of 96/96
Plan razvoja turizma destinacije Benkovac Zagreb, rujan 2005.

Plan razvoja turizma destinacije Benkovacbenkovac.hr/dokumenti/plan_raz_tur.pdf · Plan razvoja turizma destinacije Benkovac 2 ... području izuzetne turističke aktivnosti tijekom

  • View
    244

  • Download
    4

Embed Size (px)

Text of Plan razvoja turizma destinacije Benkovacbenkovac.hr/dokumenti/plan_raz_tur.pdf · Plan razvoja...

  • Plan razvoja turizma

    destinacije Benkovac

    Zagreb, rujan 2005.

  • Plan razvoja turizma destinacije Benkovac 2

    Plan razvoja turizma destinacije Benkovac

    Naruitelj: Gradsko poglavarstvo grada Benkovca

    Voditelj projekta: Dr.sc. Renata Tomljenovi

    Autori: Dr. sc. Renata Tomljenovi

    Dr. sc. Eduard Kuen Mr. sc. Zvjezdana Hendija

    Zagreb, rujan 2005.

  • Plan razvoja turizma destinacije Benkovac 3

    Saetak Podruje grada Benkovca nalazi se u zaleu dva znaajna urbana centra Zadra i ibenika te podruju izuzetne turistike aktivnosti tijekom ljetnih mjeseci. Iako tradicionalno ruralno podruje, danas se suoava s izazovima revitalizacije ekonomske osnove gdje, pored poticanja poljoprivredne proizvodnje rjeenje vidi i u razvoju turizma. Izrada ove dugorone razvojne strategije turizma odraava vanost koju je Gradsko poglavarstvo dalo sustavnom razvijanju odrivog lokalnog turistikog sektora. Ovakav planski pristup razvoju turizma omoguava stvaranje raznolikih ali, istovremeno, meusobno kompatibilnih i odrivih turistikih proizvoda koji osiguravaju dobrostanje iteljima grada Benkovca kroz dodatne prihode ostvarene u turistikom sektoru ili bolju mogunost zapoljavanja koju omoguava ovaj radno intenzivni sektor. Kako podruje grada Benkovca gotovo da i nema turistike aktivnosti, pod pretpostavkom realizacije samo nekih od planom definiranih projekata, vrijednost turizma procjenjuje se ve u prvoj, inicijalnoj fazi razvoja, na pola milijuna Eura direktnih prihoda od otprilike 300.000 izletnika, te na kreiranje 20 stalnih i 450 sezonskih radnih mjesta. S razvojem danas gotovo nepostojeih turistikih popratnih sadraja, posredne i neposredne ekonomske vrijednosti turizma biti e znaajno uveane slijedi li se ovaj Plan. S 1.250 milijuna turista na obalnom dijelu koji vape za izletnikim sadrajima i 230 tisua stanovnika na, u prosjeku, sat vremena vonje od grada Benkovca, te izuzetno velikom koncentracijom kulturno-povijesne batine, osobito iz doba Rimskog carstva, ovo podruje moe postati destinacija jednodnevnih putovanja za turiste stacionirane na obali i regionalno stanovnitvo. Uz razvoj smjetajne ponude, prvenstveno agro-turizma, prostor grada Benkovca moe postati mjesto kraih (vikend) boravaka te, za podruje turistikih destinacija Zadarske i ibensko-kninske upanije biti ono to je danas obalnom dijelu Istre njezina unutranjost. Pored toga, ovo je podruje interesantno i grupama posebnih interesa (osobito arheolozima), kolskim i ostalim ekskurzijama. Svoje jedinstveno trino pozicioniranje i atraktivnost ovo podruje gradi na elementima po kojima je ve danas prepoznatljivo: izuzetno znaajnom arheolokom nalazitu Aserija i brojnim drugim ostacima iz rimskog perioda osobito mrei rimskih cesta, tradiciji poljoprivredne proizvodnje i eksploataciji kamena. Sukladno, vizija turistikog razvoja destinacije Benkovac je da ona, do 2010. godine, postane prepoznatljiva izletnika destinacija sjeverne i srednje Dalmacije koja e svoju jedinstvenost graditi na antikoj/povijesnoj batini te kvalitetno organiziranim tematskim itinererima kao i na eksploataciji benkovakog kamena. Tri kljune atrakcije destinacije Benkovac su: tematski arheoloki park Aserija, itinerer Antiki putovi batine i benkovaki kamen/kamenolomi. Koristei ove elemente pozicionira se na tritu sloganom Otkrijte dalmatinsko zalee - krenite tragovima benkovakih miljokaza. Benkovaki miljokazi skup su itinerera koji tematski ili doivljajno povezuju rasprene atrakcije uglavnom lokalnog karaktera u dobro osmiljenu i interpretiranu cjelinu. No, ekonomski uinci koje ova potencijalna potranja moe generirati ovise o stupnju do kojeg je lokalna zajednica u mogunosti mobilizirati svoje poduzetnike potencijale te se ukljuiti u turistiki ponudu putem ugostiteljstva, specijaliziranih tura, autentinih suvenira, plasmana poljoprivrednih proizvoda, osiguranja alternativnih oblika transporta (iznajmljivanje bicikla, ture/obilazak magarcima, konjima) i slino. Dvije su institucije odgovorne za turistiki razvoj i marketing destinacije Benkovac Turistika zajednica grada Benkovca i Gradsko poglavarstvo. Ukratko, Turistika zajednica grada Benkovca treba se pozicionirati kao kljuni akter turistikog razvoja te biti odgovorna za sve aktivnosti i problematiku vezanu uz lokalni turistiki razvoj, isplanirati i provesti financijsko uinkovite marketinke aktivnosti te sudjelovati u odabranim marketinkim aktivnostima upanijske turistike

  • Plan razvoja turizma destinacije Benkovac 4

    zajednice. Gradsko poglavarstvo treba osigurati financijska sredstva za projekte definirane ovim razvojnim planom te rad Turistike zajednice, delegirati osobu zaduenu za implementaciju ovog plana te osigurati uvjete za realizaciju planom definiranih projekata. Ovaj plan razvoja turizma formuliran je imajui na umu ograniene financijske i ljudske resurse potrebne za njegovu implementaciju. Turistika zajednica tipino ostvaruje svoje prihode od boravine takse i lanarina. S obzirom da u podruju grada Benkovca gotovo i nema noenja, dok je usluni sektor kao osnova lanstva Turistike zajednice minimalan, ona mora biti gotovo u cijelosti sufinancirana. Istovremeno, Gradsko poglavarstvo takoer ima skromne resurse koje mora rasporediti na niz ostalih funkcija i uloga. Stoga razvoj turizma destinacije Benkovac poiva na najmanje kapitalno intenzivnom obliku stvaranja turistikih atrakcija putem itinerera, na relativno jeftinoj i uinkovitoj strategije promocije destinacije Benkovac u regionalnim okvirima te na poticanju malog i srednjeg poduzetnitva lokalnog stanovnitva kako bi osigurali da su upravo oni krajnji direktni benefaktori ove inicijative. Takoer, relativno dugaak planski period od pet do deset godina omoguuje da se kapitalno intenzivnije investicije u turistike atrakcije realiziraju tijekom nekoliko godina (npr. Asseria Nuova, Benkovaki kamen). Pored jasno definirane vizije, stratekih ciljeva i kljunih projekata kojima e se vizija predloena planom realizirati, plan donosi i kompletnu analizu resursne i atrakcijske osnove kao i njezinu sintezu u koncepciji turistike prostorne organizacije, ime postavlja temeljne pretpostavke dugoronog, odrivog razvoja turizma izvan petogodinjeg razvoja zacrtanog ovim planom. Iako ovaj plan pokriva relativno dugaak planski period preporua se da se on svake godine evaluira konzultativnim procesom s interesnim grupama i pojedincima te, po potrebi, prilagoava novonastalim uvjetima.

  • Plan razvoja turizma destinacije Benkovac 5

    Executive Summary The area of Benkovac is located between the two most important urban centres of the northern Dalmatia Zadar and ibenik and close to the area of intensive tourism activities during the summer season along the coast. Although, traditionally, a rural area, today it is faced with the challenges of economic revitalisation where the local government, apart from stimulating agricultural production, in tourism development sees a solution to the economical stagnation. A development of this long-term strategic plan testifies the importance that the local government has given to the planned, sustainable tourism development. Such planned approach to tourism development enables formation of different but mutually compatible and sustainable tourism products that would contribute to the quality of life of local residents through additional income generated from tourism and increased employment opportunities that this labour-intensive sector offers. As the Benkovac area, at the moment, does not have any tourist activity, under assumption that if only a couple of projects defined by this Strategy are realised, a direct income generated from the visitor expenditure in the initial phase of tourism development is projected to about half a million Euro from approximately 300.000 visitors and about 20 full time and 450 seasonal casual jobs will be created. With development of additional, supporting, tourism products and services the economic benefits of tourism development will be significantly increased if the recommendations formulated by this strategy will be followed. With 1,250 million tourists in the coastal area that are demanding more opportunities for sightseeing/day-trips and about 230 thousand residents that are, on average, within an hour drive from Benkovac on a demand side and with a rich concentration of cultural and historic heritage, especially from the Roman times on the supply side, this area can become an ideal excursionist destination for tourists stationed along the coast and for regional residents. With development of accommodation facilities, primarily 'farm' stay and/or B&B, it will become a short-trip (weekend) destination, while the area is also attractive to special interest groups (especially archaeologists, historians and the likes), schools and other organised excursions. Its unique market positioning and attractiveness the area of Benkovac builds on those elements for which it is already well-known: a) especially important is the archaeological site Asseria and other numerous remains from the period of Roman Empire especially still partly visible network of Roman roads; b) tradition of agricultural and c) exploitation of slate. Accordingly, the vision for destination Benkovac is to become, by 2010, recognisable day-trip destination of northern and middle Dalmatia that will build its uniqueness based on the antique/historical heritage and well organised itineraries as well as on the exploitation of the Benkovac's slate. Three key attractions of destination Benkovac will therefore become: the archaeological park Asseria, the Roman heritage itinerary and Benkovac's slate/slate mine. To stimulate travel throughout the area as well as to provide a product that can be launched on the market relatively quickly, an itinerary is suggested that would link historical heritage into a well organised whole with recognisable visual identity inspired by Roman's milestones. Based on these elements its marketing slogan is Discover Dalmatian hinterland follow the Benkovac's milestones in search of .... followed by a particular product (i.e. places that Romans once called home, rural idyll or the origin of Benkovac's slate. The Benkovac's milestone are itineraries that either thematically or experientially link dispersed attractions of mostly local character in well defined and interpreted whole. However, economic spin-offs that can be generated by these products and attractions depend on a degree to which the local community is able to mobiles its entrepreneurial skills in developing supporting services such as restaurants, specialised tours, authentic souvenirs, sale of local produces and similar.

  • Plan razvoja turizma destinacije Benkovac 6

    Two institutions are responsible for tourism development and marketing destination Benkovac Benkovac Tourism Board and Town Council. In short, the newly set-up Tourism Board has to position itself as the key player in tourism development in charge of and responsible for all activities and problems in relation to local tourism development, especially for planning and implementing effective marketing activities and participating in selected activities of the County's Tourism Board. Town Council has to secure funds for realising the recommended projects and for operation of the Tourism Board, it has to delegate person responsible for tourism development (thus, implementation of this plan) and ensure supporting environment for local tourism entrepreneurs. In development of this strategy the care was taken of the fact that the local government has limited financial and human resources available for tourism development. The Tourism Board typically raise its operational funds from tourist taxes and membership fees. As Benkovac neither has any overnight tourists from which the tourist tax can be collected, nor significant service sector that is, in Croatia, obliged to be Tourism Board member and thus pay a membership fee, the Tourism Board has to be financed, almost in full, by the local government. At the same time, the Town Council has also limited financial resources that is has to spread over a number of functions and roles. Thus, the Strategy suggested such development options that are least capital intensive form of creating tourism attractions such as itineraries, on a cost-effective promotional strategy in regional area and on encouraging tourism entrepreneurship among local residents to ensure that they are those deriving the most benefits out of this initiative. Likewise, relatively long planning period of 5 to 10 years enables that the capitally more intensive projects such as archaeological park are realised gradually. Apart from the clearly defined vision, strategic aims and key projects supporting the vision, this document also contains a complete analysis of the tourism recourse and attraction base and its synthesis in the concept of spatial organisation of tourism. This is a foundation for any long term, sustainable tourism development beyond the five-year period covered by this plan. Finally, although this plan covers relatively long period it is recommended that it be revisited each year and, in consultation with stakeholders, necessary adjustments be made.

