Povrede Grudnog Koša- Maturski Rad

8/10/2019 Povrede Grudnog Koa- Maturski Rad

1/21

Sustav katolikih kola za Europu

Katoliki kolski centar Sarajevo

Srednja medicinska kola

KOLSKA !"#$%!"&$

'A()*AL+A *A,+-A ./ K.*)*0.-E

1O2*E,E 0*),+O0 KOA 3(4O*A56

Sarajevo7 sijeanj !"&$ 'entorica dr$ 'arta ,ujmovi8

Aja ahuri87 &$a

1


2/21

$ SA,*9A-

#$" )2O,$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$#

#$ 1O2*E,E 0*),+O0 KOA$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$&

#$$" /A(2O*E+E 1O2*E,E 0*),+O0 KOA$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$:#$$ O(2O*E+E 1O2*E,E 0*),+O0 KOA$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$;

#$$# 1*ELO' *E*A?()*A ?OS(A*)'$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$@

#$$& +ES(A


3/21

#$" )2O,

Toraks (thorax) je superiorni dio trupa izmeu vrata i abdomena. Kotano-hrskavini dio toraksa

ine sternum ii !rudna kost" 12 pari rebara sa rebarnim hrskavi#ama" te 12 torakanih kraje$aka i

intervertebranih diskova. % !ornjem dijeu

iznad vrha !rudne

kosti (sternuma)

prisutan je rameni

obru koje! ine

#avi#uae (kjuna

kost) i s#apuae(opati#a).

&Torakana upjina

i zid imaju obik

konusa" tj. 'aju$i su

superiorno" proiruju

se ineriorno" a

maksimum irine

Slika 1. Izgled grudnog koa

dose$e na spoju s abdominanim dijeom trupa. id torakane upjine je reativno tanak" u prin#ipu

debeo koiko i nje!ov skeet. Torakani skeet ima obik kaveza za pti#e" stoka se i naziva

torakanim *kavezom*" kojemu horizontane reetke ine rebra i rebrene hrskavi#e koje podupire

okomiti sternum (prsna kost) i torakani kraje#i. +aje" dno prsne upjine (oit) je duboko utisnut

ineriorno or!anima abdominane upjine. ,osjedino" !otovo poa torakano! zida okru$uje i titi

abdominane" a ne torakane or!ane.1

% toraks spadaju primarni or!ani respiratorno! i kardiovaskuatorno! sustava. e/inu torakane

upjine ine pu/a koja omo!u/uju izmjenu kisika i u!jino! dioksida izmeu zraka i krvi" dok

ostatak torakane upjine zauzimaju strukture koje provode zrak i krv iz i u pu/a.

1 0natomija ovjeka ,rsni ko" Toraks" 12.2.211. http33perpetuum-ab.#om.hr34iki3pab54iki353anatomija-#ovjeka-en#ikopedija3prsni-kos6-toraks-r11(17.1.218.)

9
http://perpetuum-lab.com.hr/wiki/plab_wiki/_/anatomija-covjeka-enciklopedija/prsni-kos;-toraks-r101http://perpetuum-lab.com.hr/wiki/plab_wiki/_/anatomija-covjeka-enciklopedija/prsni-kos;-toraks-r101http://perpetuum-lab.com.hr/wiki/plab_wiki/_/anatomija-covjeka-enciklopedija/prsni-kos;-toraks-r101http://perpetuum-lab.com.hr/wiki/plab_wiki/_/anatomija-covjeka-enciklopedija/prsni-kos;-toraks-r101http://perpetuum-lab.com.hr/wiki/plab_wiki/_/anatomija-covjeka-enciklopedija/prsni-kos;-toraks-r101


4/21

#$ 1O2*E,E 0*),+O0 KOA

,ovrede !rudno! koa su sva patooka stanja" napuknu/a" na!njeenja" te preomi koji

u!ro$avaju nesmetane kardiorespiratorne unk#ije. ,ovrede toraksa dijeimo na otvorene i

zatvorene. %!avnom to bivaju rane.&:tvorene povrede su zapravo rane (vunera) na stijen#i !rudno! koa. +ijeimo ih na povrne i

duboke" a ove potonje opet na nepenetrantne i penetrantne.(...) atvorene povrede !rudno! koa

izazvane su naje/e tupom siom" padom ii udar#em. +ijeimo ih na a.) potres !rudno! koa-

commotio thoracis6 b.) na!njeenje- contusio thoracis6 #.) pritisak na !rudni ko- compresio

thoracis.2'eki autori (;) pored ove tri vrste zatvorenih povreda" navode i sindrom udarno! vaa-

blast-sindrom.


