of 20/20
POSLOVNE FINANCIJE 2

POSLOVNE FINANCIJE 2 - referada.hr · Trošak amortizacije kao komponenta troška kapitala odgovara –prosjeĉnomponderiranom trošku kapitala. Trošak amortizacije kao komponente

  • View
    13

  • Download
    2

Embed Size (px)

Text of POSLOVNE FINANCIJE 2 - referada.hr · Trošak amortizacije kao komponenta troška kapitala odgovara...

  • 1

    POSLOVNE

    FINANCIJE 2

  • www.referada.hr

    Bok,

    Drago nam je što si odabrao/la upravo Referadu za pronalazak materijala koji će ti

    pomoći u učenju!

    Materijali koje si skinuo/la s naše stranice nisu naše autorsko djelo,

    već samo sažeti prikazi obvezne literature koji služe za ponavljanje

    gradiva.

    P.S. Pomozite svojim kolegama ocjenjivanjem predmeta prema kategorijama,

    ocjenjivanjem skripti i korisnim savjetima u komentarima.

    Također, kako bismo što prije napravili dobru bazu skripti za ponavljanje,

    pošaljite nam na mail svaku skriptu koju niste vidjeli na stranici

    ([email protected]).

    Želimo ti puno sreće s učenjem!

    http://www.referada.hr/mailto:[email protected]

  • www.referada.hr

    AMORTIZACIJA

    Inkrementalna amortizacija kod problema zamjene je – porezna ušteda od amortizacije novog stroja.

    Inkrementalna amortizacija kod problema zamjene je POREZNA ZARADA.

    Trošak amortizacije kao komponenta troška kapitala odgovara – prosjeĉnom ponderiranom trošku kapitala.

    Trošak amortizacije kao komponente ukupnog troška kapitala identiĉan je prosjeĉnom ponderiranom trošku kapitala poduzeća. TOĈNO

    →Amortizacija se može tretirati kao neoporezivi dio novĉanog toka. Amortizacijski zajam – naĉin

    otplate duga i isplate pripadajućih kamata. Amortizacijski plan – plan otplate duga i isplate kamata.

    ANALIZA OSJETLJIVOSTI

    Analiza osjetljivosti investicijskog projekta nije prava metoda ocjene njegova rizika jer ne

    razmatra VJEROJATNOST PROMJENE SVAKOG ELEMENTA

    FORMIRANJA ĈSV PROJEKTA PREMA OĈEKIVANIM VRIJEDNOSTIMA.

    BETA

    Beta koeficijent je mjera SISTEMATSKOG RIZIKA INVESTICIJE, a izraĉunava se KAO ODNOS INTENZITETA KRETANJA PRINOSA NA VRIJEDNOSNI PAPIR PREMA KRETANJU PRINOSA

    CJELOKUPNOG TRŢIŠTA.

    Prema karakteristiĉnom regresijskom pravcu vrijed. papira specifiĉan rizik neke investicije predstavljen je ß KOFICIJENTOM KOJI POKAZUJE KRETANJE

    PROFITABILNOSTI DUGOROĈNOG VP ODNOSNO PROFITABILNOST

    TRŢIŠTA.

    Za analizu tržišnog rizika projekta može se koristiti i raĉunovodstvena beta. TOĈNO

    BRZI ODNOS

    Brzi odnos je – jednak tekućem odnosu ako poduzeće posluje bez zaliha + najĉešće je manji od tekućeg odnosa.

    Brzi odnos je – manji od tekućeg + jedank tekućem za poduzeće bez zaliha.

    Brzi odnos je – odnos zbroja novca, utrţivih vp i naplativih potraţivanja prema tekućim obvezama + odnos razlike tekuće imovine i zaliha prema tekućim obvezama + tekući odnos

    umanjen za odnos zahliha prema tekućim obvezama.

    BUDŢETIRANJE KAPITALA

    Budžetiranje kapitala predstavlja postupak donošenja odluka o investicijskim projektima. TOĈNO

    Diskontna stopa koju treba koristiti u procesu budžetiranja kapitala primarno je odreĊena troškom kapitala tvrtke koja ispituje projekt. TOĈNO

    MeĊunarodno budžetiranje kapitala karakterizira uporaba posebnih kriterija financijskog odluĉivanja. TOĈNO

    Metode budžetiranja kapitala – diskontirano razdoblje povrata, ĈSV, indeks profitabilnosti, interna stopa profitabilnosti.

    Temeljni novĉani tokovi projekta meĊunarodnog budžetiranja kapitala jesu – dividende. →Pronalaženje investicijskih oportuniteta, prikupljanje podataka, odreĊivanje novĉanih tokova i

    budžeta kapitala, vrednovanje i donošenje odluke, analiza izvoĊenja.

    http://www.referada.hr/

  • www.referada.hr

    CAMP

    CAMP odreĊuje prinos na neku dionicu kao – neriziĉnu kamatnu stopu plus premiju trţišnog rizika.

    Prema CAMP-u zahtijevani prinos sastoji se od CIJENE VREMENA KOJU

    ODRAŢAVA PRINOS NA ULAGANJA BEZ RIZIKA I CIJENE RIZIKA

    KOJU ODRAŢAVA PREMIJA RIZIKA (trţišna premija rizika i koeficijent ß).

    U CAMP-u optimalan portfolio za investitora je onaj koji se postiže – kao tangenta krivulje indiferencije na efikasnu granicu skupa mogućih portfolia.

    Ukljuĉivanje rizika u visinu diskontne stope je postupak koji se naziva INDIVIDUALNE RIZIĈNOSTI PROJEKTA – CAMP MODEL. Ili riziku prilagoĊena diskontna stopa

    ĈISTI NOVĈANI TOK

    Ĉisti novĉani tok aproksimira se iz raĉunovodstvenog kategorijalnog aparata kao neto zarade i amortizacija. TOĈNO

    Ĉisti novĉani tok investicijskog projekta predstavlja – razliku svih godišnjih novĉanih primitaka i novĉanih izdataka.

    Ĉisti novĉani tok nakon poreza – ne ukljuĉuje kamate.

    Ĉisti novĉani tok nakon poreza je SVOJEVRSNI DERIVAT

    RAĈUNOVODSTVENE DOBITI (ZARADA NAKON POREZA). INKREMENTALNI NOVĈANI TOKOVI TRETIRAJU SE KAO NOVĈANI TOK NAKON POREZA.

    Ĉisti novĉani tok nakon poreza predstavljen je neto zaradama poduzeća (nakon kamata i poreza) uvećanim za iznos amortizacije. TOĈNO

    Novĉani tok od rezidualne vrijednosti fiksne imovine nakon poreza – moţe biti veći, jednak i manji od prodajne vrijednosti.

    Prijelomna toĉka ĉistog novĉanog toka - ostvaruje se na niţem obujmu poslovanja od

    prijelomne toĉke dobiti.

    Prijelomna toĉka novĉanog toka – moţe se izraĉunati na bruto i neto principu + nalazi se na niţoj razini poslovne aktivnosti od prijelomne toĉke zarada.

    Prijelomna toĉka novĉanog toka nalazi se na nižem obujmu poslovne aktivnosti od prijelomne toĉke dobiti kad se promatra na bruto principu. TOĈNO

    Prijelomna toĉka novĉanog toka nalzi se na nižem obujmu poslovne aktivnosti od prijelomne toĉke dobiti kada se promatra na neto principu. TOĈNO

    Tri tipiĉne skupine novĉanih tokova su : 1.INVESTICIJSKI TROŠKOVI 2. TEKUĆI ĈISTI NOVĈANI TOK 3. REZIDUALNA VRIJEDNOST.

