema hotela s pet ili četiri zvjezdica. Najbolje opremljen hotel je Hotel “Excelsior” koji ima tri zvjezdice i kapacitet 370 postelja. Hotel raspolaže s restoranima, noćnim barom, kafe-barom, hotelskim parkiralištem, otvorenim i zatvorenim bazenom, vlastitom plažom, sobama s centralnim grijanjem itd. Hoteli “Bristol” i “Lovran” ukupnog kapaciteta 389 postelja imaju po dvije zvjezdice. Opremljeni su s restoranom, hotelskim parkiralištem, hotelskim plažama i sobama s centralnim grijanjem. U razdoblju siječanj-listopad 2001. godine8 na području Općine Lovran (naselja Lovran i Medveja) boravilo je 50.243 turista, od čega 43.517 (ili 86,6%) stranih i 6726 (ili 13,4%) domaćih. Oni su ostvarili 232.967 noćenja što je povećanje u odnosu na 2000. godinu od 4,3 %. Strani gosti ostvarili su 209.681 noćenja (ili 90,0%), a domaći 26.526 (ili 10,0%) pa je tu odnos za Lovran povoljniji, obzirom na činjenicu da su strani gosti u pravilu veće platežne moći od domaćih. U Županiji je odnos ostvarenih noćenja stranih turista i domaćih 85,3 % naprama 14,7 %. Udio područja Lovrana u ostvarenim noćenjima Primorsko-goranske županije iznosi 2,32 %, što je proporcionalno sa smještajnim kapacitetima Općine Lovran. To istovremeno znači da je dužina boravka gostiju u Lovranu na razini prosjeka Županije. Iz navedenih podataka o turističkoj djelatnosti slijedi da je Lovran atraktivna turistička destinacija, ali da još nije iskoristio sve svoje raspoložive potencijale. Ovo se posebno odnosi na iskorištenost kapaciteta i trajanje sezone. 1.2.5.3. Trgovačka društva i poslovni prostor Prema podacima ZAP-a Podružnica Rijeka9 za rujan 2001. godine na području Općine Lovran bilo je registrirano 86 poduzetnika s ukupno 646 zaposlenih. Razlika broja zaposlenih prema iskazu Županijskog ureda za statistiku i Zavoda za platni promet je u tome što Zavod registrira samo zaposlene kojima je isplaćivana plaća, pa je stoga taj broj manji. Zaposleni su ostvarivali prosječnu brutto plaću od 4669 kuna, odnosno netto plaću od 3293 kuna, što je točno na razini prosjeka Primorsko-goranske županije. To je vrlo dobar pokazatelj obzirom na činjenicu da se niti jedna jedinica lokalne samouprave iz tzv. Riječkog prstena nije približila toj vrijednosti. Imajući u vidu potencijale Općine Lovran nameće se ipak zaključak da ima prostora za razvitak malog i srednjeg poduzetništva, prvenstveno u funkciji popunjavanja turističke ponude Lovrana. Pravne i fizičke osobe na području Općine Lovran zauzimaju ukupno 82.090 m2 prostora10. Većina tog prostora (čak 72.157 m2 ili 87,9 %) u vlasništvu je korisnika prostora, a svega 4.217 m2 se nalazi u zakupu. 8 Podaci Upravnog odjela za gospodarski razvoj Primorsko-goranske županije 9 Statistički bilten PGŽ – Zavod za platni promet, Podružnica Rijeka 10 Podaci o komunalnoj naknadi Općine Lovran za prosinac 2001. godine



Najveći korisnici poslovnog prostora su tercijarne djelatnosti, i to ugostiteljsko-turistička djelatnost i trgovina. Tako na hotele otpada 43.680 m2 prostora, pansione 2.195 m2, odmarališta 4.655 m2, restorane 5.634 m2. Značajan korisnik je trgovina, od čega najveći prostor koristi tržnica (5934 m2), trgovina hranom (2.253 m2) i trgovina boja i lakova (2.275 m2). Sekundarni sektor zastupljen je kroz građevinsku djelatnost (1.342 m2) i proizvodni obrt (769 m2). U kvartalnom sektoru najveći objekt - Ortopedska bolnica Lovran koristi 5.716 m2 prostora. 1.2.6. Infrastrukturni sustavi 1.2.6.1. Prometni sustav Prometni sustav čine međusobno povezane sve prometne grane u jedinstvenoj funkciji pružanja transportnih usluga. Prometni sustav čine podsustavi kopnenog, pomorskog i zračnog prometa. ▪ Kopneni promet a) CESTOVNA INFRASTRUKTURA Cestovnu mrežu na području općine danas čini sustav razvrstanih državnih, županijskih i lokalnih cesta, te ostalih nerazvrstanih cesta i puteva, kao i sustav ulica naselja Lovran. Državne ceste Postojeća državna cesta D 66 “Pula (D3) - Labin - Opatija - Matulji (D8)” okosnica je cjelokupnog cestovnog prometa. Dionica ukupne dužine oko 5.150 metara je na 60% dužine (oko 3.500 m) gradska ulica kroz Lovran i Medveju, sa direktnim prilazima dijelovima naselja i pojedinim građevinama. Kroz Lovran je obostrano ili jednostrano proširena nogostupima i ugibalištima za autobuse, a izvan naselja je širine 6 - 7 metara, sa dvije kolne trake širine 5 - 10 metara. Cesta je mjestimično proširena gradnjom novih obložnih zidova na izlazu iz Lovrana, prema Medveji, a na cijeloj dužini presvučena novim završnim slojem, preko stare podloge. Cesta je opterećena i tranzitnim prometom, a u sezoni promet je usporen i često paraliziran. Nedostaju površine za zaustavljanje i parkiranje. Županijske ceste Na području općine nalazi se dio županijske ceste Ž5049 “Dobreć - Ž5050”, te županijska cesta Ž5050 “Liganj - Lovran (D66)” Županijska cesta Ž5049 “Dobreć - Ž5050” prema gornjem dijelu naselja Lovran i Dobreću, dijelom je gradska ulica do naselja Zaheji i gradskog groblja, sa nogostupima i infrastrukturom, a dalje prema Dobreću to je dvosmjerna cesta širine 5,5 - 6,0 metara sa većim usponom i bez pješčanih staza i nogostupa. Odvodnja je neuređena, a asfaltni sloj dobar. Ukupno je do Dobreća cesta dužine 3.200 metara.



Županijska cesta Ž5050 “Liganj - Lovran (D66)” dužine je oko 2200 metara. Cesta je 5,50-6,00 metara širine, većeg nagiba (i do 10%), bez nogostupa i staza. Ugibališta su djelomice uređena, a zaštitne ograde su samo na oštrim zavojima. Lokalne ceste Razvrstana lokalna cesta L58041 “Lovranska Draga - Liganj (Ž5050) u dužini od 3.400 metara je prometnica sa elementima brdske ceste širine 4,50 - 5,50 metara, neuređenom odvodnjom, a zadovoljava samo lokalne potrebe. Sustav ulica naselja Lovran Prometnice u području Zaheji su dvosmjerne, jednosmjerne ili slijepe ulice sa proširenjima. Asfaltirane su ili betonirane, dijelom sa neuređenim kolnikom i proširenjima za parkiranje. Širine su 3,0 do 6,00 metara, sa i bez nogostupa. U starom dijelu grada samo dio ulica može se koristiti za kolni promet i opskrbu, širine su 3,00 do 4,00 m, a funkcioniraju kao jednosmjerne. Parkirališta u gradu uglavnom nisu formirana pa se koriste svi međuprostori i slobodne površine. Svi veći javni objekti osiguravaju za svoje potrebe veći ili manji prostor za parkiranje, ali su zabranjeni za druge korisnike. Javni prijevoz Današnjom državnom cestom Rijeka - Pula u centru Lovrana, ulicom Šetalište maršala Tita prometuje "Autotrolejeva" autobusna linija 32 (Rijeka-Mošćenička Draga), kao i druge međužupanijske linije iz Rijeke prema Puli i obrnuto. Dio autobusnih stajališta nema ugibališta, što također otežava promet vozila. ▪ ŽELJEZNIČKI PROMET Područjem Općine Lovran ne prolazi trasa željezničke pruge. ▪ POMORSKI PROMET Sustav pomorskog prometa razvrstan je na sustav luka i morskih putova. Luka otvorena za javni promet jest morska luka koju pod jednakim uvjetima može upotrebljavati svaka fizička i pravna osoba sukladno njenoj namjeni i u granicama raspoloživih kapaciteta. Temeljem naredbe o razvrstavanju luka otvorenih za javni promet (NN 5/97), u luke lokalnog značaja razvrstane su luka Lovran i luka Medveja. Kapacitet luke Lovran je: - u mandraču 40 vezova (L.O.A. do max. 7,0 m), - 20 suhih vezova (L.O.A. do 7 m max.) - u ljetnim mjesecima luka može primiti još do 20 plovila (L.O.A. - 5 - 12,0 m). Luka je opremljena dizalicom, vlakom i popratnim sadržajima u naselju Lovran. Preko pristupne ceste vezana je na današnju državnu cestu.



Kapacitet luke Medveja je 20-30 vezova (L.O.A. 5,0 - 7,0 m max.) u moru i 10-15 mjesta na kopnu (L.O.A. 5-7,0 m max.). Zaštićena je od vjetra i valova iz III i IV kvadranta, dubina mora u zaštićenom dijelu luke je do 2,5 metra. Dijelom akvatorija Općine Lovran prolazi i unutarnji, kao i međunarodni plovni put, a u krajnjem sjeveroistočnom dijelu nalazi se i manji dio zone sidrenja Riječke luke. ▪ ZRAČNI PROMET Na području općine ne postoji zračno pristanište niti uređena površina za hitne intervencije (helidrom). 1.2.6.2. Sustav telekomunikacija i pošte Područje Općine Lovran pokriveno je u potpunosti mrežom UPS-a Lovran (udaljenog pretplatničkog stupnja). Pristupna telekomunikacijska mreža izgrađena je dijelom kao podzemna mreža, i to sa direktnim polaganjem TK kabela u zemlju ili uvlačenjem kroz cijevi novoizgrađene distributivne telekomunikacijske kanalizacije, a dijelom kao zračna mreža sa samonosivim TK kabelima a što se prvenstveno odnosi na pretplatničke instalacije, odnosno na zaseoke sa malim brojem domaćinstava (stanova). Udaljeni pretplatnički stupanj (UPS) Lovran smješten je u objektu ,,kasarne”, u za tu svrhu adaptiranom prostoru, koji se nalazi u centru područja koji pokriva spomenuti UPS.

Povezivanje UPS-a Lovran na višu prometnu razinu odnosno, digitalnu telefonsku centralu tipa AXE u Opatiji ostvareno je optičkim sistemom prijenosa, koristeći u tu svrhu položeni svjetlovodni TK kabel odgovarajućeg tipa i kapaciteta na dionici Opatija – Lovran.

Općinom Lovran prolazi trasa optičkog sustava prijenosa Rijeka – Pula – Pazin magistralnog odnosno međužupanijskog značaja.

Kapacitet postojećeg UPS-a Lovran je 3072 priključka sa mogućnošću ukopčanja 184 ISDN priključaka. Od navedenog ukupnog kapaciteta do sada je iskorišteno (ukopčano) 83 % telefonska priključka i 88 % ISDN priključka. Kapacitet TK mreže je 5100 vodova i uglavnom zadovoljava postojeće potrebe za priključcima i pružanjem osnovne govorne usluge. Dio TK mreže starijeg je datuma i zahtjeva supstituciju kako bi bilo moguće korisnicima omogućiti širokopojasnost i multimedijalne usluge. Ukupna duljina pristupne podzemne kabelske mreže u općini iznosi 26 km, od čega je većina (oko 20 km ) starija od 5 godina. Pošta Jedinica poštanske mreže smještena je u naselju Lovran, a u ljetnom razdoblju otvoren je i poštanski ured u Medveji.



1.2.6.3. Vodnogospodarski sustav Opskrba vodom područja Općine Lovran se odvija putem vodoopskrbnog sustava Liburnijske rivijere i zaleđa. Ovim vodoopskrbnim sustavom najveća količina vode se dovodi iz riječkog vodoopskrbnog sustava iz izvora Zvir i izvora Rječine. Dio vode se osigurava i iz lokalnih izvora i to: Mala Učka, Vela Učka, Sredić, Rečina i tunel Učka. Osnovna karakteristika ovog vodoopskrbnog sustava je veća potrošnja, a manja izdašnost izvora ljeti i obrnuto manja potrošnja, a veća izdašnost lokalnih izvora zimi. Izvor Medvejica jedini je značajniji izvor u obalnom području općine. Za sada konačna namjena vode ovog izvora nije određena, nije poznat sliv niti su određene zone sanitarne zaštite. Izvori Mala Učka i Rečina se nalaze na području Općine Lovran. Radovi na dovodu vode iz izvora Mala Učka su započeli kaptiranjem tog izvora 1989. godine. 1912. godine je izgrađena kaptaža izvora Vela Učka te izvora Rečina koji su zajedno s izvorom Mala Učka povezani u zajednički vodoopskrbni sustav. Izgradnjom cjevovoda do vodospreme u Matuljima (vodosprema Šmogori), u razdoblju od 1936. do 1938. god. u ovaj vodoopskrbni sustav su povezana sva gornja naselja ispod Učke do Matulja i naselje Matulji. Vodoopskrba obalnih dijelova Općine Lovran je izgrađena u razdoblju od 1962. do 1966. god. kada cijelo područje Liburnijske Rivijere dobiva vodu iz Rijeke. Područja iznad naselja Lovran, područja Lovranske Drage, Tuliševice i Lignja niti danas nemaju izgrađen vodoopskrbni sustav. Glavni dovodni sustav vode za područje Općine Lovran se nalazi u obalnoj zoni i odvija se preko vodospreme Lokva od 2.000 m3 u koju voda dolazi dugim tlačnim cjevovodom profila 250 mm iz crpne stanice Opatija I i cjevovodom profila 200 mm iz izvora Mala Učka, Vela Učka i Rečina te tunel Učka. U crpnu stanicu Opatija I voda dolazi cjevovodom profila 450 mm iz Rijeke. Na području Općine Lovran je izgrađen samo jedan manji dio sustava odvodnje sanitarnih otpadnih voda i dio oborinskih voda. Kanalizacija sanitarnih otpadnih voda izgrađena je samo uz obalu i to na području naselja Lovran i Medveja. Na tom području postoje tri podmorska ispusta s potrebnim objektima. 1.2.6.3.1. Uređenje vodotoka i voda U sklopu vodnogospodarskog sustava potrebno je spomenuti nekoliko bujičnih vodotoka kao što su Medveja, Labinsko, Peharovo i Školarovo. Navedeni vodotoci su uglavnom povremene vodne pojave. Područje općine Lovran pripada Vodnom području Primorsko - Istarskih slivova i unutar njega Slivnom području Kvarnersko primorje i otoci. 1.2.6.4. Energetski sustav Prijenosni elektroenergetski objekti naponskog nivoa 110 kV Prostorom općine, u jednom dijelu svoje trase, prolazi nadzemni 110 kV dalekovod koji povezuje 110 kV postrojenja trafostanice 110/10(20) kV Lovran i termoelektrane Plomin. Dalekovod je jedini elektroenergetski objekt 110 kV naponskog nivoa na području općine, a osnovna uloga mu je prijenos električne energije za napajanje Istre.



Distributivni elektroenergetski objekti 10(20) kV naponskog nivoa Područje općine napaja se, u normalnom pogonskom stanju, na 10 kV naponskom nivou trafostanice 110/10(20) kV Lovran, koja je smještena izvan područja plana, uz sjevernu granicu općine, na području Oprića. Trafostanica je siguran izvor napajanja, s dva 110 kV vodna polja i dva transformatora 110/10(20) kV snage 2x20 MVA, uz maksimalno postignuto vršno opterećenje od cca 12 MVA. 10(20) kV mreža je u većem dijelu izvedena s podzemnim kabelima, a samo u višim predjelima kao nadzemna. Distribucija električne energije prema potrošačima vrši se iz 28 trafostanica 10(20)/0,4 kV. Kvaliteta napajanja na ovom naponskom nivou je dobra (ne zadovoljava na području susjedne Općine Mošćenička Draga koja se napaja preko zajedničke 10(20) kV mreže). Sigurnost u napajanju je dobra u dijelu podzemne kabelske mreže, koja je izvedena u cijelosti u priobalnoj zoni. U dijelu gdje je izvedena kao nadzemna, pogotovo u višim područjima, koja su podložna atmosferskim pražnjenjima, ona je znatno smanjena. Plinoopskrba Na području Općine Lovran nema izgrađene plinoopskrbne mreže iako postoje potrebe za korištenjem tog energenta. 1.2.7. Zaštita prostora Za područje Općine Lovran 2002. god. izrađen je i donešen Program zaštite okoliša, kojim je sagledano stanje okoliša, utvrđene moguće pojave onečišćenja okoliša kao i mjere za provođenje zaštite okoliša. Sagledavajući turistički značaj i osjetljivost cjelokupnog prostora Općine Lovran, očuvanje prirodnih vrijednosti i njihovo osmišljeno korištenje od presudne je važnosti za sprečavanje nastajanja negativnih posljedica i ugrožavanja kvalitete života. Mjere zaštite okoliša stoga moraju biti sastavni dio korištenja i upravljanja prostorom te biti ključni čimbenik prostornog planiranja. 1.2.7.1. Zrak Praćenje kakvoće zraka kontinuirano provodi Zavod za javno zdravstvo Županije primorsko-goranske od sredine osamdesetih godina. Onečišćenja zraka moguća su u mjesecima turističke sezone zbog velikog broja vozila koja se kreću državnom cestom u obalnom prostoru Lovrana i Medveje. Prema podacima Prostornog plana Županije, Knjiga 1: Osnove razvoja i zaštite, područje Općine Lovran pripada najvećem dijelu Županije, u kojem je kakvoća zraka I. kategorije, a udio izvora na području Općine Lovran u ukupnoj emisiji SO2, NO2, NMVOC i emisiji čestica je zanemariv. 1.2.7.2. Vode i more Na području općine nema stalnih površinskih voda i vodotoka. Obzirom da su podzemne vode s aspekta ugroženosti od onečišćenja izuzetno osjetljiv dio ekosustava, radi njihove zaštite, kao i zaštite izvorišta na Učki, definirane su zone sanitarne zaštite i donesena Odluka o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na području Liburnije i zaleđa (SN 19/2000.).



Uredbom o klasifikaciji voda (NN 15/81.) i Prostornim planom Županije (Knjiga 1. Osnove razvoja i zaštite prostora, točka 1.7.3.1.) obalno more na području Općine Lovran svrstano je u drugu kategoriju - more koje se može koristiti za kupanje građana i za sportove na vodi. Povremena onečišćenja mora pretežno su posljedica gusto izgrađenog obalnog područja i neodgovarajuće riješenog sustava za odvodnju otpadnih voda. Također, nakon obilnih kiša bujične vode u more donose zemlju i otpatke iz slivnih korita. Tijekom turističke sezone povremena zagađenja mora uzrokovana su i nedopuštenim ispuštanjem goriva iz plovila. Zaštita mora treba se prvenstveno provoditi izgradnjom sustava za odvodnju, te stalnim praćenjem sanitarne kvalitete mora. 1.2.7.3. Tlo Poljoprivredno tlo osnovne namjene (podijeljeno na P2 - vrijedno obradivo tlo i P3 - ostala obradiva tla) treba se štititi od svake izgradnje koja nije u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti. Podaci o poljoprivrednim površinama nisu ažurirani i ne pružaju točnu sliku. Mnogi su vinogradi i voćnjaci zapušteni, kao i manje površine pod maslinama. Današnja proizvodnja se zasniva na osobnim potrebama, jer je proizvodnja za tržište još uvijek nerentabilna. Temeljem bonitetne procjene, tla na području općine su svrstana u četiri kategorije zaštite. Prvu kategoriju čine zemljišta I-IV, djelomično i V. bonitetne klase koja se nalaze u zaleđu naselja Lovran i Tuliševica (klasa i potklasa 42), uz Lovransku Dragu (klasa i potklasa 51), te na cijelom području prijelaznih padina, uz naselja. Zemljišta druge kategorije obuhvaćaju djelomično V i VI bonitetnu klasu, a nalaze se na većem dijelu obalnog pojasa i na padinama Učke (klasa i potklasa 61 i 62). Zemljišta III i IV kategorije prekrivena su uglavnom šumama, a čine ih tla klase i potklase 81 i 82. 1.2.7.4. Buka Najveći izvor buke na području Općine Lovran predstavlja promet državnom cestom kroz centar naselja Lovran i cijelo obalno područje, dok buka s ostalih prometnica ovisi o količini prometa, ali ne predstavlja značajniju smetnju. Također, na području Općine Lovran nije evidentirana niti pojačana razina buke na otvorenim boravišnim prostorima, prvenstveno ljeti. 1.2.7.5. Prirodna baština S gledišta zaštite prirode i u smislu odredbi Zakona o zaštiti prirode donešen je Zakon o proglašenju Parka prirode “Učka”. Park prirode “Učka” U smislu Zakona o zaštiti prirode čl. 5 (NN 30/94), ovom kategorijom zaštićuju se prostrani prirodni ili dijelom kultivirani predjeli s još očuvanim i naglašenim prirodnim, ekološkim, estetskim, kulturno-povijesnim i turističko-rekreativnim vrijednostima. Park prirode u odnosu



na kategoriju nacionalnog parka je blaža kategorija u kojem se može gospodariti na način da se ne oštećuju vrijednosti i posebnosti, zbog čega je i zaštićen. Park prirode je prostrano prirodno ili dijelom kultivirano područje kopna i/ili mora s ekološkim obilježjima međunarodne i nacionalne važnosti, s naglašenim krajobraznim, odgojno-obrazovnim, kulturno-povijesnim i turističko-rekreacijskim vrijednostima. U parku prirode dopuštene su gospodarske i druge djelatnosti i radnje kojima se ne ugrožavaju njegove bitne značajke i uloga. Način obavljanja gospodarskih djelatnosti i korištenje prirodnih dobara u parku prirode utvrđuje se uvjetima zaštite prirode. Proglašenjem pojedinog predjela parkom prirode omogućuje se cjelovitija zaštita, kao i optimalno gospodarenje i racionalno korištenje prostora, kojima se neće narušiti postojeće prirodne vrijednosti i ekološka stabilnost područja. Park prirode, osim planine Učke obuhvaća i dio Ćićarije, a ukupna površina iznosi 146 km2. Unutar granica Parka prirode “Učka” nalazi se i veći dio površine Općine Lovran. Granica u tom dijelu Parka prirode vodi okomito od sjevera prema jugu, tj. od sela Kožuli do kote 559,8 m/nv, zatim siječe Lovransku Dragu kod Križevice, te kroz šumski pojas vodi do vrha Straževik na 691 m/nv, izvan općinskog područja. Uz zakonski prijedlog za zaštitu dato je i “Obrazloženje” o nužnosti zaštite Učke i dijela Ćićarije, a zbog već rečenih kultiviranih i izvornih prirodnih vrijednosti i osobitosti. U nastavku navodimo dijelove navedenog “Obrazloženja” (autor prof. Ivan Bralić). “Planina Učka je prirodno područje s očuvanim obilježjima autohtone žive i nežive prirode, te s naglašenim estetskim, ekološkim i prirodnim vrijednostima. Svojim položajem na razmeđu Istre i Kvarnera, Učka predstavlja izrazitu pejzažnu vrijednost, i simbol jednog i drugog prostora. Prema sjeveru Učka se nadovezuje na nešto nižu Ćićariju, a prema jugu se postupno spušta do Plominskog zaljeva. Prirodoslovne vrijednosti ove planine uglavnom su u ljepoti i raznolikosti njene vegetacije. Posebno to vrijedi za istočnu stranu, jer su ovdje šume bolje očuvane, a i vegetacijski profil ima veći visinski raspon (0-1.400). Na visinama do 200 metara nalaze se grabove šume, a znatno učešće lovora jedna je od vrijednosti i posebnosti ove prve visinske zone. Slijedi pojas hrasta medunca i pitomog kestena, koji je također jedan od simbola ovih šuma (“lovranski maroni”). Iznad 700 počinje prevlast bukovih šuma, sve do pod vrh. Vrh je iznad šumske granice, koja je zbog ekološko-klimatskih razloga razmjerno nisko, a karakterizira ga botanički zanimljiva, niska planinska flora. Od sredine prošlog stoljeća posađeno je dosta borovih i smrekovih šuma, posebno bliže cesti i prijevoju Poklon (922 m), između Učke i Ćićarije. Zapadne padine nemaju tako očuvan i zanimljiv šumski pokrov, ali su geomorfološki zanimljivi kontakti vapnenca i fliša, a u bujičnoj Veloj (Vranjskoj) Dragi, čiji početak je upravo na portalu cestovnog tunela, uslijed petrografskih razlika, nalazimo nekoliko soliternih, poput tornjeva, vitkih stijena, visokih oko 50 metara.



Od poprečnih dolina na istočnoj strani Učke ističu se geomorfološki i pejzažno vrlo zanimljive, duboke urezane, doline Moščenička i Lovranska Draga. Pejzažne vrijednosti Ćićarije očituju se u slikovitoj smjeni šumskih i pašnjačkih površina, te obiljem kraških depresija - ponikava i dolaca. U tom pogledu Ćićarija je svakako jedna od najljepših primjera šumsko-pašnjačkog gospodarstva u nas. Iako su šume djelomično degradirane, posebno na zapadnim padinama, opći dojam krajobraznih vrijednosti ovog područja nije umanjen. Štoviše, zbog depopulacije i reduciranog stočarstva, šumske površine su u očiglednoj progresiji pa će u budućnosti biti potrebno pejzažno vrijednije proplanke i organizirano (košnjom ili ispašom) održavati. U fitocenološkom pogledu Ćićarija je područje primorske bukove šume. Umjetno je podignuto nešto šuma crnog bora u zapadnom dijelu Ćićarije, a na Planiku je značajna, također, umjetno podignuta smrekova šuma. Prema zapadu Ćićarija završava okomitim vapnenačkim liticama, nastalim na kontaktu stijena različitih otpornosti. Dalje na zapad počinje flišna, “Siva Istra”, a u ovim svjetlim liticama treba tražiti porijeklo pojma i naziva “Bijela Istra”. Za razliku od Učke koja se kao monolitni masiv spušta u smjeru sjever-jug, Ćićarija je visoravan iz koje se diže više planinskih grebena s dinarskim smjerom pružanja (sjeverozapad-jugoistok). Park prirode vrlo je pogodan oblik zaštite velikih površina, kao što je ova, jer omogućava optimalan sklad zaštite prirode i njenog istodobnog korištenja, odnosno obavljanja dopuštenih radnji i djelatnosti. Donošenjem Zakona stvaraju se pravne pretpostavke i za donošenje Prostornog plana parka prirode Učka i dijela Ćićarije kojim će se pobliže urediti zaštita, unapređenje i korištenje toga zaštićenog dijela prirode.” 1.2.7.6. Kulturno-povijesna baština Na području Općine Lovran registrirani su slijedeći spomenici kulture: a. Gradsko naselje (urbana cjelina) Lovran, upisana je u Registar nepokretnih spomenika

kulture pod brojem 175. Rješenjem Uprave br. 125/4 od 22.12.1967. godine. b. Župna crkva svetog Jurja, upisana u Registar nepokretnih spomenika kulture pod brojem

123 Rješenjem Uprave broj 217/1 od 17.07.1961. godine. c. Kapela svetog Trojstva, upisana u Registar nepokretnih spomenika kulture pod brojem 159

Rješenjem Uprave broj 220 od 05.11.1964. godine. d. Potez vila od Opatije preko Punta Kolove i Ičića te Ike,do posljednje zgrade u pravcu Medveje, upisan u Registar nepokretnih spomenika kulture pod brojem 391/3 od 15.9.1969. godine. a) Gradsko naselje Lovran Zgusnuta urbana srednjevjekovna struktura opasana zidom, sa središnjim trgom i crkvom, od kojega se nepravilno raspoređene zrakasto granaju uske vijugave uličice tvoreći gusto zbijeno tkivo nepravilno razmještenih zgrada čiji tlocrti “ne poštuju” građevni pravac, nego su



uvučene ili izbočene, često tvoreći nejednaku širinu krivudavih uličica. Nerijetko ulice prolaze “kroz” prizemlja zgrada tvoreći uvijek drugačije natkrivene prolaze - tzv. volte, što također doprinosi živopisnosti gradskih vizura. Vrijednosna heterogenost građevina u jezgri rezultat je višestoljetnih pregradnji i promjena tako da je urbana struktura jezgre vidljiva u tlocrtu, međutim očuvano je vrlo malo građevina iz srednjeg vijeka (kao što su gradska kula i župna crkva). b) Crkva Sv. Jurja Unutar granica stare gradske jezgre posebnom registracijom kao spomenik kulture zaštićena je Župna crkva svetog Jurja, gotička građevina iz XIV. stoljeća, pregrađena u XV. stoljeću u oblicima kasne gotike. Današnji izgled crkve određen je kasnijim baroknim dogradnjama. Masivni zvonik svoj konačni oblik dobio je također u doba baroka. c) Kapela Sv. Trojstva U neposrednoj blizini, jugozapadno od gradske jezgre (izvan nje), nalazi se zaštićeni spomenik kulture - kapela Sv. Trojstva, jedina sačuvana kapela koju spominje Valvasor. Sagrađena je vjerojatno koncem XIII. st. sa predvorjem iz kasnijeg vremena. Značajan je portal sa motivom tropleta, a u apsidi se nalaze motivi zidnih slikarija iz srednjeg vijeka. d) Potez vila u Lovranu Potez vila kod Lovrana obuhvaća obje strane ulice Maršala Tita, a iza Lovrana područje vila između ulice Maršala Tita i mora do posljednje zgrade u pravcu Medveje, sa širim zaštitnim pojasom koji obuhvaća još 50 metara od gore navedenog područja. Prema svojim arhitektonskim vrijednostima vile su karakteristične za vrijeme kada su nastale, a način kako su ukomponirane u pejsaž (oplemenjujući ga) predstavlja spomeničku vrijednost cjelokupnog područja. Širi zaštitni pojas sačinjavaju građevine koje nemaju posebnu vrijednost, ali koje svojim mjerilom i arhitektonskim oblicima nadopunjuju karakterističan ugođaj turističkog područja nastalog krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Na području Općine Lovran evidentirana je slijedeća kulturno-povijesna baština: ▪ Arheološke zone i lokaliteti − Lovran: arheološka zona, − Lovranska Draga: arheološka zona (Vrtaške peći), − Tuliševica: arheološka zona (Knezgrad), ▪ Etno zone i etno spomenici − Tuliševica: etno zona, ▪ Seoska naselja: − Lovranska Draga,



▪ Pojedinačne građevine: − Liganj: crkva Sv. Roka (sakralna građevina), − Lovran:- crkva Sv. Ivana Krstitelja (sakralna građevina),

- crkva Sv. Nikole (sakralna građevina), - gradska kuća (civilna građevina),

- gradska kula (civilna građevina), - mala gradska vrata s dijelovima bedema (civilna građevina), - vila “Edera” sa hortikulturom (civilna građevina), - vila “Frappart” sa hortikulturom (civilna građevina), - vila “Sta. Maria” sa hortikulturom (civilna građevina), - bolnica (bivši Grand hotel “Laurana”) (civilna građevina), − Lovranska Draga: crkva sv. Mihovila (sakralna građevina) − Medveja:- vila “Castelo” (civilna građevina) ▪ Memorijalni lokaliteti − Lovran: groblje (memorijalni kompleks). Valorizacija kulturne baštine Lovranskog zaleđa Za razliku od dostignutog stupnja zaštite Starog grada, šireg centra i obalnog pojasa lovranske rivijere, zaštita baštine lovranskog zaleđa, usprkos izradi kvalitetnih i iscrpnih konzervatorskih valorizacija, nije postignuta. Baština je bila prepoznata, podrobno analizirana i publicirana11 ali ne i čvršće administrativno zaštićena. Opće okolnosti pak nisu išle u prilog konzervaciji stanja. Stoga su Liganj i Tuliševica u današnjem trenutku karakterističan slučaj degradacije ruralnog ambijenta nekontroliranom izgradnjom predimenzioniranih, krajoliku i lokalnoj graditeljskoj tradiciji neprilagođenih gređevina. U Tuliševici i Lignju vrijedno je zabilježiti stube javnog puta s kojima se skladno spajaju poprečni puteljci. Ovaj put treba sagledati s još uvijek očuvanim intaktnim relacijama, s pokloncima i odvojcima koji vode ka terasastim parcelama, podzidima i gromačama koje svjedoče o gotovo zaboravljenom razdoblju intenzivne poljodjelske obrade. Crkva Sv. Roka, nekadašnja dominanta u krajoliku, ustuknula je pred cestovnom komunikacijom. Uz spomenuto, u Lignju i Tuliševici preostao je poneki intaktni graditeljski sklop kuća sa tornicama, šternom i dvorovima (npr. u liganjskom zaselku Ivulići), ruševni toš i kalići koje štite topografske odrednice terena. Evidentirana je i škola građena u razdoblju između dva svjetska rata. Lovranska Draga pruža bitno povoljniju sliku stanja očuvanosti graditeljske baštine. Primjer Oraja svjedoči o kvalitetnoj rekonstrukciji u tradicionalnim gabaritima. U okviru posjeda Oraj evidentiran je i stariji tip kalića. Na zavoju poslije Križevice nalazi se Raspelo i dvije kapelice jedna pored druge (stara iz XIX. stoljeća, nova s početka XX. st.). Lovranska Draga uspjela je sačuvati svoju izvornu konfiguraciju. Kuće se u koncentričnim prstenastim nizovima pružaju duž padina brijega prilagođavajući se topografskoj situaciji. Intenzivnija nova izgradnja koncentrirana uz donji rub prilazne ceste ipak je zadržala temeljnu logiku organizacije prostora. Uz crkvu Sv. Mihovila nalaze se mostovi, novi građen rustikom kasne Austro-Ugarske, i nešto nizvodije stari, vjerojatno s početka XIX. stoljeća a između je velika javna

11 Beata Gotthardy Pavlovsky-ruralni prostor i sadržaji, Liburnijske teme, sv. VI. Opatija 1987. god. U članku su analizirani strukturalni i terminološki aspekti tradicijskog graditeljstva Lovranštine.



vodosprema. Od vrha brijega arhitektura se prorjeđuje osamljenim skupinama kuća, uokolo se kaskadno rasprostiru vinogradi, a u pozadini sliku uokviruju kamenolom i padine Učke. Na padinama nad Medvejom je spilja Oporovina, klasično refugijalno stanište naročito aktivno u doba kasne antike. Tipološki se u lokalnim okvirima ističe građevina u zaselku Na sele koja u minijaturi sadrži sve sadržaje ladanjske patricijske kuće. Primjerci tradicijskog graditeljstva bolje su sačuvani na sjevernim rubovima naselja. Od njih polazi komunikacija prema naseljima vrijednog tradicijskog graditeljstva Lovranštine - Visoče, Kalić i Vlašinj. Za razliku od lovranskog puta prema Lignju i Tuliševici put je iz Kalića prema Visočama potpuno sačuvan uključivši i poprečne puteljke koji direktno vode prema zaselcima Kalić i Vlašinj. Uz rustično izvedene stube i opločenja tu su i počivala dok se mrežasti sustav gromača još nazire u šumi. 1.3. PROSTORNO RAZVOJNE I RESURSNE ZNAČAJKE Područje Općine Lovran može se razlučiti na dvije prostorne cjeline sa specifičnim obilježjima, koje su prikazane na shematogramu br. 3. To su obalno i kontinentalno područje (kojeg čine prijelazne padine i Park prirode Učka). Obalno područje proteže se duž istočne granice područja općine, od granice s Gradom Opatija na sjeveru (kod bolnice), do Uvale Cesara na granici s Općinom Mošćenička Draga na jugu. Obalno područje obuhvaća naselja Lovran i Medveju, a u njemu je koncentrirana većina stanovništva i gotovo svi sadržaji. Razlog tomu je izuzetna turistička privlačnost ovog dijela Liburnije, koja seže i u XIX stoljeće, te koja za posljedicu ima i značajan mehanički priliv stanovništva. Područje karakterizira gusta izgrađenost i mreža postojeće prometne i komunalne infrastrukture županijskog i lokalnog značaja. U obalnom području sa centralnim naseljem općine Lovran - Lovranom koncentrirani su svi ugostiteljsko-turistički, kulturni i javni sadržaji. Prometnu okosnicu obalnog područja predstavlja današnja državna cesta Pula - Matulji koja je međutim uslijed svoje zagušenosti, prvenstveno u ljetnim mjesecima, i značajan ograničavajući čimbenik daljnjeg razvitka i afirmacije tog i susjednih prostora. Najznačajniji resurs obalnog prostora čine postojeći turistički sadržaji i kapaciteti na koje se vežu i popratni sadržaji, te koncentracija radno-sposobnog stanovništva. Pravci razvitka vezani su uz daljnju afirmaciju turističke djelatnosti, uz jačanje poslovnih, trgovačkih i uslužnih djelatnosti. Kontinentalno područje obuhvaća preostali dio područja, a čine ga prijelazne padine, na kojima su smještena naselja Liganj i Tuliševica, te područje Parka prirode Učka, sa naseljem Lovranska Draga. Očuvane prirodne značajke većeg dijela područja (šumske površine, podzemne vode) najznačajniji su resurs tog prostora, na kojem je, obzirom na znatnu izgrađenost obalnog područja, za očekivati značajan razvitak turističke djelatnosti. Jedan od osnovnih promotora razvitka turizma jest područje koje obuhvaća proglašeni Park prirode Učka.



Shematogram br. 2

Funkcionalna podjela prostora Općine



1.4. PLANSKI POKAZATELJI I OBVEZE IZ DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA ŠIREG PODRUČJA I OCJENA POSTOJEĆIH PROSTORNIH PLANOVA • USKLAĐENI PROSTORNI PLAN PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE (SN

14/00, 12/05) - Županijski zavod za razvoj, prostorno uređenje i zaštitu okoliša, Rijeka, 2000. g. Prostorni plan Županije temeljni je i obvezatni dokument koji određuje osnovne segmente strategije razvoja općina i gradova, sa ciljem da se putem njegove planske projekcije i ustanovljenih odredbi za provedbu omogući: − racionalno korištenje prirodnih resursa, − zaštita prostora, − usmjeravanje gospodarskog razvoja (industrija, promet, turizam, poljoprivreda, usluge

itd.), − usmjeravanje društvenog razvoja: rast i struktura populacije te razvoj društvenih

djelatnosti (sustav naselja) itd. Općina Lovran jedna je od 21 općine i 14 gradova u sastavu Županije, koja obuhvaća ukupno 582 naselja. Županijskim planom navedeni su slijedeći opći ciljevi razvoja u prostoru (SN 14/2000.g.) 1. Podizati opću razinu razvijenosti Županije i povećati standard stanovništva, zaposlenosti i

kakvoće življenja. Društveni proizvod po stanovniku u 2015. godini podići na razinu od 15.000 USD. Udio zaposlenosti u stanovništvu povećati na 39%.

2. Poticati progresivni demografski razvitak, naročito sprječavajući depopulaciju i izumiranje emigracijskih i niskonatalitetnih područja. Prosječna stopa rasta stanovništva do 2015. godine treba optimalno iznositi 0,5% prosječno godišnje.

3. Uspostaviti gospodarsku i demografsku ravnotežu rasta i razvitka u Županiji. 4. Prostori prometnih koridora na primarnim pravcima Županije su od osobite važnosti za

nacionalni razvitak gospodarstva Republike Hrvatske. 5. Izgrađivati i ustrojavati sustav upravljanja prostorom i prirodnim resursima. 6. Razvitak i uređenje prostora, postaviti na načelima održivog razvitka. 7. Postaviti zaštitu okoliša, na načelima prihvatnog kapaciteta okoliša, integralnog pristupa

zaštite i razvitka, te sprječavanja onečišćenja okoliša. 8. Prostorna, gospodarska i infrastrukturna rješenja, te zaštitu dobara uskladiti s razvitkom

i očuvanjem kakvoće susjednih područja. Temeljna načela organizacije prostora Županije su slijedeća: 1. Policentrizam: Razmještaj ljudi i dobara u prostoru treba biti temeljen na policentričnom

načelu, a to znači organizacija regionalnog prostora ima više središta iz kojih se na određenoj razini utječe na razvitak gravitacijskog prostora. Međuodnos pojedinih središta u prostoru počivat će na suradnji i konkurenciji. Policentrizam pretpostavlja inicijativu pojedinih središta, veći dinamizam i privlačenje kvalitetne gospodarske i uslužne strukture.

