Trošak Tuđeg Kapitala 2

7/24/2019 Troak Tueg Kapitala 2

1/21

SVEUILITE U RIJECIFakultet za menadment u turizmu i ugostiteljstu! "#atija

$%RIJ% ER&I'

Tro(ak tu)eg ka#itala kao izor *inan+iranja

Seminarski rad

"#atija! ,-./0


2/21

SVEUILITE U RIJECIFakultet za menadment u turizmu i ugostiteljstu! "#atija

Tro(ak tu)eg ka#itala kao izor *inan+iranjaSeminarski rad

Kolegij: $etodologija Student: $arija znanstenog istraianja ER&I'

Mentor: Prof.dr.sc. 1oran Matini broj: ./2.3".4 IV%5"VI'

Opatija, sijeanj 2015.


3/21

SADRAJ


4/21

UVOD

Sa!a trt!a "ora #a potrebe sog posloanja pribaiti financijs!a, "aterijalna ine"aterijalna sredsta !oja "u o"ogu$uju praore"enu i !alitetnu proi#odnju proi#odaili usluga odnosno jedino u# dooljno ti% sredstaa podu#e$e "o&e besprije!orno

fun!cionirati. Pribaljanje !apitala i#a#ia odre'ene tro(!oe bilo da je rije o e!splicitni")idljii"* tro(!oi"a !ao (to su !a"ate na posu'ena financijs!a sredsta od druge praneosobe ili i"plicitni tro(!oi !oji su poe#ani s profitabilno($u !oju oe!uje inestitor !oji jeulo&io soja financijs!a sredsta u instru"ente financiranja trt!e.

Koncept tro(!a !apitala ra#ijen je pri"arno #a potrebe dugoronog financiranjatrt!e jer je dugorono financiranje trt!e naji(e poe#ano s dugoroni" inesticija"atrt!e, naje($e oni"a u produ!tinu realnu i"oinu. +a!o se !oncept tro(!a !apitalanaje($e !oristi u procesu bud&etiranja !apitala. nesticije !oje podu#i"a lasni! ili"enad&er podu#e$a te"eljni su po!reta !reiranja bogatsta #a nje#ine dioniare.nesticija"a se "oraju #adooljiti interesi jeroni!a i dioniara, a profitabilnost inesticija

i#nad tro(!a !apitala !reira dodatnu rijednost prensteno #a doniare.

- #nansteno" istra&ianju, for"uliranju i pre#entiranju re#ultata istra&ianja o#adanoj te"i se"inars!og rada !oristi $e se u odgoaraju$i" !o"binacija"a brojne#nanstene "etode od !oji% se naode one naja&nije: "etoda anali#e i sinte#e, "etoda!o"paracije, poijesna "etoda, indu!tina i dedu!tina "etoda, "etoda pro"atranja, "etodaapstra!cije i !on!reti#acije te "etoda generali#acije i specijali#acije.


5/21

1. KAPITAL

Kapital je e!ono"s!a rijednost !oja se ula&e u proi#odnju ili ne!u drugue!ono"s!u djelatnost s osnono" sr%o" da se ue$a, da!le da donese ne!u dobit.

Poja" !apitala "o&e"o pro"atrati s "nogi% gledi(ta, i to:

s gledi(ta njegoa sudjeloanja u proi#odnji, a u odnosu na uposleno radni(to une!o" periodu s aspe!ta profita )dobiti* (to ga donosi njegou lasni!u s aspe!ta njegoa sudjeloanja u e!ono"s!o" sustau i ne!u inflaciju !ara!teristinu

#a taj susta.

Kapital se "o&e ulagati, bilo u proi#odni, bilo u neproi#odni se!tor. Me'uti", bitnoje upa"titi da je njegoa sr%a uije! us"jerena na to da se oplodi, odnosno da donese e$urijednost od lastite tj. ulo&ene rijednosti. udu$i da !apital nije prirodno dobro, on se "oraili proi#esti ili posuditi. - !apital ubraja"o sa proi#edena dobra )strojei, obje!ti,tornice* !oja se ula&u u proi#odnju s cilje" da se taj isti !apital ue$a, no treba ra#li!oati

!apital od osobne i"oine npr. obiteljs!e !u$e !oja se ne "o&e s"atrati !apitalo" budu$i dau njoj &ii"o i ne sudjeluje u proi#odno" procesu, ali !ada bi tu istu obiteljs!u !u$u prodalii dobieni noac ulo&ili u proi#odnju )bilo #a !upnju ne!og stroja, poslonog obje!ta,tornice i sl.* taj noac bi tada postao !apital.

/a financijs!e institucije !apital je naroito a&an on predstalja osiguranje odi#nenadni% gubita!a !oji nastaju #bog lo(i% )nenaplatii%* plas"ana, lo(eg upraljanja ili

preara. Kad sredi(nja ban!a &eli sa#nati i"a li ne!a !o"ercijalna ban!a ade!atan !apital,ona rlo pa&ljio ispituje t#. slobodni !apital te institucije: to je pla$eni !apital, obe#nice ire#ere, u"anjen #a i#nos !oji je e#ala u fi!sni" sredsti"ai"oini.1

1 eld"an, . 3ru(ta !apitala, str. 242.