    ĈISTA SADAŠNJA VRIJEDNOST

    Ako dva projekta imaju jednaku ĈSV veći indeks profitabilnosti imati će PROJEKT ĈIJI SU INVESTICIJSKI TROŠKOVI MANJI.

    Ĉista sadašnja vrijed. projekta pokazuje oĉekivano povećanje vrijednosti poduzeća uz prihvaćanje projekta koja će primarno pripasti vlasnicima obiĉnih dionica. TOĈNO

    Ĉista sadašnja vrijednost je konveksna funkcija veliĉine diskontne stope – toĉno

    Ĉista sadašnja vrijednost predstavlja sadašnju vrijednost svih novĉanih primitaka umanjenu za sadašnju vrijednost svih novĉanih izdataka u cjelokupnom vijeku efektuiranja investicijskog

    projekta. NETOĈNO

    http://www.referada.hr/

  • www.referada.hr

    Izjednaĉavanje ĈSV razliĉito rangiranih projekata obavlja se primjenom – metode diferencijacije.

    Kod razliĉito rangiranih meĊusobno iskljuĉivih projekata razliĉitih veliĉina i istog vijeka efektuiranja – izabire se projekt veće ĈSV.

    Kriterij ocjene investicijskih projekata koji se zasniva na razlici sadašnje vrijednosti svih budućih novĉanih tokova i sadašnje vrijednosti investicijskih troškova naziva se

    KRITERIJ ĈISTE SADAŠNJE VRIJEDNOSTI.

    Metoda ĈSV i metoda interne stope profitabilnosti polaze od pretpostavke da se svi novĉani tokovi projekta mogu reinvestirati uz profitabilnost koja odgovara trošku kapitala. NETOĈNO

    Projekti s pozitivnom ĈSV prihvatljivi su za poduzeće jer osiguravaju oĉekivano povećanje njegove vrijednosti koje će primarno pripasti vlasnicima obiĉnih dionica.

    TOĈNO

    Projekti sa negativnom ĈSV imaju nužno i negativne indekse profitabilnosti koji tako ukazuju na oĉekivano smanjenje vrijednosti tvrtke. NETOĈNO

    DISKONTIRANO RAZDOBLJE POVRATA

    Diskontirano razdoblje povrata pogodan je kriterij za mala poduzeća zbog troška agenta. NETOĈNO

    Prihvatljivost pojekta prema kriteriju diskontiranog razdoblja povrata – odreĊena je raĉunskim postupkom.

    →Ukljuĉuje vremensku vrijednost novca. Broj godina u kojima će se diskontirani tekući ĉisti novĉani

    tok vratiti u investicijske troškove. Koristi trošak kapitala.

    EFEKT KLIJENTELE

    Efekt klientele – razliĉito ponašanje interesnih skupina dioniĉar. Uprava mora prepoznati strukturu svojih dioniĉara (klientele). Pojedinci plaćaju porez na dividendu pa će favorizirati

    zadržavanje dobiti što im je porezni tretman veći. A poduzeće koje drži dionice drugog

    poduzeća ima znatno niži porezni tretman.

    Efekt klijentele traži da politika dividendi OVISI O VISINI POREZNOG TERETA INTERESNIH GRUPA DIONIĈARA.

    Prema efektu klientele poduzeće – treba voditi politiku stabilnih dividendi.

    EFIKASAN PORTFOLIO

    Efikasan portfolio je ona kombinacija investicija koja OSIGURAVA POSTIZANJE

    NAJVIŠE PROFITABILNOSTI UZ BILO KOJI STUPANJ RIZIKA, ODNOSONO NAJNIŢEG RIZIKA UZ BILO KOJU OĈEKIVANU PROFITABILNOST.

    EKONOMSKA VRIJEDNOST

    Koncept ekonomske vrijednosti odreĊuje vrijednost profitabilne imovine kroz sadašnju vrijednost oĉekivanih novĉanih tokova ovisno o riziku njihovog pritjecanja.

    TOĈNO

    Netoĉne tvrdnje – ekonomska vrijednost nema nikakve veze s trţišnim cijenama imovine.

    FINANCIJSKA EFIKASNOST INVESTICIJSKIH PROJEKATA

    Financijska efikasnost investicijskih projekata ocjenjuje se VELIĈINOM I

    DINAMIKOM NOVĈANIH TOKOVA ZA KOJE SE OĈEKUJE DA ĆE IH PROJEKT OSTVARITI U

    BUDUĆNOSTI TE NJIHOVOM VREMENSKOM VRIJEDNOŠĆU.

    http://www.referada.hr/

  • www.referada.hr

    Ocjena financijske efikasnosti investicijskih projekata zasniva se na tehnici diskonitranog novĉanog toka. TOĈNO

    FINANCIJSKA POLUGA

    Pravilo financijske poluge predstavlja mehanizam kamata i kamatnih stopa primijenjen na poslovanje poduzeća, a govori da se korištenjem dugova mogu povećati zarade po dionici

    prema onima bez korištenja dugova. TOĈNO

    Prema pravilu financijske poluge zaduživanje se isplati ako se OSTVARI STOPA

    PROFITABILNOSTI VEĆA OD PONDERIRANE KAMATNE STOPE PO KOJOJ SE PLAĆAJU KAMATE

    NA DUG (R>k).

    Stupanj financijske poluge je – odnos zarada prije kamata i poreza i zarada prije poreza + pokazatelj multiplikativnog djelovanja promjene ukupnih zarada na zarade po dionici.

    FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI

    Bilanca je – temeljni financijski izvještaj, prikaz stanja imovine i obveza na odreĊeni dan.

    Bilanĉna insolventnost oznaĉava NESPOSOBNOST PODUZEĆA DA ISPLAĈUJE DOSPJELE DUGOROĈNE DUGOVE KOJI UKLJUĈUJU KAMATE.

    Likvidnost poslovanja oznaĉava SPOSOBNOST CIRKULACIJE IMOVINE U POSLOVNIM PROCESIMA U KRUŢNOM TOKU U PLANIRANOM

    OBUJMU I PLANIRANOJ DINAMICI.

    FINANCIJSKI POKAZATELJI

    Koje od navedenih mjera nisu pokazatelji ex-post prinosa – tekući prinos + prinos za razdoblje drţanja.

    Komparativni financijski pokazatelji su POKAZATELJI UPOTREBE POLUGE, LIKVIDNOSTI, AKTIVNOSTI, PROFITABILNOSTI, INVESTIRANJA I SISTEMATKSI POKAZATELJI.

    Pokazatelji profitabilnosti prodaje jesu – marţa kontribucije + bruto profitna marţa + neto profitna marţa.

    Stupanj zaduženosti i odnos duga i glavnice su – komplementarni.

    →Pokazatelji investiranja; EPS, PPS, YD, DPS, d.

    →Pokazatelji aktivnosti: ko zaliha, ko ukupne imovine, ko tekuće imovine, ko obrtnog kapitala, ko

    gotovih proizvod, ko materijala.

    →Pokazatelji likvidnosti; tekući i brzi odnos.

    →Pokazatelji profitabilnosti; pokazatelj profitabilnosti prodaje ; imovine, ukupne imovine i glavnice. →Pokazatelji upotrebe poluge ukazuju na relativnu zaduženost poduzeća; stopa zaduženosti, odnos

    duga i glavnice.

    INDEKS PROFITABILNOSTI

    Indeks profitabilnosti bolji je kriterij od kriterija interne stope profitabilnosti.

    NETOĈNO

    Indeks profitabilnosti je – dodatni pokazatelj + varijanta ĉiste sad. vrijednosti.

    Indeks profitabilnosti predstavlja DOPUNU ĈSV, SADAŠNJA VRIJEDNOST

    NOVĈANIH TOKOVA PROJEKTA PREMA INVESTICIJSKIM TROŠKOVIMA, FAVORIZIRA

    PROJEKTE S NIŢIM INVESTICIJSKIM TROŠKOVIMA.