  • Plan razvoja turizma destinacije Benkovac 7

    Sadraj/Content: Poglavlje 1. UVOD/Introduction........................................................................................................9

    1.1. Cilj/Aim ................................................................................................................................9 1.2. Metodologija/Methodology ..................................................................................................9 1.3. Okvir/Scope...................................................................................................................... 10 1.4. Radna grupa/Working group ............................................................................................ 10

    Poglavlje 2. ANALIZA TRENUTNOG STANJA/Situational analysis ............................................. 12

    2.1. Benkovac u irem turistikom okruju/Benkovac as a part of wider tourism area .......... 12 2.2. Promet/Accessibility ......................................................................................................... 16 2.3. Gospodarstvo/Economic base ......................................................................................... 17 2.4. Socio-demografske karakteristike stanovnitva/Population socio-demographics .......... 18 2.5. Zakljuak/Conclusion ....................................................................................................... 19

    Poglavlje 3. OCJENA TRINE POZICIJE/Market position ......................................................... 21

    3.1. Globalni trini trendovi/Global tourism market trends. ................................................... 21 3.2. Potencijalni trini segmenti destinacije Benkovac/ Potential market demand for destination Benkovac. ........................................................ 22 3.3. Procjena veliine potencijalnih aktualnih turistikih segmenata/ Size of the potential market demand ................................................................................ 24

    3.3.1. Sezonski boravini turisti iz ue gravitirajue zone/ Seasonal tourist demand from the primary catchment zone ..................................... 25 3.3.2. Sezonski boravini turisti iz ire gravitirajue zone/ Seasonal tourist demand from the secondary catchment zone................................ 31 3.3.3. Lokalno stanovnitvo iz ue i ire gravitirajue zone/ Residential market demand from the primary and secondary catchment zone........ 32

    3.4. Zakljuak/Conclusion ....................................................................................................... 34 Poglavlje 4. RESURSNA I ATRAKCIJSKA OSNOVA/Tourism resource and attraction base...... 36

    4.1. Analiza resursne i atrakcijske osnove/ Analysis of tourism resourse and attraction base............................................................. 36 4.2. Koncepcija turistike prostorne organizacije/ Concept of the spatial organisation of tourism ................................................................. 49 4.3. Sinteza turistike resursne osnove opine Benkovac/ Synthesis of the tourism resource base ........................................................................... 57 4.4. Zakljuak/Conclusion ....................................................................................................... 58

    Poglavlje 5. KONCEPCIJA RAZVOJA TURIZMA/Concept of tourism development .................... 61

    5.1. Polazite (misija)/Mission................................................................................................. 61 5.2. Vizija i trino pozicioniranje/Vision and market positioning............................................ 61 5.3. Strateki ciljevi/Strategic aims ......................................................................................... 63 5.4. Zakljuak/Conclusion ....................................................................................................... 63

    Poglavlje 6. STRATEGIJA RAZVOJA REALIZACIJA VIZIJE I PROJEKTI/Strategy ................. 65

    6.1. Formiranje turistikih proizvoda i infrastrukture/ Tourism products and infrastructure................................................................................. 66 6.2. Uvoenje destinacije Benkovac na turistiko trite marketinke smjernice/ Marketing directions destination Benkovac market introduction .................................. 73 6.3. Stvaranje organizacijskih preduvjeta za razvoja turizma/ Organisation of tourism development............................................................................... 77

    Poglavlje 7. ZAKLJUNA RAZMATRANJA/Concluding remarks ................................................. 80

  • Plan razvoja turizma destinacije Benkovac 8

    Poglavlje 1. UVOD

  • Plan razvoja turizma destinacije Benkovac 9

    Poglavlje 1. UVOD Ovaj dokument sadri Plan razvoja turizma destinacije Benkovac naruen od strane Gradskog poglavarstva grada Benkovca. U ovom uvodnom poglavlju formuliran je cilj studije kao i njezina misija te pristup izradi ovog plana. 1.1. Cilj Cilj je ovog plana izraditi programski dokument koji e usmjeravati dugoroan, sustavan razvoj turizma na podruju grada Benkovca kako bi, pored poljoprivredne proizvodnje koju grad Benkovac eli sustavno poticati i razvijati, turizam postao jedna od glavnih gospodarskih djelatnosti te, samim time, mehanizam ekonomske, drutvene i kulturne revitalizacije ovog podruja. S obzirom da je turistika aktivnost u ovom podruju minimalna te da, pored bogate turistike resursne osnove ne postoje niti turistike atrakcije niti popratni turistiki sadraji, kako bi ostvarili gore postavljen cilj bilo je potrebno:

    1. utvrditi turistiku resursnu osnovu grada Benkovca, 2. definirati turistike zone s pripadajuim atrakcijama, turistikim aktivnostima i potrebnim

    sadrajima za njihovu turistiku valorizaciju, 3. utvrditi potranju za potencijalnim turistikim proizvodima podruja grada Benkovca u

    uem i irem okruju, 4. identificirati proizvode i pozicioniranje koje naglaava jedinstvenost podruja grada

    Benkovca kao turistike destinacije, 5. definirati projekte kojima e se realizirati postavljena vizija i pozicioniranje i njihovu

    vremensku dinamiku realizacije, te 6. postaviti organizacijsku osnovu za koordinirani razvoj i upravljanje turizmom grada

    Benkovca, ukljuujui definiranje osnovnih aktivnosti novo-osnovane Turistike zajednice Time e se ovaj dokument koristiti kao:

    javni koncepcijski okvir i operativni program djelovanja svih ukljuenih strana, a prvenstveno Gradskog poglavarstva i Turistike zajednice te ostalih relevantnih nositelja ekonomske, turistike i kulturne politike,

    vodi u osmiljavanju prezentacije turistikih resursa kao i u njihovom stavljanju u funkciju posjete,

    dokument u koji su transparentno ugraeni svi bitni elementi turistikog razvoja ovog podruja kao pretpostavke za donoenje poslovnih i razvojnih odluka na razini poduzetnitva, osobito turistiko-ugostiteljskih poduzea i potencijalnih investitora.

    1.2. Metodologija U razvoju studije koritene su sljedee metode:

    RAD NA TERENU Obilazak terena s ciljem utvrivanja i procjene infrastrukture i komponenti turistikog proizvoda podruja grada Benkovca.

    KONZULTACIJA Kako bi se dobio uvid stanja, organizirana je panel diskusija i intenzivna komunikacija s nosiocima turistikog razvoja grada Benkovca.

    ANALIZA TRITA Obavljena je detaljna analiza trita koristei informacije Hrvatskog zavoda za statistiku, trinog istraivanja TOMAS Instituta za turizam kao i analiza kvalitativnih obiljeja turistike potranje iz raznih strunih studija i lanaka.

  • Plan razvoja turizma destinacije Benkovac 10

    1.3. Okvir Iako je ova studija usmjerena na podruje grada Benkovca, ono se kao relativno mala upravna jedinica ne moe sagledavati niti razvijati u izolaciji. Stoga je, u izradi strategije, bilo neophodno osvrnuti se i na odreene probleme regionalnog znaaja. 1.4. Radna grupa Radna grupa Instituta za turizam sastojala se od multidisciplinarnog tima strunjaka u podruju geografije, urbanog planiranja i razvoja, ekonomije i marketinga.

    ZAHVALA Institut za turizam zahvaljuje se za suradnju koju su mu, pri izradi ove studije, dali djelatnici gradskog poglavarstva te strunjaci Arheolokog muzeja u Zadru kao i svima onima koji su nam dali izuzetno vrijedne informacije tijekom naeg boravka na podruju grada Benkovca.

  • Plan razvoja turizma destinacije Benkovac 11

    Poglavlje 2. ANALIZA TRENUTNOG STANJA

  • Plan razvoja turizma destinacije Benkovac 12

    Poglavlje 2. ANALIZA TRENUTNOG STANJA Turistiki razvoj ovisi o nekoliko kljunih faktora: turistikoj resursnoj osnovi koja je temelj za zatitu resursa i njihovo sustavno stavljanje u turistiku funkciju, stupnju gospodarskog razvoja na kojem lei poduzetnitvo, investicijskom kapitalu o kojem ovise ekonomski uinci turizma destinacije, socio-demografskim karakteristikama stanovnika koji su nositelji turistikog razvoja, u nekim sluajevima i korisnici turistikog proizvoda te, konano, krajnji benefaktori turistikog razvoja te karakteristikama ireg okruenja iz kojeg ovakve periferne destinacije u odnosu na glavne protoke turista crpe svoju sezonsku te, u manjem obujmu, cjelogodinju potranju. Stoga se u ovom poglavlju daje pregled:

    pozicije Benkovca u irem turistikom okruju, prometne vanosti Benkovca, socio-demografskih karakteristika stanovnika, i stupnja gospodarskog razvoja.

    Pri tome turistiku destinaciju Benkovac kao osnovnu funkcionalnu i prostornu, razvojnu i marketinku turistiku jedinicu, iz praktinih razloga, smatramo administrativno podruje grada Benkovca. 2.1. Benkovac u irem turistikom okruju Smjeten na dodiru plodnih Ravnih kotara i brdovite, kamenite Bukovice, Benkovac, administrativno u Zadarskoj upaniji, u zaleu je dva znaajna urbana centra sjeverne Dalmacije Zadra i ibenika te podruja intenzivne turistike aktivnosti tijekom ljetnih mjeseci. Takav prometni poloaj nudi izrazitu prednost Benkovcu time to je istovremeno blizu i daleko, odnosno blizu je arita turistike potranje, a dovoljno daleko od uobiajene ege i vreve koja vlada u turistikim odreditima na obali. Specifian geoprometni poloaj u zelenom, ljeti znatno ugodnijem i mirnijem zaleu od vreve koja vlada na obali, glavni je atribut turistike privlanosti Benkovca. Meutim, u posljednjih tridesetak godina burnog razvoja maritimnog (masovnog) turizma na oblinjoj morskoj obali, grad Benkovac, sa svojom okolicom, ostao je izvan navedenih turistikih tokova. Benkovac je dijelio sudbinu cjelokupnog zalea hrvatske morske obale. Ipak, promjene koje su se dogodile na europskom turistikom tritu u posljednjih petnaestak godina trae u priobalju slojevitiju i sadrajniju turistiku ponudu. U tom smislu, u Hrvatskoj je prva odgovorila Istra aktiviranjem velikog dijela turistikih resursa u svom sredinjem dijelu. Primjer Istre slikovito pokazuje da organiziranom ponudom zalee Jadranske obale moe postati vrlo atraktivan turistiki prostor. Slian potencijal ima i zalee sjeverne i srednje Dalmacije, osobito podruje grada Benkovca. Osnovna turistika destinacija Benkovac, kao dio turistikih destinacija vieg reda, Zadarske upanije i Sjeverne Dalmacije, predstavlja vrlo atraktivni interaktivni turistiki prostor. To je prostor Zadarske i ibensko-kninske upanije koji, kako je to prikazano na Slici 1., sadri znatan broj vrhunskih turistikih atrakcija od meunarodne vanosti kao, primjerice, tri nacionalna parka (Krka, Kornati i Paklenica), tri parka prirode (Velebit, Telaica i Vransko jezero), jednog kandidata za park prirode (Prokljansko jezero), Jadransko more, dva kulturno-povijesna sredita (Zadar i ibenik), dva povijesna hrvatska kraljevska grada (Knin i Nin), etiri velika arheoloka nalazita (Asseria/Podgrae, Bribirska Glavica, Burnum/Ivoevci i Danilo) i bogatu mreu rimskih cesta.