2. Prostor kao resurs: Prostor racionalno koristiti i zaštititi u svim elementima korištenja. Županijski prostor očituje se u velikoj raznolikosti, ljepoti, višeznačnosti namjene i s iznimnim geoprometnim položajem. Prostor se očito pojavljuje kao najvredniji resurs ove sredine, s prostranstvima, obiljem kvalitetne podzemne vode, prirodnim ljepotama, poljima, morem, podmorjem, obalama i pripadajućim živim svijetom. Ako se toj činjenici



doda kakvoća i zemljopisni položaj prostora, onda se njegovo značenje kao činitelja razvitka uvećava.

3. Otvorenost prostora: Područje Županije osim omeđenosti upravnim granicama otvoreni

je prostor za međunarodnu i interregionalnu suradnju. Stoga regionalni prostor Županije mora sadržavati organizacijski prostorni elementarij kojim će se uspostaviti odnos prema regionalnim prostorima i bližem i daljem okruženju. Otvorenost tog regionalnog sustava je činitelj reprodukcije tog područja i razvitka. Organizacija prostora po načelu otvorenosti očituje se u svim elementima organizacije: gospodarskih, uslužnih, intelektualnih, prometnih i drugih funkcija.

4. Integracija prostora: Integriranje prostora je neposredno vezano na otvorenost prostora

Županije. Povezivanje Županije s obodnim prostorima potreba je i nužnost koju nameće gospodarska orijentacija (promet, trgovina), a temeljena je na otvorenosti prostora (3. načelo). Otvorenost prostora doživljava svoj smisao i opravdanje u njegovoj integraciji s obodnim prostorima, što se ostvaruje preko važnih regionalnih, europskih i svjetskih prometnih koridora i veza na kopnu, moru i zraku.

5. Održivi razvitak: Održivi razvitak kao načelo organizacije prostora je polazište za

sadašnji razvitak i jamstvo za budućnost, a to znači s gledišta korištenja prostora i prirodnih resursa, respekt prema još nerođenima. Održivi razvitak označava onaj razvitak pri kojem su opseg i dinamika čovjekovih proizvodnih i potrošnih aktivnosti dugoročno usklađeni s opsegom i dinamikom procesa koji se odvijaju u prirodi. Održivi razvitak ne isključuje ekonomski rast, ali ne smije ugrožavati čovjekovo zdavlje, biljne i životinjske vrste, prirodne procese i prirodna dobra.

U organiziranju prostora treba se pridržavati i drugih načela a posebno onih iz područja urbanističke discipline kao što su načela racionalnog korištenja prostora, kompatibilnosti namjene u prostoru, opterećivanja prostora (nosivost prostora), humanosti u namjeni prostora a posebno ljudskih naselja, i konačno načela koja se odnose na zaštitu i unapređenje prirodnog bogatstva. Posebni ciljevi razvoja u prostoru razrađene su izvedenice iz općih ciljeva, kojima se preciznije određuju ciljani pravci razvoja po pojedinim segmentima (Knjiga 1. Osnove razvoja i zaštite): • Stanovništvo i naselja 1. Dugoročno povećavati natalitet na čitavom području Županije od 0,10 na 0,15% godišnje, 2. Poticati migracije prema željenim odredištima. 3. Poboljšavati određene demografske strukture pojedinih područja Županije (dob, spol,

radno-aktivno stanovništvo). 4. Regulirati daljnje stihijsko prenapučavanje pojedinih područja preusmjerenjem k

prostorima slabije naseljenosti. 5. Odrediti sustav naselja po funkcionalnom načelu, vodeći računa o novom teritorijalnom

ustroju. 6. Ustrojiti razvoj naselja u prostoru po načelima policentričnog sustava. 7. Ostvariti uvjete za očuvanje naseljenosti otoka, pogrnaičnih predjela i gorskog područja. 8. Obnoviti i/ili uređivati povijesna središta gradova i ostalih naselja, kao jedinih mjesta

tradicijskog graditeljskog identiteta s funkcijama usluga, kulture, kvartarnih djelatnosti i stanovanja.



Gospodarstvo 1. Dostići razinu proizvodnje roba i usluga razvijenih eruopskih država. 2. Stvoriti uvjete za uravnoteženiji razvoj čitave Županije. 3. Prestrukturirati gospodarstvo i društvene djelatnosti i dostići slijedeću sektorsku strukturu

bruto domaćeg proizvoda: primarni 3%, sekundarni 25%, tercijarni 61% i kvartarni 11%. 4. Ubrzati razvoj strateških djelatnosti Županije (razvoj luke i transporta, brodogradnje,

industrije nafte i petrokemije, metaloprerađivačke i drvene indusrije, turizma) 5. Infrastrukturu Županije tretirati kao preduvjet razvoja Županije i naročito države

Hrvatske. 6. Razviti malu privredu uz industrijsku djelatnost. 7. Na obalnom prostoru stimulirati razvoj litoralnih sadržaja. Prometni sustav 1. Razviti prometni sustav integrirajući sve segmente na međunarodnim (interregionalnim)

koridorima kao konkurentne susjednim državama. 2. Razviti lučki sustav i osigurati prostorne uvjete za to. 3. Razviti luku Rijeka i željezničko čvorište Rijeka na razini konkurentnosti evropskim

lukama, te izgraditi željezničke pruge na niskim kotama i velikih brzina na međunarodnim pravcima.

4. Izgraditi autoceste na pravcu M-12 Podunavlje - Zagreb - Rijeka i M-2 Trst - Rijeka -Split.

5. Integrirati cestovnu i željezničku mrežu u urbanim prostorima na planirane inter-regionalne pravce tako da se vrijeme prijevoza bitno smanji a učinkovitost prometnog sustava radikalno poboljša.

6. Ustrojiti mrežu javnog prijevoza putnika Županije na kopnu i moru, te uspostaviti prometno povezivanje otoka, međusobno i s kopnom.

7. Osloboditi gradove i naselja prolaznog prometa (tranzit). Vodoopskrba i odvodnja 1. Osigurati dovod potrebne količine kvalitetne vode na čitavom prostoru Županije

primorsko-goranske. 2. Kategorizirati mreže vodoopskrbe i odvodnje te njihovu podjelu na županijsku i općinske -

gradske razine. 3. Intenzivirati izgradnju kanalizacijskog sustava i dovesti ga u ravnotežu sa sustavom

vodoopskrbe. 4. Regulacijom vodotoka i vodnih pojava smanjiti eroziju tla, te spriječiti ili smanjiti štete. Energetika 1. Osigurati za Županiju primorsko-goransku prihvat (ili priključak) zemnog plina. 2. Otvarati pogodnosti za ostvarenje upotrebe prisutnih nekonvencionalnih obnovljivih

izvora energije i pristupiti racionalizaciji upotrebe energije. Zaštita prostora 1. U onečišćenim područjima (područja druge i treće kategorije kakvoće zraka) postići prvu

kategoriju kakvoće zraka. 2. U područjima koja imaju visoku kakvoću zraka, težiti očuvanju takve kakvoće.



3. Retencije podzemnih voda (vodoopskrbni rezervati) i površinske vode štititi na najvišoj razini.

4. Očuvati i poboljšati kakvoću voda svih izvorišta vode za piće, stupnjevanom zaštitom slivnih područja na osnovi opasnosti od onečišćavanja (osjetljivost područja).

5. Očuvati postojeću visoku kakvoću obalnog mora. 6. Na svim onečišćenim područjima poboljšati kakvoću obalnog mora namijenjenog kupanju

i rekreaciji, tako da zadovoljava propisane zahtjeve. 7. Rehabilitirati ugrožena područja guste urbanizacije sa znatnom industrijskom i

prometnom djelatnošću. 8. Posebno zaštititi područja posebne namjene (uzgoj školjaka) i osjetljive dijelove obalnog

mora (područja zatvorenog mora - uvale, zaljevi i kanali sa slabom izmjenom morske vode).

9. Očuvati biološku raznovrsnost na kopnenim i podmorskim prostorima, posebno područja s visokim stupnjem biološke raznovrsnosti.

10. Komunalni i posebni otpad zbrinjavati na razini Županije. 11. Očuvati, revitalizirati i uključiti u suvremen život kulturno-povijesno nasljeđe sustavnim

uključivanjem u relevantne prostorne i posebne integralne planove uređenja. Prostornim planom definirana su turistička područja kao prostori s dominacijom turističke djelatnosti, te se u korištenju prostora sve podređuje uvjetima turističkog razvitka. Područje Općine Lovran nalazi se unutar navedenog obalnog područja koje se prostire od Brseča do Preluke, a u kontinentalnom dijelu zahvaća padine i sam vrh Učke. Prostornim planom na području općine nisu predviđene radne zone industrijskih i ostalih poslovnih sadržaja veće od 10 ha, kao ni prometne zone od značenja za prometni sustav područja Županije (u kojima osim gospodarske prevladava prometna funkcija). Usklađenim Prostornim planom Primorsko-goranske županije (SN br. 14/00 i 12/05) odredili su se uvjeti i mjere za uređenje zaštićenog obalnog područja mora u svrhu njegove zaštite, svrhovitog, održivog i gospodarski učinkovitog korištenja, a u skladu s Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (NN 128/04). • OSTALA PROSTORNO-PLANSKA DOKUMENTACIJA Područje Općine Lovran pokriveno je slijedećim prostornim planovima: 1. Prostorni plan Parka prirode Učka (NN br. 24/06) Park prirode Učka obuhvaća 44,43 km2 odnosno oko 24,70% ukupne površine Općine Lovran. Prostorni plan Parka prirode Učka temeljni je dokument kojim se dugoročno utvrđuju svi relevantni elementi uređenja i korištenja prostora s naglaskom na zaštitu prirodnih i drugih vrijednosti te kao takav predstavlja osnovu za upravljanje i gospodarenje tim prostorom. Prostorni plan Parka prirode Učka ostvaruje preduvjete za racionalno korištenje prostora za gradnju, obnovu vrijednih i zapuštenih građevina te svođenje na najmanju moguću mjeru nužnih zahvata u prostoru, a uz isključivanje onih zahvata u prostoru koji bi narušili njegovu vrijednost.



Postupcima vrednovanja prostora i usklađenja interesa korisnika prostora utvrđena je cjelovita koncepcija prostornog razvoja, uređenja i zaštite prostora uvažavajući prirodne i stvorene potencijale te nužnost smještaja građevina od važnosti za Državu na način prihvatljiv za ostale funkcije parka i zaštitu vrijednosti prostora i okoliša. Ovaj pristup aktivne zaštite je podloga za unapređenje razvoja naselja i sadržaja te učinkovitu zaštitu najvrednijih dijelova prirodne i kulturne baštine Parka. Park sadrži brojne vrijednosti koje privlače posjetitelje, te u njegovu budućem korištenju posjećivanje ima jednu od najznačajnijih uloga. Ovo opredjeljenje je polazište za planiranje namjene i korištenje prostora. Smjernice i opredjeljenja koje iskazuju bitne značajke načina korištenja, uređenja i zaštite su sljedeće: - Park osnivati radi zaštite određenog prirodnog područja od izrazitije gospodarske eksploatacije ili izgrađivanja koji su na prostoru već prisutni. Turizam ili koje druge djelatnosti, ne isključuju se s područja Parka nego se dovode u takve uvjete pod kojima se uklanja opasnost da njihov razvitak uništi glavno dobro koje taj razvitak omogućuje. - nove sadržaje locirati izvan Parka s ciljem njegove zaštite, ali istovremeno i s ciljem poticanja razvoja susjednih naselja - na području Parka prakticirati više tipova zaštitnih režima sukladno posebnim prirodnim vrijednostima - zaštićena ruralna područja razvijati obnovom tradicionalnog seoskog gospodarstva i uključivanjem ekoturizma - zaštiti ruralne krajolike, koji imaju prirodne, kulturne i gospodarske vrijednosti koje odražavaju prirodnu raznolikost te dugu i kompleksnu povijest. Oni često sadrže veliku bioraznolikost, ali su sada mnogi od njih ugroženi. - donijeti više poticajnih mjera za razvoj raznih oblika turizma na seljačkim gospodarstvima, (stvarajući nova radna mjesta, poticati akcije obnove i zaštite baštine, krajobraza, povijesnog kulturnog nasljeđa) uz dužan oprez prema zaštiti krajobraza i eko sustavima, tradicijskim kulturnim i drugim vrednotama - ruralnom stanovništvu osigurati uvjete za izgradnju kvalitetnih stambenih objekata sa suvremenom opremom, uz poštivanje tradicijskog graditeljstva koja se odražava u veličini, obliku, strukturnim značajkama i graditeljskim materijalima. U ruralnom prostoru osigurati suvremeni infrastrukturni standard. Telekomunikacije i informatika osnova su za promjene u ruralnom prostoru pa njihov razvoj treba podupirati. - uspostaviti cjelovitu zaštitu prirodnih vrijednosti koju treba provoditi kroz istraživanje i sustavno vrednovanje prostora, određivanje zaštićenih dijelova prirode, donošenje i provođenje odgovarajućih dokumenata prostornog uređenja i unapređenje pravne osnovice zaštite.



Prostorni plan Parka prirode Učka utvrđuje sljedeća određenja iz prostornih planova Primorsko-goranske županije: - zaštititi ruralne krajolike, koji imaju prirodne, kulturne i gospodarske vrijednosti koje odražavaju prirodnu raznolikost te dugu i kompleksnu povijest. Oni često sadrže veliku bioraznolikost, ali su sada mnogi od njih ugroženi. - donijeti više poticajnih mjera za razvoj raznih oblika turizma na seljačkim gospodarstvima, (stvarajući nova radna mjesta, poticati akcije obnove i zaštite baštine, krajobraza, povijesnog kulturnog nasljeđa) uz dužan oprez prema zaštiti krajobraza i eko sustavima, tradicijskim kulturnim i drugim vrednotama - ruralnom stanovništvu osigurati uvjete za izgradnju kvalitetnih stambenih objekata sa suvremenom opremom, uz poštivanje tradicijskog graditeljstva koja se odražava u veličini, obliku, strukturnim značajkama i graditeljskim materijalima. U ruralnom prostoru osigurati suvremeni infrastrukturni standard. Telekomunikacije i informatika osnova su za promjene u ruralnom prostoru pa njihov razvoj treba podupirati. - uspostaviti cjelovitu zaštitu prirodnih vrijednosti koju treba provoditi kroz istraživanje i sustavno vrednovanje prostora, određivanje zaštićenih dijelova prirode, donošenje i provođenje odgovarajućih dokumenata prostornog uređenja i unapređenje pravne osnovice zaštite. Prostorni plan Parka prirode Učka obuhvaća između ostalog i područje naselja Lovranska draga za koji se primjenjuju odredbe Prostornog plana Parka prirode Učka. 1. Prostorni plan (bivše) Općine Opatija (“Službene novine” broj 9/84, 51/86, 56/86,

10/87, 36/88 i 22/91 i 1/99) te dvije odluke vezane za njegovu provedbu: 1.1. Odluka o građevinskom području (“Službene novine” broj 8/83) 1.2. Odluka o rekonstrukciji postojećih objekata (“Službene novine” broj 17/88 i 19/91) Prostorni plan bivše Općine Opatija pokriva cijelo područje Općine Lovran. Osnovne

postavke Plana u realizaciji su poštovane, ali jaku stambenu i turističko-ugostiteljsku izgradnju nije pratila i izgradnja infrastrukture.

Nezadovoljavajući i nedostatni elementi Plana su: - granice građevinskog područja u odnosu na Općinu Lovran, - provedbene odredbe Prostornog plana bivše Općine Opatija, - nedostatna definiranost prometnog i komunalnog sustava kao cjeline i u odnosu na

Općinu Lovran, - nije definirano korištenje akvatorija, lučica, plaže i skloništa u Lovranu. 2. Generalni urbanistički plan Lovran (“Službene novine” broj 23/84 i 42/88) Područje obuhvata Plana je sada na prostoru dvije jedinice lokalne uprave - Općine Lovran

i Grada Opatije. Nedostaci Plana su: - potreba korekcija granica zona i namjena, sukladno stvarnim interesima i vlasničkim

odnosima na terenu, - nemogućnost provedbe prometnog rješenja bez radikalnijeg zadiranja u pitanje

vlasničkih odnosa čije rješavanje na razini Generalnog urbanističkog plana nije moguće,



- program društvenog - gospodarskog razvoja je baziran na bivšoj društvenoj strukturi vlasništva - društvenim poduzećima te je potrebno uskladiti ga s novim razvojnim programima,

- odnos zelenih površina i površina za građenje je potrebno zasebno analizirati, a po kriterijima - tipologija izgradnje, razina izgrađenosti, kvaliteta zelenih površina.

3. PUP Lovran - Vrh Ike (“Službene novine” br. 23/84, 42/88, 25/89, 23/92 i 25/92) - van

snage) 4. PUP Ika - Oprić (“Službene novine” br. 59/79, 8/80, 52/84, 34/86 i 36/88) - van snage. 5. Urbanistički projekt gradskog kupališta - Lovran (“Službene novine” broj 23/87) - van

snage. 1.5. OCJENA STANJA, MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA RAZVOJA U

ODNOSU NA DEMOGRAFSKE I GOSPODARSKE PODATKE TE PROSTORNE POKAZATELJE

1.5.1. Prostorni pokazatelji Povoljan položaj Općine Lovran u odnosu na neposrednu blizinu grada Rijeke i prometno-razvojni pravac Zagreb - Rijeka omogućuje bolje i lakše povezivanje na glavne europske razvojne pravce. Za Općinu Lovran bitna je i cesta Tunel Učka, tj. povezivanje s Istrom i Italijom. Smještaj na morskoj obali, zaštićenost masivom Učke u zaleđu i povoljan položaj odrazili su se i na razvojnu fizionomiju šireg područja - Opatijske rivijere - koju karakterizira jednofunkcionalna gospodarska orijentacija na turizam. Mreža naselja na području općine, s gledišta pokrivanja prostora, relativno je nepovoljna, jer dok Lovran bilježi više od 80% ukupnog broja stanovnika općine, ostala naselja (osim Medveje) nalaze se u zaleđu - nekada ruralnom predjelu - Lovrana i nisu razvila druge funkcije osim stanovanja. Pokazatelj je to činjenice da je litoralizacija proces usmjeren na iznimno uzak prostor kontakta mora i obale. Osjetljivost prostora na kontaktnoj liniji mora i kopna uvjetuje modalitete budućeg razvitka, pri čemu najznačajnije transformacije trebaju biti poglavito kvalitativne prirode. Intervencije u tom prostoru zahtijevaju primjenu visokih kriterija zaštite prostora i okoliša, omogućavanje javnog korištenja područja posebnih vrijednosti i krajnje racionalno zauzimanje prostora za izgradnju. 1.5.2. Gospodarski podaci Prema iznesenim podacima u poslijeratnom razdoblju broj zaposlenih se kontinuirano povećavao. Ostvaren je koeficijent ekonomske ovisnosti (odnos između uzdržavanog i aktivnog stanovništva) od 4,94, što je primjereno gospodarskoj situaciji u kojoj se Hrvatska i Županija nalaze, pogotovo kad se zna da znatan broj stanovnika dnevno migrira u okolna područja (Grad Opatiju i Grad Rijeku), pa je broj zaposlenih veći, a time i koeficijent ekonomske ovisnosti povoljniji.



Iz podataka o udjelu gospodarstva Općine Lovran u Primorsko-goranskoj županiji je vidljivo da on iz godine u godinu raste, te da se kroz posljednje 4 godine povećao za oko 31 %. U situaciji kad udio većine jedinica lokalne samouprave (Bakar, Čavle, Jelenje, Klana, Kraljevica itd) u gospodarstvu Županije blago opada to govori u prilog činjenici da su pozitivni trendovi Općine Lovran jači od prosjeka Županije. Općina Lovran u okviru Primorsko-goranske županije ima bolje razvijeno gospodarstvo, s dominiranjem turizma i ugostiteljstva kao osnovne gospodarske grane. Iz Primorsko-goranske županije tu su još općine Kostrena, Matulji i Viškovo. Karakteristike aktualnog stanja gospodarstva (kraj 2001. god.) su slijedeće: - relativno nepovoljna struktura gospodarskih djelatnosti, jer se nisu dovoljno razvile

proizvodne djelatnosti za koje postoje prostorni, ljudski i infrastrukturni preduvjeti te tržište, kao ni djelatnosti primarnog sektora (ribarstvo, proizvodnja zdrave hrane itd),

- nedovoljna iskorištenost ugostiteljsko-turističkih kapaciteta, prekratka turistička sezona i skromna izvanpansionska ponuda,

- nedovoljno valorizirana komponenta izletničkog turizma koja ima za posljedicu prekratak boravak turista u okolnim područjima (Kvarner, Istra),

- usitnjenost gospodarstva bez dovoljnog broja većih pravnih osoba, - još uvijek nedovoljna zaposlenost kao rezultat svih nepovoljnosti te procesa privatizacije i

tranzicije. Pored navedenih negativnih karakteristika područje Općine Lovran bilježi i više značajnih pozitivnih pomaka, koji ga u postojećem okruženju svrstavaju u područje atraktivno za poduzetništvo, nove investicije i za stanovanje, a to su: - stalan rast zaposlenosti čime se znatno poboljšala stopa zaposlenosti, a smanjio koeficijent

uzdržavanog stanovništva, - poboljšanje strukture zaposlenosti domicilnog stanovništva u korist zapošljavanja u samoj

Općini Lovran, a smanjenje dnevnih migracijskih prema Opatiji i Rijeci, - jačanje poduzetništva koje je posljedica fiskalne politike Općine Lovran (porez,

komunalna naknada i doprinosi). 1.5.3. Mogućnosti i ograničenja razvoja Prirodne vrijednosti i posebnosti područja općine, koje su gotovo u cjelosti očuvane, predstavljaju bitan resurs kojeg se nikako ne bi smjelo narušiti budućim aktivnostima u prostoru, već ih je naprotiv potrebno štititi. Stoga u budućem razvoju umjesto politike “količina” razvitak valja zasnivati na visokoj kakvoći okoliša i uopće visokoj kakvoći življenja. Buduće korištenje prostora odnosi se prvenstveno na potrebu očuvanja šumskih površina, a naročito šuma na padinama Učke i u obalnom pojasu Medveje koje, s prirodnom i šljunkovitom plažom u uvali Medveja čine prepoznatljivu i skladnu cjelinu krajolika s izraženim kontrastom mora i planina. Daljnja mogućnosti razvitka odnose se na potrebu bolje valorizacije poznatih Lovranskih vila i njima pripadajućih parkova i vrtova, koje čine nerazdvojnu vezu između prirode i arhitekture, pa su prepoznatljiv sadržaj u urbanoj slici Lovrana.



«Lovranske vile jedna su od prvih turističkih arhitektonskih cjelina na hrvatskoj obali, a njihova estetska i umjetnička vrijednost izaziva sve veću pažnju i zanimanje. Ta ,ne toliko daleka prošlost izaziva nostalgiju za vremenom kada je majstor – graditelj imao toliko slobodnog vremena i toliko unutrašnje radosti i želje da se uživi u pejsaž i prirodu, da točno prosudi položaj buduće građevine, maksimalno iskoristi sunčane strane, izbjegne smjer vjetra ili vlažnosti da se posveti svakom detalju i izbjegne svako ponavljanje na eksterijeru i u interijeru. Iako su mnogi objekti stigli do nas oronuli ili degradirani nesretnim adaptacijamaili zapuštenim okolišem, svaka od tih građevina živi vlastitim izrazom i posebnim nostalgičnim ozračjem.» (Iz publikacije «Lovran – turizam i graditeljstvo», autorice M. Peršić). Ograničenje razvoja također predstavlja nivo uređenosti prostora, odnosno nedostatna i neprimjereno uređena komunalna infrastruktura, što se posebno odnosi na sustav prometa te sustav odvodnje. Cestovni promet karakterizira prometna zagušenost, kao i nedostatak površina za zaustavljanje i parkiranje. Značajan problem je i činjenica da je na području Općine Lovran izgrađen sustav odvodnje sanitarnih otpadnih voda te dio oborinskih voda samo uz obalu i to na području naselja Lovran i Medveja. U turizmu kao ključnoj djelatnosti Lovrana planiranje novih kapaciteta treba biti u duhu dosadašnje tradicije, što znači u manjim i srednjim objektima (npr. urbane vile okružene zelenilom). Daljnje mogućnosti razvoja turizma u prvom se redu odnose na izgradnju i dopunu postojeće turističke ponude kroz prateće kulturne, rekreacijske, izletničke, gastronomske i druge sadržaje. U cilju obogaćivanja turističke ponude posebno je važno prihvatiti standardna pravila i slijedeće trendove: - “eko ili zeleni trend” za ugostiteljske objekte, koji karakterizira cjelovito vraćanje čovjeka

prirodi, - “zdravi” ugostiteljski objekti koji uvažavaju osobne potrebe gosta i njegove potrebe za

psihofizičkim, duhovnim i estetskim vrijednostima, - tematski ugostiteljski objekti, koji se u cjelosti vežu za izabranu izvornu lokalnu atrakciju, - gastro trendovi prehrane i pića u kojima se nudi zdrava hrana i piće koje ima garantirano i

kontrolirano porijeklo proizvodnje i proizvođača, - autohtona poljoprivreda, koja uključuje proizvodnju i sakupljanje zdrave hrane: maruni,

smokve, trešnje, gljive, ljekovito bilje, lovor, šparoge i druge vrste voća i povrća. Mogućnosti razvoja u Parku prirode “Učka” Posebne mogućnosti razvoja vezane su uz područje Parka prirode “Učka” koji zauzima oko 70% površine Općine Lovran, tj. 12,70 km2. Na tom prostoru postoje gospodarski potencijali koje je moguće odgovarajuće vrednovati. Za područje Parka prirode Učka usvojen je Prostorni plan područja posebnih obilježja Parka prirode Učka kojim se propisuju organizacija prostora, način korištenja, uređenja i zaštite prostora i način upravljanja i ponašanja u zaštićenom području (NN 45/ 99). Opatija, Mošćenička Draga, Rijeka i naselja Riječkog prstena te samo naselje Lovran trebaju atraktivnu turističku ponudu koja bi pružila i obogatila relativno kratku turističku sezonu.



Iskustva dosadašnjeg razvitka upućuju na zaključak da je potrebno cjelovito obuhvatiti prirodne resurse i uvjete, a to znači skladno razvijati turizam (turističko rekreacijska zona) i ostale proizvodne grane kao što su šumarstvo, stočarstvo, poljoprivreda, voćarstvo, povrtlarstvo, cvjećarstvo, pčelarstvo kao i ostale djelatnosti koje su međuovisne. Time se povećava broj privrednih grana, potpunije iskorištavaju privredni, ljudski i infrastrukturni resursi a umanjuju rizici monokulture. Ugostiteljsko privređivanje odvijalo bi se u postojećim autohtonim naseljima te postojećim ili novim ugostiteljskim objektima na području Parka, kao što su etno sela, etno kuće, etno apartmani povezani s autohtonim pasminama domaćih životinja, stočarstvom (npr. koze, kunići, ili primjer mini farme Oraj), poljoprivredom, šumarstvom, zatim običaji, nošnje, muzika i dr. Tradicionalna kulturna baština očuvala bi se u cjelosti u formama malih obiteljski vođenih objekata (prema sličnim primjerima u Austriji i Švicarskoj). Lovni turizam moguće je razvijati s naglaskom na zaštiti i uzgoju divljači. Žičara za Učku riješila bi problem povezivanja prenaseljenog obalnog područja s nerazvijenim i zapuštenim planinskim predjelima. Izgradnja žičare ne predstavlja samo izletničku senzaciju, već ona znači i društveni, ekonomski i turistički napredak. Za turističku valorizaciju Parka prirode Učka značajna mogu biti iskustva vodećih europskih i svjetskih parkova prirode i nacionalnih parkova, pa i skijaških centara (naročito ljeti). Iskustva i turistički trendovi dosadašnjih kretanja idu u tom pravcu i poznati su turistički dvocentri za odmor. Opatijska rivijera bi tako postala turistički noćni, a Park prirode Učka turistički dnevni boravak.



2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA 2.1. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA ŽUPANIJSKOG ZNAČAJA Prostornim planom Primorsko-goranske županije područje Općine Lovran pripada području Priobalja i prostornoj cjelini P2 sa sjedištem u Opatiji. Od posebnih postavki razvoja, koje osobito treba poticati za područje priobalja12, navedeni su (izdvajamo one koje se odnose na područje Općine Lovran): − ublažiti pritisak na usku obalnu crtu, preusmjeravajući migracijske tokove prema bližem

zaleđu, − obalne prostore planirati isključivo za litoralne sadržaje, − razviti prometni sustav, − dograđivati ostvareno djelomično spajanje vodoopskrbnog sustava Rijeke i Opatije, te

Krka, − dugoročno, onečišćenju zraka zbog prometa treba posvetiti posebnu pažnju i pojačati

izgradnja kanalizacijskih sustava osnovni je sanitarno-zdravstveni standard i najučinkovitiji izravni način zaštite mora, pa rješavanje problema prikupljanja otpadnih voda i njihovo pročišćavanje primaran je zadatak.

Također, Prostornim planom županije određene su i slijedeće mjere razvoja (izdvajamo one koje se odnose na područje Općine Lovran): − ulagati u razvoj i saniranje mreže vodoopskrbe na područjima Mošćenička Draga, Lovran,

Matulji, Bakar, Opatija, Crikvenica, Novi Vinodolski i Vinodolska općina, − novelirati rješenja sustava odvodnje na područjima: Opatija, Mošćenička Draga, Rijeka,

Kostrena, Kraljevica, Crikvenica, Novi Vinodolski i Vinodolski, − graditi, dograđivati i sanirati mrežu kanalizacije prema prioritetu zaštite izvorišta pitkih

voda i obalnog mora. Prostor od Preluke prema Mošćeničkoj Dragi definiran je kao turističko područje, te se i osnovna smjernica gospodarskog razvoja bazira na turizmu. Osim područja naselja, Prostornim planom Primorsko-goranske županije su na prostoru Općine Lovran određene i zone poljoprivrednog i pretežito poljoprivrednog tla, za koje je navedena potreba aktiviranja i provođenja komasacije parceliranih gospodarstava. Kao jedna od 13 prioritetnih lokacija za izgradnju novih luka posebne namjene (turističke) marine na području Primorsko-goranske županije određena je i lokacija u Lovranu. Vezano na korištenje površine akvatorija, Prostornim planom Primorsko-goranske županije određen je i županijski plovni put Rijeka - Opatija - Lovran - Medveja - Mošćenička Draga i dalje prema jugu. Prostornim planom Primorsko-goranske županije određene su građevine i zahvati od važnosti za državu i Županiju. To su:

12 Prostorni plan Županije, (SN 14/00), članak 145., Broj:



Građevine od važnosti za državu su: • Poštanske i telekomunikacijske građevine: - radio relejna postaja Učka, - radijski koridori Učka - Mirkovica, Učka - Umag, Učka - Nanos (R.Slovenija), Učka - Krk (Zidine), - međunarodni TK kabeli I. razine: Rijeka-Labin. • Vodne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: a) Građevine sustava vodoopskrbe: - regionalni vodoopskrbni sustav, b) Građevine sustava odvodnje: - sustav Opatija (Ičići). Građevine od važnosti za Primorsko-goransku županiju su: • Pomorske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: Luke otvorene za javni promet: - Lovran Luke posebne namjene: luka nautičkog turizma - marina - planirana luka u Lovranu. • Cestovne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: Ostale državne ceste:

- Pula - Mošćenička Draga (postojeća dionica); Mošćenička Draga - Lovran - Opatija - čvor Matulji (planirana dionica)

Osnovne županijske ceste: -Mošćenička Draga -Medveja-Lovran-Opatija-Rijeka-Kostrena-Bakar-Kraljevica-čvor Šmrika.

• Poštanske i telekomunikacijske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i

instalacijama: Telekomunikacijske građevine: - radijski koridor Učka - Rijeka,

- magistralni TK kabeli II razine: Rijeka -Labin. • Građevine za vodoopskrbu pripadajućeg podsustava “Rijeka” • Elektroenergetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: Distribucijski dalekovod 110 kV: Matulji - Lovran - TE Plomin, • Građevine plinoopskrbe s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: Županijska plinska mreža.



2.1.1. Razvoj gradova i naselja posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava Prema Prostornom planu Primorsko-goranske županije područje Općine Lovran pripada području Priobalja i prostornoj cjelini P2 sa sjedištem u Opatiji. Osnove razvoja središnjeg naselja - Lovran, kao i ostalih naselja na području Općine prikazane su u točki 2.2.3.1. Obrazloženja (“Osnove razvoja naselja”). 2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora Racionalno korištenje prirodnih izvora korak je prema reafirmaciji prostora općine kao humane i kvalitetne sredine za život ljudi. Put ka takvoj humanoj sredini je racionalno uređenje prostora, prilagođenog prirodnim i ostvarenim datostima i različitim uvjetima funkcioniranja i korištenja. Čuvanje i optimalno korištenje prirodnih datosti nužan je preduvjet kvalitetnom uređenju prostora. Osnovno obilježje područja Općine Lovran je more i morska obala koji zbog svoje osetljivosti, mnogovrsne upotrebljivosti, uništivosti i teške ili skupe obnovljivosti, nameće obvezu pažljivog i razumnog “trošenja”. Uređenje obalnog područja, zbog snažne isprepletenosti odnosa čovjeka i prirode, traži složen pristup koji počiva, kako na načelima zaštite prostora, tako i na načelima nacionalne ekonomije, jer je prostor nezamjenjivo nacionalno dobro. Drugu osnovnu vrijednost područja predstavlja krški prostor općine, koje je ne samo prirodni fenomen, već je zbog svoje strukture i posebno osjetljiv te nalaže obziran pristup u korištenju. Kompleksnim pristupom baziranim na prirodnoj osjetljivosti cjelokupnog prostora i svih njegovih dijelova, moguće je ostvariti kvalitetno korištenje, unapređivanje i zaštitu prostora sa ciljem zaustavljanja negativnih posljedica i povećanja kvalitete života. Stoga je očuvanje prirodnih resursa - mora, neizgrađenog dijela obale, očuvanje vodozaštitnih zona, prirodnih vrijednosti, poljoprivrednih i šumskih površina - te njihovo osmišljeno korištenje od presudne važnosti. Programom zaštite okoliša za područje Općine Lovran utvrđene su slijedeće mjere za provođenje zaštite okoliša: − surađivati sa županijskim tijelima nadležnim za provođenje mjera zaštite okoliša, − surađivati sa susjednim jedinicama lokalne samouprave i uprave u provođenju mjera

zaštite okoliša, − vršiti kontinuiranu kontrolu provođenja mjera zaštite okoliša, − Programom održavanja komunalne infrastrukture i uređenog građevinskog zemljišta

Općine Lovran osigurati najviše standarde održavanja čistoće javnih površina, − Programom izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture Općine Lovran

osigurati sredstva za rekonstrukciju i izgradnju objekata odvodnje sanitarnih i oborinskih otpadnih voda, rekonstrukciju dotrajalih dijelova vodoopskrbnog sustava te njihovu modernizaciju,

− provoditi mjere protupožarne zaštite i osigurati sredstva za nabavu potrebne opreme, − putem komunalnog redarstva Općine Lovran osigurati provođenje odredbi Odluke o

komunalnom redu.



2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša Prostor i okoliš dva su nerazdruživa dobra od općeg interesa - najvrednije su, ali i najosjetljivije prirodne datosti koje je potrebno racionalno koristiti, uz stalno i nadzirano održavanje i čuvanje. Zaštita prostora i okoliša podrazumijeva racionalno iskorištavanje resursa i poticanje onih razvojnih djelatnosti za koje određeni prostor, po prirodnom bogatstvu, naslijeđu i ljudskom potencijalu, daje najpovoljnije uvjete. Iako prostor sam po sebi sadrži značajke održivosti, jednom učinjene štete u velikom broju slučajeva postaju teško obnovljive, ili nepovratne. Stoga prostorno planiranje, koje sadrži i planiranje zaštite prostora, danas postaje ključni čimbenik preventivne zaštite okoliša. U procesu prostornog planiranja svaku plansku postavku treba preispitati sa stanovišta svih sastavnih dijelova okoliša, kako bi se postigla optimalna namjena prostora, odnosno optimalno korištenje njegovih vrijednosti. Glavni ciljevi zaštite okoliša su: − učinkovito očuvanje prostora i postizanje ujednačene razine kvalitete života, − razvijanje svijesti o potrebi racionalnog gospodarenja prostorom, − uključivanje troškova zaštite okoliša u troškove proizvodnje. Suvremeno planiranje prostora podrazumijeva aktivno uključivanje svih slobodnih površina u postupak planiranja, što znači da je status planiranja krajolika izjednačen sa planiranjem površina namijenjenih za izgradnju. Daljnjim razvitkom sustava lokalne samouprave jačat će se svijest o vrijednostima proizvodnog i kulturno-povijesnog okruženja, te se može očekivati i veća obaveza zaštite vrijednosti prostora u cilju njegovog očuvanja za budućnost. Za površinom dominantan zaštićeni dio prirode na području Općine Lovran, Park prirode Učka, opći ciljevi zaštite i unapređenja preuzeti iz Prostornog plana Parka prirode Učka su: - očuvanje prirodnih, kulturno-povijesnih i turističko-rekreacijskih vrijednosti (osnovna funkcija Parka), uz istodobno obavljanje radnji i djelatnosti kojima se ne ugrožavaju njegove bitne značajke i funkcije, - utvrđivanje sustava zaštite, očuvanja i unapređenja osnovnih funkcija Parka, - korištenje i oblikovanje prostora Parka, sukladno kategoriji zaštite, - određivanje područja za rekonstrukciju ili gradnju sukladno uvjetima zaštite parka prirode, - utvrđivanje kapaciteta prostora u odnosu na sadržajnu strukturu planirane turističke i rekreacijske ponude, - utvrđivanje općih urbanističko-tehničkih uvjeta za rekonstrukciju ili gradnju. 2.2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA OPĆINSKOG ZNAČAJA 2.2.1. Demografski razvoj Prostornim planom Primorsko-goranske županije za prostornu cjelinu P2 Opatija predviđen je, s jedne strane, porast broja stanovnika u priobalnim naseljima, a s druge nastavak procesa depopulacije u naseljima udaljenijima od mora.



Za područje Općine Lovran Prostorni plan Primorsko-goranske županije odredio je projekciju broja stanovnika 2015. godine i to: OPĆINA LOVRAN: 4.542 stanovnika. Demografske projekcije i prognoze Osnovni cilj demografskog razvoja općine jest postizanje uravnotežene demografske slike obalnog i kontinentalnog područja tj. obalnih naselja i naselja u zaleđu, koja ujedno znači i postepeni prestanak pritiska stanovništva na uski obalni pojas. Što to znači za planirani razvoj, odnosno za broj stanovnika? Planirani broj stanovnika u odnosu na 2001. godinu trebao bi biti u porastu kako u cijeloj općini, tako i po naseljima. Negdje bi taj porast trebao biti jače izražen, a negdje slabije, što ovisi o društveno-gospodarskom razvoju cijelog područja. Za potrebe utvrđivanja planiranog broja stanovnika izrađena je projekcija broja stanovnika koja se bazira na dosadašnjim promjenama bez planskih elemenata. Ta projekcija upućuje na smanjenje broja stanovnika, kako u općini, tako i kod većine naselja. Prognoza broja stanovnika koja se bazira na navedenom osnovnom cilju u smislu društveno-gospodarskog razvoja ne samo obalnog područja već i onog kontinentalnog, utvrdila je ukupni broj stanovnika 2015. godine. Turizam će i nadalje biti glavna grana privređivanja koja će utjecati na razvoj i ostalih djelatnosti za koje je potrebna radna snaga kako stalna, tako i sezonska, pa se može pretpostaviti da će možda prirodni prirast - natalitet imati pozitivniji predznak. Tablica 17. Projekcija i prognoza broja stanovnika

Broj stanovnika Projekcija Prognoza

Naselja 1991. 2001. 2001.*

Broj stanov-nika 2015.

Stopa 2001-1991. %

Broj stanov-nika 2015.