    Indeks profitabilnosti razliĉito rangira investicijske projekte istih ĉistih sadašnjih vrijednosti, a razliĉitih investicijskih troškova pa se smatra dopunom kriterija ĉiste sadašnje vrijednosti.

    TOĈNO

    http://www.referada.hr/

  • www.referada.hr

    Metoda financijskog odluĉivanja koja se zasniva na ODNOSU sadašnje vrijednosti ĉistih

    novĉanih tokova i sadašnje vrijednosti investicijskih troškova naziva se INDEKS PROFITABILNOSTI.

    Odnos žrtava i koristi daje identiĉna rezultat kao indeks profitabilnosti. TOĈNO

    INKREMENTALNI NOVĈANI TOK

    Inkrementalni novĉani tok – novĉani tok nakon poreza korigiran za oportunitetne troškove.

    Inkrementalni novĉani tok investicijskog projekata definira se kao NOVĈANI TOK

    PODUZEĆA S PROJEKTOM UMANJEN ZA NOVĈANI TOK BEZ PROJEKTA.

    Relevantni novĉani tok investicijskog projekta je inkrementalni novĉani tok za poduzeće. TOĈNO

    Relevantni novĉani tok projekta je – inkrementalni novĉani tok + novĉani tok poduzeća s projektom umanjen za novĉani tok poduzeća bez projekta.

    Relevantni novĉani tok projekta odreĊuje se kao novĉani tok poduzeća s projektom manje novĉani tok poduzeća bez projekta. TOĈNO

    INTERNA STOPA PROFITABILNOSTI

    Interna stopa profitabilnosti – temeljna metoda financijskog odluĉivanja, sloţenijeg raĉunskog postupka od ĈSV.

    Interna stopa profitabilnosti izraĉunava se postupkom ITERACIJE I INTERPOLACIJE TRAŢEĆI NULTU ĈSV.

    Interna stopa profitabilnosti ne koristi trošak kapitala u postupku izraĉuna.

    Interna stopa profitabilnosti predstavlja ODNOS UKUPNIH INVESTICIJSKIH

    IZDATAKA I NOVĈANIH TOKOVA OD PROJEKTA ILI DISKONTNA

    STOPA KOJA NOVĈANE EFEKTE U BUDUĆNOSTI SVODI TEHNIKOM DISKONTIRANJA NA

    VRIJEDNOST SADAŠNJEG ULAGANJA.

    DISKONTNU STOPU GDJE JE ĈSV=0.

    Što bi se dogodilo s internom stopom prof. projekta koji će se efektuirati jednakim novĉ. Tokovima, ako se ti nov. Tokovi daju u duljem vremenu? – stopa bi se povećala

    Uz ostale uvjete nepromjenjene interna stopa profitabilnosti je veća što – su tekući ĉisti novĉani tokovi veći + je dulje vrijeme efektuiranja + je razdoblje investiranja kraće.

    Višestruke interne stope profitabilnosti nastaju u sluĉaju – višekratnih investicijskih ulaganja.

    INVESTICIJSKO BANKARSTVO

    Bankarski investicijski zajam fleksibilniji je od emisije obveznica. TOĈNO Bankarski kredit je fleksibilniji od emisije obveznica – toĉno.

    Financijski analitiĉari glede kreditnog kapaciteta obiĉno tretiraju leasing blaže od investicijskog zajama. TOĈNO

    Funkcija investicijskog bankarstva je – posredovanje u emisiji vp. Grace razdoblje – razdoblje u koje miruje servisiranje duga.

    Investicijske banke jesu institucionalni investitori koji ulažu dugoroĉno kupujući obveznice i dionice d.d.-a. NETOĈNO

    Investicijske banke su financijske institucije koje po pravilu odobravaju dugoroĉne kredite. NETOĈNO

    http://www.referada.hr/

  • 8

    Leasing je povoljniji oblik stjecanja imovine od investicijskog kredita zbog nižih troškova

    financiranja. NETOĈNO

    Potpisniĉka funkcija (underwritting) investicijskih banaka odnosi se na dugoroĉno kreditiranje investicijskih projekata d.d.-a. NETOĈNO

    Tipiĉni dugoroĉni institucionalni investitori jesu investicijski bankari. NETOĈNO

    Tipiĉni financijski specijalisti za industriju vp NISU – banke.

    Tipovi investicijskih projekata – point input – point output (jednokratno ulaganje i jednokratni uĉinci ulaganja), continious input – point output (brodogradnja), point input – continous

    output (jednokratno ulaganje, višetruki primici) continous input – continous output (non stop)

    Trošak leasinga prema trošku kredita je – po pravilu viši.

    Ukupni iznos kamata po investicijskom zajmu s jednakim anuitetima veći je od zajma s istim otplatnim kvotama. TOĈNO

    Za uspješno provoĊenje emisije vp poduzeća najvažnije financ. Institucije su – investicijski bankari.

    →Posredovanje pri emisijama vp.

    IZVEDENICE

    Koja od izvedenica nema razvijeno sekundarno tržište – zamjene i unaprijednice. Temeljna razlika izmeĊu roĉnica i opcija je – u karakteru obligacije.

    Temeljna razlika izmeĊu roĉnica i unaprijednica sastoji se u karakteru obligacije tako da se roĉnice moraju izvršiti dok se kod unaprijednica može izbjeći njihovo izvršenje.

    NETOĈNO

    Tipiĉne zamjene jesu – kamatne + valutne.

    Varanti i call opcije razlikuju se jer – se varanti moraju izvršiti.

    →Financijski instrumenti, najĉešće vp.

    KAPITAL

    Cijena kapitala ovisi o uvjetima finacirana tako da RASTE S POVEĆANJEM RIZIKA.

    Cijena novca (kapitala) može se odrediti kao realna neriziĉna kamatna stopa plus PREMIJA RIZIKA I PREMIJA INFLACIJE.

    Ciljana struktura kapitala postavlja se uz nižu zaduženost od optimalne strukture kapitala. TOĈNO

    Granica investicijskog horizonta poduzeća ostvaruje se kad je – marginalni trošak kapitala = marginalnom prinosu od investicija.

    Kljuĉni tržišni uvjet cijene nekog kapitala u financijskom instrumentu je RIZIK

    TVRTKE, KAMATNA STOPA NA BEZRIZIĈNA ULAGANJA.

    Krivulja prosjeĉnog ponderiranog troška kapitala prema stupnju zaduženosti poduzeća ima karakteristiĉnan U oblik što znaĉi da za poduzeće postoji optimalna struktura kapitala.

    NETOĈNO

    Marginalni trošak kapitala – koristi se u praksi za izraĉun investicijskog horizonta + koristi se u praksi za izraĉun investicijskog horizonta poduzeća kao inkrementalni trošak + rastuća je

    funkcija potreba poduzeća za kapitalom.

    Ponderi za utvrĊivanje ukupnog troška kapitala odreĊuje se prema – knjigovodstvenim vrijednostima pojedinaĉnih komponenti kapitala i ukupne kapitalizacije + prema ciljanoj

    strukturi kapitala.

    Prema tradicionalistima – trošak kapitala ima karateristiĉan U oblik.

  • 9

    Svi kriteriji financijskog odluĉivanja koji koriste trošak kapitala na isti naĉin će odrediti individualnu efikasnost investicijskog projekta. TOĈNO

    Temeljni standard profitabilnosti poduzeća za odreĊivanje diskontne stope u budžetiranju

    kapitala je TROŠAK KAPITALA.

    Trošak kapitala od amortizacije je –ukupni trošak kapitala.

