Poticanje

ranog

komunikacijskog

i govorno-

jezičnog

razvoja

Mozak troipolgodišnjeg djeteta je dva i pol puta aktivniji od

mozga odrasloga čovjeka.

Tijekom prvih godina mozak ima najveći kapacitet za promjenu.

Tada se dešavaju strukturalne promjene u mozgu djeteta.

Kroz prve 3 g. dijete izgradi bilijune sinapsi kroz stečeno

iskustvo PLASTICITET MOZGA.

”Prve tri su najvažnije.”

U tom razdoblju VAŽNO JE da dijete

ima adekvatnu socijalnu stimulaciju.

Topla, svakodnevna interakcija s malim djetetom pomaže im

mnogo više nego smo to dosad mislili u pripremi za učenje kroz

život. Ona će dovesti do korištenja njegovih urođenih mogućnosti

(anatomske i glasovne), a s time i do razvoja govora.

RAZVOJ GOVORA JE SUSTAVAN-ODVIJA

SE PREDVIDIVIM REDOSLIJEDOM

PREDUVJETI RAZVOJA GOVORA SU:

• UREDNO RAZVIJENI GOVORNI ORGANI

• UREDAN SLUH

• UREDAN INTELEKTUALNI RAZVOJ

• STIMULATIVNO OKRUŽENJE

• UREDNO ZDRAVLJE

ŠTO SE SVE RAČUNA KAO RIJEČ?

Sve što dijete izgovara često, s namjerom i uvijek za isto (predmet, biće, radnja),

npr. dijete za gl. baciti izgovara uvijek rječicu ba.

- može biti riječ npr. pas

- može biti glas/ovi au

- može biti onomatopeja vau-vau

Vrlo je važno da se roditelj ne fokusira samo na broj riječi koje dijete govori ili ne govori, već da obrati pažnju i na to KAKOdijete komunicira!

Odaziva li se na ime?

Održava li kontakt očima?

Imitira li vas?

Uspostavlja li interakciju sa svojom okolinom?

Razumije li riječi i naloge koje koristite svaki dan?

ONOMATOPEJA-verbalni zvuk koji dijete proizvodi

kojim daje do znanja da je nešto čulo,

prepoznalo i zapamtilo te ga kao takvo prenosi

sugovorniku. (Brm, brm)

(Tko se sakrio iza kućice? Vau, vau. Pas se sakrio

iza kućice!).

Dijete onomatopejom vježba svoje vokalne

sposobnosti.

Poželjno ju je često koristiti u različitim

situacijama:

u igri plišancima, lutkama, autićima, čitajući

slikovnice, u šetnji.

Čak i kada smo sigurni da dijete razumije pojedinu

riječ trebamo je ponavljati u različitim oblicima kako

bi je dijete prepoznalo (rod, padež, lice, vrijeme,

množina i sl., npr. riječ noga-noge, nozi, nogu, nogom,

nogama).

Dijete usporenog govorno-jezičnog razvoja treba

znatno više prilika za komunikaciju.

Stoga je važno je poticati djecu na komunikaciju s

različitim osobama i u različitim situacijama.

Roditelji budno prate govorni razvoj djeteta, uspoređuju ga s

drugom svojom djecom ili djecom prijatelja, poznanika i

osjetljivi su na razlike ponosni na eventualnu prednost svog

djeteta, a zabrinuti kad se radi o zaostajanju.

Dijete prvu riječ može izgovoriti sa devet mjeseci, ali i sa dvije

godine, a da kasnije postigne normalan jezično-govorni razvoj.

Usporedbe s drugom djecom nisu poželjne.

Postoje razlike u tempu govornog razvoja između sve djece,

ali i između dječaka i djevojčica. Djevojčice u pravilu ranije

progovaraju i govorni razvoj im je nešto brži.

Obično djeca jezik usvajaju lako, s ugodom i bez napora njih

samih i njima bliskih osoba.

Razvoj izgovora kod svakog je djeteta individualan i postupan!

Neka djeca vrlo “lagano” pravilno progovore sve glasove, dok

druga djeca do pravilnog izgovora dolaze preko mnogobrojnih

“pogrešaka”.

