160040976 Specifičnosti Rada s Djecom s Poremećajima Autističnog Spektra

Specifinosti u radu

s djecom s

poremeajima

autistinog spektra Radionica za

odgajatelje

predkolske

djece Vedrana Vukovi Prof. rehabilitator

Specifinosti u radu s djecom s poremeajima autistinog spektra

1

DEFINICIJA AUTIZMA Autizam: pervazivni razvojni poremeaj

Autistini poremeaj je razvojni poremeaj koji spada u grupu pervazivnih razvojnih poremeaja.

Ti su poremeaji karakterizirani odstupanjima u razvoju multiplih bazinih psihikih funkcija koje su relevantne za razvoj ssoocciijjaallnnee iinnttrraakkcciijjee,, kkoommuunniikkaacciijjee ii ppaannjjee,, ppeerrcceeppcciijjee,, pprroovvjjeerree rreeaalliitteettaa ii mmoottoorriikkee..

POREMEAJA AUTISTINOG SPEKTRA BIHEVIORALNI MODEL Karakteristike poremeaja autistinog spektra promatraju se kroz dva modela, bihevioralni i

kognitivni.

BIHEVIORALNI MODEL promatra autizam kroz triadu poremeaja i daje naglasak na promatranju

ponaanja.

Triadu poremeaja obuhvaaju

1. Kvalitativno oteenje socijalnih interakcija

2. Kvalitativno oteenje komuniciranja

3. Ogranieni repetitivni obrasci ponaanja interesa i aktivnosti

NEDOSTATAK KOMUNIKACIJE NEDOSTATAK SOCIJALNE INTERAKCIJE

NEDOSTATCI IMAGINACIJE I RIGIDNOST


2

SOCIJALNA INTERAKCIJA

MOGUE POTEKOE: DRUTVENO IZOLIRANI

DRUTVENI ZAHTJEVI OKOLINE MOGU UZROKOVATI ANKSIOZNOST

NEDOSTATAK STRATEGIJA ZA RAZVIJANJE PRIJATLJSTVA

MOGU SE PONAATI DRUTVENO NEPRIHVATLJIVO

MOGU UVRIJEDITI BEZ STVARNE NAMJERE

NE ZNAJU KAKO REAGIRATI NA TUE OSJEAJE

MOGU DJELOVATI EGOCENTRINO I BEZOSJEAJNO

SAVJETI: PROMOVIRATI SVJESNOST O AUTIZMU KAKO BI OKOLINA MOGLA POMOI

POTICATI AKTIVNOSTI SOCIJALNE INTERAKCIJE INAIZMJENINOSTI

NAGRADITE PRIMJERENA PONAANJA; DIJELJENJE, POKAZIVANJE BRIGE

KROZ IGRE POTIITE INTERAKCIJU, NAIZMJENINOST I DIJELJENJE

STVORITE PRILIKE ZA RAZGOVOR O OSJEAJIMA

PODUAVAJTE KAKO PONAANJE MOE UTJECATI NA LJUDE IZ OKOLINE (FILMOVI)

ANALIZIRAJTE SNIMLJENE MATERIJALE IZ VRTIA

PODUAVAJTE O RAZLIITIM BOJAMA GLASA, IZRAZIMA LICA I OSOBNOM PROSTORU KORISTEI IGRE ULOGA I REALNE SITUACIJE

KORISTITE SOCIJALNE PRIE

DAJTE DJETETU NEKU DUNOST

EDUCIRAJTE VRNJAKE


3

KOMUNIKACIJA

MOGUE POTEKOE IZOSTANAK GOVORA

GOVOR MOE BITI PEDANTAN I PREFORMALAN

GLAS S NEDOSTATKOM EKSPRESIJE

NEOBIAN NAGLASAK, PRETIH GOVOR

NE RAZUMIJEVANJE IMPLIKACIJE RAZLIITIH TONOVA GLASA

POTEKOE U RAZUMIJEVANJU NEVERBALNE KOMUNIKACIJE

DOSLOVNO SHVAANJE

SAVJETI STVORITE POTREBU ZA KOMUNIKACIJOM

(DA UENIK MOE ZAHTIJEVATI AKTIVNOST, HRANU, PREDMETE...)

JASNO IZRAZITE SVOJA OEKIVANJA

POJEDNOSTAVNITE JEZIK

UMJESTO ZABRANE NE RECITE TO OEKUJETE...