    Trošak novoemitirane glavnice je prinos od dividendi umanjen za troškove emisije – toĉno.

    Trošak novoemitiranog kapitala prema trošku postojećeg kapitala obiĉno je – viši.

    Trošak zadržanih zarada kao jedne komponente povećanja kapitala poduzeća uobiĉajeno je isti kao i trošak novoemitiranih obiĉnih dionica. NETOĈNO

    Trošak zadržanih zarada kao komponente ukupnog troška kapitala identiĉan je prosjeĉnom ponderiranom trošku kapitala poduzeća. NETOĈNO

    U uvjetima «stvarnog svijeta» trošak kapitala ima karakteristiĉan U oblik koi rezultira iz pozitivnog utjecaja poreznog zaklona i negativnog utjecaja tzv. troškova bankrota na vrijednost

    poduzeća. TOĈNO

    KOEFICIJENT VARIJACIJE

    Koeficijent varijacije ovisi o oĉekivanim vrijednostima investicije. TOĈNO

    KOMPENZIRAJUĆI SALDO

    Kompenzirajući saldo – umanjuje raspoloţiva sredstva zajma.

    →Banke mogu tražiti od debitora da drži odreĊena sredstva na raĉunu za vrijeme trajanja kreditnog odnosa.

    KOVARIJANCA

    Kovarijanca je mjera usklaĊenosti kretanja prinosa na dvije investicije. TOĈNO Kovarijance su

    mjere sistematskog rizika, a varijance mjere specifiĉnog rizika investicija i njihovih portfolia.

    NETOĈNO

    KRITERIJ ANUITETA

    Prema kriteriju anuiteta prag prihvatljivosti projekta je KADA JE Ai=Av JER

    ANUITET INVSTICIJSKIH TROŠKOVA NE SMIJE BITI VEĆI OD ANUITETA ĈISTIH NOVĈANIH

    TOKOVA.

    Projekti RAZLIĈITOG VIJEKA EFEKTUIRANJA mogu se izjednaĉiti u jedinici vremena primjenom KRITERIJA ANUITETA.

    →usporeĊuje prosjeĉne godišnje ĉiste novĉane tokove s prosjeĉnim godišnjim investicijskim

    troškovima.

    MEĐUSOBNO ISKLJUĈIVI PROJEKTI

    U sluĉaju meĊusobno iskljuĉivih projekata koji imaju isti vijek efektuiranja izbor projekta treba temeljiti na kriteriju ĉiste sadašnje vrijednosti. TOĈNO

    U sluĉaju razliĉito rangiranih meĊusobno iskljuĉivih projekata razliĉitog vijeka efektuiranja primjenom raznih metoda odabire se projekt KOJI IMA NAJVEĆU ĈISTU SADAŠNJU

    VRIJEDNOST.

    →IzmeĊu investicija istih oĉekivanih prinosa odabire se ona koja ima manju varijancu ili standardnu

    devijaciju (izbor veće korisnosti). IzmeĊu investicija istih varijanci i standardnih devijacija odabire se ona koja ima viši oĉekivani prinos (izbor veće likvidnosti).

    →investicijska iskljuĉivost, fiziĉka, lokacijska, financijska, ekološka.

  • 10

  • 11

    METODE OCJENE INDIVIDUALNE RIZIĈNOSTI PROJEKTA

    Dinamiĉko sagledavanje rizika projekta provodi se – analizom stabla odluĉivanja.

    Metode ocjene individualne riziĉnosti projekta – analiza stabla odluĉivanja, scenario

    analiza(naliza Monte Carlo simulacije) i senzitivna analiza.

    Mjera individualne riziĉnosti projekta je STANDARDNA DEVIJACIJA.

    Monte Carlo simulacija može se tretirati kao scenario analiza pomoću kompjuterske simulacije

    kojom se ispituje monoštvo mogućih scenarija. TOĈNO

    Scenario analiza – moţe se kompjuterski simulirati + obiĉno se provodi za manji broj

    dogaĊaja.

    Senzitivna analiza nije prava metoda utvrĊivanja rizika projekta jer – ne raĉuna s vjerojatnostima promjena varijabli.

    Simulacija je varijanta analize osjetljivosti – netoĉno.

    MODIGLIANI-MILLER TEOREM

    Prema Modigliani-Millerovom teoremu s porezima – vrijednost poduzeća s polugom povećava se za sadašnju vrijednost poreznog zaklona.

    Prema Modigliani-Millerovom teoremu s porezima na dobit postoji optimalna struktrua

    kapitala zbog utjecaja poreznog zaklona koji poduzeću osiguravaju kamate na dugove. NETOĈNO

    NATALOŢENI TROŠKOVI

    Eksterni uĉinci izmeĊu projekta i poduzeća rezultiraju kroz oportunitetne i nataložene troškove. NETOĈNO

    Nataloženi troškovi – nisu inkrementalni novĉani tokovi ili jesu troškovi istraţivanja i razvoja?

    Nataloženi troškovi (troškovi razvoja) projekta vezani su uz postojeće poslovanje poduzeća zbog ĉega ih treba iskljuĉiti iz relevantnog novĉanog toka projekta.

    TOĈNO

    Nataloženi troškovi predstavljaju specifiĉne eksterne uĉinke koje ima projekt prema postojećem poslovanju poduzeća tako da ih treba ukljuĉiti u kalkulaciju novĉanih tokova

    projekta. NETOĈNO

    Za investicijski projekt nataloženi troškovi NISU relevantni jer ih poduzeće ima bez obzira da

    li se projekt prihvaća ili ne jer su oni već teretili poslovanje poduzeća.

    OBRTNI KAPITAL

    Agresivnu strategiju financiranja obrtnog kapitala karakterizira – kratkoroĉno financiranje fluktuirajuće imovine.

    Bruto obrtni kapital predstavljen je – tekućom imovinom.

    Fluktuirajuća tekuća imovina poduzeća je POVREMENA IMOVINA TJ. OBRTNA SREDSTVA.

    Naĉelo profitabilnosti prevladava kod konzervativne strategije financiranja obrtnog kapitala. TOĈNO

    Naĉelo sigurnosti i formiranja rezervi sigurnosti prevladava kod konzervativne strategije financiranja obrtnog kapitala. TOĈNO

    Neto obrtni kapital je ekonomska kategorija koja pokazuje onaj dio tekuće imovine poduzeća koje se financira dugoroĉno. Zbog toga, nužno povećanje neto obrtnog kapitala predstavlja

    investicijski trošak projekta. TOĈNO

    Neto obrtni kapital predstavljen je – permanentnom tekućom imovinom.

    Neto obrtni kapital se može promatrati kao – permanentna tekuća imovina + tekuća imovina-tekuće obveze.

  • 12

    Problem velikog broja vrsta tekuće imovine kod upravljana obrtnim kapitalom rješava se

    pomoću ODREĐIVNJA OPTIMALNE ZONE, UPRAVLJANJA POMOĆU IZUZEĆA I TOLERIRANJA

    RAZUMNIH FLUKTUACIJA CIJENA.

    Sa stajališta upravljanja neto obrtnim kapitalom ukupnu tekuću imovinu poduzeća možemo

    podijeliti na permanentnu i fluktuirajuću. TOĈNO

    U sluĉaju da se oĉekuje rast obujma poslovne aktivnosti prema poĉetnim godinama

    efektuiranja – masa neto obrtnog kapitala će, po pravilu, rasti.

