POSLOVNE FINANCIJE 2 - Tro¥Œak amortizacije kao komponenta tro¥Œka kapitala odgovara ¢â‚¬â€œprosje¤â€°nomponderiranom

  • View
    7

  • Download
    1

Embed Size (px)

Text of POSLOVNE FINANCIJE 2 - Tro¥Œak amortizacije kao komponenta tro¥Œka kapitala...

  • 1

    POSLOVNE

    FINANCIJE 2

  • www.referada.hr

    Bok,

    Drago nam je što si odabrao/la upravo Referadu za pronalazak materijala koji će ti

    pomoći u učenju!

    Materijali koje si skinuo/la s naše stranice nisu naše autorsko djelo,

    već samo sažeti prikazi obvezne literature koji služe za ponavljanje

    gradiva.

    P.S. Pomozite svojim kolegama ocjenjivanjem predmeta prema kategorijama,

    ocjenjivanjem skripti i korisnim savjetima u komentarima.

    Također, kako bismo što prije napravili dobru bazu skripti za ponavljanje,

    pošaljite nam na mail svaku skriptu koju niste vidjeli na stranici

    (skripte@referada.hr).

    Želimo ti puno sreće s učenjem!

    http://www.referada.hr/ mailto:skripte@referada.hr

  • www.referada.hr

    AMORTIZACIJA

     Inkrementalna amortizacija kod problema zamjene je – porezna ušteda od amortizacije novog stroja.

     Inkrementalna amortizacija kod problema zamjene je POREZNA ZARADA.

     Trošak amortizacije kao komponenta troška kapitala odgovara – prosjeĉnom ponderiranom trošku kapitala.

     Trošak amortizacije kao komponente ukupnog troška kapitala identiĉan je prosjeĉnom ponderiranom trošku kapitala poduzeća. TOĈNO

    →Amortizacija se može tretirati kao neoporezivi dio novĉanog toka. Amortizacijski zajam – naĉin

    otplate duga i isplate pripadajućih kamata. Amortizacijski plan – plan otplate duga i isplate kamata.

    ANALIZA OSJETLJIVOSTI

     Analiza osjetljivosti investicijskog projekta nije prava metoda ocjene njegova rizika jer ne

    razmatra VJEROJATNOST PROMJENE SVAKOG ELEMENTA

    FORMIRANJA ĈSV PROJEKTA PREMA OĈEKIVANIM VRIJEDNOSTIMA.

    BETA

     Beta koeficijent je mjera SISTEMATSKOG RIZIKA INVESTICIJE, a izraĉunava se KAO ODNOS INTENZITETA KRETANJA PRINOSA NA VRIJEDNOSNI PAPIR PREMA KRETANJU PRINOSA

    CJELOKUPNOG TRŢIŠTA.

     Prema karakteristiĉnom regresijskom pravcu vrijed. papira specifiĉan rizik neke investicije predstavljen je ß KOFICIJENTOM KOJI POKAZUJE KRETANJE

    PROFITABILNOSTI DUGOROĈNOG VP ODNOSNO PROFITABILNOST

    TRŢIŠTA.

     Za analizu tržišnog rizika projekta može se koristiti i raĉunovodstvena beta. TOĈNO

    BRZI ODNOS

     Brzi odnos je – jednak tekućem odnosu ako poduzeće posluje bez zaliha + najĉešće je manji od tekućeg odnosa.

     Brzi odnos je – manji od tekućeg + jedank tekućem za poduzeće bez zaliha.

     Brzi odnos je – odnos zbroja novca, utrţivih vp i naplativih potraţivanja prema tekućim obvezama + odnos razlike tekuće imovine i zaliha prema tekućim obvezama + tekući odnos

    umanjen za odnos zahliha prema tekućim obvezama.