Stopa 2001-2015. %

Liganj 306 289 285 258 -0,71 430 2,94 Lovran 3640 3241 3268 2809 -1,08 3.460 0,41 Lovranska Draga 91 71 71 50 -2,48 92 1,70 Medveja 177 170 171 163 -0,34 200 1,46 Tuliševica 172 216 216 297 2,28 360 3,65 OPĆINA LOVRAN 4.386 3.987 4.011 3.541 -0,89 4.542 0,88

* prema definiciji stalnog stanovništva iz popisa 1991. godine 2.2.2. Odabir prostorno-razvojne strukture Razvoj nekog područja ovisi o zatečenim i stvorenim razvojnim resursima. Prostorno razvojni ustroj Općine Lovran velikim je dijelom određen položajem u odnosu na glavne prometne pravce i prirodnim uvjetima. Kako se područje općine nalazi u neposrednoj blizini jakog prometnog, industrijskog i urbanog središta Grada Rijeke, te u sastavu jakog turističkog središta Opatijske rivijere, to će pored lokalnih faktora na njegov daljnji razvoj utjecati i ove činjenice.



Stoga su razvojni resursi ovoga područja: - postojeći turistički kapaciteti i značajna tradicija u turizmu, - ljudski-kadrovski potencijali, - u velikoj mjeri sačuvan vrijedan prirodni okoliš, - uključenost u turističku ponudu Opatijske rivijere, - blizina jakog prometnog i industrijskog središta Rijeke i relativno razvijena

infrastruktura. Opći cilj prostornog razvoja je uravnotežen razvitak područja općine i oslonac na postojeće resurse. Ovaj se cilj može razraditi na slijedeći način: − povećanje proizvodnje usluga i roba, te povećanje broja radnih mjesta i njihovo

prilagođavanje postojećoj kadrovskoj strukturi domicilnog stanovništva, − uravnoteženje strukture gospodarstva i stvaranje preduvjeta za brži razvoj

tradicionalnih i novih gospodarskih grana (manji ekološki čisti pogoni, obrt, servisi), ali i proizvodnja zdrave hrane,

− bolje povezivanje na prometni pravac Rijeka - Zagreb i na prometnicu kroz tunel Učka i dalje prema Istri i Italiji,

− namjena priobalnih prostora isključivo za strogo litoralne sadržaje, − racionalnije korištenje postojećih poslovnih prostora, te potpunije reguliranje

imovinsko-pravnih, zemljišnih, prostornih i lokacijskih uvjeta, − podređivanje svih novih gospodarskih sadržaja zahtjevima očuvanja okoliša,

povijesnih i kulturnih vrijednosti ovog kraja, − reguliranje napućivanja pojedinih područja preusmjeravanjem k prostorima slabije

naseljenosti, − poboljšanje već dostignute visoke razine kvalitete stanovanja izgradnjom manjih

objekata uz primjerenu veličinu okućnice, − valoriziranje “Starog grada”- jezgre Lovrana u funkciji turizma i održavanja kulturnih

manifestacija, te prostorno oblikovanje i očuvanje postojeće ruralne strukture naselja u zaobalju,

− trajno čuvanje biološke izvornosti i raznolikosti te ekološke stabilnosti, racionalno koristeći prirodna dobra i unapređujući stanje okoliša.

Kako bi se sačuvala funkcionalna i ekološka cjelovitost područja općine, nužno je sačuvati temeljne osobitosti prostornih struktura, a to su za Općinu Lovran u prvom redu sačuvani prirodni predjeli na obroncima Učke i urbani krajolik samog Lovrana. 2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture 2.2.3.1. Osnove razvoja naselja Sustav središnjih naselja Sustav naselja unutar Primorsko-goranske županije određen je prvenstveno u odnosu na postavljene prostorne cjeline. Prostorno-funkcionalne cjeline predstavljaju specifična razvojna područja koja gravitiraju svom središnjem naselju. Prostornim planom Županije određena je projekcija stanovništva 2015. godine za prostornu cjelinu P2 Opatija (unutar koje se nalazi i područje Općine Lovran) od 23.516 stanovnika.



Putem sustava središnjih naselja, odnosno kroz određivanje pozicije središnjeg naselja unutar sustava, određuju se osnovne poticajne razvojne aktivnosti i određuje mreža školskih, zdravstvenih, sportskih i upravnih funkcija, koje uz gospodarski poticaj promiču razvoj naselja i gravitirajućeg područja. Time je fomirana osnova sustava središnjih naselja na koju se nadovezuju ostala naselja, centri manjih prostornih cjelina (lokalni centri). Na području općine niti jedno naselje ne izdvaja se kao “lokalni centar”, već su sva naselja svrstana u kategoriju “ostala naselja”. Obilježja naselja Nasuprot relativno velike gustoće izgrađenosti Lovrana, ruralni prostor Lovranštine sa naseljima Liganj, Tuliševica i Lovranska Draga karakterizira vrlo rahla izgradnja sa mnogo zaseoka i gospodarskih lokacija koje su u prošlosti bile vezane uz zemlju. (povijesni razvoj naselja detaljno je obrađen u točki 1.2.3.1.) Obzirom na izraziti turistički potencijal područja, potrebno je povećati nivo ugostiteljskih, sportsko-rekreacijskih i uslužnih funkcija u svim naseljima općine i time smanjiti koncentraciju tih sadržaja u Lovranu. To će se postići podizanjem komunalnog standarda u naseljima u zaleđu, prvenstveno na način da se ona kvalitetnije povežu u prometni sustav, te opskrbe pitkom vodom, tamo gdje je još nema. Građevine i površine (postojeće, kao i one čija bi se izgradnja, tj. realizacija trebala ostvariti u narednom razdoblju), koje su od posebne važnosti za općinu su: − turističko-ugostiteljske i javne građevine (postojeće i planirane), − vile s pripadajućim parkovima na okućnicama, − javne parkovne površine, staze i stubišta, − kamp na Učki, − razvoj visokog školstva, − sustav odvodnje sanitarnih i oborinskih voda, − sustav vodoopskrbe visoke zone, − sportske građevine - sportska dvorana, nogometno igralište. Vezano na razvoj turizma, prije svega težiti podizanju kvalitete postojeće ponude preko rekonstrukcije i eventualne dogradnje postojećih turističkih kapaciteta, a tek nakon toga izgradnji novih. Obzirom na dosadašnju tradiciju, prednost treba dati izgradnji manjih obiteljskih pansiona visoke kategorije ili urbanih vila, a ne hotelskih objekata velikih kapaciteta ili apartmanskih naselja. Prioriteti se odnose na one programe koji će u što kraćem roku dati pozitivne ekonomske učinke, ali koji se prvenstveno trebaju uklopiti u već formirane sustave ili koji bitno ne mijenjaju glavne pozitivne značajke već formirane prostorne strukture.



Shematogram br. 3: Sustav naselja



2.2.3.2. Osnove razvoja društvenih djelatnosti Prostori za razvitak sustava društvene infrastrukture vezani su uz naselja i uglavnom su definirani. Opći ciljevi razvoja društvenih djelatnosti su: − zadržati i obogatiti dostignuti standard društvenih djelatnosti, − ponuditi nove sadržaje, − poboljšati razinu usluga, − poboljšati uvjete rada javnih službi. Polazišta i neki od procesa koji se mogu očekivati u daljnjem razvitku pojedinih djelatnosti su:

- U predškolskom odgoju treba računati s povećanjem broja djece u Lovranu i Lignju, a potrebe za novim kapacitetima mogu se ostvariti izgradnjom novih ili adaptacijom postojećih prostora;

- U osnovnom školskom odgoju nema potrebe za izgradnjom novih kapaciteta, nego je

potrebno postojeće osnovne škole postupno opremati novim sadržajima; - U visokom školstvu potrebno je težiti osnivanju ustanova koje će ustrojiti i izvoditi

stručni studij i visokostručni rad u jednom ili više obrazovnih područja. - Obzirom da promjena sustava zdravstvene zaštite i zdravstvenog osiguranja još nije

regulirana na razini države, mreža objekata zdravstvene zaštite, u skladu s postavljenim ciljevima u Prostornom planu Županije, formira se na način da se:

− objekti primarne zdravstvene zaštite moraju nalaziti u središtu općine, tj. u Lovranu, − objekti sekundarne zdravstvene zaštite moći će se graditi isključivo privatnim

ulaganjima. - Razvoj sporta potrebno je stalno unapređivati, pogotovo kao dopunu ugostiteljsko-

turističkim sadržajima. - U djelatnosti kulture potrebno je, u okviru brige o prostoru i zaštiti prostora, poticati

skrb o zaštiti spomenika kulture, uz stalno prisustvo i koordinaciju sa nadležnim stručnim službama Županije. Minimalni sadržaji određeni Prostornim planom Županije za Lovran su kino i knjižnica, odnosno čitaonica.



2.2.3.3. Osnove razvoja sustava infrastrukture A) Prometni sustav Prometni sustav čine podsustavi kopnenog, pomorskog i zračnog prometa. ▪ Kopneni promet Cestovna infrastruktura Najznačajniji zahvat u postojeći sustav cesta na području općine predstavlja izgradnja nove državne ceste Pula-Mošćenička Draga (postojeća dionica)-Opatija-čvor Matulji (planirana dionica), tj. obilaznice Opatijske rivijere, koja će predstavljati obilaznicu gradskog područja Opatije i Lovrana. Time će se smanjiti znatno opterećenje današnje državne ceste Pula - čvor Matulji, koja će izgradnjom obilaznice imati kategoriju županijske ceste. Izgradnjom nove prometnice, koja će predstavljati “kičmu” cijelog prostora Liburnije, cjelokupno područje imati će vrlo povoljne uvjete za daljnji razvitak i jačanje postojećih, ali i formiranje novih funkcija i sadržaja. Na trasi obilaznice Opatijske rivijere planirati će se i cestovni čvorovi - raskrižja (na području Općine Lovran to je samo čvor Lovran, s djelomično novim sustavom prilaznih cesta naselju Lovran). Zbog kvalitetnijeg povezivanja planiranih sadržaja na području općine potrebno je osigurati i prostore - koridore za nove prometnice - županijske i lokalne ceste. Također, značajnu pažnju biti će potrebno posvetiti i unapređenju stanja postojećih županijskih i lokalnih cesta, kako bi udovoljile prometnim zahtjevima i standardima. Jedan od velikih problema urbaniziranog područja predstavlja i znatan manjak parkirališnih mjesta. Određivanje najpovoljnijih lokacija za izradnju javnih parkirališta ili garaža moći će se riješiti tek izradom urbanističkih planova uređenja (za naselja Lovran i Medveju). Javni prijevoz Linija "Autoroleja" 36 koja prometuje od Lovrana prema Lovranskoj Dragi nema odgovarajuće okretište te bi ga trebalo predvidjeti Urbanističkim planom uređenja naselja Lovran. ▪ Pomorski promet Na područjima današnjih luka otvorenih za javni promet županijskog i lokalnog značaja- luka u Lovranu i Medveji - predviđa se uređenje i dopuna sadržajima. Osnovna promjena u odnosu na postojeće stanje - sustav morskih luka i plovnih puteva - sastoji se u odabiru lokacije za novu luku posebne namjene - luka nautičkog turizma - marina u Lovranu, sukladno odredbama Prostornog plana Županije. U budućnosti također će biti potrebno nastojati ojačati funkciju unutarnjeg plovnog puta, čime će se postići bolje povezivanje obalnih područja u Županiji i kvalitetna veza cestovnog i pomorskog prometa.



▪ Zračni promet Područje općine vezano je na zračnu luku Rijeka, a za potrebe hitnih intervencija potrebno je planirati novu lokaciju - prostor za helidrom (javnog značaja). B) Sustav telekomunikacija Opći koncept daljnjeg razvoja telekomunikacijske mreže predviđa disperziju pristupnih komutacijskih kapaciteta u cilju racionalizacije izgradnje i povećanja kapaciteta pristupnih mreža. To u slučaju Općine Lovran znači nove udaljene pretplatničke stupnjeve ili multipleksere od kojih je već u planu UPS Medveja, a također se može u doglednoj budućnosti očekivati izgradnja novih UPM Lovranska Draga i UPS Tuliševica i Liganj. C) Vodnogospodarski sustav S obzirom na buduće potrebe za vodom područja Općine Lovran i Općine Mošćenička Draga koja većinu vode dobiva istim vodoopskrbnim pravcem, potrebno je rekonstruirati dovodni tlačni cjevovod iz Opatije (s profila 250 mm na profil 350 mm) te gravitacijski cjevovod iz vodospreme Lokva prema potrošačima (sa 150 na 350 mm). Povećanje količina vode zahtijevat će rekonstrukciju crpne stanice Opatija I. Na cijelom području, kao i u naseljima koja imaju dijelom izgrađen kanalizacijski sustav, potrebno je izgraditi i dograditi sustav odvodnje otpadnih voda. Sva sanitarna otpadna voda obalnog područja se planira putem gravitacijskih i tlačnih cjevovoda te pomoću crpnih stanica odvesti na zajedničko postrojenje za pročišćavanje otpadnih voda. U okviru Vodnogospodarskog sustava, kao cilj razvoja uređenja vodotoka, utvrđuje se podizanje sigurnosti zaštite od poplava bujičnim vodama. U naseljima ta sigurnost treba udovoljiti zaštiti od plavljenja bujičnim vodama 100 godišnje pojavnosti. Uređenje vodotoka i zaštitu od štetnog djelovanja voda potrebno je provoditi na način da se uređenjem vodotoka i drugim mjerama u prostoru smanji erozija tla. D) Energetski sustav Razvojnim planovima elektrodistribucije predviđa se prijelaz sa postojećeg 10 na 20 kV naponski nivo, preko postojeće 10 (20) kV mreže, čime će se povećati kapacitet i poboljšati kvaliteta i sigurnost u napajanju. Izgradnja novih elektroenergetskih postrojenja se ne predviđa. Opskrba prirodnim plinom važan je cilj u narednom razdoblju, a rješenje predviđa izgradnju predajno redukcijske stanice Lovran i opskrbu potrošača u svim naseljima na području općine.



2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina

2.2.4.1. Zaštita krajobraznih vrijednosti Krajobraz ili krajolik je pojam koji podrazumijeva cjelovitu prostornu, biofizičku i antropogenu strukturu. Krajobraz područja Općine Lovran varira od potpuno prirodnih predjela (obronci Učke) do u potpunosti izgrađenog urbanog krajolika Lovrana. Osnovni cilj zaštite krajobraznih vrijednosti jest očuvanje identiteta prirodnih područja. Prostornim planom Primorsko-goranske županije za Opatijsko primorje izdvojeni su slijedeći dijelovi krajobraza osobite ljepote, vrijednosti i osjetljivosti, od kojih se na području Općine Lovran nalaze: - područje Lovranske Drage i doline Medveje - područja najljepših i najizrazitijih bujičnih

udolina na istočnim padinama Učke, - vrhovi Učke, - pojas livada na flišu ispod siparišta na istočnoj strani pod vršnim dijelovima Učke, s

izvorima na flišu. 2.2.4.2. Zaštita prirodnih vrijednosti i posebnosti Evidencijom i valorizacijom dijelova prirode predloženi su dijelovi prirode na području Općine Lovran koje bi trebalo zaštititi temeljem Zakona o zaštiti prirode i to: • U kategoriji spomenika parkovne arhitekture: - obalna šetnica (lungomare) od Lovrana do Opatije, park oko bolnice i manja parkovna

površina oko crkvice Sv. Trojstva. Također je potrebno utvrditi obavezu zaštite, obnove i posebne skrbi za sve oblike povijesne perivojne arhitekture koji nisu pojedinačno zaštićeni unutar granica zaštite obalnog pojasa vila zaštićenog rješenjem o zaštiti kulturno-povijesne cjeline Opatije te prilikom provedbe postupka zaštite pojedinačnih građevina unutar ovog pojasa uključiti u zaštitu i pripadajuće perivoje. Iako urbani krajolik Lovrana i Medveje sadržajno, estetski i kulturno-povijesno obogaćuju i brojni vrtovi, parkovi, šetališta, trgovi i ostali oblici parkovne arhitekture, do danas nije izvršena detaljna inventarizacija parkovnog naslijeđa tog područja, niti je provedena zakonska zaštita i registracija. Zakon o zaštiti prirode definira spomenik parkovne arhitekture kao umjetno oblikovani prostor (perivoj, botanički vrt, arboretum, gradski park, drvored, kao i drugi oblici vrtnog i parkovnog oblikovanja), odnosno pojedinačno stablo ili skupina stabala, koji ima estetsku, stilsku, umjetničku, kulturno-povijesnu, ekološku ili znanstvenu vrijednost. Na spomeniku parkovne arhitekture i prostoru u njegovoj neposrednoj blizini koji čini sastavni dio zaštićenog područja nisu dopušteni zahvati ni radnje kojima bi se mogle promijeniti ili narušiti vrijednosti zbog kojih je zaštićen.



Temeljni kriteriji za zaštitu i utvrđivanje spomeničkih vrijednosti pojedinog objekta parkovne arhitekture su stilska prepoznatljivost, cjelovitost i izvornost povijesnog prostora vrta, perivoja, parka, drvoreda ili kojeg drugog oblika parkovnog oblikovanja, ljepota i sklad te očuvanost flornih i arhitektonskih sadržaja. Znatno su šire određeni kriteriji zaštite parkovne baštine u talijanskoj povelji ICOMOS-IFLA o povijesnim vrtovima koji se očituju u samoj uvodnoj definiciji povijesnog vrta, koja glasi: “Povijesni vrt je arhitektonska i biljna kompozicija koja sa stajališta povijesti ili umjetnosti ima općedruštveno značenje i kao takav smatra se spomenikom”. Temeljni cilj i zadatak evidentiranja objekata parkovne arhitekture je da se zaštite i očuvaju autentični prostori kao dokaz razvoja parkovne misli kroz razna povijesna razdoblja i događanja. Parkovno oblikovani prostori čine integralnu cjelinu sa spomenicima arhitekture, bitan su sadržaj u urbanom i kultiviranom krajoliku i dio su kulturno-povijesne baštine našega naroda. Zaštita i potreba detaljnije inventarizacije objekata parkovne arhitekture definirana je i u Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske. 2.2.4.3. Zaštita kulturno-povijesnih cjelina Modaliteti zaštite kulturne baštine na području Općine Lovran Urbanizacija nekog područja rezultat je mnogobrojnih socioloških, demografskih, ekonomskih i drugih povijesnih događanja na tom prostoru, što je moguće identificirati po fazama kako je teklo fizičko uobličavanje strukture naselja. Kod naselja Lovran vidljiva je prva, najdulja faza koja se događa u granicama stare jezgre, druga, od polovine devetnaestog stoljeća kada izgradnja se širi van granica stare gradske jezgre i traje do drugog svjetskog rata, te suvremeno doba kojega smo svjedoci. Stara jezgra Lovrana, kao mnogobrojna naselja na tom području, rezultat je višestoljetne graditeljske evolucije. Tipološki, to je primjer organičke, zbijene srednjevjekovne urbane aglomeracije, sa centralnim prostorom, odnosno trgom na kojem je crkva sa kojeg se granaju uske i krivudave zrakasto raspoređene uličice prema periferiji mjesta. Dominantna je karakteristika amorfnost tlocrtne strukture odnosno uzorka što svjedoči o spontanosti nastanka, razvitka i rasta naselja, i upravo te karakteristike predstavljaju jednu od bitnih značajki spomeničke vrijednosti povijesne jezgre grada Lovrana. Gradske zidine kojima je bio opasan gradski prostor bivaju vremenom, nakon gubitka obrambene funkcije, inkorporirane u gradsko tkivo ali zamišljena linija bedema i danas je u cijelosti čitljiva i ostaje granicom urbane jezgre, koju kao zaštićeni spomenik štitimo. Značajna graditeljska ekspanzija izvan gradske jezgre nakon druge polovice devetnaestog stoljeća, mahom za turističke potrebe, postaje inicijatorom nove planske i sistematske urbanizacije. Čitavo područje od Voloskog do Lovrana postaje prostor vila, parkova i hotela koji dominiraju i karakteriziraju cijeli pejzaž. Osnovna je linija regulacije bila istovremeno i glavna prometnica koja na dovoljnoj udaljenosti od mora slijedi obalnu liniju. Već spomenuta, u pravilu masovno prisutna, samostalna, soliterna impostacija objekata u brižljivo hortikulturno uređene parcele (parkove), rezultira prvorazredno uljuđenim krajem i determinira čvrstu morfološku sliku prostornog ustroja svoga vremena.



Iako svi objekti kvalitetom izrade nisu uvijek ujednačeni i ne pripadaju spomenicima kulture svaki pojedinačno, svojom stilskom ujednačenošću, razmještajem u prostoru a osobito sa odnosom prema značajkama neposrednog okoliša postižu homogenu i kvalitetnu prostornu sliku koja s pravom ima karakter spomeničke vrijednosti. Iako zbog brzine gradnje i kratkog vremenskog razdoblja, u kojem se formira većina planom zacrtanog prostora, svi predviđeni planovi nisu u cijelosti ostvareni, ipak je i danas ta regulacija, ili bolje reći osnovni elementi te regulacije, determinirajući čimbenik oblikovanja urbane strukture cijelog područja. Upravo će ta graditeljska tradicija biti odlučujućim faktorom pri eventualnim većim građevinskim poduhvatima ili interpolacijama onemogućavajući nezgrapne intervencije u prostoru svojim promišljenim ritmom prostorne dispozicije zgrada i poštivanjem prirodnih datosti pejzaža. Ta graditeljska tradicija valorizirana je i zaštićena kao osobita povijesna, likovna, arhitektonska, civilizacijska, pejzažna i estetska kvaliteta čitavog prostora. Novije vrijeme, poslije drugog svjetskog rata, a pogotovo nakon šezdesetih godina kao posljedica imalo je, uvjetno rečeno, urbanu eksploziju, jasno uvjetovanu intenziviranom industrijalizacijom, promjenama socijalne slike stanovništva, masovnim migracijama i slično. Rezultat je bila masovna obiteljska gradnja, nažalost često stihijska i neplanska. Nakon ekspanzije turističkih zahtjeva privatna se izgradnja tipološki mijenja u stambeno-turističke objekte, arhitektonski uglavnom loše kvalitete, oblikovanjem i opremom neprikladnom tradiciji i kulturnoj baštini prostora. Prvorazredno riješeni dijelovi prostora početkom stoljeća stalno podcrtavaju nezgrapnost i nekvalitetu objekata u “susjedstvu” i ne daju da se ti promašaji izgube iz vida. Osnovni ciljevi zaštite graditeljske baštine su: − provođenje načela aktivne zaštite graditeljskog nasljeđa kroz neprestanu suradnju i

nadzor nadležne službe, kao i izradu dokumenata prostornog uređenja, − njegovati tradicionalne elemente i načine gradnje, poštivajući “matrice” naselja, − očuvati specifične ambijentalne karakteristike područja, − težiti afirmaciji svijesti o potrebi očuvanja graditeljskog nasljeđa.



Toš u Tuliševici



2.3. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA NASELJA NA PODRUČJU OPĆINE “Naselja su najupečatljiviji elementi kulturnog pejsaža, nositelji funkcionalne organizacije i žarišta preobrazbe prostora . Analiza i ocjena naselja i naseljenosti za potrebe planskog uređenja prostora mora obuhvatiti dva aspekta - postojeću strukturu naselja i tendencije njihovih promjena.13” Općina Lovran dio je riječke makroregije koja se ističe znatnim kontrastom između središnjeg naselja - Lovrana i ostalih naselja. Lovran sa svojom urbanom strukturom i standardom ima sva obilježja gradskog naselja, a ne “urbaniziranog naselja” (određenog u Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske) nastalog u prigradskoj zoni Rijeke. (Prema Strategiji, model izdvajanja gradskih naselja ima četiri međuzavisne varijable. Jedna je broj stanovnika naselja - više od 2.000 ljudi, a tri su socioekonomskog karaktera - postotak poljoprivrednog od ukupnog stanovništva, postotak radnika u mjestu stanovanja i postotak domaćinstava bez poljodjelskog gospodarstva.) Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (Nar. nov. br. 128/04) određeni su uvjeti i mjere za uređenje zaštićenog obalnog područja mora u svrhu njegove zaštite, svrhovitog, održivog i gospodarski učinkovitog korištenja. Planske smjernice iz Uredbe o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (u daljnjem tekstu Uredba) primjenjene su u postupku usklađenja Prostornog plana uređenja Općine Lovran sa Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (u daljnjem tekstu ZOP-a), a to su: – očuvati prirodne, kulturne, povijesne i tradicijske vrijednosti obalnog i zaobalnog krajolika, – osigurati primjenu mjera zaštite okoliša na kopnu i u moru, te osobito resursa pitke vode, – planirati cjelovito uređenje i zaštitu na osnovi kriterija očuvanja prirodnih vrijednosti i cjelovitosti pojedinih morfoloških cjelina, – sanirati vrijedna i ugrožena područja prirodne, kulturne i povijesne baštine, – osigurati slobodan pristup obali i prolaz uz obalu te javni interes u korištenju, osobitog pomorskog dobra, – očuvati nenaseljene otoke i otočiće s prirodnim i kultiviranim krajolikom prvenstveno u funkciji poljoprivrednih djelatnosti, rekreacijskog korištenja, organiziranog posjećivanja i istraživanja, bez planiranja građevinskih područja, – očuvati prirodne plaže i šume, te poticati prirodnu obnovu šuma i drugu autohtonu vegetaciju, – ne planirati nova građevinska područja naselja niti njihovo međusobno povezivanje, – ograničiti gradnju u neizgrađenom dijelu postojećih građevinskih područja naselja i izdvojenih građevinskih područja (izvan naselja) uz morsku obalu osim za funkcije neposredno povezane uz more i morsku obalu, – ograničiti gradnju proizvodnih i energetskih građevina radi zaštite i očuvanja prostornih vrijednosti, – uvjetovati razvitak prometne i komunalne infrastrukture zaštitom i očuvanjem vrijednosti krajolika, – planirati građevine stambene, poslovne i druge namjene tako da namjenom, položajem, veličinom i oblikovanjem poštuju zatečene prostorne vrijednosti i obilježja,




– sanirati postojeća napuštena eksploatacijska polja mineralnih sirovina i industrijska područja prvenstveno pejsažnom rekultivacijom ili planiranjem ugostiteljsko-turističke i sportsko-rekreacijske namjene. 2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora 2.3.1.1. Racionalno korištenje prostora “Racionalnim korištenjem prostora mora se postići učinkovitija funkcionalna organizacija i štednja resursa. S gledišta temeljnih odrednica prostornog planiranja, to se prioritetno odnosi na zaustavljanje nepotrebnog zauzimanja prostora za izgradnju naselja, industrijskih kapaciteta (formiranje građevinskih područja) te na gradnju, obnovu, rekonstrukciju i modernizaciju infrastrukturnih mreža. Gospodarske djelatnosti prioritetno treba locirati u već formiranim zonama tih djelatnosti (a po potrebi s proširenjem) i tamo gdje to infrastruktura omogućava, bez zauzimanja novih površina šuma, obale, vrijednih poljodjelskih površina, a osobito prostora namijenjenog rekreaciji i turizmu. U prostornim planovima moraju se odrediti područja vrijednih resursa na kojima je isključena prenamjena prostora. Postojeće djelatnosti koje po ovim kriterijima i usmjerenjima za sanaciju okoliša, ne odgovaraju prostoru u kom su locirane, postupno treba izmještati i ne mogu se planirati proširenja na istoj lokaciji. To se prioritetno odnosi na zagađujuću industriju obalnog područja i industriju u zaštićenim cjelinama. U planiranju trasa velike infrastrukture treba prioritetno ispitati mogućnost korištenja postojećih koridora i izbjegavati zauzimanje novih površina vrijednih resursa (osobito prosjecanje vrijednih poljodjelskih i šumskih površina). Strateški cilj je da se značajnije ne mijenja bilanca osnovnih kategorija korištenja prostora, osobito ne na štetu prirodnih resursa od osobitog značenja i vrijednosti, nego da se poboljšavaju kvalitativne značajke i racionalno koristi već angažirani prostor.”14 Osim promoviranja načela racionalnog korištenja prostora, Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske kao strateški cilj određuje “Utvrđivanje kriterija i mjera za racionalno planiranje prostornih obuhvata građevinskih područja svih tipova i veličina naselja, sukladno potrebama smještaja stanovništva i gospodarskih djelatnosti u njima”. U pogledu određivanja prostora za razvoj naselja, kao prioritetne navedene su slijedeće smjernice: • “Svim instrumentima politike uređenja prostora spriječiti svako daljnje neopravdano

širenje građevinskih područja naselja i stimulirati optimalno korištenje postojećih građevinskih područja. Ova smjernica je samo prvi korak u novom procesu redefiniranja građevinskih područja (kroz prostorne planove uređenja prostora općina i gradova) i njihovoga drastičnog smanjivanja na dimenzije primjerene potrebama. Za novu stambenu gradnju (koja je u naseljima prostorno najzastupljenija) i drugu gradnju, prioritetno koristiti dijelove građevinskih područja naselja koja su već opremljena komunalnom infrastrukturom. Novu gradnju (stambenu i drugu) ponajprije provoditi na nedovoljno ili neracionalno izgrađenim dijelovima gradova i naselja (interpolacijom ili dogradnjom i




nadogradnjom). Pri tome urbanom obnovom (rekonstrukcijom, sanacijom i sl.) očuvati graditeljski identitet povijesnih središta naselja a dati prioritet održavanju ili uređenju postojećeg stambenog fonda.”

• “Kada je nužno povećati tj. proširiti građevinska područja gradova i naselja smještenih u

obalnom području, uz morsku obalu ili obalu osobito vrijednih voda, to treba činiti u pravilu na prostorima udaljenijim od obala, a samo u opravdanim slučajevima i uz obalu. Takvim planskim pristupom čuvanja što više prirodnih neizgrađenih prostora, između izgrađenih područja obalnih naselja, istovremeno se i štiti javni interes i osigurava različitim subjektima višenamjensko i optimalno korištenje ovoga najvrijednijeg dijela nacionalnog teritorija.”

• “Novu stambenu gradnju usmjeravati i interpolacijama, prije svega, u nedovoljno ili

neracionalno izgrađene dijelove gradova i naselja kao i dogradnjama ili nadogradnjama postojećih objekata. Aktivnostima očuvanja i obnove (rekonstrukcija, sanacija) postojećeg stambenog fonda davati isto značenje kao i novim stambenim gradnjama (osobito u povijesnim urbanim cjelinama) i treba ih razvijati kao kontinuiranu i programiranu djelatnost.”

2.3.1.2. Zaštita prostora Prostor je nacionalno, neobnovljivo dobro od posebnog interesa i resurs koji ima svoje nosive kapacitete, specifičnosti i održivost. Temeljem odrednica Prostornog plana Županije (knjiga 2 i Odredbe za provođenje), prostor se prema načinu korištenja razgraničuje temeljem kriterija zaštite prostora, a način korištenja prostora uvjetovan je kategorijom osjetljivosti prostora. Prema osjetljivosti, prostor Općine Lovran se dijeli na 3 kategorije zaštite, a kriteriji razgraničenja su slijedeći: I. kategorija zaštite je područje zabrane gradnje i zahvata u prostoru u kojem se ne mogu formirati nova građevinska područja i širiti postojeća izgrađena područja. Dopušteno je planiranje nužne infrastrukture. I. kategorija zaštite odnosi se na: - sanitarne zaštite izvorišta vode za piće - I i II zona, - zaštićeno poljoprivredno tlo - I. kategorije - obala mora - zabrana gradnje. III. kategorija zaštite je područje regulacije u kojem je nužna pojačana pažnja pri formiranju građevinskih područja, planiranju izgradnje ili drugih zahvata u prostoru. III. kategorija zaštite odnosi se na: - zaštićenu prirodnu baštinu - Park prirode Učka, - obalu mora - jaka ograničenja. - IV. kategorija je područje u kojem se određivanje građevinskih područja, planiranje i korištenje površina izvan građevinskog područja obavlja sukladno Prostornom planu Primorsko-goranske županije. IV kategoriju zaštite predstavlja ostalo područje. Poštujući navedene kategorije, Prostornim planom uređenja Općine Lovran određeno je razgraničenje prostora prema namjeni (kartografski prikazi u mjerilu 1:25.000 i 1:5000).



2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja u odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, izgrađenost, iskorištenost i gustoću izgrađenosti, obilježja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina

Naseljem se razumijeva struktura grada, sela ili drugog oblika stanovanja i pratećih funkcija u planiranom ili zatečenom (izgrađenom) opsegu. Građevinska područja naselja su područja na kojima se predviđa gradnja, odnosno proširenje postojećeg naselja. U njima se, osim stanovanja, smještavaju sve spojive funkcije sukladne namjeni, rangu ili značenju naselja, kao što su: javna i društvena namjena, gospodarska namjena (zanatska, poslovna, ugostiteljsko-turistička, turistička -luke posebne namjene i sl.), sportsko-rekreacijska namjena, javne zelene površine, površine infrastrukturnih sustava, groblja itd. Razgraničenje površina naselja obavljeno je određivanjem granice građevinskog područja, prema kriterijima i smjernicama Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske i Prostornog plana Primorsko-goranske županije. Postojeći i planirani broj stanovnika Prema popisu stanovništva iz 2001. god. na području Općine Lovran živjelo je ukupno 3.987 stanovnika. Demografska projekcija Prostornog plana Županije predviđa rast broja stanovnika u priobalju i daljnji proces depopulacije u zaleđu. Prostornim planom Županije za Općinu Lovran projekcija broja stanovnika u 2015. godini iznosi 4.542 stanovnika. Gustoća stanovanja Minimalna gustoća stanovanja propisana Prostornim planom Županije za područje Općine Lovran iznosi 20 st./ha. Obilježja naselja Središnje naselje Općine - Lovran - svojom urbanom strukturom i povijesnom jezgrom u znatnoj se mjeri razlikuje od “rahle” izgradnje ostalih naselja, koja pripadaju kategoriji prijelaznih - urbaniziranih naselja. To su naselja koja su doživjela određeni stupanj socio-ekonomske i druge preobrazbe te po svojim obilježjima predstavljaju prijelaz između gradskih i seoskih naselja (kriteriji su postotak poljoprivrednog od ukupnog stanovništva, postotak radnika u mjestu stanovanja i postotak domaćinstava bez poljoprivrednog gospodarstva). Utvrđivanju veličine građevinskog područja i funkcioniranju tih naselja treba posvetiti naročitu pažnju, kako bi ona ostala uravnotežena u svojoj unutarnjoj strukturi. Na taj način naselja će, i uz postupno prihvaćanje novog stanovništva, zadržati svoj povijesni i socijalni identitet.



Vrijednosti i posebnosti krajobraza i prirodnih cjelina Krajobrazna posebnost prostora Općine Lovran očituje se smještajem na obali mora i padinama Učke. Osjetljivost obalne linije u pogledu daljnjeg zauzimanja prostora vrlo je velika, stoga je planiranju i uređenju naselja Lovran i Medveja potrebno pristupiti izuzetno pažljivo, uz obaveznu izradu urbanističkih planova uređenja tih naselja (smjernica, tj. obveza Prostornog plana županije). Struktura i izgled naselja Lovranska Draga, Liganj i Tuliševica smještenih na padinama Učke također zahtijevaju izrazitu pažnju pri određivanju veličine građevinskog područja. Zbog planerskog opredjeljenja da se u što je većoj mjeri smanji pritisak nove gradnje na obalno područje, za navedena naselja određena su građevinska područja koja omogućuju manje gustoće stanovanja, sa većim okućnicama. Obzirom da je riječ o turističkom području, dio građevinskog područja tih naselja rezerviran je za ugostiteljsko-turističku namjenu - turistička naselja - koja, prema odrednicama Prostornog plana Županije (članak 45. Odredbi za provođenje) sadrže sve vrste namjena u funkciji turizma, kao što su apartmanska i vikend naselja, kampovi, ostali smještajni kapaciteti, sportske i rekreativne djelatnosti, parkovi, zelenilo itd. Vezano na zaštitu prirodne baštine, Parkom prirode Učka obuhvaćeno je građevinsko područje naselja Lovranska Draga. Park prirode ima mnogo liberalniji režim zaštite od npr. nacionalnog parka ili strogog rezervata, u njemu su dopuštene djelatnosti i radnje koje ne ugrožavaju njegove bitne značajke, a posebno mogu biti naglašeni turističko-rekreacijski sadržaji. U ožujku 2006. godine usvojen je i stupio je na snagu Prostorni plan područja posebnih obilježja Parka prirode Učka te je organizacija prostora, način korištenja, uređenja i zaštite prostora, način upravljanja i ponašanja u zaštićenom području i uvjeti korištenja građevinskog područja propisan istim. Vrijednosti i posebnosti kulturno-povijesnih cjelina “Osnovno obilježje aktivne zaštite graditeljskog naslijeđa je provedba zaštite kroz planove i projekte prostornog uređenja, odnosno kroz očuvanje zatečenih i prepoznatih povijesnih vrijednosti u elementima rekonstrukcije i restauracije, te interpolacije i revitalizacije prostornih elemenata u povijesnim gradovima, selima i naseljima.”15 Unutar građevinskog područja naselja Lovran nalazi se registrirana urbana cjelina povijesne jezgre Lovrana. Šire područje povijesne jezgre ovim je Prostornim planom prepoznato i za njega su određeni posebni uvjeti gradnje i korištenja prostora.

15 Prostorni plan Primorsko-goranske županije



Temeljem svega navedenog, građevinska područja naselja na području Općine Lovran utvrđena su na slijedeći način: - minimalna planirana gustoća na području Općine Lovran iznosi 20 st/ha, - maksimalna površina građevinskog područja svih naselja Općine Lovran (P) dobiva se iz

omjera projiciranog broja stanovnika za 2015.g. (b) i određene minimalne gustoće stanovnika građevinskih područja naselja (c) te iznosi:

P=b/c= 4.542 / 20 = 227,1 ha.16

Prilikom utvrđivanja građevinskih područja naselja uzeti su u obzir novi kriteriji iz članka 4. Uredbe. Obzirom da je izgrađeni dio građevinskog područja naselja, temeljem Uredbe izmjenjen, odnosno umjesto ranijeg kriterija Primorsko-goranske županije da se iz izgrađenog dijela građevinskog područja izuzima: - svaka neizgrađena površina veća od 2000 m2 - svi neizgrađeni rubni prostori koji imaju širinu veću od 30 metara sada je Uredbom određeno da se izuzima: - svaka neizgrađena površina veća od 5000 m2 - svi neizgrađeni rubni prostori; izvršena je nova analiza stanja na terenu i u izgrađeno građevinsko područje su dodane sve neizgrađene površine manje od 5000 m2 koje su sastavni dio cjelovitog postojećeg naselja kao i infrastrukturne građevine i površine, te privedene namjeni ostale površine (parkovi, igrališta i sl.).. Temeljem prethodno navedenog utvrđeno je da su sva građevinska područja naselja Općine Lovran koja se nalaze u ZOP-u, izuzev dijela naselja Medveja-Medveja (NA 42) i dijela naselja Medveja-Kali (NA 5), izgrađena 50 % i više te ih nije potrebno smanjivati. Ukupna površina izgrađenog dijela građevinskog područja svih naselja na području Općine Lovran iznosi 148,33 ha, a detaljni izračun po pojedinom naselju prikazan je u tablici br. 18. (u nastavku, u točki 3.2.1.). 2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture Naselja na području Općine Lovran znatno se razlikuju u fizionomijskom pogledu. Transformacija Lovrana - općinskog središta i naselja s nesumnjivo gradskim obilježjima treba se osnivati na urbanoj obnovi (reurbanizaciji), revitalizaciji i infrastrukturnoj rekonstrukciji. Cilj tih postupaka je poboljšanje uvjeta života, učvršćivanje građanskog načina života te jačanje uloge lokalnog središta i izrazito turističkog mjesta. Pri tome će važnu ulogu imati izgradnja planirane obilaznice Opatijske rivijere koja će preuzeti tranzitni promet koji danas prolazi centrom naselja i omogućiti formiranje kvalitetnijih sadržaja u urbanoj strukturi grada.

16 Ukupna površina građevinskog područja svih naselja Općine Lovran (P) prije promjene granice Općine, iznosila je 223,06 ha. Promjenom granice Općine Lovran ukupna površina građevinskog područja naselja Općine Lovran povećala se na 240,88 ha, od čega povećanje na račun izgrađenog dijela građevinskog područja iznosi 13,45 ha, a povećanje na račun neizgrađenog dijela građevinskog područja naselja Općine Lovran iznosi 4,37 ha.