5/21

#$$" /A(2O*E+E 1O2*E,E 0*),+O0 KOA

&atvorene ii tupe ozjede toraksa nastaju djeovanjem mehanike sie na prsni ko" bez ozjede

ko$e" ai s ozijeenim unutranjim or!anima.8 Kao to je ve/ navedeno" zatvorene povrede

!rudno! koa dijeimo na potres !rudno! koa" na!njeenje" pritisak na !rudni ko i sindromudarno! vaa.

,otres !rudno! koa (commotio thoracis) posjedi#a je kratko! djeovanja neke sie na !rudni

ko" ai bez ote/enja anatomske strukture. &


6/21

&'a!njeenje prsno! koa (contusio thoracis) nastaje zbo! djeovanja sna$ne tupe sie" pri

emu mo$e biti ozijeena stijenka toraksa" ai bez ote/enja ko$e" a mo!u/a je oz!jeda i

unutarnjih or!ana kontuzija pu/a" kontuzija i3ii raptura sr#a s tamponadom sr#a" ruptura aorte"

oita" jednjaka i duktusa tora#ikusa.GKod madih osoba" kod kojih su rebra eastina" i ako ne doe

do preoma kostiju" unutranji or!ani !rudno! koa mo!u biti povrijeeni. % pu/ima doazi doprskanja pu/no! tkiva i krvarenja. Kontuzija pu/a mo$e biti tako veika da pu/no krio prsne u

#ijeoj du$ini na jednom ii vie mjesta" pa tada smrt nastupa brzo zbo! oka i na!o! krvarenja u

!rudnoj upjini. ,riikom jako!" na!o! pritiska na !rudni ko doazi do prskanja sr#a i veikih

krvnih sudova" pri emu smrt nastupa odmah.

Kompresija !rudno! koa (compressio thoracis,pritisak na

!rudni ko ii ,erthes Eraunov sindrom) &po uinku na !rudniko podsje/a na komo#iju" samo to je ovdje traumato!eni

aktor djeovao mno!o du$e" pa je u!ro$ena venska

#irkua#ija" to se oituje u napadnoj #ijanozi !ave i vrata

(zbo! kompresije !ornje upje vene). Dnae" nekih ve/ih

or!anskih ezija nema na pu/ima i kotanim strukturama.>

Kod ove vrste zatvorene povrede !rudno! koa" simptomi

su sjede/i #ijanoza !ave" vrata i !ornje poovi#e toraksa"

potko$no i supkonjuktivno petehijsko krvarenje i edem vjea

Slika 3. asa!a srca i umjetno disanje

(i#e ima iz!ed ekhimotine maske). ene na i#u" vratu i !ornjem dijeu toraksa su nabreke" krvni

pritisak pada" disanje je vro sabo" usta su puna suzi i boesnik ima osje/aj !uenja. &Hijeenje a.)

:soboditi toraks i odstraniti sve imbenike koji ote$avaju disanje" b.) po potrebi zapoeti umjetno

disanje i masa$u sr#a" #.) ijeiti pu/ni edem" koji se esto razvija i ote$ava uspostavu uredno!

disanja.@


7/21

usmjereno na rjeavanje kompika#ija (pneumotoraksa" hematotoraksa itd.)1

#$$ O(2O*E+E 1O2*E,E 0*),+O0 KOA

&:tvorene ii penetrantne ozjede jesu one koje proaze kroz torakanu stijenku i parijetanu

peuru" a esto zahva/aju i pojedine intratorakane or!ane. To su obino ubodne rane no$em ii

strijene ozjede. ,ri tome mo!u nastati ozjede pu/a" sr#a" veikih krvnih $ia" jednjaka i traheje.