    Upravljanje neto obrtnim kapitalom može se oznaĉiti kao investicija u tekuću imovinu i korištenje tekućih obveza, a karakterizira ga meĊuovisnost rizika i nagrade. TOĈNO

    Upravljanje neto obrtnim kapitalom može se tretirati kao upravljanje tekućom imovinom i korištenje tekućih obveza, pa se neto obrtni kapital definira kao tekuća imovina manje dugovi

    i glavnica. TOĈNO

    Upravljanje neto obrtnim kapitalom predstavljeno je – upravljanjem tekućom imovninom i korištenjem tekućih obveza.

    OPORTUNITETNI TROŠKOVI

    Oportunitentni troškovi projekta vezani su uz postojeće poslovanje poduzeća zbog ĉega ih treba iskljuĉiti iz relevantnog novĉanog toka projekta. NETOĈNO

    Oportunitetni troškovi jesu vlastito imovinski dijelovi koje poduzeće koristi u okviru nekog projekta zbog ĉega ih treba ukljuĉiti u novĉane tokove projekta. TOĈNO

    OPTIMALNA STRUKTURA KAPITALA

    Optimalna struktura kapitala – ne postoji u uvjetima savršenog trţišta + obiĉno se postiţe uz višu zaduţenost od ciljane strukture kapitala.

    Optimalna struktura kapitala ovisi o – troškovima bankrota i poreznom teretu poduzeća i vlasnika ili troškovima agenta i poreznom teretu poduzeća i vlasnika?

    Optimalna struktura kapitala se postiže uz višu zaduženost od ciljane struktura kapitala. TOĈNO

    Prema tradicionalistima optimalna struktura kapitala – postiţe se uz najniţi trošak kapitala.

    U uvjetima «stvarnog svijeta» postoji optimalna struktura kapitala poduzeća koja ovisi o oporezivanju dobiti i dohodka pojedinaca i o troškovima bankrota kao izraza povećanog

    financijskog rizika uslijed zaduživanja poduzeća. TOĈNO

    U uvjetima savršenog i potpuno efikasnog tržišta ne postoji optimalna struktura kapitala jer vrijednost poduzeća ovisi o uĉincima njegovih investicija, a ne o tome kako se ona dijeli izmeĊu

    vlasnika i vjerovnika. TOĈNO

  • 13

    PREDNOSTI KRATKOROĈNOG PRED DUGOROĈNIM FINANCIRANJE

    Fleksibilnost i niži troškovi temeljne su prednosti kratkoroĉnog nad dugoroĉnim financiranjem, a kao dodatna prednost može se izdvojiti stvaranje povoljnijih odnosa s poslovnim bankama.

    TOĈNO

    Prednost kratkoroĉnog pred dugoroĉnim financiranjem NIJE – uvijek niţa kamatna stopa.

    Prednosti kraktkoroĉnog prema dugoroĉnom financiranju sastoje se u većoj fleksibilnosti financiranja i u ostvarivanju niže kamatne stope. TOĈNO

    Prednosti kratkoroĉnog pred dugorĉnim financiranjem su – fleksibilnost + bolji odnosi s

    bankama.

    Prednosti kratkoroĉnog pred dugoroĉnim financiranjem su – manja osjetljivost na kamanti

    rizik + veća fleksibilnost + niţi troškovi.

    PRINOS DO DOSPIJEĆA

    Prinos do dospijeća je ZAHTJEVANA STOPA PROFITABILNOSTI KOJU ZAHTIJEVA VLASNIK OBVEZNICE.

    Trošak duga prije poreza je – prinos do dospijeća.

    →diskontna stopa koja svodi prinose od obveznica (kamate i nominalne vrijednosti) do njezina

    dospijeća na tekuću tržišnu vrijednost obveznice. To je interna stopa prinosa na tržišnu vrijednost

    obveznice.

    →mjera profitabilnosti obveznica. Uzima u obzir veliĉinu, dinamiku svih novĉanih primitaka

    (glavnica+kamate) od obveznice prema tržišnoj vrijednosti.

    PRINOS ZA RAZDOBLJE DRŢANJA

    Najbolja mjera ex-post na utržive investicije je prinos (profitabilnost) za razdoblje držanja.

    Ova se mjera prinosa još naziva ukupan prinos, a uobiĉajeno se izraĉunava na godišnjoj razini. TOĈNO

    RAZDOBLJE POVRATA

    Kljuĉni nedostaci kriterija razdoblja povrata su NE RAZMATRA CJELOKUPNI VIJEK EFEKTUIRANJA, NE UZIMA U OBZIR VREMENSKU VRIJEDNOST NOVCA.

    Razdoblje povrata je - najjednostavniji kriterij financ. Odluĉivanja + dodatni kriterij financ. Odluĉivanja.

    Razdoblje povrata je VRIJEME U KOJEM NOVĈANI TOKOVI PROJEKTA VRATE INVESTICIJSKE TROŠKOVE.

    Rezidualna vrijednost od pretpostavljene prodaje fiksne imovine nakon poreza smanjuje razdoblje povrata investicijskog projekta. NETOĈNO

    Rezidualna vrijednost projekta – ne utjeĉe na njegovo razdoblje povrata.

    Temeljne slabosti kriterija razdoblja povrata su NE RAZMATRA CJELOKUPNI VIJEK EFEKTUIRANJA, NE UZIMA U OBZIR VREMENSKU VRIJEDNOST NOVCA.

    →jednostavan za upotrebu, favorizira projekta s kraćim vremenom vraćanja, povezan je s prosjeĉnom

    raĉunovodstvenom profitabilnošću, ne razmatra cjelokupni vijek efektuiranja, ne uzima u raĉun

    vremensku dimenziju novca.

    TROŠAK AGENTA

    Moguća manja vrijednost poduzeća kada ga vodi profesionalni management prema vrijednosti koju bi imalo da ga vode vlasnici naziva se TROŠAK AGENATA (manageri mogu forsirati svoje

    interese).

  • 14

    Pozitivna uloga tržišta korporacijske kontrole ogleda se u – smanjenju troška agenta.

    Problem agenta ne nastaje – izmeĊu vjerovnika poduzeća. Teorija agenta – nema veze s politikom dividendi.

    VIJEK EFEKTUIRANJA

    Ekonomski vijek efektuiranja investicijskog projekta uvijek je isti kao i vijek efektuiranja koji se promatra s financijskog stajališta. NETOĈNO

    Financijski gledano vijek efektuiranja je u odnosu na ekonomsku definiciju tog vijeka – uvijek dulji + nikada kraći.

    U osnovi odreĊivanja vijeka efektuiranja projekta je – mogućnost ostvarivanja pozitivnih ĉistih

    novĉanih tokova.

    Vijek efektuiranja s financijskog stajališta – se razlikuje od ekonomskog vijeka.

    VREMENSKA VRIJEDNOST NOVCA

    IzmeĊu dvije tehnike izraĉunavanja vremenske vrijednosti novca ĉešće je u financijama u upotrebi tehnika složenog ukamaćivanja. TOĈNO

    Vremenska vrijednost novca izraz je vremenske preferencije pojdinaca ljudi. TOĈNO Vremenska vrijednost novca je – kvantifikacija vremenske preferencije.

    Vremenska vrijednost novca je – kvantifikacija vremenske preferencije + inicijalno uzrokovana postojanjem inflacije + matematika financija.

    Vremenska vrijednost novca proizlazi iz opasnosti od smanjenja kupovne moći novca zbog stalno prisutne inflacije i pada kupovne moći novca. TOĈNO

    Vremenska vrijednost novca temeljni je kvantitativni alat u financijama. TOĈNO

    Vremenska vrijednost novca u osnovi je rezultat inflacijskog oĉekivanja investitora.

    NETOĈNO

    Vrijednosni papiri Dionice

    Ako poduzeće koje je izvršilo dijeljenje dionica vodi politiku redovnih dividendi dioniĉari bi trebali oĉekivati – iste dividende.