Smještajem na obali mora Medveja se izdvaja od ostalih naselja na području Općine Lovran, stoga planiranju uređenja tog naselja treba posvetiti posebnu pažnju. Građevinsko područje naselja nije bilo određeno prijašnjom prostorno-planskom dokumentacijom (ili je ona stavljena van snage), stoga već duže vremena nisu mogli biti realizirani nikakvi zahvati na tom području. S gledišta očuvanja prostora to je, u neku ruku, imalo i pozitivan učinak, tj. nije došlo do neprimjerenog ili nekvalitetnog zauzimanja prostora. Sadržaji autokampa (turističko naselje u bungalovima i vila Medvejica, market, restoran i prateći sadržaji) relativno su se dobro uklopili u šumovito zaleđe uvale. Određivanje građevinskog područja naselja uzelo je u obzir dosadašnju izgrađenost naselja i smještaj uz morsku obalu. Smjernice za uređenje prvenstveno se oslanjaju na kvalitetnoj prestrukturaciji i dograđivanju postojeće turističke ponude, a prilikom investiranja u postojeće ili nove građevine treba stimulirati izgradnju samo viših i visokih kategorija. Pri tome prednost treba dati planiranju manjih obiteljskih pansiona (a ne hotelskih građevina velikih smještajnih kapaciteta). Naselja Liganj i Tuliševica koja se nalaze u neposrednom zaleđu Lovrana prema demografskim pokazateljima bilježiti će porast broja stanovnika. Stoga je tamošnjem pučanstvu potrebno omogućiti poboljšanje općih uvjeta života, te stvoriti preduvjete i za prihvaćanje novih stanovnika. To je moguće postići programima infrastrukturne rekonstrukcije, koji bi trebali imati za cilj poboljšanje infrastrukturne mreže (prometni sustav, vodoopskrba, odvodnja, elektroopskrba, telekomunikacije) i stvaranje privlačnog i prihvatljivog okvira za kvalitetan život stanovnika. Lovranska Draga najveće je naselje unutar Parka prirode Učka i s najvećim demografskim potencijalima za revitalizaciju.Među mogućim mjerama i smjernicama za revitalizaciju navodimo neke: − donošenje poticajnih mjera za razvoj turizma – novi sadržaji u naselju trebaju biti u

funkciji dopune turističke ponude šireg područja (ugostiteljski sadržaji i mali obiteljski pansioni), dopunjeni uslužnim i trgovačkim sadržajima, a trebaju se u najvećoj mogućoj mjeri uklopiti u postojeće naselje,

− poticanje akcije obnove i zaštite kulturno-povijesnog naslijeđa i baštine, − osiguranje uvjeta za kvalitetnu stambenu izgradnju, uz puno uvažavanje tradicijskog

graditeljstva, koje se odražava u veličini građevne čestice, strukturnim značajkama i graditeljskim materijalima,

− osiguranje potrebnog i kvalitetnog infrastrukturnog standarda, među ostalim i uređenje manjeg parkirališta pred ulazom u naselje (za cca 2 autobusa i 8-10 automobila),

− uređenje napuštenog kamenoloma − posebno treba štititi konfiguraciju terena oko naselja i kultivirani krajolik, sa markantnom

točkom – crkvom sv. Mihovila. − - Prostornim planom područja posebnih obilježja Parka prirode Učka propisani su

organizacija prostora, način korištenja, uređenja i zaštite prostora, način upravljanja i ponašanja u zaštićenom području i uvjeti korištenja građevinskog područja.

− - Ovim prostornim Planom utvrđena je obavezna izrada Detaljnog Plana uređenja.



3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 3.1. PRIKAZ PROSTORNOG RAZVOJA NA PODRUČJU OPĆINE LOVRAN U

ODNOSU NA PROSTORNU I GOSPODARSKU STRUKTURU ŽUPANIJE Prostorni plan Županije odredio je funkcionalnu diferencijaciju prostora, pa je jedna od ukupno pet mikroregija (funkcionalnih cjelina) u Županiji i cjelina “Priobalje”. Unutar toga, određene su prostorne cjeline prema prostornim mogućnostima, odnosno ograničenjima, te organizaciji prostora koja uključuje prometnu povezanost i dr. Tako je prostor priobalja podijeljen na slijedeće prostorne cjeline: P1a Rijeka - centar, P1b Rijeka - prsten, P2 Opatija, P3 Rupa, P4 Crikvenica - Novi Vinodolski. Prostorna cjelina P2 Opatija obuhvaća dio Općine Matulji, Grad Opatiju i Općine Lovran i Mošćenička Draga. Prostornim planom Primorsko-goranske županije (Knjiga 2.) određene su posebne postavke razvoja koje naročito treba poticati za područje priobalja: 1. Treba ublažiti pritisak na usku obalnu crtu, preusmjeravajući migracijske tokove prema

bližem zaleđu (implicitne migracijske mjere) čime bi se polučio dvostruki pozitivni učinak. 2. Obalne prostore planirati isključivo za litoralne sadržaje, a u okviru postojećih litoralnih

zona postupno provoditi prenamjenu prostora za izrazito litoralne djelanosti, 3. Razviti lučki sustav i osigurati prostorne uvjete za to. 4. Razviti prometni sustav integrirajući sve segmente na međunarodnim (inter-regionalnim)

koridorima kao konkurentne susjednim državama. 5. Dograđivati ostvareno djelomično spajanje vodoopskrbnog sustava Rijeke i Opatije, a

prijeka je potreba povezati i Krk. 6. Dugoročno, onečišćenju zraka zbog prometa treba posvetiti posebnu pažnju i pojačati

infrastrukturu koja će omogućiti iznalaženje pravovremenih i djelotvornih zaštitnih mjera. 7. Izgradnja kanalizacijskih sustava osnovni je sanitarno-zdravstveni standard i

najučinkovitiji izravni način zaštite mora, voda i tla, pa rješavanje problema prikupljanja otpadnih voda i njihovo pročišćavanje primaran je zadatak.

S obzirom na smještajne kriterije, na način kako pojedine djelatnosti funkcioniraju u prostoru, u odnosu na planirane potrebe, određene su slijedeće mjere razvoja: 1. Pojedine pogone iz industrijskih zona u gradovima i naseljima dislocirati. 2. Izgraditi prometnice visokog prometnog standarda: autoceste Zagreb - Rijeka i Trst -

Rijeka - Split - Dubrovnik, te željezničke nove pruge velikih brzina Zagreb - Rijeka i Trst - Rijeka - Split.

3. Ulagati u razvoj sustava vodoopskrbe na područjima Mošćenička Draga, Lovran, Matulji, Bakar, Opatija, Crikvenice, Novi Vinodolski i Vinodolska općina.

4. Predvidjeti novelaciju rješenja odvodnje koja su u izgradnji i djelomično u funkciji, te ih u tom smislu verificirati ili postupno mijenjati: Opatija, Mošćenička Draga, Rijeka, Kostrena, Kraljevica, Crikvenica, Novi Vinodolski i Bribir.



5. Neprekidno graditi, dograđivati i sanirati mrežu kanalizacije prema prioritetu zaštite izvorišta pitkih voda, zaštite obalnog mora i tla. Prioritet zaštite pitkih voda je izgradnja kanalizacije za područje Grobničkog polja (naselje Čavle i Jelenje) i područje iznad Bakarskog zaljeva (naselja Škrljevo, Krasica, Praputnjak i Hreljin),

6. Poboljšati i zaštititi kakvožu zraka u Rijeci planiranim preseljenjem rafinerije Mlaka na Urinj, te promicanjem upotrebe plina u svim izvorima u središtu grada Rijeke ili spajanjem na centralizirane toplinske izvore.

S gledišta korištenja prostora težište prostornog razvitka treba biti na očuvanju fizičke cjelovitosti područja resursa (racionalno korištenje prostora za gradnju), uz uvažavanje prirodnih i strukturnih značajki. Prostorno uređenje na području Općine Lovran treba biti u funkciji ostvarivanja razvitka i kvalitete života stanovništva, kao i stvaranja uvjeta za daljnji razvitak djelatnosti u prostoru. Stoga je potrebno utvrditi razinu prikladnosti prostora za razvoj, koja će zadržati osnovnu prostornu ravnotežu i osobitosti prostora. Presudan utjecaj na koncepciju dugoročnog razvitka Općine Lovran ima politika gospodarskog razvitka Hrvatske kao i mjere ekonomske politike koje će se donositi na razini države. Na lokalnoj razini, koncepcija razvitka gospodarstva temelji se na dosadašnjim rezultatima i dostignutom stupnju razvitka, raspoloživim potencijalima (resursima) i komplementarnosti s okolnim područjima. Budući razvitak gospodarstva Lovrana ima najveće mogućnosti u tercijarnim i kvartalnim djelatnostima, dakle uslugama, koje će biti u funkciji turista i stanovnika. Pravci budućeg razvoja u okviru pojedinih sektora su: • Primarni sektor – djelomično oživljavanje tradicionalnih ali i novih poljoprivrednih grana

kao što su: voćarstvo, povrtlarstvo, proizvodnja zdrave hrane, uzgoj ljekovitog i začinskog bilja, cvjećarstvo, pčelarstvo itd.

• Sekundarni sektor – razvoj manjih pogona čistog proizvodnog obrtništva. Postoje dobri

preduvjeti za daljnji razvoj malih i srednjih poduzeća u funkciji turizma ali i privrede većih gospodarskih središta (npr. Rijeke).

• Tercijarni sektor koji je danas najrazvijeniji i ubuduće je najperspektivniji sektor. Pored

intenzivnog razvoja turizma, razvijat će se i drugi oblici usluga (trgovina, financijske i intelektualne usluge).

• Kvartarni sektor – i nadalje dobra perspektiva djelatnosti zdravstva koja već danas ima

zavidnu razinu, a također i obrazovanja. Prioritetni zahvati u prostoru trebaju se usmjeriti na korištenje slobodnih površina (rezervi) unutar već formiranih građevinskih područja, poboljšanje infrastrukturne opremljenosti prostora općine, izgradnju planirane državne ceste Pula-čvor Matulji (obilaznice Opatijske rivijere) i realizaciju luke posebne namjene u Lovranu.



3.2. ORGANIZACIJA PROSTORA I OSNOVNA NAMJENA I KORIŠTENJE POVRŠINA

Prostorni plan ima za cilj uskladiti razvojne potrebe sa zaštitom prirodne i kulturno-povijesne osnove i pomiriti različite interese korisnika prostora. Osnovnom namjenom prostora određuju se i osiguravaju površine za daljnji razvoj naselja, djelatnosti i infrastrukturnih sustava, te dijelovi prostora koji, obzirom na svoje prirodne značajke, sadrže predodređenost za određenu namjenu, kao što su šumske površine, kvalitetno tlo - poljoprivredne površine, te morske površine. Posebice su identificirana vrijedna područja koja su svrstana u odgovarajuću kategoriju zaštite ili usmjerenog korištenja. Planom se evidentiraju, štite i čuvaju temeljna obilježja i vrijednosti prostora, a pretpostavke za nesmetan i uravnotežen razvitak osiguravaju se namjenom površina za pojedine kategorije korištenja prostora. Osnovna namjena površina sastoji se u podjeli na: - površine naselja, - površine izvan naselja za izdvojene namjene, - poljoprivredne površine, - šumske površine, - ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište, - vodne površine. Površine za razvoj i uređenje prostora smještaju se unutar građevinskog područja naselja ili izvan građevinskog područja naselja. Razgraničenjem se određuju: 1. Građevinska područja za: - površine naselja, - površine izvan naselja za izdvojene namjene. 2. Područja i građevine izvan građevinskog područja za: građevine infrastrukture (prometne,

energetske, komunalne, itd.), građevine rekreacijske namjene, rekreacijsko područje (kamp) na Učki, gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti, te planinarske domove, skloništa i sl. građevine.

U smislu ovog Prostornog plana, upotrebljavaju se izrazi i pojmovi koji imaju slijedeće značenje: 1. Općina Lovran - označava teritorijalno upravnu jedinicu kao posebnu jedinicu lokalne samouprave. 2. Granica građevinskog područja je linija razgraničenja površina koje služe za građenje naselja ili površina izdvojenih namjena izvan naselja od ostalih površina prema kriterijima iz Prostornog plana. Granice građevinskih područja utvrđene su u pravilu granicama katastarskih čestica. 3. Naselja u zaštićenom obalnom području (ZOP-u) smatraju se sva naselja čija se građevinska područja sa više od polovice nalaze u pojasu 1000 m od obalne crte, sukladno Uredbi o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora. To su naselja i izdvojeni dijelovi naselja : naselje Lovran (NA11-2) izdvojeni dio naselja Lovran (NA 12), izdvojeni dijelovi naselja Liganj (NA22, NA23), naselje Medveja (NA 41, NA 42, NA 43, NA 44, NA



45), izdvojeni dijelovi naselja Medveja: Medveja -Kali( NA 5), Medveja - Na Sele (NA 61, NA 62, NA 63), Medveja - Kalić - Vlašinj ( NA 82,), naselje Tuliševica (NA 91), i izdvojeni dijelovi naselja Tuliševica (NA 92, NA 95).“ 3a. Zaštićeno obalno područje mora (u daljnjem tekstu ZOP) je područje koje obuhvaća sve otoke, pojas kopna u širini od 1000 m od obalne crte i pojas mora u širini od 300 m od obalne crte a određeno je Zakonom o prostornom uređenju (Nar. nov., br. 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) u svrhu zaštite obalnog područja mora, te njegova svrhovitog i gospodarski učinkovitog korištenja. 3 b. Obalna crta je crta plimnog vala na obali. 3 c. Uredba o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (u daljnjem tekstu Uredba) je propis koji donosi ministar u svrhu provođenja zakona glede uređenja i zaštite obalnog područja mora (ZOP-a)». 4. Centralno područje naselja Lovran - označava šire područje registrirane gradske cjeline Lovrana, a označeno je na kartografskom prikazu br. 4. 5. “Stari grad” - označava područje registrirane gradske cjeline Lovrana, a označeno je na kartografskom prikazu br. 4. 6. Površine izvan naselja za izdvojene namjene su površine za specifične funkcije koje se svojom veličinom, strukturom i načinom korištenja razlikuju od naselja. Osnovne grupe izdvojenih namjena su: gospodarska namjena, ugostiteljsko-turistička namjena, sportsko-rekreacijska namjena i infrastrukturna namjena. 7. Građevina osnovne namjene - građevina na građevnoj čestici iste namjene koja je i predviđena ovim Prostornim planom. 8. Građevine stambene namjene jesu obiteljske kuće, stambene građevine i višestambene građevine. 9. Pomoćne građevine su građevine u funkciji građevine osnovne namjene (garaže, drvarnice, spremišta, kotlovnice, plinske stanice, vrtne sjenice i sl.). 10. Manje građevine gospodarske-obrtničke namjene jesu građevine s pretežno zanatskim, skladišnim, uslužnim, trgovačkim, ugostiteljskim i sl. djelatnostima. 11. Poljoprivredne gospodarske građevine bez izvora zagađenja jesu sjenici, pčelinjaci, staklenici, plastenici, gljivarnici, spremišta poljoprivrednih proizvoda, alata, i sl. 12. Poljoprivredne gospodarske građevine s izvorima zagađenja jesu staje, kokošinjci, kunićnjaci i sl. 13. Suteren - dio građevine koji je ukopan najmanje sa tri stana u teren, s time da je kota gornjeg ruba stropne konstrukcije najviše 1,00 m iznad najniže kote terena neposredno uz građevinu. Vidljivo pročelje podruma je visine najviše 3,00 m. 14. Podrum - dio građevine sa svih strana ukopan u okolni teren, s time da je kota gornjeg ruba stropne konstrukcije najviše 1 metar iznad najniže kote terena neposredno uz građevinu; dio građevine iz točke 13. ovog članka koji je namijenjen garažiranju vozila tretira se također kao podrum.. 15. Potkrovlje - dio građevine ispod krovne konstrukcije, a iznad vijenca posljednje etaže građevine. Najveća visina nadozida je 150 cm. 16. Gradivi dio čestice - dio građevne čestice na kojem je dozvoljena gradnja građevina osnovne namjene, pomoćnih građevina te ostalih građevina prema odredbama ovog Prostornog plana. 17. Koeficijent izgrađenosti (Kig) je odnos izgrađene površine zemljišta pod svim građevinama i ukupne površine građevne čestice. Zemljište pod građevinom je vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine osim balkona na građevnu česticu, uključivši i terase u prizemlju građevine kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže. U izgrađenu površinu ne ulaze cisterne, septička jama spremnici plina i slične građevine, ukoliko su ukopane u zemlju i obrađene kao okolni teren, terase na terenu, nadstrešnice otvorene minimalno s tri strane i parkirališne površine.



18. Koeficijent iskorištenosti (Kis) je odnos ukupne (bruto) razvijene površine pod građevinama i površine građevne čestice. 19. Nivelacijska kota građevine - ukoliko građevina ima podrum, nivelacijska kota jednaka je koti gornjeg ruba stropne konstrukcije. Za građevine bez podruma, nivelacijska kota je kota podne konstrukcije najniže etaže građevine, koja može biti najviše 100 cm iznad najviše kote terena neposredno uz građevinu. 20. Visina građevine (V) - visina koja se mjeri od nivelacijske kote do najviše točke građevine (sljemena u slučaju kosog krovišta). 21. Lokalni uvjeti jesu posebnosti mikrolokacije (urbanističko-arhitektonske, klimatske, komunalne, prometne, tipologija i morfologija gradnje u krugu cca 100 m i sl.). 22. Regulacijski pravac je granica između čestice javne površine (ulica, prilazni put, trg i drugo) i građevne čestice osnovne namjene. 23. Građevni pravac određuje vertikalnu projekciju najistaknutijeg dijela pročelja prema čestici javne površine. 24. Samostalna uporabna cjelina je skup prostorija namijenjen za stanovanje ili poslovnu djelatnost s prijeko potrebnim sporednim prostorijama koje čine jednu zatvorenu građevinsku cjelinu i imaju poseban ulaz. 25. Uređena morska plaža – (UPL) unutar ili izvan naselja je nadzirana i pristupačna svima pod jednakim uvjetima s kopnene i morske strane uključivo i osobama s poteškoćama u kretanju, većim dijelom uređenog i izmijenjenog prirodnog obilježja, te infrastrukturno i sadržajno (tuševi kabine i sanitarni urađaji) uređen kopneni prostor neposredno povezan s morem, označen i zaštićen s morske strane. 26. Prirodna morska plaža – _unutar ili izvan naselja je nadzirana i pristupačna s kopnene i/ili morske strane infrastrukturno neopremljena, potpuno očuvanog zatečenog prirodnog obilježja. 27. Kategorije uređenostigrađevinskog zemljišta su: - I. kategorija uređenosti podrazumijeva minimalno uređeno građevinsko zemljište, koje obuhvaća pristupni put, tj. direktni kolni, odnosno javni pristup građevnoj čestici, minimalne širine 5,5 m. Iznimno, ako to lokalni uvjeti ne dozvoljavaju, minimalna širina može iznositi i manje, ali ne manje od 3 m. - II.A Kategorija uređenosti građevinskog zemljišta podrazumijeva optimalno uređeno građevinsko zemljište, koje obuhvaća imovinsko – pravnu pripremu i osnovnu infrastrukturu: pristupni put, propisani broj parkirališnih mjesta, priključak na niskonaponsku mrežu, te odvodnju otpadnih voda i opskrbu vodom prema na način da se, iznimno u izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja, do izgradnje javne mreže odvodnje, dozvoljava priključak na septičku jamu za manju građevinu kapaciteta do 10 ES na način prihvatljiv sa aspekta zaštite okoliša dok je za veći kapacitet obvezna izgradnja zasebnog uređaja sa pročiščivačem. - II.B Kategorija uređenosti građevinskog zemljišta podrazumijeva optimalno uređeno građevinsko zemljište, koje obuhvaća imovinsko – pravnu pripremu, direktni kolni pristup, propisani broj parkirališnih mjesta, priključke na niskonaponsku električnu mrežu, priključak na sustav vodoopskrbe i zatvorenu javnu mrežu odvodnje otpadnih voda odnosno vlastiti zatvoreni sustav kanalizacije s pročiščivaćem. - III. kategorija uređenosti podrazumijeva visoko uređeno građevinsko zemljište, koje obuhvaća sve elemente pripreme i opremanja.



3.2.1. Razvoj i uređenje površina naselja (građevinska područja naselja) Površine naselja su područja na kojima se predviđa gradnja, odnosno proširenje postojećeg naselja. Prostornim planom razgraničen je izgrađeni i neizgrađeni dio građevinskog područja naselja i prikazan na katastarskim podlogama u mj. 1:5000, te na kartografskom prikazu br. 1 “Korištenje i namjena površina”, mj. 1:25.000. Razgraničenje površine naselja obavljeno je određivanjem granice građevinskog područja, uvažavajući kriterije Prostornog plana Županije i smjernice Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske. Prilikom određivanja građevinskih područja naselja uvaženi su svi kriteriji, smjernice i mjere u pogledu racionalnog gospodarenja i zaštite prostora. Definiranje građevinskog područja provodilo se prvenstveno kroz objektivno sagledavanje potreba za prostorom za svako naselje, uvažavanjem postojećih demografskih kretanja, procjenom budućih demografskih procesa, procjenom gospodarskih potencijala i potreba, te drugih obilježja ili posebnosti značajnih za pojedino naselje. Iz zona namijenjenih razvoju naselja izuzete su površine neprimjerne za izgradnju, kao što su šumsko i poljoprivredno zemljište, klizišta, i sl. Prilikom određivanja prostora za razvoj naselja poštivane su slijedeće smjernice: - nakon detaljne provjere na terenu, utvrđene su stvarne granice zaposjednutosti prostora i

određene granice izgrađenog dijela, - uspostavljen je sustav informacija (demografska kretanja, lokacijske i građevinske dozvole

i dr.) u svrhu osiguranja korištenja i planiranja područja za razvoj. Unutar naselja nalaze se i sve ostale funkcije sukladne namjeni, rangu ili značenju naselja, kao što su javna i društvena namjena, gospodarska namjena (zanatska, poslovna), ugostiteljsko-turistička, sportsko-rekreacijska namjena, javne zelene površine, površine infrastrukturnih sustava, groblje itd. U građevinskom području naselja Lovran planira se prostor za luku otvorenu za javni promet – određenu na kartografskom prikazu 3B Uvjeti korištenja i zaštite prostora – Područja posebnih ograničenja u korištenju i 4.”Građevinska područja”u mj 1:5000. Unutar luke otvorene za javni promet planirane su slijedeće djelatnosti:ukrcaj i iskrcaj putnika i robe, privez i odvez brodica domicilnog stanovništva (komunalni privez) i privez i odvez ribarskih brodova. Navedene namjene detaljnije se razrađuju planovima niže razine, a temeljem obaveza iz Prostornog plana Županije, kriterija ovog Prostornog plana i sukladno Uredbi za građevinska područja naselja u ZOP-u. Izrada Urbanističkog plana uređenja propisuje se za središnje naselje općine-Lovran (NA11-2), sa površinama za izdvojene namjene (UPU 1), te za Medveju (NA 41 i NA 42) sa površinama za izdvojene namjene (UPU 2). Za ostala naselja i dijelove naselja zahvati u prostoru i uvjeti smještaja građevina utvrđuju se temeljem odrednica ovog Prostornog plana, s izuzetkom naselja Lovranska Draga (NA 3) smještenog unutar Parka prirode Učka, za koje će se uvjeti korištenja i uređenja odrediti izradom detaljnog plana uređenja.



Sukladno Uredbi Planom je utvrđena obaveza izrade Urbanističkog plana uređenja i za naselja i dijelove naselja u ZOP-u koja nisu obuhvaćena UPU-om 1, UPU-om 2, a to su dio naselja Liganj (NA22 i NA23), Tuliševica (NA91), Na Sele (NA61) te Kali (NA 5) U slijedećoj tablici iznosimo pregled površina građevinskog područja naselja na području Općine Lovran. pripadajuće oznake prikazane su na kartografskom prikazu br. 4 “Građevinska područja”, mj. 1:5000 i kartografskom prikazu br.1 “Korištenje i namjena površina” u mj 1:25000. Tablica br.18: Iskaz površina građevinskog područja naselja u ZOP-u , izgrađenost i gustoća stanovanja

1.1. POVRŠINE GRAĐEVINSKIH PODRUČJA NASELJA 1.1.1. POVRŠINE GRAĐEVINSKIH PODRUČJA NASELJA U ZOP-U

OPĆINA LOVRAN Naselje Oznaka Izgrađeni dio

(ha)

Neizgrađeni dio (ha)

Površina ukupno

(ha)

Stanovništvo projekcija

2015.g.

Gustoća stanovnika

LOVRAN NA11-2

104,39 67,76 % 49,67 154,06

Lovran NA 12

0,38 50,00% 0,38 0,76

UKUPNO 104,77 67,67 % 50,05 154,82

LIGANJ

NA 22 6,02

51,19 % 5,74 11,76 Liganj

NA 23 0,18

54,55 % 0,14 0,32

UKUPNO 6,20

51,28% 5,88 12,08

MEDVEJA

NA 41 1,91

50,13% 1,90 3,81

NA 42 5,89

55,15% 4,79 10,6817

NA 43 0,58

100,00% 0,00 0,58

NA 44 0,16

100,00% 0,00 0,16

Medveja - Medveja

NA 45 0,12

100,00% 0,00 0,12

Medveja - Kali NA 5 0,67

50,38% 0,66 1,3312

NA 61 1,79

52,19% 1,64 3,43

NA 62 0,12

100,00% 0,00 0,12 Medveja – Na Sele

NA 63 0,09

100,00% 0,00 0,09

Medveja – Kalić, Vlašinj NA 82

0,46 100,00% 0,00 0,46

UKUPNO 11,7956,74% 8,99 20,78

17 Smanjena ukupna površina građevinskog područja naselja sukladno Uredbi.



TULIŠEVICA

NA 9118 12,38

54,01% 10,54 22,92 13

NA 92 0,18

100,00% 0,00 0,18 Tuliševica

NA 95 0,12

100,00% 0,00 0,12

UKUPNO 12,6854,61% 10,54 23,22

1.1.1. UKUPNO 135,4464,22

75,46 210,90

1.1.2. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA IZVAN ZOP-A

LIGANJ NA 21 NA 24

6,85 0,03

13,60 0,21

20,45 0,24

LOVRANSKA DRAGA NA 3 4,09 2,66 6,75

MEDVEJA NA 7 NA 81 NA 83

0,40 0,22 0,79

0,49 0,00 0,00

0,89 0,22 0,79

TULIŠEVICA NA 93 NA 94

0,20 0,31

0,00 0,13

0,20 0,44

UKUPNO 1.1.2.

12,89 17,09 29,98

OPĆINA LOVRAN

1.1.1.+1.1.2. UKUPNO

148,33 61,58% 92,55 240,88

0

50

100

150

200

250

Lovran Liganj Lovranskadraga

Medveja Tuliševica Ukupno

UkupnoIzgrađeni dioNeizgrađeni dio

Dijagram br.1: Iskaz površina građevinskog područja naselja

Ukupna površina građevinskog područja naselja na području Općine Lovran iznosi 240,88 ha. Površina izgrađenog dijela građevinskog područja naselja iznosi 148,33 ha, površina neizgrađenog dijela iznosi 92,55 ha, a gustoća iznosi 18,86 st./ha.19 18 Ukupna površina građevinskog područja dijela naselja Tuliševica (NA91) je iskazana kao zbroj NA91 i NA92 sukladno grafičkom prikazu . 19 U obračun projiciranog broja stanovnika nije uzeto povećanje nastalo zbog promjene granice Općine.



Tablica br.18 a: Iskaz površina građevinskog područja svih naselja i gustoća stanovanja

Redni

broj Općina Lovran Izgrađeni

dio GP/ha Neizrađ.

dio. GP/ha Ukupno ha Procjena broja stanovnika 2015.g.

gustoća stan/ha

1.0. POVRŠINE GRAĐEVINSKIH PODRUČJA NASELJA

1.1 LOVRAN NA11-2, NA 12 104,77 50,05 154,82 3460 22,34

1.2 LIGANJ NA 21, NA 22, NA 23, NA 24

13,08 19,69 32,77 430 13,12

1.3 LOVRANSKA DRAGA NA 3

4,09 2,66 6,75 92 13,63

1.4

MEDVEJA NA 41, NA 42, NA 43, NA 44, NA 45, NA 5, NA 61-3, NA 7, NA 81-3

13,20 9,48 22,68 200 8,82

1.5

TULIŠEVICA NA 91, NA 92, NA 93, NA 94, NA 95

GR

AĐ

EV

INSK

A P

OD

RUČ

JA

13,19 10,67 23,86 360 15,09

1.0 Općina Lovran

Uku

pno

148,33 92,55 240,88 4542 18,86 15

Uređenost građevinskih područja naselja u ZOP-u: Svi izgrađeni dijelovi građevinskog područja naselja na području Općine Lovran u ZOP-u moraju imati II A kategoriju uređenosti (podrazumijeva optimalno uređeno građevinsko zemljište, koje obuhvaća imovinsko – pravnu pripremu i osnovnu infrastrukturu: pristupni put, propisani broj parkirališnih mjesta, priključak na niskonaponsku mrežu, te odvodnju otpadnih voda i opskrbu vodom prema mjesnim prilikama i na osnovi posebnih uvjeta komunalnih i javnih službi.). Svi neizgrađeni dijelovi građevinskog područja naselja u ZOP-u, moraju imati II B kategoriju uređenosti. Sva ostala građevinska područja naselja koja nisu obuhvaćena IIA i IIB kategorijom moraju imati I kategoriju uređenosti. 3.2.2. Površine izvan naselja za izdvojene namjene Površine izvan naselja za izdvojene namjene prikazane su na kartografskom prikazu br. 1. “Korištenje i namjena površina” u mj. 1:25.000, te u prikazu br. 4 “Građevinska područja”, na katastarskoj podlozi u mj. 1:5000. Unutar površina izvan naselja za izdvojene namjene ne može se planirati nova stambena gradnja, a mogu se uređivati površine za parkove, sport i rekreaciju, te druge sadržaje koji upotpunjuju osnovne sadržaje i pridonose kvaliteti prostora.



Razgraničenje površina izvan naselja za izdvojene namjene obavljeno je određivanjem granica građevinskog područja, za: − gospodarsku namjenu (poslovnu), − ugostiteljsko-turističku namjenu (hoteli s pratećim sadržajima i depadanse hotela,

trgovačke, ugostiteljske, športske, rekreativne i zabavne te slične namjene, turistička naselja),

− infrastrukturnu namjenu. Ukupna površina građevinskog područja površina izvan naselja za izdvojene namjene iznosi 58,81 ha, od čega izgrađeni dio iznosi 22,07 ha, a neizgrađeni 36,74 ha. 3.2.2.1. Gospodarska namjena Prostornim planom utvrđena je površina za gospodarsku namjenu (poslovnu), južno od građevinskog područja naselja Lovran (NA11). Površina poslovne namjene “Labinsko” namijenjena je smještaju pretežito uslužnih ili pretežito trgovačkih sadržaja. Isključeni su svi sadržaji koji mogu uzrokovati nepovoljan utjecaj na okoliš, tj. na građevinsko područje naselja Lovran ili zone ugostiteljsko-turističke namjene u neposrednom okružju. Površina zone “Labinsko”- (K) iznosi 3,18 ha i u cijelosti je neizgrađena. Namjena površina i uvjeti smještaja u zoni “Labinsko” utvrditi će se izradom Urbanističkog plana uređenja zone poslovne namjene “Labinsko” (UPU 3). 3.2.2.2. Ugostiteljsko-turistička namjena (T) Obzirom da cjelokupni prostor Općine Lovran predstavlja, i u širem okruženju, značajno ugostiteljsko-turističko područje, Prostornim planom predviđene su osim ugostiteljsko-turističkih površina i lokaliteta u sklopu naselja i značajne površine u površinama izvan naselja. Izdvojena ugostiteljsko-turistička područja planiraju se bez nove stambene izgradnje. Ugostiteljsko-turističke površine utvrđene ovim Prostornim planom zauzimaju ukupno 56,64 ha, od čega izgrađeni dio iznosi 19,95 ha, a neizgrađeni 34,69 ha. Razgraničenje površina ugostiteljsko-turističke namjene određeno je za: Građevine ugostiteljsko-turističke namjene određene su sukladno Uredbi članak 4 i Prostornom planu Primorsko – goranske županije (SN 14/00 i 12/05 i 50/06). - Hoteli s pratećim sadržajima, trgovačke, ugostiteljske, športske, rekreativne i

zabavne te slične namjene (T1), u pravilu pojedinačne građevine - iz skupine hoteli i depadanse hotela, sa sportsko-rekreacijskim i drugim pratećim sadržajima,

- turistička naselja (T2), koja sadrže vrste namjena u funkciji turizma, kao što su smještajni kapaciteti, sportski i rekreativni sadržaji, parkovi, zelenilo itd.,

- kamp (T3).



• Smještajni kapaciteti (T1) Zone smještajnih kapaciteta utvrđene ovim Prostornim planom su: - Lovran: - zona “Sv.Mikula” - T11 i/ili T2, površine 4,00 ha, pretežito izgrađena, kapaciteta do 250 kreveta, - zona “Vile” - T12 i/ili T2, površine 6,87 ha, izgrađena, kapaciteta do 600 kreveta, Sastavni dio turističke zone “Vile” - T12 i/ili T2 je uređena plaža”Kvarner” - UPL1-2. Kopneni i razgraničenje morskog dijela uređene plaže - UPL1-2 odredit će se urbanističkim planom uređenja. - zona „Najade“ - T13 i/ili T2, površine 2,73 ha, izgrađena. kapaciteta do 300 kreveta, Sastavni dio dijela turističke zone “Najade”- T13 i/ili T2 je planirana luka nautičkog turizma – marina Lovran maksimalnog kapaciteta 200 vezova. Kopneni i razgraničenje morskog dijela luke nautičkog turizma – marine Lovran odredit će se urbanističkim planom uređenja. Sastavni dio dijela turističke zone “Najade” - T12 i/ili T2 je uređena plaža -UPL2. Kopneni i razgraničenje morskog dijela uređene plaže -UPL2 odredit će se urbanističkim planom uređenja. - Medveja: - zona „Kamp “ - T14 i/ili T2 i/ili T3, površine 8,00 ha, pretežito izgrađena, kapaciteta do 900 kreveta, - zona „Susmel“ - T15 i/ili T2 površine 0,69 ha, pretežito neizgrađena, kapaciteta do 50 kreveta, - zona „Castelo“ - T16 i/ili T2, površine 3,00 ha, pretežito izgrađena. kapaciteta do 200 kreveta, Sastavni dio turističke zone “Castelo”- T16 i/ili T2 je uređena plaža - “Medveja” UPL5-2. Kopneni i razgraničenje morskog dijela uređene plaže - UPL5-2. odredit će se urbanističkim planom uređenja. Ukupna površina zona hotela s pratećim sadržajima iznosi 25,29 ha, od čega izgrađeni dio iznosi 19,00 ha, a neizgrađeni 6,29 ha. Zone hotela s pratećim sadržajima u Lovranu (T11 i/ili T2, T12 i/ili T2 i T13 i/ili T2) obuhvaćene su obaveznom izradom Urbanističkog plana uređenja Lovrana (UPU 1), a zone u Medveji (T14 i/ili T2 i/ili T3, T15 i/ili T2 i T16 i/ili T2 ) obaveznom izradom Urbanističkog plana uređenja Medveje (UPU 2). Svojim značajem osobito se ističe planirana zona hotela s pratećim sadržajima (T14 i/ili T2 i/ili T3) u zaleđu uvale Medveja (današnji autokamp). Turistička atrakcija Medveje očituje se i u činjenici da se, uz Mošćeničku Dragu, na području Opatijske rivijere samo u Medveji nalazi prirodna, šljunkovita plaža veće površine. Cjelokupni obalni pojas (uključivši i područje sjeverno i južno od centralne plaže) koji se može uključiti u kupališni prostor naselja Medveja proteže se u dužini od cca 1.500 m. Na prostoru zone smještajnih kapaciteta u Medveji (T14 i/ili T2 i/ili T3) planira se: − izgradnja manjih smještajnih kapaciteta (hotel s pratećim sadržajima, depadansama i sl.), − izgradnja bazena sa morskom vodom, uz potrebne prateće sadržaje kao što su sanitarije,

tuševi, garderobe, − ugostiteljski sadržaji (restoran, slastičarnice i sl.), − trgovački sadržaji (manje trgovine sa sportskom opremom i dr.),



− sportsko-rekreativni sadržaji kao što su igrališta za badmington, stolni tenis, kuglana, skakaonice, tobogan, čamci, ronjenje i sl.,

− sva potrebna komunalna i urbana oprema (klupe, rasvjeta, popločenja i dr.), − parkirališne površine, a u neposrednoj blizini smještena je i donja stanica žičare za Učku. Temeljem isparavka usklađenja PPŽ Primorsko-goranske županije (SN br. 50/06) unutar zone ugostiteljsko-turističke namjene T14 i/ili T2 i/ili T3 – zona Kamp (Medveja), moguća je osim gradnje i uređenja hotela s pratećim sadržajima, trgovačke, uslužne, ugostiteljske, športske, rekreativne i zabavne i sl. namjene (T1) i gradnja i uređenje turističkog naselja (T2) te gradnja i uređenje postojećeg kampa (T3). Cestovni pristup do sadržaja u zoni smještajnih kapaciteta u Medveji omogućen je planiranom prometnicom oko uvale (rang lokalne ceste). • Turistička naselja (T2) Na području Općine Lovran predviđene su slijedeće površine predviđene za turistička naselja: - Lovran - zona “Labinsko” - T21 i/ili T1, površine 14,00 ha, pretežito neizgrađena, kapaciteta do 700 kreveta - Liganj - T22 i/ili T1, površine 7,00 ha, pretežito neizgrađena, kapaciteta do 200 kreveta - Tuliševica - T23 i/ili T1, površine 9,00 ha, pretežito neizgrađena. kapaciteta do 200 kreveta - Medveja – zona “Kamp” – T14 i/ili T2 i/ili T3, površine 8,00 ha, pretežito izgrađena Maksimalni kapaciteti za ovu zonu izneseni su u prethodnoj točki «Smještajni kapaciteti (T1)» Turistička naselja u Lignju (T22 i/ili T1) i Tuliševici (T23 i/ili T1) namijenjena su prvenstveno razvitku agroturizma, njegujući autohtoni graditeljski izraz, uz veće površine okućnica, manju izgrađenost građevne čestice i sl. Ukupna površina zona turističkih naselja iznosi 30,00 ha, od čega izgrađeni dio iznosi 3,07 ha, a neizgrađeni 26,93 ha. Za zonu turističkog naselja “Labinsko” u Lovranu (T21 i/ili T1) propisuje se obavezna izrada urbanističkog plana uređenja (UPU 4), kao i za zone turističkih naselja Liganj (T22 i/ili T1) - UPU 5 i Tuliševica (T23 i/ili T1) - UPU 6. Temeljem isparavka usklađenja PPŽ Primorsko-goranske županije (SN br. 50/06) unutar zone ugostiteljsko-turističke namjene T14 i/ili T2 i/ili T3 – zona Kamp (Medveja), osim gradnje hotela s pratećim sadržajima moguća je gradnja i uređenje turističkog naselja (T2) i kampa(T3). • Kampovi (T3) Temeljem isparavka usklađenja PPŽ Primorsko-goranske županije (SN br. 50/06) u zoni - Medveja – zona “Kamp” – T14 i/ili T2 i/ili T3, moguća je gradnja i uređenje postojećeg kampa (T3), hotela s pratećim sadržajima (trgovačke, ugostiteljske, športske, rekreativne i zabavne te slične namjene)(T14) i turističkog naselja (T2). Maksimalni kapaciteti za ovu zonu izneseni su u prethodnoj točki «Smještajni kapaciteti (T1)»



Unutar zone ugostiteljsko-turističke namjene T14 i/ili T2 i/ili T3 – zona Kamp (Medveja), moguća je gradnja hotela te pratećih sadržaja, i gradnja i uređenje turističkog naselja te kampa. Razgraničenje između hotela s pratećim sadržajima - T14, turističkog naselja - T2 i kampa - T3 utvrditi će se Urbanističkim planom uređenja čija je obavezna izrada utvrđena ovim Planom. 3.2.2.3. Infrastrukturna namjena (IS) Ovim je Prostornim planom utvrđena površina infrastrukturne namjene (IS) u zaleđu uvale Medveja, namijenjena smještaju donje stanice planirane žičare za Učku i pripadajuće parkirališne površine. Uvjeti smještaja građevina i uređenje površine infrastrukturne namjene utvrditi će se izradom Urbanističkog plana uređenja Medveje (UPU 2). Površina zone iznosi 0,34 ha, a u cijelosti je neizgrađena.