NAGRADITE PRIMJERENE REAKCIJE

PROVJERITE JE LI VAS UENIK RAZUMIO NE PRETPOSTAVLJAJTE

OGRANIITE IZBORE (MAKSIMALNO 2 IZBORA)

PODUAVAJTE SOCIJALNU FUNKCIJU GOVORA (NAIZMJENINOST...)


4

RIGIDNO MILJENJE

MOGUE POTEKOE NEOBINI I ZAOKUPLJAJUI INTERESI

INZISTIRANJE NA RITUALIMA I RUTINAMA

OGRANIENA MOGUNOST IGRE I KREATIVNOG MILJENJA

PROBLEMI S PRENOENJEM NAUENIH VJETINA U NOVE SITUACIJE

IZOSTANAK FUNKCIONALNE IGRE

IZOSTANAK SIMBOLIKE IGRE

SAVJETI: SURAUJTE S RODITELJIMA I VRNJACIMA KAKO BI OSIGURALI KONSTANTNOST

KORISTITE PODSJETNIKE SA SLIKAMA, SIMBOLIMA, TEKSTOM

PLANIRAJTE PROMJENE KORISTEI RASPOREDE, SOCIJALNE PRIE

STRUKTURIRAJTE DAN KORISTEI RASPOREDE I CHECK-LISTE

OZNAITE JASAN POETAK I KRAJ AKTIVNOSTI KORISTEI TIMERE ILI SEMAFORE

KORISTITE KUTIJE ZA POETAK I KRAJ AKTIVNOSTI

ORGANIZIRAJTE OKRUENJE SA JASNO ODREENIM CENTRIMA AKTIVNOSTI

PRUITE JASNE VIZUALNE UPUTE O PROCEDURAMA KOD PRIJELAZA IZMEU AKTIVNOSTI (DORUAK, SPAVANJE, IGRALITE, ODLAZAK KUI...)

ISKORISTITE POSEBNE INTERESE KAO NAGRADU I MOTIVATOR

ISTRAITE POSEBNE INTERESE KAKO BI BILI SIGURNI DA SU PRIMJERENI DOBI I SIGURNOSTI

PREDVIDITE MOGUE PROBLEME


5

KOGNITIVNE TEORIJE KOGNITIVNI MODEL daje naglasak na specifinostima razmiljanja i nastoji razumjeti nain na koji

osoba s autizmom doivljava svijet oko sebe i u sebi. U kognitivne modele spadaju: Autistino

miljenje, Teorija uma, Centralna koherencija i Izvrne funkcije.

AUTISTINO MILJENJE u pristupu tumaenju autizma polazi od:

naina na koji su informacije percipirane,

naina doivljavanja svijeta oko sebe,

naina na koji su informacije pohranjene,

uloga emocija kao konteksta u kojem se ti procesi mogu ili ne mogu odvijati.

Spoznaja svijeta oko sebe - Autistino uenje ostaje na razini informacija. Sjeanje na dogaaje ne sadri osobni karakter.

Memorija - Osobama s autizmom trebaju pomo u prisjeanju. UUsskkrraaiivvaannjjee ssmmjjeerrnniiccaa zzaa pprriissjjeeaannjjee oossoobbaammaa ss aauuttiizzmmoomm jjee bbeessmmiisslleennoo ii ookkrruuttnnoo

Emocije kao kontekst uenja- Osobe s autizmom ne razumiju vlastite ni tue emocije, to moe dovesti do nesposobnosti kontroliranja emocionalnih izljeva, nemogunosti ekspresije nesputane ekspresije osjeaja, ispadima ponaanja i u konanici do negativne reakcije okoline.

ZDRUENA PANJA

Zdruena panja je trostrana socijalna interakcija (dijete-odrasla osoba-predmet/dogaaj) koja ukljuuje dijeljenje, slijeenje i usmjeravanje panje kroz pogled ili gestu. To je socijalno kognitivna vjetina koja je preduvjet razumijevanja misli i uvjerenja druge osobe - teorije uma.

Prvo se razvija izmeu djeteta i roditelja, kasnije izmeu djeteta i njegovih vrnjaka.

Djeca s autizmom spontano ne dijele fokus vizualne panje s odraslom osobom. Ne pokuavaju

privui panju odrasle osobe na ono to rade i na svijet oko njih. Ne provjeravaju prati li odrasla

osoba njihove radnje. Imaju vrlo malo ili uope nemaju strategija za zdruivanje panje.