Kod ubodnih rana u donjem dijeu ijeve strane toraksa uvijek je mo!u/a ozjeda oita" sezene"

$eu#a ii koona. Dste ozjede na desnoj strani mo!u otetiti oit i jetru.11

Kod ozjeda toraksa" ijeenje se sastoji od uspostavjanja uredne kardiopumonane unk#ije.

Kod te$ih ozjeda" najva$nije je uspostaviti prohodnost disajnih puteva i osi!urati disanje. :zjedenekih boesnika mo!u zahtjevati uvoenje endotrahejno! tubusa" po!otovo ako je u pitanju

kranio#erebrana ozjeda. Eoesnika je potrebno stano kontroisati i anaizirati pinove u krvi.

,neumotoraks i hematotoraks zahtjevaju drena$u prsa" dok transuziju krvi dajemo u stanju oka.

&,ostupak u okviru prve pomo/i identian je kao i kod dru!ih rana" s tim to se ovdje mora

izvriti hermetiza#ija (zatvaranje) nastae komunika#ije peurane upjine s vanjskom sredinom" jer

je to doveo do poreme/aja normanih iziookih odnosa u !rudnom kou" to neposredno u!ro$ava

disanje. % tom smisu" nakon to se na ranu stavi sterina suha !aza" treba na nju staviti najonsku

vre/i#u" a preko nje zavoj. Time /e biti onemo!u/en daji uazak vanjsko! zraka u peuranu

upjinu" te ne/e do/i do pove/anja pritiska u njoj" to bi mo!o imati teke posjedi#e na

kardiorepiratorne or!ane.


8/21

ruptura jednjaka" traheje ii veikih bronha"

odstranjenje no$a koji se naazi u podruju sr#a i veikih krvnih $ia"

stana aritmija zbo! strano! tijea u miokardu"

opse$na ozjeda pu/a"

opse$ne ozjede s !ubitkom mekih esti ii kotano! dijea toraksa"

strijene ozjede sa zna#ima ote/enja va$nih anatomskih struktura.19

#$$# 1*ELO' *E


9/21

!rudno! koa iznad mjesta povrede.

&Klinika slikaD

1. Javja se bo pri disanju" kajanju i kihanju na ozjeenoj strani. Kod rakture rebra kao

jedine ozjede (tzv. Dzoirana raktura) bo je vode/i simptom.2. ,ostoji jaka bona osjetjivost mjesta prijeoma na papa#iju i kod pritiska na sternum.

9. ent!enska snimka toraksa potvruje kiniku dija!nozu. Leutim" na rent!enskoj snim#i

ne mora se uvijek vidjeti rakturna pukotina" iako je posrijedi preom rebra. ent!enska

snimka je potrebna takoer i zato da se otkrije eventuani hematotoraks ii pneumotoraks"

koji nisu kiniki maniestni.17

Mij ijeenja preoma rebara jesteukoniti bo" a to se mo$e posti/i na

vie naina. Ti naini su sjede/i

-davanjem narkotikih ana!etika

(sai#iati ii kombina#ija kodeina i

sai#iata odnosno para#etamoa)"

-paravertebranom bokadom

interkostanih $iva#a okanim

anestetikom6 potrebna je initra#ija

$iv#a ozijeenih rebara" te jedno!

rebra iznad i jedno! ispod rakture.

To je naje/i terapijski postupak.

Slika '. (relom rebara

'akon ovo!a" pa#ijent obavezno mora raditi oprezne vje$be za duboko disanje i iskajavanje.