DABA ZABA ŽABA

IBA JIBA LIBA RIBA

Savjet – ukoliko dijete ne izgovora sve glasove prije polaska u školu, potrebno je potražiti pomoć logopeda (ukoliko dijete krivo izgovara glas krivo će ga i napisati).

PRIJE POLASKA U ŠKOLU važno je bogaćenje rječnika,razumijevanje govora i komunikacija.

1.-2.g. 2.-3.g. 3,5.-4,5.g. 4,5.-5.g.

A, O, E,

P, B

I,U,

F,V,T,D,N,

NJ,M,

K,G,H,J

S, Z, C,

Š, Ž,

L,LJ

Č, Ć,

DŽ, Đ,

R

je iznenadno zapinjanje i učestalo ponavljanje,

prekidanje i produljivanje glasova, slogova i/ili riječi

javlja se zbog intenzivnog razvoja mišljenja i ideja

jer nadilazi razvoj djetetovih fizioloških govornih

mogućnosti;

brine roditelje….ali ukoliko se tome ne pridaje

previše pozornosti (roditelj ne požuruje dijete, ne

ispravlja ga) spontano iščezava.

pokazuje imenovane slike u slikovnici i dijelove tijela na zahtjev

slijedi jednostavne naredbe i razumije jednostavna pitanja

Baci loptu! Daj pusu! Gdje su cipele?

sluša jednostavne priče, pjesmice i brojalice

koristi se pitanjima od 1 do 2 riječi

Gdje beba? Ide pa-pa. Što to?

odgovara na pitanja sa da i ne, koristi negacije

sastavlja rečenice po dvije riječi

Ne sok. Ide pa-pa.

ponavlja riječi, oponaša zvukove

rječnik je u porastu

razumije razlike u suprotnostima i neke

prostorne odnose (u-na, veliko-malo, gore-dolje)

slijedi dva zahtjeva

Donesi maramicu i obriši nos!

odgovara na pitanja: Tko? Što? Gdje?

ima riječ za gotovo sve stvari i pojmove iz

svakodnevnog okruženja

koristi se rečenicama od 2 do 3 riječi i postavlja

pitanja

počinje koristiti prošlo i buduće vrijeme

govor je većinom razumljiv poznatom krugu

slušača

prepričava što je radilo u vrtiću ili kod

prijatelja

upotrebljava rečenice od 4 i više riječi

obično govori glatko, bez ponavljanja

slogova ili riječi

sluša kraću priču-slikopriču,odgovara na

jednostavna pitanja o njoj

kompetentno koristi govor u razgovoru s

odraslima i regulira njime vlastito ponašanje

svladao je osnovu materinskog jezika

❖ način umirivanja djeteta, pogotovo kod adaptacija na novonastale situacije, vrtić i sl.

❖ kod pretjerane uporabe može uzrokovati dentalne probleme poput otvorenog ili krivog zagriza poremećaje izgovora, posebice distorzije određenih skupina glasovapoput frikativa (s, š, z, ž, f, h)i afrikata ( c,č,ć).

❖ kod pretjerane uporabe može utjecati i na jezični razvoj

❖ povezanost sa češćim upalama uha.

ŽVAKANJE KRUTE

HRANE

zatvarati i otvarati oči

stisnuti oči i naborati nos

smiješiti se

napraviti ljutito, sretno i

tužno lice

zaokružiti usne - dati poljubac

razvući - stisnuti usne

pokušati držati olovku iznad

gornje usne

polagano pokretanje jezika prema naprijed

(isplaziti jezik) i natrag „Auto ide u garažu.”

polagano pokretanje jezika gore-dolje (prema

vrhu nosa pa prema bradi)- „Zvono zvoni.”

pomicati jezik lijevo-desno u kutove usana-

”Brisači brišu staklo.”

vrškom isplaženog jezika dodirnuti gornju, pa

donju usnicu -„Mama se šminka”.

otvorene usne oblizati jezikom (kružni pokreti

jezikom)-”Miješam, miješam juhu.”

4 P ZA

POTICANJE

JEZIČNO-

GOVORNOG

RAZVOJA

PITAJ!

Što se to čuje?

PREOBLIKUJ!