6

Jedno od objanjenja povezanosti izmeu jezika i zdruene panje je da je sam jezik nauen tijekom epizoda zdruene panje. Zdruena panja i simbolika igra predstavljaju poetak razumijevanja mentalnih predodbi drugih.Nerazvijenost simbolike igre i zdruene panje upuuju na poremeaj iz autistinog spektra. Teorija uma je druga socijalno-kognitivna vjetina koja se razvija nakon simbolike igre.

TEORIJA UMA

Teorija uma je socijalno kognitivna vjetina koja nam omoguuje doarati mentalna stanja drugih, pretpostavljati to drugi ljudi znaju, ele, osjeaju ili vjeruju .

Tekoe teorija uma se odnose na tekoe u prepoznavanju da se misli drugih ljudi razlikuju od vlastitih.

Test lanih uvjerenja (Sally i Anne test) pokazuje nam ima li dijete razvijenu teoriju uma.

Zadnja istraivanja teorije uma ukljuuju itanje emocija s lica druge osobe.

CENTRALNA KOHERENCIJA

Centralna koherencija je poriv za integracijom i saimanjem informacija u kontekst sa znaenjem.

To je proces sakupljanja informacija kako bi se dolo do vieg znaenja.

Slaba centralna koherencija karakterizirana je panjom usmjerenom na selektivne informacije bez da se iz njih tvori smislena cjelina ili zakljuuje pomou konteksta.

Osobe s PAS zadravaju pozornost na detaljima bez mogunosti sagledavanja ire slike.

Usmjereni su na detalje pri emu se ne uoava koncept, smisao cjeline i onemoguava se generalizacija, usmjereni na konkretno, doslovno nasuprot apstraktnom razmiljanju, nemogunost shvaanja metafore.


7

Djeci s poremeajima iz autistinog spektra je vano poduavati u sagledavanju ire slike.

Kako pomoi?

Integrirati djelove i cjelinu

Bit: pronai poantu

Odvojiti znaajno od beznaajnog

Razumjeti uzrok i posljedicu

Predvianje, zakljuivanje

IZVRNE FUNKCIJE

IIzzvvrrnnee ffuunnkkcciijjee uukklljjuuuujjuu vvjjeettiinnee ppoottrreebbnnee zzaa ssvvrrhhoovviittuu aakkttiivvnnoosstt uussmmjjeerreennuu kkaa cciilljjuu..

Izvrne funkcije su potrebne za planiranje, inhibiciju presnanih odgovora, fleksibilnost,

organizirano pretraivanje, samo evaluaciju (praenje), koritenje radne memorije.

Potekoe kod izvrnih funkcija

Vrijeme- je apstraktni proces

Tekoe sekvencioniranja

Tekoe sa zapoinjanjem (iniciranje)

Tekoe sa konceptom zavrenog

Potreba za predvidljivou

Potreba za rutinom

Treba razviti i nauiti organizacijske strategije

Savjeti

Organizirajte aktivnost usmjerenu ka cilju

Fokusirajte

Usmjerite mu panju ( na prave stvari )

Prebacite panju

Pronai redoslijed u gradivu


8

KONANI CILJ je poboljanje kvalitete ivljenja zadovoljavanjem specifinih potreba kroz pruanje primjerene podrke tj. maksimalno mogue postizanje kompetentnosti, autonomije, prihvaenosti, uvaavanja inkluzije.

TEMELJNA NAELA U RADU S DJECOM S POREMEAJIMA AUTISTINOG SPEKTRA 1. Pomoi djetetu da savlada i nadomjesti osnovne tekoe koje su vezane uz

simptome autizma.

2. Smanjiti ili otkloniti probleme ponaanja osobito u odnosu na stereotipije i rigiditet koje nalazimo gotovo u svim aspektima djeje linosti.

3. Poveati razinu socijalne kompetencije, razviti lingvistike motorike i spoznajne

sposobnosti, poticati usvajanje znanja na praktino-ivotnom i obrazovnom podruju.

4.. PPoommooii oossoobbii ss aauuttiizzmmoomm ddaa oossttvvaarrii kkvvaalliitteettuu iivvlljjeennjjaa zzaaddoovvoolljjeennjjeemm oossnnoovvnniihh ppoottrreebbaa,, pprriihhvvaaaannjjeemm uuvvaaaavvaannjjeemm nnjjeeggoovvee lliinnoossttii..

