Vlast je ili estita ili nije. Nije mogue biti "pomalo poten. Dravna uprava opstaje ili pada zavisno od estitosti vlade. Ako vlada izgubi integritet, ona gubi povjerenje naroda. Bez povjerenja javnosti demokratija ne moe da funkcionie. U tom sluaju nema demokratije. Ovo je zastraujua slika. Catherine I. Dales, ministar unutranjih poslova Holandije, jun 1992.

1

UVODJedna od optih definicija etike glasi da je ona ukupnost prouavanja smisla i ciljeva moralnih htijenja, temeljnih kriterija za moralno vrednovanje kao i zasnovanosti morala. Dakle, etika je ponaanje u skladu s pravilima morala. Stoga i poslovnu etiku moemo opisati kao ponaanje u skladu s pravilima morala u poslovnom okruenju. Mnogi e rei da u okruenju u kojem posluju nemaju vremena niti prostora za poslovnu etiku jer se gotovo svaki dan bore za opstanak na sve zasienijem tritu. Drugi naime kau da je poslovna etika oksimoron savremenog kapitalizma jer je jedina svrha postojanja tvrtki maksimiziranje profita uz poslovanje u skladu sa zakonima i propisima. Jo ne tako davne 1986. godine Ivan Boesky, veliki bijeli pas morski pas Wall Streeta, za kojega se 1985. prialo da je teak 200 miliona dolara, odrao je pozdravni govor na ekonomskom fakultetu kalifornijskog dravnog sveuilita u Berkleyu, gdje su ga okupljeni nagradili pljeskom kad je rekao: I da znate, pohlepa je neto dobro. elim da to znate. Mislim da je gramzivost zdrava. Moete biti gramzivi i svejedno imati dobro miljenje o sebi. 1 Mnogi e naime rei da je pridravanje naela poslovne etike trivijalno, naivno i, u pravilu, gubljenje vremena. No, u post-Enron i post-WorldCom svijetu svi se slau da dobro je upravljanje vano, odnosno da je dobro upravljanje vano. I sve vei broj istraivanja ukazuje da poslovna etika i odgovornost u poslovanju sve vie postaje matica. Tako je krajem 2004. godine 90 od 100 najboljih kompanija prema ocjeni FTSE, nezavisne tvrtke u vlasnitvu The Financial Timesa i Londonske berze, u svojim je kodeksima izriito iskazalo privrenost etikom poslovanju. ak 60 posto je 350 najboljih prema FTSE ima etiki kodeks. Takoe, sve vie predsjednika uprava preuzima neposrednu odgovornost za provoenje etikih programa u svojim kompanijama, a 60 posto kompanija unijelo je u ugovore za svoje zaposlenike odredbu o obavezi pridravanja etikog kodeksa. Kao najvaniji razlog za uvoenje kodeksa navodi se davanje smjernica zaposlenicima, dok se upravljanje rizicima navodi kao drugi najvaniji razlog.

1

Citat je preuzet iz knjige Kako su prodavai magli zavladali svijetom Francisa Wheena, naklada Algoritam

2

1. ETIKAEtika je filozofska disciplina koja istrauje moralne tenje i ciljeve, te izvore i temelje morala. Etika je iri pojam od morala, etika predstavlja filozofsko i teoretsko shvatanje morala, dok je moral konkretni oblik ljudske slobode normiran pravilima ponaanja meu ljudima. Moral moemo definisati kao sveukupnost vaeih moralnih normi, procjena i institucija skup pisanih i nepisanih pravila o ponaanju ljudi, koji se temelje na etikim normama. Navedene definicije etike upuuju na sljedee: 1. etiku imaju ljudi, a ne organizacije 2. etiko ponaanje se razlikuje od osobe do osobe 3. etika je relativna, a ne apsolutna Etike teorije je mogue grupisati u tri osnovne skupine: 1. deskriptivna etika 2. normativna etika 3. metaetika Deskriptivna etika podrazumijeva prouavanje i opisivanje morala ljudi, kulture i drutva , osigurava temeljnu materiju normativnoj etici Normativna etika formira i povezuje razliite moralne norme, pravila i vrijednosti drutva, pronalazi temelj za izvoenje posebnih ili pojedinanih normi, te opravdava temeljne principe moralnosti Metaetika se bavi znaenjem moralnih termina te logikom moralnog zakljuivanja Menaderska etika se ubraja u deskriptivne (opisuje moralnost koja se koristi u poslovanju), te normativne (predstavlja moral kojim treba biti voen u poslovnom procesu). U donoenju odluka menaderi se uglavnom koriste normativnom etikom i to kroz sljedee pristupe: 1. utilitarni pristup - propisuje etike standarde za menadere, a koji se odnose na organizacijske ciljeve,efikasnost i sukob interesa 2. individualistiki pristup - promovie line interese na dugi rok 3. moralno-pravni pristup - etiki korektna odluka najbolje podrava prava ljudi na koje utjee 4. pristup pravde - temelji se na standardima jednakosti, nepristranosti i potenju

3

Na etiki izbor menadera utjee cijeli niz faktora koje je mogue podijeliti u tri grupe: individualne karakteristike menadera strukturne varijable organizacijska kultura Mnoenjem svih spomenutih imbenika formira se snaga etikog, odnosno neetikog ponaanja poduzea - to je mogue prikazati na sljedei nain 2

Poslovna etika - etika se primjenjuje u svim oblicima ljudskog ponaanja. S aspekta naunih disciplina etiku dijelima u dvije temeljne skupine: 1. profesionalna etika etika i nauka etika i politika etika i privreda (poslovna etika) etika i medicina etika i ekologija etika i biologija 2. primjenjena etika socijalna etika etika i pravo etika i zakon2

D.IIN-AIN,vii predava, Etika i drutvena odgovornost menadmenta

4

Poslovna etika je nain koncipiranja, sklapanja, komuniciranja i izvoenja poslova u istovremenom skladu s duhovnim, sociolokim, biolokim i prirodnim zakonitostima ovjeka i okruenja. Ako opte etiko pravilo kae da je ugroavanje drugih neetiko i nemoralno, tada se svaki poslovni ovjek, koji svojim odlukama na bilo koji nain ugroava svoje radnike, kupce ili konkurente, ponaa nemoralno i neetiki. S aspekta menadmenta, etika uspostavlja standarde u odnosu na ono to je dobro ili loe u voenju i donoenju odluka. Etiki problemi se javljaju kada odluke pojedinaca ili grupe mogu tetiti ili koristiti drugima za bolje razumijevanje etike, mogue ju je usporediti sa zakonima i slobodnim izborom - podruje kodifikovano zakonom (zakonski standardi),podruje etike (drutveni standardi),podruje slobodnog izbora (osobni standardi).