  • Plan razvoja turizma destinacije Benkovac 13

    Slika. 1: Turistiko okruenje grada Benkovca meunarodnim i nacionalnim turistikim atrakcijama

    Autor: E. Kuen

  • Plan razvoja turizma destinacije Benkovac 14

    Zrana udaljenost izmeu Benkovca (Slika 2.), kao sredita osnovne turistike destinacije, i oblinjih turistikih atrakcija od meunarodne vanosti, prikazana je u Tablici 1. Tablica 1: Zrana udaljenost Benkovca i oblinjih turistikih atrakcija

    Vrsta atrakcije Atrakcije Zrana udaljenost od Benkovca (km)

    Nacionalni parkovi o Krka 30 o Kornati 33 o Paklenica 30

    Parkovi prirode

    o Velebit 23

    o Telaica 33 o Vransko jezero 12 Kandidat za park prirode o Prokljansko jezero 25 Jadransko more, putem znaajnijih kupalinih sredita

    o Donji Karin, u sastavu Grada Benkovca

    10

    o Posedarje 20 o Zaton 40 o Sukoan 24 o Sv. Filip i Jakov 17 o Biograd n/m 18 o Pakotane 17 o Pirovac 25 o Murter 25 o Vodice 33 Kulturno-povijesna sredita o Zadar 30 o ibenik 38 Hrvatski povijesni kraljevski gradovi o Knin 45

    o Nin 42 Velika arheoloka nalazita o Aserija 5 o Bribirska Glavica 22 o Burnum 33 o Danilo 65

    Potrebno je posebnu panju obraditi na blizinu etiri znaajna arheoloka nalazita: Aseriju, Bribirsku Glavicu, Burnum i Danilo to otvara mogunost Benkovcu da postane ishodite zanimljivog tematskog kulturnog puta vezanog uz vrlo znaajna arheoloka nalazita u morskom zaleu Sjeverne Dalmacije, sa sljedeim itinererom i oznakama njihove meusobne zrane udaljenosti: Benkovac 5 km Aserija 17 km Bribirska Glavica - 17 km Burnum 28 km Danilo.

  • Plan razvoja turizma destinacije Benkovac 15

    Slika 2: Priblina zrana udaljenost susjednih meunarodnih i nacionalnih turistikih atrakcija od Benkovca

    Autor. E. Kuen

  • Plan razvoja turizma destinacije Benkovac 16

    2.2. Promet Cestovni promet Iako je prva asfaltirana hrvatska duobalna cesta, tzv. Jadranska magistrala, slijepo slijedila obalnu liniju i na taj nain zaobila Benkovac, ipak se je neto kasnije izgradio cestovni preac od Obrovca do ibenskog mosta, koji je koristio vei dio automobilista na relaciji Zagreb Split - Dubrovnik. Meutim, u najnovije vrijeme je kraj Benkovca prola trasa nove autoceste, a uz sam Benkovac izgraeno je vorite na toj autocesti. Tako je Benkovac postao kljuna toka na dva europska autocestovna pravca: (Graz) Zagreb uta Lokva Benkovac Split Dubrovnik (Solun) i (Trst) - Rijeka uta Lokva Benkovac - Split Dubrovnik (Solun). Slika 3: Karta rimskih cesta oko Aserije

    Izvor: Mileti (2004)

  • Plan razvoja turizma destinacije Benkovac 17

    Na regionalnoj razini Benkovcem prolaze dva vana cestovna pravca, ranije spominjani Obrovac Benkovac ibenik te Zadar Benkovac Knin. Svi su ti cestovni pravci vrlo znaajni za kretanje turista. Na lokalnoj razini valja istaknuti dodatne benkovake izletnike ceste: Pakotane Vrana Benkovac Medvia Krupa prikljuak ispod Prezida te Obrovac Medvia Kistanje. Cestovni promet u doba antike Slina prometna valorizacija benkovakog kraja, samo sa sjecitem kod Aserije nedaleko Benkovca, ve je viena u antiko doba (Slika 3.). Naime, rimske ceste su se zrakasto irile od Asserie (Podgrae) prema Iaderi (Zadar), prema Burnumu (Ivoevci), prema Scardoni (Skradinu), prema Sidroni i dalje prema Smokovcu, prema Pakotanima te prema Cvijinoj gradini i dalje prema Velebitu. Pomorski i zrani promet U Zadru i ibeniku postoje meunarodne putnike luke, danas afirmirane u putnikom brodskom prometu od Pule do Dubrovnika, s tim da je luka Zadar vrlo kvalitetno povezana i sa susjednom Italijom preko luke u Anconi. Predstoji znaajan razvoj brodskog putnikog prometa na Jadranu, osobito na krunim putovanjima. Zadarska putnika luka je od Benkovca udaljena svega 30 km zrane linije. Do zadarske meunarodne zrane luke (Zemunik) ta je udaljenost od Benkovca i manja, i iznosi 23 km zrane udaljenosti. eljezniki promet Kroz Benkovac prolazi i eljeznika pruga Knin Zadar (odvojak pruge Zagreb Split). U svjetlu europskih prometnih trendova i njihovih iskustva i akcija u koritenju eljeznice u transportu putnika, valja na tom polju oekivati dogledne drastine promjene i u Hrvatskoj, prije svega izgradnju duobalnog eljeznikog pravca od Rijeke do Dubrovnika, to samo naglaava vieznanu prometnu vanost Benkovca u budunosti. 2.3. Gospodarstvo Na razvoj gospodarstva grada Benkovca utjecala su u velikoj mjeri povijesna zbivanja, ali i njegov poloaj u plodnim Ravnim kotarima u dalmatinskom zaleu, zbog ega je ovaj kraj tradicionalno poljodjelsko-stoarski. Tako je i danas glavna gospodarska grana u Benkovcu poljoprivreda i to stoarstvo, ratarstvo, voarstvo, maslinarstvo i vinogradarstvo, a od preraivake industrije tu se nalaze pogoni za proizvodnju plastike i metalnih proizvoda te prerada koe i eksploatacija ploastog kamena. Benkovac ima vlastitu vinariju i hladnjau. Da je poljoprivreda i stoarstvo jedna od okosnica gospodarstva Benkovca govori i injenica da se u gradu odrava stoni poljoprivredni sajam svakog 10. u mjesecu te privlai sve vei broj prodavaa, kupaca te, u novije vrijeme, sve vie znatieljnika. Prema podacima za 2002. godinu u strukturi zaposlenog stanovnitva u pravnim osobama (gdje je u gradu Benkovcu bilo prijavljeno 910 zaposlenih radnika1), dakle bez zaposlenih obrtnika, vie od treina zaposlenih ovog podruja je u preraivakoj industriji i graevinarstvu (36%), zatim slijedi trgovina, javna uprava i obrazovanje (svaka sa 12% udjela), opskrba elektrinom energijom (8%) i poljoprivreda (6%). Kad bi se iznesenim podacima o zaposlenima dodali podaci o poljoprivrednicima na individualnim gospodarstvima, stvarna uloga poljoprivrede u ukupnoj zaposlenosti bila bi sigurno znatno vea od ove koja proizlazi na temelju zaposlenih samo u pravnim subjektima. Tim podacima nedostaju takoer i podaci o obrtnicima koji obavljaju djelatnost na podruju grada Benkovca, to bi takoer, ali u neto manjoj mjeri, izmijenilo sliku strukture zaposlenih prema sektorima. Premda je dakle, teko utvrditi udjel pojedinog sektora u gospodarstvu Benkovca, vrijedi konstatacija o poljoprivredi i stoarstvu te preraivakoj industriji kao glavnim gospodarskim djelatnostima u gradu Benkovcu. 1 Dravni zavod za statistiku (2003). Zaposlenost i plae u 2002., Statistiko izvjee 1210, Zagreb.

  • Plan razvoja turizma destinacije Benkovac 18

    U narednom razdoblju predvia se dinaminiji razvoj gospodarstva grada Benkovca, koji bi se trebao temeljiti na revitalizaciji proizvodnje, jaanju malog i srednjeg poduzetnitva i dinaminijem razvoju sektora usluga, a napose ugostiteljstva, ali isto tako na podizanju uinkovitosti poljoprivredne proizvodnje, to je, pored turizma, gradska uprava ve prepoznala kao strateki razvojni prioritet gospodarskog razvoja ovog podruja. Dakako, veliku ulogu u tom oekivanom gospodarskom rastu trebao bi imati ljudski potencijal grada Benkovca, odnosno lokalno stanovnitvo.

    2.4. Socio-demografske karakteristike stanovnitva Usprkos zadnjem valu iseljavanja stanovnitva iz ovog kraja, grad Bekovac je i dalje ostao druga najnaseljenija opina Zadarske upanije. Naime, druga po naseljenosti opina u upaniji, iza Grada Zadra, Benkovac je postao jo polovicom prolog stoljea (od prvog popisa stanovnitva u bivoj dravi 1948. godine). Prema posljednjem popisu stanovnitva iz 2001. godine od 162.000 stanovnika koji ive na podruju upanije, 6% ili 9.786 stanovnika je na podruju benkovake opine. Od toga, najvie je u samom naselju Benkovac (2.622), zatim u Tinju (551 stanovnik), Benkovakim Selima (524), Nadinu (439), Vukiu (462) i Rateviu (420). U tih est naselja ivi polovica stanovnitva ove opine, a ostala 34 naselja benkovakog kraja su slabije naseljena. Socio-demografsku strukturu stanovnitva Benkovca karakterizira: NATPROSJENI UDIO MLADOG STANOVNITVA

    U odnosu na republiki prosjek od 17%, u gradu Benkovcu vie je mlaeg stanovnitva prema podacima za posljednju popisnu godinu (2001.), jer je svaki peti Benkovanin mlai od 15 godina ivota. Vei udjel mlaeg stanovnitva u ukupnoj populaciji predstavlja dobru osnovicu budueg razvoja grada Benkovca, ali kojoj je potrebno pruiti adekvatne uvjete za stjecanje kvalitetnog visokokolskog obrazovanja, na emu je gradska uprava ve poela intenzivno raditi.

    NEPOVOLJNA OBRAZOVNA STRUKTURA STANOVNITVA Udjel radno aktivnog stanovnitva, izmeu 15 i 64 godina ivota, u ukupnoj benkovakoj populaciji iznosi 61%, to je neto ispod republikog prosjeka od 67%. Meutim, obrazovna struktura tog stanovnitva u Benkovcu znatno je loija od republikog prosjeka, koji ionako zaostaje za europskim standardima. Potpuno neobrazovano stanovnitvo, stanovnitvo s nekim od zavrenih niih razreda osnovne kole i sa zavrenom osnovnom kolom ine visokih 58% ukupne populacije Benkovca starije od 15 godina ivota. Dakako, takva je obrazovna struktura dijelom posljedica trajne orijentacije gospodarstva Benkovca na primarni i tek manjim dijelom sekundarni sektor, uz marginaliziranje tercijarnog i kvartalnog sektora. Zabrinjava podatak da je svaki drugi stanovnik ovog kraja nisko obrazovan, premda je u Hrvatskoj udjel tog stanovnitva ipak neto nii te iznosi 41%. S druge strane, tek svaki dvadeset i peti Benkovanin (ili niskih 4% stanovnitva) ima visokokolsko obrazovanje, dok je republiki prosjek 12% (sa zavrenom viom kolom ili fakultetom). Dobna i obrazovna struktura stanovnika grafiki je prikazana na Slici 4.

  • Plan razvoja turizma destinacije Benkovac 19

    Nizak udjel visoko obrazovanog i visoki udjel nisko obrazovanog stanovnitva nuno namee potrebu strunog usavravanja i edukacije stanovnitva grada Benkovca, kako bi se mogao ostvariti oekivani gospodarski oporavak ovog kraja, za to, s obzirom na neto vei udjel mlae populacije, postoje dobre predispozicije.

    Slika 4: Obrazovna i dobna struktura stanovnitva Grada Benkovca 2001. godine

    Mlado21,7%

    Zrelo60,7%

    Staro17,3%

    Nepoznato0,3%

    Izvor: DZS - Popis stanovnitva 2001 - Stanovnitvo prema spolu i starosti (2003). Statistiko izvjee 1167, Zagreb.; DZS - Popis stanovnitva 2001 - Stanovnitvo prema obrazovnim obiljejima (2004). Statistiko izvjee 1200, Zagreb.