6/21

rijednost trt!e "o&e se definirati !ao #broj rijednosti te!u$i% inesticijs!i%proje!ata i oni% !oje trt!a planira usojiti. +r&i(te !apitala je tr&i(te na !oje" se trgujefinancijs!i% instru"enti"a s ro!o" dospije$a du&i" od jedne godine. 6a tr&i(tu !apitala se

pribaljaju sredsta #a financiranje dugoroni% ulaganja !oja slu&e #a posloanje podu#e$a,

financijs!i% insititucija, lo!alni% organa uprae i dr&ae. +r&i(te !apitala u!ljuuje ban!ars!otr&i(te )tr&i(te !oje na !oje" ban!e i"aju eli!u ulogu u financiranju !o"apanija* i tr&i(terijednosnica )tr&i(te #a e"isiju i !asnije obino i(estru!e !upnje i prodaje financijs!i%instru"enata*.

7lani !orisni! sredstaa na tr&i(tu !apitala je posloni se!tor ia!o je danas ura#ijeni" gospodarsti"a se i(e i#ra&ena uloga tr&i(ta !apitala u osiguranju li!idnostinego noi% e"isija rijednosnica. +a!o, seu!upni neto i#nosi sredstaa pri!upljeni% natr&i(tu rijednosnica #naju biti i(estru!o ni&i od i#nosa noi% e"isija. 8toi(e, i#nosisredstaa pribaljeni% e"isijo" obe#nica i dionica ne#natan je u odnosu na ra#inu ulaganja

poslonog se!tora u dugotrajnu i"oinu.

Pre"a obli!u u !oje" su sredsta pribaljena postoje:2

Tri(te lastitog ka#itala 6tri(te dioni+a78na tr&i(ti"a lastitog !apitala podu#e$a ifinancijs!e institucije s !orporatino" organi#acijo" pribaljaju9poe$aaju lastiti!apital e"isijo" dionica. Oa tr&i(ta o"ogu$uju e"itentu podjelu ri#i!a jer suinestitori u dionice re#idualni lasnici !o"panija !oji ne oe!uju porat ulo&eni%sredstaa u trt!u od e"itenta e$ porat u obli!u diidendi, !oja nije #a!ons!a ilifi!sna obe#e, te !apitani dobita!. - sluaju li!idacije e"itenti lasnici sudjeluju usteajnoj "asi te! na!on isplate potra&ianja #aposleni!a, jeroni!a i dr&ae.

1ajmona 6kreditna7 tri(ta #aj"ona tr&i(a u!ljuuju tr&i(ta #a !rat!orono,srednjorono i dugorono #adu&ianje. +r&i(te !rat!oronog #adu&ianja je tr&i(te!rat!oroni% ban!ars!i% !redita u !oje "o&e"o ubrojati i #adu&ianje na noano"tr&i(tu !oje je re#erirano #a eli!e i reno"iranje #aj"odace.

1.1. Vrste kapitala

Stru!tura !apitala podu#e$a "o&e se !ategori#irati u tri (iro!a ra#reda

.0 Trajni ka#ital obino u idu obini% dionica. "aoci su dioni!og !apitala lasnici,ili lanoi podu#e$a i #ato pri"aju porat ra#"jerno uspje(nosti rada podu#e$a.Obine dionice su s!up praa u ne!o" podu#e$u. O#nauje stupanj lasni(ta

podu#e$a i odre'uje odnos "e'u dioniari"a. 4lasni(to se eidentira ulas!o" u!njigu lanoa podu#e$a prije nego posjedoanje" dioni!e potrde. )Osi" u sluaju

2 idui$,Financijski menadment, 115

4 ole, .,+r&i(te !apitala,str. 12.


7/21

dionica na donosioca gdje se ni!a!o i"e ne pojaljuje u !nji#i dioniara e$ jepotrda do!a# lasni(ta. Oe dionice uobiajenije u ;uropi nego u eli!oj ritanijiili -S


8/21

pro"jenjio #adu&enje postaje fi!sno potra&ianje pre"a i"oinipodu#e$a na taj datu". /adu&nice i"aju naji(i prioritet prili!o"pla$anja !a"ata i isplata !apitala po li!idaciji.

Neosigurani zajam preko dionica-oaj obli! #adu&enja ne polai #a

sobo" odre'ena #adu&enja na i"oinu podu#e$a i #ato je po prioritetuispod #adu&nica. /bog posljedice ni&eg stupnja pri%oda i sigurnosti!apitala, !a"atna je stopa !oju nudi !redit nor"alno je i(a nego #a#adu&nice !oje je i#dala ista organi#acija. lasnici neosiguranog !reditai"aju pojereni!a ija je du&nost pa#iti da e"itent ispunjaa ujete!redita. - to" sluaju, ispraa ili ugoor ne naodi #adu&enja nai"oinu podu#e$a, e$ ustanoljuje i#nose i rste drugi% #adu&enja !oja

podu#e$e "o&e e"itirati. Pa#it $e se da osiguranje praa sada(nji%lasni!a neosiguranog #aj"a ne bude ugro&eno i#daanje noog#adu&enja s i(i" ili jedna!i" prioriteto". +o se "o&e uiniti pute"negatinog ja"sta, !oje sprjeaa u#i"anje sigurnijeg #adu&enja be#

daanja isti% praa postoje$i" lasnici"a.