Klasifikacija etikih odluka3

3

D.IIN-AIN,vii predava, Etika i drutvena odgovornost menadmenta

5

Kod donoenja odluka menadment uzima u obzir razliite vrijednosti i norme vrijednosti i norme mogu biti ponekad u suprotnosti jedna s drugom. Razlikuju se dvije osnovne grupe vrijednosti i normi : 1. tradicionalne poslovne vrijednosti i norme: sloboda pojedinca individualna odgovornost rast (proizvodnost) 2. drutvene vrijednosti i norme: dostojanstvo ovjeka zajednitvo pravednost (jednakost) Veina se menadera u naelu slae s navedenim vrijednostima i normama, ali razlike esto nastaju u trenutku kada je potrebno ponaati se u skladu s njima. Sve se poslovne odluke ocjenjuju, ne samo poslovnom efikasnou, ve i poslovnom etikom. Nuno je voditi rauna o razlikama u etikim i zakonskim standardima razliitih drutava i nacija. Drutvena odgovornost predstavlja odnos menadmenta prema okruenju koji se mjeri pisanim ili nepisanim moralnim pravilima, prema kojima se ocjenjuje ponaanje menadmenta, odnosno preduzea koje vodi. Relativno je novi poslovni pojam - nastaje krajem 60 tih godina 20. vijeka , a podrazumijeva obavezu menadmenta da vri izbor i preduzima akcije koje e doprinijeti dobrobiti i interesima drutva i preduzea. Menader je odgovoran za poslovanje preduzea i pred internim i pred eksternim okruenjem. Opta podruja aktivnosti i drutvene odgovornosti preduzea: 1. sprjeavanje i rjeavanje okolnih i ekolokih problema 2. unaprjeivanje obrazovanja, umjetnosti i zdravlja zajednice 3. doprinos rjeavanju opteljudskih i socijalnih problema i unapreivanja zajednice 4. unapreivanje vladine uprave omoguavanjem svojim menaderima i strunjacima angaman na vladinim pozicijama 6

Tradicionalni koncept drutvene odgovornosti - maksimalizovanje profita i dugoronih interesa dioniara ; koncept socijalnih grupa obaveze prema svim grupama na koje se utjee i koje utjeu na postizanje ciljeva preduzea; koncept pozitivne drutvene odgovornosti menaderi koji imaju obvezu uiniti svijet boljim mjestom za ivot svih. Postavlja se pitanje vrednovanja drutvene odgovornosti pojedinca i preduzea. Jedan od naina je usporeivanje sa deset zapovjesti drutvene dgovornosti poduzea. Svaki menader koji eli biti maksimalno moralan mora u potpunosti slijediti navedenih deset zapovjesti4.

Zadovoljenje i vlasnika i optedrutvenih interesa je umijee menadmenta; drutvena odgovornost se esto mjeri i mjerenjem odgovornosti na vie razina - drutvena odgovornost ima svoju hijerarhiju

4

D.IIN-AIN,vii predava, Etika i drutvena odgovornost menadmenta

7

Hijerarhija drutvene odgovornosti preduzea5:

Menaderska etika u poduzeu i drutvena odgovornost mjere koje je mogue poduzeti za unaprjeivanje etike klime i drutvene odgovornosti preduzea: 1. 2. 3. 4. 5. voenje pomou primjera etiki kodeks etike strukture etiki treninzi i etike vrue linije podupirui whistle- blowers

Voenje pomou primjera - menader osobnim primjerom pokazuje najbolji nain Etiki kodeks - formalni iskaz vrijednosti (etikih I drutvenih) preduzea; oni mogu biti zasnovani na principima i na politici Etike strukture - razliiti organi u preduzeu zadueni za implementaciju etikog ponaanja (etiki komitet i etiki zastupnik) Etiki treninzi i etike vrue linije - uenje zaposlenika etici te prijavljivanje problema Podupirui whistle blowers - zaposlenici koji razotkrivaju ilegalnu, nemoralnu ili nezakonitu praksu poslodavca.5

D.IIN-AIN,vii predava, Etika i drutvena odgovornost menadmenta

8

Mjere koje je mogue poduzeti u preduzeu koje ne eli imati potrebu za whistler- blowersima : poticanje slobode izraavanja kontraverznih i razliitih stavova efikasna organizacija procedure pritubi (sasluavanje bez odgaanja) saznati to zaposleni misle o politici drutvene odgovornosti poduzea i vrenje eventualnih promjena davanje do znanja zaposlenicima da menadment potuje njihovu savjesnost imati na umu da e nepovoljan tretman whistler blowersa dovesti do nepovoljnog javnog miljenja