Dako je stavjanje eukopasta odavno naputeno (zbo! ote$avanja respiratornih pokreta i

nastajanja ateektaze pu/a)" ipak /emo spomenuti postupak stavjanja &% okviru prve pomo/i

povrijeenom sa sumnjom na preom rebara treba dati sredstvo za suzbijanje boova" jer je postoje/i

bo !avni razo! to povrijeeni tedjivim i nesvrsishodnim disanjem stvara usove smanjeno!

dotoka kisika u pu/a (hipoventia#ija)" koja opet" naje/e vodi upai pu/a" kao no!o po!ibejnijoj

pojavi ne!o i je sam preom rebra. % okviru prve pomo/i i tokom transporta povrijeenom se mo$e

izvriti privremena imobiiza#ija eukopastom- hemi#in!uum. ,ri nje!ovom pasmanu treba voditi

rauna da se stavi direktno na obrijanu ko$u" te da mu krajevi za nekoiko #m preaze kimu"

17


10/21

odnosno sternum s dru!e strane. Ture eukopasta postavjaju se kao #rijepovi na krovu" odozdo na

!ore. ,a#ijent je pri tome u sjede/em ii stoje/em poo$aju" s maksimanom aduk#ijom i

anteeksijom ruku. ,a#ijenta treba poti#ati na duboko disanje" a kaaj ne suzbijati.1F

Kod preoma rebara" mo!u/e su sjede/e kompika#ije

& "$ 'estabian prsni ko s pojavom paradoksano! respiratorno! pomi#anja ozijeeno! dijea

stijenke prsno! koa.

2. ,neumotoraks je posjedi#a ozjede pu/a uomkom rakturirano! rebra" i to ve/inom kod

prijeoma vie rebara.

9.


11/21

#$$& +ES(A


12/21

#$$: 1*ELO' S(E*+)'A

= svih torokanih trauma. &Irakturna inija na sternumu je obinopoprena" i to esto na korpusu sternuma ii na prijeazu u manubrij. Ljesto prijeoma je vro

bono.21

&,ijanoza se potvruje se potvruje

postraninom rent!enskom snimkom

sternuma i eventuano sojevnom

snimkom (tomo!raijom). 0ko je

posrijedi izoirani prijeom sternuma"potrebno je iskjuiti ozjede torakanih

or!ana" posebno ozjede sr#a i pu/a.

Lijeenje je konzervativno" a kod

disoka#ije ra!menata potrebne su

opera#ijska repozi#ija i iksa#ija.22

Slika . (relom sternuma

#$$ 4E'O(O*AKS 34AE'O(4O*A56

&Cemotoraks znai nakupjanje krvi u peuranom prostoru" a mo$e nastati kod ovih stanja

ozjede toraksa (traumatski hemotoraks)"

posije opera#ijskih zahvata u toraksu"

pu/ne emboije"

tumora pu/a i peure.29

Traumatski hemotoraks nastaje kod zatvorenih i otvorenih povreda !rudno! koa" a esto se u isto

vrijeme javja i pneumotoraks. Dako se hemotoraks u!avnom razvija za vrijeme i neposredno nakon

povrede" krvarenje u prsite mo$e nastati i nekoiko dana kasnije. ,onekad se ekstrapeurani

hematom isprazni u peuranu upjinu i oituje se kao od!oeno intrapeurano krvarenje. Dzvor

21


13/21

krvarenja je ve/inom u rani na !rudnom kou i interkostanoj arteriji ii u povrijeenom pu/nom

parenhimu. ro rijetko se deava da su povrijeeni sr#e i veike krvne $ie.


14/21

aktivni tuberkuozni pro#es. ,oznat je sekundarni pneumotoraks u vezi s menstrua#ijom

(tzv. #atamenia-pneumotoraks). bo! popratne boesti pu/a sekundarni je pneumotoraks

mno!o ozbijnije stanje ne!o primarni pneumotoraks.2F

Traumatski pneumotoraks mo$e nastati kod otvorenih i zatvorenih povreda !rudno! koa kaorezutat povrede pu/a ii traheobronhijano! staba" zatim kod otvorene rane torakane stijenke" bez

ote/enja pu/no! parenhima. To se takoer zove i otvoreni pneumotoraks. ,onekad kod perora#ije

jednjaka zrak iz medijastinuma mo$e pro/i u prsite.