5. Poticati proces normalizacije integracije i inkluzije u svim njegovim aspektima.

6. Strogo potovati proces individualizacije u izboru metodskog pristupa, sadraja

rada, rehabilitacijskih tehnika i uvjeta rada.


9

OSNOVNI PRINCIPI:

PRETVORITE DNEVNE AKTIVNOSTI U RUTINE

PRUITE SMISLENE I MOTIVIRAJUE NAGRADE

BUDITE PREDVIDLJIVI I DOSLJEDNI

PROVJERITE JE LI VAS UENIK RAZUMIO

IZBJEGAVAJTE APSTRAKTNE POJMOVE, ALE, SARKAZAM I PRENESENA ZNAENJA

STVORITE MOGUNOSTI ZA PRENOENJE I GENERALIZACIJU VJETINA

OPI SAVJETI: UPOZNAJTE DIJETE, STUPITE U KONTAKT S TERAPEUTIMA

KORISTITE VIZUALNU PODRKU ZA PLAN, SADRAJ I CILJEVE

KORISTITE PODSJETNIKE (SLIKOVNE, SIMBOLE, PISANE)

PREDVIDLJIVE SITUACIJE KOJE UENIK MOE PREPOZNATI

OSIGURAJTE STALNU RUTINU

POTIITE SAMOSTALNOST POSTUPNIM SMANJIVANJEM PODRKE

DIJETE NE SMIJE BITI OVISNO O POMOI ODRASLE OSOBE


10

12 SAVJETA ZA INKLUZIJU:

1. DRITE SE STRUKTURE

2. KORITITE VIZUALNU PODRKU

3. KORISTITE RASPOREDE

4. SMANJITE DISTRAKTORE (SVE ONO TO MU SMETA)

5. KORISTITE TO KONKRETNIJI JEZIK

6. NE DOIVLJAVAJTE OSOBNO

7. NAJAVITE PROMJENE

8. POTIITE SAMOSTALNOST

9. NAGRAUJTE PRIMJERENA PONAANJA I USPJEHE

10. KORISTITE U PODUAVANJU CHECK- LISTE

11. ISKORISTITE SVOJU KREATIVNOST

12. NEKA SITNICE OSTANU SITNICE


11

U RADU S DJECOM S POREMEAJIMA AUTISTINOG SPEKTRA NEOPHODNO JE KORISTITI STRUKTURIRANO

UENJE I VIZUALNU PODRKU

STRUKTURIRANO UENJE JE SISTEM ORGANIZIRANJA PROSTORA I ODGOJNO-OBRAZOVNIH PROCESA I METODA PRILAGOENIH DJECI SA AUTISTINIM SPEKTROM. OEKIVANJA SU KONKRETNA I JASNA. STRUKTURIRANO UENJE IM OMOGUUJE PREDSTAVLJANJE INFORMACIJE I UPUTE VIZUALNIM PUTEM. VIZUALNA PODRKA JE JEDNOSTAVAN NAIN OBJANJAVANJA AUDITIVNIH INFORMACIJA VIZUALNIM PUTEM. V IZUALNE INFORMACIJE INE STVARI MNOGO RAZUMLJIVIJIM I OMOGUAVAJU IM DA UE TO LAKE I SAMOSTALNIJE.

Individualni sistem rada Vizualna struktura i informacija

Struktura vremena

raspored Struktura prostora


12

ZNAKOVI KOJI UPUUJU NA SUMNJU NA POREMEAJ IZ AUTISTINOG SPEKTRA

U DOBI OD 18-24 MJESECA: NE POKAZUJE INTERES ZA DRUGU DJECU. NE POKAZUJE KAIPRSTOM KAKO BI POKAZALO INTERES ZA NETO. NE DONOSI PREDMET SAMO DA VAM GA POKAE. NE IMITIRA VAS. (NPR, KADA NAPRAVITE NEKI IZRAZ LICA ILI POKRET) NE REAGIRA NA SVOJE IME KADA GA POZOVETE. KADA POKAETE NA IGRAKU NA DRUGOJ STRANI SOBE, DIJETE NEE POGLEDATI U TOM SMJERU.