2. POSLOVNA ETIKASavremena ekonomska i poslovna dinamika trai sve veu otvorenost, slobodu i liberalizam svih ekonomskih subjekata. To podrazumjeva visok stepen povjerenja ili socijalnog kapitala, odnosno pokree dilemu o odnosu izmeu ekonomije i etike. Novija istraivanja u ovoj oblasti pokazuju da odsustvo etikih normi u poslovanju nanosi veliku tetu kako pojedinim kompanijama, tako i ukupnoj svjetskoj ekonomiji. Zbog toga se ovoj temi posveuje sve vie panje u istraivanjima i edukaciji. Poslovna etika ima svoje dvije osnovne dimenzije ispoljavanja i manifestovanja, a to su kolektivna, grupna etika i etika pojedinca. Kolektivna etika ukljuuje etike postupke u poslovnim odlukama rukovodstva i menadmenta kompanija koje se odnose na spoljanje subjekte i okruenje, ali i etike odnose unutar samih kompanija. Na drugoj strani, pojedinac koji ne posjeduje elementarne principe line poslovne etike, i ima deficit ukupnih moralnih standarda, uvijek je spreman da izvri prevaru, da stavi svoje line interese iznad kolektivnih, zakonskih, iznad normi obiajnog poslovnog morala i ljudskog odnosa, da narui poslovnu klimu i atmosferu. Osnovno pitanje koje se postavlja u analizi poslovne etike i odnosa ekonomije i etike jeste: gdje je granica koja odreuje da li je neto u poslovanju moralno ili nije? Odrediti granicu poslovne etike 9

predstavlja veliki izazov za svakog rukovodioca i menadera, ali i za sve zaposlene ljude. To je pitanje line odluke, vlastitog doivljaja situacije, potreba, interesa i motiva, pitanje vlastitog moralnog integriteta, ali i pitanje kulturnog nasljea, oekivanja i pritisaka koji dolaze iz preduzea i okruenja. Pet naela etikog poslovanja su:6 I. SVRHA - daje smisao i sadraj naim ivotima; jasna svrha je temelj na kojem se gradi zdravo etiko ponaanje; ona predstavlja odreeni put koji je neko odabrao, dok je cilj samo jedno od mjesta na tom putu; svrha je slika koju ovjek ima o sebi, vrsta osobe kakva eli da postane , nain ivota kojim eli da ivi. Ostati vjeran svojoj svrsi znai biti u skladu sa ivotom, ponaati se tako da se dobro osjeate iz dana u dan. Autori predlau nain koji pomae da bi se ostalo vjerno svojoj svrsi, a to je upotreba tastera uz pomo ogledala ( kad initi ono to je ispravno, ovjek moe sebi pogledati u oi; kada je zanemario svoju ivotnu svrhu i uradio neto neispravno, bez obzira koliko pokuavao da racionalizuje svoje postupka, osjeae se neugodno)

II. PONOS - podrazumijeva osjeaj zadovoljstva koje ovjek ima , vjeru u sebe i svoje sposobnosti, samopotovanje (ljudi koji imaju zdravu koliinu samopotovanja imaju vie snage da uine ono to znaju da je ispravno); umiljenost je negativna vrsta ponosa koja se javlja kod ljudi koji imaju iskrivljenu sliku o svojoj vanosti i iji ego izlazi van kontrole, s druge strane postoje ljudi koji sumnjaju u sebe i nemaju povjerenja u vlastiti sud, njima nedostaje samopouzdanje. Autori daju jednostavnu formulu za sticanje samopouzdanja: ponite se potvrivati, a ne priguivati i okruite se ljudima koji e vas podsticati i ohrabrivati, a izbjegavajte one koji negativno djeluju na vas. I znajte: niko vas ne moe obezvrijediti bez vaeg doputenja(Eleonora Ruzvelt)

III. STRPLJENJE - ljudi esto oekuju da se stvari dogode preko noi, jer nemaju globalnu sliku i ne vjeruju u proces.6

Dr Tihomir Gligori OSOBINE NARODA Banja Luka 2007 str.259

10

Treba da postanemo svjesni ireg vremenskog konteksta koji moe, ali ne mora, biti kao na. Treba nam vjerovanje da postoji neto to je vee nego to smo mi sami, a strpljenje nam daje odmah drugaiji pogled na ivot. Ne moramo odmah i po svaku cijenu dobiti ono to elimo( nestrpljenje nas esto tjera na pogrene odluke). Ako uinite ono to je ispravno, ak i kad nije isplativo na kratak rok isplatie se na dugi rok, jer, kako kau autori moe se uiniti da poteni stiu poslednji, ali oni obino tre drugaijom stazom

IV. UPORNOST znai ne odustajati od svog stanovita, odnosno ispuniti obavezu koju smo sebi zadali i usmjeriti svoje postupke dosljedno svojim naelima; znai ponaati se etino uvijek,naroito kada je to nepopularno i nezgodno, a ne samo kada je zgodno i poeljno; znai drati se svojih moralnih obaveza i kada je to neugodno i praviti razliku izmeu obaveza i interesa. Kada jednom preuzmete obavezu da ete neto uraditi, ne prihvatajte izgovore, ve samo rezultate, jer ovdje se ne radi o pokuajima da se neto napravi, ve o onome ta se radi( pokuavati znai mnogo galamiti a nita ne initi, kae Blanchard)

V. PERSPEKTIVA - sposobnost da se sagleda ono to je zaista vano u bilo kojoj situaciji. U dananjem svijetu veina ljudi je zauzeta onim to zovu ivot, a mnogi od njih nemaju vremena da se barem na trenutak osvrnu i sagledaju svoje ivote. Zbog toga su njihovi ivoti neuravnoteeni i nikada nemaju osjeaj ispunjenosti. Zato je potrebno probuditi svoje unutranje JA koje je okrenuto prema unutra i koje razmilja, koje je usmjereno na vrijednosti i na traganju za njima u ivotu. Kao naine za dovoenje sebe u stanje probuenog duha autori navode razliite naine: motiva meditacija, vjebanje joge. itanje, pisanje itd.; vano je odvojiti neko vrijeme za sebe, biti sam sa sobom, odvojiti vrijeme svakog dana da bi razmislio i postavio stvari na mjesto koje im pripada. Kada je ravnotea postignuta, ona nam omoguava da ivimo blie etikim naelima koja su u skladu sa naom svrhom.

11

3. ULOGA KODEKSA U OBLIKOVANJU POSLOVNE ETIKEKodeks poslovne etike je vaan prvi korak u uvoenju poslovne etike u svakodnevno poslovanje. Da bi bio efikasan u sebi mora imati ugraene kontrolne mehanizme kako bi imao ivotnu snagu i vanost, a ujedno mora biti izraz korporativne kulture i temeljnih korporativnih vrijednosti. Kodeks se u prvom redu donosi kako bi firma definisala prihvatljivo ponaanje svojih zaposlenih i uprave te nametnula visoke standarde rada i djelovanja. Takoe, on osigurava okvir za profesionalno ponaanje i jasno naznauje odgovornosti za pojedine odluke i aktivnosti, ali i ponaanje i standarde koje zainteresovane skupine mogu oekivati od pojedine firme. Posljednje, ali ne i manje vano, kodeks poslovne etike firmama omoguuje usporeivanje s najboljim praksama drugih domaih i meunarodnih firmi.