    Srednje38,1%

    Osnovno*43,2%

    Nepoznato0,4% Vie i

    visoko3,9%

    Bez k. spreme14,4%

    Legenda uz dobnu strukturu stanovnitva:- mlado: od 0 -14 godina- zrelo: od 15 - 64 godine- staro: preko 65 godina

    Napomena:*Osnovno - zavrena i nezavrena osnovna kola

    OBRAZOVNA STRUKTURABROJ STANOVNIKA starijih od 15 godina

    GRADA BENKOVCA 2001. = 7.664

    DOBNA STRUKTURABROJ STANOVNIKA GRADA BENKOVCA 2001. = 9.786

    * udio u Zadarskoj upaniji = 6%

    2.5. Zakljuak Na osnovu ove analize moe se zakljuiti da su prednosti podruja grada Benkovca u irem okruju u njegovom povoljnom geoprometnom poloaju, koncentraciji znaajnih antikih lokaliteta (Aserija, Danilo, Burnum, Bribirska Glavica), dobroj mrei dravnih i lokalnih cesta te, u blizini, voritu autoceste. Podruje grada Benkovca ve je poznato po poljoprivrednoj proizvodnji kao i po proizvodnji benkovakog kamena. Dok poljoprivredna proizvodnja moe postati sama po sebi turistika atrakcija u obliku seljakih turistikih gospodarstava, vinskih podruma, vinskih cesta, turizam moe dalje potaknuti potranju za autohtonim, ekolokim poljoprivrednim proizvodima bilo snabdijevanjem ugostiteljskih objekata bilo direktnom prodajom poljoprivrednih proizvoda turistima. Geoprometni poloaj i blizina turistikih sjedita zajedno s voritem autoceste i dobrom mreom dravnih, regionalnih i lokalnih cesta stvaraju osnovne preduvjete blizinu turistikog trita i dostupnost destinacije - za turistiko aktiviranje ovog podruja. Naime, bez blizine veeg protoka posjetitelja te prometne dostupnosti, izuzetno je teko i riskantno oslanjati ekonomski prosperitet na razvoju turizma. Meutim, da bi se realizirao turistiki potencijal ovog podruja potrebno je obratiti panju i na odreena ogranienja, pri emu se prvenstveno misli na relativno nizak stupanj gospodarske aktivnosti te na nepovoljnu obrazovnu strukturu stanovnika. U tom smislu turistiki razvoj mora obuhvatiti i mjere razvoja i stimuliranja malog i srednjeg poduzetnitva u turizmu (posredno ili neposredno). Edukativnim seminarima potrebno je osvijestiti kod stanovnika prednosti bavljenja turizmom te podizati njihovu razinu znanja i vjetina kako bi se mogli ukljuiti u pruanje turistike ponude te, dugoronim programima obrazovanja i ulaganja u turistiki razvoj, stvoriti preduvjete za zadravanje mladih ljudi u podruju grada Benkovca.

  • Plan razvoja turizma destinacije Benkovac 20

    Poglavlje 3. OCJENA TRINE POZICIJE

  • Plan razvoja turizma destinacije Benkovac 21

    Poglavlje 3. OCJENA TRINE POZICIJE Razvoj turizma u destinaciji Benkovac, odnosnu potranju za proizvodima destinacije Benkovac, poinjemo sa samim formiranjem i uvoenjem turistikog proizvoda na trite, s obzirom da Benkovac nema turistike atrakcije koja bi ve privlaila posjetitelje u ovo podruje, niti je ikada bio prisutan na turistikom mapi ovog dijela Hrvatske. Iako je podruje grada Benkovca, u prolosti, imalo odreenu turistiku aktivnost, ona nije bila generirana turistikom atraktivnou grada, ve se radilo o proputovanjima kroz Benkovac do Meugorja, ili su gosti ovdje bili smjeteni zbog prebukiranih kapaciteta na obali. Danas je i ova vrsta turistike aktivnosti zamrla te se podruje grada Benkovca nalazi u situaciji u kojoj jedino sustavnim razvojem turistikih atrakcija moe stimulirati posjete, a partnerstvom privatnog i javnog sektora generirati ekonomske uinke, kako u ukupnim prihodima od turizma tako i kroz kreiranje novih radnih mjesta. Pored ireg konteksta u kojem se odvija razvoj turizma (Poglavlje 2.), te analize resursne osnove (Poglavlje 4.) kojom se utvruje postoji li preduvjeti za razvoj turizma kao i koju vrstu turizma postojea atrakcijska osnova omoguuje, potrebno je utvrditi i postoji li trite za moguu vrstu ponude te utvrditi njegov opseg i karakteristike. Utvrivanje opsega potranje neophodno je kako bi utvrdili isplativost razvoja turizma, dok je identificiranje karakteristika te potranje neophodno u oblikovanju promotivnih aktivnosti i distribuciji proizvoda. Stoga se, u ovom poglavlju, prvo daje pregled globalnih trendova trine potranje koji utjeu na turistike potencijale i trini poloaj destinacije Benkovac te se identificiraju, kvantificiraju i opisuju karakteristike potencijalnih trinih segmenata. 3.1. Globalni trini trendovi Na strani potranje, u posljednjih desetak godina dogodile su se odreene kvalitativne promjene koje pogoduju razvoju Benkovca kao turistike destinacije, kako globalno tako i u potranji turista stacioniranih tijekom ljetnih mjeseci u obalnom podruju Jadrana. To su: POTREBA ZA DOKOLIARSKOM EDUKACIJOM I CJELOVITIJIM DOIVLJAJEM DESTINACIJE

    Naime, moderan ovjek 21. stoljea znatno se vie zanima za kulturno-povijesnu batinu vlastite zemlje i za ekoloki ouvanim prostorima, a kad je na putovanju eli upoznati kulturu, ljude i obiaje kraja kojeg posjeuje. Suvremeni turisti tragaju za identitetom destinacije, doivljajem, obrazovanjem i raznim aktivnostima kojima bi ispunili vrijeme, pa su kao sudionici putovanja znatno aktivniji nego ranije, kad se putovalo samo zbog dokonog oputanja, sunanja i kupanja. Prema nalazima posebnog istraivanja provedenog meu Europljanima2, glavni kriteriji koji utjeu na odabir destinacije za provoenje odmora, pored ve tradicionalnih prirodnih atributa, kao to su lijep krajolik i zdrava klima, te financijskih razloga (troakputovanja i cijena smjetaja), danas postaju i neki drugi kriteriji, koji ranije nisu bili vani, poput ouvanog okolia, interesa za povijesnu batinu, elje za potpunom promjenom, uivanja u hrani i piu i elje za upoznavanjem domaeg stanovnitva. U skladu s takvim promjenama u ponaanju suvremenog ovjeka, bilo da je rije o domaoj populaciji ili stranim dravljanima, moe se sa sigurnou tvrditi da danas na tritu postoji latentna potranja za vrstom turistikog doivljaja kojeg je mogue osmisliti u destinaciji Benkovac.

    2 European Commission (1998). Eurobarometer Survey Facts and figures on the Europeans on holidays 1997-1998 - Executive summary. Brussels: DG XXIII. (Internet: http://europa.eu.int/comm/enterprise/services/tourism/tourism-publications/documents/eubarholi0398.pdf).

  • Plan razvoja turizma destinacije Benkovac 22

    NEZADOVOLJSTVO NAIH GOSTIJU PONUDOM IZLETA U OKOLICU Prema rezultatima trinih ispitivanja Tomas-Ljeto Instituta za turizam3, vidljivo je da su nai gosti postali sve aktivniji tijekom svog boravka, pa danas velika veina odlazi na samostalne i organizirane izlete u okolicu (72.9% i 45% respektivno), etnje u prirodu (77%), posjeuje lokalne zabave (71%) te razgledava kulturne znamenitosti (66.9%). Meutim, istovremeno iskazuju nizak stupanj zadovoljstva ponudom izleta u okolicu, raznolikou kulturnih sadraja, bogatstvom zabavnih sadraja, mogunou za kupnju, kao i kvalitetom oznaavanja znamenitosti. Ovi podaci upuuju da postoji raskorak izmeu turistike potranje i ponude koju turistiki proizvod destinacije Benkovac moe djelomino popuniti.

    POTREBA ZA DOPUNJAVANJEM CJELOKUPNOG DOIVLJAJA DESTINACIJE KVALITETNOM

    GASTRONOMSKOM PONUDOM Meu gostima, potranja za gastronomskim doivljajima svakako postoji jer, nakon plivanja i kupanja, prema rezultatima Tomas-Ljeto4, najee aktivnosti kojima se bave nai turisti za vrijeme ljetnog odmora su odlazak u restorane (86% turista), kafie i slastiarnice (92% turista). Takoer, jasno se uoava trend pojaanog zanimanja turista za sadrajima gastronomske ponude na odmoru, a kvalitativni pomaci u turistikoj potranji pokazuju da kvalitetna ugostiteljska ponuda moe i sama biti dovoljno privlaan motiv za posjet nekoj turistikoj destinaciji. Dodatna dimenzija poticanja ugostiteljske ponude u Benkovcu je i mogunost plasmana autohtonih poljoprivrednih proizvoda imajui u vidu plodne Ravne kotare s jedne strane, te trend ka zdravim proizvodima (voe, povre, maslinovo ulje, groe i razne njihove preraevine) uzgojenim u ekoloki ouvanim sredinama sa stajalita potranje. Podizanje kvalitete i raznolikosti ugostiteljskih usluga uz razvoj autohtone gastronomske ponude, ali i ostalih usluga, pretpostavka su adekvatnog koritenja raspoloivih trinih mogunosti Benkovca, a raskorak ponude i potranje pokazatelji su koji upuuju na isplativost investiranja u gastronomski sektor.

    3.2. Potencijalni trini segmenti destinacije Benkovac5 Trini segmenti Grada Benkovca odreeni su prirodnim i steenim turistikim resursima i atraktivnostima te znaajkama postojee turistike suprastrukture (Poglavlje 3). Na kreiranje potencijalne potranje za posjetom destinaciji Benkovac odluujuu ulogu u ovom trenutku ima nedostatak smjetajnih kapaciteta, koji odreuje duljinu trajanja posjeta toj turistikoj destinaciji. S obzirom na trenutnu nerazvijenost smjetajne ponude, koja bi se u izvjesnom vremenskom razdoblju ipak mogla razviti, potencijalna potranja za posjetom destinaciji Benkovac dimenzionirana je na dva razdoblja (Slika 5.):

    trenutno aktualnu potranju za jednodnevne posjete i buduu potencijalnu potranju za viednevne posjete, koja e se razviti tek nakon

    izgradnje smjetajnih kapaciteta.

    3, 1) Marui Z. et al (2005) Stavovi i potronja turista u Hrvatskoj Tomas ljeto 2004, Institut za turizam, Zagreb; 2) Weber S. et al (2001) Stavovi i potronja turista u Hrvatskoj Tomas 2001, Institut za turizam, Zagreb. 4 ibidem 5 Detaljniji prikaz svih podataka analiziranih za ovo poglavlje nalazi se u Prilogu B.

  • Plan razvoja turizma destinacije Benkovac 23

    Slika 5: Procjena potencijalne turistike potranje za posjetom destinaciji Benkovac

    Trini segmenti:SEZONSKI BORAVINI TURISTI

    LOKALNO STANOVNITVOTRANZITERI

    PUTNICI POSEBNIH INTERESA

    POTENCIJALNA TURISTIKA POTRANJAZA POSJETOM GRADU BENKOVCU

    AKTUALNA POTENCIJALNA POTRANJA:Vrste dolazaka/ putovanja:

    - jednodnevni izleti- krae posjete u tranzitu

    BUDUA POTENCIJALNA POTRANJA:Vrste dolazaka/ putovanja:

    - viednevni boravci- odmor na seoskim domainstvima

    - dolasci zbog posebnih interesa- jednodnevni izleti

    - krae posjete u tranzitu- poslovne posjete

    Trini segmenti:isti kao kod aktualne potranje,

    a ostali ovisni o razvojuponude

    Aktualna potencijalna potranja za kratke jednodnevne posjete Ovo je potranja koja ve latentno postoji u smislu da ju treba potaknuti na dolazak. S obzirom na mogue vrijeme aktiviranja te potranje (sezona ili cijela godina), mjesto nastanka (udaljenost destinacije od arita potranje) i vanosti za turizam destinacije Benkovac, tu razlikujemo etiri trina segmenta:

    SEZONSKE BORAVINE TURISTE IZ UE I IRE GRAVITIRAJUE ZONE

    Ovo je potencijalno najvaniji trini segment zbog karaktera njihova posjeta i njihove zastupljenosti. Odnosi se na turiste koji provode odmor u turistikim mjestima sjeverne i srednje Dalmacije za vrijeme ljetne sezone (lipanj do rujan), bilo da su statistiki evidentirani odnosno ostvaruju noenja u komercijalnim vrstama smjetaja ili ostaju izvan slubene statistike jer borave kod rodbine i prijatelja ili u vlastitim kuama i stanovima za odmor. Prema udaljenosti razlikujemo uu gravitirajuu zonu (sve turistike destinacije iz Zadarske i ibensko-kninske upanije) te iru gravitirajuu zonu (turistike destinacije na obali iz Liko-senjske i Splitsko-dalmatinske upanije blie Benkovcu). Izvrena je detaljna analiza ovog segmenta kako bi se utvrdio njegov ukupni potencijal i kao vodi u osmiljavanju regionalnih promotivnih akcija.