    BUDŢETIRANJE KAPITALA

     Budžetiranje kapitala predstavlja postupak donošenja odluka o investicijskim projektima. TOĈNO

     Diskontna stopa koju treba koristiti u procesu budžetiranja kapitala primarno je odreĊena troškom kapitala tvrtke koja ispituje projekt. TOĈNO

     MeĊunarodno budžetiranje kapitala karakterizira uporaba posebnih kriterija financijskog odluĉivanja. TOĈNO

     Metode budžetiranja kapitala – diskontirano razdoblje povrata, ĈSV, indeks profitabilnosti, interna stopa profitabilnosti.

     Temeljni novĉani tokovi projekta meĊunarodnog budžetiranja kapitala jesu – dividende. →Pronalaženje investicijskih oportuniteta, prikupljanje podataka, odreĊivanje novĉanih tokova i

    budžeta kapitala, vrednovanje i donošenje odluke, analiza izvoĊenja.

    http://www.referada.hr/

  • www.referada.hr

    CAMP

     CAMP odreĊuje prinos na neku dionicu kao – neriziĉnu kamatnu stopu plus premiju trţišnog rizika.

     Prema CAMP-u zahtijevani prinos sastoji se od CIJENE VREMENA KOJU

    ODRAŢAVA PRINOS NA ULAGANJA BEZ RIZIKA I CIJENE RIZIKA

    KOJU ODRAŢAVA PREMIJA RIZIKA (trţišna premija rizika i koeficijent ß).

     U CAMP-u optimalan portfolio za investitora je onaj koji se postiže – kao tangenta krivulje indiferencije na efikasnu granicu skupa mogućih portfolia.

     Ukljuĉivanje rizika u visinu diskontne stope je postupak koji se naziva INDIVIDUALNE RIZIĈNOSTI PROJEKTA – CAMP MODEL. Ili riziku prilagoĊena diskontna stopa

    ĈISTI NOVĈANI TOK

     Ĉisti novĉani tok aproksimira se iz raĉunovodstvenog kategorijalnog aparata kao neto zarade i amortizacija. TOĈNO

     Ĉisti novĉani tok investicijskog projekta predstavlja – razliku svih godišnjih novĉanih primitaka i novĉanih izdataka.

     Ĉisti novĉani tok nakon poreza – ne ukljuĉuje kamate.

     Ĉisti novĉani tok nakon poreza je SVOJEVRSNI DERIVAT

    RAĈUNOVODSTVENE DOBITI (ZARADA NAKON POREZA). INKREMENTALNI NOVĈANI TOKOVI TRETIRAJU SE KAO NOVĈANI TOK NAKON POREZA.

     Ĉisti novĉani tok nakon poreza predstavljen je neto zaradama poduzeća (nakon kamata i poreza) uvećanim za iznos amortizacije. TOĈNO

     Novĉani tok od rezidualne vrijednosti fiksne imovine nakon poreza – moţe biti veći, jednak i manji od prodajne vrijednosti.

     Prijelomna toĉka ĉistog novĉanog toka - ostvaruje se na niţem obujmu poslovanja od

    prijelomne toĉke dobiti.

     Prijelomna toĉka novĉanog toka – moţe se izraĉunati na bruto i neto principu + nalazi se na niţoj razini poslovne aktivnosti od prijelomne toĉke zarada.

     Prijelomna toĉka novĉanog toka nalazi se na nižem obujmu poslovne aktivnosti od prijelomne toĉke dobiti kad se promatra na bruto principu. TOĈNO

     Prijelomna toĉka novĉanog toka nalzi se na nižem obujmu poslovne aktivnosti od prijelomne toĉke dobiti kada se promatra na neto principu. TOĈNO

     Tri tipiĉne skupine novĉanih tokova su : 1.INVESTICIJSKI TROŠKOVI 2. TEKUĆI ĈISTI NOVĈANI TOK 3. REZIDUALNA VRIJEDNOST.

    ĈISTA SADAŠNJA VRIJEDNOST

     Ako dva projekta imaju jednaku ĈSV veći indeks profitabilnosti imati će PROJEKT ĈIJI SU INVESTICIJSKI TROŠKOVI MANJI.