Konvertibilne obveznice se i#daju u broji" oblici"a: "ogu biti i#dane !ao!onertibilni neosigurani #aja" ili !ao !onertibilne preferencijalne dionice.Sline su uobiajeno" #aj"u na te"elju dionica i preferencijalni" dionica"autoli!o (to lasni! i"a prao na fi!sni !upon se do! se ne reali#ira opcija!oner#ije, ali ta!o'er nose i prao !oner#ije u obine dionice pre"a ne!o"odre'eno" o"jeru. Oo se prao obino reali#ira na odre'eni" datu" tije!o"ni#a godina. /ato su !onertibilni rijednosni papiri "je(oiti rijednosni

papiri s !o"binirani" #naaj!a"a trajnog !apitala i u toj "jeri "ogu biti

#a"ije$eni !ao obli! odgo'enog trajnog !apitala: prili!o" !oner#ije lasni!se odrie praa na fi!sni !upon, a stjee praa obinog dioniara.

1.2. Svrha ulaga!a u kapital

Kapitalna ulaganja u!ljuuju releantno eli!e i#dat!e u sada(njosti #a !oje se oe!ujeda $e generirati gotoins!e tije!oe u budu$nosti tije!o" perioda du&eg od jedne godine. Oa

ulaganja u!ljuuju ulaganja u #grade, #e"lji(ta, proi#odne %ale, opre"u, per"anentne#ali%e, distribucijs!e sustae, uo'enje noi% proi#oda, i#gradnja ili !upnja noe poslone#grade, ali i ulaganja u "ar!etin(!e proje!te, obu!e i edu!aciju #aposleni%, patente,istra&ianja i slina ulaganja u ne"aterijalnu i"oinu.

Pod planiranje" inesticijs!i% ulaganja podra#u"ijea"o ita proces !reiranja,anali#e i procjene inesticijs!i% proje!ata, stu!turiranje prorauna !apitalni% ulaganja, te!ontrolu proo'enja usojeni% inesticijs!i% proje!ata. =adi se da!le o !apitalni" ulaganji"au dugoronu, stalnu "aterijalnu )realnu* i ne"aterijalnu i"oinu trt!e. 3ina"inost

posloni% sustaa je ta!a da se u sa!o rije"e, prire"eno ili stalno, !oriste sredsta i#ra#liiti% i#ora, bilo anjs!i% )pri"jerice po#naj"ljianje ili plasiranje noi% dionica*, bilo


9/21

unutarnji% )pri"jerice #adr&ane #arade of profitabilni% posloa ili preus"jeraanje upotrebepostoje$i% sredstaa*.5

Sa!o pod#e$e !oje i"a raspolo&ia noana financijs!a sredstaa treba is!oristiti seproje!te !oji "u poe$aaju bogatsto ili nude bolje "ogu$nosti #a uspje(nije posloanje.

6a&alost, e$ina tr!ti ne uspijea u prailu is!oristit se poslone "ogu$nosti #bogracioniranja !apitala )"a!si"iranja i#nosa !apitalnog prorauna* bilo #bog anjs!i% iliinterno na"etnuti% ogranienja. =a#lo#i racioniranja "ogu se naje($e obu%atiti u sljede$i%ne!oli!o sta!i: ogranienost !orporacijs!i% resursa, ogranieno rije"e, nedooljnastrunost i ne"ogu$nost prepo#naanja posloni% prili!a !oje nose bogatsto.

nesticijs!i proje!ti "ogu se !lasificirati na i(e naina, a jedna od najuobiajniji%podjela je na sljede$e proje!te:A

#rojekti zamjene u prailu ne u!ljuuju !o"ple!snu procjenu, niti noe gospodars!etije!oe, e$ i"pliciraju sni&enje tro(!oa. Oni #a%tijeaju ni&a sredstaa i

jednostaniju odlu!u, te se donose na ra#ini proi#odnog "enad&era ili "enad&erapodru&nice )organi#acijs!i% dijeloa*. Me'uti", i !od oi% proje!ata ne trebapropustiti postaiti pitanje je li proi#odnja opradana.

#rojekti #ro(irenja proje!ti !oji o"ogu$uju pro(irenje obuj"a posloanja. +o "ogubiti ulaganja u noe proi#ode ili noa tr&i(ta !oji o"ogu$uju diersifi!acijuposloanja i teritorijalnu diersifi!aciju.

ostali #rojekti ij je pri"jer e!olo(!i proje!t !oji se ne podu#i"a s na"jero"generiranja budu$i% gotoins!i% tije!oa, a sr%a "u je #adooljene #a!ons!i% nor"i.

Misija i strategijs!i plan podu#e$a su osnoa #a !reiranje prijedloga inesticija. Pola#e$iod cilja posloanja i osnou sr%u podu#e$a, podu#e$e "ora biti u stanju uoiti noe"ogu$nost br#o i% reali#irati i is!oristiti soje resurse u prao rije"e #a prau inesticiju!a!o bi oualo soje !on!urentne prednosti

5 Belfert, Tehnike financijske analize, 2@A.

A idui$, op. cit, 255.