    LOKALNO STANOVNITVO IZ UE I IRE GRAVITIRAJUE ZONE Lokalno stanovnitvo je vaan trini segment jer se radi o cjelogodinjoj potranji, a posebno u dane vikenda i za vrijeme praznika. Ua gravitirajua zona obuhvaa svu populaciju Zadarske i ibensko-kninske upanije, koja moe sama putovati bez pratnje. ira

  • Plan razvoja turizma destinacije Benkovac 24

    gravitirajua zona odnosi se na neka najblia mjesta Benkovcu na obali iz Liko-senjske i Splitsko-dalmatinske upanije. Zbog mogunosti dolaska tijekom cijele godine, kao i zbog blizine, ovo je takoer vaan trini segment koji se u nastavku kvantificira. Meutim, da bi se ove stanovnike motiviralo na putovanje, naglasak treba staviti na iroku lepezu doivljaja u fazi uvoenja destinacije Benkovac na trite, a potom razvijati posebna dogaanja koja e animirati uglavnom statine atrakcije Benkovca i stimulirati ponovnu posjetu.

    SVI STANOVNICI HRVATSKE IZRAENIH POSEBNIH INTERESA

    Ovu skupinu ine grupe posebnih interesa, prvenstveno strunjaka iz raznih podruja koji zbog profesionalnih interesa mogu biti zainteresirani za posjet destinaciji Benkovac. To mogu biti povjesniari umjetnosti, arhitekti, biolozi, arheolozi i drugi strunjaci, ali i umirovljenici, studenti, hobisti, planinari i ostali. Ova skupina predstavlja cjelogodinju potranju, ali je zbog specifinog motiva dolaska (obrazovanje, kultura, razgledavanje, istraivanje) znatno manjeg opsega i zbog toga manje vaan trini segment za Grad Benkovac. Dolaze zbog obrazovanja, kulture, razgledavanja, istraivanja, a mogu putovati tijekom cijele godine, preko tjedna poslovno, a vikendom i blagdanima iz osobnih interesa. Rije je o specifinom trinom segmentu koji se zbog malog opsega nee kvantificirati.

    TRANZITNE TURISTE I OSTALE PUTNIKE

    Preteno u sezoni, meu kojima ima boravinih turista na putu prema i/ili iz nekih drugih turistikih destinacija (uglavnom junijih) koji se usput zaustave na kratko u Benkovcu uglavnom zbog okrijepe, ali ih moe zainteresirati i kulturno-povijesna batina Benkovca. Ove posjete mogu se oekivati takoer samo za vrijeme ljetne sezone. Primarni karakter tih posjeta je kratkotrajni odmor uz obaveznu okrjepu (uivanje u jelu i piu, zasad ogranieno) uz mogunost obrazovanja, ako se putnika uspije zainteresirati za upoznavanje spomenike batine. Ovdje ubrajamo i vjerske turiste u tranzitu do Meugorja, koji su ranije bili znatno vie zastupljeni. Trenutno nemamo tone pokazatelje o ponaanju putnika tijekom tranzita u Hrvatskoj, no ovo ljeto Institut za turizam provodi trino istraivanje TOMAS Tranzit, koje e dati kljune odgovore na zasad nepoznata pitanja o ponaanju turista u tranzitu.

    Budua potencijalna potranja za dulje boravke s noenjem u destinaciji Benkovac Ova bi se potranja trebala pojaviti nakon to se u Benkovcu i/ili okolici izgrade i/ili razviju smjetajni kapaciteti za viednevni boravak gostiju. Realno je za oekivati da e se najbre razviti smjetajna ponuda na turistikim seljakim gospodarstvima u okolici, to je u skladu s rastuim interesom potranje za takvom vrstom smjetaja na turistikom tritu. Osim toga, u Benkovcu bi se trebala razviti ponuda privatnih soba i apartmana, kad lokalno stanovnitvo procijeni da moe od toga ostvarivati dodatne prihode, a moda, ovisno o financijskim mogunostima, bi se mogle pojaviti i neke druge komercijalne vrste smjetaja. Pritom se misli na obnovu i/ili adaptaciju starog hotela i kampa, ili eventualno na izgradnju nekog potpuno novog objekta, poput npr. garni hotela, pansiona ili neke druge vrste smjetaja, to je takoer ovisno o privatnoj poduzetnikoj inicijativi. Izgradnja konkretne vrste i kategorije smjetajnog objekta odrediti e trini profil gostiju koji e dolaziti na dulji boravak s noenjem u podruju grada Benkovca. 3.3. Procjena veliine potencijalnih aktualnih turistikih segmenata U svrhu utvrivanja potencijalne aktualne potranje za posjetom destinaciji Benkovac izvrena je opsena analitika razrada. Radi lakeg razumijevanja primijenjenog specifinog metodolokog postupka slijede neke uvodne napomene. U analizi statistiki registrirane turistike potranje koriteni su slubeni podaci Dravnog zavoda za statistiku o registriranim boravcima u komercijalnim smjetajnim kapacitetima. Za razliku od uobiajene prakse gdje se statistiki prate podaci o noenjima, za procjenu opsega potencijalne

  • Plan razvoja turizma destinacije Benkovac 25

    turistike potranje znatno su vaniji podaci o turistikim dolascima ostvareni u tim kapacitetima. Napominje se da je ovdje zanemaren problem dvostrukog prijavljivanja gostiju koji se pritom ponekad javlja. U obzir su uzete sve vrste komercijalnih smjetajnih kapaciteta, osim luka nautikog turizma, jer je veoma mala vjerojatnost da bi ti gosti ili u posjet Benkovcu. Osim statistikih podataka, izvrena je procjena neregistriranih dolazaka ostvarenih u stanovima i kuama za odmor, na osnovi statiki evidentiranog broja stanova i kua za odmor, pod pretpostavkom da u njima, tijekom ljeta, borave najmanje etiri osobe. Prostorno je obuhvaena ua gravitirajua zona koja ukljuuje matinu, Zadarsku i susjednu ibensko-kninsku upaniju. Vremenski, istrauju se razdoblje od 1986. godine do danas radi utvrivanja trendova i promjena, premda je teite analize na 2004. godini. Za analizu pojedinih obiljeja potranje koriteni su nalazi niza trinih istraivanja TOMAS Instituta za turizam. 3.3.1. Sezonski boravini turisti iz ue gravitirajue zone Ovu zonu ine turistike destinacije Zadarske i ibensko-kninske upanije. Ukupni turistiki potencijal obje upanije odnosno ue gravitirajue zone procjenjuje se na 1,3 milijuna posjetitelja, od kojih se 1,1 milijun ili 88% statistiki evidentira u komercijalnim vrstama smjetaja, a jo se najmanje 159 tisua ili 12% dolazaka ostvaruje u stanovima ili kuama za odmor koji ostaju izvan statistike evidencije (Tablica 2.). Od toga je u Zadarskoj upaniji evidentirano 693 tisua, a u ibensko-kninskoj 417 tisua dolazaka turista u komercijalne smjetajne kapacitete6 .

    Tablica 2: Procjena statistiki registriranih i neregistriranih dolazaka u Zadarsku i ibensko-kninsku upaniju

    Zadarska upanija ibensko-kninska upanija Zadarska i ibensko-kninska upanija

    Turistiki dolasci Udjel (%) Turistiki dolasci Udjel (%) Turistiki dolasci Udjel (%)

    Statistiki registrirani 692.524 87,2% 417.409 87,8% 1.109.933 87,5%

    Neregistrirani 101.220 12,8% 57.872 12,2% 159.092 12,5%

    UKUPNO 793.744 100,0% 475.281 100,0% 1.269.025 100,0%

    Na podruju Zadarske upanije evidentirano je prema posljednjem popisu stanovnitva (2001.) oko 25 tisua stanova i kua za odmor. Uz pretpostavku da su u svakoj boravile barem 4 osobe dobiva se jo oko 101 tisua neregistriranih turistikih dolazaka u toj upaniji. U ibensko-kninskoj upaniji ima preko 14 tisua kua i stanova za odmor, gdje moe boraviti jo najmanje 58 tisua posjetitelja.

    6 Bez podataka za luke nautikog turizma jer je veoma slaba vjerojatnost da bi ti gosti bili zainteresirani za posjetom Gradu Benkovcu.

  • Plan razvoja turizma destinacije Benkovac 26

    Slika 6: Kretanje turistikih dolazaka - Hrvatska, Zadarska i ibensko-kninska upanija (1986 - 2004.)

    * Bez podataka za luke nautikog turizma.Izvor: Baza podataka Instituta za turizam prema podacima DZS (2005), Zagreb

    632 658 625580

    482

    38 10 13 38 41136

    273 304 266

    451518

    574640

    693

    403 415 373 356309

    21 4 2 15 1764

    155 169 144

    261318

    367415 417

    0

    200

    400

    600

    800

    1,000

    1,200

    1986

    .

    1987

    .

    1988

    .

    1989

    .

    1990

    .

    1991

    .

    1992

    .

    1993

    .

    1994

    .

    1995

    .

    1996

    .

    1997

    .

    1998

    .

    1999

    .

    2000

    .

    2001

    .

    2002

    .

    2003

    .

    2004

    .

    0

    2000

    4000

    6000

    8000

    10000

    Zadarska upanijaibensko-kninska upanijaHrvatska

    Zadarska upanijaibensko-kninska . Hrvatska

    To su jedine dvije upanije u Hrvatskoj u kojima se danas ostvaruju bolji rezultati u turizmu negoli u godinama prije Domovinskog rata. U odnosu na broj dolazaka iz 1986. godine dananji su turistiki dolasci u Zadarskoj upaniji vei za 10%, a u ibensko-kninskoj za 4% (Slika 6). U obje upanije uoava se stalan trend rasta slubeno registriranog turistikog prometa, posebno dinamian u nekoliko zadnjih godina. Pozitivan trend rasta turistikih dolazaka u uoj gravitirajuoj zoni moe se oekivati i ubudue, upuujui time i na rastui opseg potranje i za posjetom Gradu Benkovcu.

    Od ukupnog broja dolazaka u ove dvije upanije, potencijalna veliina trita moe se utvrditi na osnovu podataka o turistikoj aktivnosti tijekom boravka, osobito uestalost odlaska na izlete, bilo samostalne ili organizirane, te sklonosti prema razgledanju kulturno-povijesnih atrakcija, a na osnovu rezultata Tomas-Ljeto istraivanja Instituta za turizam7 gdje su turisti navodili aktivnosti kojima su se bavili za vrijeme odmora8. Tri su temeljne pretpostavke za odreivanje opsega potranje za posjetom Gradu Benkovcu ovog segmenta: 1) zainteresiranost izletnika za upoznavanjem benkovakog kraja zasniva se na njihovoj sklonosti razgledanja kulturno-povijesnih znamenitosti; 2) broj moguih izletnika u Benkovac procjenjivan je samo na temelju njihove sklonosti odlaska na samostalno organizirane izlete u okolicu i 3) u ovoj poetnoj fazi razvoja turizma ovog podruja, estimira se da bi svaki 10. gost koji odlazi na izlete u okolicu, pod 7 1) Marui. et al (2005) Stavovi i potronja turista u Hrvatskoj Tomas ljeto 2004, Institut za turizam, Zagreb; 2) Weber et al (2001) Stavovi i potronja turista u Hrvatskoj Tomas 2001, Institut za turizam, Zagreb. 8 Na pitanju o ukljuenosti u pojedine aktivnosti u destinaciji provoenja odmora uzeti su u obzir oni odgovori o aktivnostima s kojima se turisti bave esto ili ponekad, ime je dobiven postotak njihove ukljuenosti u pojedinu aktivnost. Na ovo pitanje ispitanici su mogli dati vie odgovora.