4. ZNAAJ POSLOVNE ETIKE

Poslovna etika najbolje dijagnostifikuje i oslikava ponaanje, djelovanje i imid poslovnih ljudi. Nedostatak poslovne etike predstavlja prvi i osnovni uzrok da e u "pogodnom" trenutku, u nekom preduzeu, kompaniji ili bilo kom poslovnom subjektu, doi do izbijanja skandala i poremeaja poslovne atmosfere. U prva dva prethodno pomenuta skandala (Enron i Parmalat) imamo primjer nedostatka etike u samom rukovodstvu preduzea Upravni odbor, direktori i glavni menaderi te dvije kompanije nisu potovali elementarne principe poslovnog morala, jer su prikrivali i lano prikazivali podatke o finansijskom poslovanju i ukupnom stanju kompanija. Tako je uprava Parmalata prikazala da je njen neto dug skoro osam puta manji (1,81 milijarde evra) nego to je to kasnije utvrdila revizija na zahtjev suda (14,3 milijarde evra).7 Slino je postupala, prije toga, i amerika kompanija Ernon, koja je takoe skrivala negativne poslovne rezultate u svojim redovnim godinjim7

opis Acta Economica br. 3

12

poslovnim izvjetajima. Uprave ovih kompanija su, iznoenjem friziranih podataka, uticale na zadravanje i poveanje vrijednosti njihovih akcija na berzi i cjelokupnog uspjeha na tritu. To je dovelo do toga da su mnogi ljudi posjedovali akcije koje su imale lanu vrijednost i koji su, kada je prevara objelodanjena, izgubili znatna finansijska sredstva. Ovo je primjer nedostatka poslovne etike kod najodgovornijih ljudi, odnosno rukovodstva same kompanije. Moe se rei da je to primjer nedostatka kolektivne ili grupne etike. Posljedice pomenutih skandala su velika teta za kompaniju, gubitak radnih mjesta za zaposlene, potresi na berzi, sumnje u poslovanje drugih kompanija, teta kod onih koji su posjedovali akcije pomenutih kompanija i porast nepovjerenja u savremene principe poslovanja. Dakle, nije rije samo o direktnoj teti za pojedine kompanije, ve o teti koja je nanijeta cjelokupnoj svjetskoj ekonomiji, jer ekonomija danas djeluje po principu "spojenih posuda", a njeni negativni sluajevi (krah pojedinih kompanija, skandal, pad poslovanja) izazivaju "domino efekat" na svjetskom nivou. Tako se vri pritisak na obaranje svjetskog "imida" moderne ekonomije, dolazi do erozije poslovnog povjerenja i socijalnog kapitala, kao veoma vanih elemenata u savremenoj globalnoj ekonomiji. Nita vie nije stvar samo lokalnih, pojedinanih i izolovanih poteza, odluka i posljedica. Sve se reflektuje na globalnom nivou. U sluaju Banjaluke berze8, imamo primjer, pre svega, nedostatka poslovne etike pojedinca, uesnika u poslovnom procesu (ovoga puta u berzanskom poslovanju). Pojedinac koji ne posjeduje elementarne principe line poslovne etike, i ima deficit ukupnih moralnih standarda, uvijek je spreman da izvri prevaru, da stavi svoje line interese iznad kolektivnih, zakonskih, iznad normi obinog poslovnog morala i ljudskog odnosa, da narui poslovnu klimu i atmosferu, da pokoleba druge. Etika pojedinca je gradivni elemenat kolektivne etike, korporacijske etike. ovjek bez line poslovne etike predstavlja malignu taku u poslovanju svake kompanije, taka koja stalno vreba da se proiri i zahvati cio sistem kompanije. Nedostatak poslovne etike dovodi do poremeja uobiajenih tokova poslovanja, kako u sredini gdje se kompanija nalazi, tako i u irem okruenju, a nekada djeluje i na svjetske ekonomske i poslovne8

ovjek je pomou falcifikovanih dokumenata uspjeo da proda tue akcije na berzi. Ali, ovde je rije o slabosti u sistemu organizacije berzanskog poslovanja, posebno u dijelu provjere i pripreme akcija za prodaju. Takav skandal dovodi do straha i nepovjerenja u poslovanje jedne nove i vane institucije u poslovnom mikro okruenju, kakva je banjaluka berza.