% odnosu na postoje/i pritisak u peuranoj upjini" pneumotoraks mo$e biti normotenzian"

hipotenzian i hipertenzian. &:vaj potonji nastaje naje/e kao rezutat uspostavjanja ventino!

mehanizma" pri emu zrak u mehanizmu disanja mo$e uaziti u peuranu upjinu" a ne mo$e

izaziti u suprotnom smjeru. ezutat to!a jeste stano sve vie na!omiavanje zraka i porast nje!ovetenzije u peuranoj upjini" pa se zato taj pneumotoraks i naziva hipertenzivni- kompresivni. bo!

poreme/aja normanih unutarpeuranih odnosa" osobito hipertenzivni pneumotoraks dovodi do

u!ro$avanja disanja na taj nain to 1. svojom tenzijom sme$urava pu/a istiskuju/i zrak iz nje!a-

koaps pu/a" 2. svojim pritiskom vri pomak- disoka#iju sredo!rua (medijastinuma) prema

zdravom pu/u na suprotnoj strani i 9. diso#irani medijastinum ote$ava disanje zdrave strane pu/a

i u!ro$ava posebno venski optok desno! sr#a.2G


15/21

drenirati" jer se zrak spontano apsorbira.

2. +rena$a toraksa je potrebna

- kod ve/e! pneumotoraksa (obino ako je vie od 9 do 7= pu/a koabirano)"

- kod hematopneumotoraksa"

- kod pneumotoraksa koji je rezutat penetrantne ozjede.Toraks se drenira u 2. ii 9. interkostanom prostoru u mamiarnoj iniji. To je najbr$i nain ijeenja.

ent!enskom snimkom kontroira se uspijeh drena$e toraksa. % ve/ine boesnika pu/no se krio

raste!ne za nekoiko sati ii za jedan do dva dana. 0ko se pu/no krio ne raste!ne i zrak stano

izazi na dren" vjerovatno je posrijedi ozjeda veikih bronha" i to je indika#ija za torakotomiju. ,rije

opera#ije mo$e se uiniti bronhoskopija" koja /e potvrditi sumnju na rupturu bronha. ,osebnim se

avovima zatvara bronhijana stijenka na mjestu prekida.

9. ,ostupak kod otvoreno! pneumotoraksa s penetrantnom ranom torakane stijenke- preko rane treba odmah staviti" na mjestu nesre/e" debeu nasa!u sterine vazeinske !aze" pa soj

suhe !aze i irokim trakama eastopasta zaijepiti za ko$u kako bi se sprijeio uaz zraka u prsite6

- zatim uiniti dekompresiju kroz dru!i interkostani prostor u srednjoj kavikuskoj iniji debeom

sterinom i!om" na koju je privr/en zarezani prst !umene rukavi#e6

- nakon doaska u boni#u uiniti najprije drena$u toraksa6 kod manjih rana dovojna je primarna

kirurka obrada" opse$nije otvorene traume zahtijevaju torakotomiju" pre!ed torakanih or!ana i

oita da se o#ijeni opse! ozjede6 kirurki postupak ovisi o opera#ijskom naazu i eventuano o

ozijeenim or!anima.

8. Kod tenzijsko! pneumotoraksa vaja odmah na mjestu nez!ode uiniti dekompresiju

uvoenjem debee sterine i!e u prsite" kroz dru!i interkostani prostor u srednjoj

kavikuskoj iniji. 'a i!u se privrsti prst !umene rukavi#e zarezan na vrhu da zrak mo$e

izaziti pri ekspiriju" ai ne mo$e uaziti unutra pri inspiriju. 'akon poetne dekompresije

i!om" u boni#i se uini interkostana drena$a toraksa. +aji postupak ovisi o tome postoje i

zna#i ozjede pu/a i veikih bronha odnosno mo$e i se pu/no krio proiriti usijed drena$e

toraksa.

7. e#idivni spontani pneumotoraks zahtijeva u praviu torakotomiju da se preije mjesto

perorirane bue.


16/21

&%mjesto zraka u peurani prostor se mo$e na!omiavati i tenost pa !ovorimo o hAdrothoraxu

ii iNuidothoraxu. 0ko je sadr$aj krv" onda je to haematothorax" !noj- pAothorax" ima-

ehAothorax.


17/21

%!avnom po!aa kosti !ave" rebra" nadakti#e" zdjei#e" bedra i !ojeninu kost" a manje krajeke.