Tablica br.19.: Iskaz površina izvan naselja za izdvojene namjene

1.2. POVRŠINE IZVAN NASELJA ZA IZDVOJENE NAMJENE

OPĆINA LOVRAN Oznaka Izgrađeni dio(ha)

Neizgrađeni dio(ha)

Površina ukupno

(ha)

Postotak od ukupne površine Općine*

1.2.1. GOSPODARSKA NAMJENA - POSLOVNA K

Lovran: “Labinsko” K - 3,18 3,18 0,06 Gospodarska namjena UKUPNO K - 3,18 3,18 0,06

1.2.2. UGOSTITELJSKO TURISTIČKA NAMJENA T

1.2.2.1. Hoteli s pratećim sadržajima T1 zona “Sv.Mikula” T11 1,95 2,05 4,00 0,08 zona “Vile” T12 6,87 - 6,87 0,13 zona “Najade” T13 2,73 - 2,73 0,05

Lovran

zona “Labinsko” T1 - - - - zona “Kamp” T14 4,62 3,38 8,00 0,16 zona “Susmel” T15 0,44 0,25 0,69 0,013 Medveja zona “Castelo” T16 2,39 0,61 3,00 0,06

Liganj zona “Liganj” T1 - - - - Tuliševica zona “Tuliševica” T1 - - - - Hoteli s pratećim sadržajima UKUPNO T1 19,00 6,29 25,29 0,5 1.2.2.2. Turistička naselja T2

zona “Sv.Mikula” T2 - - - - zona “Vile” T2 - - - - zona “Najade” T2 - - - -

Lovran

zona “Labinsko” T21 0,14 13,86 14,00 0,28 Liganj zona “Liganj” T22 1,89 5,11 7,00 0,14

zona “Kamp” T2 - - - - zona “Susmel” T2 - - - - Medveja zona “Castelo” T2 - - - -

Tuliševica zona “Tuliševica” T23 1,04 7,96 9,00 0,19 Turistička naselja UKUPNO T2 3,07 26,93 30,00 0,62 1.2.2.3. Kamp T3 Medveja zona “Kamp” T3 - - - - Kamp UKUPNO T3 - - - - Ugostiteljsko turistička namjena UKUPNO T 22,07 33,22 55,29 1,14

1.2.4. INFRASTRUKTURNA NAMJENA IS 1.2.3.1. Medveja IS - 0,34 0,34 0,006 Infrastrukturna namjena UKUPNO IS - 0,34 0,34 0,006

GRAĐEVINSKA PODRUČJA IZVAN NASELJA ZA IZDVOJENE NAMJENE UKUPNO:

22,07 36,74 58,81 2,66

• Postoci za sve površine izvan naselja za izdvojene namjene prikazani su u odnosu na ukupnu površinu

Općine Lovran koja iznosi 49,19 km2.



3.2.3. Kriteriji za građenje izvan građevinskog područja Pojedinačne građevine koje se nalaze izvan građevinskog područja, a izgrađene su na temelju građevinske dozvole, posebnog rješenja ili prije 15.02.1968. godine, tretiraju se kao postojeća izgradnja izvan građevinskog područja. Za postojeće pojedinačne građevine stambene namjene izvan građevinskih područja dozvoljava se rekonstrukcija, adaptacija i dogradnja do najvećih vrijednosti dopuštenih ovim Prostornim planom za obiteljsku kuću, pod uvjetom da prostor nije rezerviran za infrastrukturni koridor. Temeljno opredjeljenje planskih postavki Prostornog plana Županije je da se značajnije ne mijenja bilanca osnovnih kategorija korištenja prostora, posebno ne na štetu prirodnih resursa od osobitog značenja i vrijednosti, nego da se poboljšavaju kvalitativne značajke i racionalno koristi već angažirani prostor. Kriteriji za građenje izvan građevinskog područja naselja određuju se prvenstveno u odnosu na temeljnu namjenu i zaštitu prostora (morske površine, šume, poljoprivredno zemljište, posebno vrijedno područje i sl.). U ZOP-u nije dozvoljena gradnja pojedinačne ili više građevina namijenjenih za : - istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina, osim morske soli, - iskorištavanje snage vjetra za električnu energiju, - skladištenje, obradu i odlaganje otpada, osim ako to zahtijevaju prirodni uvjeti i

konfiguracija terena, - vlastite gospodarske potrebe (spremište za alat, strojeve, poljoprivrednu opremu i sl.)

izvan građevinskog područja, osim za prijavljeno gospodarstvo i pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu s veličinom parcele najmanje 3 ha (kao prizemne građevine ukupne površine do 200 m 2 i udaljene najmanje 300 m od obalne crte),

- privez izvan građevinskog područja, - sidrenje, ako smještaj sidrišta (posebno obilježen morski akvatorij s mogućom

opremom za sigurno sidrenje plovila) nije objavljen u službenim pomorskim publikacijama,

- uzgoj plave ribe U ZOP-u nije dopušteno izvan građevinskog područja planirati luke nautičkog turizma niti planirati niti izvoditi radove nasipavanja obale. Građevine izvan građevinskog područja se trebaju locirati, projektirati, graditi i koristiti na način da ne ometaju poljoprivrednu i šumarsku proizvodnju, te korištenje drugih građevina i sadržaja, kao i da ne ugrožavaju vrijednosti okoliša, prirodne i graditeljske baštine. Izvan građevinskog područja može se planirati izgradnja: - građevina infrastrukture (prometne, energetske, komunalne itd.), - građevina rekreacijske namjene, - rekreacijskog područja – kamp Tisva (Rakarovac), - gospodarskih građevina u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti, - planinarskih domova, skloništa i sl.građevina.



Neposrednim provođenjem ovog Prostornog plana mogu se graditi građevine infrastrukture, gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti te skloništa za planinare i sl. građevine. • Građevine infrastrukture Građevine infrastrukture su građevine u funkciji prometnog sustava, sustava veza, sustava vodoopskrbe i odvodnje, te sustava energetike. Kriteriji za planiranje građevina infrastrukture utvrđuju se uvažavajući: vrednovanje prostora za građenje, uvjete utvrđivanja prometnih id rugih infrastrukturnih sustava, mjere očuvanja krajobraznih vrijednosti, mjere zaštite prirodnih vrijednosti, mjere zaštite kulturno-povijesnog nasijeđa i mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i infrastrukturnih sustava određeni su u točki 3.5. Obrazloženja ovog Prostornog plana. • Građevine rekreacijske namjene Građevine rekreacijske namjene su građevine u kojima se mogu odvijati djelatnosti koje su funkcionalno vezane za područja s posebnim klimatskim uvjetima, ljepotom krajolika i sl. Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 400 m2, najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,6. Najveći broj etaža su dvije etaže, s mogućnosti izgradnje potkrovlja. Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje moraju se u najvećoj mogućoj mjeri prilagoditi postojećem ambijentu. • Rekreacijsko područje Obzirom na blizinu mora (5 km zračne linije) i turističkih kapaciteta Opatijske rivijere, mogućnost razvitka rekreacijskih sadržaja na Učki vrlo je velika. Prirodne i klimatske karakteristike omogućavaju razvoj sportskih i rekreacijskih sadržaja, a povezanost priobalnog, pretežito kupališnog prostora sa planinskim područjem Učke predstavlja vrlo interesantan oblik turističke ponude šireg područja Opatijske rivijere. Osim toga, izuzetno atraktivnu mogućnost predstavlja i izgradnja planirane žičare na vrh Učke. Izvan građevinskog područja Prostornim planom Parka prirode Učka planira se urediti i rekreacijsko područje – kamp Tisva (Rakarovac), uz primjenu građevinskih zahvata, ali ne i izgradnju građevina visokogradnje. Dopušteno je postavljanje prenosivih kioska i sličnih naprava. Područje se nalazi na blago nagnutim površinama koje su prema sjeverozapadu zaštićene grebenom Učke. Mikroklimatske prilike su dobre - područje je zaštićeno od bure, a u oblačnim danima nema magle. Uvjeti uređenja i opremanja potrebnim sadržajima utvrditi će se izradom detaljnog plana uređenja. Kamp Tisva (Rakarovac) prikazan je simbolom na kartografskom prikazu br. 1 “Korištenje i namjena površina”, kao izgradnja izvan građevinskog područja.



Rekreacijska područja - - obuhvaćaju obalni pojas širine 300 metara unutar kojeg se nalaze uređene i prirodne plaže. Namijenjen je kupanju, a na uređenim plažama i sportovima na vodi. Plaže se sastoje od kopnenog dijela i dijela akvatorija širine cca 150 metara. Lokaliteti uređenih plaža prikazani su simbolom UPL i utvrđeni su kartografskim prikazom 1. ”Korištenje i namjena površina“, u mjerilu 1:25.000, te u mj. 1:5000 na kartografskim prikazima 4 "Građevinska područja". Kopneni dio plaža nalazi se : 1. U sklopu građevinskog područja ugostiteljsko - turističke namjene i detaljno su opisana u točki 3.2.2.2. - To su slijedeće uređene plaže - UPL: - dio plaže“Medveja” UPL5-2 u T16 i/ili T2, plaža“Peharovo” UPL2 u djelu T13 i/ili T2 i dio plaže “Kvarner” UPL1-2 u dijelu T11 i/ili T2. - Te su plaže obuhvaćene obveznom izradom urbanističkih planova uređenja propisanih za građevinska područja naselja i površina ugostiteljsko-turističke namjene, što je određeno u točki 3.4.1. Obrazloženja ovog Prostornog plana. 2. Izvan građevinskog područja, tj. uz građevinska područja naselja i ugostiteljsko turističke namjene To su : - Uređene plaže -UPL: Lovran:- “Kvarner” - dio UPL1-1 uz dio T11 i/ili T2, T12 i/ili T2 i naselje Lovran- postojeće, Tuliševica:- “Labinsko” - UPL3 uz T21 i/ili T1 - planirano Medveja: - “Susmel” - UPL4 uz T15 i/ili T2 i dio naselja Medveja(NA41) - planirana. “Medveja”- UPL5-3- uz dio naselja Medveja (N42)- postojeće, Zone uređenih plaža izvan građevinskog područja utvrđene su kartografskim prikazom 3B “Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju” u mj 1:25000. Uređene plaže izvan građevinskog područja uređivati će se neposrednom provedbom Plana u skladu sa Uredbom i uvjetima utvrđenim u točki 3.4.2.2. ovog Obrazloženja. • Gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti Na području Općine Lovran, a sukladno članku 5 Uredbe, moguće je planirati i izgradnju građevina u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti, a to su gospodarske građevine za stočarsku ili peradarsku proizvodnju, te staklenici, plastenici i sl. građevine. Prilikom izgradnje potrebno je ispuniti sve propisane uvjete zaštite okoliša i očuvanja krajobraza te uvjete zaštite sukladno Uredbi. Prenamjena postojećih građevina u funkciji poljoprivredne proizvodnje u građevine stambene namjene nije dopuštena. Već izgrađene gospodarske građevine („dvori“) mogu se rekonstruirati u postojećim gabaritima (tlocrtno i visinski). Uvjet za izgradnju navedenih građevina je do građevne čestice izgrađen kolni prilaz širine najmanje 3,0 metra.



Gospodarske građevine za stočarsku ili peradarsku proizvodnju mogu se graditi izvan ZOP-a ukoliko ispunjavaju slijedeće kriterije: - najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 800 m2, - najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi 100,0 m za državne ceste,

50,0 m od županijske, 30 m od lokalne te 10,0 m od nerazvrstane ceste, - najmanja udaljenost od granice građevne čestice iznosi 6,0 m, - najveća dopuštena visina građevine iznosi 5,0 m, - najveća dopuštena tlocrtna projekcija građevine iznosi 200 m2, - najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi 0,4. - najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi 0,4. - Građevine (farme) za stočarsku i peradarsku proizvodnju moraju se planirati na odgovarajućoj udaljenosti od granice područja predviđenog za razvoj naselja kako bi se spriječili mogući negativni utjecaji. Udaljenosti navedenih građevina od građevinskog područja naselja ne mogu biti manje od onih iskazanih u slijedećoj tablici:

Broj uvjetnih grla: Minimalna udaljenost (m): 5-10 70

10-15 100 16-100 150

101-300 300 Izgradnja staklenika i plastenika te sličnih građevina na poljoprivrednim površinama izvan građevinskih područja naselja dopušta se ako se najmanje 80 % površine obrađuje jednom ili više kultura (voće ili povrće, cvijeće i dr). Najmanja dopuštena udaljenost od granice građevne čestice mora iznositi 3,0 m, najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti 0,6, a najveća dopuštena visina građevine 5,0 m. Unutar ZOP-a, a izvan građevinskih područja, sukladno članku 5 Uredbe ne može se graditi pojedinačna ili više građevina namijenjenih za: - vlastite gospodarske potrebe (spremište za alat, strojeve, poljoprivrednu opremu i sl.), osim za prijavljeno obiteljsko gospodarstvo i pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu s veličinom parcele najmanje 3 ha (kao prizemen građevine ukupne površine do 200 m2 i udaljene najmanje 300 m od obalne crte, a na otocima udaljene najmanje 100m od obalne crte). • Planinarski domovi, skloništa i sl. Lokacije za izgradnju planinarskih domova, skloništa za sklanjanje i boravak planinara, lugarnica i sl. građevina na području Parka prirode Učka odrediti će se Prostornim planom Parka prirode Učka koji je u izradi. 3.2.4. Poljoprivredne površine (P) Razgraničenje namjene poljoprivrednih površina obavljeno je temeljem vrednovanja zemljišta i utvrđenih bonitetnih kategorija, detaljno obrazloženih u točki 1.2.1.4. Obrazloženja i prikazanih na kartografskom prikazu br. 1 “Korištenje i namjena površina”, mj. 1:25.000.



Poljoprivredno tlo osnovne namjene (podijeljeno na P2 - vrijedno obradivo tlo i P3 - ostala obradiva tla) treba se štititi od svake izgradnje koja nije u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti. Ukupna površina vrijednog obradivog tla na području Općine Lovran iznosi 13,68 ha, a ostalih obradivih tla 114,13 ha. Za potrebe izrade ovog Prostornog plana sačinjena je detaljna analiza rasprostiranja svih kartiranih jedinica, koja obuhvaća podatke o nazivu kartirane jedinice (sastav i struktura tla), te glavnim parametrima za određivanje boniteta (stjenovitost, nagib),broju bodova te klasi i potklasi jedinica. Rezultat analize jest prostorna kategorija korištenja zemljišta, tj. sintetski prikaz prema P2 i P3 kategoriji. Pedološke podatke koji su korišteni prilikom vrednovanja zemljišta za izradu kartografskog prikaza “Korištenje i namjena površina” trebalo bi novelirati i dopuniti s novim pedološkim istraživanjima kako bi se potpunije sagledale sve poljoprivredne površine. Mogućnosti za poljoprivrednu proizvodnju pružaju se najviše u okolini naselja Liganj, Tuliševica i Lovranska Draga i to na okućnicama, proizvodnja se zasniva na osobnim potrebama jer je proizvodnja za tržište još uvijek nerentabilna. 3.2.5. Šumske površine (Š) Šume i šumsko zemljište zauzimaju cca 1100 ha ili 22% površine Općine Lovran. Šumske se površine po namjeni dijele na gospodarske šume, zaštitne šume i šume posebne namjene, a prikazane su na kartografskom prikazu br. 1 “Korištenje i namjena površina”, mj. 1:25.000. Gospodarske šume služe za proizvodnju drva i drugih šumskih proizvoda, te osim gospodarske vrijednosti imaju i općekorisnu funkciju. U njima se vrše zahvati kojima se poboljšava struktura šume, prvenstveno preko uzgojnih radova, njege, čišćenja i prorjede. Nakon proglašenja Parka prirode Učka, gospodarske šume nalaze se samo na području sjeverno od Lignja i Tuliševice, te sjeverno od doline Medveje. Ukupna površina gospodarskih šuma iznosi 200,40 ha. Šume posebne namjene su šume koje se nalaze unutar Parka prirode Učka. Šumom posebne namjene gospodari se na način da se pejzažno ne izmjeni izgled krajolika, a dozvoljen je izletnički turizam, rekreacija, znanstvena istraživanja i sl. Šume posebne namjene na području Općine Lovran zauzimaju ukupno 966,38 ha. 3.2.6. Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište na području Općine Lovran zauzima površinu od cca 456 ha, a čine ga neobrađena tla, travnjaci i šikare. Prostorno ta namjena zauzima središnje dijelove područja Općine Lovran, tj. prijelaz iz područja priobalja u kontinentalno područje.



3.2.7. Vodne površine Vodne su površine, prema namjeni, razgraničene na morske površine i bujični vodotok Medveju te manje vodotoke – bujice Labinsko, Peharovo i Školarovo, koje su na kraćim dionicama i uređene. Morske površine zauzimaju 28,88 km2, što predstavlja oko 59 % ukupne površine Općine Lovran. Dužina obalne crte iznosi oko 6,3 km. Zoniranje akvatorija omogućava usklađeni razvitak postojećih i planiranih sadržaja - prometnih djelatnosti u akvatoriju, rekreacije i sl. Razgraničenje morskih površina provodi se određivanjem namjena za: - prometne djelatnosti, - rekreacijska područja sa uređenim i prirodnim plažama - ostale morske površine. Prometne djelatnosti u akvatoriju - plovni putevi, zona sidrenja i planirani sustav morskih luka županijskog i lokalnog značaja, kao i luka nautičkog turizma - marina u Lovranu detaljno je obrazložen u točki 3.5.1.4. Prometni sustav - morski promet. Rekreacijska područja – sa uređenim i prirodnim plažama - obuhvaćaju dijelove akvatorija uz obalu, namijenjuju se kupanju, a na uređenim plažama i sportovima na vodi, a zauzimaju pojas obalnog mora širine cca 300 m. Iz rekreacijskih područja izuzete su površine lučkih područja postojećih i planiranih. Ostale morske površine obuhvaćaju more izvan rekreacijskih područja , i prometnih djelatnosti a namijenjene su tradicionalnom ribarenju i sl. Potok Medveja izraziti je bujični vodotok koji protiče jugozapadnim dijelom doline Medveje.



Tablica 20: Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina

Ukupno ha 1.0. OPĆINA LOVRAN OZNAK

A izg. dio (ha)

neizgr. dio (ha)

ukupno (ha)

% od površine Općine

Stan/ha ili

ha/STAN*

1.1. Građevinska područja naselja NA 148,33 92,55 240,88 4,90 18,86 20

1.2. Površine izvan naselja za izdvojene namjene

1.2.1. Gospodarska namjena - poslovna K - 3,18 3,18 0,06 1428,3

1.2.2. Ugostiteljsko-turistička namjena T 22,07 33,22 55,29 1,14 80,4

1.2.3. Infrastrukturna namjena IS - 0,34 0,34 0,006 13358,82

Površine izvan naselja za izdvojene namjene

UKUPNO 22,07 36,74 58,81 2,66 34,3

GRAĐEVINSKA PODRUČJA UKUPNO (1.1. + 1.2.) 170,40 129,29 299,69 7,24 12,6

1.3. Poljoprivredne površine P 1.3.1. Poljoprivredno tlo osnovne namjene

Vrijedno obradivo tlo P2 12,90 0,26 0,003 Ostala obradiva tla P3 93,40 1,90 0,025 Poljoprivredne površine UKUPNO 106,30 2,16 0,028

1.4. Šumske površine* Š Gospodarske šume Š1 200,40 4,07 0,024 Šume posebne namjene Š3 966,38 19,65 0,19

Šumske površine UKUPNO 1166,78 23,72 0,24

1.5. Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište PŠ 455,90 9,27 0,12

1.6. Vodne površine V 1.6.1. Morske površine M

Prometne djelatnosti (lučko područje, sidrište) - 19,66 0,16 0,001

Rekreacijsko područje - sa uređenim i prirodnim plažama UPL i PPL 148,70 2,80 0,030

Ostale morske površine O 2719,89 56,53 0,61 Morske površine* UKUPNO 2888,25 56,7 0,62 1.6.2. Vodotok Medveja V 1,62 0,032 0,001

Vodne površine UKUPNO 2889,87 56,57 0,61

OPĆINA LOVRAN UKUPNO 4918,54 100 1,091

Planirani broj stanovnika 2015.god: 4542 Površina Općine Lovran ukupno: 49,19 km2 * Ukupna površina mora iznosi 28,88 km2 .

20 U obračun projiciranog broja stanovnika nije uzeto povećanje nastalo zbog promjene granice Općine.



3.3. PRIKAZ GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI 3.3.1. Prikaz gospodarskih djelatnosti 3.3.1.1. Prognoza radne snage Prognozi stanovništva za Općinu Lovran iz Prostornog plana Primorsko-goranske županije21, prethodilo je istraživanje demografskog razvitka koje je rađeno posebno za potrebe prostornog planiranja. Pored toga što su ti dokumenti obvezujući pri izradi prostornih planova nižeg reda, oni daju ulazne parametre temeljem kojih je moguće izvesti pokazatelje neophodne za dimenzioniranje gospodarskog rasta i za njega potrebnog prostora. Iz Prostornog plana Primorsko-goranske županije slijedi da će Općina Lovran 2015. godine imati 4542 stanovnika što je 3,6 % više nego 1991. godine. Primjenjujući prognozirane odnose u strukturi stanovništva za vitalno područje kao što je Općina Lovran, dobiveni su planirani radni potencijali ovog područja, kako je izneseno u slijedećoj tablici: Tablica 21. Bilanca radne snage za 2015. godinu

Broj stanovnika % od ukupnog broja stanovnika Ukupan broj stanovnika 4542 Radni kontigent 2730 60,1 Radno aktivno stanovništvo 2534 55,8 Aktivno stanovništvo 2039 44,9 Broj zaposlenih 1853 40,8 Zaposleni u inozemstvu 109 2,4 Nezaposleni i izvan aktivnosti 73 1,6 Bilanca radne snage ukazuje na značajno povećanje planiranog broja zaposlenog stanovništva u 2015. godini. Iz tablice je vidljivo da je radni kontingent za 7,7 % veći od radno aktivnog stanovništva, što znači da je to dio populacije koji će se nalaziti na visokoškolskoj izobrazbi odnosno dodiplomskom i postdiplomskom studiju ili biti nezaposlen. Podatak o dvostrukom povećanju zaposlenih nameće potrebu otvaranja većeg broja radnih mjesta u samoj Općini Lovran, ali istovremeno govori u prilog činjenici da će i dugoročno gledajući značajan dio populacije dnevno migrirati na radna mjesta u okolnim područjima (Rijeci, Opatiji i dr.). Mali će broj djelatnosti značajnih za gospodarstvo Lovrana doživjeti veći porast zaposlenosti. Među onima vidljivijeg rasta izdvaja se ugostiteljstvo i turizam gdje je rast moguće ostvariti kroz povećanje kapaciteta na obali i u zaleđu, ali i kroz proširenje ponude te povećanje kvalitete usluge koje ova djelatnost pruža. Također se očekuje da će doći do oživljavanja obrtništva (proizvodnog i uslužnog), koja će zahtijevati veće angažiranje osobnog rada i kapitala.

21 Prostorni plan Primorsko-goranske županije (Sl. N. 14/00)



3.3.1.2. Projekcija razvoja Prognoziranje razvoja gospodarskih i društvenih djelatnosti je vrlo složen zadatak, s obzirom na postojeće nepovoljno gospodarsko stanje sa slabo razvijenim gospodarstvom sekundarnog a naročito primarnog sektora, i s relativno skromnim poduzetničkim inicijativama, te mnoštvom nepoznanica i budućih rizika. Za prognoziranje razvoja korišteno je istraživanje Znanstveno-istraživačkog centra Ekonomskog fakulteta u Rijeci, koje je izrađeno 2000. godine. Ocijenjeno je da su prosječne godišnje stope rasta kako su iznijete u tablici primjerene za područje Lovrana. To omogućuje prognoziranje osnovnih razvojnih tendencija koje mogu poslužiti kao podloga za izradu Prostornog plana, a dijelom i za detaljniju prostorno-plansku dokumentaciju. Tablica 22. Prosječne stope rasta RAZDOBLJE PROSJEČNE STOPE U % 2000-2005. 6,8 3,7 1,9 2006-2015. 4,7 7,1 1,5 2000-2015. 5,5 5,7 1,7 Izvor: Dr. I. Žuvela: Koncepcija razvoja grada Rijeka 1998-2015. Predložene prosječne stope rasta makroekonomskih veličina imaju različitu dinamiku rasta tijekom pojedinih višegodišnjih razdoblja. Tako se u prvom šestogodišnjem razdoblju od 2000. godine do kraja 2006. godine planiraju veće prosječne stope rasta zaposlenosti, a u slijedećem desetgodišnjem razdoblju dolazi do njihova smanjivanja. Relativno visoke stope rezultat su imperativa značajnijeg gospodarskog rasta zbog ostvarivanja zadanih ciljeva, približavanja europskim standardima i EU. Istovremeno ove stope ocijenjene su realnim i ostvarivim. Projekcije obuhvaćaju sve privredne i neprivredne grane. Slijedi planirani broj zaposlenih na području Općine Lovran i prosjek zaposlenih u turizmu i ugostiteljstvu: Tablica 23.

Godina Ukupno zaposleni Prosjek zaposlenih u turizmu22 2000. 918 248 2005. 1008 261 2015. 1170 280

Planirani broj zaposlenih stanovnika Općine Lovran u 2015. godini prema bilanci stanovništva (točka 3.3.1.1. Prognoza radne snage) je 1853. To znači da se očekuje da će i 2015. godine 683 zaposlenih (36,9 % od broja ukupno zaposlenih) dnevno migrirati na rad u druga područja. 3.3.1.3. Uvjeti smještaja značajnijih gospodarskih grana Na području Općine Lovran nema gospodarskih objekata koji su od značaja za Hrvatsku ili za Primorsko-goransku županiju, što je vidljivo iz Prostornog plana Primorsko-goranske županije (točka 2. Uvjeti određivanja prostora građevina od važnosti za Državu i Županiju). Slijedi da su svi gospodarski i društveni sadržaji od lokalnog značaja, pa je njihovo planiranje i određivanje u prostoru podređeno interesu lokalnog stanovništva i lokalne samouprave, odnosno Općine Lovran. 22 Izračunato na temelju projekcije za Opatijsko područje u istraživanju dr. D. Magaša: Osnove dugoročnog razvoja PGŽ, Rijeka, 1996.



Planirane površine lokalnog značaja obuhvaćaju gospodarske i ugostiteljsko turističke površine u zaleđu i na obali (zona poslovne namjene, turistička naselja, smještajni kapaciteti). Svi ostali sadržaji smješteni su u okviru naselja odnosno njihovih građevinskih područja. Navedeni kapaciteti u skladu su s Prostornim planom Primorsko-goranske županije23. Dugogodišnja tradicija turizama i ugostiteljstva rezultat je najboljeg načina verificiranja postojećeg povoljnog zemljopisno-prometnog položaja, kulturnog i povijesnog nasljeđa i očuvanih prirodnih ljepota ovog područja. Turizam i dalje ima dobru perspektivu koju treba poticati, jer multiplikativno djeluje na razvoj ostalih gospodarskih, javnih, kulturnih i sportskih aktivnosti. Nove smještajne kapacitete treba ostvariti kroz izgradnju srednjih i manjih objekata, koji će u ponudu uključiti i domaći autohtoni proizvod. Prostorni razvoj ove djelatnosti treba ići u dva pravca: - povećanje i poboljšanje strukture ponude smještajnih kapaciteta u korist kvalitetnih

objekata a na štetu komplementarne ponude, - obogaćivanje turističke ponude kroz infrastrukturno opremanje i bogatiju izvanpansionsku

potrošnju, a time i produljivanje turističke sezone. 3.3.2. Razvoj društvenih djelatnosti Razvitak javnih službi, kao skupine središnjih uslužnih funkcija, slijedi razmještaj njihovih korisnika i time podiže i poboljšava standard i kvalitetu života stanovništva. Koncepcijom prostornog uređenja Županije određena je pozicija Županije u odnosu na osnovni sustav razvojnih područja Republike Hrvatske. Unutar nje određena su “težišta razvitka” - mikroregije, kao temeljne cjeline prostorne organizacije Županije. Za svako “težište” prepoznato je područje (“žarište razvitka”) koje ima ulogu generatora razvoja pojedinog “težišta”. Stoga je u koncepciji predložen sustav središta razvitka do razine središta mikroregija. Nadalje, prostor mikroregija diferenciran je u manje funkcionalne (homogene) cjeline specifičnih obilježja - “prostorne cjeline”. Područje Općine Lovran pripada prostornoj cjelini P2 Opatija, sa središtem u Opatiji, dok je kao lokalno središte VII kategorije određen Lovran, središnje naselje općine. Planirane funkcije u Lovranu su slijedeće: Tablica 24. Rang VI

Središnje naselje Središnje uslužne funkcije

Skupina Minimalni sadržaji Lokalno središte Uprava i sudstvo -općinski organi samouprave Školstvo -područna osnovna škola ili osnovna

škola Kultura -knjižnica i čitaonica Zdravstvo -primarna zdravstvena zaštita Financijske i slične usluge -mjenjačnica

Trgovina, obrt i usluge -.trgovine mješovitom robom - obrtničke i uslužne radionice

Središte Općine LOVRAN

Šport 23 Službene novine 14/2000, članak 63, tablica 10



Planiranje razvoja društvenih djelatnosti na području Općine Lovran treba odrediti dogradnjom postojećih sadržaja potrebnih da se zadovolje barem minimalni uvjeti pokrivenosti gravitacijskog područja središnjim uslužnim funkcijama. Uvažavajući polazne osnove i načela razvitka društvenih djelatnosti na području Općine Lovran, može se konstatirati da prostorna dispozicija uspostavljene mreže društvenih djelatnosti neće doživljavati bitnije izmjene. Prijedlog mreže javnih funkcija je slijedeći: Uprava i pravosuđe

Svi segmenti prava i pravosuđa planirani su u županijskom središtu. U svim sjedištima jedinica lokalne samouprave (Lovran) trebaju se nalaziti institucije lokalne samouprave, kao i policijska postaja, što je osnovna razlika u odnosu na postojeću mrežu, koja je definirana zakonskom regulativom. Predškolsko i školsko obrazovanje

Planiranje mreže predškolskih ustanova u nadležnosti je lokalne samouprave, a središte organizirane brige za predškolsku populaciju smješteno je u sjedištu Općine - Lovranu. Osnovno obrazovanje ima zadovoljavajuće kapacitete u odnosu na demografske pokazatelje, samostalna osnovna škola nalazi se u Lovranu, a područni odjeli osnivaju se sukladno potrebama lokalne zajednice. Broj potrebnih razrednih odjela i broj učenika potrebnih za školu optimalne veličine kreće se u zadanim okvirima (390 - 960 učenika). Razvoj visokog školstva u Općini Lovran u budućnosti treba i nadalje stimulirati. Zdravstvena zaštita i socijalna skrb

Djelatnost zdravstva ima važnu ulogu sa dva aspekta - kao neprivredna djelatnost u službi zdravstvene zaštite stanovništva i kao komercijalna djelatnost u funkciji turizma. Zdravstvena djelatnost je od značaja za Republiku Hrvatsku. Obavlja se kao javna služba, a obavljaju je zdravstvene ustanove i zdravstveni djelatnici u privatnoj praksi. Način organizacije i provođenje zdravstvene zaštite utvrđuju se Zakonom o zdravstvenoj zaštiti. Postoje tri razine zdravstvene zaštite: primarna, sekundarna i tercijarna. Zdravstvene ustanove osnivaju se u skladu s mrežom zdravstvene djelatnosti, a mjerila za postavljanje mreže su: − zdravstveno stanje, broj, starosna i socijalna struktura stanovništva, − jednaki uvjeti / mogućnosti za korištenje zdravstvenih usluga, − potreban opseg / razina djelatnosti (primarna, sekundarna ili tercijarna), − stupanj organizacije područja, prometna povezanost i specifičnost naseljenosti, − gospodarske mogućnosti.



Zdravstvene ustanove na primarnoj razini su: Dom zdravlja, ustanova za hitnu medicinsku pomoć, ustanova za zdravstvenu njegu u kući i ljekarna. Obzirom da nema uvjeta za smještaj Doma zdravlja (gravitacijsko područje do 30.000 stanovnika) Planom se određuje ambulanta opće medicine (gravitacijsko područje do 2000 stanovnika, sa po 1 timom cjelovite primarne zaštite na 1000 stanovnika i ljekarna (gravitacijsko područje do 5000 stanovnika). U djelatnosti zdravstva, u budućnosti treba težiti podizanju nivoa zdravstvene zaštite stanovništva, te pružanju komercijalnih usluga u funkciji turizma (privatne ambulante, poliklinike i sl.). Socijalna zaštita kao djelatnost izrazito je usmjerena na zaštitu i brigu oko djece i starijih osoba. Djelatnost socijalne zaštite je od posebnog društvenog interesa, a obavljaju je organizacije socijalne zaštite koje se osnivaju u skladu s Programom razvoja socijalne zaštite. Prijedlog mreže ustanova, sukladno Prostornom planu županije, jest slijedeći: područne službe Zavoda za zapošljavanje i Fonda mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika imaju svoje sjedište u Rijeci te ispostave u središtima gravitacijskih područja (sjedištima bivših općina). Centri za socijalni rad također se osnivaju u središtima gravitacijskih područja. Domovi za djecu i mladež, kao i domovi umirovljenika slijede postojeće stanje, odnosno moguća je i nova izgradnja temeljem privatne inicijative (prvenstveno vezano na domove za starije osobe). Kultura

Kulturi, kao važnom segmentu društvenih odnosa, posebice u turističkom okruženju mora se posvetiti osobita pažnja. Od velikog je značenja za područje općine i mogući razvitak visokog školstva. Pažnju treba posvetiti i revalorizaciji i revitalizaciji kulturne baštine na području općine, čime se neposredno utječe i na podizanje ukupne turističke ponude. Sport i rekreacija

Poseban element predstavljaju i sportske aktivnosti, a prvenstveno treba težiti razvitku svih sportova vezanih na more. Planirani sportsko-rekreacijski sadržaji u dolini Medveje u sklopu zone smještajnih kapaciteta (T14 i/ili T2 i/ili T3) i na padinama Učke u velikoj će mjeri utjecati na proširenje postojeće ponude sportskih i rekreacijskih sadržaja. Prostornim planom Primorsko-goranske županije obalno područje od Brseča do Preluke navedeno je kao prostor za razvoj sportsko-rekreacijskih aktivnosti - za rekreaciju na moru.



Broj jedinica sportskih građevina za općinu određuje se temeljem starosne strukture stanovništva i broja jedinica pojedinih građevina na 1000 stanovnika, a prema slijedećoj tablici: Tablica 25: Broj jedinica športskih građevina na 1000 stanovnika za pojedine dobne skupine

DOB (OD - DO GODINA) Objekt 6-14 14-19 19-24 24-34 34-44 44-59 59 I VIŠE

Dvorane 1.470 1.800 0.850 0.480 0.300 0.150 0.030 Zatvoreni bazeni 0.070 0.075 0.045 0.020 0.013 0.010 0.005

Otvoreni bazeni 0.170 0.195 0.045 0.027 0.017 0.012 0.008

Zračne streljane 0.450 0.950 0.750 0.750 0.650 0.450 0.080

Streljane ostale 0.083 0.450 0.450 0.350 0.165 0.120 0.008

Kuglane 0.063 0.145 1.000 1.000 1.000 0.800 0.100 Klizališta 0.025 0.040 0.015 0.005 0.003 0.001 0.001 Ostali zatvoreni 0.063 0.140 0.200 0.140 0.130 0.050 0.025

Atletika 0.018 0.095 0.035 0.006 0.003 0 0 Nogomet 0.215 0.480 0.720 0.430 0.120 0.030 0 Mali nogomet, rukomet, odbojka, košarka

6.850 8.900 2.000 1.400 0.900 0.300 0

Tenis 0.200 0.500 0.750 0.750 0.830 0.750 0.220 Boćanje 0 0 0.300 0.350 0.550 0.600 0.220 Ostali otvoreni 0.640 1.250 0.550 0.270 0.140 0.070 0.045 Skijanje alpsko 0.120 0.155 0.130 0.060 0.045 0.015 0.003



3.4. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA 3.4.1. Uvjeti korištenja prostora Uvjetima korištenja prostora obuhvaćeni su: A) građevinska područja naselja i površina izvan naselja za izdvojene namjene, B) površine izvan građevinskih područja. A) Uvjeti korištenja građevinskih područja naselja i površina izvan naselja za

izdvojene namjene Građevinska područja naselja

Ovim su Prostornim planom utvrđena građevinska područja naselja u Općini Lovran, i to na način kako slijedi: - Lovran: NA11-2 i NA12 - Liganj: NA21, NA22, NA23 i NA24 - Lovranska Draga: NA3 - Medveja: NA41, NA42, NA43, NA44, NA45, Medveja - Kali - NA5, Medveja -Na Sele - NA61, NA62, NA63, Medveja -Visoče - NA7, Medveja -Kalić - Vlašinj - NA81, NA82 i NA83 - Tuliševica: NA91, NA92, NA93, NA94 i NA95 1. Naselja u zaštićenom obalnom području (ZOP-u) smatraju se sva naselja u pojasu od 1000 m od obalne crte sukladno Uredbi o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora. To su naselja i izdvojeni dijelovi naselja : naselje Lovran (NA11-2) izdvojeni dio naselja Lovran (NA 12), izdvojeni dijelovi naselja Liganj (NA22, NA23), naselje Medveja (NA 41, NA 42, NA 43, NA 44, NA 45), izdvojeni dijelovi naselja Medveja: Medveja -Kali( NA 5), Medveja - Na Sele (NA 61, NA 62, NA 63), Medveja - Kalić - Vlašinj ( NA 82,), naselje Tuliševica (NA 91), i izdvojeni dijelovi naselja Tuliševica (NA 92, NA 95).“ 2. Građevinska područja naselja izvan obuhvata ZOP-a: naselje Liganj (NA21), naselje Lovranska Draga (NA3), izdvojeni dio naselja Medveja - Visoče (NA7), izdvojeni dijelovi naselja Medveja – Kalić, Vlašinj (NA 81 i NA 83), i izdvojeni dijelovi naselja Tuliševica (NA 93, NA 94). Na građevinskim područjima naselja na području Općine Lovran gradi se u skladu s odredbama ovog Prostornog plana, zakona, te detaljnije prostorno-planske dokumentacije. Građevinsko područje naselja sastoji se od izgrađenog dijela i dijela predviđenog za uređenje zemljišta i izgradnju (neizgrađeni dio građevinskog područja). Izgrađenim područjem smatra se uređeno građevinsko zemljište na kojem su izgrađene građevne čestice, izgrađene infrastrukturne građevine i površine, te privedene namjeni ostale površine (parkovi, igrališta i sl.).



Izgradnja unutar građevinskog područja naselja razvija se uz postojeće ili planirane prometnice. Neposredan pristup građevine stambene namjene na javnoprometnu površinu mora se osigurati prometnicom širine najmanje 4,5 m. Iznimno, unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja pristup do postojećih građevina stambene namjene (isključivo vrijedi za obiteljsku kuću i stambenu građevinu) može se osigurati i kolno-pješačkim putem širine najmanje 3,0 m, a najviše duljine 50,0 m, te pješačkim prolazom ili stubištem širine najmanje 1,5 m, a duljine najviše 50,0 m. Udaljenost građevine osnovne namjene i pomoćnih građevina od granice građevne čestice javnih cesta iznosi 6,0 m. Udaljenosti mogu biti i drugačije, ali ne manje od 3,0 m prema posebnim uvjetima nadležnih pravnih osoba za upravljanje javnim cestama. Na terenima s velikim nagibom i u slučaju interpolacije unutar građevinskog područja naselja može se dopustiti izgradnja građevine osnovne namjene i pomoćnih građevina i na regulacijskom pravcu. Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo prizemne građevine. Iznimno, u slučaju interpolacije između susjednih građevina osnovne namjene, građevine osnovne namjene mogu se graditi i s većom visinom radi usklađenja izgleda uličnog pročelja, uz uvjet da je osigurana prometna sigurnost. Oblik i veličina građevne čestice mora omogućiti smještaj građevina planirane namjene, vrste, oblika, veličine, kapaciteta i sl. u zadanim mjerama korištenja, te omogućiti zaštitu prostora. Neposrednim provođenjem ovog Prostornog plana unutar građevinskog područja naselja za koja nije propisana obavezna izrada urbanističkog ili detaljnog plana uređenja mogu se graditi: a) građevine stambene namjene: - obiteljske kuće, - stambene građevine u građevinskom području naselja Liganj (NA21), b) građevine društvene namjene tlocrtne projekcije do 200 m2 i visine do 9,0 m, c) građevine ugostiteljsko-turističke namjene tlocrtne projekcije do 200 m2 i visine do 8,5

m, d) građevine gospodarske namjene - pretežito poslovne, tlocrtne projekcije do 200 m2 i

visine do 9,0 m, e) građevine infrastrukture i građevine komunalne namjene, f) ostale građevine. Posredno provođenje ovog Prostornog plana određeno je za središnje naselje općine - Lovran, obalno naselje Medveju te za neizgrađene dijelove ostalih naselja koja se nalaze u ZOP-u, a sukladno ostalim Odredbama Plana, i Lovransku Dragu –naselje unutar Parka prirode Učka. Obavezna izrada urbanističkih planova uređenja određena je za: • UPU 1 - naselje Lovran (NA11-2), s površinama za izdvojene namjene (T11 i/ili T2,

T12 i/ili T2, T13 i/ili T2, i dijelom morskih površina-plaža - UPL1), • UPU 2 - naselje Medveju (NA41 i NA42, NA 43, NA 44), sa površinama za izdvojene

namjene (T14 i/ili T2 i/ili T3, T15 i/ili T2, T16 i/ili T2, i dijelom morskih površina plaža i lukom- ).