Da, vau-vau!

PRIČEKAJ DJETETOV

ODGOVOR

Vau, vau

PROŠIRI!

Vau, vau, tako laje

pas!

Imenujete sve što dijete vidi, sve što se

nalazi u njegovoj okolini i što mu je blisko,

verbalizirajte njegovu igru…

To utječe na:

razvoj rječnika

spoznajni razvoj

Kada dijete u ruci ima loptu i nosi je, umjesto pitanja „Što to imaš?“, bolje je reći:

„Lopta! Imaš loptu!“, a kada je baci dodati „Bacio si

loptu!“.

Na taj način dijete dobiva korisne informacije o onome što upravo ima, gleda, čini i čuje, više puta, na

različite načine.

Ako to radimo često, to ima vrlo povoljan učinak

na djetetovo razumijevanje, ali ga i uči da je

sugovorniku vrlo važno ono što ono radi i

postupno ga čini aktivnijim u socijalnoj interakciji.

U dječjem vrtiću, u svrhu aktiviranja i stimulacije

skladnog razvoja jezično-govornih vještina, ali i

spriječavanja mogućih odstupanja tijekom tog

razvoja odgojitelji u svom radu koriste

razne govorno-jezične igre, brojalice i kraće

pjesmice, primjerene slikovnice, lutke;

oplemenjuju prostor u kojem borave djeca, ali i

daju osobni dobar primjer.

Pri tome vode računa ne samo o kronološkoj dobi

djece već uzimaju u obzir i njihove individualne

sposobnosti.

❖ razlikovati šumove, zvukove, glasove i riječi,

oponašati glasanja životinja (onomatopeja), radnje,događaje;

❖ razvijati socijalne geste -mahanje pri odlasku, slanje puse, davanje pet na zahtjev;

❖ razvijati ritam igrajući ritmičke igrice, pjevajući

pjesmice, brojalice;

❖ njegujte jednostavan izraz, bogato moduliran

(naglašeno, tiho, glasno, izražajno, uobičajeno).

❖ komunicirati s različitim osobama i u različitim

situacijama

❖ zadovoljite djetetove potrebe za novim

saznanjima, nađite uvijek vremena

❖ u komunikaciji s djetetom upotrebljavajte riječi

koje ga potiču da više govori,

npr:''Pričaj mi više o tome'', ''…i onda?''…

❖ postavljajte djetetu otvorena pitanja poput: ''Kako

si to učinio?'', ''Kako je to bilo?'' i sl.

❖ postavljajte pitanja i tražite da vam dijete

odgovori, čak i ako ne razumije ili ne može

odgovoriti - učinite to umjesto njega.

TIJEKOM ŠETNJE, U PARKU, PRILIKOM OBLAČENJA, OBUVANJA,

HIGIJENE, IGRE, ZAJEDNIČKIH AKTIVNOSTI U KUĆI

Dijelovi tijela se mogu

usvajati kroz aktivnosti brige

o sebi ili kroz igru…

„Stavi nogu u čizmicu!”

„Ide, ide, ide mrav, i došao je

do trbuščića.” (poškakljati

dijete)

1,2,3, pokaži mi ti …gdje

imaš nos? (potrubiti na

nosić)…

Kapa glavu grije, oko vrata šal se smije,

prstićima zima nije, rukavice tu su dvije!

• članovi obitelji (mama, tata, djed, baka, sin, kćer,

unuk, ujak, teta…)

• tko se kako zove (mama Marija, tata Marko, djed

Ante…)

• tko je stariji, mlađi

Imenovati sve što roditelj i dijete obavljaju u svakodnevnim

situacijama:

Npr. u aktivnostima brige o sebi-Sad obuvamo papuče, tvoje zelene

papuče. Stavi nogu u papuču. Bravo!

u vožnji- Pogledaj onaj veliki žuti kamion. On vozi smeće. Kada

vozač vozi unatrag, čuje se bip,bip!....

Pada kiša, uzet ćemo žuti kišobran.