  • Plan razvoja turizma destinacije Benkovac 27

    preduvjetom kvalitetne i sustavne promocije, bio zainteresiran za izlet u podruje grada Benkovca. Da je ovo realno za oekivati ukazuje i injenica da su gosti izrazili svoje nezadovoljstvo ponudom bilo organiziranih bilo samostalnih izleta u okolicu te je za oekivati da e, pripremi li se Benkovac kvalitetno kao jednodnevna izletnika destinacija te, sukladno tome, promovira se tako da gosti dobiju kvalitetne i pravodobne informacije, djelomino popuniti prazninu u ponudi izleta koja postoji u obje upanije.

    U Zadarskoj upaniji na izlete u vlastitom aranmanu ilo je u ljeto 2004. godine tri etvrtine gostiju (75% odnosno 597 tisua) koji su provodili ljetni odmor u nekoj turistikoj destinaciji na obali, to je 6. aktivnost po uestalosti. Na organizirane izlete ili su neto rjee (41% ili 326 tisua), a ta aktivnost je rangirana na 11. mjestu. Dvije treine gostiju (64% ili 508 tisua) je razgledavalo znamenitosti (8. aktivnost po uestalosti). Temeljem tih pretpostavki moe se procijeniti da bi za izlet u Benkovac moglo biti zainteresirano 60 tisua stacionarnih turista koji borave u Zadarskoj upaniji (bilo u samostalnom aranmanu ili organizirano) ako se pretpostavi da bi to bio tek svaki 10.-i gost koji je iao na izlet. U posebnom pitanju u kojem se istraivao stupanj zadovoljstva s 26 elemenata turistike ponude9, turisti te upanije bili su izrazito nezadovoljni "ponudom organiziranih izleta u okolicu". Za ovaj element ponude iskazali su vrlo nizak stupanj zadovoljstva i rangirali ga na nisko 20. mjesto.

    U ibensko-kninskoj upaniji, koja je neto bogatija izletnikim potencijalima (ovdje su

    dva nacionalna parka Krka i Kornati), turisti ee idu na izlete nego turisti Zadarske upanije. Na samostalno izlete ilo je etiri petine turista (79% ili 375 tisua) i to je bila 5. aktivnost kojom su se najvie bavili. Na organizirane izlete takoer je ilo vie turista ibensko-kninske upanije (58% ili 276 tisua) i ta je aktivnost bila rangirana na 11. mjestu. Znamenitosti je, slino kao u susjednoj upaniji, razgledavalo dvije treine gostiju ibensko-kninske upanije (64% ili 302 tisue) i ta je aktivnost bila 10. po uestalosti u toj upaniji. Pod uvjetom da se aktivira bar 10 posto ove latentne potranje, za izlet u Benkovac moglo biti zainteresirano 38 tisua stacionarnih turista koji borave u ibensko-kninskoj upaniji (u samostalno aranmanu ili organizirano). I usprkos neto kvalitetnijoj izletnikoj ponudi, ibenski turisti, kao i zadarski nisu bili zadovoljni ponuenim mogunostima za izlete, pa su za taj element ponude iskazali nizak stupanj zadovoljstva i rangirali ga na nisko 16. mjesto (od 26), dakle ispod polovice, to ukazuje da i u ovoj upaniji ima potencijala za privlaenje vie turista na izlete, od trenutno aktivnih.

    Ukupan izletniki potencijal iz ue gravitirajue zone (koja obuhvaa Zadarsku i ibensko-kninsku upaniju) za posjetu benkovakom kraju procjenjuje se na minimalno 98 tisua izletnika za vrijeme turistike sezone.

    Kako bi se mogle uinkovito usmjeriti promotivne aktivnosti destinacije Benkovac, ovdje su prikazani i osnovni kvalitativni pokazatelji potranje ue gravitirajue Zone

    DULJINA BORAVKA O duljina boravka turista u destinaciji djelomino ovisi njihova zainteresiranost za ostale sadraje boravka, npr. izlete u okolicu, to je posebno vano za destinaciju Benkovac, kao jedno od potencijalnih odredita njihovih izleta. U Zadarskoj upaniji turisti su u prosjeku ostvarivali oko 6,3 noenja, a u ibensko-kninskoj oko 5,9 noenja. U ljetnoj sezoni boravci su neto dulji, pa od lipnja do rujna u Zadarskoj upaniji u prosjeku iznose 6,8 noenja, u ibensko-kninskoj 6,3 noenja.

    9 Na pitanju o stupnju zadovoljstva s 26 elementa turistike ponude ispitanici su im dodjeljivali ocjene, pri emu je raspon ocjena bio od 5 (za odlino) do 1 (za vrlo loe). Odgovori koji su dobili visoke ocjene (4 i 5) zbrojeni su, i posluili su za odreivanje pet stupnjeva zadovoljstva od vrlo niskog do vrlo visokog.

  • Plan razvoja turizma destinacije Benkovac 28

    SEZONALNOST

    Turistika potranja u uoj gravitirajuoj zoni je izuzetno sezonalnog karaktera. Za vrijeme ljetnih mjeseci u tim upanijama ostvaruje se 85% turistikih dolazaka, a hrvatski prosjek tih mjeseci iznosi 75% (Slika 7), pa je i potencijalna potranja boravinih turista za posjetom destinaciji Benkovac koncentrirana samo na ljetne mjesece. Kako se ovaj trend ponavlja ve godinama za pretpostaviti je da se on nee mijenjati u skoroj budunosti, iako uvoenje novih sadraja, poput stavljanja u turistiku funkciju podruja grada Benkovca, moe osigurati sadraje koji e potaknuti veu izvansezonsku potranju posjetitelja.

    Slika 7: Sezonski karakter dolazaka turista u Hrvatsku, Zadarsku i ibensko-kninsku upaniju 2004. godine

    * Bez podataka za luke nautikog turizma.Izvor: Baza podataka Instituta za turizam prema podacima DZS (2005), Zagreb

    0

    5

    10

    15

    20

    25

    30

    35

    I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

    Zadarska upanijaibensko-kninska upanijaHrvatska

    Udio dolazaka (%) VI - IX mjesec:85% Zadarska upanija85% ibensko-knin. up.75% Hrvatska

    LJETNA SEZONA

    PROSTORNA KONCENTRIRANOST POTRANJE

    Kako bi se znalo koncentrirati promotivne aktivnosti, vano je utvrditi prostornu koncentriranost turistike potranje. Glavna arita potranje prema ostvarenom broju dolazaka za destinaciju Bankovac su upanijska sredita (Zadar i ibenik), jer svaki peti gost na tom podruju boravi u te dvije turistike destinacije. Zatim slijede Vodice, Biograd na Moru, Zaton, Primoten, Petrane, Pag, Pakotene i Starigrad, pri emu je sedam destinacija iz Zadarske, a tri iz ibensko-kninske upanije (Tablica 3.). U tim turistikim destinacijama ostvaruje se 681 tisua ili 60% turistikih dolazaka iz obje upanije.

  • Plan razvoja turizma destinacije Benkovac 29

    Tablica 3: Vodeih deset potencijalnih arita turistike potranje za posjetu destinaciji Benkovac u Zadarskoj i ibensko-kninskoj upaniji

    Turistiki dolasciDolasci u tisuama Rang Udjel (%) upanija

    Zadarska i ibensko-kninska upanija - ukupno 1.109,9 100,0%

    Zadar 127,7 1. 11,5% Zadarskaibenik 106,7 2. 9,6% ibensko-kninskaVodice 96,6 3. 8,7% ibensko-kninskaBiograd na Moru 74,2 4. 6,7% ZadarskaZaton 63,2 5. 5,7% ZadarskaPrimoten 61,5 6. 5,5% ibensko-kninskaPetrane 48,0 7. 4,3% ZadarskaPag 37,1 8. 3,3% ZadarskaPakotane 33,3 9. 3,0% ZadarskaStarigrad 33,0 10. 3,0% Zadarska

    10 vodeih naselja prema veliini prometa - uk. 681,3 61,4%

    Izvor: Baza podataka Instituta za turizam prema podacima DZS (2005), Zagreb.

    Koncentriranost potranje po upanijama prikazana je na Slici 8, gdje je vidljivo da se u Zadarskoj upaniji polovica turistikog prometa odvija u samo pet turistikih destinacija i to u Zadru (18%), Biogradu na Moru (11%), Zatonu (9%), Petranima (7%) i u naselju Pag (5%). Svaki peti gost koji doe u upaniju zadrava se u upanijskom sreditu gradu Zadru. U ibensko-kninskoj upaniji tri etvrtine turistikog prometa odvija se u samo pet turistikih destinacija i to u ibeniku (25%), Vodicama (23%), Primotenu (15%), Jezerima (5%) i Rogoznici (5%). Svaki etvrti gost koji dolazi u upaniju zadrava se u upanijskom sreditu - ibeniku. Sedmina turistikih dolazaka ostvaruje se u Murteru, Pirovcu, Tisnom, Tribnju i Grebatici.

    Slika 8: Glavna arita turistike potranje za posjetom destinaciji Benkovac u Zadarskoj i ibensko-kninskoj upaniji

    ostali30%

    Zadar18%

    Petrane7%Starigrad

    5%

    imuni3%

    Sv. Filip i Jakov

    3%

    Privlaka4%

    Pakotane5%

    Pag5%

    Biograd na Moru11%

    Zaton9%

    Zadarska upanija693 tisue turistikih dolazaka

    u komericijalne smjetajne kapacitete*:70% dolazaka u 10 turistikih destinacija

    ibenik25%

    Pirovac4%

    Tisno4%

    Tribunj3%

    Grebatica2%

    ostali10%

    Murter4%

    Rogoznica5% Jezera

    5% Primoten15%

    Vodice23%

    ibensko-kninska upanija417 tisua turistikih dolazaka

    u komercijalne smjetajne kapacitete*:90% dolazaka u 10 turistikih destinacija

    2004.

    * Bez podataka za luke nautikog turizma.Izvor: Baza podataka Instituta za turizam prema podacima DZS (2005), Zagreb

  • Plan razvoja turizma destinacije Benkovac 30

    NACIONALNA STRUKTURA Nacionalna struktura gostiju vana je prilikom tiskanja promotivnih materijala za destinaciju Benkovac, koji moraju biti na onim jezicima kojima govori veina gostiju tih upanija. Prema ukupno ostvarenom broju dolazaka turista u obje upanije, kako to ilustrira Slika 9, svaki peti gost je domai (215 tisua u obje upanije), zatim su najzastupljeniji gosti iz Njemake (166 tisua), eke Republike (141 tisua), Slovenije (115 tisua) i Italije (93 tisue). Nakon njih slijede gosti iz Maarske (82 tisue dolazaka), Austrije (56 tisua), Francuske (52 tisue), Poljske (41 tisua) i Slovake (38 tisua). Tih deset trita generira 90% turistikih dolazaka na podruju obje upanije, pa se mogu smatrati potencijalno najvanijim tritima za destinaciju Benkovac. Postoje i odreene razlike izmeu ove dvije upanije. Dok domai gosti prevladavaju u strukturi posjetitelja u svakoj upaniji, u Zadarskoj slijede gosti iz Njemake, Slovenije, eke Republike i Italije, a u ibensko-kninskoj gosti iz eke Republike, Njemake, Slovenije i Maarske.

    Slika 9: Najzastupljeniji gosti u Zadarskoj i ibensko-kninskoj upaniji prema zemljama

    porijekla

    ostali10% 1. Domai

    20%

    4. eka Rep.11%

    7. Austrija5%

    9. Poljska3%

    10. Slovaka

    3%8. Francu-

    ska5%

    6. Maarska7%

    5. Italija9%

    2. Njemaka

    15%

    3. Slovenija12%

    Zadarska upanija693 tisue turistikih dolazaka

    u komericijalne smjetajne kapacitete* (% i rang):90% dolazaka iz 10 trita

    1. Domai19%

    7. Slovaka

    5%

    8. Poljska5%

    9. Francu- ska4%

    10. Austrija4%

    ostali10%

    6. Italija7%

    5. Maarska

    7%

    4. Slovenija8%

    3. Njemaka

    15%

    2. eka Rep.16%

    ibensko-kninska upanija417 tisua turistikih dolazaka

    u komercijalne smjetajne kapacitete* (% i rang):90% dolazaka iz 10 trita

    2004.