    Ako statut d.d.-a daje obiĉnim dioniĉarima pravo prvokupnje novoemitiranih obiĉnih dionica, nova emisija provodi se ograniĉenim javnim plasmanom uz emisiju prava prvokupa. TOĈNO

    Arbitražeri - osiguravaju djelovanje zakona jedne cijene.

    Bonusna emisija oznaĉava EMISIJU DIONICA KORPORACIJE SVOJIM POSTOJEĆIM DIONIĈARIMA TJ. INTERNU EMISIJU DIONICA GDJE DOLAZI DO PROMJENA BROJA GLAVNIH

    DIONIC, STRUKTURE GLAVNICE, ALI NE I DO POVEĆANJA GLAVNICE.

    Call opcija je UGOVOR KOJI NJEGVOM KUPCU U ZAMJENU ZA

    PLAĆENU PREMIJU DAJE PRAVO KUPNJE OD PRODAVATELJA UGOVORENIH VP (IMOVINE)

    PO IZVRŠNOJ CIJENI U OPCIJI NA ODREĐENI DAN ILI TOKOM ODREĐENOG RAZDOBLJA.

    Cijena call opcije na dionice viša je od ostale uz nepormjenjene uvjet – kada poduzeće izglasa isplatu dividendi.

    Dijeljenje dionica (STOCK SPLIT) predstavlja POVEĆANJE BROJA GLAVNIH

    DIONICA UZ ISTOVREMENO PROPORCIONALNO SMANJENJE NJIHOVE NOMINALNE

    VRIJEDNOSTI BEZ SMANJIVANJA BROJA VLASNIKA.

    Distribucija dividendnih dionica signalizira – buduće smanjene dividendi.

    Emisija dionica s pravima – oblik dogovorne kupnje.

    Emisija dionica s pravima predstavlja – privatni plasman dionica + ograniĉenu emisiju dionica.

  • 15

    Emisija dionica s pravima predstavlja oblik otvorene emisije koja odgovara kupnji nadmetanjem. NETOĈNO

    Emisija sekundarnih vp karakteristiĉna je za poslovanje INVESTICIJSKIH FONDOVA. Isplatu dividendi zagovara – rezidualna teorija vrijednosti i teorija ptice u ruci.

    Knjigovodstvena vrijednost dionica – uvijek je jednaka nominalnoj vrijednosti.

    Kumulativno glasovanje na skupštini dioniĉara karakterizira MOGUĆNOST MULTIPLICIRANJA

    GLASOVA OVLAŠTENOG ĈLANA UPRAVE, JEDNA DIONICA NOSI ONOLIKO GLASOVA KOLIKO

    SE BIRA ĈLANOVA UPRAVE.

    Kupnja dionice putem call opcije je investicijska strategija koja ukljuĉuje princip poluge. TOĈNO

    Likvidnom dionicom oznaĉava se ONA KOJA SE MOŢE PRODATI PO OĈEKIVANIM CIJENAMA U SVAKOM TRENU.

    Likvidnu dionicu koja ima aktivno tržište karakterizira – mogućnost prodaje po predvidivoj cijeni.

    MedvjeĊe tržište dionica karakterizira – tendencija pada cijena dionica.

    Metoda glasovanja koja omogućuje manjini izbor odreĊenog broja ovlaštenih direktora poduzeća naziva se KUMULATIVNO GLASOVANJE.

    Mjere ukupnog rizika neke dionice su varijanca i standardan devijacija.

    Na dan kada dionice ostaju bez prava ( na prvokup dionica nove emisije) cijena dionica – raste.

    Na suvremenim organiziranim tržištima postojanje više razliĉitih klasa obiĉnih dionica – najĉešće se izbjegava.

    Nakon dana kada dionice ostaju bez dividendi njihova cijena će – pasti.

    Nominalna vrijednost dionica – ona vrijednost koju je društvo registriralo kod suda + kljuĉna za vrednovanje obiĉnih dionica + ispod koje se zabranjuje emisija.

    Nominalna vrijednost obiĉnih dionica – nije vaţna + je vrijednost u trenutku osnivanja.

    Obiĉne dionice po pravilu imaju pravo glasa, a njihova temeljna profitna obilježja su pravo na dividendu i pravo na imovinu d.d.-a. TOĈNO

    Oblici dividende su NOVĈANE, DIONIĈKE, DISTRIBUCIJA MATERIJALNIH VRIJEDNOSTI, LIKVIDACIJSKE.

    Odnos cijena i zarada – najĉešće je korišteni kapitalizacijski koeficijent za vrednovanje dionica + daje iste rezultate kao i Gordonov model ako je profitabilnost reinvestiranja jedanaka

    zahtijevanom prinosu + moţe se primjeniti i na poduzeća koja ne isplaćuju dividende.

    Osnovna profitna obilježja obiĉnih dionica su rezidualne tražbine prema zaradama i imovini društva. TOĈNO

    Osoba koja drži 40% dionica nekog poduzeća može od 7 ovlaštenih direktora kumulativnim glasovanjem izabrati – 3.

    Osoba koja drži 40% dionica nekog poduzeća može od 7 ovlaštenih direktora većinskim glasovanjem izabrati – niti jednog.

    Poduzeće koje je ostvarilo u tekućoj godini gubitak može isplatiti dividende samo ako

    JE PODMIRILO SVOJE OBVEZE I IMA REZERVE U PASIVI BILANCE (ZADRŢANE DOBITI).

    Prema rezidualnoj teoriji dividendi, dividende se isplaćuju ako TVRTKA NEMA

    PROFITABILNIJIH INVESTICIJA MJERENIH ĈSV ILI INTERNOM STOPOM PROFITABILNOSTI.

    Prema temeljnim obilježjim riziĉnost preferencijalnih dionica je – izmeĊu riziĉnosti dionica i obveznica.

    Prema teoriji besplatnog ruĉka emisija je konvertibilna ako poduzeće posluje dobro i vrijednost obiĉnih dinica raste. Konverzija će se izvršiti pa će se dionice emitirati uz višu cijenu od one koja

    je bila u trenutku emisije konvertibilnih obveznica.

  • 16

    Prema teoriji besplatnog ruĉka emisija konvertibilija je povoljnija KADA

    PODUZEĆE POSLUJE SLABIJE ILI KADA JE PODUZEĆE MALO I ZA PODUZEĆA U NASTANKU.

    Put opcija je OPCIJA KOJA DAJE NJENOM VLASNIKU PRAVO PRODAJE

    SASTAVLJAĈU OPCIJE UGOVORNIH VP/IMOVINE PO IZVRŠNOJ CIJENI U OPCIJI NA ODREĐENI

    DAN ILI TOKOM ODREĐENOG RAZDOBLJA.

    Rapon je – simultana kupnja i prodaja istog tipa opcija, simultano zauzimanje duge i kratke pozicije korištenjem istog tipa opcija na istu vezanu imovinu.

    Regresijski pravac vp odreĊen je kutom koji predstavlja odsjeĉak pravca na Y osi i koeficijentom smjera pravca koji se naziva ß. NETOĈNO

    Rezidualna teorija dividendi – zagovara niske dividende.

    Rezidualna teorija dividendi govori – u prilog zadrţavanja zarada + u prilog isplate dividendi.

    Rezidualna teorija dividendi traži da se isplata dividendi obavlja ukoliko tvrtka nema profitabilnih investicija mjerenih metodama ĈSV i interne stope profitabilnosti.

    S približavanjem dospijeća cijene dionica će – DIONICE NEMAJU DOSPIJEĆE!!!!