13

tokove. Gubitak povjerenja u poslovanje, u preduzee u rukovodstvo i sl. Treba naglasiti da je povjerenje danas jedan od kljunih uslova za uspjeno poslovanje i razvoj preduzetnike i poslovne klime na svim nivoima i u svim sredinama. ta dovodi do gubitka povjerenja? Prije svega rije je o prevarama i iskazanim namjerama da se ostvari prevara, kao to je to sluaj u tri prethodno pomenuta primjera poslovnih skandala. to se vie iri potreba za povjerenjem i jedinstvenim poslovnim standardima, to se vie otvara mogunost za razliite oblike prevara, skrivenih i nedobronamjernih postupaka u poslovanju. Ako se tome doda nedostatak poslovne tradicije, neizgraene moralne norme u radu i poslovanju, razoren sitem pozitivnih poslovnih i ivotnih vrijednosti u narazvijenim sredinama (drutvo u tranziciji), kakva je naa, onda se moe govoriti o "eldoradu" za razliite vrste prevara i poslovnih skandala. Poslovna etika nije samo prisutna u odnosima izmeu kompanija i okruenja, ona je vana i u odnosima unutar same kompanije. Odnos poslodavaca, menadmenta i rukovodstva meusobno, kao i njihov odnos prema zaposlenima u kompaniji mora se posmatrati kroz prizmu poslovne etike i moralnog postupanja. Nijedan segment rada i poslovanja, bez obzira na veliinu preduzea ili poslovnog subjekta, ne moe se zapostaviti i "osloboditi" od brige za etikim djelovanjem i postupanjem. Recimo, ako je nizak moral zaposlenih u jednom preduzeu (slabo se zalau na poslu, neefikasno koriste radno vrijeme, este konfliktne situacije, ogovaranja i podmetanja, iznoenje poslovnih tajni, slaba lojalnost preduzea) onda je i najboljem menadmentu teko da postigne neke znaajnije poslovne rezultate. Protok informacija je vaan elemenat poslovne etike. Ako informacije od znaaja za uspjeh i pruanje ansi svima u preduzeu zadravaju i "obrauju" pojedinci ili grupe, koji tako stiu prednost nad ostalim zaposlenim, onda je tu izostanak poslovne etike oigledan. Pokretljivost osoblja unutar preduzea uspon u karijeri, mogunosti dodatnog rada i poveanja zarada, predstavljaju stalni izazov za primjenu ili izostanak principa poslovne etike. Na poetku sam navela dva primjera iz svjetskog poslovnog okruenja (Enron i Parmalat) i jedan iz nae lokalne sredine (banjaluka berza), kako bih pokazala univerzalnost potrebe za primjenom poslovne etike u savremenoj ekonomiji. Dakle, nijedna sredina nije imuna na prevare, podvale i skandale u oblasti poslovanja. Zbog toga se u razvijenom svijetu toj problematici poklanja sve vie panje (od kompanija do univerziteta). Ipak, ovde elim naglasiti da o poslovnoj etici treba mnogo vie govoriti, i mnogo vie je praktikovati u nerazvijenim i tranzicionim zemljama i sredinama, kakva je i naa.

14

Ova tema je u naoj sredini potpuno zapostavljena, bolje reeno ona je jo nepoznata, a rasprava o njoj (kako nauna tako i kolokvijalna) jo uvijek "nepoeljna". U naoj sredini je, jo uvijek, "normalno" i "poeljno" poslovanje po netrinim principima i kriterijima. Argumente za ovu tezu nalazimo u sledeim ponaanjima: oslanjanju na politike subjekte i centre politike moi u poslovanju; prisustvu nepotizma, "prijateljstva" i korupcije u zapoljavanju; u sprezi izmeu poolitikih struktura i upravljakih pozicija u dravnim preduzeima; u nedovoljno transparentnoj privatizaciji i prodaji dravnih preduzea u prelivanju dravnog kapitala u privatne ruke kroz neracionalne i tetne (po dravna preduzea poslove, ugovore i transakcije; u proteiranju privatnih preduzea na javnim tenderima od strane politikih stuktura ili uticajnih pojedinaca, i najzad, u brojnim prevarama i aferama unutar preduzea (rukovodstvo), kao i izmeu preduzea na tritu. Ako se sada vratimo na prethodni podnaslov i formuliemo ga u pitanje: zato je poslovna etika vana?, onda se moe konstatovati da prethodne napomene i primjeri upuuju da su brojni poslovni razlozi zbog kojih je etika vana. Ali je svakoko najvanije pitanje trokova i tete koje izostanak poslovne etike nanosi preduzeima, pojedincima, sredini i ukupnim svjetskim poslovnim odnosima. Izostanak moralnih nazora u bilo kom segmentu poslovanja9 uzrokuje, direktno ili indirektno, poveanje trokove, gubitak profita i smanjenje zarade, a to smanjuje konkurentsku sposobnost preduzea i time naruava njegov ugled u poslovnom okruenju. Poslovna etika mora biti zastupljena u svim segmentima preduzea kao i kod svih zaposlenih, od direktora do portira. Ali je njeno prisustvo neophodno i u uem i irem poslovnom okruenju. Pravednost, moralnost, ekonomska racionalnost i koristoljublje stalno se prepliu i mijeaju.10

5. ZNAAJNE GRANICE U ODREIVANJU POSLOVNE ETIKE9

Trokove i tetu preduzea prije ili kasnije, nanose kako prevare u izvjetajima o poslovnom uspjehu preduzea tako i nain pakovanja, etiketiranja proizvoda, zatim prevare u deklarisanju sadraja proizvoda, naina oglaavanja i reklamiranja, naina rukovoenja, nagraivanja i motivacije zaposlenih.10

O tome veoma podsticajno, argumentovano i slikovito pie Marshall Schminke (1998), pokazujui na primjerima i situacijam, kao i ponaanjima i odnosima savremenih menadera, ta znai poslovna etika, koji su njeni dometi, kakvu donosi korist njeno prisustvo a kakvu tetu njeno odsustvo.

15

Poslovni ljudi, ekonomisti, analitiari i istraivai stalno vode raspravu i ostavljaju dilemu o tome da li je izvjesna doza "varanja" i "lai" u poslovanju neophodna. Da li je ta vrsta igre neminovna, te da li je svjesno ili nesvjesno prisutna u svakoj trinoj utakmici i svakoj poslovnoj komunikaciji? elja za profitom, za poslovnim uspjehom, za sticanjem prednosti na tritu, kao i za linom koristi, bogatstvom, prestavlja izazov za pojedince i grupe da ponekad napuste utvrena pravila igre, kako bi stekli prednost u takmienju sa drugima. Ako skrivate neke informacije o svom poslovanju, koje moe iskoristiti konkurencija na tritu da vas preduhitri, vi time ulazite u igru koja moe da vam donese prednost jer nastupate prvi sa nekom idejom, proizvodom, poslom. Vi tada niste prekrili etika pravila poslovnog ponaanja i direktno ugrozili druge, ostali ste u okviru utvrenih pravila igre. Ali ako koristite situaciju to ste rukovodilac ili lan uprave u nekom preduzeu te znate za njegove slabije poslovne rezultate prije nego to su objelodanjeni u izvjetaju, i prodate svoje akcije, koje e kasnije doivjeti pad, onda ste vi izili iz predvienog okvira poslovne igre sa etikim predznakom, iako niste uinili nita protivzakonito. Ova dva primjera mogu da navedu na tezu, koja ima dosta pristalica, da poslovni uspeh i etika ne mogu ii zajedno. Ako elite postii uspjeh, ostvariti zaradu, biti bolji od drugih u vrijeme velike konkurencije, morate pribjegavati raznim oblicima skrivanja, "laganja" i "varanja". Osnovno pitanje koje se postavlja u ovakvim situacijama jeste: gde je granica koja odreuje da li je neto u poslovanju moralno ili nije? Kako kae Albert Kar (2001.), varanje i laganje11 je opravdano sa moralnog stanovita sve dok ostajete u granicama nepisanih (uobiajenih i podrazumjevanih) pravila poslovne i trine igre. On to naziva "blefiranjem u poslovanju" kao dijelom strategije u poslovnoj igri, kao to to ine "igrai u pokeru". ta sve moe biti predmet poslovnog "blefiranja"? To je, recimo, predstavljanje svog proizvoda ili usluge kvalitetnijom nego to ona jeste, isticanjem sutinski manje bitnih prednosti u odnosu na konkurenciju, favorizovanje nekih poslovnih partnera radi odranja njihove lojalnosti, dogovaranje sa konkurentskim preduzeem o nivou cijena dok se ne stekne bolji kvalitet svog proizvoda ili smanje trokovi poslovanja i sl. Odrediti granicu poslovne etike predstavlja veliki izazov za svakog rukovodioca i menadera, ali i za sve zaposlene ljude. To je pitanje line odluke, vlastitog doivljaja situacije, potreba, interesa i motiva, pitanje vlastitog moralnog integriteta, ali i pitanje kulturnog naslea, oekivanja i pritisaka koji dolaze iz preduzea i okruenja.11