10/21

2. TRO"AK KAPITALA

+ro(a! !apitala predstaljen je odre'eno" stopo", a ne ne!i" i#noso" potro(enognoca ili drugi% sredstaa. =ije je o oprotunitetno" tro(!u, a ne o e!splicitno", nastalo",ati"e i jednostano "jerljio" tro(!u. -prao je #bog toga nu&no dobro ra#u"ijeanjesintag"e tro(a! !apitala.

=a#liite su definicije sintag"e tro(a! !apitala. /bog toga se esto nagla(aanepreci#nost poj"a uobiajeno o#naenog sintag"o" tro(a! !apitala, ia!o se e$ina ra#liiti%definicija tog poj"a u sojoj biti ne ra#li!uju. =a#li!e definicija tro(!a !apitala prenstenosu re#ultat nagla(aanja ra#liiti% aspe!ata njegoe upotrebe !ao i ra#liiti% aspe!ata #naenja

tro(!a !apitala.

Pri sa"o" definiranju poja" tro(a! !apitala naje($e se nagla(aa njegoa:

9oezanost s inestitorima:

#ori financiranja dru(ta su osobe, prane ili fi#i!e, od !oji% ono pribalja sredstapotrebna #a posloanje te rast i ra#ojC. Sa stajali(ta pri!upljanja dugorono slobodni%noani% sredstaa i#ori financiranja prensteno su inestitori dru(ta, !upci instru"enatafinanciranja)rijednosni% papira* dioni!og dru(ta. Prili!o" inestiranja noani% sredstaau instru"ente financiranja dioni!og dru(ta inestitori #a%tijeaju odre'en prinos, odre'enu

C Orsag, S, inancije #a podu#etni!a., str. D0.


11/21

profitabilnost #a ta!e inesticije. +a je #a%tijeana profitabilnost fun!cija neri#ine !a"atnestope, !ao sojersne cijene re"ena i ri#inosti ulaganja u siste"ats!o" ri#i!uD, !aosojersne cijene ri#i!a.

3ioni!o dru(to "ora #adooljiti #a%tjee soji% inestitora da bi odr&alo rijednost

ti% instru"enata na tr&i(tu, prensten tr&i(nu rijednost soji% obini% dionica. Kda dioni!odru(to ne bi "oglo soji" posloanje" #adooljiti #a%tjee soji% inestitora, pala binjegoa rijednost na tr&i(tu !apitala, !oji bi se prensteno odra#io na pad rijednostiobini% dionica dioni!og dru(ta. 3ina"inost posloni% sustaa je ta!a da se u sa!orije"e, prire"eno ili stalno, !oriste sredsta i# ra#liiti% i#ora, bilo anjs!i% )pri"jerice

po#aj"ljianje ili plasiranje noi% dionica*, bilo unutarnji% )pri"jerice #adr&ane #arade odprofitabilni% posloa ili preus"jeraanje upotrebe postoje$i% sredstaaE.

6a taj se nain, pola#e$i od potrebe da se #adoolje interesi inestitora dru(ta, tro(a!!apitala "o&e i#jednaiti s poj"o" stope profitabilnosti !oju #a%tijeaju inestitori na tr&i(tu!apitala. sa #a%tijeani" prinoso", #a%tijeano" stopo" profitabilnosti, odnosno sa stopo"

tr&i(ne !apitali#acije #a odre'ene instru"ente financiranja dioni!og dru(ta, prensteno #anjegoe obine dionice i obe#nice.

U#otre:a u :udetiranju ka#itala

Koncept tro(!a !apitala ugra'en je u bud&etiranje !apitala, da!le u proces cjelo!upneanali#e financijs!e efi!asnosti na"jeraani% inesticijs!i% proje!ata podu#e$a. /a ispitianjefinancijs!e efi!asnosti inesticijs!i% proje!ata ni staranja o!ira #a dono(enje inesticijs!i%odlu!a potrebno je odrediti dis!ontnu stopu !ojo" $e se oe!iani noani to!oiinesticijs!og proje!ta soditi na sada(nju rijednost i uspore'iati sa sada(njo" rijedno($uinesticijs!i% tro(!oa anali#iranog proje!ta. Pri"jeni li se i(a ili ni&a dis!ontna stopafinancijs!a $e se efi!asnost inesticijs!i% proje!ata ra#li!oati jer je sada(nja rijednostnoani% to!oa to "anja (to je i#raunata u# i(u dis!ontnu stopu. /bog toga je #a

bud&etiranje !apitala od presudne a&nosti i#abrati pri"jerenu dis!ontnu stopu.

- procesu bud&etiranja !apitala naje($e se pri"jerena dis!ontna stopa !ojo" seutr'uje sada(nja rijednost oe!iani% noani% to!oa odre'uje pre"a ute"eljeno"u!upno", odnosno prosjeno" ponderirano" tro(!u !apitala dioni!og dru(ta. /bog toga seu!upni tro(a! !apitala odre'uje !ao dis!ontna stopa !oju treba pri"ijeniti na noane uin!ena"jeraani% inesticijs!i% proje!ata dioni!og dru(ta. 6a taj se nain tro(a! !apitala

ponono odre'uje !ao stopa profitabilnosti dioni!og dru(ta.

+ro(a! !apitala, sa stajali(ta bud&etiranja !apitala, predstalja graninu stopuprofitabilnosti, !oju "ini"alno "oraju ostariti inesticijs!i proje!ti da bi bili financijs!idooljno oportuni #a to dioni!o dru(to, da!le da bi poe$ali bogatsto lasni!a dru(ta.