    Temeljna obilježja obiĉnih dionica jesu: prava na dividende, pravo prodaje neovisno od poduzeća koje ih je izdalo i pravo upravljanja d.d.-om. NETOĈNO

    Temeljna prava dioniĉara jesu pravo na dividende i pravo upravljanja dd. NETOĈNO

    Temeljna prava dioniĉara jesu rezidualna prava na zarade i imovinu d.d.-a. TOĈNO

    Temeljna prava dioniĉara su REZIDUALNA PRAVA NA POSLOVNI REZULTAT I PRAVO NA IMOVINU. OSIM TIH IMA JOŠ PRAVO UPRAVLJANJA I PRAVO PRVOKUPNJE.

    Temeljna prednost dioniĉkog društva naspram drugih je – mogućnost pribavljanja najvećih iznosa kapitala.

    Temeljna profitna obilježja obiĉnih dionica odreĊena su rezidualnim tražbinama koje imaju njihovi vlasnici prema zaradama i imovini poduzeća. TOĈNO

    Temeljne mjere ukupnog rizika neke dionice jesu PREMIJA RIZIKA, BETA,

    INFLACIJA, STANDARDNA DEVIJACIJA, OĈEKIVANA STOPA PRINOSA NA TRŢIŠNI PORTFOLIO.

    Temeljni izvori dividendi jesu ZARADE PODUZEĆA (TEKUĆE I ZADRŢANE) I LIKVIDACIJSKA MASA.

    Teorija irelevantnosti dividendi – je ispravna u uvjetima savršenog trţišta.

    Teorija po kojoj bi se dividende isplaćivale samo u sluĉaju da poduzeće nema raspoloživih profitabilnih investicija naziva se REZIDUALNI PRISTUP DIVIDENDAMA.

    Trezorske dionice NISU dionice koje je poduzeće – zadrţalo u trezoru prilikom emisije.

    Trošak kapitala od obiĉnih dionica konceptualno se razlikuje od troška kapitala obveznica. NETOĈNO

    Trošak kapitala od obiĉnih dionica prema trošku kapitala do obveznica je obiĉno – viši.

    Trošak kapitala od preferencijalnih dionica je – prinos od dividendi.

    U prilog zadržavanja zarada govori – rezidualna teorija vrijednosti + veći rizik dividendi od kapitalnih dobitaka.

    U trenutku kada dionice ostanu bez dividendi, njihova cijena će – pasti.

    Ukupan prinos za dionice sastoji se od prinosa od dividendi i stope promjene vrijednosti dionice

    – toĉno.

  • 17

    Utrživi vp – supstituti novca i privremene investicije.

    Vlasnik će izvršiti put opciju na dionicu – kada je izvršna cijena viša od cijene dionice.

    Vlasnik put opcije zaradit će ako PADNE CIJENA VP ISPOD NJIHOVE IZVRŠNE CIJENE U PUT OPCIJI.

    VoĊenje politike rezidualnih dividendi – intenzivira zadrţavanje zarade.

    Vrijednost preferencijalnih dionica utvrĊuje se kao – vrijednost vjeĉne rente od preferencijalnih dionica.

    Za poreznog obveznika prednosti zadržavanja zarada prema dividendama su što – moţe odgoditi plaćanje poreza.

    Zahtijevani prinos na obiĉne dionice sastoji se od – oĉekivanog prinosa od dividendi i oĉekivane stope rasta.

    Gordonov model (konstantan rast dividendi) je – model sadašnje vrijednosti dividendi + model ekonomske vrijednosti dionica.

    Gordonov model (konstantan rast dividendi) NIJE – primjenjiv za supernormalni rast dividendi.

    Gordonov model je – primjenjiv za stabilan rast dividendi.

    Gordonov model je najosjetljiviji na promjenu stope rasta g. TOĈNO

    Model suprenormalnog rasta je – varijanta Gordonovog modela + model sadašnje vrijednosti dividendi.

    Prema Gordonovom modelu trošak kapitala od obiĉnih dionica najosjetljiviji je na STOPU RASTA DIVIDENDI.

    Prema Gordonovom modelu trošak kapitala od obiĉnih dionica najosjetljiviji je – na promjenu oĉekivane stope rasta dividendi.

    Obveznice

    Amortizacija premije obveznice povećava porezni zaklon, a amortizacija diskonta ga smanjuje. NETOĈNO

    Elementi bez kojih ne može biti obveznica – nominalna vrijednost + dospijeće + kamatna stopa?.

    Fond za amortizaciju obveznice – kombinira jednokratni i višekratni sistem amortizacije.

    Inverzno kretanje cijene i zahtijevanog prinosa vrijedi – samo za obveznice.

    Korporacijske obveznice predstavljaju osnovni instrument formiranja dugoroĉnih dugova javnih d.d.-a, a po pravilu se emitiraju kao kuponske obveznice. TOĈNO

    MeĊuovisnost cijene i prinosa na kuponsku obveznicu nisu – inverzno kretanje osjetljivosti cijena i vremena dospijeća ili veća osjetljivost na promjene kamatnih stopa prema obveznici

    bez kupona?

    MeĊuovisnost cijene i prinosa za kuponsku obveznicu jesu – inverzno kretanje + pribliţavanje nominali s pribliţavanjem dospijeća.

    Na razvijenom tržištu kapitala najĉešći tip korporacijskih obveznica su anuitetske obveznice. NETOĈNO

    Najveće fluktuacije cijena obveznica treba oĉekivati kod – obveznica bez kupona.

  • 18

    Najveću osjetljivost cijene na promjene kamatnih stopa pokazuju – kuponske obveznice. Nominalna vrijednost obveznice predstavlja IZNOS KOJI SE MORA NADOKNADITI VLASNIKU

    O DOSPIJEĆU.

    Obveznice istog dospijeća i istog stupnja rizika ali s razliĉitim kuponskim kamatnim stopama –

    imaju razliĉite postotne promjene cijena izazvane promjenom zahtijevanog prinosa + imaju to veće postotne promjene cijena što je kuponska kamatna stopa niţa.

    Obveznice, po pravilu, nose nominalnu vrijednost, ali mogu postojati i obveznice koje ne nose nominalnu vrijed. već se prodaju uz diskont. NETOĈNO

    Opcija koja zamagljuje tradicionalnu podjelu dugoroĉnih VP na obveznice i dionice naziva se OPCIJA KONVERZIJE.

    Opcije konverzije mogu nositi – sve obveznice.

    Osjetljivost cijene obveznice na promjene kamatnih stopa ista je kod kupnskih i kod anuitetskih obveznica ako im je preostalo vrijeme do dospijeća isto. NETOĈNO Preferencijalne dionice

    su prema obveznicama – mlaĊe.

    Približavanje cijena obveznica nominalnoj vrijednosti s približavanjem njihova dospijeća vrijedi – za sve obveznice.

    Sinking fund je poseban oblik fonda za amortizaciju opozivih kuponskih obveznica.

    TOĈNO

    Trošak kapitala od obveznica je – prinos do dospijeća.

    Uz pretpostavku da će zahtijevani prinos ostati na sadašnjoj razini kako će se kretati vrijednost obveznice iz A s približavanjem dospijeća – padati.

    Vlasnik konvertibilne obveznice izvršit će konverziju – kada je cijena konverzije niţa od cijene dionice.

    ZaslaĊivaĉi emisija obveznica su – opcija konverzije + punomoć za kupnju obiĉnih dionica.

    ZaslaĊivaĉi emisije obveznica su opcija konverzije i pravo prvokupnje obiĉnih dionica emitenata. TOĈNO

    NESVRSTANI

    3 teorije koje nastoje objasniti oblik krivulje kamatne stope – teorija oĉekivanja, teorija preferencije likvidnosti, teorija segmentacije tržišta.