Kar, Albert Z., Da li je blefiranje u poslu etikiki, U Don Dramond i Bil bein: Poslovna etika, Clio, Beograd 2001

16

Recimo, ako reklamom i prezentacijom postignete da va proizvod postigne dobar uspjeh na tritu, a manje je kvalitetan od konkurentskog, vi ste "blefiranjem" i dobrom igrom na tritu uspjeli i pri tome ostali u granicama etikog poslovanja. Ali ako je va proizvod, jednak po kvalitetu izrade sa konkurentskim, postigao prednost marketinkom prezentacijom, ali njegova upotreba moe imati tetne posljedice po okolinu, onda ste vi preli granicu poslovne etike. Potrebno je pomiriti mnotvo zahtijeva (pojedinaca, grupa, zajednice) i stremljenja ka uspjehu i ostvarenju profita, a da se ostane u granicama poslovanja koje odreuje poslovna etika. Samo "mudar poslovni ovjek trai prednost do granice do koje ne stvara neprijateljstvo meu zaposlenima, konkurentima, klijentima, sa dravom ili cejlokupnom javnou; (Albert Kar, 2001, 51). Dranje u granicama poslovne etike obezbjeuje, na dui rok, bolje poslovne rezultate, izbjegavanje nepotrebnih trokova i tete, stvara dobru poslovnu klimu, podstie preduzetnitvo i iri povjerenje u kolektive i pojedince, u institucije i poslovne subjekte. Imajui u vidu znaaj granice u poslovanju, poslovnim odnosima i poslovnoj komunikaciji, poslovna etika se moe odrediti kao skup linih i kolektivnih moralnih postupaka koji se koriste tokom svih oblika poslovnih aktivnosti, a kojima se odreuje granica do koje se moe ii a da te aktivnosti, postupci i odluke ne izazovu nepovoljne odnose unutar preduzea i u njegovom okruenju, te da, u konanom zbiru, ne stvore nepotrebne trokove i tetu za preduzee i okruenje. Granice mogu biti u okviru zakonskih normi i pravila, zatim u okviru dobrih poslovnih odnosa i navika u ekonomskom i socijalnom prostoru, te u okviru linih pozicija i situacija u odnosu na druge sa kojima se dolazi u poslovni ili ljudski kontakt.

6. POJEDINAC IZMEU LINOG I POSLOVNOG MORALAUvijek se postavlja pitanje zato se ovjek ponaa drugaije prilikom donoenja odluka u privatnom ivotu, nego prilikom donoenja odluka u preduzeu ili drugom poslovnom okruenju? Odakle ta neizbjena razlika izmeu linog (individualnog) i

17

kompanijskog (kolektivnog ) morala prilikom donoenja odluka i poslovnih aktivnosti. Kako to da line vrijednosti kao to su estitost12, povjerenje, tolerancija, iskrenost, potenje, dranje obeanja, potovanje drugih, nestanu kada se pojedinac nae u prostoru gdje je potrebno donijeti odluke koje se tiu raspodjele navca, poloaja, moi gdje se ostvaruje neka dobit ili druga korist i kompenzacija. Zato se ovjek od moralne, vaspitane i tolerantne osobe iz privatnog ivota, transformie u potpunu suprotnost kada zapone poslovne aktivnosti i pone da donosi vane poslovne odluke? Da li su poslovni ljudi vie izloeni moralnim dilemama i izazovima i time vie skloni grekama na tetu drugih, nego to je to sluaj u ostalim segmentima ivota? Na kraju se moe postaviti pitanje da li bi svi ljudi varali, lagali, donosili odluke koje su korisne prvenstveno za njih i njihove prijatelje, ako bi dobili priliku i dospjeli u "povoljnu" poslovnu poziciju? Odnosno, da li kolektiv vie "kvari" pojedinca, mijenjajui njegove predstave o moralnom dignitetu, namee li mu potrebe koje izlaze iz okvira moralnih vrijednosti, ili je samo rije o pojedincu koji je ve imao "kodirane" sklonosti ka niskom poslovnom moralu pa ih lako ispoljio? A moda se radi o "dobroj" kombinaciji obe naznaene mogunosti i poslovne sklonosti. Tu se otkriva veliki prostor za istraivanje i edukovanje u ovoj oblasti. Veina poslovnih ljudi, posebno direktori, menaderi, poslodavci i vlasnici, suoavaja se sa pitanjima i problemima koji mogu nanijeti nepravdu i tetu drugima, ali donijeti korist sebi ili svom preduzeu. Od njihovog moralnog profila i linog osjeaja pravinosti zavisi kakve e odluke donijeti, kako i kada e ostati u granicama poslovne etike i time, moda, privremeni gubitak, ili izmakli dobitak, pretvoriti u dugoronu korist i uspjeh. Osjetiti granicu iji prelazak moe kolektivnu korist ostvariti na utrb neije line i pojedinane tete, ili lina korist ostvariti nanoenjem tete nekom kolektivu, veliki je moralni zadatak i pokazatelj line vrijednosti svakog poslovnog ovjeka i njegove spremnosti da gaji povjerenje i timski rad. Pojedinci imaju dosta problema da pomire svoje line etike standarde sa zahtjevima preduzea ili nekog poslovnog kolektivnog izbora i postupka. Pojedinac koji u linom ivotu ne bi nikada oduzeo nekome neto pripadajue i zaslueno, niti bi pribavio neku nezasluenu korist ili uinio protiv pravni postupak, pod dejstvom kolektivne psihologije, logike i pritiska on se esto nae u situaciji da neto tako uini. Nije lako svakom ovjeku da na deklaraciju nekog12