• UPU 7 - izdvojeni dio naselja Liganj (NA 22 i NA 23) • UPU 8 - izdvojeni dio naselja Tuliševica (NA 91) • UPU 9 - izdvojeni dio naselja Lovran (NA 13)



• UPU 10 - izdvojeni dio naselja Medveja - Kali (NA 5) • UPU 11 - izdvojeni dio naselja Medveja - Na Sele (NA 61) Obavezna izrada detaljnog plana uređenja određena je za: • DPU 1 -naselje Lovranska Draga (NA 3). Granice obuhvata navedenih planova užih područja prikazane su na kartografskom prikazu br. 3c “Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja primjene planskih mjera zaštite”, mj. 1:25.000 i br.4. “Građevinska područja”, mj. 1:5000. Površine izvan naselja za izdvojene namjene

Površine izvan naselja za izdvojene namjene svojom se strukturom i načinom korištenja razlikuju od građevinskih područja naselja, a zajednička im je karakteristika da se u njima ne može planirati nova stambena izgradnja. Na površinama izvan naselja za izdvojene namjene nije moguća neposredna provedba ovog Prostornog plana, već se propisuje obavezna izrada planova užih područja. Obavezna izrada urbanističkog plana uređenja propisana je za:

UPU 3 - zona poslovne namjene “Labinsko” (K), UPU 4 - turističko naselje “Labinsko” (T21 i/ili T1), UPU 5 - turističko naselje Liganj (T22 i/ili T1), UPU 6 - turističko naselje Tuliševica (T23 i/ili T1). Granice obuhvata urbanističkih planova uređenja prikazane su na kartografskom prikazu br. 3 c “Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja primjene planskih mjera zaštite” mj. 1:25.000 i br. 4 “Građevinska područja”, mj. 1:5000. Do donošenja navedene dokumentacije - urbanističkih i detaljnog plana uređenja, dopušteni su slijedeći zahvati u prostoru: •Do donošenja Urbanističkog plana uređenja Lovrana (UPU 1) dopuštena je: - izgradnja i rekonstrukcija građevina infrastrukturne i komunalne namjene, - rekonstrukcija građevina stambene, poslovne, ugostiteljsko-turističke te javne i društvene

namjene, uz zadržavanje postojeće namjene, i to: rekonstrukcija građevina u svrhu ugradnje lifta, izgradnje instalacijske etaže, odnosno podruma (za potrebu izgradnje garaža), rekonstrukcija otvora na građevinama, bez povećanja tlocrtnih i visinskih gabarita te rekonstrukcija u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada, bez povećanja korisne površine građevine.

•Do donošenja Urbanističkog plana uređenja Medveje (UPU2) dopušteno je: - održavanje postojećih sadržaja u zoni ugostiteljsko-turističke namjene (T14 i/ili T2 i/ili T3), - izgradnja i rekonstrukcija građevina infrastrukturne i komunalne namjene, - rekonstrukcija građevina stambene, poslovne, ugostiteljsko-turističke te javne i društvene

namjene, uz zadržavanje postojeće namjene, i to: rekonstrukcija građevina u svrhu ugradnje lifta, izgradnje instalacijske etaže, odnosno podruma (za potrebu izgradnje garaža), rekonstrukcija otvora na građevinama, bez povećanja tlocrtnih i visinskih gabarita te rekonstrukcija u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada, bez povećanja korisne površine građevine.



•Do donošenja Urbanističkog plana uređenja izdvojenih dijelova naselja Liganj, Tuliševica, Medveja - Kali, i Medveja - Na Sele (UPU 7, UPU 8, UPU 9, UPU 10, UPU 11 ) dopuštena je gradnja i uređenje građevina i površina sukladno Uredbi, i Odredbama ovog Plana. •Do donošenja Detaljnog plana uređenja Lovranske Drage (DPU1) dopuštena je: - rekonstrukcija postojećih građevina, a za sve zahvate potrebno je ishoditi posebne uvjete

uređenja prostora i prethodnu dozvolu od nadležnih službi za zaštitu prirodne i kulturne baštine.

- •Do donošenja Urbanističkog plana uređenja: - zone poslovne namjene “Labinsko” (K) - UPU 3, - turističkog naselja “Labinsko” (T21 i/ili T1) - UPU 4, - turističkog naselja Liganj (T22 i/ili T1) - UPU 5, - turističkog naselja Tuliševica (T23 i/ili T1) - UPU 6, nije dopuštena izgradnja građevina niti uređenje površina. B) Uvjeti korištenja površina izvan građevinskih područja Površine izvan građevinskih područja obuhvaćaju poljoprivredne, šumske i morske površine, te ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište. Korištenje poljoprivrednog zemljišta treba temeljiti na obiteljskim gospodarstvima, te težiti razvitku ekološke poljoprivrede, tj. proizvodnji bez primjene mineralnih gnojiva, pesticida i sl. Najbolje uvjete za razvitak imaju voćarstvo, povrćarstvo i cvjećarstvo. Korištenje šumskih površina treba bazirati na temeljnom načelu da se postojeće šumske površine ne smiju smanjivati, te da osim gospodarskih učinaka, punu pažnju treba posvetiti i održavanju šuma, obnavljaju i čuvanju. Morske površine i nadalje će se koristiti ponajviše kao rekreacijsko područje, uz određivanje i daljnje promoviranje prometne funkcije akvatorija. Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište zauzima središnji, neizgrađeni dio područja općine, a dio tih površina koristit će se za izgradnju prometne i komunalne infrastrukture. 3.4.1.1.Područja posebnih ograničenja u korištenju Na kartografskom prikazu br. 3b “Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju”, mj. 1:25.000 označena su i područja posebnih ograničenja u korištenju, koja su potencijalno izrazitije ugrožena i podložna nepovoljnim utjecajima ljudske aktivnosti. Područja posebnih ograničenja u korištenju odnose se na tlo, vode i more te lovišta.



Tlo - geotehničko zoniranje Na temelju raspoloživih podataka, a bez dodatnih istraživanja, izvršeno je osnovno geotehničko zoniranje područja Općine Lovran u mjerilu 1:25 000. Ustanovljeno je pet geotehničkih kategorija terena odnosno tla. To su: I – zona krša U toj zoni karbonantna stijenska masa je vidljiva na površini terena, mjestimično je pokrivena crvenicom. Teren nije deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina. Nema opasnosti od pojave nestabilnosti, osim vrlo strmih padina pokrivenih aktivnim siparima. Upojnost terena i vodopropustnost u cjelosti je dobra, a mogućnost erozije vrlo mala. Teren je u cjelosti pogodan za građenje, manje pogodna mjesta su speleoške pojave i šire rasjedne zone te vrlo strme padine. IA – zona krša pokrivenog siparima U toj zoni karbonatna stijenska masa potpuno je pokrivena siparima debljine > 2 m (uglasti kameni odlomci cm i dm dimenzija). Teren je deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina. Padine su izrazito nestabilne. Upojnost terena je izrazita, mogućnost erozije je mala. Teren je u cjelosti nepogodan za građenje. III – zona fliša U ovoj zoni fliška stijenska masa je djelomice pokrivena glinovitom korom raspadanja < 2m. Teren je deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina. Teren je stabilan u prirodnim uvjetima, a nestabilnosti se mogu pojaviti prilikom zasjecanja. Upojnost terena je izrazito mala, fliška stijenska masa je vodonepropusna, mogućnost erozije je znatna. Teren je u cjelosti pogodan za građenje uz uvažavanje slabijih geotehničkih značajki u odnosu na goli krš. IIIA – zona fliša pokrivenog padinskim tvorevinama U ovoj zoni fliška stijenska masa je potpuno pokrivena padinskim tvorevinama mjestimice debljim od 10 m. Teren je deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina. Dijelovi terena su stabilni u prirodnim uvjetima, dok su mjestimice vidljiva aktivna i umirena klizišta. Velika je opasnost od pojave nestabilnosti prilikom zasjecanja ili nasipavanja. Upojnost terena je u cjelosti mala, fliška stijenska masa je vodonepropusna, a pokrivač promjenljive vodopropusnosti; mogućnost erozije je znatna. Teren je samo mjestimice pogodan za građenje uz prethodno provedena detaljna istraživanja. IV – zona naplavina Naplavine su mjestimične debljine do 10 m. Teren je deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina. Teren je stabilan u prirodnim uvjetima, a nestabilnosti se mogu pojaviti prilikom zasjecanja. Upojnost i vodopropusnost terena je dobra; razina podzemne vode je visoka. Teren je u cjelosti pogodan za građenje uz uvažavanje slabijih geotehničkih značajki u odnosu na goli krš kao i visoku razinu podzemne vode. U skladu s odredbama detaljno opisanim u Prostornom planu Primorsko-goranske županije (Knjiga 3: Odredbe za provođenje), bit će neophodno izvršiti detaljno geotehničko zoniranje građevinskih područja za urbanističke i detaljne planove uređenja koji će se izrađivati temeljem ovog Prostornog plana, na temelju topografske podloge mjerila 1:5000. Spomenuto zoniranje uključuje i terenska istraživanja. Na temelju tako dobivenih rezultata bit će moguće precizno i sa sigurnošću odrediti položaje građevina, te odrediti zone koje su nepogodne za građenje.



▪ Vode i more Na području Općine Lovran dio područja pripada I i II vodozaštitnoj zoni sanitarne zaštite izvorišta, koje su određene Odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na području Liburnije i zaleđa (SN 19/2000.). Uvjeti korištenja prostora / površina unutar tih zona određeni su navedenom Odlukom. U područjima koja pripadaju prostorima vodotoka – bujica utvrđena su ograničenja u korištenju sukladno Zakonu o vodama. Ograničenja u korištenju morskih površina odnose se na lučka područja koja obuhvaćaju dijelove akvatorija u kojima se sve djelatnosti odvijaju u skladu s odredbama Lučke uprave. Ovim su Prostornim planom lučka područja određena u Lovranu i Medveji. Ostala ograničenja u korištenju morskih površina odnose se na uređenje i zaštitu zaštićenog obalnog područja mora, a propisana su sukladno Uredbi. Prostornim planom Primorsko-goranske županije obalno more područja Općine Lovran kategorizirano je kao more II kategorije - more na području veće izgrađenosti obalnog pojasa, odnosno more u zoni utjecaja otpadnih voda. ▪ Lovišta Područje Općine Lovran većim se dijelom (s izuzetkom obalnog područja) nalazi unutar državnog lovišta br. VIII/25 “Učka”. Od divljači u lovištu borave jelen, srna, divlja svinja, zečevi, listice, kune i dr. Lovište je dobro opremljeno lovnotehničkim i lovnogospodarskim objektima. Obzirom na ustanovljenu kategoriju zaštite prirode - Park prirode Učka, u narednom razdoblju trebalo bi uskladiti akte gospodarenja u tom državnom lovištu, na način da se ne dozvoljava unos umjetno uzgojene divljači i sl. 3.4.2. Uvjeti uređenja prostora 3.4.2.1. Građevinska područja naselja Građevinska područja naselja na području Općine Lovran utvrđena su na kartografskim prikazima br. 1 “Korištenje i namjena površina”. mj. 1:25.000, i br. 4 “Građevinska područja”, mj. 1:5000, a razvrstana su na: Uređenje građevinskog zemljišta porazumijeva pripremu24 i opremanje. Kategorije uređenosti građevinskog zemljišta određene Prostornim planom Primorsko-goranske županije, su: I. minimalno uređeno građevinsko zemljište, koje obuhvaća pripremu i pristupni put, II. optimalno uređeno građevinsko zemljište, koje osim pripreme obuhvaća i osnovnu infrastrukturu: pristupni put, vodoopskrbu, odvodnju i električnu energiju, III. visoko uređeno građevinsko zemljište, koje obuhvaća sve elemente pripreme i opremanja. Ovim se Prostornim planom utvrđuju slijedeće kategorije uređenosti građevinskog zemljišta:

24 Priprema zemljišta obuhvaća (određeno Prostornim planom županije, knjiga 2. točka 10.3.2.1.): uređenje imovinsko-pravnih odnosa,izradu prostornih planova,izradu parcelacijskih elaborata, rušenje postojećih zgrada, premještanje infrastrukture,sanaciju tla, zaštitne mjere spomenika kulture, itd.



Kategorije uređenosti građevinskog zemljišta određene ovim Planom su: I. kategorija uređenosti podrazumijeva minimalno uređeno građevinsko zemljište, koje obuhvaća pristupni put, tj. direktni kolni, odnosno javni pristup građevnoj čestici, minimalne širine 5,5 m. Iznimno, ako to lokalni uvjeti ne dozvoljavaju, minimalna širina može iznositi i manje, ali ne manje od 3 m. II.A Kategorija uređenosti građevinskog zemljišta podrazumijeva optimalno uređeno građevinsko zemljište, koje obuhvaća imovinsko – pravnu pripremu i osnovnu infrastrukturu: pristupni put, propisani broj parkirališnih mjesta, priključak na niskonaponsku mrežu, te odvodnju otpadnih voda i opskrbu vodom na način da se, iznimno u izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja, do izgradnje javne mreže odvodnje, dozvoljava priključak na septičku jamu za manju građevinu kapaciteta do 10 ES na način prihvatljiv sa aspekta zaštite okoliša. dok je za veći kapacitet obvezna izgradnja zasebnog uređaja sa pročiščivačem II.B Kategorija uređenosti građevinskog zemljišta podrazumijeva optimalno uređeno građevinsko zemljište, koje obuhvaća imovinsko – pravnu pripremu, direktni kolni pristup, propisani broj parkirališnih mjesta, priključke na niskonaponsku električnu mrežu, priključak na sustav vodoopskrbe i zatvorenu javnu mrežu odvodnje otpadnih voda odnosno vlastiti zatvoreni sustav kanalizacije s pročiščivaćem. III. kategorija uređenosti podrazumijeva visoko uređeno građevinsko zemljište, koje obuhvaća sve elemente pripreme i opremanja. Ukoliko nije u suprotnosti s člancima odredbi ovog Plana, za uređenje građevinskih čestica pojedinačnih građevina i/ili površina, određuju se slijedeće kategorije uređenosti građevinskog zemljišta na području Općine Lovran: a) građevinska područja naselja: I kategorija uređenosti: -sva naselja i dijelovi naselja na području Općine

Lovran s izuzetkom onih za koje je propisana II A i II.B kategorija uređenosti,

II.A izgrađeni dio građevinskog područja naselja u ZOP-u. II.B kategorija uređenosti: - neizgrađeni dijelovi svih građevinskih područja naselja u ZOP-u b) pojedine građevine unutar građevinskog područja naselja: - višestambene građevine, - građevine gospodarske, ugostiteljsko-turističke i društvene ili javne namjene Eventualno višu razinu uređenosti građevinskog područja naselja Općina Lovran može odrediti Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru, odnosno četverogodišnjim programima investiranja. Unutar građevinskog područja naselja mogu se graditi građevine: − stambene namjene, − društvene ili javne namjene, − ugostiteljsko-turističke namjene, − gospodarske namjene, − građevine infrastrukture i građevine komunalne namjene, − ostale građevine.



Građevine stambene namjene utvrđene ovim Prostornim planom dijele se na obiteljsku kuću, stambene građevine i višestambene građevine. Obiteljske kuće mogu se graditi unutar građevinskog područja svih naselja na području Općine Lovran. Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi za slobodnostojeće građevine 600 m2, a za dvojne građevine 400 m2. Najveća dopuštena površina građevne čestice nije ograničena. Najmanja dopuštena tlocrtna površina nove građevine, ovisno o tipu gradnje iznosi 60, odnosno 80 m2, a najveća iznosi 180 m2 (odnosi se na građevinu osnovne namjene i pomoćne građevine). Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi za slobodnostojeće građevine 0,3 odnosno za dvojne građevine 0,4. Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti kreće se od 0,6 - 0,8. Najveća dopuštena visina obiteljske kuće iznosi 5,5 m kada se gradi kao jednoetažna, odnosno 8,5 m kada se gradi kao dvoetažna, mjereno od nivelacijske kote do sljemena građevine. Stambene građevine sadrže (ukupno) najviše do četiri samostalne uporabne cjeline, mogu se graditi kao slobodnostojeće ili dvojne, a najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi: - za slobodnostojeće stambene građevine: 800 m2, - za poluotvorene stambene građevine: 600 m2. Ovisno o vrsti gradnje, najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,3 ili 0,4, a najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi 0,9 ili 1,2. Najveća visina građevine iznosi 11,0 m, mjereno od nivelacijske kote do sljemena građevine. Uz građevine stambene namjene na jednoj građevnoj čestici mogu se graditi pomoćne i manje građevine gospodarske namjene, te građevine u funkciji poljoprivredne proizvodnje. Vile su građevine karakteristične za područje Općine Lovran, a mogu se graditi u svim građevinskim područjima naselja na području Općine Lovran. Namjena građevine uključuje stambenu namjenu, i poslovne djelatnosti kao prateću namjenu u sklopu koje je moguć smještaj ugostiteljsko - turističkih djelatnosti ali su isključeni sadržaji trgovine, servisa, obrta i proizvodnje; Najmanja površina građevine čestice za nove vile iznosi 1500 m2, a najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti je 0,3. Najveća dopuštena visina vile iznosi 11,0 m. Rekonstrukcija postojećih građevina stambene, društvene, gospodarske i ugostiteljsko-turističke namjene u građevinskim područjima naselja koja se nalaze izvan područja obuhvata obaveznih planova užih područja, određuje se pod istim uvjetima kao za nove građevine, a kada zahvati na građevini ne zadovoljavaju uvjete za izgradnju nove građevine propisane ovim Prostornim planom, vrši se u postojećim gabaritima građevina. Višestambene građevine mogu se graditi isključivo unutar građevinskog područja naselja Lovran (NA 11), sastoje se od 4 do najviše 10 samostalnih uporabnih cjelina, a mogu imati i poslovne sadržaje u prizemlju i na etažama. Površina građevne čestice ne može biti manja od 1000 m2. Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,25 s iznimkom “Starog grada” - povijesne jezgre naselja Lovran, gdje može iznositi i 1.0. Najveća dopuštena visina građevine iznosi 13,5 mjereno od nivelacijske kote do sljemena građevine.



Građevine društvene namjene služe društvenim djelatnostima i ostalim sadržajima javnog interesa, a u pravilu se grade na istaknutim lokacijama i to temeljem arhitektonskog rješenja. Građevine društvene namjene čine predškolske i školske ustanove, građevine zdravstvene, kulturne i socijalne djelatnosti, građevine sportsko-rekreacijske namjene i vjerske građevine. Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice iznosi 0,5, a za građevine sporta i rekreacije 0,8. Najveća visina iznosi 13,5 metara (3 etaže), osim za vjerske građevine, gdje može biti i veća, ali ne više od 18,0 m. Građevine gospodarske namjene unutar građevinskog područja naselja mogu biti građevine poslovne namjene, te poljoprivredne gospodarske građevine. Zatečene građevine proizvodne ili poslovne namjene u izgrađenim dijelovima naselja zadržavaju se uz uvjet osiguravanja propisanih mjera zaštite okoliša. Nove građevine poljoprivredne gospodarske namjene grade se sukladno Uredbi. Uvjet za izgradnju građevina poslovne namjene je izgrađena pristupna prometnica širine najmanje 5,5 metara za dvosmjerni promet, odnosno 3,0 m za jednosmjerni promet. Prigodom planiranja, projektiranja i odabira pojedinih sadržaja i tehnologija nužno je osigurati propisane mjere zaštite okoliša (zaštita od buke, smrada, onečišćavanja zraka, svjetlosnog zagađenja, zagađivanja podzemnih voda sl.), te će se isključiti one djelatnosti i tehnologije koje onečišćuju okoliš ili ne mogu osigurati propisane mjere zaštite okoliša i kvalitetu života i rada na susjednim građevnim česticama, odnosno na prostoru dosega negativnih utjecaja. Površina građevne čestice za izgradnju građevina poslovne namjene ne može biti manja od 600 m2 (unutar centralnog područja naselja Lovran može biti najmanje 200 m2). Najveća dopuštena visina građevine iznosi 9,0 m, a može biti i viša (ali ne viša od 13,5 m. Poljoprivredne gospodarske građevine unutar građevinskog područja naselja mogu se graditi na česticama čija površina ne može biti manja od 600 m2. Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) i koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi 0,4. Najveća dopuštena visina građevine iznosi 4,5 m. Najmanja udaljenost poljoprivredne gospodarske građevine iznosi 10,0 m od građevine stambene ili druge namjene na susjednoj građevnoj čestici. Građevine ugostiteljsko-turističke namjene mogu se graditi samo na česticama čija je površina veća od 800 m2. Grade se temeljem urbanističkih planova uređenja, sukladno Uredbi u naseljima koja su u ZOP-u, dok se za ostala naselja za koja nije previđena izrada Urbanističkih i detaljnog plana uređenja propisuje: Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,4. Najveća dopuštena visina građevine iznosi 8,5 m.. Iznimno, unutar obuhvata Urbanističkog plana uređenja može se za centralno područje naselja Lovran odrediti koeficijent izgrađenosti najviše 0,6. i maksimalno dopuštena visina za pojedine zone, ali ne veća od 20,0 m. Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u građevine ugostiteljsko-turističke namjene moguća je pod istim uvjetima kao i za nove građevine.



Građevine infrastrukture i građevine komunalne namjene Građevine infrastrukture na području Općine Lovran su građevine u funkciji prometnog sustava, sustava veza, sustava vodoopskrbe i odvodnje te sustava energetike, a građevine komunalne namjene su groblja unutar građevinskog područja naselja. Ostale građevine. Pod ostalim građevinama podrazumijevaju se reklamni panoi, urbana oprema i privremene građevine u funkciji ugostiteljsko-turističke djelatnosti. Postava montažnih građevina ne dopušta se na području Općine Lovran. Reklamni panoi mogu se postavljati na zelene površine, pročelja građevina, potporne i obložne zidove i dr. Mogu se postavljati uz javne ili nerazvrstane ceste. Uvjeti za postavljanje reklamnih panoa reguliraju se posebnom općinskom odlukom. Unutar građevinskih područja naselja u ZOP-u, sukladno Uredbi mogu se graditi i privremene građevine u funkciji ugostiteljsko-turističke djelatnosti, prema uvjetima koji će biti određeni urbanističkim planovima uređenja naselja Lovran i Medveja (UPU 1 i UPU 2), odnosno urbanističkim planovima uređenja za površine izvan naselja za izdvojene namjene (UPU 3-UPU 6). 3.4.2.2. Izgrađene strukture izvan naselja Izgrađene strukture izvan naselja u smislu ovog Prostornog plana čine: - površine izvan naselja za izdvojene namjene, - područja i građevine izvan građevinskog područja. A) Površine izvan naselja za izdvojene namjene Prostornim planom utvrđena su građevinska područja površina izvan naselja za izdvojene namjene, i to za gospodarsku (poslovnu), ugostiteljsko-turističku, sportsko-rekreacijsku i infrastrukturnu namjenu. Nova izgradnja u površinama izvan naselja za izdvojene namjene moguća je samo temeljem detaljnije prostorno-planske dokumentacije - urbanističkih planova uređenja, a sukladno Uredbi za zone u ZOP-u. Ovim se Prostornim planom utvrđuju osnovne smjernice i kriteriji za navedene planove. • Površina gospodarske namjene (poslovne) “Labinsko” (K) planirana je južno od građevinskog područja naselja Lovran, a namijenjena je smještaju pretežito uslužnih ili pretežito trgovačkih sadržaja. Uvjeti smještaja građevina i uređenje površine poslovne namjene u su slijedeći: - najmanja dopuštena površina građevne čestice je 600 m2. Širina građevne čestice ne

može biti manja od 20 metara; - najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) građevne čestice iznosi 0,4; - najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) građevne čestice je 0,8; - udaljenost građevina od regulacijskog pravca iznosi najmanje 8,0 m; - najveća dopuštena visina građevine iznosi 9,0 m, mjereno od nivelacijske kote do

najviše točke građevine.



Za zonu poslovne namjene “Labinsko” (K) propisuje se IIB kategorija uređenosti građevinskog zemljišta (optimalno uređeno građevinsko zemljište), koja obuhvaća pristupni put, vodoopskrbu, odvodnju i električnu energiju. • Površine ugostiteljsko-turističke namjene obuhvaćaju zone hoteli s pratećim sadržajima i turistička naselja. a) Uvjeti smještaja građevina i uređenje površina hoteli s pratećim sadržajima (T1) su slijedeći:

- najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju građevine ugostiteljsko-turističke namjene, i to iz skupine hotela s pratećim sadržajima, depadansama hotela i sl. iznosi 800 m2;

- u sklopu građevne čestice mogu se predvidjeti sportski tereni, bazeni, terase i sl. Navedeni sadržaji ne ulaze u izgrađenost građevne čestice, ali moraju biti na terenu.;

- udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 6,0 m; - udaljenost građevine osnovne namjene od granice građevne čestice iznosi najmanje 4,0 m;

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) i najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis), te visina građevine utvrditi će se Urbanističkim planom uređenja za odnosno naselje, sukladno Uredbi.

Do donošenja Urbanističkog plana uređenja, za već izgrađene dijelove građevinskih područja turističkih zona - hoteli sa pratećim sadržajima, nije dozvoljena rekonstrukcija postojećih građevina. Najmanje 40% površine građevne čestice u ZOP-u mora biti uređeno kao parkovno - pejzažno i prirodno zelenilo. Za zone hotela s pratećim sadržajima i to: - neizgrađeni dio zone smještajnih kapaciteta “Sv.Mikula” (T11 i/ili T2) u Lovranu, - zonu “Kamp” (T14 i/ili T2 i/ili T3) u Medveji, - zonu “Susmel” (T15 i/ili T2) u Medveji, - zonu “Castelo” (T16 i/ili T2) u Medveji, propisuje se obavezna IIB kategorija uređenosti građevinskog zemljišta. Na prostoru zone hotela s pratećim sadržajima u Medveji (T14 i/ili T2 i/ili T3) planira se izgradnja: - manjih smještajnih kapaciteta (hotel s pratećim sadržajima, depadansama hotela i sl.),

bazena sa morskom vodom, uz potrebne prateće sadržaje kao što su sanitarije, tuševi, garderobe,

- ugostiteljskih sadržaja (restoran, slastičarnice i sl.), - trgovačkih sadržaja (manje trgovine sa sportskom opremom i dr.), - sportsko-rekreativnih sadržaja kao što su igrališta za badmington, stolni tenis, kuglana, skakaonice, tobogan, čamci, ronjenje i sl., - sve potrebne komunalne i urbane opreme (klupe, rasvjeta, popločenja i dr.), - parkirališnih površina, a u neposrednoj blizini smještena je i donja stanica žičare za Učku. b) Turistička naselja (T2) na području Općine Lovran planirana su na području “Labinsko” (T21 i/ili T1), u zoni “Kamp” (T14 i/ili T2 i/ili T3) u Medveji, te na rubnim dijelovima naselja Liganj (T22 i/ili T1) i Tuliševica (T23 i/ili T1).



Uvjeti smještaja građevina i uređenje površina u turističkom naselju “Labinsko” (T21 i/ili T1) i zoni “Kamp” (T14 i/ili T2 i/ili T3) u Medveji su slijedeći:

- najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 800 m2; - najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) i najveći dopušteni koeficijent

iskorištenosti (Kis) utvrditi će se Urbanističkim planom uređenja za odnosno naselje, sukladno Uredbi.

- udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 6,0 m; - udaljenost građevine osnovne namjene od granice građevne čestice iznosi najmanje 4,0 m; - elementi oblikovanja građevine moraju se u najvećoj mjeri prilagoditi okolnom

prostoru. Turistička naselja u Lignju i Tuliševici namijenjena su prvenstveno razvitku agroturizma te se stoga određuju drugačiji uvjeti uređenja prostora nego na području “Labinsko”, u cilju njegovanja autentičnog graditeljskog izraza područja Lovranšćine. Uvjeti smještaja građevina i uređenje površina u zonama turističkih naselja “Liganj” (T22 i/ili T1) i “Tuliševica” (T23 i/ili T1) su slijedeći:

- najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 1000 m2; - najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi 0,25; - najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi 0,5; Iznimno, za građevine

predmetne namjene u ZOP-u, koeficijent izgr. i iskor. utvrditi će se Urbanističkim planom uređenja za odnosno naselje, sukladno Uredbi.

- najveća dopuštena visina građevine iznosi 9,0 m mjereno od nivelacijske kote do najviše točke građevine;

- udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 10,0 m; - udaljenost građevine osnovne namjene od granice građevne čestice iznosi najmanje 6,0 m; - elementi oblikovanja građevine moraju odražavati autohtoni graditeljski izraz

Lovranščine, tj. one moraju biti tipološki usklađene s tradicijskim načinom izgradnje i oblicima karakterističnim za ovo područje.

Za zone turističkih naselja Labinsko (T21 i/ili T1), Kamp (T14 i/ili T2 i/ili T3), Liganj (T22 i/ili T1) i Tuliševica (T23 i/ili T1) propisuje se II B kategorija uređenosti građevinskog zemljišta. •Površina infrastrukturne namjene planirana je u zaleđu uvale Medveja, a namijenjena je smještaju donje stanice žičare na Učku i parkirališta. Uređenje površine utvrditi će se Urbanističkim planom uređenja Medveje (UPU 2), unutar čijeg se obuhvata nalazi. • Površine uređenih plaža unutar građevinskog područja (UPL) Plaže koje se nalaze u sklopu građevinskog područja ugostiteljsko - turističke namjene a detaljno su opisane u točki 3.2.2.2.( dio plaže“Medveja” UPL5-2 uz T16 i/ili T2, i plaža“Peharovo” UPL2 uz dio T13 i/ili T2) obuhvaćene su obveznom izradom urbanističkih planova uređenja propisanih za građevinska područja naselja i površina ugostiteljsko-turističke namjene, što je određeno u točki 3.4.1. Obrazloženja ovog Prostornog plana. Razgraničenje plaža na kopnu i na moru odrediti će se propisanim Urbanističkim planom uređenja za građevinsko područje naselja ili ugostiteljsko – turističke zone uz određenu plažu.



Do donošenja urbanističkih planova, uvjeti uređenja i gradnje plaža koje se nalaze u sklopu građevinskog područja ugostiteljsko - turističke namjene i građevinskih područja naselja, ovim se planom omogućuje njihovo odražavanje tj. obnova postojećih, betoniranje ili oblaganje novim betonskim ili kamenim podlogama, dohranjivanje žala i sl. Ukoliko se predviđenim rješenjem uređenja plaže značajno mijenja postojeći izgled obale (nasipavanje i sl.), obavezna je izrada Procjene utjecaja na okoliš. - Uređene plaže iz ove točke uređivat će se prema slijedećim općim uvjetima: - moguća je izgradnja građevina sportsko-rekreativne namjene otvorenog tipa gradnje (boćališta, odbojka na pijesku, dječja igrališta, i sl.) - moguća je izgradnja građevina za infrastrukturno opremanje plaže, tuševa, kabina i sanitarnih uređaja, odgovarajućeg parkirališta. - propisuje se optimalno uređeno građevinsko zemljište, koje obuhvaća pristupni put, odvodnju (vlastiti zatvoreni kanalizacijski sustav s pročišćavanjem ili priključak na mjesnu kanalizacijsku mrežu), priključak na vodoopskrbu i električnu energiju, a sve na osnovi posebnih uvjeta komunalnih i javnih poduzeća, - moguća je izgradnja montažnih kioska za izdavanje hrane i pića, spremišta za sportsku, i opremanje ostalom urbanom opremom. - plaža mora biti nadzirana i pristupačna sa kopnene i morske strane. S morske strane mora biti označena i zaštićena. - površina plaže na kopnu ne može se izgraditi sportskim sadržajima više od 30%, a najmanje 50% mora biti uređeno kao parkovni nasadi i /ili prirodno zelenilo, - potez obale unutar područja plaže mora ostati potpuno očuvanog zatečenog prirodnog obilježja s mogučnošću postavljanja samo pokretnih stepenica za ulaz/izlaz u more. C) Područja i građevine izvan građevinskog područja Područja i građevine izvan građevinskog područja koriste se i uređuju na način utvrđen točkom 3.2.3. Obrazloženja ovog Prostornog plana. Uređene plaže koje se nalaze izvan građevinskog područja, tj. uz građevinska područja naselja i ugostiteljsko turističke namjene su : - Uređene plaže -UPL: Lovran:- “Kvarner” - UPL-1-1 uz dio T11 i/ili T2, T12 i/ili T2 i naselje Lovran- postojeće, - Tuliševica:- “Labinsko” - UPL3 uz T21 i/ili T1 - planirano, Medveja: - “Susmel” - UPL4 uz T15 i/ili T2 i dio naselja Medveja(NA41) - planirana. “Medveja”- UPL5-3- uz dio naselja Medveja (N42) postojeće, Lokaliteti uređenih plaža izvan građevinskog područja utvrđeni su kartografskim prikazom 3B “Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju” u mj 1:25000. Uređene plaže izvan građevinskog područja uređivati će se neposrednom provedbom Plana u skladu s Uredbom i općim uvjetima kako slijedi: - propisuje se optimalno uređeno građevinsko zemljište, koje obuhvaća pristupni put, odvodnju (vlastiti zatvoreni kanalizacijski sustav s pročišćavanjem ili priključak na mjesnu kanalizacijsku mrežu), priključak na vodoopskrbu i električnu energiju, a sve na osnovi posebnih uvjeta komunalnih i javnih poduzeća,



- moguća je izgradnja građevina sportsko-rekreativne namjene otvorenog tipa gradnje (boćališta, odbojka na pijesku, dječja igrališta, i sl.) najviše do 20 % od ukupne kopnene površine plaže, - nije moguća izgradnja čvrstih građevina izuzev izgradnja građevina za infrastrukturno opremanje plaže i to: tuševa, kabina i sanitarnih uređaja - ukupne površine do 100 m2 te odgovarajućeg parkirališta . - moguća je izgradnja montažnih kioska za izdavanje hrane i pića, spremišta za sportsku, i opremanje ostalom urbanom opremom -ukupne površine do 25 m2. - plaža mora biti nadzirana i pristupačna sa kopnene i morske strane. S morske strane mora biti označena i zaštićena. - potez obale unutar područja plaže mora ostati potpuno očuvanog zatečenog prirodnog obilježja s mogučnošću postavljanja samo pokretnih stepenica za ulaz/izlaz u more. Najveća dopuštena visina građevine za infrastrukturno opremanje plaže iznosi jednu etažu odnosno ne smije prelaziti 3,0 m do vijenca građevine, Krov može biti dvostrešan ili ravan između 180- 200. Krovni pokrov kosog krova - kupa kanalica ili mediteran crijep (na konstrukciju se postavlja bez nadozida) , Oblikovanje građevine i materijali moraju biti sukladni lokalnim uvjetima, Komunalna opremljenost građevine - IIB kategorija. Prirodna plaža: - Mora biti označena, nadzirana i pristupačna sa kopnene i/ili morske strane. - Potez obale unutar područja plaže mora ostati potpuno očuvanog zatečenog prirodnog obilježja. 3.4.3. Uvjeti zaštite prostora 3.4.3.1.Zaštita prirodne baštine S gledišta zaštite prirode, donesen je Zakon o proglašenju Parka prirode Učka. Prostornim planom uređenja Općine Lovran predloženi su dijelovi prirode koje bi tek trebalo zaštititi temeljem Zakona o zaštiti prirode, i to u kategoriji spomenika parkovne arhitekture šetalište uz more od Lovrana do Opatije, park oko bolnice i manja parkovna površina oko crkvice Sv. Trojstva. • Park prirode Učka Za Park prirode Učka u izradi je Prostorni plan Parka prirode Učka. Ovim se Prostornim planom predlažu slijedeće mjere korištenja i zaštite područja Učke, a u svrhu očuvanja prirodnih i krajobraznih vrijednosti: - u prostoru između grebena Učke, naselja i mora dio predjela namijenjen je smještaju

kampa na lokaciji Tisva (Rakarovac). Detaljnim planom uređenja propisati će se uvjeti izgradnje, vodeći računa o gabaritima i volumenu te vrijednostima krajolika,

- očuvati sadašnji prostorni odnos šumskih i poljodjelskih površina, - u autohtone šumske zajednice listača ne unašati kulture četinjača (pretežno bora). Sadašnji

odnos kulture četinjača i listača zadržati, iz razloga što je to danas prepoznatljiva slika prirodnog i kulturnog krajobraza,



- šume su gotovo u cjelini u privatnom vlasništvu i u skladu s odredbama Zakona o zaštiti šuma nužno je (a što do danas nije napravljeno) snimiti postojeće stanje šuma i izraditi šumsko gospodarsku osnovu,

- kestenove šume koje su tijekom vremena u kontaktu s naseljima postale dio okućnice seoskih gospodarstava stradavaju od truleži, te je potrebno sa znanstvenim institucijama izvršiti snimanje stanja, očuvati njihov prostor - stanište do mogućnosti saniranja bolesti i obnove,

- obnoviti nekadašnje maslinike, vinograde i voćnjake na osunčanim padinama gorja i uz rubove ruralnih naselja i zaseoka,

- obnoviti nekadašnje pašnjačke livade koje zbog propadanja stočarstva pomalo obrašćuju šume. Također treba očuvati otvorene proplanke, zaravni s kojih se pružaju vidici na Kvarnerski zaljev i masiv Učke.

• Spomenici parkovne arhitekture Vrtovi, parkovi i šetališta sa bogatim dekorativnim raslinjem, prepoznatljiva su obilježja Lovrana koja treba štititi. Na području Općine Lovran za zaštitu se predlaže područje oko postojeće obalne šetnice (lungomare) u Lovranu, park uz bolnicu Lovran i park uz crkvicu Sv. Trojstva. Obalna šetnica (lungomare) sa zelenim pojasom Najznačajnije parkovno oblikovno šetalište na Jadranu je obalna šetnica - lungomare koje se kontinuirano proteže od Lovrana do Ike i Opatije. Uz šetalište dominiraju stoljetna stabla hrasta medunca i hrasta plutnjaka. Danas su zelene površine uz šetnicu znatno osiromašene u odnosu na nekadašnje dekorativne vrste grmlja i trajnica, pa ih treba snimiti i obnoviti. Park uz bolnicu Lovran To je relativno veći i prostorno očuvani park, kojeg je podigao nekadašnji vlasnik oko hotela koji je kasnije preuređen u bolnicu. U parku su zastupljene dekorativne zimzelene vrste drveća i grmlja koje su tipične za vrtove i perivoje Lovrana. Od vrsta drveća najzastupljenija je ladonja, lovor, velecvijetna magnolija, hrast medunac, crnika, lagerstremija, pinije, koloradska jela. Od grmlja lemprika, žumara, japanska mušmula, tobirovac i dr. U parku se naziru tragovi vrtno-arhitektonskih elemenata. Park se nadovezuje na obalnu šetnicu (lungomare). Mjere korištenja i zaštite su: - snimiti postojeće stanje parka s ocjenom vitaliteta svakog pojedinog stabla, - izraditi povijesnu studiju zaštite i obnove. Park uz crkvicu Sv. Trojstva Uz crkvicu Sv. Trojstva oblikovana je manja parkovna površina sa stoljetnim stablima košćele (ladonja, koprivić) Celtis australis. Košćela kao parkovno stablo vrlo često je korištena u oblikovanju predprostora sakralnih objekata te za aleje i drvorede. Ovaj povijesni park, koji sa spomenikom kulture čini jedinstvenu cjelinu i kvalitetan sadržaj u urbanom sklopu tog dijela Lovrana treba u cijelosti očuvati i zaštititi.