     Ĉista sadašnja vrijed. projekta pokazuje oĉekivano povećanje vrijednosti poduzeća uz prihvaćanje projekta koja će primarno pripasti vlasnicima obiĉnih dionica. TOĈNO

     Ĉista sadašnja vrijednost je konveksna funkcija veliĉine diskontne stope – toĉno

     Ĉista sadašnja vrijednost predstavlja sadašnju vrijednost svih novĉanih primitaka umanjenu za sadašnju vrijednost svih novĉanih izdataka u cjelokupnom vijeku efektuiranja investicijskog

    projekta. NETOĈNO

    http://www.referada.hr/

  • www.referada.hr

     Izjednaĉavanje ĈSV razliĉito rangiranih projekata obavlja se primjenom – metode diferencijacije.

     Kod razliĉito rangiranih meĊusobno iskljuĉivih projekata razliĉitih veliĉina i istog vijeka efektuiranja – izabire se projekt veće ĈSV.

    Kriterij ocjene investicijskih projekata koji se zasniva na razlici sadašnje vrijednosti svih budućih novĉanih tokova i sadašnje vrijednosti investicijskih troškova naziva se

    KRITERIJ ĈISTE SADAŠNJE VRIJEDNOSTI.

    Metoda ĈSV i metoda interne stope profitabilnosti polaze od pretpostavke da se svi novĉani tokovi projekta mogu reinvestirati uz profitabilnost koja odgovara trošku kapitala. NETOĈNO

     Projekti s pozitivnom ĈSV prihvatljivi su za poduzeće jer osiguravaju oĉekivano povećanje njegove vrijednosti koje će primarno pripasti vlasnicima obiĉnih dionica.

    TOĈNO

     Projekti sa negativnom ĈSV imaju nužno i negativne indekse profitabilnosti koji tako ukazuju na oĉekivano smanjenje vrijednosti tvrtke. NETOĈNO

    DISKONTIRANO RAZDOBLJE POVRATA

     Diskontirano razdoblje povrata pogodan je kriterij za mala poduzeća zbog troška agenta. NETOĈNO

     Prihvatljivost pojekta prema kriteriju diskontiranog razdoblja povrata – odreĊena je raĉunskim postupkom.

    →Ukljuĉuje vremensku vrijednost novca. Broj godina u kojima će se diskontirani tekući ĉisti novĉani

    tok vratiti u investicijske troškove. Koristi trošak kapitala.

    EFEKT KLIJENTELE

     Efekt klientele – razliĉito ponašanje interesnih skupina dioniĉar. Uprava mora prepoznati strukturu svojih dioniĉara (klientele). Pojedinci plaćaju porez na dividendu pa će favorizirati

    zadržavanje dobiti što im je porezni tretman veći. A poduzeće koje drži dionice drugog

    poduzeća ima znatno niži porezni tretman.

     Efekt klijentele traži da politika dividendi OVISI O VISINI POREZNOG TERETA INTERESNIH GRUPA DIONIĈARA.

     Prema efektu klientele poduzeće – treba voditi politiku stabilnih dividendi.

    EFIKASAN PORTFOLIO

     Efikasan portfolio je ona kombinacija investicija koja OSIGURAVA POSTIZANJE

    NAJVIŠE PROFITABILNOSTI UZ BILO KOJI STUPANJ RIZIKA, ODNOSONO NAJNIŢEG RIZIKA UZ BILO KOJU OĈEKIVANU PROFITABILNOST.

    EKONOMSKA VRIJEDNOST

     Koncept ekonomske vrijednosti odreĊuje vrijednost profitabilne imovine kroz sadašnju vrijednost oĉekivanih novĉanih tokova ovisno o riziku njihovog pritjecanja.

    TOĈNO

     Netoĉne tvrdnje – ekonomska vrijednost nema nikakve veze s trţišnim cijenama imovine.

    FINANCIJSKA EFIKASNOST INVESTICIJSKIH PROJEKATA

     Financijska efikasnost investicijskih projekata ocjenjuje se VELIĈINOM I

    DINAM