Obuj si žute čizmice za skakanje po lokvicam.

vozač

pekar/kuhar

prodavač

frizer

liječnik

odgojitelj

IGRAČKE

HRANA

- VOĆE

- POVRĆE

ODJEĆA

OBUĆA

ŽIVOTINJE

VOZILA

IMENOVATI OBLIKE

SAMO JEDAN, DVA, TRI, MALO, PUNO, VIŠE, MANJE

PREBROJAVATI I POVEZIVATI S KOLIČINOM–PRSTIĆE, STEPENICE, BOMBONE, KAMENČIĆE…

PROSTORNI ODNOSI:

U, NA, GORE, DOLJE, ISPOD, IZA

Staviti ćemo lutku na stolicu (pokazatiprimjerom). „Lutka sada sjedi na stolici iodmara.”

„Pogledaj, autić je ispod stolice!” (pokazatiprstom)

GUŽVANJE PAPIRA

TRGANJE PAPIRA

OTISKIVANJE

SLIKANJE PRSTIMA

RAD U MEKOJ MASI-PLASTELIN

CRTANJE KREDOM

SLAGANJE KOCKI, SORTIRANJE PREDMETA (čarape, štipaljke, pribor za jelo), NIZANJE...

ISTE regije u mozgu

aktivne su kad dijete

govori i kad manipulira

rukama

RAZVOJ GOVORA MOŽE USPORITI …

PRETJERANO KORIŠTENJE TEHNOLOGIJE- sve seodvija brzo uz puno zvukova i slika pakomunikacija s ljudima i nije toliko primamljiva.

Djeca koja su previše izložena ekranima često,

osim što kasnije progovaraju, radi izloženosti

inozemnim programima prije usvoje pravila

stranog jezika nego materinjeg

(padeži-ponekad im stvara

poteškoće kasnije tijekom školovanja).

DVOJEZIČNOST- važno je da se svaki

roditelj opredijeli za jedan jezik

(npr. mama priča talijanski, tata hrvatski).

1. U slikovnici pogledajte koju sliku dijete gleda i imenujte što se na slici nalazi. „Pas. Vau-vau. To je pas.” Pričekajte hoće li dijete nešto ponoviti.

2. Pitati dijete da pokaže ono što se nalazi na slici (ako dijete nepokazuje, uzmite mu prstić i zajedno pokažite na sliku).„Pokaži gdje je pas!”

3. Ponoviti što je dijete vidjelo.„Pas. To je pas. Pas laje vau-vau.”

Istoga dana poželjno pokazati djetetu pravog psa ili igračku psa. Izdramatizirajte djetetu kako se pas glasa, kako se kreće i kako jede (veselo, humoristično). Pjevajte pjesmicu o njemu, nacrtajte ga zajedno, obojite, stavite crtež na zid, hvalite dijete. Sa starijom djecom imenujte detalje-dijelovi tijela, veličina, boje, oblik, radnju, odnose na slici (Što…, Gdje…., Kakav?., Kako?.. Kome?..)

Učenjem pjesmica (pjevanje/recitiranje) razvija se

osjećaj za:

ritam i tempo govora

fonematski sluh (čuti glasove u riječi)

izgovor

intonaciju

rečenični ustroj

ustroj riječi

U učenju znatno pomaže rima. Pri tome još pomaže naznačavanje

ritma pljeskanjem, stupanjem, koračanjem, plesanjem, sviranjem

(štapići, triangl, poklopci).

U današnje vrijeme ubrzanog ritma svakodnevnice poželjno je

prije spavanja djetetu pročitati slikovnicu i otpjevati mu

uspavanku. Djetetu se na taj način pruža osjećaj sigurnosti i

privrženosti (držanje djeteta u krilu, gledanje u oči, milovanje).

Izbjegavate komunikacijske nesporazume jer dijete ne može

uvijek riječima izraziti svoje želje, potrebe i doživljaje.

To ga rastužuje i ljuti te stoga katkad gubi kontrolu nad svojim

ponašanjem.

Važno je da dijete, i u vrtiću i kod kuće, ima dojam

da ga se razumije, prihvaća i ohrabruje.

Slušajte ga pažljivo gledajući ga u oči dok vam govori i ne

prekidajte ga (bilo bi poželjno da ste mu blizu lica). Pokušajte

shvatiti najosnovnije. Dijete obično u komunikaciji koristi i geste

i mimiku, potičite to.