Mjere korištenja i zaštite su: - snimiti postojeće stanje parka s ocjenom vitaliteta dendrovrsta, - izraditi povijesnu analizu nastanka parka i projekt obnove, prema utvrđenim metodama

obnove graditeljskog nasljeđa. Također je potrebno utvrditi obavezu zaštite, obnove i posebne skrbi za sve oblike povijesne perivojne arhitekture koji nisu pojedinačno zaštićeni unutar granica zaštite obalnog pojasa vila zaštićenog rješenjem o zaštiti kulturno-povijesne cjeline Opatije te prilikom provedbe postupka zaštite pojedinačnih građevina unutar ovog pojasa uključiti u zaštitu i pripadajuće perivoje. 3.4.3.2. Zaštita kulturno-povijesnih cjelina Pregled registrirane i evidentirane kulturno-povijesne baštine u nastavku odgovara kartografskom prikazu br. 3a “Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih uvjeta korištenja”, mj. 1:25.000. Mjere zaštite nepokretnih kulturnih dobara propisane su Zakonom, drugim pravnim propisima i ovim Prostornim planom. Za nadzor provođenja propisanih mjera nadležan je Konzervatorski odjel u Rijeci. • Arheološke zone i lokaliteti Arheološke zone i lokaliteti na području Općine Lovran su: 1. Lovran: arheološka zona, evidentirano 2. Lovranska Draga: arheološka zona, evidentirano 3. Tuliševica: arheološka zona, evidentirano. Svi zahvati u navedenim zonama uvjetovani su prethodnim istraživanjima (rekognosciranje, sondiranje). Rezultati istraživanja trebaju biti adekvatno interpretirani i usaglašeni s planiranom intervencijom u prostoru, prije izrade dokumentacije i početka izvođenja bilo kakvih terenskih radova. • Povijesne graditeljske cjeline - gradsko naselje 4. Povijesna cjelina naselja Lovran, registrirano Za sve građevne i urbanističke intervencije unutar zaštićene zone potrebno je ishoditi

poseobne uvjete uređenja od nadležnog Konzervatorskog odjela u Rijeci. Cjelina naselja Lovran dijeli se na dva urbanotvorna elementa. Povijesna jezgra Lovrana sačuvanih je bitnih formativnih elemenata od srednjovjekovnog razdoblja, kroz naglašen razvoj u razdoblju baroka s manjim prilivom klasicističkih i historicističkih stilskih elemenata. Sadrži tragove perimetra gradskih zidina, srednjovjekovnu pročišćenu matricu, dijelove vojne arhitekture kao što j egradska kula i morski ulaz u grad “Stubica”, zatim sakralne građevine u sklopu Starg grada (Župna crkva Svetog Jurja, crkva Svetog Ivana Krstitelja), patricijske palače, pučke kuće i građanske kuće, Gradsku palaču i ložu, zvonik fortifikacijski obilježja. Zastupljenost vrlo čitljivih slojeva kroz sva razdoblja od srednjeg vijeka do danas svjedoči o kontinuitetu naselja, uz prisutnu minimalnu degradaciju novim elementima ovih ambijentalnih, arhitektonskih, kulturno-povijesnih, memorijalnih, fortifikacijskih, umjetničkih i sakralnih vrijednosti. Prostoru koji se intenzivno izgrađuje krajem 19. stoljeća dan je snažan reprezentativni pečat Lovranu koji stječe novi identitet



elitnog turističkog mjesta izgradnjom raskošnih vila u bujnom zelenilu okućnica, te volumenima skladnih, plastički bogato ukrašenih građevina u funkciji pansiona i hotela. Tako su sačuvane dvije raznorodne urbane matrice i dva različita povijesna identiteta, razgovijetna i u vizurama Lovrana. Potvrda o začetku naselja Lauriana, koje se u pisanim izvorima spominje tijekom 6. i 7. stoljeća, ostaje na arheološkim istraživanjima. Na području povijesne urbane cjeline naselja Lovran, prikazane na kartografskom prikazu br., potrebno je provoditi sve mjere zaštite koje se odnose na održavanje kulturnog dobra, a određuje ih nadležno tijelo prema utvrđenom sustavu zaštite; Sustav zaštite “A” - zona izuzetno dobro očuvane i osobito vrijedne povijesne strukture Sustav zaštite “B” - zona različitog stupnja očuvanosti povijesne strukture Sustav zaštite “A” (A-zona) - puna zaštita povijesnih struktura odnosi se na dio kulturno povijesne cjeline koji sadrži dobro očuvane i osobito vrijedne povijesne strukture Ovim sustavom zaštite obuhvaćeni su slijedeći dijelovi kulturnog dobra:

povijesna jezgra naselja Lovran sačuvane je srednjovjekovne urbane matrice i uličnog rastera, determinirana unutar prostora nekadašnjih gradskih zidina, sačuvanog kasnosrednjovjekovnog korpusa sakralniih, javnih, obrambenih i stambenih građevina, s naglašenim baroknim slojem i manjim onimom intervencija iz 19. i 20. stoljeća. Granica obuhvata zone - A odgovara ranije zaštićenom prostoru registracijom Urbanističke cjeline Lovrana, upisane u Registar nepokretnih kulturnih dobara Republike Hrvatske pod brojem registracije 335, rješenjem 176 od 12.03.1976. godine.

Prostorne međe ove zone određene su slijedećim katastarskim česticama:

Granica A-zone teče na zapadu uz istočni brid k.č. 126 k.o. Lovran (ali ne uključujući i nju) do spoja sa k.č. 1/1 na sjeverozapadu i tom česticom formira sjevernu liniju zone, a prema istoku prelazi na cestu Maršala Tita k.č. 149/1 formirajući istočnu granicu zone do spoja s k.č. 1 na jugozapadu kojom teče sve do spoja s istočnim bridom k.č. 126 k.o. Lovran, ali ne uključujući i nju.

Zona-A definirana je perimetrom obrambenih zidina koje su i danas očuvane kao integralni dio građevina, mada bez prezentacije istih. Od izvorna tri ulaza u grad sačuvana je “Stubica”, istočni ulaz koji vodi do lučice. Glavno urbano žarište, trg sa župnom crkvom Svetog Jurja, uspostavljeno je u najranijem razdoblju formiranja grada, kao središte javnih i sakralnih funkcija s dvije markacijske vertikale u vizuri naselja, zvonikom i gradskom kulom. Uz kulu je sjedište srednjovjekovnog magistrata s ložom kasnorenesansnih obilježja. Župna crkva Svetog Jurja je u osnovi kasnoromanička s kasnogotičkim dogradnjama, barokiziranog pročelja. Zvonik je izvorno izdvojen korpus, pripojen crkvi u 17. stoljeću. Na trgu je sačuvana reprezentativna patricijska palača kasnobaroknih obilježja. U gustoj jezgri naselja zbijeni su volumeni višekatnica sa shodovima, od kojih mnoge iz baroknog razdoblja s kortilom, ogradnim dvorišnim zidovima, potkrovnim loggiama, vanjskih kamenih stubišta s trijemovima, bogate arhitektonske plastike, naglašene obrade portala. Skromnije pučke kuće su malih otvora, lučnih portala, svođenih prolaza koji vode u unutrašnji kortil, često s kamenim shodovima. Na rubu zone je romanička crkva bratovštine Svetog Ivana Krstitelja koja u baroku dobiva povišenje perimetralnih zidova i novo svetište. U razdoblju 19. i početkom 20. stoljeća postojeće barokne crkve dobivaju nadogradnju, a iz tog su razdoblja i malobrojne, no monumentalne interpolacije u gradsko tkivo.



Za ovu zonu utvrđuje se režim potpune zaštite povijesnih struktura. Nije moguće uvoditi interpolacije, nadogradnje i dogradnje postojećih korpusa građevina, uvoditi suvremene elemente i materijale u postupku obnove. Prije svake intervencije, osobito kod uklanjanja žbuke, potrebno je provesti konzervatorska i restauratorska istraživanja u svrhu dopune postojeće konzervatorske podloge (Konzervatorska studija urbanog prostora Lovrana, 2000.g.) i stvaranja osnove za odabir metode zahvata (rekonstrukcije, restauracije, faksimila, načina prezentacije slojeva). U osnovi je moguća samo konzervacija, restauracija i sanacija izvornog stanja, uz pročišćenje arhitektonskih korpusa od nevrijednih rcentnih elemenata, a po odluci konzervatora izvršit će se valorizacija prezentabilnih slojeva. Za sve radove unutar ove zone potrebno je ishoditi potrebne akte nadležnog Konzervatorskog odjela. Sustav zaštite “B” (B-zona) - djelomična zaštita povijesnih struktura odnosi se na dio cjeline koja sadrži vrijedne elemente povijesnih struktura različitog stupnja očuvanosti. Ovim sustavom zaštite obuhvaćeni su slijedeći dijelovi kulturnog dobra:

prostor ove zone odosi se na područje izgrađeno tijekom 19. i početkom 20. stoljeća za potrebe lječilišnog turizma i privatne rezidencijalne gradnje, a formira se na većim parcelama uz obalu te duž glavne prometnice (ul. Maršala Tita) istočno i zapadno od gradske jezgre, preko prostora na kojem je uz lučicu pred Stubicom sačuvana srednjovjekovna crkva Svetog Trojstva te u neposrednoj blizini lokaliteti srednjovjekovnih crkava Svetog Sebastijana i Svetog Martina.

Zona-B je prostor intenzivno izgrađen u posljednjoj četvrtini 19. stoljeća, čemu prethodi izgradnja nove prometnice od Opatije do Rijeke 1843. godine te krak željezničkog pravca Beč-Trst koji se odvaja prema Opatiji i Rijeci 1873. godine. Provodi se planska urbanizacija za potrebe lječilišnog turizma, uspostavlja se obalna šetnica, pristupi moru, kupališta i vile podređene gabaritima krajoliku. Staro se groblje u blizini lučice pretvara u park uz koji se nastavlja veći na južnom prilazu gradu. Građevine su soliteri na velikim zemljišnim parcelama, uređenog parkovnog okoliša, a u gradnji se primjenjuju plemeniti materijali. Građevine su razvedenih tlocrta, rastvorene terasama, loggiama, trijemovima, balkonima, raskošnim vanjskim stubištima (Villa Frappart, Santa Marija, Villa Gina). Također su zastupljene skromnije građevine u funkciji pansiona i hotela, uobičajene morfologije historicizma (Villa Fernandea). Većina hotela nastaje u razdoblju od 1907. do 1913. u secesijskom slogu (Beausejour, Lovrana, Excelsior). Tijekom 20. stoljeća uvedene su manje i skromnije interpolacije koje ne utječu na dosadašnji karakter Lovrana. Ovoj zoni odgovara režim zaštite djelomičnih povijesnih struktura, mada se on odnosi na veliku količinu značajnih pojedinačnih građevina koje se u svojoj naravi mogu samo sanirati, konzervirati i restaurirati, uz uvođenje manjih promjena u interijerima obzirom na novu namjenu, odnosno zahtjeve važećih propisa. Dogradnja i nadogradnja vila nije dozvoljena, a za sve je zahvate na građevinama potrebno ishoditi potrebne akte nadležnog konzervatorskog odjela, kao i pojedinim slučajevima izraditi potrebnu konzervatorsku podlogu. Podrazumijeva se očuvanje parkovnih zona i hortukulturalno uređenih okućnica, obalnih šetališta i kupališta, a prema izvornim elementima. Svaka nova intervencija je strogo kontrolirana i mora biti uklopljena u ambijent. Zemljani radovi na prostoru starog groblja i srednjovjekovnih crkvica na platou iznad lučice vode se uz izdavanje potrebnih akata nadležnog konzervatorskog odjela i uz stalan arheološki nadzor. Na prostoru Zone-B mogu se uvoditi novi sadržaji u postojeće strukture, a moguća je minimalna interpolacija valjane argumentacije.



• Povijesne graditeljske cjeline - seosko naselje 5. Lovranska Draga: evidentirana seoska cjelina za koju se propisuje II stupanj zaštite.

Obavezna je izrada detaljnog plana uređenja, u sklopu kojeg se predlaže istraživanje i dokumentacija naselja, te njegovo zoniranje.

Za sve građevne intervencije na području naselja treba ishoditi posebne uvjete uređenja od nadležnog Konzervatorskog odjela u Rijeci.

• Povijesni sklop i građevina Graditeljski sklop 6. Lovran – potez vila, registrirano. Nalaže se cjelovita zaštita povijesnih vrijednosti uz poštivanje tradicije i funkcije prostora i njegovih sadržaja. Dopuštena je sanacija, konzervatorska rekonstrukcija i prezentacija povijesnih sklopova s pripadajućim vrtovima i zelenim površinama. Moguće je prilagođavanje funkcija i sadržaja suvremenim potrebama, uz minimalne izmjene povijesnih struktura. Za sve urbanističke i građevinske intervencije u ovoj zoni potrebno je zatražiti posebne uvjete uređenja od nadležnog Konzervatorskog odjela u Rijeci. Pojedinačne građevine - sakralne Na području Općine Lovran registrirane su slijedeće sakralne građevine: 7. Lovran - župna crkva Sv.Jurja, registrirana 8. Lovran - kapela Sv.Trojstva, registrirana. Unutar granica stare gradske jezgre posebnom registracijom zaštićena je kao spomenik kulture župna crkva Svetog Jurja, gotička građevina iz XIV. stoljeća, pregrađena u XV. stoljeću u oblicima kasne gotike. Današnji izgled crkve određen je kasnijim, baroknim dogradnjama. Masivni zvonik svoj konačni oblik dobio je u doba baroka. U neposrednoj blizini, jugozapadno od gradske jezgre (izvan nje), nalazi se drugi zaštićeni spomenik kulture a to je kapela Svetog Trojstva, jedina sačuvana kapela koju spominje Valvasor. Sagrađena je vjerojatno koncem XIII. stoljeća sa predvorjem iz kasnijeg vremena. Značajan je portal sa motivom tropleta, a u apsidi se nalaze motivi zidnih slikarija iz srednjeg vijeka. Obzirom na povijesni i umjetnički značaj, ove registrirane sakralne građevine podliježu najstrožoj zaštiti. Nalaže se sustavno održavanje, konzerviranje, restauriranje te dodatna istraživanja ako nisu provedena. Svi radovi se izvode na temelju konzervatorske dokumentacije koju odobrava nadležni Konzervatorski odjel u Rijeci. Građevne intervencije u neposrednoj blizini sakralne građevine ne smiju ugrožavati njezino izvorno stanje. Evidentirane građevine su: 9. Liganj: crkva Sv.Roka 10. Lovran: crkva Sv.Ivana Krstitelja 11. Lovran: crkva Sv. Nikole 12. Lovranska Draga: crkva Sv. Mihovila.



Navedene preventivno zaštićene sakralne građevine valja dodatno dokumentirati te provesti upis u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske Pojedinačne građevine - civilne i javne Sve povijesne građevine civilne i javne namjene navedene u nastavku preventivno su zaštićene i zahtijevaju dodatno istraživanje, dokumentiranje i zaštitu. To su: 13. Lovran: gradska kuća, 14. Lovran: gradska kuća, 15. Lovran: mala gradska vrata s dijelovima bedema, 16. Lovran: vila “Edera”, 17. Lovran: vila “Frappart”, 18. Lovran: vila “Sta. Maria”, 19. Lovran: bolnica, 20. Medveja: vila “Castelo”. •Memorijalna baština Od memorijalne baštine na području Općine Lovran evidentirano je: 21. Lovran: groblje. Zaštita prostora groblja u Lovranu odnosi se na njegovo redovito održavanje, revalorizaciju te uključivanje u edukacijske i kulturno-povijesne programe. •Etnološka baština 22. Tuliševica - etno zona (evidentirana) Radi očuvanja tradicijskog ambijenta dijela naselja Tuliševica potrebno je potaknuti gradnju građevina tipološki usklađenih s tradicijskim načinom gradnje i oblicima karakterističnim za ovo područje. Aktivna zaštita i sanacija graditeljske baštine na području Tuliševice moguća je kroz izradu detaljnih konzervatorskih kartona koji uključuju iscrpno evidentiranje postojećeg stanja i sastavljanje programa predviđenih mjera za svaku građevinu posebno. •Zaštita tradicijskog graditeljstva Lokalno tradicijsko graditeljstvo skromnih je dosega a sačuvano je na pojedinim, izdvojenim primjerima. Najveća vrijednost sa stajališta zaštite kulturne baštine koju treba valorizirati je prostor naselja iznad Medveje - Količa, Vlašinja, Na Sele i Visoča, koje je od degradacije očuvalo nepostojanje kvalitetne prometnice. Naselja i njihov okoliš treba očuvati intaktnim. Kao metodu očuvanja logično je predložiti integralni pristup zaštiti kroz ekološki turizam, promotivne općinske turističke akcije i slične mjere popularizacije, a istovremeno i javne kontrole kao efikasnog vida preventivne zaštite, koji bi spriječio nekontrolirane parcijalne zahvate.



Iskaz površina za posebno vrijedna i/ili osjetljiva područja i prostorne cjeline (prirodni resursi, krajobraz, prirodne vrijednosti i kulturno-povijesne cjeline) Tablica 26: 2.0. Z A Š T I Ć E N E C J E L I N E OPĆINA LOVRAN OZNAKA UKUPNO ha % OD POVRŠINE

OPĆINE ha/STAN

2.1. ZAŠTIĆENA PRIRODNA BAŠTINA Park prirode Učka PP 1270,39 25,62 0,27 Zaštićena prirodna baština UKUPNO 1270,39 25,62 0,27

2.2. ZAŠTIĆENA GRADITELJSKA BAŠTINA 2.2.2. Povijesna

graditeljska cjelina I. stupanj zaštite

gradsko naselje 1,56 0,03 0,0003

Zaštićena graditeljska baština UKUPNO 1,56 0,03 0,003

OPĆINA LOVRAN UKUPNO 1271,95 25,65 0,28 3.5. RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA Planom namjene površina osigurane su površine infrastrukturnih sustava, kao linijske i površinske infrastrukturne građevine i to za: - prometni sustav (kopneni, pomorski i zračni), - sustav telekomunikacija i pošte, - vodnogospodarski sustav, - energetski sustav. Navedeni sustavi prikazani su na kartografskim prikazima br. 1 “Korištenje i namjena površina” te br. 2a i 2b “Infrastrukturni sustavi i mreže”, mj. 1:25.000. Kriteriji razgraničenja infrastrukturnih koridora prikazani su u tablici br. 27. Tablica 27. Kriteriji razgraničenja infrastrukturnih koridora

PODSUSTAV GRAĐEVINA KORIDOR GRAĐEVINE SUSTAV vrsta kategorija vrsta postojeći

(m) planirani

(m) državna ostale - 100 županijska županijska 40 70

ceste

lokalna lokalna 9-12 20 županijski magistralni 1,5 1-3

TELEKOMUNIKACIJE kablovska kanalizacija

lokalni 1,2 1-2

županijski ostali 6 10 vodovodi lokalni 4 4 županijski 6 6

VODOOPSKRBA I ODVODNJA

kolektori lokalni 4 4 županijski 110 kV 19 50 dalekovod lokalni 35 kV - 40

ENERGETIKA

plinovod županijski magistralni - 60



3.5.1. Prometni sustav 3.5.1.1. Kopneni promet ▪ CESTOVNA INFRASTRUKTURA Osnovu cestovne mreže na području Općine Lovran čine planirana ostala državna cesta - Pula - M. Draga (postojeća dionica) - Opatija - čvor Matulji (planirana dionica),tj. obilaznica Opatijske rivijere, te postojeća državna cesta D 66 Pula (D3)- Labin - Opatija - Matulji (D8) koja izgradnjom obilaznice postaje županijska cesta. Ostale ceste (županijske i lokalne) vežu se na ove dvije prometnice, luku otvorenu za javni promet lokalnog značaja u Lovranu i luku posebne namjene u Lovranu. Ostala državna cesta - Pula - M. Draga (postojeća dionica) - Opatija - čvor Matulji (planirana dionica) – obilaznica Opatijske rivijere: Prostornim planom Primorsko-goranske županije određena je potreba izgradnje nove prometnice koja treba preuzeti tranzitni promet na području Matulja, Opatije, Ike, Lovrana do Mošćeničke Drage, odakle se postojećom trasom vodi do Pule. Ovim Prostornim planom utvrđen je koridor obilaznice Opatijske rivijere širine 100 m prema “Idejnom rješenju obilaznice Opatijske rivijere”. Navedeni elaborat izradio je Institut građevinarstva Hrvatske, d.d., Poslovni centar Rijeka temeljem projektnog zadatka Hrvatskih cesta, d.o.o. Zagreb, a na temelju prethodno izrađene Prostorno-prometne studije na području Liburnije (IGH PC Rijeka, studeni 2001.g.). Prema navedenom elaboratu trasa obilaznice na području Općine Lovran definirana je kao brza cesta sa dva prometna traka u cijeloj duljini, obzirom da je na tom dijelu nešto manja planirana količina prometa za ciljnu godinu 2025., nego što je to na sjevernom dijelu prometnice od čvora Frančići do čvora Opatija jug (na kojem se predviđa izgradnja četiri trake). Zahtjevani tehnički elementi trase, navedeni Idejnim rješenjem, su slijedeći: - denivelirana raskrižja, međusobno udaljena najmanje 2000 m, - projektna brzina Vp = 80 km/h, - dimenzije prometnice su 2 x 3,5 m vozni trak, 2 x 0,35 m rubni trak i 2 x 1,5 m bankina. Trasa obilaznice položena je većim dijelom na terenu, na dijelu iznad Medveje planira se izgradnja 2 tunela (dužine 735 m i 583 m), te vijadukta (dužine 467 m) iznad doline Medveje. Na dijelu kojim obilaznica prolazi kroz područje Općine Lovran nalazi se samo jedan čvor, čvor Lovran, na granici područja Općine Lovran i Grada Opatije. Čvor je projektiran kao modifikacija tkz. dijamantnog čvora, pri čemu se rampe spajaju na postojeće prometnice. Postojeće raskrižje treba rekonstruirati kao četverokrako, sa podizanjem nivelete. Čvor Medveja - Kraj planiran je izvan područja Općine Lovran, sjeverno od mjesta Kraj. Predviđen je deniveliran spoj na obilaznicu samo ulazno-izlaznim rampama iz smjera Kraja prema Rijeci.



Obilaznica presjeca postojeću prometnu mrežu te je deniveliranim prijelazima potrebno povezati odvojena područja. Brza cesta neće imati raskrižja u nivou pa se na cijeloj dionici pojavljuje potreba za izgradnjom podvožnjaka / nadvožnjaka. Županijske ceste Sustav županijskih cesta najveću promjenu doživljava upravo promjenom kategorije današnje državne ceste D 66 Pula (D3)- Labin - Opatija - Matulji (D8) u županijsku cestu. Na navedenu prometnicu se veže i pomorski promet u lukama - luci otvorenoj za javni promet u Lovranu i luci posebne namjene u Lovranu, što pruža mogućnost i za ostvarenje, tj. primjenu kombiniranog prijevoza. Županijske ceste na području Općine Lovran su: - Mošćenička Draga - Medveja - Lovran - Opatija - Rijeka - Kostrena - Bakar - Kraljevica -

čvor Šmrika (postojeća D21), - spojna cesta od čvora Lovran do središnjeg dijela Lovrana (po postojećoj trasi), sa

planiranim dijelom (tkz. “Nova cesta”) do obalne prometnice - Mošćenička Draga - Medveja - Lovran - Opatija - Rijeka - Kostrena - Bakar - Kraljevica - čvor Šmrika (postojeća D21). Širina koridora planiranog dijela prometnice iznosi 70 m.

Za postojeće županijske ceste: Ž5049 Dobreč – Ž5050, te Ž5050 Liganj - Lovran (D66) planirana je promjena kategorije, te one, sukladno Prostornom planu županije, postaju lokalne ceste. Lokalne ceste Sustav lokalnih cesta na području Općine Lovran čine bivše županijske ceste Ž5049 Dobreč – Ž5050, te Ž5050 Liganj - Lovran (D66), postojeća lokalna cesta Lovranska Draga - Liganj, te slijedeće planirane ceste: - nova, planirana cesta koja se odvaja od postojeće županijske ceste za Učku (kod Poklona) i

vodi do kampa Tisva (Rakarovac). Prometnica dijelom prati trasu postojećeg šumskog puta, a dužine je oko 3260 m,

- spojna cesta sa lokalne ceste prema Lovranskoj Dragi prema Dobreću, po trasi probijenog šumskog puta,

- cesta oko zone ugostiteljsko-turističke namjene u Medveji, sa spojem na cestu D 66 Pula (D3)- Labin - Opatija - Matulji (D8).

Za postojeće lokalne ceste planira se reguliranje odvodnje, ugradnja odbojnika, mjestimične rekonstrukcije i proširenja. Potrebno je urediti sva križanja i poboljšati prometnu horizontalnu i vertikalnu signalizaciju. Od osobite je važnosti i potreba obnove postojećih, te izgradnja novih protupožarnih putova. Problem prometa u najužem centru Lovrana potenciran je položajem gusto izgrađene cjeline Starog grada sa formiranom pješačkom zonom. Prometno rješenje naselja utvrditi će se izradom Urbanističkog plana uređenja Lovrana (UPU 1).



3.5.1.2. Pješački promet Prostornim planom predviđena je mogućnost kontinuiranog povezivanja obalnom šetnicom (lungomare) od granice sa područjem Grada Opatije na sjeveru do granice sa područjem Općine Mošćenička Draga na jugu. Pojedini dijelovi te šetnice već su izgrađeni, a urbanističkim, planovima uređenja koji će se izrađivati za naselja odnosno zone ugostiteljsko-turističke namjene na obali potrebno je predvidjeti točnu trasu, način uređenja i opremanja te šetnice, te prateće sadržaje. 3.5.1.3. Promet u mirovanju (parkirališna i garažna mjesta) Vezano na promet u mirovanju, u sklopu izrade Urbanističkog plana uređenja Lovrana (UPU1) sagledati će se i eventualne potrebe za izgradnjom većeg javnog parkirališta. Ostale parkirališne površine treba urediti, a za planirane sadržaje treba osigurati dovoljan broj mjesta u skladu s važećim normativima. Veliki problem je i nedostatak parkirališta na području Medveje. Moguća je gradnja javnog parkirališta uz sjevernu padinu, u dvije razine, sa priključenjem na cestu D 66 Pula (D3)- Labin - Opatija - Matulji (D8) prema uvjetima Hrvatskih cesta. Uz donju stanicu žičare također je planirano parkiralište. Promet u mirovanju na području Medveje riješiti će se izradom Urbanističkog plana uređenja Medveje (UPU 2). Potreban broj parkirališta i garažnih mjesta ovim se Prostornim planom uređuje (u pravilu) na građevnoj čestici građevine. Potreban broj parkirališno-garažnih mjesta, ovisno o vrsti i namjeni prostora u građevinama, određuje se kako slijedi: Tablica br. 28

Namjena prostora u građevinama

Broj parkirališnih ili garažnih mjesta

Jedinica

stanovanje 1 - 2 mjesta stan trgovine 1 mjesto 10 m2 površine drugi poslovni sadržaji 1 mjesto 15 m2 površine restorani i kavane 1 mjesto 4 sjedećih mjesta gospodarska namjena 1 - 2 mjesta 4 zaposlenika hoteli, pansioni, moteli min. 1 mjesto 2 ležaja sportska dvorana s igralištem 1 mjesto 20 sjedećih mjesta škole, predškolske ustanove 1 mjesto 3 zaposlenika

Pri određivanju parkirališnih potreba za građevine ili grupe građevina s različitim sadržajima može se predvidjeti isto parkiralište za različite vrste i namjene građevina, ako se koriste u različito vrijeme. Za parkiranje osobnih vozila može se koristiti prostor uz kolnik prvenstveno kao javno parkiralište namijenjeno pretežito posjetiteljima i drugim povremenim korisnicima, te vozilima javnih službi kad njegova širina to omogućava i kad se time ne ometa pristup vozilima hitne pomoći, vatrogascima i prolazima za pješake i invalide.



Postojeće garaže i garažno-parkirališna mjesta ne mogu se prenamijeniti u druge sadržaje ako se ne osigura drugo parkirališno-garažno mjesto na istoj građevnoj čestici ili u neposrednoj blizini građevne čestice. Za trgovačke, poslovne, te višesadržajne građevine čije građevne čestice zauzimaju površinu veću od 0,5 ha, potrebno je u tijeku postupka za ishođenje lokacijske dozvole utvrditi i eventualne dodatne parkirališne potrebe. Pri tome je potrebno voditi računa o broju i strukturi zaposlenih, očekivanom broju posjetitelja i intenzitetu opskrbnog prometa, blizini i kvaliteti javnog prometa, kao i načinu priključka tih parkirališta na dovoljno propusnu cestovnu prometnicu. Na javnim parkiralištima za automobile invalida treba osigurati najmanje 5% parkirališnih mjesta od ukupnog broja, a najmanje jedno parkirališno mjesto na parkiralištima s manje od 20 mjesta. ▪ ŽELJEZNIČKI PROMET Na području Općine Lovran nije planirana gradnja željezničke pruge niti postrojenja, a najbliža željeznička postaja na budućoj međunarodnoj pruzi je u Matuljima. ▪ ŽIČARA ZA UČKU Prve zamisli i projekte žičare radili su još Talijani i Austrijanci prije II. svjetskog rata, a ta dokumentacija čuva se u Državnom arhivu u Rijeci. 1960. god. čak je bio potpisan i ugovor između Turističkog društva iz Opatije i građevinsko-projektnog biroa “Penkala” iz Zagreba o izradi građevinskog dijela idejnog projekta žičare, koja je trebala započeti s radom 1963. god., ali do ostvarivanja projekta nije došlo. Prema postavkama Prostornog plana Parka prirode Učka, najvažniji i najatraktivniji ulaz u Park biti će putem žičare. Prva (veća) žičara polazi iz Medveje, dok je gornja postaja smještena uz kamp Tisva. Također, trebalo bi istražiti i mogućnost smještaja postaje na lokaciji Lovranske Drage. Na lokaciji Tisva trebala bi se nalaziti donja postaja manje žičare koja bi išla do ispod najvišeg vrha Učke – Vojaka, uz mogućnost da posjetitelji sami dođu pješice do vrha. Kapacitet veće žičare trebao bi biti cca 6000 putnika na dan, ili cca 600 putnika na sat, a kapacitet manje, gornje žičare trebao bi biti cca 2000 putnika na dan, ili cca 200 putnika na sat. Preciznije određenje kapaciteta žičare utvrditi će se izradom detaljnjijih studija. Širina koridora žičare određenog ovim Prostornim planom iznosi 100 metara, a sama žičara mora se izvesti bez većih prosjeka na površinama šuma. 3.5.1.4. Pomorski promet Prostornim planom određena je, sukladno odredbama Prostornog plana Županije, mreža morskih luka otvorenih za javni promet, lokacija luke posebne namjene u Lovranu te trase plovnih puteva za potrebe prometnog i gospodarskog povezivanja luka županijskog i lokalnog značaja.



Morske luke otvorene za javni promet županijskog značaja je luka Lovran i lokalnog značaja luka u Medveji i Lovranu. Luke će se razvijati na postojećim lokacijama, uz mogućnost prostornog proširenja, što će se utvrditi izradom Urbanističkih planova uređenja naselja Lovran i Medveja (UPU 1 i UPU 2). Luka otvorena za javni promet županijskog značaja u Lovranu namijenjena je ukrcaju i iskrcaju roba i putnika, privezu i odvezu brodica i ostalim djelatnostima. Luka otvorena za javni promet lokalnog značaja u Medveji i Lovranu su komunalne luke namijenjene ukrcaju i iskrcaju roba i putnika, privezu i odvezu brodica. Luka posebne namjene - luka nautičkog turizma – marina Lovran sastavni je dio zone ugostiteljsko - turističke namjene “Najade” - T13 i/ili T2. Luka nautičkog turizma - marina je maksimalnog kapaciteta 200 vezova. Dijelom akvatorija Općine Lovran prolazi unutarnji plovni put koji ima sve preduvjete za kvalitetno povezivanje luka lokalnog i županijskog značaja. Plovni put u unutrašnjim morskim vodama je morski pojas dovoljno širok (i dubok) da omogućuje sigurnu plovidbu. Krajnjim južnim dijelom akvatorija prolazi i odsječak međunarodnog plovnog puta. Također, krajnjim sjeveroistočnim dijelom akvatorija obuhvaćena je i zona sidrišta riječke luke. 3.5.1.5. Zračni promet Za hitne intervencije i potrebe Prostornim planom predviđena je lokacija za izgradnju javnog helidroma uz postojeću ulicu M. Tita na granici prema Iki, za zajedničke potrebe Lovrana, Ike i Ičića. Točna lokacija i način uređenja površine helidroma utvrditi će se izradom Urbanističkog plana uređenja Lovrana (UPU 1). 3.5.2. Sustav telekomunikacija i pošte Opći koncept daljnjeg razvoja telekomunikacijske mreže predviđa disperziju pristupnih komutacijskih kapaciteta u cilju racionalizacije izgradnje i povećanja kapaciteta pristupnih mreža. To u slučaju općine Lovran znači nove udaljene pretplatničke stupnjeve ili multipleksere od kojih je već u planu UPS Medveja, a također se može u doglednoj budućnosti očekivati izgradnja novih UPM Lovranska Draga i UPS Tuliševica i Liganj. Ovakva mreža sa malom duljinom pristupne mreže izgrađene bakrenim kabelima biti će kvalitetna infrastruktura za uvođenje novih širokopojasnih odnosno multimedijalnih usluga. Kako bi se ova strategija razvoja uvela u praksu, svaku izgradnju nove TK mreže ili rekonstrukciju postojeće treba planirati kao kabelsku kanalizaciju sa cijevima i kabelskim zdencima za račvanje kabelske kanalizaciju i izradu nastavaka na kabelima. Izgradnju DTK i nove kabelske mreže treba planirati i uz sve nove prometnice, a osobito do zona planiranih turističkih i sportsko-rekreativnih sadržaja, odnosno poslovnih namjena. Izgradnjom distribucijske kabelske kanalizacije omogućit će se elastično korištenje izgrađene telekomunikacijske mreže, povećanje kapaciteta TK mreže, izgradnju mreže za kabelsku televiziju i uvođenje nove tehnologije prijenosa optičkim kabelima u pristupnu mrežu bez naknadnih građevinskih radova. Uvođenje optičkih kabela u pretplatničku mrežu omogućit će izgradnju širokopojasne TK mreže sa integriranim uslugama u kojima će jedan priključak



omogućavati korištenje novih usluga u telekomunikacijama, kao i prijenos radio i televizijskog signala. Zbog toga investitori stambenih i poslovnih građevina u naseljima gradskog karaktera trebaju izgraditi unutrašnju telefonsku instalaciju i instalaciju za kabelsku televiziju. Koncentracija instalacije treba biti izvedena u kabelskom ormaru, a od ormara do granice građevne čestice treba položiti min 2 cijevi ∅40 za manji, odnosno 3 cijevi za veći objekt što će predstavljati pripremu za uvođenje podzemnih priključaka najprije za nove, a potom i postojeće građevine. U prijelaznom razdoblju moguće je priključenje postojećih građevina sa manjim brojem stanova ili interpoliranih objekata u izgrađenim područjima zračnim kabelima od najbližeg izvodnog ormara na stupu. Duž planirane ostale državne ceste Pula - M. Draga (postojeća dionica) - Opatija - čvor Matulji (planirana dionica) predviđena je i trasa distribucijske telekomunikacijske kanalizacije za magistralne vodove. Sustav pošta neće doživljavati izmjene u odnosu na postojeće stanje. 3.5.3. Vodnogospodarski sustav 3.5.3.1.Vodoopskrba Obzirom na buduće potrebe za vodom područja Općine Lovran i potrebe područja Općine Mošćenička Draga koja većinu vode dobiva istim vodoopskrbnim pravcem, potrebno je rekonstruirati dovodni tlačni cjevovod iz Opatije (s profila 250 mm na profil 350 mm), te gravitacijski cjevovod iz vodospreme Lokva prema potrošačima (sa 150 na 350 mm). Povećanje količina vode zahtijevat će rekonstrukciju crpne stanice Opatija 1. Daljnji razvoj vodoopskrbnog sustava i povećanje količina vode za ovo područje se temelji na povećanju količina vode koja će se dovesti zajedničkim vodoopskrbnim sustavom Liburnijske rivijere i zaleđa i to prvenstveno iz riječkih izvora Zvira i izvora Rječine. Dakle, voda će se dovesti povezivanjem na podsustav vodoopskrbe Rijeka koji osigurava povezivanje značajnijih izvorišta s područjima najveće potrošnje vode. Da bi se cijelo područje Općine Lovran opskrbilo pitkom vodom iz vodovoda potrebno je izgraditi vodoopskrbnu mrežu tamo gdje je nema te rekonstruirati dio vodoopskrbne mreže koji je prije naveden (točka 1.2.6.3.). U tu svrhu planira se izgradnja vodospreme Antići (510 m.n.m., V= 800 m3) na području grada Opatije iz koje se namjerava dopremiti voda transportnim cjevovodom na planiranu vodospremu Tuliševica (475 m.n.m., V= 500 m3). Iz buduće vodospreme Tuliševica planira se osigurati opskrba vodom naselja Liganj, Tuliševica, Lovranska Draga odnosno područje visoke zone Lovran. Naselja iznad Medveje predviđa se opskrbiti pitkom vodom iz crpne stanice Obrš preko vodoopskrbnog sustava Općine Mošćenička Draga. Vodoopskrba naselja u ZOP-u određena je sukladno Uredbi stoga su planirane i crpne stanice Lovran- luka, Peharovo, Medveja II.



3.5.3.2. Odvodnja otpadnih voda Za područje Općine Lovran javni sustav odvodnje izgraditi će se za naselja Lovran, Medveju, Tuliševicu i Liganj, a definiran je koncepcijskim rješenjem sustava Liburnijskog područja, kojim se predviđa izgradnja crpnih stanica Medveja, Peharovo, Lovran - luka te crpnih stanica Vrh Ike, Ika i Ičići na području Grada Opatije. Predviđa se izgraditi zajedničko postrojenje za pročišćavanje sanitarnih otpadnih voda između Opatije i Ičića (punta Kolova). Nakon pročišćavanja, otpadne vode se ispuštaju u more putem postojećeg dugačkog podmorskog ispusta. Za odvodnju sanitarnih otpadnih voda iz naselja udaljenih od obale (Lovranska Draga) mogu se izgraditi samostalni kanalizacijski sustavi, prema kriterijima zaštite iz Prostornog plana Županije. Za građevine koje neće biti spojene na javni sustav odvodnje, kao i do uspostave navedenih sustava, odvodnja otpadnih voda riješavati će se pojedinačno za svaku građevinu prema uvjetima nadležnih komunalnih službi. Odvodnja otpadnih voda u ZOP-u, za sva naselja i zone izdvojene namjene određena je sukladno Uredbi na način da se, iznimno u izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja, do izgradnje javne mreže odvodnje, dozvoljava priključak na septičku jamu za manju građevinu kapaciteta do 10 ES na način prihvatljiv sa aspekta zaštite okoliša, a veće građevine moraju imati priključak na pojedinačni uređaj za pročišćavanje otpadnih voda. 3.5.3.3. Uređenje vodotoka – bujica Na području Općine Lovran, postoji više vodotoka – bujica (Medveja, Labinsko, Peharovo i Školarovo) za koje se, u sklopu razvoja infrastrukturnih sustava, planira njihovo uređenje. Uređenje vodotoka podrazumjeva radove na održavanju vodotoka, vodnog dobra i vodnih građevina kao i građevina za melioracijsku odvodnju, održavanje vodotoka i vodnog dobra i drugih radova kojima se omogućuje kontrolirani i neškodljivi protok voda i njihovo namjensko korištenje. Radovi na održavanju vodotoka su oblaganje korita i obala kamenom cementnim pločama, žičanim pleterom i sl., čišćenje, uklapanje nanosa i djelomično produbljavanje dna korita, ublažavanje zavoja bez značajnije promjene trase korita, zemljani i slični radovi na uređenju i održavanju obala, zemljani radovi u inundacijskom pojasu, krčenje i košnja raslinja, obnavljanje, održavanje propusta i prijelaza do raspona od 5 m, popravci, pojačanja i obnavljanja nasipa, košnja i radovi na vegetativnoj zaštiti građevina, zamjene oštećenih dijelova građevina. U svrhu zaštite i očuvanja vodnog režima nije dozvoljeno podizati zgrade, podizati građevine, ograde i druge građevine koje nisu u funkciji vodotoka na udaljenosti od 20 m od vanjske nožice nasipa, tj. do 6 m od vanjskog ruba regulacijsko zaštitne vodne građevine koja nije nasip (obala i obaloutvrda).