www.efbl.org/sija/index.htm

18

proizvoda stavi podatke koji nisu do kraja istiniti, ili da prikrije informacije koje njegov klijent treba da zna unaprijed, da reparirani ili restrukturisani proizvod proda kao nov, da smanji proviziju nekom dobrom prodavcu-dileru i sl. Naravno, postoje i oni ljudi ijii lini moralni nazori nee izazvati dilemu kod prethodnih postupaka. Oni e se lako uklopiti u manje etike poslovne postupke svakog kolektiva, pa e i doprinjeti daljem irenju igre na tritu koja prelazi granice dobre poslovne etike. Kod ljudi koji imaju moralne13 dileme prilikom postupaka i poslovnih aktivnosti, one mogu nastajati iz dva pravca. Jedan je pravac kada su akcije, postupci i odluke nametnuti od strane kolektivnog subjekta (tima, kolektiva, kompanije, sredine), a druga je kada pojedinac sam preduzima neke aktivnosti, postupke ili odluke koje nisu u skladu sa njegovim linim nazorom, a sve u cilju postizanja boljih rezultata za kolektiv. On tu moe biti voen i tenjom da se dokae ili nametne u timu, ili da uoi svoju linu korist koja proizilazi iz nekog kolektivnog ina i akcije. "Svi poslovni ljudi zdravog razuma, naglaava Albert Kar, vie vole da govore istinu, ali su rijetko skloni da kau cijelu istinu". Zaista je velika vjetina i pokazatelj volje, irine, obrazovanja, inovativnosti i razuma da ljudi pomire individualne i kolektivne zahtjeve za etikim poslovnim postupcima i odlukama. Znati prihvatiti zastoj i problem u poslovanju i prebroditi ga bez moralno sumljivih postupaka prema drugima, kao i postizati kontinuirani uspjeh ne nanosei nepravdu i tetu drugima, predstavlja veliki uspjeh u povezivanju kolektivnog i individualnog zahtjeva i odluivanja u poslovnoj etici. Takvih ljudi i postupaka u naoj poslovnoj sredini je, zaista, veoma malo. Zbog toga su trokovi i tete u poslovanju velike a poslovne afere este. Potrebno je ovoj temi posvetiti mnogo vie panje kroz edukaciju i istraivanje, kao i neposredne primjere u poslovnoj praksi.

7. IZAZOVI I KORISTIUvoenje programa etike u poslovanju, posebno u meunarodnoj grupi nailazi na brojne izazove zbog razliitih trita i lokalnih tradicija, kulturnih i socijalnih obiljeja te razliitih zakonskih i drugih propisa. S druge strane, zaposlenicima je njihov svakodnevni13

Lorens E.,Hantington S.P., Kultura je vana, Plato, Beograd, 2004

19

savjetodavni rad na prvome mjestu te je esto teko pronai dovoljno vremena da bi se kvalitetno upoznali s prednostima i koristima kodeksa etike u poslovanju, ali i drutveno odgovornog poslovanja uopte. Dodatni izazov je i uspostavljanje jedinstvenih ciljeva u svim lanicama grupe, mjerljivost rezultata uvoenja programa i njegove isplativosti i izvjetavanje o tome. No, program etike u poslovanju donosi i brojne koristi, poput uvoenja jednostavnih i jedinstvenih procesa korporativnog upravljanja na razini Grupe, jedinstvenih poslovnih standarda koji pridonose poveanju kvalitete poslovanja. Program poslovne etike znaajno poboljava i upravljanje ljudskim resursima osiguravajui stabilan interni razvoj. Njime se poveava zadovoljstvo i osigurava visoki postotak zadravanja zaposlenika, kao i smanjenje izostanaka s posla. Zaposlenici vie doprinose upravljanju portfeljem, ubrzava se struno napredovanje, a olakano je i upravljanje prekograninim projektima. Poveava se i povezivanje na razini lokalnog tima te formiranje meunarodnih strunih centara. Dodatni rezultati ovog programa vidljivi su i u upravljanju kompanijom jer on smanjuje operativne rizike, olakava planiranje poslovanja, daje mjerljive rezultate i osigurava transparentnost. Na kraju, kompanija poveava svoju vrijednost na tritu i postaje poeljan partner svim interesnim skupinama.

ZAKLJUAKDa li su menaderi budunosti podloni etikoj odgovornosti za svoje postupke? Treba li javnost da od njih trai etike standarde? Ili prosto treba da se oekuje od njih da potuju zakon, a rukovode se poslovnim, ekonomskim i trinim obzirima? Svjetska javnost se dugo 20

dvoumila u svom odgovoru i uprkos sve veoj saglasnosti da etika treba da odigra svoju ulogu u biznisu, javno shvatanje biznisa jo uvijek se izraava onim to bi se moglo nazvati Mitom o amoralnom biznisu. Mit o amoralnom biznisu izraava popularno, opteraireno gledanje na svjetski biznis 21 vijeka. Kao i veina mitova, on ima nekoliko varijanti. Mnogi ljudi vjeruju u taj mit, ili veruju u njega donekle. On izraava deliminu istinu, i istovremeno prikriva dobar dio stvarnosti. Prema mitu, biznis i menaderi u biznisu ne mare izriito za etiku. Oni nisu neetini ili nemoralni; prije bi se reklo da su amoralni u tom smislu to smatraju da su etiki obziri u biznisu neprikladni. Najzad biznis je biznis. Opiru se moralizovanju. Ne vole da im moralisti pridikuju, ali nikako ne bi bili voljni da kamenicama gaaju izloge ak ni najljuih konkureneta. Jezik etike prosto nije jezik biznisa.