/bog toga se u s"islu procesa bud&etiranja !apitala tro(a! !apitala definira !ao:

3is!ontna stopa !oja bi se trebala !oristiti u bud&etiranju !apitala,

D Orsag , ud&etiranje !apitala,.str. 1EA

E ;ric%


12/21

nde!sna stopa tro(!a !apitala trt!e !oja se naje($e !oristi u procesubud&etiranja !apitala.

9ro*ita:ilnost koja zadraa rijednost dioni+a trtke

Koncept tro(!a !apitala ra#ijen je #a !on!retnu upotrebu !od, prenstenodugoronog, financijs!og odluianja. udu$i da je osnoni cilj podu#e$a "a!si"ali#acijarijednosti trt!e, ta!o se odlu!e "oraju biti us"jerene to" cilju. /ato (to su "ogu$i!onfli!ti interesa lasni!a i jeroni!a podu#e$a, ujeti"a starnog sijeta, "a!si"ali#acijarijednosti trt!e prensteno je poe#ana s "a!si"ali#acijo" bogatsta lasni!a, da!ledioniara dru(ta. Pri to"e se ta!o definira cilj posloanja podu#e$a pro"atra !ro#"a!si"ali#aciju rijednosti glani% obini% dionica dioni!og podu#e$a.

Pola#e$i od #a%tjea #a poe$anje" rijednosti dionica podu#e$a, tro(a! !apitalajasno se prepo#naje !ao i"plicitni, odnosno oportunitetni tro(a! !oji se "ora nado!naditisu!ladno ouanju rijednosti trt!e, odnosno su!ladno ouanju dostignute rijednostinje#ini% obini% dionica. +o je tro(a! jer $e, ne bude li posloanje dioni!og dru(ta ostarilota!u profitabilnost, do$i $e do pada rijednosti dionica na tr&i(tu. +a!o se su!ladno"a!si"ali#aciji rijednosti dionica podu#e$a tro(a! !apitala definira se !ao :

Stopa profitabilnosti inesticija u# !oju $e cijena obini% dionica trt!e ostati nepro"ijenjena

Stopa profitabilnosti neop%odna da se odr&i rijednost trt!e ili u sjetlu"a!si"ali#acije rijednosti trt!e

Stopa profitabilnosti neop%odna da se poe$a rijednost dionica na tr&i(tu10

Po#nato je da ban!e i (tedionice preferiraju posu'ianja e$e sote noca po#nati" ieli!i" trgoa!i" dru(ti"a s dobri" boniteto". Me'uti", "ali podu#etnici te&e dobiajudugoroni !redit #a #apoinjanje posloanja. Stoga su ri#ici posu'ianja noca #a noe inei#jesne podu#etni!e pot%ate eli!i. 6ai"e, eli!i broj "ali% trgoa!i% dru(taaFu"ireG u pri" godina"a &iota, odnosno u djetinjstu.

- #e"lja"a u !oji"a je ra#ijen susta !reditni% garancija, #a ute"eljenje podu#e$a, "alipodu#etnici esto !oriste ja"ene !redite. Oe !redite odobraaju poslone ban!e !oje suinae nes!lone financiranju "ali% podu#etni!i% pot%ata, na te"elju garancije ne!e dr&aeili regionalne neban!ars!e financijs!e institucije. - to" sluaju garancijs!a institucija ja"ida $e banci nado!naditi gubita! !oji pretrpi #bog posu'ianja noca u isini garantiranogi#nosa. 6era#ijene #e"lje i"aju neban!ars!e financijs!e institucije #a pru&anje financijs!e

potpore "ali" podu#etnici"a. +o su naje($e dr&ane, regionalne i lo!alne financijs!e

10 Orseg , op.ct.,str. 1EC.


13/21

institucije. Oi" !rediti"a se potie i po"a&e gospodars!i ra#oj, posebice ute"eljenje ira#oj "alog gospodarsta. 6iti najbolje podu#etni!e ideje i progra"i ne "ogu se reali#irati

be# !apitala. /bog toga su #a ra#oj podu#etni(ta a&ne financijs!e institucije #a financiranje"ali% trgoa!i% dru(taa.

/na se da je e!ono"s!i neracionalno oe!iati da predu#e$e soj rast i ra#oj "o&efinansirati is!ljuio anga&oanje" sopsteni% i#ora. Stoga, !ada se radi o finansiranjuulaganja predu#e$e se oslanja i na po#aj"ljene i#ore finansiranja !oji #ajedno sasopsten"i" i#ori"a ine stru!turu njegoog !apitala. Pri to"e, treba naglasiti da jestru!tura !apitala u&i poja" od finansijs!e stru!ture jer !rat!oroni dugoi #bog soje blis!eronosti, odnosno dospe$a u !rat!o" ro!u, ne "ogu da budu !ori($eni #a finansiranje!apitalni% ulaganja !oja i"aju dugoroni !ara!ter. 3ugoroni po#aj"ljeni !apital )dugoronidug* ine se rste dugoa predu#e$a !oji i"aju ro! dospe$a du&i od jedne godine.=espe!tuju$i i#r(enu !lasifi!aciju stru!ture !apitala !ada s"o goorili o njegoi"ele"enti"a, proi#la#i da pod dugoroni" dugo" treba podra#u"eati ra#liite rstedugoroni% !redita i !apital pribaljen e"isijo" dugoroni% obe#nica.