3.5.4. Energetska infrastruktura 3.5.4.1. Elektroenergetika Razvojnim planovima Hrvatske elektroprivrede na području Općine Lovran nije predviđena izgradnja novih elektroenergetskih postrojenja nazivnog napona 110 kV i više. Postojeći 110 kV nadzemni vod TS 110/10(20) kV Lovran - TE Plomin, koji dijelom svoje trase prolazi područjem općine, zadržava se u funkciji koju ima i danas. Napajanje električnom energijom postojećih i budućih potrošača osigurano je iz trafostanice 110/10(20) kV Lovran, koja je smještena izvan granica općine na području Oprića. Trafostanica ima ugrađena dva transformatora snage 2x20 MVA, a po potrebi kapacitet joj se može povećati na 2x40 MVA. Distribucija električne energije, iz trafostanice 110/20 kV Lovran, do postojećih i budućih potrošača vršit će se, kao i do sada, na 10 kV naponskom nivou. Razvojnim planovima elektrodistribucije predviđa se skori prijelaz sa postojećeg 10 na 20 kV naponski nivo, preko postojeće 10(20) kV mreže. Time će se postojećim vodovima udvostručiti kapacitet i poboljšati kvaliteta i sigurnost u napajanju. Za ovaj prijelaz trebat će izvršiti određene zamjene, rekonstrukcije, odnosno dogradnju postojeće 10 (20) kV mreže. Obzirom na ovim planom predviđena građevinska područja naselja i površine za izdvojene namjene, u budućnosti se očekuje vršno opterećenje, na nivou općine, od cca 8 MW. Radi osiguranja napajanja budućih potreba postojećih i novopredviđenih potrošača bit će potrebno razvijati postojeću mrežu izgradnjom novih trafostanica 10(20)/0,4 kV, sa pripadajućim 10(20) kV priključcima i niskonaponskom mrežom. Lokacije budućih trafostanica i trase 10(20) kV vodova osiguravat će se kroz planove užih područja. Napajanje novih sadržaja zahtijevat će izgradnju dužih dionica 10(20) kV vodova, jer na tim područjima ona danas nije izgrađena. Vodovi će se izvoditi podzemnim 10(20) kV kabelima, a u sklopu izgradnje ostale komunalne infrastrukture. Niskonaponska mreža u naseljima će se kao i do sada razvijati podzemnim kabelima, odnosno kao nadzemna, sa samonosivim kabelskim sklopom razvedenim na betonskim stupovima i po fasadama zgrada. Javna rasvjeta će se izvoditi kao samostalna izvedena sa zasebnim stupovima ili dograđivati u sklopu postojeće i buduće nadzemne niskonaponske mreže. 3.5.4.2. Plinovod Koncepcija plinifikacije Općine Lovran temelji se na Studiji i Idejnom projektu opskrbe prirodnim plinom Primorsko - goranske županije. Prostornim planom županije usvojena je trasa međunarodnog transportnog plinovoda Italija - Hrvatska. Na trasi kopnenog dijela magistralnog plinovoda određene su mjerno redukcijske stanice (MRS) kao mjesto priključka županijske mreže plinovoda. Plinoopskrbni sustav Općine Lovran biti će sastavni dio opskrbnog sustava cijele Županije. Priključak visokotlačnog plinovoda izvršiti će se u MRS "Rijeka - zapad" koja se nalazi na području Općine Viškovo. Trasa visokotlačnog plinovoda maksimalnog radnog tlaka 12 bara, prolazi Općinom Lovran. Predajno redukcijska stanica za mjerenje i redukciju tlaka plina nalaziti će se u Lovranu. Kapacitet stanice predviđen je za pokrivanje ukupnih potreba za grijanjem, pripremom potrošne tople vode i kuhanjem u kućanstvima, kao i potrošnju plina u većim objektima drugih djelatnosti (bolnica, hoteli, dječji dom, škola, pekara).



Tablica 29: Prikaz potrošnje prirodnog plina u kućanstvima po naseljima, kao i ukupne potencijalne potrošnje plina do 2020. godine.

Potrošnja plina (mn

3/h) Kućanstva: 1682 Veliki potrošači: 1318 Ukupno: 3000 Općina Lovran Potrošnja plina (mn

3/h) Liganj 154 Lovran 1317 Lovranska Draga 48 Medveja 73 Tuliševica 90 Ukupno: 1682

Iz predajno redukcijske stanice Lovran predviđena je opskrba prirodnim plinom svih potrošača na području Lovrana i naselja Liganj, Lovranska Draga, Medveja i Tuliševica, srednjetlačnom plinskom mrežom maksimalnog radnog tlaka 4 bara. Tablica 30: Prikaz tehničkih karakteristika predajno redukcijske stanice Lovran

MRS LOVRAN Kapacitet 3000 mn

3/h Ulazni tlak 12 bara Izlazni tlak 4 bara

3.5.4.3. Potencijalni lokalni izvori energije Na području Općine Lovran nisu dovoljno iskorištene povoljne mogućnosti upotrebe obnovljivih energetskih izvora (prirodnih), prvenstveno sunčeve energije, energije vjetra i sl. Stoga treba nastojati da se u budućnosti navedeni potencijalni izvori uključe u sustav korištenja. 3.6. POSTUPANJE S OTPADOM Postojeće odlagalište otpada nalazi se na području općine Matulji, na Osojnici. Ukupna površina odlagališta iznosi 31.000 m2. Na odlagalište se dovozi otpad s područja Grada Opatije i općina Matulji, Lovran i Mošćenička Draga, i to od 1968.god. Na odlagalištu se svakodnevno vodi evidnecija o vrsti i količini otpada, kao i Dnevnik deponije.25 Odlagalište je primarno namjenjeno odlaganju komunalnog otpada, dok je manji dio tehnološkog otpada izdvojen i zbrinjava se na propisan način. U 2006. godini iz Općine Lovran je odloženo na lokaciji Osojnica 5.014,46 tona komunalnog otpada, od toga je 4.990,00 tone komunalnog otpada deponirano, a razliku od 24,24 tone korisnog otpada predano je na daljnje postupke prerade i recikliranja. Dnevna količina proizvedenog komunalnog otpada radnim danom iznosi 15,2 t, a nedjeljom i praznikom oko 5 tona. Također količina otpada varira u veljači i srpnju. Otpad se odvozi kamionima volumena tovarnog prostora od 14,6 i 4 m3.

25 Podaci preuzeti iz “Zapisnika o inspekcijskom pregledu odlagališta komunalnog otpada Osojnica u Općini Matulji” 16. travnja 2003. godine.



Odlagalište nema temeljni brtveni sloj, nema sustav odvodnje oborinskih voda, kao niti pročišćavanje otpadnih voda. Odlagalište je priključeno na javnu cestu makadamskim putem. Procijenjena količina do sada odloženog otpada je oko 400.000 m3. Predviđena uporaba odlagališta je do 2010. godine a ukupni kapacitet iznosi oko 600.000 m3.U neposrednom razdoblju predviđa se sanacija dijela odlagališta, širenje i daljnje odlaganje otpada. Prostornim planom županije na navedenoj lokaciji predviđena je transfer stanica. Divljih odlagališta otpada na području Općine Lovran nema. Zakon o otpadu (NN 151/03) definira otpad kao tvari i predmete koje je posjednik otpada odbacio, namjerava ili ih mora odložiti. Otpad se po mjestu nastanka dijeli na: – Komunalni otpad je otpad iz kućanstava, otpad koji nastaje čišćenjem javnih površina i otpad koji je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava, a koji nastaje u gospodarstvu, ustanovama i uslužnim djelatnostima. – Industrijski otpad je otpad koji nastaje u proizvodnim procesima u industriji, gospodarstvu, obrtu, a po sastavu i svojstvima se razlikuje od komunalnog otpada. – Ambalažni otpad je ambalaža preostala nakon što se proizvod raspakira, a obuhvaća sve proizvode u obliku kutija, posuda, omota i druge oblike koji služe držanju drugog proizvoda u svrhu njegove zaštite, rukovanja, promidžbe i prodaje. – Građevni otpad je otpad koji nastaje gradnjom, održavanjem i uklanjanjem građevina prema posebnom propisu. – Električki i elektronički otpad je bilo koja električka i elektronička oprema koju je posjednik otpada odbacio, namjerava ili je mora odložiti. – Otpadna vozila ili otpadne gume su otpad koji nastaje protekom životnog ciklusa proizvoda. Osnovni ciljevi postupanja s otpadom su: – izbjegavanje i smanjivanje nastajanja otpada i smanjivanje opasnih svojstava otpada čiji nastanak se ne može spriječiti, – sprječavanje nenadziranog postupanja s otpadom, – iskorištavanje vrijednih svojstava otpada u materijalne i energetske svrhe i njegovo obrađivanje prije odlaganja, – kontrolirano odlaganje otpada, – saniranje otpadom onečišćenog tla, – razvijanje i utvrđivanje programa sustavne edukacije o otpadu. S otpadom se mora postupati na način da se izbjegne: – opasnost za ljudsko zdravlje, – opasnost za biljni i životinjski svijet, – onečišćavanje okoliša: voda, mora, tla, zraka iznad propisanih graničnih vrijednosti, – nekontrolirano odlaganje i spaljivanje, – nastajanje eksplozije ili požara, – stvaranje buke i neugodnih mirisa, – pojavljivanje i razmnožavanje štetnih životinja i biljaka te razvoj patogenih mikroorganizama, – narušavanje javnog reda i mira.



Programom zaštite okoliša koji donosi skupština Pimorsko-goranske županije te općinsko vijeće Općine Lovran, u skladu sa Strategijom gospodarenja otpadom, utvrđuju se mjere postupanja s otpadom. Mjere postupanja s otpadom sadrže osobito: – mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada, – mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno program odvojenog skupljanja, – program odvojenog skupljanja opasnog otpada, – gradnju građevina namijenjenih skladištenju, obrađivanju ili odlaganju otpada, – mjere sanacije otpadom onečišćenog tla i neuređenih odlagališta, – mjere nadzora i praćenja postupanja s otpadom, – izvore i visinu financijskih sredstava za provođenje pojedinih mjera, – rokove za izvršenje utvrđenih mjera. Općina Lovran dužna je osigurati provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom, dok Primorsko-goranska županija osigurava provođenje mjera postupanja s industrijskim, ambalažnim, građevnim, električkim i elektroničkim otpadom, otpadnim vozilima i otpadnim gumama. Prilikom postupanja s komunalnim otpadom mora se iz njega izdvojiti opasni otpad i s njim postupati sukladno s odredbama ovoga Zakona koje se odnose na opasni otpad. Više jedinica lokalne samouprave mogu sporazumno osigurati provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom. Općina Lovran dužna je su utvrditi način te osigurati provođenje obračuna troškova postupanja s otpadom. Studija “Sustav gospodarenja otpadom u kvarnerskom i istarskom području” cjelovito je obradila problematiku zbrinjavanja otpada na području Istre i Kvarnera i predložila primjeren sustav gospodarenja otpadom, u koji će se uključiti i Općina Lovran. Tom Studijom, kao i Prostornim planom Županije, predviđena je centralna zona za gospodarenje otpadom, te reciklažna dvorišta i transfer stanice, čije se lokacije ne nalaze na području Općine Lovran. 3.7. SPREČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ Programom zaštite okoliša za područje Općine Lovran utvrđene su slijedeće mjere za provođenje zaštite okoliša: − surađivati sa županijskim tijelima nadležnim za provođenje mjera zaštite okoliša, − surađivati sa susjednim jedinicama lokalne samouprave i uprave u provođenju mjera

zaštite okoliša, − vršiti kontinuiranu kontrolu provođenja mjera zaštite okoliša, − Programom održavanja komunalne infrastrukture i uređenog građevinskog zemljišta

Općine Lovran osigurati najviše standarde održavanja čistoće javnih površina, − Programom izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture Općine Lovran

osigurati sredstva za rekonstrukciju i izgradnju objekata odvodnje sanitarnih i oborinskih otpadnih voda, rekonstrukciju dotrajalih dijelova vodoopskrbnog sustava te njihovu modernizaciju,

− provoditi mjere protupožarne zaštite i osigurati sredstva za nabavu potrebne opreme,



− putem komunalnog redarstva Općine Lovran osigurati provođenje odredbi Odluke o komunalnom redu.

Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš obuhvaćaju skup aktivnosti usmjerenih na očuvanje okoliša u naslijeđenom, odnosno prvotnom ili pak neznatno promijenjenom stanju. Nepovoljni utjecaj na okoliš na području obuhvata Prostornog plana potrebno je mjerama zaštite koje su propisane Zakonom o zaštiti okoliša (NN br. 82/1994.) i drugim propisima svesti na najmanju moguću razinu. Prostornim planom se određuju kriteriji zaštite okoliša koji obuhvaćaju zaštitu tla, zraka, voda, mora te zaštitu od buke i mjere posebne zaštite. 3.7.1. Zaštita tla Prostorni raspored šumskog tla te poljoprivrednih površina prikazan je na kartografskom prikazu br. 1 “Korištenje i namjena površina”, mj. 1:25.000. 3.7.1.1. Šumsko tlo Zaštita šuma i šumskih površina na području Općine Lovran odrediti će se sukladno slijedećim postavkama: - povećati zaštitu šuma, prvenstveno od požara, zatim od onečišćenja, bolesti, te drugih,

negativnih utjecaja, - djelovati na očuvanju šumskih površina, prvenstveno na području Parka prirode Učka, - održavati postojeće šumske površine na način da se njima gospodari po pravilima

šumarske struke, - stimulirati razvoj urbanog šumarstva. Potrebno je urediti šumski rub uz buduće prometnice s ciljem vizualne i biološke sanacije krajobraza, održavati ekološku stabilnost zaštitnih šuma i očuvati prirodni značaj, estetsku i edukacijsku ulogu šuma posebne namjene. Posebnu pažnju treba posvetiti šumama uz naselja i zone ugostiteljsko-turističke namjene, radi mogućnosti boljeg korištenja u razvoju turizma, sporta i rekreacije. 3.7.1.2. Poljoprivredno tlo Poljoprivredno tlo razgraničeno je u četiri kategorije zaštite, a prostorni raspored zemljišta različitih kategorija prikazan je na kartografskom prikazu br. 1 “Korištenje i namjena površina”, mj. 1:25.000. Kategorija poljoprivrednog zemljišta je procijenjena vrijednost proizvodne sposobnosti zemljišta obzirom na vrijednost tla, te uvjete klime i reljefa. Vrijedna obradiva tla (P2) na području općine su tla IV bonitetne klase (I kategorija zaštite) to su najvrijednija tla koja se štite i namjenjuju primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji. Ostala obradiva tla (P3) su zemljišta V bonitetne klase (II kategorija zaštite), koja su od posebne važnosti za uzgoj određenih kultura. Zemljišta II kategorije koja nisu namijenjena poljoprivrednoj proizvodnji mogu se pošumiti ili ih sačuvati za pašnjake.



Zemljišta III i IV kategorije zaštite kartirana su kao ostala poljoprivredna tla, šume i šumsko zemljište (PŠ), odnosno to su tla uglavnom prekrivena šumama (Š1, Š2 i Š3), te zemljišta na strmim padinama za koje je potrebno planirati mjere zaštite od erozije. Za očuvanje i korištenje preostalog kvalitetnog zemljišta za poljodjelsku i stočarsku svrhu određuju se slijedeće mjere: - smanjiti korištenje kvalitetnog zemljišta za nepoljoprivredne svrhe, - poticati i usmjeravati proizvodnju zdrave hrane, - prednost dati tradicionalnim poljprivrednim granama koje imaju povoljne preduvjete

za proizvodnju. 3.7.2. Zaštita zraka Prema stupnju onečišćenosti zraka područje Županije kategorizirano je u tri kategorije: - na području prve kategorije zrak je čist, odnosno nisu prekoračene preporučene

vrijednosti (PV) kakvoće zraka. - na području druge kategorije zrak je umjereno onečišćen, tj. prekoračene su PV ali nisu

prekoračene granične vrijednosti (GV) kakvoće zraka. - područje treće kategorije kakvoće zraka ima prekomjerno onečišćen zrak jer su

prekoračene granične vrijednosti kakvoće zraka. Na području Općine Lovran nisu zabilježena prekoračenja preporučenih vrijednosti kvalitete zraka. Za postojeća postrojenja propisuju se slijedeće mjere i aktivnosti (Prostorni plan županije, Odredbe za provođenje): - sve kotlovnice koje koriste kruta goriva preurediti na tekuće ili plinovito gorivo (ili spojiti

na centralizirani sustav opskrbe), - održavati javne gradske površine redovitim čišćenjem prašine s ulica. Radi poboljšanja kakvoće zraka određuju se slijedeće mjere i aktivnosti: − ograničavati emisije i propisivati tehničke standarde u skladu sa stanjem tehnike (BAT), te

prema Uredbi o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (Narodne novine broj 140/1997.).

− visinu dimnjaka za zahvate za koje nije propisana procjena utjecaja na okoliš, do donošenja propisa treba određivati u skladu s pravilima struke (npr. TA-LUFT standardima).

− zahvatom se ne smije izazvati “značajno” povećanje opterećenja, gdje se razina “značajnog” određuje temeljem procjene utjecaja na okoliš, a povećanjem opterećenja emisija iz novog izvora ne smije doći do prelaska kakvoće zraka u nižu kategoriju u bilo kojoj točki okoline izvora,

− najveći dopušteni porast imisijskih koncentracija zbog novog izvora onečišćenja o ovisnosti o kategoriji zraka određen je Uredbom o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka (Narodne novine broj 101/1996.).



− stacionarni izvori (tehnološki procesi, industrijski pogoni, uređaji i objekti iz kojih se ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari) onečišćenja zraka moraju biti proizvedeni, opremljeni, rabljeni i održavani na način da ne ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti emisije, prema Zakonu o zaštiti zraka (Narodne novine broj 48/1998.) i Uredbi o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (Narodne novine broj 140/1997.),

− vlasnici - korisnici stacionarnih izvora dužni su: − prijaviti izvor onečišćavanja zraka, te svaku rekonstrukciju nadležnom tijelu

uprave i lokalne samouprave, − osigurati redovito praćenje emisije iz izvora i o tome voditi očevidnik te

redovito dostavljati podatke u katastar onečišćavanja okoliša. − uređivanjem zelenih površina unutar građevne čestice i onih zajedničkih izvan

građevne čestice ostvariti povoljne uvjete za prirodno provjetravanje, cirkulaciju i regeneraciju zraka.

Radi poboljšanja kakvoće zraka određuju se slijedeće mjere i aktivnosti za mobilne izvore onečišćenja zraka: - proširiti pješačke zone, graditi podzemne garaže i unaprijediti javni gradski putnički

promet, - primjeniti plin u vozilima gradskog javnog prijevoza i dostavnim vozilima, - po potrebi uvoditi pješačke zone, te zone ograničenog i suženog prometa, osigurati protočnost prometnica. 3.7.3. Zaštita voda Mjerama zaštite treba sačuvati vode koje su još čiste, zaustaviti trend pogoršanja kakvoće voda saniranjem ili uklanjanjem izvora onečišćenja, osigurati poboljšanje ekoloških funkcija vode tamo gdje su one narušene te osigurati racionalno korištenje voda, a time skladan i postojan razvoj. Zaštita izvorišta vode za piće prioritetna je. Zone zaštite izvorišta vode za piće prikazane su na kartografskom prikazu br. 3b “Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju”, mj. 1:25.000 prema “Odluci o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na području Liburnije i zaleđa” (SN 19/2000). Mjere zaštite unutar zona sanitarne zaštite određene su navedenom Odlukom. Radi zaštite podzemnih i površinskih voda određuju se dvije osnovne skupine zaštitnih mjera: - mjere zabrane i ograničenja izgradnje na osjetljivim područjima (određene u okviru zona

sanitarne zaštite izvorišta vode za piće), - mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja (osnovna mjera je izgradnja sustava za

odvodnju i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda - planiran na području Grada Opatije). Za izvor Medvejicu potrebno je odrediti slivno područje i utvrditi zone sanitarne zaštite.



Osim zaštite podzemnih voda od zagađenja, važna je i zaštita od štetnog djelovanja voda. Bujica Medveja izraziti je bujični vodotok čiji tok ide jugozapadnim rubom doline. Zbog postojećih i planiranih sadržaja na tom prostoru, nužno je izgraditi odgovarajuće korito bujice Medveje, kako taj prostor više ne bi bio vodoplavno područje. Također se unutar naselja Lovran nalazi nekoliko manjih jaruga koje prolaze gusto izgrađenim prostorom. Nekontrolirane i neplanske intervencije na ovim prostorima, kao što su pregrađivanje, zasipavanje i sl. kao i neriješena odvodnja oborinskih voda naselja, iziskuju potrebu izrade Studije o odvodnji oborinskih voda. 3.7.4. Zaštita mora Zaštita obalnog mora od zagađenja, osim o rješenju fekalne kanalizacije, ovisi i o sanaciji stvarnih i potencijalnih zagađivača kao što su spremnici goriva uz kotlovnice centralnog grijanja (izvedeni bez propisne zaštite), te odvođenje oborinske vode sa zagađenih površina (parkirališta, prometne površine, otvorene i manipulativne površine i sl.). Prema Prostornom planu Županije, obalno more na području Županije kategorizirano je u dvije kategorije. U prvu kategoriju svrstano je more u zaštićenim područjima (područja vrijedne prirodne baštine, područja podobna za uzgoj školjaka) i to je obalno more visoke kakvoće. U drugu kategoriju svrstano je more na području veće izgrađenosti obalnog pojasa (more u zoni utjecaja otpadnih voda). Obalno područje Općine Lovran, kao i gotovo svo obalno more Županije, svrstano je u II. kategoriju - tj. more koje se može koristiti za kupanje i rekreaciju građana i za sportove na vodi. Praćenje kvalitete obalnog mora provodi se od 1986. godine, sa ciljem praćenja sanitarne kakvoće, a osnovni kriterij je bakteriološka analiza morske vode koja upućuje na utjecaj otpadnih voda naselja. Na područjima gdje je obalno more još uvijek visoke kakvoće, namijenjeno kupanju, sportu i rekreaciji - što je slučaj s obalnim morem na području Općine Lovran, usklađenim i kontroliranim razvitkom turizma (i gospodarstva općenito) obavezno je održati postojeću kakvoću mora. Mjere za zaštitu mora obuhvaćaju: a) mjere ograničenja izgradnje u obalnom području: - cijelo područje Općine Lovran i pojas mora u širini od 300 m od obalne crte, određuje se kao osobito vrijedno područje pod zaštitom i od posebnog je interesa za Republiku Hrvatsku (Zakon o prostornom uređenju, Nar. nov., br. 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04). Vrijedno područje čuva se u svrhu zaštite obalnog područja mora, te njegova svrhovitog, održivog i gospodarski učinkovitog korištenja. U svrhu provođenja zakona donesena je Uredba, čiji su uvjeti i mjere za uređenje unesene odnosno korištene prilikom izrade ovog Prostornog Plana; - - osim ograničenja izgradnje u građevinskim područjima temeljem Uredbe, a koja su

određena u ovom Planu, posebno se ovim Planom određuje da u svim građevinskim područjima u pojasu širine 15 m od morske obale treba osigurati prolaz uz obalu i



zabraniti novu izgradnju. Samo građevine koje po prirodi svoje funkcije moraju biti na samoj obali ili one koje pripadaju krugu općeg interesa mogu se smještavati na obali mora; - na području Općine Lovran u pojasu širine 1000 m od obalne linije, izvan građevinskih područja određenih ovim Planom moguća je izgradnja samo građevina infrastrukture, komunalnih građevina, uređenje pješačkih staza i prostora za odmor, te uređenje prirodnih i uređenih morskih plaža sukladno Uredbi i ovom Planu.

- b) - mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja, od kojih je primarna izgradnja javnog sustava za odvodnju otpadnih voda, čime će se spriječiti izravno ispuštanje sanitarno-potrošnih i tehnoloških otpadnih voda u more, sa središnjim uređajem za pročišćavanje otpadnih voda i podmorskim ispustom. - zabrana nove izgradnje unutar neizgrađenih dijelova građevinskih područja naselja i unutar građevinskih područja izdvojenih namjena izvan naselja (ukoliko nije u suprotnosti s drugim člancima ovih Odredbi) do mogućnosti priključenja na sustave odvodnje

Ostale mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja mora su: − izgradnja sustava odvodnje oborinskih voda s odgovarajućim tretmanom pročišćavanja

(pjeskolov, uljni separator itd.) − izrada katastra zagađivača mora (koristeći rezultate “Ekološke studije akvatorija Riječkog

zaljeva” kao početno stanje), − unapređivanje službe zaštite i čišćenja mora i plaža, − nastavak ispitivanja stanja bakteriološke zagađenosti mora na priobalnim područjima radi

preventive i eventualne zaštite. Radi sprečavanja onečišćenja uzrokovanih pomorskim prometom i djelatnosti u lukama, potrebno je provoditi slijedeće mjere zaštite: - u lukama osigurati prihvat zauljenih voda i istrošenog ulja, a po potrebi osigurati i

postavljanje uređaja za prihvat i obradu sanitarnih voda s brodica te kontejnera za odlaganje istrošenog ulja, ostatka goriva i zauljenih voda,

- odrediti način servisiranja brodova na moru i kopnu. 3.7.5. Zaštita od prekomjerne buke Buka štetna po zdravlje je svaki zvuk koji prekoračuje najviše dopuštene razine utvrđene provedbenim propisom obzirom na vrijeme i mjesto nastanka u sredini u kojoj ljudi rade i borave. U skladu sa Zakonom o buci (NN 20/03) općina Lovran dužna je provoditi te osigurati provođenje zaštite od buke te u tom smislu izraditi kartu buke i akcijski plan. Karta buke sastavni je dio informacijskog sustava zaštite okoliša Republike Hrvatske i predstavlja stručnu podlogu za izradu prostornih planova. Karta buke je prikaz postojećih i predviđenih razina imisija buke na svim mjestima unutar promatranog područja, ovisno o jednom određenom ili svim izvorima buke. Na kartama su prikazana i prekoračenja dopuštanih razina buke te broj ljudi i/ili stanova izloženih buci određene razine. Akcijski plan je prikaz mjera za provođenja smanjenja buke na dopuštene razine unutar promatranog područja.



Mjerama zaštite od buke mora se spriječiti nastajanje buke, odnosno smanjiti postojeća buka na dopuštene razine, a one obuhvaćaju: - odabir i uporabu malobučnih strojeva, uređaja, sredstava za rad i transport, - promišljeno uzajamno lociranje izvora buke ili objekata s izvorima buke (emitenata) i područja ili objekata sa sadržajima koje treba štititi od buke (imitenata), - izvedbu odgovarajuće zvučne izolacije građevina u kojima su izvori buke radni i boravišni prostori, - primjenu akustičkih zaštitnih mjera na temelju mjerenja i proračuna buke na mjestima emisije, na putovima širenja i na mjestima imisije buke, - akustička mjerenja radi provjere i stalnog nadzora stanja buke, - povremeno ograničenje emisije zvuka. 3.7.6. Mjere posebne zaštite Mjere posebne zaštite predviđene za područje Općine Lovran temelje se na odgovarajućim zakonskim i podzakonskim propisima, te na dokumentima Primorsko-goranske županije i Općine Lovran izrađenim i usvojenim temeljem tih propisa. To su slijedeći zakoni i propisi : - Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o unutarnjim poslovima (NN broj 73/91, 19/92,

33/92, 76/94 i 161/98), - Zakon o zaštiti od elementarnih nepogoda (NN broj 73/97), - Zakon o zaštiti od požara (NN broj 58/93), - Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom

planiranju i uređenju prostora (NN broj 29/83, 36/85 i 42/86), - Pravilnik o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju

graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu (NN broj 2/91), - Pravilnik o tehničkim normativima za skloništa (SL broj 55/83), - Prostorni plan Primorsko-goranske županije (SN broj 14/2000). - Uredba o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog pojasa mora (NN 128/04.) Mjere posebne zaštite temelje se u najvećoj mjeri i na elaboratima “Procjena ugroženosti pučanstva i materijalnih dobara od opasnosti i posljedica prirodnih, tehničko-tehnoloških i ekoloških nesreća, te ratnih razaranja Općine Lovran” i “Procjena ugroženosti od požara i eksplozija Općine Lovran”. Obje navedene procjene detaljno analiziraju moguće izvore, vrste, intenzitet i posljedice djelovanja prirodnih, tehničko-tehnoloških i ekoloških nesreća, eventualnih ratnih razaranja, kao i ugroženost od požara prostora i pojedinih dijelova (naselja i građevina) Općine Lovran, te procjene vlastitih mogućnosti i obveza u zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara.

Zaključne ocjene iz obje ove procjene konačni su temelj za utvrđivanje detaljnih mjera posebne zaštite koje se moraju primijeniti na prostoru Općine Lovran obuhvaćaju slijedeće mjere posebne zaštite: sklanjanje ljudi, zaštitu od rušenja, zaštitu od potresa i zaštitu od požara. Zaštita od potresa obuhvaćena je detaljnije u poglavlju koje obrađuje geološku građu, tektonske osobitosti i seizmičnost na tom području. Vezano na provedbu odredbi o sadržaju prostornih planova iz navedenog Pravilnika o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređenju prostora, potrebno je napomenuti slijedeće:



- ugroženost od ratnih razaranja razmotrena je više kao povredljivost dijelova prostora Općine Lovran na učinke eventualnih ratnih djelovanja, nego kao realno procijenjenu mogućnost,

- za područje Općine Lovran nije bilo posebnih cjelovitih zahtjeva obrane (putem za to nadležnog Ministarstva obrane Republike Hrvatske) koji se odnose na vojni aspekt tretiranja prostora,

- cijelo područje Općine Lovran ujedno je zona ugroženosti od elementarnih nepogoda koje su obrađene u prethodno navedenim dvjema procjenama ugroženosti prostora (posebno od potresa i požara),

- brojnost, struktura i prostorni razmještaj stanovništva, zatim struktura, kapaciteti i razmještaj gospodarskih i društvenih djelatnosti, prostorni razmještaj i način funkcioniranja mreža i građevina prometne i komunalne infrastrukture, detaljno je elaboriran u drugim djelovima ovog Prostornog plana,

- osnovne smjernice i osnovna planska rješenja i prijedlozi za provedbu mjera zaštite ljudi, prirodnih i materijalnih vrijednosti na području Općine Lovran, temelje se na geopolitičkom položaju, geografskim karakteristikama, demografskim karakteristikama, dostignutom stupnju razvoja gospodarstva, infrastrukture i svih društvenih djelatnosti, kao i na stalnom procjenjivanju ugroženosti ljudi i područja prirodnim nepogodama, tehničko-tehnološkim i ekološkim nesrećama i procjenjivanju povredljivosti prostora na eventualna ratna razaranja.

Da bi se posljedice takvih ugrožavanja ljudi i područja Općine svele na najmanju moguću mjeru sa stanovišta planiranja, uređenja, organizacije, razvoja i izgradnje prostornog sustava, neophodno je postaviti i integralno u svim vrstama učešća u prostornom planiranju primjenjivati neke opće (osnovne) i specifične smjernice – zahtjeve obrane, civilne obrane i civilne zaštite (zaštite i spašavanja), te zaštite od požara. Osnovne planske smjernice i zahtjevi zaštite i spašavanja u planiranju prostora u najvećoj se mjeri poklapaju s modernim pristupom prostornom planiranju i uređivanju prostora. Ovdje navodimo neke od važnijih primijenjenih postavki: - planiranje uvjeta za ravnomjerni demografski razvoj, - dislokacija poslovne zone od površina namijenjenih stanovanju, - policentričnim razvijanjem mreže naselja postići ravnomjerniju izgrađenost prostora i

raspodjelu izgrađenih struktura, - planiranim uređenjem prostora poboljšati infrastrukturu i komunikacijske uvjete, - ukupno stanovništvo područja općine u svim vrstama planiranja obuhvatiti potpunim

mjerama zaštite i spašavanja. Primijenjene specifične smjernice i zahtjevi zaštite i spašavanja u planiranju prostora radi omogućavanja što više i što boljih uvjeta za preživljavanje ljudi, odnosno omogućavanja smanjenja ljudskih žrtava u što je moguće većoj mjeri, obuhvatile su: - mjere kojima se osigurava što bolja zaklonjenost stambenih, poslovnih i drugih građevina,

smanjuje njihova izloženost i povredljivost od razaranja (manja visina građevina, manja gustoća izgrađenosti, više zelenih površina, veće udaljenosti između građevina i slično),

- mjere koje omogućavaju što učinkovitiju evakuaciju, izmještanje, spašavanje, zbrinjavanje, sklanjanje, asanaciju prostora i druge mjere zaštite i spašavanja ljudi,

- mjere koje omogućavaju elastičan prijelaz iz jednog u drugi vid prometa i kretanja (iz optimalnih u izvanredne uvjete),



- mjere koje omogućavaju lokalizaciju i ograničavanje dometa posljedica pojedinih prirodnih nepogoda i drugih incidentnih – izvanrednih događaja,

- mjere koje omogućavaju funkcioniranje i obnavljanje građevina u slučaju oštećenja (protivpotresno i protivpožarno projektiranje i slično).

3.7.6.1. Sklanjanje ljudi

Temeljem odredbi o mjerama sklanjanja ljudi u Prostornom planu Primorsko-goranske županije, na području Općine Lovran nije utvrđena obvezna izgradnja skloništa osnovne zaštite, osim u sklopu građevina od značaja za Republiku Hrvatsku za koje se lokacija i posebni uvjeti građenja utvrđuju na razini Republike Hrvatske prema posebnim planovima. Sklanjanje ljudi stoga se osigurava privremenim izmještanjem stanovništva, prilagođavanjem pogodnih podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjanja ljudi u određenim zonama, što se utvrđuje Planom zaštite i spašavanja Općine Lovran, odnosno posebnim planovima sklanjanja i privremenog izmještanja stanovništva, prilagođavanja i prenamjene pogodnih prostora koji se izrađuju u slučaju neposredne ratne opasnosti. Planovi iz prethodnog stavka su operativni planovi civilne zaštite koji se izrađuju za trenutno stanje u prostoru i stoga ne mogu imati utjecaj na prostorno planiranje. Skloništa osnovne i dopunske zaštite, u sklopu građevina od značaja za Republiku Hrvatsku, ukoliko se za njih utvrde posebni uvjeti građenja, projektiraju se kao dvonamjenske građevine s prvenstvenom mirnodopskom funkcijom sukladnom osnovnoj namjeni građevine, s otpornošću od 100 kPa za osnovnu i 50 kPa za dopunsku zaštitu. Pri projektiranju podzemnih građevina (javnih, komunalnih i sl.) dio kapaciteta treba projektirati kao dvonamjenski prostor za potrebe sklanjanja ljudi, ako u krugu od 250 metara od takvih građevina sklanjanje ljudi nije osigurano na drugi način. Eventualna izgradnja skloništa osnovne zaštite u građevinama od značaja za Republiku Hrvatsku na području Općine Lovran je uvjetna, jer je ograničena trenutnim nepostojanjem zakonske obveze njihove izgradnje. 3.7.6.2. Zaštita od rušenja Prometnice unutar novih djelova naselja moraju se projektirati na način da razmak građevina od prometnice omogućuje da eventualne ruševine građevina ne zaprječavaju prometnicu radi omogućavanja evakuacije ljudi i pristupa interventnim vozilima. Kod projektiranja većih raskršća i čvorišta s prometnicama projektiranim u dvije ili više razina, mora se osigurati cijeli lokalitet čvorišta na način da se isti režim prometa može, unaprijed projektiranim načinom, odvijati na jednoj (prizemnoj) razini. Kod projektiranja građevina mora se koristiti tzv. projektna seizmičnost sukladno utvrđenom stupnju eventualnih potresa po MSC ljestvici njihove jačine prema mikroseizmičkoj rajonizaciji Primorsko-goranske županije, odnosno seizmološkoj karti Hrvatske za povratni period za 500 godina.



Planovima užih područja uređenja prostora za pojedina područja Općine Lovran, a posebno za jezgre naselja koje nisu izgrađene po protivpotresnim propisima gradnje, mora se analizirati otpornost tih jezgri na rušenje uslijed potresa i predvidjeti detaljnije mjere zaštite ljudi od rušenja. 3.7.6.3. Zaštita od potresa Protivpotresno projektiranje građevina, kao i građenje, treba provoditi sukladno Zakonu o građenju i postojećim tehničkim propisima. Odredbama Prostornog plana Primorsko-goranske županije određuje se nužnim novo seizmotektonsko zoniranje cijelog područja Županije u mjerilu 1:100000 koje mora biti usklađeno sa seizmičkim zoniranjem Republike Hrvatske. Do izrade nove seizmičke karte Županije i karata užih područja, protivpotresno projektiranje i građenje treba provoditi u skladu s postojećim seizmičkim kartama, zakonima i propisima. Prilikom izdavanja lokacijskih dozvola za rekonstrukcije starijih građevina koje nisu projektirane u skladu s propisima za protivpotresno projektiranje i građenje, potrebno je uvjetovati analizu otpornosti na rušilačko djelovanje potresa, a izdavanje dozvole za građenje treba uvjetovati ojačavanjem konstruktivnih elemenata na djelovanje potresa. 3.7.6.4. Zaštita od požara Zaštita od požara ovisi o stalnom i kvalitetnom procjenjivanju ugroženosti od požara i tako procijenjenim požarnim opterećenjima, vatrogasnim sektorima i vatrobranim pojasevima, te drugim zahtjevima utvrđenim prema izrađenoj i usvojenoj Procjeni ugroženosti od požara i tehnološkim eksplozijama Općine Lovran. Kartografski prikaz vatrogasnih sektora, zona i vatrobranih pojaseva postojećeg stanja u prostoru nalazi se u posebnom grafičkom prilogu navedene Procjene ugraženosti. Projektiranje s aspekta zaštite od požara stambenih, javnih, poslovnih, gospodarskih i infrastrukturnih građevina provodi se po pozitivnim hrvatskim zakonima i na njima temeljenim propisima i prihvaćenim normama iz oblasti zaštite od požara, te pravilima struke. Rekonstrukcije postojećih građevina u naseljima potrebno je projektirati na način da se ne povećava ukupno postojeće požarno opterećenje građevine, zone ili naselja kao cjeline. Radi smanjenja požarnih opasnosti kod planiranja ili projektiranja rekonstrukcija građevina građenih kao stambeni ili stambeno-poslovni blok potrebno je pristupiti promjeni namjene poslovnih prostora s požarno opasnim sadržajima, odnosno zamijeniti ih požarno neopasnim sadržajima. Kod projektiranja planiranih građevina na području Općine Lovran, radi veće kvalitativne unificiranosti u odabiru mjere zaštite od požara, prilikom procjene ugroženosti građevine od požara, u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu izvedbene projektne dokumentacije, potrebno je primjenjivati sljedeće proračunske metode, odnosno norme: - TRVB – za stambene građevine i pretežito stambene građevine s poslovnim prostorima i

manjim radionicama (bez etaža ispod zemlje, ako one nisu odvojene vatrootpornom konstrukcijom),



- TRVB ili GRETENER ili DIN 18230 ili EUROALARM – za poslovne i pretežito poslovne građevine razne namjene i veličine, ustanove i druge javne građevine u kojima se okuplja ili boravi veći broj ljudi,

- DIN 18230 ili TRVB ili GRETENER ili EUROALARM – za industrijske građevine, razna skladišta i ostale gospodarske građevine.

Kod projektiranja nove vodovodne mreže ili rekonstrukcije postojeće mreže u naselju, obvezno je planiranje hidranskog razvoda i postave nadzemnih hidranata. Sve pristupne ceste u dijelovima naselja koje se planiraju izgraditi sa slijepim završetkom, moraju se projektirati s okretištem na njihovom kraju za vatrogasna i druga interventna vozila. Nove ceste i rekonstrukcije postojećih cesta s dva vozna traka (dvosmjerne) treba projektirati minimalne širine kolnika od 5,5 metara, odnosno obvezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i zaokretne radijuse. Za izvedbenu projektnu dokumentaciju za izgradnju građevina za koje su posebnim propisima predviđene mjere zaštite od požara, ili posebnim uvjetima građenja zatražen prikaz primijenjenih mjera zaštite od požara, obveza je investitora ishoditi suglasnost od nadležnih državnih upravnih tijela.


U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . Z A G R E B

154 154

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE prazna stranica

Documents

PPUO LOVRAN-zavrsni Rad