Rano dječje progovaranje smije biti nesavršeno.

Rani dječji govor valja poticati i ne ispravljati barem do

četvrte godine života.

Važno je da roditelji kod djece razvijaju

pozitivno govorno raspoloženje,

da daju djetetu

dovoljno vremena i prilika za njegovo

govorno istraživanje i usavršavanje,

da budu dobar govorni model

i da uvijek govore pravilno..

Kada dijete završi svoj iskaz postavite mu pitanja:

Tko? Što? Kako? Gdje? …

Pokušajte zajedno sa djetetom jezično oblikovati događaj jednostavnim rečenicama.

„Vani je pas? Lajao je? Lajao je na mačku? Iza auta? Ne? Na

stablo? Bravo za macu! Maca je bila brza. Ti si sve to vidio?”

Ukoliko je došlo do komunikacijskih nesporazuma roditelj treba to preuzeti na sebe

„Uh…moje uši danas ne slušaju baš dobro. Moram ih očistiti!

(uz pokret trljanja ušiju, stvoriti opuštajuću zabavnu

atmosferu).

Poželjno je ponuditi djetetu (ukoliko je već dovoljno veliko)

da nacrta događaj koji nije mogao ispričati kako bi izrazio

nagomilane emocije.

Ukoliko dijete može neka i drugim ukućanima ispriča doživljeno.

Zahvaljujući ovakvoj podršci, pažnji i pomoći dijete će sigurno govorno napredovati.

PRIMJERI IGARA PO DOBI

IGRANJE SA ZVUKOVIMA 2.g.

''Pogodi tko se glasa''

Svrha: razlikovati i oponašati različite zvukove

Što vam treba: figurice ili sličice životinja

Kako igrati: stavite figurice ili sličice na stol i glasajte se

onako kako se glasa životinja, a dijete

pogađa i imenuje životinju, zatim promijenite uloge.

Dodajte:

Kada dijete pogodi zvuk kojim se životinje glasaju pitajte

ih što rade.

npr. mijau, mijau- maca mijauče,

koko-koko-da- kokoš- kokodače, vau-vau-pas laje.

OBOGAĆIVANJE RJEČNIKA- 3.g.

''Jedan, dva tri- reci mi ti‘’

Kako igrati: recite riječ, a dijete treba reći riječ

suprotna značenja- sunčan dan-kišni dan

Dodajte:

recite riječ, a dijete treba reći množinu iste riječi

(pas-psi)

zadajte djetetu riječ koja označuje zanimanje, dijete

treba reći što radi....recite što netko radi, a dijete

treba reći zanimanje

izgovorite jednu imenicu, a dijete treba dodati

pridjeve koji će tu riječ najbolje

npr. cvijet..... lijep, crven, malen, mekan

lopta..... okrugla, velika, gumena, šarena

PREPOZNAVANJE RIME-4 g.

''Rima iz vrećice''

Svrha: uočavanje glasovne strukture riječi

Što vam treba: vrećica napunjena figuricama ili sličicama

Kako igrati:izvlačite jednu po jednu sličicu i tražite od djeteta da kaže riječ koja se sa sličicom slaže u rimi. Dopustite djetetu da govori i besmislene riječi važno je da uoči rimu.

Dodajte:

Posložite na stol tri sličice/figurice/predmeta, tako da se dvije rimuju, a dijete treba izdvojiti sličicu koja

je višak.

PREPORUKA

Na facebook stranici

Razvojne igre za predškolsku

djecu potražite sljedeće:

POSLUŠAJTE Kako zvuči slikovnica…Čitamo najmlađima https://www.facebook.com/razvojne/videos/769586736714143/

Čitamo jednu slikovnicu, na različite načine čitanje bebama (0-2g.)-https://www.facebook.com/razvojne/videos/334420307341547/

Čitanje djeci od 2 do 5 godina

https://www.facebook.com/razvojne/videos/249637822567719/?t=2

Za sve dodatna pitanja i informacije možete

kontaktirati edukacijskog rehabilitatora vrtića na

email:

defektologinja@dvpula.hr

mailto:defektologinja@dvpula.hr