2.1. Vrste #ug$r$%$ p$&a!'l!eih kapital

3ugoroni dug se ra#li!uje od sopstenog !apitala #bog soji% specifinosti. /a ra#li!u odsopstenog !apitala !oji predstalja per"anentni i#or finansiranja #a !oji ne postoji obae#ara$anja, dugoroni dug predstalja obae#u !oju predu#e$e "ora i#"iriti u odre'eno" ro!u

i pod odre'eni" usloi"a !oji su utr'eni ugooro" i#"e'u predu#e$a#aj"otra&ioca ipoerilaca. 3ugoroni" dugo" s"atra$e"o se rste dugoa predu#e$a !oji i"aju ro!dospe$a du&i od jedne godine.

3ugorone dugoe predu#e$e anga&uje !ro# dire!tne !reditne aran&"ane sa daaoci"a!redita, ili posredni" pute" !ro# prodaju dugoroni% %artija od rednosti )obe#nica*. Madadire!tni !reditni aran&"ani )%ipote!arni i inesticioni !rediti* jo( ue! i"aju eli!i #naaj #a

pojedina predu#e$a, ipa! je injenica da sare"eno predu#e$e prodajo" obe#nica#adooljaa naje$i deo potreba #a e!sterni" tu'i" i#ori"a.

3ugorone !redite "o&e"o podijeliti na:

1. Kapital od e"isije obe#nice:

6aj#astupljeniji obli! dugoronog duga sare"enog predu#e$a predstaljaju obe#nice.3ugorone obe#nice predstaljaju obe#nice od rednosti sa ro!o" dospe$a du&i" od jednegodine !oji"a nji%o i#daalac )e"itent* preu#i"a na sebe obae#u da u utr'eno" ro!uisplati rednost na !oju obe#nice glase )no"inalna rednost* i da periodino r(i isplatu!a"ate po utr'enoj !a"atnoj stopi. 3ugorone obe#nice "o&e e"itoati dr&aa i njeneagencije, !ao i predu#e$a, ban!e i druge finansijs!e institucije. "aju$i u idu injenicu da suna(a interesoanja pose$ena preas%odno proble"atici finansija predu#e$a, po logici stari,

proi#la#i da $e se na(a naredna i#laganja odnositi is!ljuio na dugorone obe#nicepredu#e$a. Obe#nica !ao i#or finansiranja proiste!la je i# nedooljnosti trajni% i#ora


14/21

sredstaa i ne"ogu$nosti da se eli!i i#nosi potrebnog !apitala po#aj"e i# jednog i#ora.6ai"e, obe#nice se !oriste !ao eo"a pogodna for"a da se dugorone potrebe #a !apitalo"ra#biju u "anje deloe (to o"ogu$aa predu#e$u da prodajo" obe#nica pri!upi #natno e$esu"e noca u odnosu na sluaj !ada se njegoo pribaljanje r(i sa"o i# jednog !reditnogi#ora. 6ai"e, obe#nice se !oriste !ao eo"a pogodna for"a da se dugorone potrebe #a!apitalo" ra#biju u "anje deloe (to o"ogu$aa predu#e$u da prodajo" obe#nica pri!upi#natno e$e su"e noca u odnosu na sluaj !ada se njegoo pribaljanje r(i sa"o i# jednog!reditnog i#ora. -sloi #adu&ianja predi'aju se ugooro" o e"isiji obe#nica iliugooro" o #adu&ianju, !oji" se preci#iraju obae#e i praa e"itenta )predu#e$a* iinestitora u obe#nice. +aj ugoor se sastalja u pis"enoj for"i i detaljno reguli(e praa

poerilaca i obae#e du&ni!a u pogledu dospelosti glanice duga, pla$anja !a"ate i #alaganjai"oine u cilju obe#be'enja duga, !ao i eentualni% ogranienja na "ogu$e a!cije du&ni!a #are"e trajanja duga )t#. #a(titne !lau#ule*.

2. 3ugoroni !rediti3rugu osnonu !o"ponentu u stru!turi dugoronog duga predstaljaju dugoroni !rediti

!oje predu#e$e u#i"a od !o"ercijalni% bana!a i drugi% finansijs!i% institucija)osiguraaju$i% !o"panija i pen#ioni% fondoa*. 3ugoroni !rediti su nastali !ao re#ultat

potrebe predu#e$a da se finansira fi!sna i"oina, prete&no "a(ine i opre"a, !ao i stalnopotrebni% obrtni% sredstaa !oja ne "ogu da budu finansirana i# Prano a!u"uliranogdobit!a. Oo je posebno #naajno #a "ala i srednja predu#e$a !oji"a je a!u"ulirani dobita!

prete&an i#or sopstenog !apitala. Preu#i"anje dugoroni% !redita o"ogu$aa oi"predu#e$i"a da pribae potrebne "a(ine i opre"u, !ao i da poe$aju potrebna obrtna

sredsta u cilju poe$anja obi"a a!tinosti, a ti"e i poe$anja obi"a prodaje i neto dobit!a.Postepeni" otpla$ianje" !redita i# poe$anog dobit!a r(i se pra!tino supstitucija dugasopsteni" !apitalo". Osi" toga, !ada su u pitanju eli!a predu#e$a dugoroni !rediti "oguda budu !ori(teni !ao prela#na for"a finansiranja do! se predu#e$u ne u!a&e pooljna prili!a#a e"itoanje obe#nica ili a!cija.