    * Bez podataka za luke nautikog turizma.Izvor: Baza podataka Instituta za turizam prema podacima DZS (2005), Zagreb

    SMJETAJ

    Distribucija turistikog prometa prema pojedinim vrstama smjetaja korisna je informacija radi usmjeravanja promotivnih aktivnosti destinacije Benkovac prema onim vrstama smjetaja u kojima boravi najvie posjetitelja (Slika 10.). U Zadarskoj upaniji gosti najvie borave u privatnim sobama i apartmanima (33%), zatim u hotelima i apart hotelima (21%), u kampovima (13%) te u vlastitim ili tuim stanovima i/ ili kuama za odmor (13%). Iste vrste smjetaja biraju i gosti koji posjeuju ibensko-kninsku upaniju, i to privatne sobe i apartmane (35%), hotele i aparthotele (33%), kampove (16%) i neprijavljeno u vikendicama (12%). Najjednostavnije je promovirati turistiku ponudu destinacije Benkovac u hotelima i apart hotelima u kojima odsjeda svaki etvrti gost na podruju obje upanije (793 tisue dolazaka), kao i u kampovima (18% ili 475 tisua dolazaka).

  • Plan razvoja turizma destinacije Benkovac 31

    Slika 10: Procjena svih turistikih dolazaka ostvarenih u Zadarskoj i ibensko-kninskoj upaniji prema vrstama smjetajnih kapaciteta

    Privatne sobe i

    apartmani33%

    Turistika i sl. naselja

    8%

    Procjena neregi- striranih

    13%

    Ostali5%

    Hoteli i aparthoteli

    21%

    Kampovi20%

    Zadarska upanija793 tisue turistikih dolazaka dolazaka

    (statistiki registriani i neregistriani)

    Privatne sobe i

    apartmani35%

    Hoteli i aparthoteli

    33%

    Kampovi16%

    Turistika i sl. naselja

    2%

    Ostali2%

    Procjena neregi- striranih

    12%

    ibensko-kninska upanija475 tisua turistikih dolazaka

    (statistiki neregistirani i neregistriani)

    2004.PROCJENA

    Izvor: Baza podataka Instituta za turizam prema podacima DZS (2005), Zagreb i Prilog A 1.

    3.3.2. Sezonski boravini turisti iz ire gravitirajue zone ira gravitirajua zona odnosi se na Liko-senjsku i Splitsko-dalmatinsku upaniju. Premda je rije o turistiki razvijenim primorskim upanijama, potrebno je naglasiti da se s poveanjem udaljenosti od Benkovca, smanjuje vjerojatnost dolazaka njihovih stacionarnih turista na izlet u tu destinaciju. Stoga je generalno opseg te potencijalne potranje znatno manji od one koja se generira u uoj gravitirajuoj zoni. Vee anse za privlaenje potencijalnih izletnika u Benkovac iz ovih upanija imaju turistika mjesta na obali, dok su veoma male anse iz udaljenijih i tee dostupnih otonih turistikih destinacija. Zbog udaljenosti, procjenjuje se da bi tek svaki 30. gost mogao biti zainteresiran za posjetu destinaciji Benkovac.

    U Splitsko-dalmatinskoj upaniji godine 2004. u komercijalnim smjetajnim kapacitetima evidentirano je 1,2 milijuna turistikih dolazaka, od kojih se u bliim destinacijama gradu Benkovcu ostvaruje oko 700 tisua dolazaka (Baka Voda, Brela, Dugi Rat, Katela, Makarska, Marina, Omi, Podstrana, Seget, Sinj, Split, Trogir, Okrug i Tuepi). Pridoda li se tom broju oko 10% neregistriranih dolaska ostvarenih u stanovima i kuama za odmor, potencijal Splitsko-dalmatinske upanije bi se mogao kretati oko 770 tisua potencijalnih posjetitelja. U Splitsko-dalmatinskoj upaniji 73% turista ilo je na izlete u vlastitom aranmanu, a 51% na organizirane izlete. Primjeni li se taj postotak na procijenjeni broj posjetitelje dobiva se okvirno oko 562 tisue turista izletnika. Dakako, u ovoj upaniji, benkovaki turistiki kraj je manje privlana izletnika destinacija zbog udaljenosti, pa se potencijalna izletnika potranja iz Splitsko-dalmatinske upanije za destinaciju Benkovac procjenjuje na 19 tisua izletnika.

    U Liko-senjskoj upaniji ostvareno je 279 tisua statistiki registriranih dolazaka u komercijalne smjetajne kapacitete, od kojih se procjenjuje da bi zbog udaljenosti, samo 152 tisue moglo biti potencijalno zainteresirano za posjet Benkovcu (iz Karlobaga, Novalje i Senja), emu treba dodati oko 10% neprijavljenih turista, pa potencijal ove

  • Plan razvoja turizma destinacije Benkovac 32

    upanije iznosi oko 167 tisua posjetitelja. U Liko senjskoj upaniji 69% turista ide na izlete u vlastitom aranmanu i 51 % organizirano. Primijeni li se taj postotak na broj potencijalnih turista, dobiva se 115 tisua, a ako se pretpostavi da bi od tih, samo svaki 30. gost mogao pokazati interes za Benkovac, to daje oko 4 tisue potencijalnih turista izletnika za benkovaki turistiki proizvod iz ove upanije.

    Ukupan izletniki potencijal iz ire gravitirajue zone (koja obuhvaa destinacije iz Splitsko-dalmatinske i Liko-senjske upanije blie Benkovcu) za posjetu benkovakom kraju procjenjuje se na minimalno 23 tisue izletnika za vrijeme turistike sezone.

    3.3.3. Lokalno stanovnitvo iz ue i ire gravitirajue zone Prema posljednjem popisu stanovnitva (2001.) u Zadarskoj upaniji ivi 162 tisue stanovnika, od kojih je 6% populacije (cc. 10 tisua stanovnika) iz Grada Benkovca. Iskljui li se domicilno benkovako stanovnitvo, potencijalnu potranju za posjetom destinaciji Benkovac ini 152 tisue stanovnika iz Zadarske upanije i jo 113 tisua iz susjedne ibenko-kninske. Radi se o ukupno 265 tisua stanovnika, koji meutim, ne mogu biti svi turistiki aktivni. Zbog sve vee ukljuenosti starijeg stanovnitva u turistika putovanja, iz potencijalne potranje iskljueni su samo najmlai stanovnici, do 9 godina ivota, koji ne mogu putovati bez pratnje (32 tisue) i stanovnitvo nepoznate starosti (oko tisuu). Stoga se ukupan izletniki potencijal stanovnitva obje upanije ue gravitirajue zone procjenjuje na 233 tisue posjetitelja.

    Meu domaim potencijalnim posjetiteljima ue gravitirajue zone Benkovcu razlikujemo sljedea tri trina segmenta:

    kolsku populaciju (od 10 do 19 godina) koju ine aci osnovnih i srednjih kola, lanovi razliitih drutava kao to su npr. prijatelji prirode, izviai, sportai i ostali iz Zadarske (ali bez Grada Benkovca) i ibensko-kninske upanije. Ovaj segment potranje obuhvaa 34 tisue osoba ili 14% potencijalnih posjetitelja. ee putuju u proljee i jesen, a rjee ljeti i zimi. Karakter njihove posjete je primarno obrazovni.

    radno aktivno stanovnitvo (od 20 do 64 godina) obuhvaa 154 tisue stanovnika ili dvije treine posjetitelja. Putuju intenzivno tijekom cijele godine. Za posjetu Benkovcu mogu biti motivirani poslovnim razlozima, to ine preko tjedna, a svi ostali putuju vikendom i praznicima. Na dolazak u Benkovac mogu biti potaknuti i osobnim motivima (posjet rodbini i prijateljima), hobijem, odmaranjem, oputanjem i rekreacijom odnosno etnjama po prirodi i uivanjem u vizurama, razgledavanjem znamenitosti, ali i uivanjem u gastronomskoj ponudi (zasad ogranieno). Najee vrste putovanja su slubena poslovna putovanja i izleti u vlastitom aranmanu ili u organizaciji udruge, kluba i putnike agencije.

    umirovljenike/starije stanovnitvo (iznad 65 godina ivota) obuhvaa 46 tisua osoba ili svakog petog posjetitelja. Zbog zdravstvenih razloga ee putuju u proljee i jesen. Primarni karakter njihovih posjeta je razgledavanje kulturne batine i uivanje u ljepotama prirode, etnje po gradu i okolici, a manje uivanje u jelu i piu.

    Za procjenu domae potranje koja bi mogla pokazivati interes za benkovaki turistiki proizvod koriteni su nalazi posebnog istraivanja, koje je provedeno meu domaim stanovnitvom o njihovim sklonostima za posjeivanje kulturnih atrakcija i dogaaja i o njihovim izletnikim sklonostima. Tijekom 2002. (od sijenja do rujna) provedeno je u Hrvatskoj za potrebe prosjeka "Od turizma i kulture do kulturnog turizma: strategija razvoja"10 posebno trino istraivanje o sklonostima domaeg stanovnitva za posjeivanjem kulturnih atrakcija i dogaaja. Ispitanicima je bilo ponueno 14 kulturnih atrakcija i dogaaja, pa tako meu inim i "lokaliteti povijesnog ili kulturnog znaaja", to bi se moglo primijeniti za turistiki proizvod Benkovca.

    10 Tomljenovi et al (2003) Potranja kulturnog turizma: domae trite. Projekt "Od turizma i kulture do kulturnog turizma: strategija razvoja", Institut za turizam, Zagreb.

  • Plan razvoja turizma destinacije Benkovac 33

    Istraivanjem je ustanovljeno da su u razdoblju kad je provoeno (sijeanj rujan 2002.) stanovnici Hrvatske ostvarili ukupno 21 milijun posjeta kulturnim dogaajima ili prosjeno oko 5,7 posjeta po stanovniku. Odmah nakon najposjeenijih "koncerata popularne glazbe", na drugom mjestu su bile "posjete lokalitetima povijesnog znaaja". Dakle, to je bila njihova najea kulturna aktivnost pored odlaenja na koncerte. Svaku petu kulturom potaknutu posjetu, stanovnici Hrvatske su ostvarili u nekom lokalitetu kulturno-povijesnog znaaja, pa je ukupno zabiljeeno oko 4 milijuna posjeta ili 18% svih kulturnih posjeta ostvarenih u tom razdoblju. U prosjeku, po stanovniku je ostvarena jedna posjeta kulturno-povijesnom lokalitetu, to govori o tome koliko je to omiljena aktivnost naeg stanovnitva. Istim istraivanjem, ali u drugoj studiji11 utvrena je sklonost domaeg stanovnitva da ide na jednodnevne izlete. Istraivanje je provedeno u dva vala ispitivanja od sijenja do svibnja i od lipnja do rujna 2002. Prostorno, posebno su istraivane neke regije. Regija Dalmacija obuhvaala je obiljeja putovanja stanovnitva Dubrovako-neretvanske, Splitsko-dalmatinske, ibensko-kninske i Zadarske upanije, pa se u nastavku iznose nalazi dobiveni za tu regiju:

    stanovnici dalmatinske regije ee odlaze na jednodnevne izlete nego li iznosi hrvatski prosjek u oba vala istraivanja, pa tako od sijenja do rujna udjel odlaska na jednodnevna putovanja u ovoj regiji iznosi 39% (33% u Hrvatskoj), a u drugom valu ispitivanja (od lipnja do rujna) iznosi 35% (30% u Hrvatskoj).

    uestalost odlaska na jednodnevna putovanja u toj regiji izraenija je negoli hrvatski

    prosjek. Prosjeni stanovnik Dalmacije poduzeo je u razdoblju od sijenja do rujna (2002,) ak 6,4 jednodnevnih, a u Hrvatskoj se istovremeno u prosjeku odlazilo na 4,8 jednodnevnih putovanja.

    Premda se to pomalo i ne bi oekivalo s obzirom na neto nii ivotni standard domaeg stanovnitva, izneseni nalazi govore o izrazitim sklonostima domaeg stanovnitva da ide na izlete i da posjeuje lokalitete kulturnog i povijesnog znaaja. Na osnovu ovih sklonosti domaeg stanovnitva ka jednodnevnim putovanjima i razgledanju povijesnih znamenitosti moemo zakljuiti da e destinaciji Benkovac privui i dio ovog trita. Vrlo grubom procjenom, ako se pretpostavi da od ukupno raspoloivog latentnog potencijala za posjetu benkovakom kraju iz ue gravitirajue zone (a radi se o 233 tisue osoba) barem svaka deseta navrati u Benkovac, rije je o najmanje 23 tisue posjetitelja. Dakako, kod domaeg stanovnitva, za razliku od stacioniranih boravinih turista, moe se osim toga oekivati i ei broj dolazaka tijekom godine, odnosno vei intenzitet tih posjeta. .