REZIMESavremena ekonomska i poslovna dinamika trai sve veu otvorenost, slobodu i liberalizam svih ekonomskih subjekata. To podrazumijeva visok stepen povjerenja ili socijalnog kapitala, odnosno pokree dilemu o odnosu izmeu ekonomije i etike. Novija istraivanja 21

u ovoj oblasti pokazuju da odsustvo etikih normi u poslovanju nanosi veliku tetu kako pojedinim kompanijama, tako i ukupnoj svjetskoj ekonomiji. Zbog toga se ovoj temi posveuje sve vie panje u istraivanjima i edukaciji. Poslovna etika ima svoje dvije osnovne dimenzije ispoljavanja i manifestovanja, a to su kolektivna, grupna etika i etika pojedinca. Kolektivna etika ukljuuje etike postupke u poslovnim odlukama rukovodstva i menadmenta kompanija koje se odnose na spoljanje subjekte i okruenje, ali i etike odnose unutar samih kompanija. Na drugoj strani, pojedinac koji ne posjeduje elementarne principe line poslovne etike, i ima deficit ukupnih moralnih standarda, uvijek je spreman da izvri prevaru, da stavi svoje line interese iznad kolektivnih, zakonskih, iznad normi obinog poslovnog morala i ljudskog odnosa, da narui poslovnu klimu i atmosferu. Osnovno pitanje koje se postavlja u analizi poslovne etike i odnosa ekonomije i etike jeste: gdje je granica koja odreuje da li je neto u poslovanju moralno ili nije? Odrediti granicu poslovne etike predstavlja veliki izazov za svakog rukovodioca i menadera, ali i za sve zaposlene ljude. To je pitanje line odluke, vlastitog doivljaja situacije, potreba, interesa i motiva, pitanje vlastitog moralnog integriteta, ali i pitanje kulturnog nasljea odluivanja i pritisaka koji dolaze iz preduzea i okruenja. Kljuna rije poslovna etika, povjerenje, socijalni kapital, poslovna klima, kolektivna etika, etika pojedinca, granica poslovne etike

LITERATURA1. Colin Rose ; Malcolm Nichols :Ubrzano uenje za 21. Vijek, Informator, Zagreb, 1994.

22

2. Bahtijarevi-iber, F.; Borovi, S.; Buble, M.; Dujani, M., Kapusti, S.: Organizacijska teorija, Informator, Zagreb, 1991. 3. Oldcorn, R.: Menadment, Svjetlost, Sarajevo, 1990. 1994. 5. Collin, S.: Kako radi multimedia, Znak, Zagreb, 1995. 6. Gilad, B.; Gilad, T.: The Business Intelligence System, MACOM, American Management Association, New York, 1998 7. Sprague, R. H. jr.; Watson, H. J.: Decision Suport for Management, Prentice Hall, Inc., Englewood Cliffs, 1996 8. Sria,V.: Menedment informacijski sustav, Informator, Zagreb, 1995. 9. Cox, R., Brittain, P.: Retail Management, J.Pitman Publishing, London, 1988 10. Davidson, W., Sweeney, D., Stamfi, R.: Retailing Gopal, C., Cyress, M.: Integrated Distribution Levy, M.; Weitz, B.A.: Retailing Management, Irwin, Vouk, R.: Poslovno upravljanje u trgovini, MATE i, Gaither, N.: Production and Operations Management, Cravens, D.W.: Strategic Marketing, Irwin, Boston, Management, John Wiley & Sons, New York, 1988 11. Management, Irwin, Homewood, 1993 12. 13. Boston, 1992. Zagreb, 1995. 14. 15. 1994 The Dryden Press, International ed., 1992 4. Weihrich, H.& Koontz, H.: Menedment, MATE, Zagreb,

23

16.

1. John Dalla Costa, The Etical Imperative: Why

moral leadeship is Good Business, Perseus Publishing, 1998. 2. Marshall Schminke (1998), Menagamentel ethics.... 17. Lorens E.,Hantington S.P., Kultura je vana, Plato, Kar, Albert Z., Da li je blefiranje u poslu etiki? U Beograd,2004. 18. 2001. 19. Riderstrale, J. Nordstrom, K., Funky Business, Plato, Post James, E., Frederick William, C., Business and Beograd, 2004. 20. Societi, Corporate Strategy,Public policy, Ethics, McGrawHill, 1996. 21. Williams, G.J. Ethics in Modern Management, Selekman, Benjamin M. Power and Morality in a Bruce, W. Classics of Administrative Ethics, Westview Francis, R.D. Ethics and Corporate Governance, Dr. Tihomir Gligori Osobine naroda, Banja Luka D.IIN-AIN,vii predava, Etika i drutvena Quorum Books, 1992. 22. 23. 24. 25. 2007 26. odgovornost menadmenta Business Society, McGraw_Hill. 1956. Press, 2001. University of New South Wales Press, 2000. Don Dramond i Bil bein: Poslovna etika, Clio, Beograd

24

SADRAJ UVOD..................................................................................................................................2 1. ETIKA.............................................................................................................................3 2. POSLOVNA ETIKA ......................................................................................................9 3. ULOGA KODEKSA U OBLIKOVANJU POSLOVNE ETIKE............................12 4. ZNAAJ POSLOVNE ETIKE......................................................................................12 5. ZNAAJNE GRANICE U ODREIVANJU POSLOVNE ETIKE.........................15 6. POJEDINAC IZMEU LINOG I POSLOVNOG MORALA...............................17 7. IZAZOVI I KORISTI....................................................................................................19 ZAKLJUAK....................................................................................................................20 REZIME.............................................................................................................................21 LITERATURA..................................................................................................................22

25