18/21

iri prema potko$nom tkivu i ko$i" a u terminanoj azi boesti mo!u u pu/ima nastati metastaze.97

Condrosarkom raste poahko i initrira prema unutranjosti toraksa ii u meke esti torakane

stijenke. Jo uvijek nije razjanjeno je i hondrosarkom uvijek primarni mai!ni pro#es ii ponekad

nastaje mai!nom atera#ijom hondroma. To su naje/i mai!ni tumori kostura toraksa" obino

nastaju na rebrima i skoni su re#idivima posije resek#ije.&:steosarkom (osteo!eni sarkom) je dru!i naje/i primarni mai!ni tumor kosti. ,remda se

naje/e javja u dobi od 1-2-te !odine $ivota mo$e se javiti u bio kojoj $ivotnoj dobi.


19/21

#$# /AKL-)BAK

,ovrede !rudno! koa pra/ene su poreme/ajem disanja koje se odvija uz veiki napor" respira#ije

su povrne i pitke" disanje je ubrzano. ,rati ih hipoksija te se kod povrijeeno! mo$e vidjeti

#ijanoza okrajina. ,ostoji mo!u/nost nastanka unutranje! krvarenja" a esto se razvija i vro te$akok. Dziv krvi u torakanu upjinu (haematothorax) maniestira se pritiskom na pu/a" pomjeranjem

sr#a na stranu suprotnu od mjesta krvarenja" smanjenjem respiratorne povrine i ima daekose$ne

posjedi#e na pro#es disanja" rada sr#a" sistemsku #irkua#iju te opskrbu or!anizma kisikom. Dste

teko/e javjaju se i kod prisustva zraka u !rudnom kou (pneumothorax) koji mo$e nastati kao

posjedi#a povrede pu/a ii pojave otvorene rane na zidu !rudno! koa.

% suaju rane na zidu !rudno! koa" zadatak spasio#a je zatvaranje rane ime se spreava daji

uazak zraka. 'a ranu se stavi nekoiko sojeva sterine !aze tako da prekrije rubove rane" prekoto!a se stavja votano patno ii neki dru!i materija koji ne proputa zrak" ii nekoiko traka

jepjivo! astera koje se postave tako da svaka naredna traka prekrije poovinu prethodno

postavjene. ,otom se sve skupa iksira turama zavoja oko !rudno! koa" a zatim se izvri hitni

transport u medi#insku ustanovu.

Tokom transporta pa#ijent je u poue$e/em poo$aju sa visokim uz!avjem" treba mu dati

ana!etike i kisik. 'e smije se provoditi vjetako disanje metodom po Co!er-'iesenu jer

preomjena rebra mo!u izazvati dodatno ote/enje pu/a ii krvnih sudova. Eoesnik i pored veikih

boova zbo! preomjenih rebara treba da die normano to se djeimino mo$e posti/i davanjem

ana!etika i raz!ovorom sa pa#ijentom.

1@


20/21

&$ K*A(K. SA9E(AK

:zjede !rudno! koa u!ro$avaju u!ro$avaju kardiorespiratornu unk#iju i uzrokuju oko 27=

smrtnosti kod prometnih i dru!ih nez!oda. Btiooki traumato!eni aktor naje/e jeste mehanika

sia. :bino to biva rana na stijen#i !rudno! koa" otvorena ii pak tupim tvrdim predmetomizazvana zatvorena povreda !rudno! koa kod koje esto mo$e do/i do povrede unutranjih or!ana

u toraksu. ,ovrede toraksa dijeimo na otvorene i zatvorene. % ozjede !rudno! koa ubrajamo

va$na patooka stanja pneumothorax (na!omiavanje zraka u peuranom prostoru)" hAdrothorax

(na!omiavanje tenosti u peuranom prostoru)" haematothorax (ako je ta tenost krv)" pAothorax

(!noj) i ehAothorax (ima).


21/21

:$ L.(E*A()*A

K+-.0ED

1. +rino" B. Cirur!ija za DDD razred srednje! usmjereno! vaspitanja i obrazovanja- zdravstvene

struke.

Documents

Povrede Grudnog Koša- Maturski Rad