    Ukupni izletnikih potencijal lokalnog stanovnitva u obje upanije za posjet destinaciji Benkovac procjenjuje se na 23 tisue posjetitelja.

    11 Weber et al (2002) Turistika aktivnost domaeg stanovnitva Tomas 2002: pilot istraivanje, Institut za turizam, Zagreb.

  • Plan razvoja turizma destinacije Benkovac 34

    3.4. Zakljuak Pored povoljnog geoprometnog poloaja i dobre prometne povezanosti sa aritima turistike potranje, analiza potencijalne turistike potranje za proizvodima destinacije Benkovac pokazala je da je, uz formiranje odgovarajueg turistikog proizvoda i dobro osmiljenu promotivnu kampanju, realno za oekivati otprilike 121 tisuu posjetitelja iz ue i ire gravitirajue zone, te 23 tisue stanovnika Zadarske i ibensko-kninske upanije. S formiranjem prepoznatljivih turistikih atrakcija kao 'must see' atrakcija ovaj se broj moe vrlo brzo poveati. Izazov je, svakako, razviti popratne turistike sadraje i usluge gdje bi se ostvarivali ekonomski efekti od turizma. Prema Tomas istraivanju, stacionirani turisti tijekom samostalnih izleta u okolicu troe otprilike 2.5 Eu po osobi (2.17 Eu u Zadarskoj i 2.64 Eu u ibensko-kninskoj upaniji). Pretpostavi li se da se, na kraju petogodinjeg planskog razdoblja, formiraju tri nosea turistika proizvoda broj posjetitelja mogao bi se udvostruiti, na otprilike 300 tisua izletnika. Uz ostvarenu minimalnu potronju od 2 Eu po posjetitelju, direktno e se prihodovati 600.000 Eu. Iako se utjecaj ove potranje na broj novo-otvorenih radnih mjesta ne moe sa sigurnou utvrditi, kao orijentacija moe nam posluiti jedna od metoda koju primjenjuju u Francuskoj12, gdje procjenjuju da se za svakih 10.000 posjetitelja kulturno-turistikoj atrakciji otvara jedno stalno i 15 sezonskih radnih mjesta. Primjeni li se ova metoda, dostignemo li 300 tisua posjetitelja na kraju ovog planskog razdoblja, kreirat e se 30 stalnih te 450 sezonskih radnih mjesta. Svakako, ostvarivanje ekonomskih koristi od turizma, ovisi o dinamici formiranja osnovnih turistikih proizvoda destinacije Benkovac te njihovoj kvaliteti (koja e generirati promociju usmenom predajom i elju za ponovnom posjetom) kao i stupnju ukljuenosti poduzetnika u ponudu dodatnih usluga i sadraja, te izgradnji smjetajnih kapaciteta ime e se stvoriti preduvjeti za neto dulji boravak turista u ovom podruju.

    12 Greffe, X. (2004) Is heritage an asset or a liability? Journal of Cultural Heritage. Volume 5( 3):301-309.

  • Plan razvoja turizma destinacije Benkovac 35

    Poglavlje 4. RESURSNA I ATRAKCIJSKA

    OSNOVA

  • Plan razvoja turizma destinacije Benkovac 36

    Poglavlje 4. RESURSNA I ATRAKCIJSKA OSNOVA Turistika atrakcijska osnova svake turistike destinacije predstavlja ishodite i uvjet za kreiranje optimalnog turistikog proizvoda. Rije je o turistikoj sirovini za stvaranje turistikog proizvoda, osobito u podrujima poput Benkovca koja tek moraju formirati turistiki proizvod kojim bi privukli posjetitelje. Sustavna analiza resursne i atrakcijske osnove neophodna je kako bi se o njoj mogli skrbiti te time osigurali odrivi turistiki razvoj, te kako bi cjelokupnu resursnu osnovu mogli vrednovati u smislu stvaranja prepoznatljive i samosvojne cjelina koja odreuje znaajke optimalnog destinacijskog proizvoda kojeg je mogue kreirati u konkretnoj destinaciji. Takoer, analiza resursne osnove polazite je za voenje katastra turistikih atrakcija koje se prikazuju i grafiki u obliku atlasa turistikih atrakcija. Put do cjelovite turistike atrakcijske osnove je sloen i dugotrajan te on, u pravilu, prelazi zadau bilo kojeg konkretnog projekta jer je potrebno sve potencijalne i realne turistike atrakcije u destinaciji identificirati, zatim evidentirati pa vrednovati i sistematizirati. Atrakcijska sinteza mehanizam je koji daje programske podatke za prvu projekciju turistikih proizvoda te u prostoru identificira skupine atrakcija i pojedinane atrakcije kao i njihove meusobne prostorne odnose. Rezultat ovog procesa je koncept turistike prostorne organizacije kao posljednja autonomna faza planiranja optimalnog koritenja svih turistikih resursa. Stoga se u ovom poglavlju nalazi 1) analiza resursne i atrakcijske osnove Benkovca te 2) koncepcija turistike prostorne organizacije koja identificira turistike prostorne cjeline podruja opine Benkovac. 4.1. Analiza resursne i atrakcijske osnove Za identifikaciju i evidenciju potencijalnih i realnih turistikih atrakcija opine Benkovac koristili su se mnogi i razliiti izvori, od slubenih pregleda zatienih dijelova prirodne i kulturne batine, do zaviajnih pisanih materijala i intervjua sa strunjacima i dobrim poznavateljima ovog kraja. Za potrebe ovog rada izraena je samo skica turistike atrakcijske osnove podruja grada Benkovca na temelju realno dostupnih podataka i opservacije na terenu, a u okviru raspoloivog vremena i financijskih sredstava te pomoi Gradskog poglavarstva, dr.sc. Ive Fadia i drugih. Iako nepotpuna, turistika atrakcijska osnova Grada Benkovca na razini skice sadri dovoljno elemenata za utvrivanje kljunih odrednica novog turistikog proizvoda destinacije Benkovac. Ova skica turistike atrakcijske osnove predstavlja inicijalnu dokumentaciju za stvaranje stalnog katastra i atlasa turistikih atrakcija destinacije Benkovac, koji e se koristiti za daljnje turistike razvojne planove, marketinka istraivanje i promidbene akcije. Kao metodoloki okvir za izradu Skice turistike atrakcijske osnove, koritena je Kuenova Osnovna funkcionalna klasifikacija turistikih atrakcija13:

    1. Geoloke znaajke prostora 2. Klima 3. Voda 4. Biljni svijet 5. ivotinjski svijet 6. Zatiena prirodna batina 7. Zatiena kulturno-povijesna batina 8. Kultura ivota i rada 9. Znamenite osobe i povijesni dogaaji 10. Manifestacije

    13 Kuen (2002) Turistika atrakcijska osnova, Institut za turizam, Zagreb, str. 62. Napomena: Za razliku od uobiajena formalne podjele turistikih atrakcija na prirodne i kulturne, potpuno nedostatne za kreiranje optimalnog destinacijskog turistikog proizvoda, koritena je Osnovna funkcionalna klasifikacija turistikih atrakcija, koja turistike atrakcije funkcionalno dijeli na 16 vrsta.

  • Plan razvoja turizma destinacije Benkovac 37

    11. Kulturne i vjerske ustanove 12. Prirodna ljeilita 13. Sportsko-rekreacijske graevine i tereni 14. Turistike staze putovi i ceste 15. Atrakcije zbog atrakcija 16. Turistike paraatrakcije

    Redni broj pridruen svakoj kategoriji turistikih atrakcija oznaava redni broj grupe u katastru turistikih atrakcija. Pojedine atrakcije unutar svake grupe potom dobivaju svoju numeraciju. Uobiajena klasifikacija turistikih atrakcija na sastavnice prirodne i kulturne batine je formalistika, i osim razvrstavanja turistikih atrakcija u dvije grupe, ne donosi nita novog u tehnici sistematizacije turistikih atrakcija to bi moglo biti od koristi za vrednovanje potencijalnih i realnih turistikih atrakcija, kako u sferi razvojnog (dugoronog), tako ni u sferi marketinkog (kratkoronog) planiranja turizma, osobito kod kreiranja optimalnog turistikog destinacijskog proizvoda. Primijenjena funkcionalna klasifikacija potencijalnih i realnih turistikih atrakcija, u prvom redu, predstavlja ek listu, koja se koristi za propitivanje svih potencijala koji mogu pridonijeti razvoju turizma nekog kraja, a to je za Grad Benkovac, koji nema razvijeni turizam a ima veliku turistiku atrakcijsku osnovicu, od osobite vanosti. Ova klasifikacija podsjea na sve one materijalne i nematerijalne potencijalne turistike atrakcije, koje se gotovo uvijek, pa ak i u strunim krugovima, ne smatraju od osobite vanosti za razvoj turizma nekog kraja. Primjerice, od svih vrlo zanimljivih geolokih znaajki prostora, uobiajeno je da se turistikim atrakcijama smatraju one koje su proglaene zatienim geomorfolokim spomenicima, a da se ostale privlane pilje, stijene, vrhunci, kameni oblici, kamenolomi i slino, ne smatraju takvima. Sve vode, iako nisu zatiene predstavljaju potencijalnu turistiku atrakciju. Isto je s mediteranskom i planinskom klimom, te nekim mikroklimama. Biljni i ivotinjski svijet, u dijelu koji nije zatien, takoer predstavlja potencijalnu turistiku atrakciju (vinogradi, kulturni krajolici, maslinici, divlja, ovce, leptiri itd.). Dakako, da valja i dalje pri tome voditi brigu da se ne ispuste zatieni dijelovi prirodne i kulturne batina. Sintagma kultura ivota i rada nekog kraja sve vie dobiva na teini u stvaranju destinacijskog turistikog proizvoda. Tu su obuhvaene sve tradicijske i aktualne, proizvodne i uslune, poslovne i dokoliarske aktivnosti lokalnog stanovnitva, od folklora do suvremene proizvodnje. Slina obrazloenja bi se mogla dati i za ostale vrste potencijalnih i realnih turistikih atrakcija iz navedene njihove funkcionalne klasifikacije. Hrvatski turizam gotovo uope ne koristi privlanost znamenitih osoba i povijesnih dogaaja. Od manifestacija se uglavnom koriste kulturne manifestacije. Prirodna ljeilita preputena su sektoru zdravstva. Sportsko-rekreacijski potencijali su zanemareni, a turistike paraatrakcije se uope ne prepoznaju kao turistika kategorija, kao, primjerice, uvjeti putovanje (Benkovac: autocesta i vorite), poslovni sadraji, sredinje funkcije. 1. Geoloke znaajke prostora Geolokim znaajkama prostora smatraju se ukupne turistiki atraktivne pojave, vezane uz geoloku grau odreenog podruja, primjerice reljef, hidro-geoloke znaajke, pojava otoka, kra, te pojedinanih objekata (pilje, jame, stijene, vrhovi/vidikovci, rudnici, kamenolomi i sl.).

    Geoloka graa Grada Benkovca odlikuje se poglavito po podjeli na dva prepoznatljiva dijela koji su odredili morfologiju ovog podruja, biljni pokrov, sustav naseljavanja ljudi, gospodarske djelatnosti pa i mogunosti razvoja turizma. To su: Ravni Kotari i Bukovica, meusobno odijeljeni linijom to ju ine naselja Smili, Korlat, Kula Atlagia, Benkovako Selo i Liane Otrovike. Na njihovom spoju razvilo se i mikro-regionalno sredite Benkovac.

  • Plan razvoja turizma destinacije Benkovac 38

    Tablica 4: Geoloke karakteristike podruja grada Benkovca

    Resurs

    Opis resursa

    Kategorija turistike vanosti

    1.1. Ravni Kotari

    Sinklinalne udoline koje nalazimo na prostoru Ravnih Kotara ispunjene su flinim naslagama i pokrivene kvartarnim pokrovom. Danas su to izrazito poljoprivredna podruja i na njima je mogue intenzivno poljodjelstvo.

    regionalna

    1.2 Bukovica

    Bukovica ulazi u zonu prominskih naslaga (planina Promina), preteito sastavljena od karbonatskih stijena, u kojima su vrlo nepovoljni hidro-geoloki uvjeti to je rezultiralo nestaicom povrinskih tokova. Stoga je ovo podruje nepovoljno za intenzivnu poljoprivredu, ali se postojee ekstenzivno stoarstvo moe in