- to" sluaju, dugoroni !redit bi "ogao da bude otpla$en i# pri"anja od e"isijepo"enuti% %artija od rednosti. ja od e"isije po"enuti% %artija od rednosti. -goori odugoroni" !rediti"a !oji se #a!ljuuju i#"e'u predu#e$a !ao #aj"otra&ioca i #aj"odaca,obino sadr&e eli!i broj restri!tini% !lau#ula, i"e #aj"odaci nastoje da #a(tite sopstene

interese. 8to se tie tro(!oa finansiranja pute" dugoroni% !redita, treba re$i da su oni ni&iod tro(!oa finansiranja !apitalo" od e"isije obe#nica ili a!cija. /bog toga, dugoroni!rediti predstaljaju relatino jeftiniji i#or finansiranja u odnosu na e!sterne i#oresopstenog !apitala, i"aju$i u idu da !a"ata #a ra#li!u od diidende i"a !ara!ter tro(!oa

posloanja, (to sa soje strane i"a #a posledicu i odgoaraju$e u(tede u pore#i"a. Me'uti",!a"atna stopa na dugorone !redite #naajno arira u #aisnosti od eliine !redita i boniteta

predu#e$a. Sledsteno to"e, !oli!i $e #aista biti tro(!oi finansiranja i# dugoroni% !redita,#aisi od dejsta eli!og broja fa!tora !ao (to su: eliina !redita, rsta i eliina predu#e$a,#ara'ia!a "o$ predu#e$a, nio op(te tra&nje #a finansijs!i" sredsti"a itd.


15/21

2.2. Aali&a '$#ela (ia)ira!a #ug$r$%ih kre#ita a tr*i+tukapitala u ,rvatsk$!

Brats!i financijs!i susta i#ra#ito je ban!ocentrian s i#ra&eni" nedostat!o" dugoroni%i#ora sredstaa !ao osnoe #a dugorono financiranje. - oo"e se radu i#nose !on!retni

prijedlo#i #a unapre'enje a!tualne pra!se dugoronoga fi nanciranja u Brats!oj ra#ijanje""odela fi nanciranja dugoroni% !redita i# sredstaa pri!upljeni% posredsto" %rats!ogtr&i(ta !apitala, tj. i#danje" %ipote!arni% obe#nica i9ili rijednosnica osigurani% %ipote!a"ana principu #alaganja ili prodaje9se!uriti#acije dugoroni% !redita.

=a#ijeno se!undarno tr&i(te dugoroni% !redita na tr&i(ni" principi"a generira brojnepo#itine uin!e, a #ato (to ne!e rste !redita u Brats!oj i"aju, ili bi u# "anje prilagodbepra!se ste!li, potrebna obilje&ja i !alitetu #a for"iranje !reditni% s!upoa, sugerira sera#ijati "odel fi nanciranja dugoroni% !redita posredsto" tr&i(ta !apitala, a na osnoistandarda !oje bi #a tu sr%u trebalo utrditi su!ladno najboljo" pra!so". #daanje"%ipote!arni% obe#nica ili rijednosnica osigurani% %ipote!a"a u Brats!oj u poet!u bi se"ogle baiti postoje$e poslone ban!e, a potencijalni bi !upci %ipote!arni% obe#nica ilirijednosnica osigurani% %ipote!a"a bili: %rats!e poslone ban!e, sta"bene (tedionice,osiguratelji, "iroins!i fondoi, inesticijs!i fondoi, "e'unarodni inestitori i dr.Predlo&eni "odel financiranja dugoroni% !redita "ogao bi pridonijeti unapre'enju pra!sedugoronog fi nanciranja u Brats!oj, ra#it!u %rats!oga tr&i(ta !apitala i posti$i druge

po#itine "onetarne i gospodars!e re#ultate.

-a&aaju$i a!tualna obilje&ja i standarde dugoronoga financiranja u Brats!oj, unasta!u se opisuju i obja(njaaju "ogu$i "odeli dugoronog financiranja i# sredstaa

pri!upljeni% posredsto" tr&i(ta !apitala.

Sli!a 1.

Pri!a# a!tualne pra!se ban!onog dugoronog financiranja #a se!tor gospodarsta i se!torstanoni(ta.


16/21

;"S9"

3%RST

V"

Kreditnasposobnost du&ni!a Kreditna

sposobnostproje!ta

3epo#it

?a"sto=B

.jan!o"jenice

7arancijaban!e

/alogrijednosni%

papira

/alogne!retnin

a

ST%5"V5ITV"


17/21

Odabir "odela financiranja dugoroni% !redita posredsto" tr&i(ta !apitala oisi onacionalni" "a!roe!ono"s!i" ujeti"a, strate(!i" odrednica"a gospodarsta i financijs!og9ban!onog sustaa, o nacionalnoj #a!ons!oj regulatii )ponajprije #a financijs!einstitucije*, o stru!turi fi nancijs!og sustaa, o te%nolo(!i" inoacija"a, o specifinosti"a

pore#nog re&i"a, o postojanju sele!tini% dr&ani% poticaja, o ra#ijenosti tr&i(ta ne!retnina itr&i(ta dugoroni% !redita, o odgoaraju$i" spo#naja"a o prednosti"a i nedostaci"a

pojedini% "odela dugoronog fi nanciranja i o nji%oi" "ogu$i" posljedica"a #a strate(!enacionalne interese itd. +a!o'er je "ogu$e usporedno ra#ijati i oba "odela dugoronog financiranja.