Dijete ne reagira na glas majke / bliske osobe i ne uspostavlja direktan pogled u oi s majkom /

bliskom osobom.

U dobi od 6. mjeseci dijete se ne smijei majci / bliskoj osobi koja ga redovito njeguje.

Izostaje gugutanje do 9. mjeseca i koritenje bilo koje jednostavne geste u dobi od 12. mjeseci:

pokazivanje eljenog ili zanimljivog objekta, gesta pa-pa na odlasku.

esto reagira kao da je gluho. Ne reagira na svoje ime.

U 16. mjesecu ivota dijete jo ne izgovara niti jednu izoliranu rije ili samo stereotipno ponavlja

rije koju uje.

Ne zna koristiti jednostavne igrake, samo ih ispituje, reda ili vrti.

S dvije godine ne slae fraze od 2 rijei. Ne govori ili govori repetitivno ili koristi neobine izraze.

Ne dijeli interes za objekt ili akciju s bliskom osobom.

Ne pokazuje interes za drugu djecu i igru s njima

Jako se vee za dnevne rutine i ne prihvaa promjene.

Repetitivno se kree, vrti oko svoje osi, lepra rukama ili prstima, neprestano vrti kosu, tapka po

nekom mjestu na sebi i sl.


13

10 STVARI KOJE SVAKO DIJETE S AUTIZMOM ELI DA ZNATE 1. Ja sam dijete s autizmom. Ja nisam "autistian". Moj autizam me ne definira kao osobu. 2. Moje osjetilo opaanja je poremeeno. Uobiajeni prizori, zvukovi, mirisi i okusi mogu biti vrlo bolno iskustvo za mene. 3. Molim vas razlikujte izmeu neu i ne mogu. Ja sluam upute, ali ih ne razumijem. Obraajte mi se direktno jednostavnim rijeima. 4. Razmiljam vrlo konkretno i doslovno interpretiram jezik. Igre rijeima i sarkazam ne razumijem i molim vas nemojte ih upotrebljavati u razgovoru. 5. Budite strpljivi sa mojim ogranienim rjenikom. Teko mi je izrei to elim kada ne znam izraziti rijeima ono to osjeam. 6. Izraavanje i jezik mi ne idu ba sjajno, bolje mi ide vizualno uenje. Kada mi neto pokuavate objasniti, pokaite mi kako. 7.Usmjerite se na ono to mogu i znam, a ne na ono to ne mogu ili ne znam . 8. Pomozite mi u socijalnoj interakciji. Moda izgleda kao da se ne elim igrati sa ostalom djecom u parku, no najee samo ne znam kako zapoeti razgovor ili druenje. 9. Pokuajte utvrditi koji su okidai mojih nepoeljnih ponaanja, odnosno to im je prethodilo i uzrokovalo ih. Ako naete okida mogu se sprijeiti. 10. Molim vas VOLITE ME BEZUVJETNO. Ni vi niste uvijek ispunjavali sva oekivanja vaih roditelja i sigurno ne elite da vas se stalno podsjea na to.

Uz vau podrku i smjernice, mogunosti su ire nego to moda mislite.

definicija autizmaMogue potekoe:SAVJETI:Mogue potekoeSavjetiMogue potekoeSavjeti:U radu s djecom s poremeajima autistinog spektra neophodno je koristiti strukturirano uenje i vizualnu podrkuStrukturirano uenje je sistem organiziranja prostora i odgojno-obrazovnih procesa i metoda prilagoenih djeci sa autistinim spektrom. Oekivanja su konkretna i jasna. Strukturirano uenje im omoguuje predstavljanje informacije i upute vizualnim...Vizualna podrka je jednostavan nain objanjavanja auditivnih informacija vizualnim putem. Vizualne informacije ine stvari mnogo razumljivijim i omoguavaju im da ue to lake i samostalnije.u dobi od 18-24 mjeseca:Ne pokazuje interes za drugu djecu.Ne pokazuje kaiprstom kako bi pokazalo interes za neto.Ne donosi predmet samo da Vam ga pokae.Ne imitira Vas. (npr, kada napravite neki izraz lica ili pokret)Ne reagira na svoje ime kada ga pozovete.Kada pokaete na igraku na drugoj strani sobe, dijete nee pogledati u tom smjeru.

Documents

160040976 Specifičnosti Rada s Djecom s Poremećajima Autističnog Spektra