    Cilj poslovana poduzeća u uvjetima SAVRŠENOG TRŽIŠTA je MAX

    VRIJEDNOSTI PODUZEĆA, a u uvjetima NESAVRŠENOG TRŽIŠTA je MAX BOGATSTVA VLASNIKA.

    Distribucija vjerojatnosti – najĉešće nije unaprijed zadana, moţe se subjektivno procijeniti, objektivizira se iz povijesnih podataka.

    Funkcije investisijskog bankarstva . savjetodavan, potpisniĉka i distribucijska.

    Individualna riziĉnost investicije procjenjuje se kroz oĉekivanju vrijednosti i standardnu

    devijaciju. TOĈNO

    Investitor koji drži dobro diverzificiran portfolio ne mora brinuti o mogućim pogrešnim odlukama managementa poduzeća ĉije dionice drži. TOĈNO

    Karakteristike projekta – dugoroĉni karakter ulaganja, meĊuovisnost investiranja i financiranja, rizik i neizvjesnot, vremenski raskorak izmeĊu ulaganja i uĉinaka ulaganja.

    Kljuĉna sadržajna razlika izmeĊu raĉunovodstvenog i financijskog kategorijalnog aparata je u TOME ŠTO RAĈUNOVODSTVENI UZIMA PROFIT, A

  • 19

    FINANCIJSKI UZIMA U OBZIR NOVĈANI TOK.

    Komercijalni zapis – instrument kratkoroĉnog financiranja poduzeća.

    Kontinuitet poslovanja – primarno ovisi o koliĉini potrebnih inputa, cijene inputa osciliraju.

    Kratkoroĉni bankarski zajmovi prema fleksibilnosti – fiksni, okvirni i revolving.

    Krivulje indiferencije povezuju investicije razliĉitih profitno riziĉnih karakteristika koje za odreĊenog investitora imaju jednaku korisnost. TOĈNO

    Mogući prinosi na investicije –TEKUĆI NOVĈANI DOHODAK (dividende, kamate, tantijeme, najamnine) i KAPITALNI DOBITAK (porast vrijednosti od investicije, pozitivna razlika izmeĊu

    cijene po kojoj je investicija kupljena i one po kojoj je prodana).

    Oblici investicija – financijske, realne, neopipljive.

    Oblici spontanog financiranja su UOBIĈAJENI TRGOVAĈKI KREDITI

    DOBAVLJAĈA, UOBIĈAJENI NAĈIN ISPLATE PLAĆE, UOBIĈAJENI NAĈIN PLAĆANJA POREZA, NERASPODJELJENA TEKUĆA DOBIT.

    Optimalni portfolio za nekog investitora je onaj mogući portfolio koji JE TANGENTA NJEGOVE KRIVULJE INDIFERENCIJE NA EFIKASNU GRANICU PORTFOLIA.

    Osnovne mjere rizika neke investicije jesu varijanca i koeficijent korelacije.

    NETOĈNO

    Porezni zaklon – kamate i amortizacija.

    Poslovni rizik – neizvjesnost glede buduće zarade.

    Potencijalni emitenti – velike prestižne korporacije, potencijalni kupci – institucionalni investitori, pojedinci.

    Potpisniĉki raspon – razlika u cijeni koju plaća krajnji kupac prema cijeni koju primi emitent.

    Prednosti držanja novca – održavanje kreditnog rejtinga, osiguranje izvanrednih okolnosti.

    Prema tzv. «zlatnim pravilima» financiranje krakt. Potreba moraju se financirati kratkoroĉno dok se dugoroĉ. Potrebe mogu financirati dugoroĉno. NETOĈNO

    Prinos za razdoblje držanja je – najbolja ex-post mjera profitabilnosti, mjera ukupog rizika. Prinosi na obveznice – tekući prinos, prinos do dospijeća i prinos do opoziva. Problem

    rangiranja investicijskih projekata NE nastaje u sluĉaju – razliĉitih rezidualnih vrijednosti.

    Problemi rangiranja projekata – razlika u veliĉini, vijeku efektuiranja, veliĉini i dinamici novĉanih tokova.

    Proces financiranja u najširem smislu može se opisati kroz procese financiranja, investiranja, definanciranja i dezinvestiranja, odnosno samo financiranja. TOĈNO

    Protegnuti prinos je metoda financijskog odluĉivanja a predstavlja varijantu ĉiste sadašnje vrijednosti. NETOĈNO

    Razgolićenjem se može smatrati – likvidacija dijela poduzeća.

    Razlozi refundiranja duga su PRODULJENJE DOSPIJEĆA DUGA, OSLOBOĐENJE OD RESTRIKTIVNIH KLAUZULA POSTOJEĆEG DUGA, SMANJENJE TROŠKOVA FINANCIRANJA

    DUGOVIMA.

    Sinergijski uĉinci poslovnih kombinacija su – povećanje novĉanih tokova i smanjenje troška kapitala zdruţene tvrtke.

    Specifiĉnost novĉanih tokova zamjene ogleda se u SUPROTSTAVLJANJU DVIJE

    STRUJE NOVĈANIH TOKOVA NOVE I NOVĈANIH TOKOVA STARE

    IMOVINE.

    Tehniĉki rizik razlikuje se od neizvjesnosti jer KOD RIZIKA POZNAJEMO

    VJEROJATNOST NASTUPA NEKOG DOGAĐAJA, A KOD

    NEIZVJESNOSTI NE.

  • www.referada.hr

    Temeljna karakteristika eksternog pristupa financijama poduzeća je da pristupa financijama

    poduzeća sa stajališta financijera, tj. investitora u vp koje emitira poduzeće. TOĈNO

    Temeljni cilj poslovanja poduzeća je MAKSIMALIZACIJA BOGATSTVA

    VLASNIKA, MAX TRŢIŠNE VRIJEDNOSTI TVRTKE KROZ MAX VRIJEDNOSTI NJENIH OBIĈNIH

    DIONICA.

    Teorija kompromisa je – sliĉna tradicionalnoj + objašnjava postojanje optimalne strukture.

    Tip investicijskog projekta kojim se najĉešće prikazuju metode financijskog odluĉivanja je POINT INPUT – CONTINUOS OUTPUT.

    Toĉne tvrdnje – neizvjesnost je subjektivne prirode jer nije spoznata distribucija vjerojatnosti + neizvjesnost je bliţe stanju totalne nesigurnosti od rizika. Transakcijski troškovi – kamatni

    raspon, cjenovni raspon, brokerske provizije, trošak administarcije.

    Tri temeljne komponente riziĉnosti projekta su INDIVIDUALNA RIZIĈNOST PROJEKTA, RIZIĈNOST PROJEKTA ZA PODUZEĆE I TRŢIŠNI RIZIK PROJEKTA.

    Trošak bankarskog zajma ovisi o naĉinu obraĉuna kamata (jednostavne, diskontne, nadodane).

    U kojem je sluĉaju najosjetljivije rangiranje investicijskih projekata – kada im se razlikuje dinamika pritjecanja novĉanih tokova.

    U osnovi definiranja rizika neke investicije je distribucija vjerojatnosti njena prinosa.

    TOĈNO

    U osnovi portfolio strategije je – princip diversifikacije + redukcija rizika +

    povećanje prinosa.

    Ukljuĉivanje rizika u visinu diskontne stope je postupak koji se naziva mjerom individualne riziĉnosti projekta.

    Upravljanje financijama poduzeća koristi se za oznaĉavanje znanstveno – nastavne discipline koja prouĉava interni pristup financijama poduzeća. TOĈNO

    UvoĊenje opcije napuštanja projekta – realnije iskazuje ĈSV projekta.

    Za razliku od financijskih investicija, ulaganja koja poduzima poduzeće u primarno realnu imovinu ĉešće se nazivaju investicijskim projektima. TOĈNO

    http://www.referada.hr/