18/21

-AKLJUAK

a&nost !apitala #a podu#e$e proi#la#i i# eli!og i#nosa anga&irani% sredstaa, dugogro!a e#ianja sredstaa te "alog stupnja reer#bilnosti odlu!a i# do"ene planiranja!apitalni% ulaganja. Kapital je e!ono"s!a rijednost !oja se ula&e u proi#odnju ili u ne!udrugu e!ono"s!u djelatnost s osnoni" cilje" da se poetni !apital (to i(e puta ue$a

odnosno da se donese ne!a noa rijednost.Stru!tura !apitala je !o"binacija ra#liiti% rijednosnica !oje podu#e$e !oristi #a

pribaljanje !apitala !oji" trt!a financira soje inesticijs!e a!tinosti. Ona predstaljareleantni udio lastitog !apitala, dugoronog i !rat!oronog duga u lastito" !apitalu teobe#e podu#e$a !oje se refle!tiraju u i#ori"a bilance.

Kapitalna ulaganja u!ljuuju releantno eli!e i#dat!e u sada(njosti #a !oje se oe!ujeda $e generirati gotoins!e tije!oe na!on perioda du&eg od jedne godine. Su!ladno"a!si"alnoj rijednosti dionica tro(a! !apitala se definira !ao stopa profitabilnosti inesticijau# !oju $e cijena obini% dionica trt!e ostati nepro"ijenjena.

Preferecijalne dionice se definiraju !ao dugoroni !orporacijs!i rijednosni papiri!oji" se diferenciraju interesi lasni!a dioni!og dru(ta u njegooj lasni!oj glanici. Sastajali(ta !orporacije preferencijalne dionice o"ogu$uju diferencirano for"iranje njenogte"eljnog lastitog !apitala. rijednost preferecijalni% dionica oisi o nainu obrauna i oi#glasaanju nji%oi% diidendi.

udu$i da rijednost trt!e pri"arno odre'uje nje#inu stru!turu !apitala, ta!o je itro(a! !apitala jedan od pola#ni% ele"enata bud&etiranja !apitala. +ro(a! !apitala sa!a!o je

produ!t "e'uoisnosti ri#i!a i nagrade na !ojoj se te"elji rijednost postignuta na tr&i(tu irijednost podu#e$a !ao legalnog entiteta !oji posreduje i#"e'u osnoni% "i!roe!ono"s!i%

sudioni!a u sa!og gospodarstu. Pri to"e je tro(a! !apitala uije! odre'en relatino, da!le!ao dis!ontna stopa, odnosno !ao stopa profitabilnosti.


19/21

Sa"o pribaljanje, odnosno e"isija !apitala i#a#ia i odre'ene tro(!oe e"isije !ojisu pogotoo i#ra&eni a!o se !apital pribalja jano" e"isijo" rijednosni% papira i a!o se

pribalja u relatino "anji" i#nosi"a. +ro(!oi nooe"itiranog !apitala bit $e i(i pre"atro(!u postoje$eg !apitala #bog postojanja tro(!oa njegoe e"isije, odnosno jedno!ratni%

tro(!oa njegoa pribaljanja.

Potrebe dioni!og dru(ta #a !apitalo" oisi o raspolo&ii" na"jeraani"inesticija"a. 6a taj nain eliina tro(!a !apitala oisi o ra#ini na"jerani% inesticija. Pridefiniranju i"beni!a tro(!a !apitala utr'eno je da oisi i o sa"oj eliini potreba #a!apitalo" (to je po!a#ala i anali#a tro(!a noopribaljenog !apitala.

udu$i da ra#ijeno tr&i(te refi nanciranja dugoroni% !redita na tr&i(ni" principi"aproi#odi brojne po#itine uin!e i da pojedini !rediti )npr., sta"beni, #a !upnju auto"obila idr.* u Brats!oj i"aju )ili bi u# "anje prilagodbe pra!se ste!li* obilje&ja i !alitetu #afor"iranje !reditni% s!upoa, bilo bi opradano inicirati ra#ijanje ta!i% "odela dugoronog

fi nanciranja. #daanje" %ipote!arni% obe#nica odnosno rijednosnica osigurani%%ipote!a"a, u Brats!oj bi se u poet!u "ogle baiti postoje$e fi nancijs!e ustanoe)poslone ban!e* u# pret%odno dobijene suglasnosti Brats!e narodne ban!e i Ministarsta financija.


20/21

/I/LIO0RAIJA

eld"an, o&idar, i Sandra Obuljen.ru!tvo kapitala"/agreb : aber i /go"bi$ plus , 1EE5.

Belfert, ;ric%


21/21

Documents

Trošak Tuđeg Kapitala 2